TEHNIKE RUKOVOĐENJA

Planiranje i terminiranje kapaciteta

deveta lekcija

Planiranje kapaciteta

Menadžeri proizvodnje donose odluke o veličini proizvodnih/uslužnih kapaciteta.

Osnovu za donošenje odluka o veličini kapaciteta predstavljaju : predviđanja potražnje za proizvodima koji se izrađuju i razvojni planovi organizacije.

Predviđanja potražnje, u pravilu, vrše zaposleni u službama prodaje, istraživanja tržišta, ..

Planiranje kapaciteta Cilj planiranja kapaciteta je osigurati da

kapaciteti, u svakom momentu, odgovaraju potrebama organizacije:

-kratkoročno, srednjoročno i dugoročno. Proizvodni kapaciteti obično obuhvataju: zgrade,

mašine, alate, mjernu i ispitnu opremu, .... Osnovno pitanje na koje treba odgovoriti, kod

planiranja kapaciteta je: koliki su kapaciteti potrebni, kada su ili će biti potrebni, gdje trebaju biti locirani..?

Planiranje kapaciteta

U praksi se često koristi pojam “agregatno planiranje” koji u stvari znači planiranje kapaciteta i ljudskih resursa, za sve proizvodne linije, u razdoblju od cca jedne godine, u budućnosti.

Planiranje kapaciteta Kod “agregatnog

planiranja”, prema Schroeder-u, menadžment treba donijeti odluke i o broju zaposlenih, potrebi prekovremenog rada, podugovaranja određenih poslova, nivoa zaliha materijala, poluproizvoda i gotovih proizvoda../

Planiranje kapaciteta

Pojam “Terminsko planiranje” prema Schroeder-u, uključuje odluke o kratkoročnim kapacitetima, sa ciljem alociranja raspoloživih resursa na konkretne poslove, aktivnosti i zadatke.

Planiranje kapaciteta

Razlika između planiranja sredstava za rad i agregatnog planiranja, u odnosu na terminiranje, ogleda se u tome što se kod planiranja sredstava za rad i agregatnog planiranja donose odluke o potrebnim sredstvima, sa aspekta sadašnjih i budućih kapaciteta, a kod terminiranja samo alociraju raspoloživi resursi na pojedine poslove i aktivnosti.

Planiranje kapaciteta Rezultat terminiranja treba

pokazati kada će početi i kada će se završiti svaki pojedini posao ili aktivnost.

Daje osnovu za procjenu opterećenosti pojedinih sredstava za rad i omogućava kontrolu povezanosti između /ulaza/ inputa i /izlaza/ outputa.

Planiranje kapaciteta

Osnovni cilj svih donesenih odluka o planiranju kapaciteta, agregatnom planiranju i terminiranju kapaciteta trebao bi biti usaglašavanje outputa organizacije sa potrebama kupaca/potrošača.

To podrazumjeva tačno predviđanje potražnje, donošenje optimalnih odluka, u konkretnim uslovima, što manje zalihe, što niže proizvodne troškove i što kvalitetnije proizvode.

Planiranje kapaciteta Predviđanje kao sposobnost menadžmenta, za

procjenu budućih potreba kupaca, odnosno događaja, koristi se veoma često kod planiranja kapaciteta. U principu uvijek sadrži dozu netačnosti.

Varijacije u prognozama mogu biti male ili velike.

Male varijacije se mogu relativno lahko riješiti kroz dodatne kapacitete, zalihe ili promjene termina narudžbi.

Velike varijacije mogu i najčešće imaju, velike negativne posljedice za organizaciju.

Planiranje kapaciteta

Naprimjer, na osnovu analize trenda iz prošlosti predvidjeli smo za 2010 godinu potrebu izgradnje novih hotelskih kapaciteta Uzeli smo kredit i izgradili kapacitete. Međutim, nismo predvidjeli pojavu “svinjske gripe”. Rezultat?

Planiranje kapaciteta

Treba razlikovati predviđanje od planiranja. Predviđanje predstavlja naše viđenje

budućih događaja. Planiranje predstavlja naše buduće

aktivnosti usmjerene na preduzimanje konkretnih aktivnosti koje će dovesti do toga da se dogodi “ono što mi želimo ili očekujemo”.

Planiranje kapaciteta

Metode predviđanja mogu se svrstati u dvije grupe:

-kvantitativne metode predviđanja i-kvalitativne metode predviđanja. Kvantitativne metode predviđanja se

dijele u dvije grupe i to: -metode vremenskih nizova i uzročne /kauzalne metode.

Planiranje kapaciteta

Kod kvantitativnih metoda predviđanja polazi se od toga da su podaci iz prošlosti i podaci iz korištenih uzoraka pouzdana osnova, za predviđanje budućnosti.

Nakon što se ovi podaci obrade putem modela vremenskih nizova ili modela kauzaliteta/ uzročnosti pravi se prognoza budućih događanja.

Planiranje kapacitetaNajpoznatije kvalitativne metode predviđanja

su:- Delphi tehnika, /prognoze razvijene na osnovu

panela stručnjaka, koji odgovaraju na serije pitanja, u više ponavljanja dok se ne postigne saglasnost,/

- Istraživanja tržišta /paneli, ankete saupitnicima../- Analogija sa životnim ciklusom proizvoda

/Predviđanja zasnovana na fazama životnog ciklusa proizvoda-uvođenje, razvoj, rast../

- Predviđanja zasnovana na iskustvenim informacijama...

Planiranje kapaciteta

Izbor metoda predviđanja zavisi od slijedećih faktora:

-raspoloživosti vremena i resursa,-raspoloživosti podataka,-sofisticiranosti sistema i sposobnosti

menadžmenta,-zakonitosti podataka koji se koriste,..

Planiranje kapaciteta-Donošenje odluka o sredstvima za rad

Donošenje odluka o sredstvima za rad može se, inajčešće se donosi, za period od cca pet godina.Izuzetno za kraći period.Kod donošenja odluka o sredstvima za radpotrebno je , prema Schroeder-u, odgovoriti naslijedeća pitanja:1.Koliki su kapaciteti potrebni?2.Kada će kapaciteti biti potrebni?3.Gdje će ili gdje bi kapaciteti mogli biti locirani?

Planiranje kapaciteta -Donošenje odluka o sredstvima za rad

Strategija odlučivanja o sredstvima za rad treba biti dio ukupne strategije organizacije.

Prilikom izrade strategije sredstava za rad,treba uzeti u obzir slijedeće elemente:-veličinu kapaciteta,-izbor trenutka nabavke sredstava za rad,-lokaciju sredstava za rad /dugoročnu/

Planiranje kapaciteta- Donošenje odluka o sredstvima za rad

Prilikom kreiranja strategije sredstava za rad treba uzeti u obzir slijedeće elemente,/prema Schroeder-u/:

-predviđenu potražnju za proizvodima /outputima,-troškove sredstava za rad,-vjerovatno ponašanje konkurencije,-poslovnu strategiju organizacije,-međunarodni uticaj /globalizaciju internacionalizaciju,../

Planiranje kapaciteta- Donošenje odluka o sredstvima za rad

Veličina kapaciteta, kao dio strategijesredstava za rad, zavisi od više faktora anajviše od očekivanne potražnje.

kapacitet –prosječna potražnja= rezervni kapacitet

Kako uvjek treba nastojati da kapacitet budejednak prosječnoj potražnji cilj je da rezervnikapacitet bude što manji, ali da ni u jednom trenutku,organizaciji ne nedostaje kapacitet.

Planiranje kapaciteta- Donošenje odluka o sredstvima za rad

Prije izbora odgovarajuće strategije sredstava zarad potrebno je izvršiti analizu postojećeg stanja.Pri tome treba uzeti u obzir:1.Razvoj mjerila za mjerenje kapaciteta sredstava za

rad,2.Pripremu prognoze buduće potražnje,3.Utvrđivanje potreba za sredstvima za rad,4.Generiranje alternativnih rješenja,5. Vrednovanje alternativnih rješanja,6.Donošenje odluke.

Planiranje kapaciteta- Donošenje odluka o sredstvima za rad

Kod izbora sredstava za rad treba uzeti u obzir mogućnostnjihovog višestrukog korištenja.Oprema može biti:1.Usmjerena na proizvod, ili grupu srodnih proizvoda /57%/ slučajeva u praksi/,2.Usmjerena na tržište , kod raznih uslužnih djelatnosti / 31 % slučajeva u praksi/,3.Usmjerena na proces, jedna ili dvije tehnologije kojima se u kontinuitetu

izrađuju proizvodi ili dijelovi za druge proizvođače,. Čest primjer u automobilskoj industriji,.

/ 9% slučajeva u praksi/ i4. Opšte namjene , često se koristi u manjim organizacijama za izradu više

vrsta proizvoda. / 3% slučaja u praksi

Planiranje kapaciteta- Donošenje odluka o sredstvima za rad

Izbor trenutka nabavke /dodatnih/ sredstava za rad. Zavisi od više faktora.

Dvije generalne strategije izbora trenutka nabavke sredstava za rad:

1-Preduhitriti konkurenciju / izgraditi kapacitete prije nego su potrebni, da bi u “pravom trenutku” postala vodeća ili zadržala vodeće mjesto na tržištu/,

Planiranje kapaciteta- Donošenje odluka o sredstvima za rad

2. Čekati i vidjeti kako će se razvijati tražnja za određenim proizvodima, pa tek onda odlučiti o nabavci sredstava za rad.

U ovakvim slučajevima organizacija će slijediti tržišnog lidera, imati manje tržišno učešće, ali i imati manji rizik promašene investicije.

Planiranje kapaciteta- Donošenje odluka o sredstvima za rad

Mjerenje kapaciteta sredstava za rad može se izvršiti na više načina, u skladu sa djelatnosti organizacije. / tona čelika godišnje, barela nafte dnevno, litara mlijeka dnevno, usluženih kupaca dnevno, diplomiranih studenata godišnje, izliječenih pacijenata../

Kod mjerenja kapaciteta treba uvjek uzeti u obzir vremensku dimenziju procesa. Naprimjer, broj bolničkih kreveta nikada nije jednak broju izliječenih pacijenata.

Planiranje kapaciteta- Donošenje odluka o sredstvima za rad

Generalno uzevši kod mjerenja veličine kapaciteta potrebno je uzeti u obzir slijedeće:

- Zajednički kapacitet,- Uticaj mix-a proizvoda na ukupan kapacitet,- Politiku proizvodnje / broj radnih sati sedmično../- Održivi i vršni kapacitet /posebno kod usluga/

Planiranje kapaciteta- Donošenje odluka o sredstvima za rad

Kod mjerenja kapaciteta treba uvjek voditi računa o raznolikosti asortimana proizvoda i od međusobne uslovljenosti korištenja pojedinih sredstava za rad.

Ukoliko ne postoji nikakva zajednička mjera kapaciteta, kapacitet se, “uslovno” može izraziti i u novčanoj vrijednosti.

Planiranje kapaciteta- Donošenje odluka o sredstvima za rad

-Prognoziranje potražnje zasnivati na kvalitaivnim metodama,

-Utvrđivanje potrebe za novim sredstvima za rad / potreba za sredstvima za rad predstavlja razliku između neophodnog i raspoloživog kapaciteta, u budućnosti/

- Generiranje ideja / odmah kupiti postrojenja koja mogu proizvoditi 30000 komada godišnje,

- Odmah kupiti postrojenja koja mogu proizvoditi 20000 komada godišnje,../

Planiranje kapaciteta- Donošenje odluka o sredstvima za rad

Vrednovanje alternativa /u skladu sa pozitivnim ili negativnim efektima za organizaciju../

Lokacija sredstava za rad /jednog sredstva, jednog objekta, više objekata, servisa,.. / Voditi računa o troškovima, ljudskim resursima, infrastrukturi, zakonskoj regulativi, povratu na investicije, procjenama ponašanja konkurencije../

Planiranje kapaciteta- Donošenje odluka o sredstvima za rad

Zadatak za vježbu: Bolnica XX ima 50 bolesničkih kreveta na

hirurškom odjelenju.. Prosječan broj trajanja liječenja pacijenta iznosi 6 dana.

Priliv pacijenata je stalan i odvija se u kontinuitetu koji odgovara kapacitetima bolnice.

Koliki je kapacitet hirurškog odjelenja bolnice XX, sa aspekta izliječenih pacijenata?

Agregatno planiranje Bavi se usklađivanjem ponude sa

potražnjiom izlaza /outputa/ u budućnosti, u periodu do godinu dana.

Planiranje se izvodi za jedno zajedničko mjerilo izlaza, ili za nekoliko agregiranih /zajedničkih/ vrsta proizvoda.

Utiče na donošenje odluka i politiku organizacije sa aspekta promjena ponude i potražnje. Donose se odluke o prekovremenom radu, zapošljavanju, otpuštanju, podugovaranju, visini zaliha../

Agregatno planiranje Osnovne karakteristike

agregatnog planiranja su:1. Vremenski period do 12 mjeseci

sa ažuriranjem na periodičnoj osnovi,

2. Agregatni nivo potražnje za proizvodima sastoji se od jedne ili više vrsta proizvoda,

3. Mogućnost mjenjanja varijabli ponude i potražnje,

4. Različiti ciljevi menadžmenta koji mogu uključivaati nizak nivo zaliha, niske troškove, dobre međuljudske odnose,..

5. Oprema koja se smatra fiksnom ne može se povećavati.

Agregatno planiranje Agregatno planiranje predstavlja vezu između

planiranja sredstava za rad i terminiranja. Terminiranje se odnosi na kratak perod, najviše

do tri mjeseca i uvjek je ograničeno odlukama agregatnog planiranja.

Agregatno planiranje je direktno povezano i sa budžetiranjem organizacije, odlukama o ljudskim resursima, marketingu,..

Agregatno planiranje Agregatno planiranje je uvjek direktno

povezano sa budžetiranjem, a agregatni plan bi trebao predstavljati osnovu za izradu početne projekcije budžeta.

Prilikom agregatnog planiranja potrebno je razjasniti raspoložive opcije odlučivanja sa aspekta odluka:

-koje modificiraju potražnju i -odluka koje modificiraju ponudu.

Agregatno planiranje

Na potražnju se može uticati kroz:-određivanje cijena,-reklamu i promocije,-neispunjenje narudžbi ili rezervacija,-razvoj komplementarnih proizvoda.

Agregatno planiranje Na ponudu se može uticati kroz:-zapošljavanje i otpuštanje zaposlenih,-korištenje prekovremenog rada,-skraćenje radnog vremena,-zaključivanje ugovora o privremenim ipovremenim poslovima,-regulisanje nivoa zaliha,-podugovaranje,-razvijanje kooperantskih odnosa.

Agregatno planiranjeTroškovi agregatnog planiranja:-troškovi zapošljavanja i otpuštanja,-troškovi prekovremenog ili skraćenog radnog

vremena,-troškovi povećanja i držanja zaliha,-troškovi podugovaranja,-troškovi povremen radne snage,-troškovi nedostatka zaliha-troškovi kašnjenja isporuka,-troškovi neizvršenja narudžbi,..

Agregatno planiranje

Upotreba agregatnog planiranja u uslužnoj proizvodnji:

Problemi: odrediti ukupan broj zaposlenih, alociranje zaposlenih i opreme, broj pomoćnog osoblja, redove čekanja,...

Agregatno planiranjeSmjernice za upotrebu agregatnog planiranja u

industrijskoj proizvodnji:Modeli agregatnog planiranja trebaju biti

prilagođeni konkretnoj proizvodnji i konkretnoj situaciji,

Prije nego se prihvati agregatno planiranje treba izvršiti provjeru modela koji će se koristiti,

Uskladiti način agregatnog planiranja sa poslovnom politikom organizacije...

Hvala na saradnji!