VERZIJA 201.08.2015.

EKONOMSKE POSTAVKE I STANJE REPUBLIKE HRVATSKE SRJEŠENJIMA ZA POKRETANJE GOSPODARSTVA

kolovoz 2015.

SADRŽAJ:STR

UVOD 3

I)NEZAOBILAZNI ELEMENTI EKONOMSKOG RAZVOJA

ISPREPLETENOST EKONOMSKOG ŽIVOTA S OSTALIM DRUŠTVENIM PODRUČJIMA

ŽIVOTA U HRVATSKOJ 4

POLITIČKO STANJE U HRVATSKOJ I OVISNOST EKONOMIJE I POLITIKE 4

BUDUĆI POLITIČKI POKUŠAJI ZASTARJELIH POLITIČKIH KRUGOVA 5

TRODIOBA DRŽAVNE VLASTI 6

EKONOMSKA POLAZIŠTA 7

MIROVINSKI SUSTAV 7

ULOGA BANAKA, KREDITA, ŠTEDNJA I VALUTNA KLAUZULA 8

BANKOVNE NEGATIVNOSTI PRODAJE DUGA 9

ODGOVORNOST BANAKA PRI DODJELI KREDITA 10

PODJELJENA ZAJEDNICA 11

ULOGA OBRAZOVANJA U GOSPODARSKOM RAZVOJU 11

KONTROLA PRIHODA I RASHODA GRAĐANA KROZ GODINE NA DANAŠNJI DAN 12

PRAVOSUĐE KAO KOČNICA DRUŠTVENO EKONOMSKOG RAZVOJA 12

RADNO PRAVO 13

ZDRAVSTVO 14

SOCIJALNA ZAŠTITA 14

POLICIJA I OBAVJEŠTAJNI APARAT KAO PARTICIPANTI U VLASTI 15

HV, SIGURNOST I OBRANA ZEMLJE 15

II) MJERE ZA POKRETANJE PRIMARNIH DJELATNOSTI GOSPODARSTVA 16

III) MJERE ZA POKRETANJE SEKUNDARNIH DJELATNOSTI GOSPODARSTVA 17

DEFINIRANJE PRVOG ELEMENTA RAZVOJA 18

RAZLOZI DEFINIRANJA INAe KAO PRVOG MAKROEKONOMSKOG ELEMENTA 18

ENERGETIKA 18

VODA, GEOTERMALNA ENERGIJA, VJETAR, SUNCE 19

RAZVOJNE MOGUČNOSTI ENERGETIKE NA BAZI GEOPOLITIČKOG POLOŽAJA 20

- 2 -

IV) MJERE ZA REGULACIJU TERCIJARNIH DJELATNOSTI GOSPODARSTVA 23

V) RAZVOJNO GOSPODARENJE HRVATSKOM 24

NOVI RAZVOJNI POREZNI SUSTAV 22

POREZ NA PRIMLJENE PROVIZIJE (KOMISIJE) 24

EKONOMSKI MODEL S UGRAĐENIM NOVIM POREZNIM RAZVOJNIM STAVKAMA 24

OLAKŠANO BIROKRATSKO FUNKCIONIRANJE PRIVREDNIH SUBJEKATA 25

ZADUŽENOST ZEMLJE 25

POKRETANJE GOSPODARSTVA VANJSKIM INVESTICIJAMA 26

POKUŠAJI POKRETANJA HRVATSKE ISELJENIČKE BANKE 26

ŠTETNE RADNJE KOJE JE INA PROVODILA U PROŠLOSTI DO DANAS 27

NEZAPOSLENOST I ZAPOŠLJAVANJE (ADMINISTRATIVNIM MJERAMA) 28

MJERE ZA POVEĆANJE ZAPOSLENOSTI, SMANJENJE DRŽAVNOG APARATA I

DOMAĆE INVESTICIJE 29

SANKCIJE ZA RAD BEZ ISPLATE PLAĆA 29

ZNANOST KAO POKRETAČ RAZVOJA 30

ORGANIZIRANO ZBRINJAVANJE OTPADA KAO GOSPODARSKA DJELATNOST 30

ZERP 31

INVESTICIJSKE BANKE 32

VI) DRUŠTVENO POLITIČKE REFORME 32

POSEBNA ZAŠTITA PRIVATNE IMOVINE 32

NACIONALNA INTERVENTNA AGENCIJA 32

ZAŠTITA TEKOVINA DOMOVINSKOG RATA NA TERITORIJU RH 32

POPIS KONAČNIH MJERA ZA DRUŠTVENO EKONOMSKI OPORAVAK 33

ZAKLJUČAK 34

- 3 -

UVOD

Nije nikakva posebna tajna da je gospodarsko stanje Republike Hrvatske (u daljnjem tekstuRH) iznimno loše, te je potpuno jasno tko je glavni uzrok ovoga što danas imamo.Odgovornost za ovo loše stanje snose HDZ i SDP.Punih četvrt stoljeće je ova zemlja išla u nazad, ne samo gospodarski nego po svimpodručjima društvenog života, da bismo danas došli u situaciju vlastitog domoljubnogomalovažavanja i ne vjere u sebe.Danas živimo u civilizaciji grabeži, korupcije, prevare, robovanja i smrti.Ne bismo trebali biti takvi, iako nekima prelako to kod nas civilizacijski nameću.Gospodarskog rasta neće biti bez podizanja vrijednosnih društvenih kriterija.U zemlji vlada moralno etičko beznađe koje vuče u največu bolest današnjice, depresiju.Depresija u društvu, depresija u duši.Ovaj krivi dojam dobiva se jer su dosadašnji elitni političari u poziciji, kontroliraju medije, aza druge se ništa ne čuje jer ih se ne pušta da ne pomrse račune prvih. Ali elita nezna da zlo nema dugi prosperitet, da mu jednom dođe kraj, pa će i u Hrvatskoj tako biti.Snaga ovog društva, jer namjerno stvoreni ljudski deponij koji su elite stvorile da u njeganaguraju i ono što vrijedi i inventivno je. U Hrvatskoj slijedi još mnogo borbe, a onda slijedirazvoj.Lijepa je ovo zemlja, pa ako ne budemo mi nešto poduzeli u njoj, netko će drugidoći, možda ne nIti raditi, nego uživati.Treba imati stav, kičmu, ponos, optimizam i krenuti raditi, a ne samo participirati, izmeđuostalog i uz krađu po "rođo" sistemu i logici "kada se bratska srca slože tada se i krastibolje može". Oni to otvoreno, podrugljivo, između sebe smijući se ponavljaju. I krivi smo mii nitko drugi. Krivci smo mi koji se strašljivo mičemo i oni koji otimaju.Utvrdimo koja to sorta ljudi može tako nemilosrdno krasti svoju domovinu.Odgovor ćemo lako naći ako želimo jer su označeni mentalitetom, politikom i poklonstvom isključivo novcu.Otimačina je započela u ratu koji je domoljuban i pravedan.Što je Hrvatska u suštini, gledano gospodarski, nikada nigdje nije posebno obrađeno.Kada se dalje obrazlaže, treba imati na umu hrvatsku specifičnost da je vječno recesijskazemlja što joj omogučava njenu gospodarsku, kulturološku i sve ostale neovisnosti. Zato jeprenošenje vanjskih principa u Hrvatsku pogreška, bar za većinu njih. Kada se govori oiseljavanju stanovništva iz Hrvatske govorimo o onima koji odlaze iz razloga nestašice,a drugi su oni koji u Hrvatskoj ne pronalaze načine funkcioniranja koje zapadne bogatezemlje mogu njima pružiti. Tu se ne radi o novcu nego o nekim drugim shvaćanjima ipotrebama.Hrvatska jest i ostati će recesijska zemlja, i stog aspekta je sve u ovom radu i izloženo,a ne nikako prema principima zapadne tržišnosti i ostalih prirodno ne uhvatljivih načinafunkcioniranja u raznim područjima društvenog života ove zemlje.Svako svrstavanje uz te zapadne principe biti će pogibeljno za ovu zemlju, što već danasmožemo vidjeti.

- 4 -

ISPREPLETENOST EKONOMSKOG ŽIVOTA S OSTALIM DRUŠTVENIMPODRUČJIMA ŽIVOTA U HRVATSKOJ

Posebno je važno ispreplitanje ekonomskog života s mnogim aspektima društvenog života Kako bez novca nema niti u jednom području vidljivog prosperiteta, ekonomija u sve pore ulazi. Isto tako sva područja društvenog života moraju davati podršku ekonomoji iliu ekonomskom području odmah nešto ne štima. Tako je i sa svjetskom krizom na koju se svisada pozivaju. Kada bi bilo točno da ekonomija nešto može učiniti sama, onda bi se inavodno ova kriza brzo i efikasno riješila, jer razvijeni svijet ima takve zalihe novca kojima bise svi ekonomski problemi brzo riješili. Kao što vidimo to nije tako. Zanemarivanjem praveistine najveće znanstvene institucije i banke ne nalaze definitivne izlaze. To je normalno jerviše ne štimaju osnovne postavke kapitalizma. Sada je vrijeme kada se crpe zalihe novca jerje razvoj bio umjetan i moralo se zaustaviti. Resursi koje imamo na planeti jedini su faktorkoji ne mogu povečati, a glad maksimizacije profita caruje i to u jednom dijelu svijeta doku drugom dijelu svijeta maksimizacija se svodi na čim veću šaku riže da se preživi.Postaje jasno kako ova kriza koja se želi prikazati ekonomskom, što i jest ali ne u cjelini,nema izlaza bez dodirnih točaka sa mnogim drugim područjima ljudskog života, jer život je na prvom mjestu, a novac služi za zadovoljavanje potreba čovjeka, kao mjera vrijednosti. U suvremenom kapitalizmu ove dvije stvari su obrnute.Sjetimo se u prošlosti kolonizacije, apartheida i drugih zala. Iluzija je da se Zapad obogatioradom. To je u jako malom postotku točno, ali je istina da su se prava bogatstva sticalasvjetskom eksploatacijom koja je bila velika i ubrzana. Otimačine su se odvijale najsurovijenajsuvremenijim naoružanjem što se financira državnim buđetom, pa buđetske oligarhijestvaraju profite, sigurno ne radom. Ali najgori je financijski zamašnjak koji se premashvaćanju kapitalizma ne vrti nikada dovoljno brzo. Kada se gleda sa strane onda su torazvijene države kojima se divimo jer imaju dovoljno preuzetog da mogu do krajnjih visinafinancirati ostale sfere društvenog života u funkciji njihovih ekonomija.Hrvatska nije tako razvijena jer kao mala zemlja nije se mogla tako bogatiti, nego je svojom mučnom prošlošću polako pronalazila svoje mjesto pod suncem.Čovjeku u njegovom fizičkom životu kroz stoljeća, da istu prevlast ostvari nad drugim čovjekom, nije svijest podastrla spoznaju da je to nemoguče radi konstitucije živog čovjekakoji i gine, ali se ne uspjeva definitivno. Utoliko su ti pokušaji utopistički u suvremenomsvijetu.Sjetimo se novijeg mučnog puta koji je Hrvatska imala do ulaska u EU.Isprepletenost skromnog hrvatskog gospodarskog puta, u kojem smo sačuvani, urodit će ifizičkim blagostanjem. Zato nas ne vole. To je hrvatski put.

POLITIČKO STANJE U HRVATSKOJ I OVISNOST EKONOMIJE I POLITIKE

Gospodarstvo je uništeno da bi domovina bila u rukama onih koji u takvom stanju s njommogu vladati. Da su dozvolili ekonomski razvoj ne bi se mogli održati.Gospodarstvo je samo jedno od područja koje ne funkcionira i na kojem se najbolje vidi što

to još politički nametnici čine u smislu nedomoljubnog nastupanja i na ostalim područjima. Bilo je bitno samo stvoriti Hrvatsku, a nakon toga rasčiščavanje se nije desilo.Ono što ljudi najviše vide je ekonomsko stanje, uzrokovano lošim ljudima i lošim djelovanjem.Postavlja se pitanje što su to zastarjeli politički krugovi učinili danas ili što će učiniti uskoro

- 5 -

da bi nam sutra bilo gospodarski dobro, kako obećavaju.Oni koji ostaju uz njih čine to na svoju savjest, jer lopov ima i držača ljestvi.Treba biti konačno svjestan da su gospodarsko stanje zemlje i političko stanje zemljeovdje međusobno najuže povezani, i tu leže odgovori na sva pitanjaNove vrijednosti u političkom životu morat će se odreći divljenja novcu jer u protivnom nećepolučiti uspjeh. Diviti se Zapadu, gdje se bolje živi jer se bolje zarađuje, može samočovjek kojeg ne zanima nitko drugi. Najmanje ih zanima onaj od koga su njegove gazde i za njega otele sve što on ima. To je guranje glave u pijesak, a nisu nojevi. Bez svijesti o tome kako nešto ne valja,ili teze "što me briga", ili pak "ne znam" neće biti dobro za živuće generacije ili one kojeslijede. Tko tako razmišlja ne voli ni sebe, jer dio sebe je ono što je postavljeno uz sebena noge. Voli li ta osoba onda svoje dijete? Ako takva osoba misli da će po njemu dostaimato gorko se vara, jer tako je možda bilo, ali ne još zadugo.A tu je i osobna savjest koja poziva na odgovornost.Danas se gura u Hrvatskoj upravo navedena teza pa se mladi iseljavaju, ili pak u domovinižive logikom manjeg otpora uz prianjanje zapadnim principima kojima nisu dorasli.I zato plaćaju cijenu. Mlade generacije su ono čemu se politički treba posebno okrenuti jerti mladi ljudi ne rade, ne prihvaćaju vrijednosti koje su nezamjenjive, teže da budu unificiraniu čemu se gubi identitet. Kako mladom čovjeku objasniti da su njihovi očevi krvarili zaslobodu. Tako govorenje o Domovinskom ratu neće leći na plodno tlo. Potrebne su promjene u društvu na bazi morala. Danas ih uče da se nemočnog čovjeka prema moralnimnormama ne može ubiti, ali se prema etičkim normama to može. Kao da etika nije nauka omoralu kako su nas to uvijek učili. Potrebno je ponovno pobrkane društvene norme vratiti nasvoje mjesto, u protivnom neće biti niti gospodarskog blagostanja, kojeg bi ti isti mladi ljudimorali biti nosioci. Blud, nemoral, nevjerstvo, agnosticizam, otimačina, prianjanje lagodnom životu, droga,bezuvjetni novac su putevi u još lošije stanje u Hrvatskoj , ali i sve jače u svijetu.Zato treba našim mladima objasniti te stvari, pa neka onda odabiru, pa neće moći reći kakonisu znali. Danas, na žalost, to mogu reći.S takvim stvarima se Hrvatska na svojem putu treba baviti i s tim ući u materijalni boljitak.Jer Hrvatska svoj put ima.

BUDUĆI POLITIČKI POKUŠAJI ZASTARJELIH POLITIČKIH KRUGOVA

Pokušava se identično odgojene ljude, pod tihim vodstvom zlih iz prošlosti, ponovnonametnuti i na novim izborima.Izdaje, podilaženje tuđincima za novac, uništavanje ove svete nam zemlje se nastavlja.Kada govorimo o lošem gospodarskom stanju, loši krugovi nam žele nametnuti mišljenje.Nisu točne optužbe i nametnute ocjene tih krugova o promjeni društveno ekonomskeformacije iz socijalizma (komunizma) u kapitalizam, jer je po njima kapitalizam za sve kriv.Ova zemlja nije nikada ušla u novu društveno ekonomsku formaciju koju zovemo kapitalizam,nego je vrlo perfidno izgrađena nova mala Jugoslavija koja se zove Hrvatska.

To vidite ako pogledate koje su političke ličnosti najznačajnije. Zamijenjene su samo srpskepolitičke glavešine i ostale jugoslavenskih nacionalnosti.Ta nova Hrvatska je zemlja s istim ljudima i njihovim "flancima", sinovima, kćerima,simpatizerima, plaćenicima i prošlo režimskim kadrom, koji su vladali i vladaju.

- 6 -

Oni su ti koji su problem nove Hrvatske, koja nema više izlaza i koja je kao takva vlastitom narodu spremna za svakog činiti sve ono što se od nje zatraži kako bi ovi ostali na vlasti.Činjenica je da ti ljudi ne mogu pokrenuti Hrvatsku, jer oni koji su problem stvorili ne moguga riješiti, jer im je cilj ne rješavati, a niti nemaju mentalne i ostale mehanizme za napredak.Oni su ti koji jedino u neredu mogu vladati, a svaki red je njihov neprijatelj. Zato se premijerismiju u oči narodu lažući ga govoreći da se uvodi red, a misle kako je narod trivijalan.Niti HDZ, niti SDP nemaju ljude stvaraoce novih vrijednosti, jer su oni svi zapravo samo"buđetlije" i bitno je da u buđetu za njih ima, a ostalima kako bude, jer nad njima buđetom uz laži vladaju.Bitno je vladati s hrvatskim buđetom da njima lojalni sustavi žive. Oni nemaju mehanizme kojibi im rekli da to ne može dovijeka, i sada se to jasno vidi. Njih radi njihovih briga, bezrješenja, ne zanimaju npr liječnici, koje se omalovažava, nezadovoljna mladež koja seiseljava, pad nataliteta jer se hrvatska mlada majka boji budućnosti. Logično je da ih to nezanima, jer su njihove aktivnosti usmjerene na samoodržanje, što je također logično jer neznaju raditi.Sve je to vezano za hrvatski buđet koji je u rukama struktura koje državu osiromašuju.Razina buđeta je nominalno blizu ili već probila razinu nacionalnog dohodka, što jegodinama već tako, ali se sada ubrzano povećava jer glad za novcem onih koji jedino od buđeta žive se povećava.Buđet više ni u jednom elementu ne može biti razvojan, ali ni dovoljno sakupljački i tu je kraj.Kakav kraj može biti to ćemo vidjeti, ali polaganje računa je vrlo izvjesno prema poznatimdruštvenim zakonitostima. Nered su uveli HDZ i SDP sa svojim satelitima.To nije dobro jer gospodarastvo je pitanje opstanka domoljubne Hrvatske. Nova političkaopcija će se opet oslanjati na buđet jer prema imenima koja će opet isplivati točno znamošto će se događati. Takav vođa i vodstvo ne može uspjeti za opću dobrobit.Bez hrvatskog gospodarstva nema hrvatskog suvereniteta niti domoljubne hrvatske politike.Domoljubnu hrvatsku politiku ne mogu provoditi ljudi koji trenutno upravljaju Hrvatskom.

TRODIOBA DRŽAVNE VLASTI

Općenito se smatra kako država funkcionira na principima trodiobe vlasti i to se uporno zastupa. Zakonodavna vlast, Sabor RH, samo je formalno nadređena Vladi RH kao izvršnoj vlasti. Deklarativno je to tako, ali suštinski ne. Snaga izvršne vlasti bazira se na novcu kojiVlada putem buđeta raspodjeljuje kako želi. Isto tako sudska vlast kao proklamirana trećasfera vlasti ovisi o novcu tako da suštinski parlamentarna demokracija gubi svoj smisao,jer je Vlada primarna, a u njoj sjede ministri koje je jedan čovjek Premijer postavio bez utjecaja glasova onih koji su temelj demokracije, glasača. Međutim, značaj financijskih krugova je presudan i to do te mjere da centralna banka kao monetarna vlast čini četvrtu, tihu političku snagu na bazi novca. U situacijamanemira i ratova politička snaga novca se najbolje vidi jer su banke samo iznimno razrušene.S toga se jasno vidi kako je trodioba vlasti prošlost, a afirmira se tiha kvartarna vlast.Neposrednim izborima gore navedenima gubi se velika snaga koju diktatom nosi novac.

Na taj način izabrani neposrednim izborima trebali bi pružiti političke i ekonomske efekteveće nego sada.

- 7 -

EKONOMSKA POLAZIŠTA

Većinom kada se čitaju ekonomski radovi o izlasku zemlje iz krize vidi se samo kako svinajviše dotiču teme raspodjele. Kako znamo da ekonomija poznaje proizvodnju - raspodjelu-razmjenu - potrošnju treba ići redom jer se sve manje ima za raspodjeliti, što se vidi krozprimjer spomenutog buđeta u Uvodu. Ako se pak nešto drugo raspodjeljuje podsjeća naono uzmi dok još nešto ima, što je tužno. Tako se stvara okruženje za pljačku.U našoj hrvatskoj ekonomskoj prošlosti, umjesto da se privređivalo, uništavalo se i otimalo.I otimačina je nekakva raspodjela, pa ćete danas čuti kako je u Hrvatskoj jedan od najvećih problema raspodjela.To je fatalno točno.Postoje dvije osnovne postavke u ekonomiji koje treba poštivati:

a) ako ne možemo povećati prihode treba smanjiti rashodeb) ako ne možemo smanjti rashode treba povećati prihode

Sada smo u situaciji da nikako više ne možemo smanjivati rashode (u buđetu, domu, unutarprivrednih subjekata). Nemamo izbora i moramo se okrenuti stvaranju novih vrijednosti ilipropasti. Starim političkim formacijama da netko novac i pokloni, oni bi ga neutralizirali ioteli. Shvatiti će to i Evropa sa svojim fondovima, kao što su shvatili ljudi iz hrvatskedijaspore koji su se htjeli vratiti, ali su opljačkani požalili.U ekonomskim polazištima nužno moramo poći od sagledavanja činjenica koje su i mrske, ali ih zato ne smijemo zanemariti. Tu se prije svega radi o našem mentalitetu koji jeopljačkao vlastitu domovinu. To nisu učinili svi, ali je jedan segment društva to činio i čini nadalje. Treba jasno definirati koji su to dijelovi društva i razlikujemo dva osnovnasegmenta koji su to učinili:

a) bivši političko obavještajni komunistički (socijalistički) krugovib) probuđeni mentalitet oformljen na područjima teških životnih uvjeta (život na

kamenu, glibu itd.)

MIROVINSKI SUSTAV

Objektivno nema potreba za alarmantne poteze, jer se plasiraju krive informacije da sedruštvo drži u stresu. To je oblik vlasti nad ovisnim biračkim tijelom, kako se sustav ne bi raspao. Na taj se način drži u pokornosti umirovljeničko glasačko tijelo.Kada na bazi podastrtih polazišta ovog problema pogledamo približnu situaciju, vidi se danešto ne štima. Mirovinski fond je pokraden i manipulativno buđetski usmjeravan.S toga treba poduzeti slijedeće:

- kako se ovdje radi o pokušaju prikrivanja pravog stanja i vladanja nad velikomkoličinom novaca prvo treba sagledati pravo stanje

- utvrditi kuda je odlazio novac koji nedostaje- plaćati mirovine učesnicima NOBa starijim od 80 godina ili njihovim supružnicima,

a ostale sankcionirati i namiriti od njih štetu)- napraviti minimalne korekcije mirovina da se postigne balans u mirovinskoj bilancikako bi mirovinski fond funkcionirao prirodno i bez opterečenja na zaduženjedržave, jer on to može

- 8 -

Društvo treba odahnuti i poduzeti mjere za moguče povećanje mirovina, što bi rezultiralo rastom kupovne moći i to vrlo značajno.Isti princip pljačke vidi se u mirovinskom i zdravstvenom dijelu jer su tu kroz doprinos bezrada akumulirana ogromna sredstva u rukama državne strukture uz punjenje vlastitih đepova.Obmana kroz mirovinski i zdravstveni sustav su oblik kontrole i ispoljavanja vlasti, a kako suse vlasti mijenjale, a problemi su se zaoštravali namjerno, mora da su strukture umirovinskom i zdravstvenom fondu funkcionirale kao i u pravosuđu autonomno i zaštičeno.To će biti potrebno postaviti na nove odnose kako bi stvari profunkcionirale, jer svoj statuskupuju na bazi sabranog i otuđenog novca kojim upravljaju.

ULOGA BANAKA, KREDITA, ŠTEDNJE I VALUTNE KLAUZULE

BankeU Hrvatskoj su banke izgubile svoj smisao, točnije one sebi same imaju smisla, ali svimadrugima u ovoj zemlji ne.Političke elite su prvotno sanirale banke, a onda ih predale u ruke navodno vanjskihbanaka, koje su nagrizle monetarni i ekonomsko politički suverenitet Hrvatske, da bi na krajuputem famoznih ovrhi, koje im je omogučila politička elita i pokrali sirotinju. Domaće banke su zapravo pod stranim brendom ostale u rukama hrvatske financijskeoligarhije.Centralna banka jedne zemlje mora štititi interese te zemlje. Ova centralna banka jenedomoljubna i sluga je i poslušnik banaka umjesto da nju banke slušaju. Hrvatska jebankovni Eldorado, a mogu guliti zemlju kroz:

a) u startu sanacijski novac koji im je poklonjen od državeb) visoke kamatne stopec) varijabilne kamatne stoped) naknade za održavanje računa (taman da ne imali ništa na njemu)e) prisiljavanje na osiguranja kod sklapanja kreditaf) plaćanje administrativnih taksi kod sklapanja kreditag) velike razlike kod aktivnih i pasivnih kamatah) valutna klauzula vezana za tečajne pomakei) ovrhej) ostalo

Postavlja se pitanje zašto bi svi privredni subjekti u svom poslovnom djelovanju bili izloženisvim mogućim rizicima, a banka se može na sve načine zaštititi da posluje bez rizika.To je u stvari ugrađena monopolska pozicija za sve banke. To centralna banka Hrvatskene smije dozvoljavati, a Hrvatska narodna banka to šutke promatra.Banke ne žele poduzimati mjere za pokretanje razvoja jer, su one u navodno inozemnimrukama. One žele samo ubirati i koče razvoj hrvatskog gospodarstva. Jasno je da sekroz novac i kredit u banci vidi cijeli proces društvene reprodukcije. Iz toga je jasna ulogabanaka koje ništa ne potiču. Velike depozite hrvatskih građana drže kod sebe i jasno im je

da u Hrvatskoj ne trebaju investicijski djelovati kada to ne čine niti hrvatski građani kojikoji radije žive kao rentijeri, za što se građane ne može osuđivati, jer su ostali društvenisegmenti zapušteni. Država će im sada još i oporezovati njihove ušteđevine.Porez na ušteđevine je u redu kada situacija u državi dozvoljava da se uvede kako bi se

- 9 -

omogučila razvojna uloga buđeta. Tako se ministarstvo financija, centralna banka ikomercijalne banke (čudno svi koji se bave novcem) pretvaraju u porezne sakupljače.Banke će vrlo rado kreditirati državu, u stvari političku elitu na vlasti, radi ostvarenja budućihkoristi banke. Isto tako lako ćete dobiti kredit za auto jer je auto strana roba, pa štite intereseekonomije zemalja od kojih uživaju korist iz inozemstva.Gomilajući novac, a ne plasirajući ga, banke zapravo dugoročno miniraju i sebe jer nemanovih robnih vrijednosti na kojima novac počiva i u čemu ima podlogu. Stvaraju fiktivni novac,a i to ima kraj. Računaju da su im dovoljne robne vrijednosti u matičnim zapadnim zemljama.Tako banke same sebe ukidaju u Hrvatskim uvjetima, a njihova funkcija odumire.Banke su teški špekulanti koji ne poznaju zakon optimuma nego zakon makimiziranja profita.Banke su paraziti na gospodarskom tijelu Hrvatske, i reprezentativni su pokazatelj što stranikapital u Hrvatskoj radi. Negativnost banaka zabila se u hrvatsko gospodarsko tkivo.

što je to gospodarstvo s visokom inflacijom. To je ekonomski instrument koji se može koristiti u opravdanim situacijama, ali nikako trajno bez mogučnosti povlačenja iz funkcije.U ekonomiji ne postoji ništa što je fiksna veličina ili instrument jer je ekonomski životdinamičan, pa to vrijedi i za valutnu klauzulu, u smislu povlačenja iz funkcije.Ujedno u negativnom smislu služi da se ponizi vlastita domicilna valuta države u kojoj bankadjeluje. To je slučaj s Hrvatskom. Ali nisu krive banke nego političke elite koje im togodinama omogučavaju. Koji bi drugi razlog bio nego trpanje novca u privatne đepove.Dozvoljavati valutnu klauzulu u uvjetima niske inflacije je u stvari dozvoljena špekulacija(krađa) bankama koje u ovoj zemlji ostvaruju ekstraprofit.Banka je trivijalna u svojoj neutaženosti.Banka nema rizika već samo zaradu što je bankovna prevara potpomognuta hrvatskimpolitičkim elitama.A gdje je tu obveza nacionalne politike da se skrbi za svoje građane?Općenito, valutna klauzula ima smisla u uvjetima krajnjeg zla, inflacije.Nikako u uvjetima marži osciliranja nacionalnih valuta, pa makar te oscilacije i bile znatne.Bankarski sutavi imaju modele da ne dođe do šokantnih oscilacija, pa zašto onda ipak dođe? Ništa nije slučajno i radi se o svjetskim civilizacijskim otimačinama koje je malaHrvatska mala meta, jer glad za profitima je ogromna i ima samo jedan kriterij. Uzmi puno,odmah i sve.

BANKOVNE NEGATIVNOSTI PRODAJE DUGA

Nedopustivo je utjerivanje duga prisilnim, psihičko fizičkim mjerama. To su bankovnesmicalice koje su nezakonite, i neustavne. U svojoj zemlji građanin koji je podvrgnut torturibilo koga, pa i banke preko utjerivača dugova je ustavno ugrožen.Ako bi taj isti građanin nečim nezadovoljan iznajmio batinaša da za njega sprovedeneku njegovu pravdu prema nekom drugom, krivično je djelo. Kako to onda isto ne vrijedi i

Valutna klauzula je ekonomski instrument koji ima svoj smisao u stanovitim uvjetima kao

za banku. Kako banka, kao jedna od dvije strane, nastupajući kao vjerovnik, može svojeovlasti prebaciti na drugu instituciju. I onda se ta druga institucija smatra poduzetničkom uskladu sa zakonom. Vidljivo je da država ne štiti svoje građane jer banka može sve protivnemočnog dužnika. Nemoć dužnika uvjetovana je upravo bankovnim diktatom u društvu, gdje

- 10 -

je naš građanin nemočna žrtva. Pri svemu tome banka za ništa ne odgovara, a građanin za sve. Banke se u stvari igraju svojim statusom koji će biti promijenjen jer one rade ne odmjerenoprotiv sebe.Ne može biti točno da je u poslovnom odnosu financijskog tipa, gdje je banka posebnospecijalizirana ustanova, odgovoran samo građanin ili privredni subjekt. Banka je bila dužnapromotriti bonitet dužnika, i ako je ovaj omanuo to je bankovni rizik. Drugo je ako financijskiuspješan građanin ili privredni subjekat ne podmiruje svoj dug. Tada je to pokušaj pljačke iprevare što banka nije mogla znati.Unajmljivanje subjekata za utjerivanje duga je zaobilaženje hrvatskog pravosuđa kao sferevlasti, što je krivično djelo. Banke je po prijavi za takve radnje potrebno oštro sankcionirati.Nisu se naši građani borili za ovu zemlju kako bi banke ovo radile.Suverenitet Hrvatske nije na prodaju, a uloga banaka u društvenoj reprodukciji je kočnica..Gdje je centralna banka ove zemlje da bar verbalno upozori banke da se radi o nelojalnojakciji prema dužniku koji bi plaćao da može. Surovost centralne banke i svrstavanje postrani dobro je nagrađena od strane banaka, pa se događa raslojavanje vlasti od naroda.Centralnoj banci su dati ogromni iznosi za ovu zemlju, sa kojima ona radi što želi, a ujednose svojim ponašanjem otima kontroli države iz koje proizilazi.Neminovno će joj ta sredstva trebati na određeni rok oduzeti i upravljačka prava nadrezervama staviti u ruke domaćih banaka po velikom ovlaštenju upravljanja s tim sredstvima,uz nadzor domaćih vlasti. Centralna banka je izgubila svoju funkciju, i dok ne doživi suštinskureorganizaciju ne može više upravljati monetarnom politikom zemlje.To sve će biti potrebno regulirati privremenim zakonima, kako bi se oduzela pravacentralnoj banci.

ODGOVORNOST BANAKA PRI DODJELI KREDITA

Pri dodjeli kredita isključiva odgovornost je banaka kome su kredit dodjelile. Nitko tada na banku u trenutku dodjele nije vršio pritisak, i ne može se otresti odgovornosti radi svoje lošeprocjene. Kada se sjetimo kako su banke bezglavo djelile kredite i zapravo dovodile dužnike u bezizlaznu situaciju isključivo svojom krivicom društveno i civilizacijski ne poštivajući propisane principe odobravanja kredita, možemo ustvrditi kako su banke samodeklarativno nastupale u pravcu upravljanja rizicima, a zapravo funkcioniraju po načelimapotpune eliminacije rizika. Banke su namjerno izazvale kaos na financijskim tržištima zbogmegalomanskih želja oplodnje vlastitog kapitala. Banke ne deponiraju samo kapital koji jenastao privređivanjem nego i kroz pljačku i nemoralne radnje koje su kroz novac prikrivale.Tu se vidi snaga banaka i prema državama. Kada dužnik dođe u situaciju da kredit ne moževratiti banka kao specijalizirana ustanova mora snositi teret pokušaja dogovora s dužnikomo nastavku otplate ako se steknu uvjeti. Dužnik ne može izbjeći otplatu duga ako to ubudućnosti bude u stanju otplaćivati. Jer banke posjeduju svoj kapital koji kada im teoretskinitko više dugovanje ne bi podmirio one ne mogu propasti. Nekada to nije bilo tako, međutim bogaćenje banaka je bilo takvo da se danas banke ne oslanjaju samo na novac

svojig deponenata. Deponenti dobivaju svoj manji dio kolača, a banke imaju enormnu aktivu.Odgovornost banaka je ogromna jer izazivaju svojim lošim potezima poremećaje unutarsustava društvene reprodukcije, pa nikako ne mogu biti abolirane kada se radi o ovakvomstanju kakvo danas imamo. One su izravni krivci.

- 11 -

PODJELJENA ZAJEDNICA

Jedinstvo jedne zajednice, države je ključna stvar za njezino funkcioniranje u uvjetima krajnjeugroženosti, što je Hrvatska iskusila kroz rat. Jedinstvo tada ispoljeno je bilo prisilno jer jepreduvjet preživljavanja bio iznad svega.Suštinski društvena podjeljenost u nekom društvu je normalna stvar, jer su interesi,intelektualne razine, dobne strukture, političko svrstavanje i drugo temelj slojevitosti društva.I sve to je realnost, a ne negativnost, jer dinamični društveni život može trajno ili povremenoujedinjavati različite slojevitosti uz vrlo rijedak konsenzus. To se vidi i kroz politiku.Međutim podjeljenost Hrvatske je vrlo specifična. Predjednik Tuđman je smatrao da jeujedinjenje Hrvatske preduvjet nastanka Hrvatske. Za svojeg života on je to gurao, pa su seraznolikosti tijekom početka rata i nastanka Hrvatske primirile, da se ostvari sveti ciljnastanka domovine. Kada su se jasno tijekom rata vidjeli definitivni obrisi nastanka novedržave, više se nisu prikrivali različiti segmenti društva. Počinjale su podjele koje su doveledo osiromašenja države koja suštinski nije tako siromašna, jer ne zaboravimo da jeHrvatska posjedovala oko četvrtine bivše jugoslavenske industrije, turizam, tri četvrtineproizvodnje nafte i plina uz dobru kupovnu moć. Sve je to omogučilo i pobjedu u ratu na bazidruštvenih resursa.Podjela unutar dražave je nastala onda kada je Domovinski rat prerastao u nešto što jekadrovskim potezima pretvoreno u hrvatski neokomunistički rat. Ljudi ratnici se tada nisu stim stvarima mogli baviti, ali su postajali svjesni da nešto ne štima, prije svega kadasu se vraćali na svoja radna mjesta, a i u život gdje su vidjeli da se njihova braniteljska ulogaomalovažava, a subnorska boračka veliča. Tada je bilo jasno da se polarizacija formira. I to je dobro jer se zna tko je tko. I što se tada događa? Ništa! Ide se na izbore ineokomunističke strukture jačaju. Formira se vrhuška koja upravlja Hrvatskom koju pljačkajukako tko stigne.Podjela ovakve vrste nije slojevitost nego diktatura perfidno nezamjenjivo provedena.Zato nikada nije bilo lustracije komunističkog kadra, tako da bi bilo potrebno provesti ilustraciju neokomunističkog kadra. Tu je Hrvatska jedinstvena u Evropi jer nemasocijaldemokratske stranke i demokrščanske stranke neko neokomunističke koje seprikrivaju pod lažnim imenima uz prisustvo manjeg broja ljudi u svojim redovima koji nisukomunisti ili neokomunisti. Oni imaju interese, emocije ili ne razumiju.

ULOGA OBRAZOVANJA U GOSPODARSKOM RAZVOJU

Obrazovanje nije samo suhoparno nabrajanje i memoriranje činjenica koje čovjeka činestručnim i obrazovanim. Uz stručnu izobrazbu je nužna i domoljubna i kulturološka moralnaizobrazba koja daje obrazovanju i identitet. U hrvatskim uvjetima moralnost i kulturupotkrepljujemo vjerom koja omogučava materijalizaciju duha koji nosi ovaj narod.Bezkrupulozno prianjanje novcu kao Bogu predstavlja nazadak čovjeka i to loše rezultira posebno u manjim nacionalnim zajednicama kakva Hrvatska jest. Bitka za stalnim i neumjerenim rastom profita izaziva nemir i pogubno djeluje na čovjeka. Novac jest

potreban do mjere, ali se sa njim ne može sve riješiti. Kako čovjek u fizičkom životu ne mislitako, vrlo često i pogrešno djeluje. Posljedice se ne mogu odmah sanirati jer čovjek kadakrivo ode ne popravlja se brzo, osim kada ga radi pogrešnih stavova život ne kazni.Tu se radi o duhovnoj sferi čovjekova života koju čovjek zanemaruje. Slijedi pitanje čovjeka

- 12 -

samom sebi zašto mi se to loše događa i to baš meni?Uz tehnička znanja i ostala društvena znanja zanemarivanje svjetonazora kojem pripadamorezultira svim mogučim nezadovoljstvima. Kada bi čovjek mogao i kada bi si znao postavitiživotno važno pitanje s čime sam ja to nezadovoljan? Najčešće je nažalost nezadovoljan u Hrvatskoj čovjek koji je i zaposlen i vječito gunđa, pa je valjda uvjeren da je onda u skladu sživotnim stavovima drugih, te imaju o čemu bezglavo komunicirati. Nesretan je takav čovjekšto ne može kupiti zadnji mobitel i ostale trivijalnosti. To što je najčešće kupio upravo novi auto nije mu dovoljno. O ovakvom obliku neobrazovanosti govorim kao o jednom od glavnih kočnica i ekonomskograsta. Ako živite negativistički materjalizirati će se negativa. Srećom vrijedi i obratno pa se materijalizira i dobro. Ljudskom oku i umu spoznaje koje se čine loše ne moraju to nužno biti.Ništa se ne događa slučajno i treba gledati šire. Neuki narod je nekad rekao tko zna zašto je nešto loše dobro? Iako se nešto po našim kriterijima loše dogodilo, možda će se u konačnici sve završiti dobro. Treba imati samo mentalne snage i koncentracije popratiticijeli proces kroz koji prolazimo, pa ako to uspijemo uočit ćemo konačno dobar završetakkoji mi svojim mentalnim i fizičkim snagama ne bismo mogli ni planirati, a niti realizirati.Svijest o tome je oblik obrazovanosti koji vuče u progres i promjenu međuljudskih odnosa nabolje i uz bolju životnu materijalizaciju.

KONTROLA PRIHODA I RASHODA GRAĐANA KROZ GODINE NA DANAŠNJI DAN

Ova zemlja je temeljito pokradena i to od rata na ovamo i to:

a) od domaćih pljačkaša s imenom i prezimenom ib) od stranih pljačkaša uglavnom institucionalnog formata

Dužnost je ove zemlje da se pljačkaše pozove na odgovornost. Tijekom rata počela je bolnapljačka koja se zove ratno profiterstvo. Nakon toga mirnodopska pljačka odvija se dodanašnjih dana. Nakon rat uobičajno je da se pokreće razvoj najčešće i dvocifrenimpostocima, ali to u Hrvatskoj nije bio slućaj, jer razvoja nije bilo, jer je blokiran pljačkom.I nije točno da se ne može utvrditi koliko je tko popljaćkao. To mogu tvrditi samo oni koji ne poznaju financije. Činjenica je da ih je politika pokrivala radi osobnih koristi.Moglo se čuti kako je od pljački je prošlo već puno vremena i ne može se više ništa učiniti.

PRAVOSUĐE KAO KOČNICA DRUŠTVENO EKONOMSKOG RAZVOJA

Pravosuđe je jedno od največih razočaranja nove Hrvatske. Stari politički ešaloni su iz istogvremena iz kojeg su i suci. Iako su u tom pravosuđu iskusni suci, koji su da su htjeli mogliučiniti dobro za svoj narod, ostali su pod političkim patronatom političkih glavešina izprošlog sustava. A u prošlom sustavu sudac je morao biti pripadnik partije i sada od njegaočekivati da bude drugi kada su gazde iste bilo bi zaista iluzorno. A može se sakriti i izasudačke nedodirljivosti koju mu prilagođeno pruža zakon. Ono što im paše zakonski to

funkcionira bez greške, a ostalo vidjet ćemo hoće li ili neće funkcionirati što je zakonodavnavlast izglasala. Pa koji to onda parlamentarni sustav u Hrvatskoj vlada?U ovakvom neredu gospodarstvo gubi svaku motivaciju, a najveći upravljaju i sa sudstvomkao sferom vlasti, ali i sa zakonodavnom i izvršnom vlašću.

- 13 -

Kako je pravosuđe sfera vlasti jasno je kuda društveno ekonomski i formacijski pripadamo,u neokomunizam koji je i ovdje uzeo maha. Kako se pravosuđe reflektira i na gospodarstvo vrlo značajno, jedna od sfera vlasti ne može biti ne odgovorna za nastalo stanje. Rado sekroz medije provlači ne točna informacija o neovisnosti pravosuđa. Kako si pravosuđe kojetreba suštinski biti neovisno nije taj neovisni status izborilo odgovorno je. Ono je svjesnostvorilo nered u zemlji po nalogu stvorivši milijunsku količinu predmeta koji su ne rješeni.Potrebno je buđet pravosuđu smanjiti kako bi ih se motiviralo na rad i rješenjepredmeta, s tim da u godini dana nove predmete moraju zaokružiti po svim razinama.Nove predmete mogu rješavati samo suci koji nisu pripadali političkoj orjentaciji iz prijašnjedržave. Suci koji su nagomilali milijunske količine predmeta to moraju razriješiti.Koliko je samo predmeta koji mogu biti gotovi odmah.Nama nije potrebna samo pravna država, jer se pokazala kao nedovoljno efikasna, već nam treba pravedna država.U okruženju pravno pravedne države riješit će se pitanje ne plaćanja kao jednog od najvećihproblema u gospodarstvu. Neće se po tom pitanju provoditi ovrhe, ali se neće moći raditiako se ne plaća. Pravosuđe bi utjerivalo dugove po tužbi za potraživanja veća od 1mil kn,koja bi imala prednost pri rješavanju, a do toga iznosa riziko snosi onaj koji je dozvolio dabude prevaren, i koji robu ili uslugu, nije prodao nego dao.Naravno da bi i predmeti ispod 1mil kuna bili pravno tretirani, ali ne bi imali prednost, iako se bi morali riješiti unutar 1 godine.Općenito, opći je zaključak kako sudstvo nije neovisna sfera vlasti nego ona koja slušaostale vlasti, pri čemu sudski procesi nisu bitni niti formalno, već se postupa po nalogupolitike koja pravosuđe plaća. To se odnosi na velike političke slučajeve, a za manjegrađanske parnice upotrebljava se surovi mehanizam odbijanja tužbi tako da se suštinskikrivci ne kažnjavaju. U svemu tome učestvuje i državno odvjetništvo koje funkcionira ponalogu u suradnji sa sudovima. Tako se utvrđuje novi neokomunistički ustroj u kojem se može očekivati krajnja nemoć nekoga tko je izgubio prava ili su mu oteta. To je još jedandokaz kako pravosuđe nije kapitalistički orjentirano, nego sebi korisno podešeno.Ovakva situacija će dalje pospješiti ekonomsko propadanje, pa nije jasno čemu se pravosuđe nada odakle će novac dobivati. Može pravosuđe biti lojalno politici koliko hoće,ali politika ne stvara novac nego ga samo participira, ako novca ima. A novca nema.Pravosuđe i policija, kao i državno odvjetništvo se mogu s glavom u pijesku namještatikako žele, ali su oni razlog sami sebi i sami sebe dokidaju. Diskreciono pravo da se skrivaju iza procesa i presuda tada im neće pomoći, jer to danas prema pravnim regulamasakriveno koriste. Svi sakriveni će isplivati na vidjelo.

RADNO PRAVO

Kako nije lijepo živjeti na tuđi račun svaki čovjek želi zaraditi svoj kruh što deklarativno i poUstavu RH ima pravo. Stvarni život je nešto drugo. Sve se svodi na proklamaciju uz zakidanje radnih prava radi maksimizacije profita, što u našim uvjetima eskalira krozeksploataciju od strane neokomunističkih i neoobavještajnih krugova koji su kao ostaci

prošlog propalog režima prilagodbom ostvarili materijalno uzurpirajuće vrijednosti koje onijedino prepoznaju. Ovakvom materijalnom otimačinom teško je očekivati afirmaciju radnogprava, jer teško je radno pravo ostvariti u neimaštini, ili ako jedna društvena strukturanameće svoje bezkrupulozne interese. Radno pravo vezano je za zdravu društvenu

- 14 -

reprodukciju koja uvažava i solidarnost između ljudi. Danas toga u Hrvatskoj nema i na snazi je loša društvena raspodjela koja je potpuno ugrozila reprodukciju. Osim reprodukcijeugrožena je pravna i socijalna država koja nema snage suštinski zaštititi radno pravneinterese, pa se pojedini politički krugovi postavljaju u poziciju zaštite poduzetničke tajkunskeoligarhije kako bi izvukli za sebe materijalne koristi.Međutim radno pravo je preduvjet ekonomskog boljitka jer se kroz njega eliminiravajunegativni procesi koji koče napredak. Radno pravo se odnosi na čovjeka i na njegovefizičke i psihičke granice, zaustavljajući ljudsku svirepost koja negira čovjeka.Umrli građani bez nasljednika ne bi trebali ostavljati imovinu državi, već društvenu krozdonaciju školama, zdravstvenim ustanovama i sl.

ZDRAVSTVO

Svaki čovjek ima fizičke granice koje kada se prijeđu ili kada se zagađivaći pojavenagrizajući čovjeka i javlja se bolest. Bolest možemo promatrati s humanog aspekta, ali i sgospodarskog jer je čovjek faktor stvaranja viška vrijednosti i bez ljudskog rada nemagospodarskog rasta. Bolestan čovjek ne može u tome učestvovati.Današnje ne vrednovanje medicinskog, posebno liječničkog ljudstva, predstavlja svusurovost koju novac može izazvati. Kao da medicina, a uz nju vezani proizvodni pogoni nepridonose društvenom bruto proizvodu. Svi gledaju da je zdravstvo društvena režija.A što je s proizvodnim pogonima koji trebaju proizvoditi sve ono što zdravstvo treba. Nije liuloga liječnika i ostalog medicinskog osoblja stvaralačka i ne pridonosi li materijalno.Nije točna teza da samo privatni medicinski sektor posluje po principima zarade.Zarada može biti izravna ili neizravna kada se pridonosi. To medicina zasigurno čini svelikim udjelom, pa su sredstva u zaposlenog čovjeka koji treba medicinsku skrb zapravoinvesticija u čovjeka koji će to sutra vratiti i zaraditi. U zdravstvu je potrebna lako shvatljiva irealno primjenjiva reorganizacija uz modernizaciju i kapitalnu opremljenost. Novac se izzdravstva izvlačio umjesto da se ulagalo. To je činila logika "buđetlija".Potpuno je jasno što treba učiniti.Zdravstvo u Hrvatskoj ima poseban zadatak kakav nema nigdje u EU, jer je Hrvatska imalarat i potrebe naših građana, posebno branitelja su u strogoj ovisnosti od funkcioniranjazdravstva. Zdravstvo može biti naslonjeno i na potrebe zemalja članica NATO čiji smočlanovi jer podnebljem, iskustvom prošlosti naših veterana i ostalim možemo pružitilogistiku i zemljama članicama saveza. Specijalizirane medicinske ustanove za potrebenaših branitelja su nešto u što se isplati investirati jer bi se podigao standard zaštite, a igospodarski efekti na bazi ovakve specijalizacije bi bili evidentni.

SOCIJALNA ZAŠTITA

Socijalna zaštita je nešto što je vezano na materijalne mogučnosti svake zemlje. Razinasocijale je pokazatelj kvalitete socijalne države. Kod socijalnog djelovanja je posrijedi jednanelogičnost. Kada je država bogatija onda su i socijalne potrebe manje, a kada je država

siromašnija onda su socijalne potrebe veće a nemaju se od kuda financirati.Socijalna zaštita je stoga u jednoj nezavidnoj situaciji, pa bi bilo potrebno stvoriti stanovitesocijalne resurse u boljim vremenima, prije svega krov nad glavom potrebitih.Potrebe hendikepiranih, ostarjelih i ostalih socijalno zakinutih osoba trebale bi biti

- 15 -

podmirene, jer gospodarski gledano te osobe su radi svojih specifičnih razloga potrošači koji se trebaju osjećati korisnima jer se kroz njih ostvaruje privredno djelovanje za njihovepotrebe. I to je privredna djelatnost, i samo se čini da se radi samo o društvenoj režiji.Na taj način zadovoljavanje potreba socijalno ugroženih osoba daje i gospodarski poticajkoliko god to bilo. Zaštita materinstva za skrb djeteta u nezaposlenosti je neophodnost.

POLICIJA I OBAVJEŠTAJNI APARAT KAO PARTICIPANTI U VLASTI

Policija i obavještajne službe funcioniraju na osnovu nadležnosti koje im daje zakon.Na osnovu zakonskih ovlasti dolazi do sve jačeg uplitanja u politički život osnovom osobnihkoristi. Nezamislivo je da bivši policajci i obavještajni radnici, a posebno zapovjedniciulaze u politički život zemlje. To su preuzeli od istočnih režima, što nas nevjerovatnoprešutno gura u zemlje koje parlamentarnim izborima pružaju šansu ljudima koji imaju u državnim obavještajnim i policijskim krugovima značajne izvršitelje što je vrlo opasno, aneki su to osjetili i bukvalno na svojoj koži. Policijsko obavještajno djelovanje u političkimkrugovima novi je oblik djelovanja UDBE. Stoga je neophodno provesti lustracijske mjere zaeliminiranje navedenih krugova. U takvom okruženju gospodarski rast je iluzija.Naravno da će u ovoj situaciji te udbaške strukture pokušati ugrabiti što se još da ali to nećetrajati dugo jer im je sustav velik i ne može se više niti neposrednim političkim pozicijamaosigurati, pa će sve više dolaziti do međusobnih obraćuna radi otimačine.Pogoršanje odnosa u društvu biti će točno uvjetovano učešćem u vlasti ovih struktura koje sepo prirodi stvari nikada neće moći namiriti. Zbog toga su vrlo opasni jer mogu i zemlju prodati radi svojih koristi.

HV, SIGURNOST I OBRANA ZEMLJE

strukture u Hrvatskoj devastirale vojne resurse. To je posebno začuđujuće jer su i u bivšojdržavi vojnu industriju i vojsku izgrađivali i bili su svjesni vojne moći. Očigledno je neokomunistička glad za novcem i u njima pobjedila. U prošloj se državi dobro živjelo, pa supoduzeli sve da im i ovdje bude dobro. Dvadeset godina ova država nije kupila niti jedanavion. Hrvatska vojska je zastarjela, a vojna industrija je skromna. Obrambeni razlozi su naprvom mjestu, ali vojna industrija i pokreće cijelu privredu tehnološki, stručno, gospodarski.

državu kojoj su na čelu legalno izabrane glavešine četničkog pokreta, a u hrvatskoj vladi sutrćina pripadnika nacije s kojom smo ratovali i koji stalno brutalno napadaju hrvatske svetinjea mi s njima želimo značajnu suradnju. Takav oblik suradnje nije moguč osim kurtoaznihpolitičkih kontakata. Mi se zavaravamo ako mislimo da je NATO naša garancija našegsuvereniteta. Suverenitet je naša briga, a NATO će funkcionirati po svojoj logici vjerovatnopolitički ako do nečeg dođe. To se vidi i vezano za mimohod u Zagrebu 2015. godinepovodom 20 godišnjice oslobođenja. Siguran si onoliko koliko sam sebe cijeniš.

HV je obrambena formacija koja je izrasla iz rata. Nevjerojatno je kako su komunističkeHV je obrambena formacija koja je izrasla iz rata. Nevjerojatno je kako su komunističke

Sigurnost zemlje je upitna i političke strukture ne ulivaju povjerenje. Na granicama imamoSigurnost zemlje je upitna i političke strukture ne ulivaju povjerenje. Na granicama imamo

svijetu ne predstavlja za Hrvatsku neku sigurnost. Potrebna su nam artiljerijska sredstvamalog, srednjeg i velikog kalibra i to motomehanizirana i samohodna. Proizvodnja uHrvatskoj bi uz obrambene razloge rezultirala i ekonomskim efektima. Proizvodnja oklopnihtransportera gusjeničara i točkaša uz američke i britanske oklopne transportere je potreba.

- 16 -

Avijacija nam je zapuštena i potrebni su nam američki F-15; britanski HARRIERi s vertikalnim polijetanjem uz američke helikoptere HUYEN COBRA i APACHE.Izgradnja manjih raketnih čamaca uz rakete more-more i more-zrak, kao i torpednih čamacai priobalnih čamaca sigurno bi povečalo obrambene sposobnosti, a prodaja je vrlo izvjesna.Rakete zemlja-zrak srednjeg dometa HAWK američke proizvodnje uz američke STINGERebi bili dovoljni za minimalnu obranu neba. Od raketnog naoružanja potrebne bi bile raketezemlja-zemlja Little John i Honest John američke proizvodnje kao i protu oklopni sustaviTOW i REDEYE. Domaći moderni patrolni čamci su potreba radi zaštite ribe u našem moru.Ovo bi bila minimalna obrambena sredstva da se možemo samostalno obraniti odpotencijalnog agresora. To je potrebno jer svaki đavo želi da pregazi slabe. To hrvatska idanas osjeća. Kada govorimo obrani zemlje moramo govoriti o unutarnjem i vanjskomneprijatelju. Vanjski neprijatelj neće napasti dok unutarnji funkcionira jer čeka destabilizaciju.

II) MJERE ZA POKRETANJE PRIMARNIH DJELATNOSTI GOSPODARSTVA

Ako uzmemo neutralizaciju vojske i obrane zemlje, omalovažavanje branitelja, prosrbsketežnje i kadrovi, a potom i neutralizacija poljoprivrede glavni su devastacijski učinci prošlihvlada koje su se priklanjale linijom manjeg otpora nalozima i devastacijama hrvatskogživotnog prostora, bića i dostojanstva. Kada govorimo o primarnim djelatnostima u ekonomskom smislu tu mislimo na poljoprivredu. Nema cjelovitog gospodarstva jedne zemlje bez hrane i sirovine. I jedno i drugo poljoprivreda stvara. Što je to hrana? Hrana jeenergija koja pokreće najplemenitijeg stvora na ovoj zemlji, čovjeka.I kako da sada nazovemo ljude koji to uništavaju?Naravno da je potrebno zaustaviti uvoz hrane, pri tom ne zaboraviti kako u tom smisluimamo protiv sebe velikog protivnika. Ali nije nepobjediv.Treba sačiniti bilancu hrane na bazi godine*(Izvor:Ante Balentović) i garantirati cijenuproizvođaču, jer je poljoprivredna proizvodnja posebno rizična u dijelu vanjske i klimatskeizloženosti. Bilanciranjem ćemo zaštititi seljaka proizvođača da ne proizvodi bezglavo uz rizik ne plasmana. Ako rizik može biti eliminiran kada se radi o bankama koja bi logika bilada se proizvodnja HRANE ne zaštiti. Ne smije se dozvoliti seljaku da proizvodi viškove bezupozorenja. Rizik seljak sam snosi ako je upozoren. To je uloga bilance proizvodnje hrane. Kada smo kod spomenute klimatske izloženosti svjesni smo da se radi o klimatskim promjenama koje su velikim dijelom nastale zagađenjem koja stvaraju najveće zemlje svijeta.Naši ljudi koji rade vani prepoznaju sami njihovu razvijenost, a kako je razvijenost nastalanije bitno. Bitni su samo puni đepovi. Puni đepovi da, ali što će nam novac ako ne možemoviše kupiti hranu koju kao najbolju ljudski organizam prepoznaje, a ne može naći. Kao i u svemu poljoprivredna proizvodnja mora dobiti dostojanstvo. Ako se i u ovoj

Obrana zemlje je vezana za modernizaciju i organizaciju HV. To što naši vojnici ratuju poObrana zemlje je vezana za modernizaciju i organizaciju HV. To što naši vojnici ratuju po

važnoj sferi budemo poštivali, poštivat će nas i drugi, ali će prigovarati nam radi neostvarivanja svojih profita van zemlje ali i unutar nje.Hrvatsku proizvodnju treba brendirati državnim znakom kao dokaz da je država garantkvalitete hrane od Panona do Jadrana.

HR- 17 -

III) MJERE ZA POKRETANJE SEKUNDARNIH DJELATNOSTI GOSPODARSTVA

Opće je poznata stvar što je potrebno učiniti da se zemlja gospodarski i društveno pokrene.Kada bismo na 100 dana okupili stanovit broj ekonomskih stručnjaka, koji bi zatvoreni tražilirješenja uvažavajući naše društvene specifičnosti, oni bi sigurno definirali načine za izlazak iz lošeg gospodarskog sustava.Postavlja se pitanje zašto nešto ne učine ekonomsko znanstvene ustanove. Neka to pitanjeostane bez elaboracije jer bi se otišlo u detalje koji bi na kraju bili opravdanja.Umjesto da zemlju izvlači ekonomska znanost, nejasno ali očigledno treba krenuti obratno.Prvo treba popraviti gospodarstvo pa će se uključiti i ekonomska znanost.Jasno je, dakle, kako je prvo potrebno definirati potrebne mjere makroekonomske politike.Teoretski može ih biti mnogo n. Shematski prikažimo navedeno tako da svaki brojpredstavlja neku definiranu makroekonomsku mjeru npr 7 mjera: 1; 2 ;3; 4; 5 ........ (n-1); (n)Kada smo definirali koje su to mjere, samo to nije dovoljno. Potrebno je precizirati redosljed poduzimanja radnji za svaku mjeru i jedino utvrđivanjem toga redosljeda osjetiti će se vrlo brzo prvi pomaci, pa neki drugi, dok se sve definirane mjere ne postave na svoje mjesto.Tim načinom izbjegavaju se šokantni potezi koje mogu izazvati nekoliko mjera odjednomkoje mogu biti i dobre, ali takve velike poteze ovako osjetljivo gospodarstvo ne bi izdržalo ine bi valjano vrijednosno odgovorilo. Od posebnog je značaja definiranje prve mjere makroekonomske politike.

Za primjer uzmimo nekemoguće redoslijede

2 1 1 1 1 1 1 poduzimanja mjera, ali kao3 3 2 2 2 2 2 što je samo jedan 4 4 4 3 3 3 3 redoslijed ispravan1 2 3 4 5 6 7 1; 2; 3; 4; 5 .....(n-1); n5 5 5 5 4 4 4 kao logičan je i označenn-1 n-1 n-1 n-1 n-1 5 5 , tako je i un n n n n n n-1 gospodarstvu.

Sada je bitno ovu spoznaju primijeniti u praksi. Kao što se pokazno teoretski definiralosedam makroekonomskih mjera, tako treba definirati i ekonomske generatore razvoja uobliku makroekonomskih mjera. Na prvim satima slušanja ekonomije nauče vas da je potrebno definirati generatore razvoja.S toga treba definirati generatore razvoja ove zemlje kroz primarne, sekundarne, tercijarne,kvartne i kvintne djelatnosti:

Sada kada smo definirali generatore razvoja potrebno je jasno definirati redosljed međunjima uz prvi elemenat razvoja koji će kao lokomotiva povući sve vagone u kompoziciji, aonda lokomotiva može povući i neke nove kompozicije. Tada će se gospodarstvo probuditii krenuti naprijed. Samo generator razvoja je iskra koja može sve gospodarski inicirati.Pri ovom definiranju uzeti u obzir i tradiciju kao jedan od važnih faktora razvojnih kanala krozkoje generator razvoja razvija lokalnu samoupravu danas. Ova tradicionalnost je vrlo važna.

- 18 -

DEFINIRANJE PRVOG ELEMENTA RAZVOJA

Svako gospodarstvo funkcionira kao živi organizam. Ono se rađa, raste i ako je isteklo vrijeme trajanja umire. Svako gospodarstvo ima svoje srce i svoj krvotok.U tom smislu govorim o prvom generatoru razvoja koji je srce i krvotok gospodarskogcirkuliranja, i u situaciji kada je mnogo toga uništeno, kao i prepoznatljivi prvi generator razvoja, još uvijek ima snage i sposobnosti prema prirodnim principima održanja, baveći se robnim grupama poznatim i priznatim na svijetskom tržištu. Na taj način prvi generatorrazvoja pokrenuo bi sebe i druge. Tako je drugima potreban prvi generator razvoja, a njemusu potrebni drugi. I tako se iznova gospodarski kreće.Ta centrifugalna ovisnost je preduvjet novčane cirkulacije koju nitko drugi ne može pokrenutijer bankovne snage nemamo, pa dok je ne stvorimo ne preostaje ništa drugo.Ujedno se pokreće cijela jedna nova gospodarska grana bez koje niti jedna zemlja ne može.Mnogi bi ekonomisti bili za to da se zemlja zaduži kako bi se investicijski krenulo.To je najvjerovatnije krivo kao i iščekivanje stranih investicija. Strane investicije u većimzemljama da, ali jedna veća investicija u maloj zemlji poput Hrvatske odmah znači gubitakdijela suvereniteta zbog recesijskih karakteristika zemlje..Treba se osloniti na svoje snage,a to je moguće kroz robne grupe koje prvi strateški generator razvoja pozna. Što to konkretno znači opisano je u poglavljima koja slijede.

RAZLOZI DEFINIRANJA PRVOG MAKROEKONOMSKOG ELEMENTA RAZVOJA

1. Brzina povrata ekonomskih ulaganja 2. Roba kojom se prvi generator razvoja bavi3. Jača se neovisnost Hrvatske4. Omogučava da se paralelno razvijaju proizvodnja i korištenje robnih grupa koje

su u vezi s prvim generatorom razvoja5. Definirani prvi generator razvoja ima maksimalni značaj za Hrvatsku kao malu

zemlju, jer u drugim većim zemljama nije jedini subjekat takve vrste6. Raširenost (disperznost) diljem Hrvatske i van nje

ENERGETIKA

Prerada naftePrerada nafte u postoječim rafinerijskim kapacitetima je elelmenat koji bi doveo do jačegporasta Društvenog bruto proizvoda (BDP) koji je danas nazadni faktor i u permanentnompadu. To je ujedno odgovor onima koji tvrde da nema brzog oporavka, kako oni kažu"ćarobnim štapićem": To je točno da čarobnim štapićem ne, nego organizacijom,

domoljubljem i radom. Nikada se ti kapaciteti nisu koristili ekonomski ispravno, a pogotovone danas kada je mađarski interes da nas konkurentski porazi uništavanjem, kako bi njihovarafinerija radila punim kapacitetom.Današnji kapaciteti hrvatskih rafinerija su:

- 19 -

a) Rijeka aprox 4,5 mil Tonaa) Sisak aprox 2 mil Tona

UKUPNO: 6,5 mil Tona (aprox. 48,75 mil bbl)

*bbl=barel (aprox 160 lit)

LNG terminal:

Uz pretpostavku postojanja državnog buđeta kao razvojnog faktora financiranje izgradnje LNG terminala više ne bi bilo upitno. I ne samo to. Domaća brodogradnja sigurno možeostvariti svoje razvojne mogućnosti kroz izgradnju domaćih brodova koji bi dopremali LNG(tekući naftni plin). Taj se plin tada može kupovati po svuda, a i od američkih kompanija.Vlastita flota koja bi opskrbljivala domaće potrebe sigurno bi našla mogučnosti plasmanasvoje usluge, ali i plina nekim zemljama. Duboka usađenost Jadranskog mora u evropskokopno bi se konačno valorizirala. To je ta geopolitička pozicija o kojoj se govori.Ova bi stvar bila toliko unosna da ne bi trebalo dozvoliti ulazak stranog kapitala, jer Hrvatska to može sama izfinancirati, pa zašto da onda profit dijeli s nekim.

VODA, GEOTERMALNA ENERGIJA, VJETAR, SUNCE

VodaKada se govori o rastu BDPa potrebno je definirati nove robne grupe koje mogufunkcionalno i relativno brzo donijeti efekte rasta BDPa. To je prije svega moguče krozporast energetskih izvora i vodu za piće. Voda je u svjetskim razmjerima deficitarna, ali jepod kontrolom velikih svjetskih kompanija. Kao robna grupa na njoj je potrebno dugo raditi, u smislu plasmana. Hrvatska posjeduje kapacitete vode koja ne ovisi o hidrometeorološkimuvjetima jer se nalaze u dubinskim stijenama, uz one izvorskog nadzemnog iscrpka.Geotermalna energijaPostojeći geotermalni izvori energije su relativno lakši način povečanja BDPa krozoblik robne grupe koji može donijeti rast. Na području Zagreba, kao največeg potrošačkogcentra Hrvatske, postoje respektabilni geotermalni potencijali koji se mogu dobro plasirati.To se vidi koliko je interesantno grijanje na toplu vodu koju isporučuje toplana Zagreb, kojasuvišnu toplu vodu u procesu proizvodnje srruje još i prodaje.Isti takvi sustavi postoje na području Zagreba u litološkim dubinama koji bi mogli grijati ihladiti cijeli Zagreb. Vezano na te izvore mogu se stvoriti parelne poslovne aktivnosti raznihvrsta od sporta do proizvodnje.

VjetarEnergija vjetra je ono na čemu cijela Hrvatska može graditi svoju energetsku budućnost.Potrebno je pokretanje vlastite prizvodnje vjetro elektrana, koje se mogu graditi u tisućama.Kako se radi o ekološkoj energiji koja se može koristiti na Jadranu gdje uvijek vjetar pušemožemo govoriti o ekološkom turizmu. Postoje mnoge mogučnosti.Sunce Ako je vjetar onaj koji daje enrgiju u zimskim periodima, sunce je sigurno izvor koji se možemasovno koristiti u ljetnim mjesecima. Područje dalmatinske Hrvatske bi bilo energetski i

- 20 -

ekološki potpuno zaštičeno. Proizvodnja sutava i kolektora za korištenje sunčeve energijemorala bi se pokrenuti u Hrvatskoj. Samo na taj način može rasti BDP.Sva su ova područja navedena sa ciljem povećanja BDP kao strartne mjere razvoja RH.Sve se ovo podastire kao potencijal za pokretanje vlastite tehnološke proizvodnje, uzkonačni cilj proizvodnje energije za svoje stanovništvo i gospodarstvo po cijenama kojedomaća potražnja može platiti. Kada vezano na ovo pogledate stanje u SADu koji prodajevrlo jeftino naftu koju je sam SAD proizveo, postaje jasno da ono što sam proizvodiš samdefiniraš cijenu u zemlji, pa tek onda ako je atraktivna možeš i izvoziti. Bez održanja domaćepotražnje nema budućnosti samo u izvozu. To je najčešći slučaj.Uz zalihe plina koje Hrvatska ima, preradu domaće i uvozne nafte kao i navedene ekološkeenergente koji su ovdje navedeni, Hrvatska bi imala neovisan energetski i na njemu bazirangospodarski razvoj za dugi niz godina.Kolika bi bila zaposlenost u tim novim ekonomskim subjektima nije potrebno predviđati jerovisi o razvoju posla i van Hrvatske.Potrebno je napomenuti kako Hrvatska kao članica EU ima obvezu razvoja alternativnhizvora energije, pa htjeli mi to ili ne morati ćemo ući u to područje. Lakše je ući sam dobrovoljno i pravovremeno nego da te netko prisiljava, pa makar to bilo i dobro.Uljana repicaCijela Slavonija ima komparativne prednosti za proizvodnju uljane repice koja se koristi zaproizvodnju ekološkog dizela. Ako se dobro marketinški poprati da se u Slavoniji proizvodiekološka hrana jer se proizvodnja bazira na ekološkoj energiji, razvoj poljoprivrede bi bio vrlo specifičan i sigurno interesantan u smislu plasmana. Svi drugi imaju svega više i boljeali naša hrana je najbolja. Svaki poljoprivrednik koji nema što raditi može proizvoditi repicukao izvor energije.

RAZVOJNE MOGUČNOSTI ENERGETIKE NA BAZI GEOPOLITIČKOG POLOŽAJA

Kada se govori o razvoju Hrvatske on mora biti trenutni i dugoročni. S obzirom na geopolitički položaj, duboku usađenost u evropsko kopno potrebno je to valorizirati.Kako je zapad u sukobu s Rusijom postavlja se mogučim da dođe do poremećaja uopskrbi energentom kakav je plin. S toga je porebno da Evropa ima mogučnost dobave plina kroz naše kapacitete. Ono što je za Hrvatsku i njezin razvoj važno je činjenica da sekroz Jadransko more Evropa može opskrbljivati plinom iz Gulfa.Zalihe plina u Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kataru i Iranu su većeod zaliha u Rusije koja se okreće prema Kini. Ove zemlje za sada najviše zarađuju na nafti,ali uz američko europsku inicijativu može se pokrenuti proizvodnja i isporuka plina, gdje bi.se na transportu zarađivala ogromna sredstva. Sve je to moguče jer smo EU i NATO članicai sve bi bilo pod političkom i vojnom zaštitom. Hrvatska bi na taj način imala ubrzani značajni

rast kao i američke i evropske kompanije kojima veliki projekti trebaju s obzirom nasvjetsku krizu. Ovo bi bio veliki projekt u koji se Hrvatska svojim sredstvima iz deviznihrezervi na bazi političke odluke treba uključiti, jer su veće zarade na ovakvom projektu negona oročavanju deviznih zaliha u stranim poslovnim bankama. Radi se o oplodnji deviznihrezervi i to bez zaduženja iz vana. Sami se financiramo i povećavamo devizne rezerveprivrednim djelatnostima u zemlji. Jadransko podmorje, obala i more bili bi zaštičeni i čistijer je plin ekološki prozvod, pa bi turizam i ekološki zahtjevi bili zaštičeni.Vojno politička zaštita od posebnog je značaja za kapital, pa bi Hrvatska s te strane uživala

- 21 -

u dobrom pozicioniranju te vrste. Hrvatska bi trebala oformiti novu kompaniju koja biinvestirala preko jedne novo oformljene investicijske hrvatske banke.Mogli bismo pružiti našem iseljeničkom kapitalu da uđe u naftno plinski biznis, ako bi želio,pa bi ulog hrvatske iz deviznih rezervi bio manji. To su modaliteti pa bi pojedine društvenestrukture hrvatskog društva, kao branitelji imali mogučnosti za zaslužene dodatne koristi, jerbi ovakvi projekti bili zasluga braniteljsko domoljubne strukture.

IV) MJERE ZA REGULACIJU TERCIJARNIH DJELATNOSTI GOSPODARSTVA

Strani trgovinski centri nosioci su trgovine na malo. Broj privatnih trgovina na malo je beznačajan i teško preživljavaju. Kada govorimo o kvaliteti robe radi se o robi niže klasekojom vrijeđaju hrvatskog čovjeka, ali i prazne mu đepove jer bi tu robu u svojim zemljamateško prodali. U Hrvatskoj postižu na robi niže klase sasvim lijepu zaradu. Naš čovjek padana akcije i prostor imajući osjećaj da se stvari odvijaju kao u matičnim zemljama tihtrgovačkih kuća. Tek kad ljudi odu van Hrvatske vide razliku. Ali što mogu u Hrvatskoj učiniti?Učiniti može jedino država koja mora uvesti standar CroStand kako je to nekad jednaJugoslavija kakva god bila imala (JUS). Robe će tada biti kvalitetnije, a ako to kućama nećebiti dovoljno profitabilno morati će ponuditi nove module. Robe niže klase ne mogu imaticijenu veću od 50% od prve klase iste robe. Ne možemo mi žrtvovati svojeg proizvođačada stranac prodaje tu svoju lošu robu. Mi želimo najkvalitetniju robu po cijeni koju možemoplatiti. Kvalitetu robe kakvu nam nude možemo i mi proizvoditi, ali nas koče svojom lošijomrobom.Kada govorimo o tercijarnim djelatnostima, djelatnostima usluga, uvijek mislimo na trgovinu iturizam. No postoje uslužne djelatnosti od starteškog značaja za zemlju, pogotovo kakvaHrvatska jest. Jedno od razvojno najinteresantnijih područja je naftno plinskih usluga. Kada bi Hrvatska kroz svoje morje mogla pružiti zapadnoj Evropi uslugu transportaplina iz Saudijske Arabije, Katara, Ujedinjenih Arapskih Emirata, a možda i Irana, ZapadnaEvropa bi riješila pitanje energetske opskrbe i mogučih pritisaka iz Rusije. Za Hrvatsku bito bilo vrlo unosno, sve do razine usluge kao generatora razvoja.To je moguče s obzirom na geopolitički položaj Hrvatske, njeno članstvo u EU i NATOu.

- 22 -

V) RAZVOJNO GOSPODARENJE HRVATSKOM

NOVI RAZVOJNI POREZNI SUSTAV

Novi porezni sustav trebao bi biti u funkciji razvoja. Privredni subjekti su iscrpljeni i netkomora trasirati ekonomske tokove unutar kojih se mora profunkcionirati, a to je država iporezni sustav.Porezi koji će se ovdje obrađivati su:

- PDV porez na dodanu vrijednost- PD porez na dobit većih privrednih subjekata- PD porez na dobit manjih privrednih subjekata- PDOH porez na dohodak fizičkih osoba- PNEK porez na nekretnine- PPIOIB porez na prihod i imovinu po OIBu - PKTA porez na kamatu- PPD porez na podignutu dobit

Svi porezi će imati ugrađenu progresivnu poreznu karakteristiku i ovisit će o razini u kojojse porez primjenjuje. Osnovna karakteristika sutava je da je i porezno oslobađajući.

- privredni subjekat koji ima ukupni prihod do 400.000. kn na svojproizvod ili uslugu ne plaća PDV(PDV plaća samo na nabavljenu robu iliuslugu ako je prodavatelj u sustavu PDV iznad 400.000. kn)

- fizičkom licu se obračunava na sve proizvode ili usluge 22% PDVa,na turističke usluge 10% PDVa, a kruh i mlijeko su 0% PDVa

- proizvodi za djecu su uz 10% PDVa

PDV je formiran na bazi privredno pravne osobe i fizičke osobe. Ovim načinom u Hrvatskoj kroz porezni sustav tražimo da se ulaže u ono što je razvojno.Iznad 15.000. kn neto transakcija se mora provesti bezgotovinskim putem unutar mjesecdana. Na transakcije koje su gotovinski provedene iznad toga iznosa plaćat će se porez po stopi od 50%.

ukupni prihod UP veći od 400.000. kn i to:- na bruto dobit od 0 - 400.000.kn 0%

PDV porez na dodanu vrijednost zadržava stopu od 25% na naplaćenu realizaciju i to:

PD porez na dobit većih privrednih subjekata odnosi se na privredne subjekte koji imaju

- na bruto dobit od 400.000.kn - 1 mil kn 5%- na bruto dobit od 10 - 100 mil kn 10%- iznad 100 mil kn 15%

Na PD se može ostvariti olakšica u obliku oslobađajućeg poreznog sustava:

400.000.kn, a koji ostvaruju dobit, PD se ne plaća.- 23 -

PDOH porez na dohodak fizičkih osoba

Obračunom neto plaća do 5600kn nema plaćanja poreza na dohodak.Stopa poreza iznada 5600kn je jedinstvena 25%, a stopa prireza poreza je takođerjedinstvena i iznosi 8%.Kao obik stimulacije obitelji da imaju više djece utvrđuje se mjesečna naknada od 200kn.Svaka majka koja je nezaposlena i skrbi za dijete imati će mjesečnu naknadu od2000kn i 500kn po djetetu i dio je socijalne politike. Ako je majka(roditelj)samohranadobiva još 1000kn na svoj status

PNEK porez na nekretnine

Dosadašnja stopa od 5% je nepotrebna, destimulirajuća za kupca, pa je treba ukinuti.Tržištu nekretnina se mora ovom mjerom pokušati pokazati želju države da stimulira kupca.kako bi država značajnije potakla kupca na kupovinu nekretnina treba mu osnovom ulaganja u prvu investiciju jednokratno pružiti oslobađajuću olakšicu od 5% kao oblik stimulacije i to kao oslobođenje u plaćanju nekog drugog poreza po želji poreznog obveznika.Ekonomska neizvjesnost uzrokuje veliku štetu u području prometa nekretninama.

Ako država želi da se ovaj porez uvede, obveznik plaćanja poreza može biti samo osobakoja je gruntovno upisana kao vlasnik i to po minimalnoj stopi od 0,1%.Ukida se obveza poreznom obvezniku da se kupljena ili nasljeđena nekretnina u 3 godine ne može otuđiti, te ukoliko se to sada učini plaća se porez. Time država sama sebe zakida ioduzima poduzetničke slobode. Upravo je državi interes da se nekternina prometuje.Oslobađanje od ograničenja 3 godine, plaćanja 5% i stimulacije 5% trebalo bi neštodoprinjeti stimulaciji pokretanja tržišta nekretnina.Veći privredni subjekti plaćaju ovaj porez po stopi od 0,2 %. Manji subjekti ne plaćaju.

PPIOIB porez na prihod i imovinu po OIBu

Svaka promjena prihoda ili imovine biti će evidentirana.Ujedno će pod OIBom biti posebno evidentiran:

- priljev fizičke ili pravne osobe- odljevi fizičkih ili pravnih osoba

Sva imovina za koju je dokazano da je stečena legalno je privatna i pravna svetinja.Ovim činom se prelazi iz neokomunizma u kapitalizam gdje je kapital legalan i zaštičen.Ujedno uvođenjem ovog poreznog sustava prestaje obveza da politički funkcioneri

PD porez na dobit manjih privrednih subjekata do iznosa ukupnog prihoda UP od

Porez na vlasništvo nekretnina uvodi se kako bi se definirale i gruntovne zabilježbe.

obznanjuju svoju imovinu. Ispod svakog dobrog ukusa je da sam sebe političar prijavljuje simovinom. To je uloga poreznih organa i treba prestati s političkim sadražajima bez smisla.

Godišnja kamata do 2200 eur ne podliježe porezu.Privredni subjekti trebaju plaćati kamatu na cijeli iznos kamate bez olakšica jer trebajuinvestirati u gospodarstvo. Privredni subjekt nije rentijer nego poduzetnik.

- 24 -

PPD porez na podignutu dobit

Svaki vlasnik privrednog subjekta može po završnom obračunu podići iz neto dobiti iznoskoji želi. Kako se tada ta sredstva ne stavljaju u funkciju investicije država će to podizanjeoporezovati s 25%. Podizanje je neisplativo.

PVP porez na vozila i plovila

Porez koji se plaća na vozila do 10 godina starosti treba ukinuti, s tim da se plaća na vozilado 5 godina starosti i to kao luksuz ako im je vrijednost veća od 80.000.kn.Plaćanje poreza na vozila koja su starija od 5 godina nema smisla jer tehnološki ii vrijednosno nisu više toliko atraktivni, te apsolutno nisu luksuz. Pogotovo nisu luksuz vozilaniže vrijednosti od 80.000.kn na koje se porez ne plaća ni kada su nova jer je tehničkosredstvo obiteljska potreba.

POREZ NA PRIMLJENE PROVIZIJE (KOMISIJE)

U Hrvatskoj nema poslovne aktivnosti bez većeg uključivanja na kapitalističkim principima,a to podrazumijeva potencijalno uključivanje svake fizičke osobe u posredovanje uzproviziju (komisiju). Do 50.000. kn fizička osoba uz prijavu poreznim organima ostvarujepravo na porezno oslobođenje po osnovi provizije uz ugovor, što je ujedno i priznati trošakisplatitelju koji mora o tome obavijestiti porezne organe. Bez straha naplatitelj provizijepomaže u poslovanju određenom privrednom subjektu. Iznad 50.000.kn provizije se naplaćuju kroz privredne subjekte koji su je isplatili za svoje poslovne potrebe, i na njih seplaća porez prema važečem poreznom zakonu. Ovako se afirmirava provizija koja je dosada gušena.

EKONOMSKI MODEL S UGRAĐENIM NOVIM POREZNIM RAZVOJNIM STAVKAMA

Sve razvojno što bi trebalo pokrenuti zemlju je ugrađeno u statički ekonomski model, ali jezbog svoje statičnosti postavljen vrlo restriktivno. Model je napravljen da se verificirajupostavke obrazložene u ovom radu kako bi se argumentiralo da su stvari realne.U stvarnom gospodarskom i društvenom životu stvari bi se mnogo elastričnije razvijale i touz mnogo izdašnije efekte koje je sada nemoguće procijeniti na osnovu ekonomskihparametara, ali su u ovom radu slojevito objašnjeni. Bez daljnjega da bi neekonomskiefekti uzrokovali rast, ali su oni ne mjerljivi. S toga su u radu objašnjene postavke onihefekata koji se u ekonomiji ne spominju, ali su prisutni.Evidentno je, na osnovu ekonomskog modela, da bi se uz društveni rast iz buđeta javni dug

PKTA porez na kamatu treba biti 22% za fizičke osobe i 25% za privredne subjekte.

RH smanjivao godišnje minimalno 5%.Procjenjuje se da bi RH za 15-20 godina vratila potpuno dug s kamatama.To bi značilo očuvanje suvereniteta RH, jer mala zemlja je suverena koliko je jaka.Za velike zemlje vrijede neki drugi principi i to uvijek bez obzira na dugove.Vidljivo je da bi buđet porastao i zadovoljio mnoge potrebe, a uz razvojni porezni sistemdošlo bi do decentralizacije kapitala kao preduvjeta slobode poduzetništva.Oko 2-3 mlrd kn moguće bi bilo bez posebnih velikih problema preusmjeriti u razvoj, a sve na bazi organizacije i financijske discipline. Financijsku disciplinu ležernog pristupa je

- 25 -

čistu pljačku reagira s velikim sankcijama koje se provode unutar 30 dana. Te sankcijeprovode specijalizirane porezne i sudske vlasti. Svatko tko je trenutno zadovoljan, jer jeutajio porez, zahvatit će ga porezne škare kojima se neće moći oduprijeti, jer je sustavtako napravljen da negdje prekršitelja čeka i zahvatiti će ga prije ili kasnije.Sve ovo je na bazi poštenog postavljanja države prema privrednim objektima ili fizičkimosobama koje ne trebaju zakidati državu.Porezne zastare nema, a država mora pošteno ubirati bez činjenja daljnjih malverzacija jersu sredstva velika i svako destruktivno upravljanje financijama izaziva financijskeporemećaje što se fatalno odnosi prema privrednim subjektima i fizičkim osobama.Trasiranje dobrog, poštenog i razvojnog buđeta osigurava širu društvenu stabilnost u svimpodručjima, a porezni sustav mora biti jednog trenutka fiksno postavljen.

OLAKŠANO BIROKRATSKO FUNKCIONIRANJE PRIVREDNIH SUBJEKATA

Privredni subjekat kada se otvara trebao bi davati samo okvirnu informaciju s čime će sebaviti radi statističkih praćenja, a eventualna promjena područja privrednog djelovanja stvarje privrednog subjekta. Samo područja koja je država propisala kao zaštičena od posebnogdruštvenog značaja nisu dostupna privatnim privrednim subjektima. Otvaranje ili zatvaranjeprivrednog subjekta nakon podmirenja svih dugova trebao bi biti proces od 24 sata. Ovakve stvari je moguće ostvariti smjenom postojećeg birokratskog ustroja, jer oni koji sutakav birokratski problem stvorili ne mogu ga riješiti.Ono jedino što privredni subjekt mora dati kao informaciju je mjesto gdje se može ostvaritikontrola poslovanja (sjedište), kako bi se mogla prema potrebi ostvariti kontrola i porezninadzor.

ZADUŽENOST ZEMLJE

Neokomunističke strukture su ovu zemlju zadužile kako bi financirale svoje strukture i to pouzoru na mnoge strane zemlje koje su duboko zagazile u dugove. Nas ne treba zanimati tuđe zaduženje, a posebno ne jer su iznimno dobro živjeli. Kod nas to nije bio slučaj. Hrvatska se zaduživala, a rasta i sve boljeg materijalnog života nije bilo, već upravosuprotno. Kod nas je pitanje povrata dugova i pitanje suvereniteta zemlje u koju su utkani životi naših ljudi. Zaduživanja kao oblik doticanja novca koji je zapravo pokraden ilineopravdano raspodjeljen za neproduktivne potrebe, najsuroviji je oblik ugrožavanja suvereniteta RH i stalno afirmiranje jugonostalgičarskog mentaliteta i neokomunističkog režima.Danas je ukupni inozemni dug veći od godišnjeg BDPa, što znači da bismo godinu dana

potrebno nametnuti uz formiranje obavještajnog poreznog praćenja koje kada utvrdi

trebali se svega odreći kako bismo vratili dug. U svemu tome država je neposredno u udjeluod 70%. I ove negativne tendencije se nastavljaju s potencijalnom opasnosti da se sveubrzanije razvijaju. U konačnici nije u pitanju bankrot nego nešto puno teže, kolaps.Kod bankrota se neke stvari ipak odvijaju, a kod kolapsa je trenutni zastoj koji uzima mnogežrtve. Koliko je to opako za ovakvu malu zemlju poput RH ne možemo ni sagledati.S toga je potrebno svoje dugove vraćati, jer nije lijepo živjeti na tuđi račun. Tako se gubiljudska sloboda, za koju se gine da je čovjek stekne. To je povjest pokazala.Potrebno je izraditi 20 godišnji plan povrata dugova i svake godine smanjiti dug za 5%.

- 26 -

Ako se to ne uspije upitan je opstanak RH.Uz opisani privredni rast mora se sprovesti ukupno upravljanje svim financijama u zemlji kako bi se tim procesom počeo smanjivati dug prije svega države, a dugovi koji nisudržavni nego privatni na osnovu privrednog rasta će se pretvoriti u pozitivno smanjenje.Bez obzira tko bio na vlasti upravljanje svim financijama u zemlji i to programirano trebaobavljati Specijalizirana financijska riznica (SFR)koja bi dotok usmjeravala u otplatu. Ovakvaustanova je neophodna s obzirom na ozbiljnost financijske situacije. Ministarstvo financija seuz svoje tekuće zadaće teško može baviti i otplatom dugova, ali SFR ne dozvoljava nitibezglavo dalje zaduživanje. Posebno je Ustavom RH potrebno ograničiti ukupno dozvoljenozaduženje RH.Po ovom pitanju ništa nije činjeno nego se i dalje zaduženja odvijaju, što čine političke elitetijekom svog mandata, i optužuju jedni druge kao svoje prethodnike. To nije ispravno jer susvi krivi i nedomoljubno zadovoljavaju svoje apetite koje je potrebno na navedeni načinzaustaviti. Pitanje stanja nacionalne ekonomije ovo treba razriješiti, i ne vidi se u RH nikogtko na tom planu nešto čini, već samo obećava što na žalost neće dobro završiti. Ukoliko bi se oformila, na obostran interes na bazi međusobnog povjerenja, iseljenička banka koja bidala kredite za otplatu duga uz nižu kamatnu stopu efekti bi bili obostarno izravni.

POKRETANJE GOSPODARSTVA VANJSKIM INVESTICIJAMA

Mnogi će se zalagati da inozemni kapital uđe u zemlju jer nemaju rješenja. Kako će inozemnikapital funkcionirati u maloj Hrvatskoj možete vidjeti na primjeru INAe. Glad za profitom imaksimizacija profita završiti će pogibeljno za malu Hrvatsku sa 4 mil stanovnika.Hrvatska je bila i u vrijeme najveće svjetske konjukture recesijska zemlja i uvijek će to ostati.Poznata je stvar koje zemlju čine u svojoj osnovi ne recesijskom. To je prije svega brojstanovnika, konzumenata koji sačinjavaju potrošnju. Kako ovo gospodarstvo nema za kogapuno proizvoditi u vlastitoj zemlji, a na svjetskom tržištu ima samo iznimno nešto malo za reći, postavlja se pitanje kako postaviti gospodarstvo. Kao što vidimo ne ovako kako jesada postavljeno, več moramo postaviti nove principe koji odgovaraju ovoj zemlji. To je novoumijeće koje se može stalno nadograđivati. Niti sredstava koja nam daje EU neće bitidostatna, a posebno je jasna ćinjenica da nitko novac ne daje badava. Tražit će protuuslugekoje su uvijek bolne. Na ovoj našoj recesijskoj osnovi ima nekih drugih blagodati za kojima u razvijenim zemljama čeznu.Moramo definirati s čime možemo ići u izvoz i to moramo podržati. To treba poticati, ali tek nakon što se ostvare efekti koje treba polučiti prvi gospodarskigenerator razvoja.Preostaje nam domaće tržište koje će jačati potrošnju na bazi prvog generatora razvoja.Tu se formira šire industrijsko područje prema unutra i prema van.

POKUŠAJI POKRETANJA HRVATSKE ISELJENIČKE BANKE

Od kada je Hrvatska nastala priča se o inozemnom kapitalu naših iseljenika. Prvo što trebashvatiti je da taj kapital može djelomično dati sredstva za obranu Hrvatske, kako se i desilo,ali nije realno očekivati da će takav kapital, iako bio djelomično prohrvatski obojen, samo bezuvjetno ulagati u domovinu. Radi se o ljudima koji su svoj život i kapital formirali vani injihove poveznice s domovinom su objektivno vrlo slabe, pogotovo gospodarske. Kada

- 27 -

objektivno sagledamo činjenicu da su pod prisilom (političkom i ekonomskom) napuštalidomovinu, nije ostalo ništa osim emocija prema grudi, zraku i vodi. Život sasvim drukčijevrednuje ovu kvalitetu. To je kvaliteta ležernog života koja možda može odgovarati rentijerimaali većina tih ljudi se bave biznisom i to logično za njih nije najinteresantnije. Jer kapitalprvo treba stvoriti i onda nije kraj, jer ga treba održavati. Zato se u hrvatskoj terminologiji ikaže poduzetnik. Drugo, Hrvatska nije kao npr. Poljska s mnogo stanovnika kojigarantiraju potrošnju na domaćem tržištu. Hrvatska je deset puta manja i efekat tržišta izostaje. Točnije, premala tržišta Hrvatska ima zato i jest uvijek recesijska.Ideja formiranja iseljeničke banke jest objektivno interesantna, međutim koliko je realna?Ako procijenimo kolike su štete načinjene neokomunističkim ustrojem Hrvaskoj, sigurnointeres iseljeničkog kapitala nije formiranje takve banke. U evntualnom postavljanju Hrvatskena bolje osnove bilo bi potrebno ponuditi stanovite garancije, što ovog časa u Hrvatskoj nitko ne može. Hrvatska politika se mora postaviti odgovorno prema tim ljudima, jer ako senešto ne može treba si to realno priznati. Ako se pođe od činjenice da jedna banka nemože bez obzira na veličinu kapitala odmah funkcionirati kao banka, nego tri godine semora dokazivati, tko će pod tim uvjetima formirati novu banku. Jedina je mogučnostkupovina već neke postojeće banke. Vidi se da je ovdje bitnija forma od suštine. To je oblikkontrole neokomunističkih struktura. Dakle, nije važno što če netko kroz veličinu raspoloživogi osnivačkog kapitala biti jaka banka, već je bitno da kupi postoječu banku koja propada alizadovoljava formu banke. I sve je to u rukama guvernera centralne banke Hrvatske.Vrlo često se može čuti kako bi iseljenici mogli Hrvatsku jeftinije kreditno podržati.Međutim, to nije točno koliko god matematika to pokazivala. Ne može se gledati samojedna strana, Hrvatska koja bi smanjila svoj dug jer bi vratila skupe kredite i zamijenila ihjeftinijima. Zašto bi netko svoj kapital ulagao u rizik taman da mu se obeča i veča kamata.Osnova koja je najbitnija uz kapital je pitanje sigurnosti. Ovoga časa svaka sigurnostfinancijskog profila u Hrvatskoj je isključena. Dosadašnji politički sustav u Hrvatskoj se nije kod iseljenika niti htio zaduživati, jer da je točinio morao bi dio vlasti prepustiti investitoru. Neutralizacija je učinjena zaduživanjem i kroz skupe kredite samo da bi se vlast zadržala. Iseljeništvo nije briga kako Hrvati u Hrvatskojžive. To je u redu zato se mi u Hrvatskoj moramo izboriti, a tada ako iseljeništvo poželi unovim okolnostima investirati biti će to pokazatelj pravoga puta. Neke stvari se ne mogupreskakati.

ŠTETNE RADNJE KOJE JE INA PROVODILA U PROŠLOSTI DO DANAS

Naftne djelatnosti prema shvačanju naftne struke spadaju u područje rudarstva. Rudarenjepak, bilo koje vrste, stvara nečistoču koja se zove jalovina. Dakle, bez jalovine nemarudarenja. Bušenja koja je provodila INA d.d. stvaraju određena zagađenja, ali koja se mogu

sanirati. Te sanacije su skupe, ali su nužne da bi se zaštitilo okruženje.Iz vremena pred sam raspad Jugoslavije počela je jedna vrsta zagađenja koja je trajala do2012. godine. Kako je već spomenuto, da su sanacije bušotina skupe, pojedini teničkikadrovi počeli su nemilim iskorištavanjem bušortina u koje su prvo smatrali da mogu utiskivati određena zagađenja koja su se stvarala u industrijskim, kemijskim ili ostalimprocesima. To bi imalo smisla da se negdje kontrolirano utisne domaći otpad, ali započeoje biznis dovoženja opasnih i kancerogenih materijala iz vana. Radi se o velikim količinamana kojima je tehno menađerska struktura zarađivala enormne iznose, navodno se radi o

- 28 -

nekoliko stotina milijuna dolara. Sve je to još pojmljivo, ali kada su počeli dovoziti nuklearnitekući otpad onda je svaka šutnja o tome prestala imati smisla pa su ljudi progovorili.Pitanje je koliko je bušotina, koje se ne koriste u proizvodne svrhe, iskorištene za takveradnje. S ovim rabotama su do sada bile upoznate sve političke garniture na vlasti, pa su sviodgovorni. Uključene su tu i neke strane zemlje i njihova politika, jer ne možete takvu stvar provesti kroz neku državu bez privole države. Na kraju je završavalo u hrvatskim bušotinama.Tu se radi o nezamislivm iznosima koji su pratili kao nagrade ovaj posao.Kada je prije kračeg vremena državni rudarski inspektorat po tome pitanju nešto simboličnoradio, uslijedili su od strane naftnih inžinjera provjerenog formata koji o tome mnogo znaju,omalovažavanja cijele situacije kao ne opasne. Kada bi to i bilo ne opasno, a nije, postavljase pitanje, a gdje su na INAinom računu novci od te inače ne registrirane djelatnosti.Tada je nastao tajac koji sve govori. Pa kakvi su to ljudi koji to mogu raditi svojoj domovini, i to i u isto vrijeme kada je ona krvarila zahvačena ratom?Zračenja koja su u tim bušotinama nekolko desetaka tisuća veća nego što su dozvoljenaoduzela su i neke ljudske živote. Naravno da ova zemlja nije gospodarski izgrađivana kadasu tehničko inžinjerski kadrovi potpomognuti s buđetlijama iz vrha vlasti imali drugezanimacije osobne prirode.

NEZAPOSLENOST I ZAPOŠLJAVANJE (ADMINISTRATIVNIM MJERAMA)

Nezaposlenost se može rješavati na dva načina:a) administrativnim mjeramab) privrednim rastom

Administrativne mjere uvijek se provode kada se želi polučiti efekt zapošljavanja odmah dase ostvare predizborna obečanja, te da se vidi da se nešto radi i razmišlja o nezaposlenimakako bi se pokrenula ustajala koncepcija nazadovanja, dok ekonomski zamašnjakzapošljavanja ne profunkcionira. Tu če se javiti sigurno otpori od onih kojima se od plaćaoduzima, iako su to oni koji primaju nadprosječne neto plaće.Opterečenjem iznad prosječnih plaća, kroz progresivni doprinos, administrativno možemoodmah otvoriti na bazi državnog kapitalizma, umjesto javnih radova 56.000. nRM (novihradnih mjesta aprox 56.000). Ne mogu jedni blagovati, a drugi gladovati.Mora se obznaniti da je mjera privremena, pa će uslijediti pritisci da se kaže koliko će totrajati. Mjera se mora povući u godini dana, a porezni sustav treba smanjiti opterečenja naplaću.Isplata plaća nRM odvijati će se kroz 3 nove hrvatske banke ili finacijske ustanove koje tek nakon 3 godine mogu postati banke jer HNB neće dozvoliti da odmah postanu banke.Na ovaj način oduzimamo stranim poslovnim bankama oko 7 mlrd kn, koje preusmjeravamo

u hrvatske kanale.Stvar je političke odluke da li će se na ovaj zahvat odlučiti, ali sa domoljubnom željom da segladni zapošljavaju.

- 29 -

MJERE ZA POVEĆANJE ZAPOSLENOSTI, SMANJENJE DRŽAVNOG APARATA IDOMAĆE INVESTICIJE

Stalno se prića kako je državni aparat glomazan, skup, ne učinkovit, političko uhljebljenje i sl. Te priče traju godinama i na njima ostaje, a stanje je sve zabrinjavajuće. Doista je neizvjesnodo kojeg broja će rasti broj službenika državne uprave. Državna uprava je bujala bez obziratko bio na vlasti. Podastire se podatak da je u državnoj upravi 280.000.ljudi. Nakon tekonstatacije redovno idu procjene o tome koliko je to previše ljudi. Naredna je konstatacijakako određeni broj ljudi treba otpustiti i da se ne treba brinuti zbog toga kako će otpušteni dalje jer će se snaći. To su dosta surove procjene i naputci. Ljudi nisu krivi što tu trenutnorade, jer tko god oni bili tu zarađuju za život. Odnos prema ljudima, bez obzira kojoj društveno političkoj grupaciji pripadali, treba biti na bazi dostojanstvenog odnosa premaživom čovjeku. To tim više što postoji modul po kojem se broj državnih službenika može smanjivati na maksimalno bezbolan način.Na ovaj način za investicije se namjenjuje iz buđeta preko 5 mlrd kn, pa buđet postaje irazvojni što su do sada bile česte kritike kako taj elemenat buđet ne posjeduje. Ovo jekrucijalna promjena u financijskoj politici zemlje, a produktivne investicije dobivaju šansu od poljoprivrede, industrije do usluga s direktnim utjecajem na društveni bruto proizvod isposobnost zemlje da dugove otplaćuje na bazi svojeg gospodarskog rasta. Koja bi toizazvalo pozitivna druga kretanja nije potrebno posebno obrazlagati jer nam nije poznato, sobzirom na višegodišnja ili desetljetna ekonomska zbivanja u zemlji, kojim tempom bi se tiefekti vidjeli. Ali se može zaključiti da bi rast gospodarstva krenuo. Samo na bazi ovih mjerabez efekata gospodarskog rasta očekujemo oko 42.000. novo zaposlenih, isključivo u.primarnom i sekundarnom sektoru.

SANKCIJE ZA RAD BEZ ISPLATE PLAĆA

Poslodavac koji ima zaposlene djelatnike dužan je rad platiti. Ako ne može rad platiti nemože imati zaposlenog djelatnika. U tom slučaju djelatnika može otpustiti što je ekonomskiopravdano. Tada nema iskorištavanja radnika koji je radio i plaću nije dobio. Vrlo je čestslučaj da poslodavac plaću namjerno ne isplaćuje ili kasni. Tko trasira takve odnose nemože biti poslodavac, ali može sam raditi s članovima najuže obitelji. U slučaju da je radnikoštečen zbog neisplate ili zakašnjenja isplate duljeg od 15 dana, po prijavi nastupa državniorgan trenutno koji isplaćuje radnicima 70% dugovanja, a ostalo po obavljenom postupku s poslodavcem. Po odluci državnog organa poslodavac može biti podvrgnut stečaju.Djelatnik gubi prava ako ne ostvari prijavu unutar 15 dana od kašnjenja isplate plaće.Pokreče se i ovrha na svu imovinu poslodavca, osim mjesta gdje živi po odluci državnogorgana koji imovinu po ovrhi može rasprodati i sve dugove namiriti.

Po istom principu će se naplatiti i vjerovnici koji su pokrenuli proces naplate.Privredni subjekti koji ne plaćaju zaposlenike ili ne podmiruju svoje dugove izazivaju ugospodarskom životu hrvatske štete koje rezultiraju lošim gospodarskim efektima, pa se tone može gospodarski tolerirati. Ako takve stvari izazivaju strane osobe ili tvrtke one guberadnu dozvolu ili dozvolu za rad stranih privrednih objekata.Djelatnici koji su dobili naknadu plaće u iznosu 70% posto od potraživanja imaju daljnjaprava na zavodu za zapošljavanje. Na taj se način čuva dostojanstvo zaposlenika ionemogučavaju nemoralne radnje eksploatacije zaposlenika. Eksploatacija radnika je

- 30 -

krivično djelo i podliježe pravnim sankcijama na radnopravnom sudu po nalogu državnogorgana koji je isto utvrdio.Ovo posebno treba stupiti na snagu jer oslobođenja do 400.000.kn pružaju mogučnostiza redovne isplate, pa opravdanja nema.

ZNANOST KAO POKRETAČ RAZVOJA

Ova mala zemlja Hrvatska uvijek je imala umova koji su obilježili i znanstvena nastojanjavodečih civilizacijskih zemalja zapada. To se događalo jer ovdje nikada nije bilo dovoljnonovca. Znanstvenika nema nikada previše , a suštinski broj pravih znanstvenika je veomamali. Problem financiranja znanosti je zapravo nešto što ne postoji ako znanost stvaramaterijalne vrijednosti ili idejnu vrijednost. Svaki novac u znanost je investicija u znanost,samo je pitanje organizirane povezanosti znanstvenih ustanova radi uspješnog nastupa.Novac uložen u znanost je u stvari pozajmica buđeta prema znanosti. Dobra organiziranosti oformljavanje tijela koje će donositi odluku o financiranju znanstvenih projekata su nužda dabi se stvari pokrenule. Na osnovu znanstvenog nastupa financijski podržanog iz buđetatrebaju se oformljavati privredni subjekti koji će proizvodno i komercijalno plasirati noveznanstvene vrijednosti. Koja je to izravna refleksija na rast društvenog bruto proizvoda nijeupitno. Kada govorimo o nedostatku investicija zaboravljamo da mi već imamo investicije uznanstvenu pamet koja se nažalost nikada nije iskoristila i samo kukajući nastojimo dobitijoš novca kroz zaduženja. A taj se novac jalovo topi i bilancira u novi dug.U novom privrednom angažmanu znanost mora imati svoju primijenjivu formu. Svakospuštanje znanosti u produktivne privredne subjekte je strateška dimenzija gospodarstva izapravo najveća razina onoga što zapad naziva inventivnošću. Inventivnost je zapravoniža razina spoznaje koju je znanost plasirala i upoznala široke korisnike. Kada se tajproces nevidljive i spontane povezanosti znanosti s ljudskim umovima svih profila ostvaripočinje nova sfera ljudskog napretka. Tako nastaju bogate države.Nema bogate države Hrvatske bez hrvatske znanosti koja spremno genetski čeka.Pri tome treba mentorski poraditi na znanju mlađeg znanstvenog kadra od strane iskusnijegznanstvenog kadra kako bi se postigla puna povezanost mladačke znanstvene propulzivnosti i impulzivnosti uz iskustveni savjetnički postav afirmiranih društvenihznanstvenika sa ciljem jedne nove društvene inventivnosti.

ORGANIZIRANO ZBRINJAVANJE OTPADA KAO GOSPODARSKA DJELATNOST

Evidentno je kako je razina otpada u svim zemljama došla do razine koja zabrinjava. Kakoje otpad velikim dijelom ponovno upotrebljiv pruža se mogučnost da se oko zbrinjavanja iprerade razvije društveno opravdan gospodarski angažman koji u začetku država treba

maksimalno podržati materijalnim sredstvima. Osim što se pruža šansa za gospodarski angažman javlja se i potreba da se rasterete privredne djelatnosti kao što je turizam ili paktehničke firme, zdravstvo i sl.Lokalne politike se vrlo ćesto ne mogu oko toga složiti gdje će biti odlagališta. Država tumora presjeći svaku debatu i putem ovlaštenih visoko tehnološko opremljenih poduzećai specijaliziranih treba izvršiti sanacije i adekvatne zahvate uz izgradnju pogona na lokalitetupodesnom za zbrinjavanje i preradu otpada.Do sada smo imali slučaj da je na teritoriju Hrvatske baratanje otpadom bilo neadekvatno,

- 31 -

pa su to radile firme koje se s tim nisu bavile specijalizirano, već se odlagalo kako je tkoželio, potpomognuto politikom. Tako su se zbrinjavali i inozemni nuklearni otpadi što jeposebno zabrinjavajuće, ne civilizacijski i podmuklo jer se novac trpao u privatne đepove.Takve počinioce potrebno je privesti pravdi i odgovornosti. Obzirom na neokomunistički sustav ništa ne iznenađuje.Ako se uzme u razmatranje činjenica da čovjek dnevno stvori samo pola kilograma otpada,to je u Hrvatskoj preko 750.000. tona otpada kojeg treba prikupiti i s njim gospodariti.Ne spominjemo ovdje industrijski otpad niti nuklearni jer je Hrvatska obveznik pohranjivanjai otpada nuklearne elektrane Krško uz otpad koji je nuklearnog izvora iz inozemstva dovezenu Hrvatsku. Tko god to učinio potrebno je izvršiti nadzor i sanaciju.Kada se govori o istraživanju Jadrana, što je u stvari rudarenje treba znati da uz rudarenjeuvijek ide jalovina. Poznato je da su troškovi sanacije u ovoj djelatnost vrlo veliki, a u slučajuzagađenja mora prilikom istraživanja ili proizvodnje mogu se nanijeti ogromne štete.Najvjerojatnije se to neće dogoditi jer su Hrvatski Jadranski naftni i plinski resursi mali.Specijalizacija poduzeća ovakvog formata treba podržati materijalno jer sprečavaju zaraze,a proizvode i novu sirovinu potrebnu privrednim djelatnostima.

ZERP

Mnogo je bilo priče oko toga da li proglasiti svoje svojim ili ne. Kakvi su to ljudi u hrvatskojpolitici bili, kad ono što je plaćeno krvlju nisu cijenili. Tko će to onda drugi cijeniti? Ako sedrugi bune što svoje želiš zaštiti, to znači da te želi i dalje krasti. Pa tko to kome dozvoljava?Koliko smo mi to dužni i zašto nam brane da svoje ogradimo. Bio ZERP proglašen ili ne one koji nas ne trpe ionako će stvarati probleme. Mi imamo 1200 otoka kao nitkona svijetu i takav teritorijalni dragulj ne smijemo formalno zaokružiti. Onda to znači da ni suštinski nismo vlasnici svojeg. Pa naravno da to drugima paše. Oduprijeti se ne značidobiti simpatije nego poštovanje. Apetiti za hrvatskim su veliki i to sve zato što smo slabi.Jugonostalgičarske strukture su učinile svoje, a ovaj narod ili će to zaustaviti ili će u svojoj budućnosti imati opet prolijevanje krvi.Zbog toga se proglašenje ZERPa nameće kao važno i kao potreba i oblik zaštitenacionalnog ponosa. Jasnim velikim sankcijama zaustavio bi se ulov i učinio bi se neisplativ, a proračun bi se namirio kroz restriktivne mjere.Kada govorimo o ZERPu neizostavno moramo govoriti o požarima koji svake godineodnose velika šumovita područja uz ostale štete. I u drugim mediteranskim zemljama goriali bi mi morali prvi pokazati kako se obračunati s požarima. Proglašenje ZERPa bi premavan trebalo prikazati kao organizirani i definirani oblik zaštite pojasa koji ZERP pokriva.Nitko vam ne može zabraniti da ekonomsku zonu zaštitite. Netko će reći da more ne gori,

ali ako gori na kopnu nema turizma. Osiromašenje vegetacije nakon požara stvara problemekoji se mogu pretočiti u turizam i poljoprivredu uz more.Sustav zaštite ZERPa od požara bi bio 10 km u unutrašnjost kopna i otoci. Taj sustav ne bibio skuplji od 50 mil kn što bi uz kanadere u začetku ugušio svaki požar. Štete koje bi sespriječile bile bi mnogostruke, a za turizam proklamacije sigurnosti od požara najbolje međusvim mediteranskim zemljama bi se sigurno naplatile.Samim tim pojam zaštičeni ekonomsko ribolovni pojas postao bi potpuno zaštičen umnogim pogledima. Ostali zahtjevi bi se naknadno iskristalizirali kao što se u novije vrijeme

- 32 -

aktualizira zaštita pojasa od otpada. Sigurno bi se pokazali i drugi zahtjevi zaštite.

INVESTICIJSKE BANKE

Eventualni ulazak banaka u Hrvatsku treba se tolerirati od strane Narodne banke Hrvatskesamo ako se radi o investicijskim bankama. Hrvatska nema više financijskih kapaciteta dase iscrpljuje kroz špekulacije komercijalnih banaka. Ove komercijalne banke koje jesu oneostaju ako žele, a ući mogu samo investicijske banke i to bez ograničenja 3 godine.Isto vrijedi za novo formirane hrvatske banke svih formata. Kamatna stopa mora imatirazvojni karakter, a banka prilikom ulaska mora biti s tim upoznata, a ona mora garantiratirazvojnu kamatu. Hrvatska je mala i njihovi rizici su mali jer kapitale koje posjeduju ne možeinvestiranje u Hrvatsku ugroziti nego samo oploditi, ako im je Hrvatska ineresantna.Ako pak nije Hrvatska će sama svojim novim bakama odgovoriti investicijskim potrebama.

VI) DRUŠTVENO POLITIČKE REFORME

POSEBNA ZAŠTITA PRIVATNE IMOVINE

U Hrvatskoj je sada stanje privatne imovine potpuno ne definirano. Plaćaju se porezi, avlasničke stvari nisu razriješene. Maštalo se o uvođenju poreza na nekretnine samo da sepokupi novac od ljudi prisilno bez toga da se definira čije je što. To je surovost države premasvim svojim građanima. Ništa ne daj, a sve uzmi.Država treba biti motivirana kako bi mogla naplatiti iz novog uređenog stanja poreze, jertada ima na to i moralno pravo jer je nešto pružila vlasniku.To je zaštita kapitala koji je svetinja i privatnost, pa je to kapitalizam.Posebno je važna zaštita gospodarskih objekata jer im se mora osigurati preduvjete zanesmetani gospodarski angažman.

NACIONALNA INTERVENTNA AGENCIJA

To bi bila novo oformljena agencija koja bi jednu od uloga imala zaštitu privatne imovinekoja je sada narušena. Na taj način bi se kroz ovu elitnu agenciju štitio kapital s pravomkorištenja svih državnih resursa.

ZAŠTITA TEKOVINA DOMOVINSKOG RATA NA TERITORIJU RH

Na osnovu srpske agresivne retorike i djelovanja po Hrvatskoj ne može se dozvoliti da kao

neprijatelji hrvatske današnjice i dalje nanose štetu. Svako prosrpsko omalovažavanjeDomovinskog rata i Hrvatske u nadležnosti je Centra nacionalnog prisjećanja (CNP) iNacionalne interventne agencije (NIA). Po pitanjima lustracije CNP može izdavati nalogeNIAi. Tekovine i Domovinski rat su ono na ćemo se hrvatska bazira, te svako nagrizanjetemelja hrvatske državnosti smatra se terorističkim činom i strogo je zabranjeno. Sankcijesu pravne i stvar su jedino RH. Svaka djelatnost protiv RH na njenom teritoriju je nedopustiva.Ako se radi o proglašenom neprijatelju koji u inozemstvu radi i govori protiv RH može mubiti uskračen ulazak u RH ili može biti uhićen ako se radi o nacionalnim interesima RH.

- 33 -

POPIS KONAČNIH MJERA ZA DRUŠTVENO EKONOMSKI OPORAVAK

Zakoni1. Donošenje novog Zakona o otimačini i pljački u RH, kojim se van snage stavljaju

svi dosad doneseni Zakoni (krivični i prekršajni) uz povečanje kazni zatvora inovčanih kazni za duplo, uz oduzimanje vrijednosti, a sa ciljem radikalnogsuzbijanja korupcije i podizanja moralno etičkih principa

2. Donošenje novog Zakona o zabrani pobačaja u RH, kojim se van snage stavljajusvi Zakoni na ovu temu uz definiranje zatvorskih kazni za ilegalno obavljenepobačaja radi podizanja moralno etičkih principa

3. Donošenje lustracijskog zakona za nedjela komunista u Jugoslaviji i neokomunistau RH, kao i ostalih totalitarnih režima

4. Zakon o zabrani ukupnog zaduživanja države većem od 33%BDPa5. Zakon o obvezi banaka da poreznim organima pruže uvid u stanje računa fizičkih i

pravnih osoba6. Izmjena izbornog zakona da se na listićima za izbor prezimenom i imenom navedu

kandidati7. Izmijeniti Zakon o bankama po kojem novo osnovane isključivo hrvatske banke ne

mogu to biti nego moraju biti prvo štedionice, bez obzira što zadovoljavaju uvjete8. Zakon o aktivnoj i pasivnoj bankovnoj kamatnoj stopi9. Zakon o ukidanju naknada na tekuće račune građana i račune obrtnika

10. Zakon o stavljanju valutne klauzule van upotrebe u RH11. Zakon o sveopćoj eko zaštiti teritorija RH12. Zakon o proglašenju Heroja domovine RH13. Zakon o izboru ministara iz kruga koji su odabrali glasaći s povjerenjem za Sabor14. Zakon o neposrednom izboru predsjednika Vlade RH15. Zakon o zabrani indosiranja bankovnog potraživanja na drugu osobu (prodaja

duga)16. Zakon o kontroli rashoda i prihoda OIB subjekata 17. Zakon o zaštiti materinstva nezaposlene majke (roditelja)18. Zakon o zabrani ulaska obavještajnih djelatnika u politiku19. Zakon o zaštitnom znaku hrvatske hrane20. Zakon o hrvatskom standardu

Radnje1. Imenovanje novog guvernera HNB (mora biti domoljuban i štititi interese RH i

stanovništva)2. povlačenje deviznih rezervi sukcesivno u RH iz vana i to isključivo na račun HNB i

potpuno hrvatskih banaka3. Formiranje hrvatskih komercijalnih i investicijskih banaka (gospodarska,

poljoprivredna, turistička, banka natne industrije itd)4. maksimiranje aktivnih bankovnih kamatnih stopa na 1% više od oročenih uloga

na kte kamata mora biti maksimalno 1% iznad pasivne kamate5. ukidanje bankovnih naknada na tekuće račune građana i račune obrtnika6. kroz Zakon o stavljanju valutne klauzule van upotrebe u RH obavezno svesti kredit7. bilanciranje potrebnog naoružanja RH

- 34 -

ZAKLJUČAK

Temeljna postavka za razvoj Hrvatske mora se bazirati da je Hrvatska recesijska zemlja ida će to ostati. Nema šansi da Hrvatska postane ubirač svjetskog blaga kao ostale manjezemlje zapadne hemisfere koje smatramo bogatima. Male i bogate zemlje svojebogatstvo početi će sve više gubiti dok ne dođu na razinu koja im doista pripada. Naravno da su te zemlje u ovisnosti od velikih ubirača svjetskog bogatstva koji će takođerdoživjeti po zakonu optimuma niveliranje koje im u svjetskim razmjerim pripada. Takavproces je započeo i zovu ga kriza. Neka na oko poboljšanja će za njih biti kratkotrajna, aneće moći svoje bolje gospodarsko stanje poboljšati ratovima u svijetu kako je to bilo do sada. To ne znači da ratova neće biti, jer svijest ne može stvari riješiti na taj način dauslijedi spoznaja kako su ratovi nedovoljno produktivni. Već ogromne zalihe vojniharsenala ne mogu se tako brzo trošiti da osiguraju novu masovnu proizvodnju kakvu vodećezemlje trebaju. Iz toga proizilazi kako je svijet došao do kraja svojih trasiranih odnosa.Međutim, mi moramo gledati svoje probleme i rješavati ih. Općeniti zahtjev koji se namećeje da ljudi koji su stvorili probleme ovoj zemlji ne mogu ih riješiti. Ako se to želi argumentiratitreba pogledati što su ti ljudi ekonomski učinili bivšoj Jugoslaviji, a što su potom nastavili činiti Hrvatskoj. Oni su Hrvatsku doživjeli i postavili kao malu Jugoslaviju za svoje interese.To je i logično jer su koristili znanja koja su imali i s tim su bili za svoje potrebe zadovoljni.Iz ovakvog pozicioniranja može se izači na gospodarsku i društvenu dobrobit samoneutralizacijom ljudi koji su postavili sistem kakav je danas. Moramo točno definirati koji je todanas sistem na snazi. U Jugoslaviji je bio na snazi komunizam, a u Hrvatskoj je na snazi neokomunizam sa istim ljudima iz prošlog sustava. Zato se identični rezultati i vide, sličnionima iz bivše Jugoslavije. Zbog toga je u društvu prisutan stav o potrebi lustracije.Pitanje stanja nacionalne ekonomije sve može lakše razriješiti, ali ne vidim u RH nikogtko na tom planu nešto čini, već samo obećava što na žalost neće dobro završiti, ako sestvari ne promijene.

je obrambena formacija koja je izrasla iz rata. Nevjerojatno je kako su komunističkeHV je obrambena formacija koja je izrasla iz rata. Nevjerojatno je kako su komunističke

Sigurnost zemlje je upitna i političke strukture ne ulivaju povjerenje. Na granicama imamo

je vezana za modernizaciju i organizaciju HV. To što naši vojnici ratuju poObrana zemlje je vezana za modernizaciju i organizaciju HV. To što naši vojnici ratuju po

PREDVIĐANJA PODJELE VLASTI (bez BDSH):100

33.5 29.2 6.5HDZ 28.7 SDP 23.8 ORAH 6.5 ŽIVI ZIDHSS 1.4 HNS 1.6 HDSSBHSP AS 0.1 IDS 1.8 SDSSHSLS 1.1 HSU 1.5 NS GabrićBUZ 1.9 HLAB 0.5 NS MiBaHKDS 0.1 HZORAZDS 0.2 NS IvGr

NSReforNS KerumHSPHRAST

GOSPODARSTVO : RASPODJELA, STRUKTURA PLAĆA I ZAPOSLENOSTSTRUKTURA PLAĆA nezaposlenih 320000

1.4 % ispod 2000kn ne prima plaću 4000045 % 2000 -5000

48.9 % 5000 -100004.7 % iznad 10000

100 %

blokiranih 300000

Sheet 2:RAZRADA

GOSPODARSTVO : OD PRIMARNIH DO KVARTARNIH DJELATNOSTIPRIMARNE DJELATNOSTI(stvara) POLJOPRIVREDA zaustaviti sav uvoz hrane koju imamo;

naša hrana "zeleno plavo crvena šahovnica"privatne trgovačke zadruge za prodaju privatne mesne hrane (rad bez profita)10000 stočara pozajmica sredstva za stoku i hranu (10000*150000kn=1,5mlrd kn)

zemljoradnjastočarstvomlijekovoćarstvovinogradarstvo

SEKUNDARNE DJELATNOSTI/stvara) INDUSTRIJA prehrambenaenergetska (osnovna i alernativna);solarna;vjetro;smeće;gte Zagreb;bio diselvodanaoružanje(vezano na HV)brodogradnja (vojna i civilna)transportna sredstva(terenska,kamioni;autobusi)proizvodnja specijalnih alata

TERCIJARNE DJELATNOSTI(participira)KVARTARNE DJELATNOSTI(participira)

DEFINIRANJE MAKROEKONOMSKIH GENERATORA GOSPODARSKOG RAZVOJA:Generatori mogu biti samo proizvodni subjekti

DUŠTVENI BRUTO PROIZVOD I NACIONALNI DOHODAK UZ UČEŠĆE BUĐETA 90%(2013.god)kn $= 5.6 kn

DBP 299,936,000,000 53,560,000,000TR i Am 179,536,000,000 32,060,000,000ND 120,400,000,000 21,500,000,000

89.70 % 89.70 %BUĐET PL 125,000,000,000 22,321,428,571BUĐET OS 108,000,000,000 19,285,714,286

HV, SIGURNOST I OBRANA ZEMLJEHV rak ZEM - ZEM Litlle John

rak ZEM - ZEM Honest Johntenkovi M 84okl transpotrer M 113RČrakete MOR - MOR;MOR - ZRAPČavi F15avi HARRIERhel HYEN COBRAhel CHAYEN

PRAVOSUĐE:Diktat tromjesečnog završetka spora do 1 mil kn

ZDRAVSTVO:

SOCIJALNA ZAŠTITA:ukidanje ovrha

TAKTIKA NASTUPANJA U PREDIZBORNOJ GODINI:minimalno dvije teme mjesečno: (kao nova stranka mi smo u predizbornoj kampanji već sada)

1 LNW2 INA(stimulacije direktorima 30.000./70000kn; ovrhom protiv INAe a ne nepopularnom nacionalizacijom;

povlačenje upravljačkih prava radi lošeg upravljanja MOLa jer Vlada ima pravo upravljati svojim kapitalom; nikakav sud nije nadležan da kaže da li je MOL dobro ili loše upravljao; to je jedino pravo Vlade kao vlasnikakao i pravo da osnovom svojeg vlasništva korigira pitanja upravljačkih prava

3 INA OTPUŠTANJA4 INA RAFINERIJE5 ZAPOSLENOST I ODLAZAK MLADIH6 NEPRAVEDNA RASPODJELA7 MONETARNA PITANJA(uvođenje reda u bankovni sektor i formiranje hrvatskih banaka)

8 POREZNI SUSTAV9 POPULACIJSKA POLITIKA

10 ZAŠTITA MATERINSTVA11 GOSPODARSTVO12 BRANITELJSKA PRAVA13 PROTIV POBAČAJA14 BUĐETLIJE CARUJU; BUĐET JE PREVELIK15 UKIDANJE OVRHA(na relaciji financijska osoba privatna osoba)16 DUG DRŽAVE17 LALOVAC LAKŠE SE ZADUŽIVATI U EU18 LUSTRACIJA

ENERGETIKA:1.)Tražiti naknadu od MOLa za upravljačka prava - neće dati onda ubrzana presuda s ovrhom -ovrhom dolazimo u posjed rafinerije - optužba za prenos hrvatske nacionalne akumulacijeu Mađarsku-po toj osnovi nova ovrha-za ne ulaganje u rafinerije-ovrha i ukupno preuzimanjevećinskog paketa-prekidanje arbitraže jer ne čini ništa-rafinerija je zaštičena zakonom radiobrambenih potreba(MOL je to znao kod preuzimanja)-sve se sudski treba riješiti unutar 30 dana-ovo je odnos između MOLa i Hrvatske države, a uplela se Mađarska politika, država, pravosuđe-to ne dozvoljavamo jer Mađarska država štiti lopova i nagriza suverenitet RH-to je miješanje uunutarnje poslove RH-zbog toga upozoravajuća nota prema Mađrskoj zbog miješanja, zatimdiplomatsko povlačenje iz Mađarske na 90 dana, raskid diplomatskih odnosa s Mađarskom radiugrožavanja suvereniteta RH-prema našim spoznajama odvijala se i pljačka sa crnim limuzinamakoje su na benzinskim pumpama ubirale cash(mekana granica u EU)-2.)naknade na uvoz derivata i bitumena (asfalta) da se sprijeći uvoz derivata (iz Mađ) jer imamo dostakapaciteta za svoje potrebe i ne dozvoljavamo gašenje rafinerija-na uvoz sirove naftenema naknade i na izvoz derivata nema naknade-naknada se ne smije ukalkulirati u maloprodajnucijenu derivata, već ide na teret poduzeća koje derivat prodaje-

VERBALNE KONSTRUKCIJE:Ne želimo pravnu državu, želimo pravednu državuMoguča nagodba HDZ / SDP: ne dajte glas ni jednima: postoje ljudi novih vrijednostiMi smo domoljubi kratkog fitiljaMi Hrvati imamo tako malo novaca da smo prestali rasti jer nemamo za odjeću

RADNO PRAVO:Nema davanja otkaza olako - ako je poslodavac birao zaposlenika onda je on odgovoran -Ako je firma u poteškočama svi jednako snose težinu problema - individualizam se mijenja s kolektivizmom

MORALNO VOLJNI ELEMENTI, PSIHOLOGIJA I SVIJEST Stranac koji investira da ali državna ga kontrola putem propisa čuvajući dostojanstvo državei našeg čovjeka putem zakona, koji ako treba mora se i promptno donijeti.U zemlji vlada moralno etičko beznađe.Lijepa je ovo zemlja, pa ako ne budemo mi nešto poduzeli netko će drugi doći, možda ne niraditi nego uživatiTreba imati stav, kičmu, ponos, optimizam.

u hr postoje ljudi koji znaju ali koji nemaju šansi jer su nepoželjnijer znaju i smetaju

19.7 10.7 0.4 HDZko 33.5 43.450067.5 neodl 10.7 BDSH 0.45.5 SDPko 29.2 37.872890.20.4 ORAH 6.5 8.430612.2 ŽZ 7.5 9.7276260.3 OST 12.21.1 neod 10.70.7 BDSH 0.4 0.5188070.21.2 1000.4

77.11.297017

GOSPODARSTVO : RASPODJELA, STRUKTURA PLAĆA I ZAPOSLENOSTMASA PLAĆAbr zaposlenika

1450000 9875 171.825.000.000 neto 5500mj 12 por i dopr 2750

16259875

zaustaviti sav uvoz hrane koju imamo;naša hrana "zeleno plavo crvena šahovnica"privatne trgovačke zadruge za prodaju privatne mesne hrane (rad bez profita)10000 stočara pozajmica sredstva za stoku i hranu (10000*150000kn=1,5mlrd kn)

zemljoradnjastočarstvo

vinogradarstvo

prehrambenaenergetska (osnovna i alernativna);solarna;vjetro;smeće;gte Zagreb;bio disel

naoružanje(vezano na HV)brodogradnja (vojna i civilna)transportna sredstva(terenska,kamioni;autobusi)proizvodnja specijalnih alata

DEFINIRANJE MAKROEKONOMSKIH GENERATORA GOSPODARSKOG RAZVOJA:

59987200000

INA(stimulacije direktorima 30.000./70000kn; ovrhom protiv INAe a ne nepopularnom nacionalizacijom;povlačenje upravljačkih prava radi lošeg upravljanja MOLa jer Vlada ima pravo upravljati svojim kapitalom; nikakav sud nije nadležan da kaže da li je MOL dobro ili loše upravljao; to je jedino pravo Vlade kao vlasnika

MONETARNA PITANJA(uvođenje reda u bankovni sektor i formiranje hrvatskih banaka)

66

58

1315

1

153

1.) ZAPOŠLJAVANJE

cijena nRM f>10000 kn smanjenja umanjene mjesečna suma godišnja suma 120000

primaoci sadašnje bruto bruto bruto bruto bruto plaća bruto plaće plaća plaće plaća mj plaća

iznad 1 2 3=2x8 4=2-3 5=1x2 6 7=5x610000 12390 11309 1,357 9,952 140,118,510 12 1,681,422,120

kn 11151 12618 1,767 10,851 140,703,318 12 1,688,439,8164.7 9912 13927 2,228 11,699 138,044,424 12 1,656,533,088% 8673 15236 2,742 12,494 132,141,828 12 1,585,701,936

zaposlenih 7434 16545 3,309 13,236 122,995,530 12 1,475,946,3606195 17854 3,928 13,926 110,605,530 12 1,327,266,3604956 19163 4,599 14,564 94,971,828 12 1,139,661,936

68145 3717 20472 5,323 15,149 76,094,424 12 913,133,0882478 21781 6,099 15,682 53,973,318 12 647,679,8161239 23090 6,927 16,163 28,608,510 12 343,302,120

68145 1,038,257,220 12,459,086,640

SIMBOLI: POLAZIŠTA:* f = frekvencija plaća ** bruto 154000* > većih od najveća plaća

* < manji od 10000* nRM osnovica 144000

cijena nRM f>10000 kn smanjenja umanjene mjesečna suma godišnja suma 120000

primaoci sadašnje bruto bruto bruto brutoiznad bruto plaća bruto plaće plaća plaće plaća mj plaća

1 2 3=2x8 4=2-3 5=1x2 6 7=5x65000 128910 5500 0 5,500 709,005,000 12 8,508,060,000

do 116019 6000 225 5,775 696,114,000 12 8,353,368,00010000 103128 6500 488 6,013 670,332,000 12 8,043,984,000

kn 90237 7000 700 6,300 631,659,000 12 7,579,908,00048.9 77346 7500 750 6,750 580,095,000 12 6,961,140,000

% 64455 8000 800 7,200 515,640,000 12 6,187,680,000zaposlenih 51564 8500 850 7,650 438,294,000 12 5,259,528,000

709050 38673 9000 900 8,100 348,057,000 12 4,176,684,00025782 9500 950 8,550 244,929,000 12 2,939,148,00012891 10000 1,000 9,000 128,910,000 12 1,546,920,000

709005 4,963,035,000 59,556,420,000

SIMBOLI: POLAZIŠTA:* f = frekvencija plaća ** bruto 154000* > većih od najveća plaća

* < manji od 10000* nRM osnovica 144000

** ispod prosječne bruto plaće ne plaćaju doprinos

ZAKLJUČAK: Opterečenjem iznad prosječnih plaća, kroz progresivni doprinos administrativno,odmah otvaramo na bazi državnog kapitalizma, umjesto javnih radova 56.000. nRM (56.273.)

Ne mogu jedni blagovati a drugi gladovati.

Isplata plaća nRM odvijati će se kroz 3 nove hrvatske banke ili finacijske ustanove koje tek nakon 3 godine mogu postati banke jer HNB neće dozvoliti da odmah postanu banke. Na ovaj način oduzimamostranim poslovnim bankama oko 7 mlrd kn, koje preusmjeravamo u hrvatske kanale, pa će vjerovatnomorati u Hrvatsku unijeti stranog kapitala ili se povući iz Hrvatske.

2,) KAMATESve su banke u rukama stranih banaka koje nisu ništa učinile za hrvatsko gospodarstvo nego su samo izvlačilekroz visoke kamate, valutnu klauzulu, naknade, prisiljavanja na osiguranja ako želite kredit.Banke kroz novac vide stanje privrede a još otežavaju.Plasmani banaka u HR kroz kredite ni po jednoj osnovi ne mogu biti veći od 6%.Potrebno je imati bar tri svoje banke koje će štititi interese hrvatskog gospodarstva uz max 6%.Eskontna stopa sa 6 na 5%.

VALUTNA KLAUZULA I SFR

Sfr glavnica god kta 8 % ktakredit u Sfr=5,00 10,000 10 0.08 800

5 9000 9 0.08 7208,000 0.08 640

korekturaSfr=6,3 7000 0.08 5606.3 6,000 0.08 480

5000 0.08 4004,000 0.08 3203000 0.08 240

2,000 0.08 1601000 0.08 80

dug Sfr 14,400 kn 72000povečanje duga na bazi valutne klauzule 14,400 kn 90720

*ilustracija dvostruke unosnosti u Sfr i kn uz minimalnirizik uz mogućnost ovrhe

Kao i mnoge stvari u ekonomiji valutna se klauzula može uvesti da se ustabile ekonomski odnosi kroz novac.Drugog trena valutna klauzula može destabilizirati te odnose, a banke šute dok imaju korist. Država zato ipostoji da kaže kada valutna klauzula a kada ne.

OVRHE Ovrhe za kredite ne mogu se provoditi osim ako nije u pitanju hipotekarni kredit, zašto bi inače hipotekarni kredit postojao. Pretvaranje kredita u stjecanje putem ovrhe je pljačka.U toj pljački je učestvovala država sa bankama.

Pljaćke: visokim kamatamanaknadama valutnom klauzulomovrhama

koeficijent iznosdoprinosa doprinosa za

za zapošljavanje zapošljavanje8 9=7x8

0.1200 201,770,6540.1400 236,381,5740.1600 265,045,2940.1800 285,426,3480.2000 295,189,2720.2200 291,998,5990.2400 273,518,8650.2600 237,414,6030.2800 181,350,3480.3000 102,990,636

2,371,086,194ZAPOSLENO 19,759

koeficijent iznosdoprinosa doprinosa za

za zapošljavanje zapošljavanje8 9=7x8

0.0000 00.0375 313,251,3000.0750 603,298,8000.1000 757,990,8000.1000 696,114,0000.1000 618,768,0000.1000 525,952,8000.1000 417,668,4000.1000 293,914,8000.1000 154,692,000

4,381,650,900ZAPOSLENO 36,514

Opterečenjem iznad prosječnih plaća, kroz progresivni doprinos administrativno,odmah otvaramo na bazi državnog kapitalizma, umjesto javnih radova 56.000. nRM (56.273.)

Isplata plaća nRM odvijati će se kroz 3 nove hrvatske banke ili finacijske ustanove koje tek nakon 3 godine mogu postati banke jer HNB neće dozvoliti da odmah postanu banke. Na ovaj način oduzimamostranim poslovnim bankama oko 7 mlrd kn, koje preusmjeravamo u hrvatske kanale, pa će vjerovatno

Sve su banke u rukama stranih banaka koje nisu ništa učinile za hrvatsko gospodarstvo nego su samo izvlačile

*ilustracija dvostruke unosnosti u Sfr i kn uz minimalni

Kao i mnoge stvari u ekonomiji valutna se klauzula može uvesti da se ustabile ekonomski odnosi kroz novac.Drugog trena valutna klauzula može destabilizirati te odnose, a banke šute dok imaju korist. Država zato i

000000000000000000000

SADAŠNJI OBRAČUN PLAĆA:

ZDRAVSTVO20% 3006bruto pl 15030

bruto 1503020%dop 3006 0.2osn 12024olak 3900 2600 1.5

por osn 8124264 0-2200 0.12 2200

1481 2200-13200 0.25 59240 više 0.4 0

porez 1745 8124 0DOBRO

prirez 104.7 0.06 1745

por i pri 1849.7

neto 10174.3 1600 11774.3EUR 1535.111 7.67

OBRAČUN PLAĆA UZ DOPRINOS ZA ZAPOŠLJAVANJE:27708

ZDRAVSTVO20% 4618 ZAPOŠLJAVANJE30% 6927bruto pl 23090bruto pl-zapošljavanje 16163

bruto 1616320%dop 3232.6 0.2osn 12930.4olak 3900 2600 1.5

por osn 9030.4264 0-2200 0.12 2200

1488.998 2200-13200 0.25 5955.992349.7632 više 0.4 874.408

porez 2102.7612 9030.4 0DOBRO

prirez 126.16567 0.06 2102.761

por i pri 2228.9269

neto 10701.473 1600 12301.47EUR 1603.8427 7.67

SADAŠNJI BUĐET 2015.PrihodiPDV 55,934,000,000PD 5,604,000,000POREZ na DOH i prirez 1,860,000,000POREZ NA IMOVINU 201,000,000CARINE I TRANSAKCIJE 403,000,000DOPRINOS MIO 21,479,000,000DOPRINOS za zapošljavanje 1,896,000,000MEDUNARODNE ORG I EU 7,209,000,000POMOĆ INOZ VLADE 26,700,000POMOĆ iz drugih proračuna 47,807,000OSTALO 8,900,000PRIHODI OD FINANCIJSKE IMOVINE 1,035,000,000PRIHODI OD NEFINANCIJSKE IMOVINE 1,403,000,000PRIHOD OD KAMATA NA DANE ZAJMOVE 51,660,000UPRAVNE I ADMINISTRATIVNE PRISTOJBE 485,126,000PRIHODI PO POSEBNIM PROPISIMA 1,596,000,000PRIHOD OD PRODAJE ROBA I USLUGA 995,000,000DONACIJE 49,666,000PRIHOD HZZO 4,326,000,000NAPLAČENE KAZNE 656,000,000OSTALA NEFINANCIJSKA IMOVINA 1,195,000,000RashodiZDRAVSTVO 11,900,000,000MIO 30,360,000,000DRŽAVNI APARAT ZAPOSLENICI 19,640,680,000VOJSKA 3,142,508,800POLICIJA 30,585,600,000 1,571,254,400materijal i energija drž aparatu 2,541,000,000usluge drž aparatu 5,492,000,000ostalo drž aparat 941,500,000LOKALNA SAMOUPRAVA 186,000,000kta za izdane vrij papire 8,908,000,000kta za kredite i zajmove 1,792,000,000ostali financ izdaci 392,000,000SUBVENCIJE trg društ jav sekt 980,000,000SUBVENCIJE trg društ van jav sekt i poljopr 5,074,000,000pomoČ inoz vladama 21,000,000EU 4,328,000,000POMOĆI UNUTAR PRORAČUNA 8,025,000,000NAKNADE građanima osiguranje i ostalo 3,123,000,000DONACIJE 2,362,000,000Kazne 270,000,000prijenos EU sredstava korisnicima 1,143,000,000KAPITALNE POMOĆI 2,380,500,000Izvanredni rashodi 200,000,000NEFINANCIJSKA IMOVINA zgrade i dr 3,260,000,000

BUDŽET 137,047,459,000 118,033,443,200

BDP 299,600,000,000MTP 149,800,000,000

TR rad 131,134,000,000Am 29,960,000,000ND 119,840,000,000

BUĐ 64,887,443,200ZO(lo.upr) 186,000,000

UO 10,700,000,000DOH 44,066,556,800MIO 30,360,000,000ZDR 11,900,000,000

ČDOH 1,806,556,800PS 1,734,294,528RS 72,262,272

SZP 00

KUPOVNA MOĆ 131,134,000,000RADNA SNAGA 1,450,000polj 2,8% 0 406,000ind 33,4% 0 484,300usl 63,8 1 925,100NEZAPOSLENIH 320,000Zaposlenih BEZ PLAĆE 40,000

SREĐENI BUĐET Prihodi nova kup moćPDV 50,707,522,161 6,752,737,094PD 4,203,000,000 smanjen25%POREZ na DOH i prirez 1,255,500,000 smanjen 25%POREZ NA IMOVINU 80,400,000 porez 2%CARINE I TRANSAKCIJE(por na uvoz hra1,7mlrd) 2,103,000,000DOPRINOS MIO 21,479,000,000DOPRINOS za zapošljavanje 6,752,737,094MEDUNARODNE ORG I EU 7,209,000,000POMOĆ INOZ VLADE 26,700,000POMOĆ iz drugih proračuna 47,807,000OSTALO 8,900,000PRIHODI OD FINANCIJSKE IMOVINE 1,035,000,000PRIHODI OD NEFINANCIJSKE IMOVINE 1,403,000,000PRIHOD OD KAMATA NA DANE ZAJMOVE 51,660,000UPRAVNE I ADMINISTRATIVNE PRISTOJBE 727,689,000 povećanje 50%PRIHODI PO POSEBNIM PROPISIMA 1,596,000,000PRIHOD OD PRODAJE ROBA I USLUGA 995,000,000DONACIJE 49,666,000PRIHOD HZZO 4,326,000,000NAPLAČENE KAZNE 1,312,000,000 duploOSTALA NEFINANCIJSKA IMOVINA 1,195,000,000RashodiZDRAVSTVO 13,090,000,000MIO 32,114,880,000DRŽAVNI APARAT ZAPOSLENICI 19,640,680,000VOJSKA 3,142,508,800POLICIJA 1,571,254,400materijal i energija drž aparatu 1,905,750,000usluge drž aparatu 4,119,000,000ostalo drž aparat 659,050,000LOKALNA SAMOUPRAVA+ZGB 7mlrd 7,186,000,000kta za izdane vrij papire 8,908,000,000kta za kredite i zajmove 1,792,000,000ostali financ izdaci 392,000,000SUBVENCIJE trg društ jav sekt 392,000,000SUBVENCIJE trg društ van jav sekt i poljopr 5,581,400,000pomoć inoz vladama 21,000,000EU 4,328,000,000POMOĆI UNUTAR PRORAČUNA(zapošljavanje 8.648.737.094.) 9,148,737,094NAKNADE građanima osiguranje i ostalo 1,123,000,000DONACIJE 236,200,000Kazne 270,000,000prijenos EU sredstava korisnicima 1,143,000,000KAPITALNE POMOĆI 595,125,000Izvanredni rashodi(proračunske rezerve) 1,874,453,332NEFINANCIJSKA IMOVINA zgrade i dr 1,630,000,000

BUDŽET 106,564,581,255 127,616,775,720

BDP 299,600,000,000MTP 149,800,000,000

TR rad 133,396,280,000Am 29,960,000,000ND 119,840,000,000

BUĐ 64,525,895,720ZO(lo.upr) 7,186,000,000

UO 10,700,000,000DOH 37,428,104,280MIO 32,114,880,000ZDR 13,090,000,000

ČDOH -7,776,775,720PS -7,465,704,691RS -311,071,029

SZP 00

KUPOVNA MOĆ 134,730,242,800RADNA SNAGA 1,450,000polj 2,8% 0 406,000ind 33,4% 0 484,300usl 63,8 1 925,100NEZAPOSLENIH 264,000Zaposlenih BEZ PLAĆE 40,000

novozaposlenih56,000 PDV=23%

PD=15%

povećanje 10%povećanje 5%

državni aparat

25%manje25%manje30%manje

60%manje10%više

samo500mil

smanjenje90%

smanjenje75%

smanjenje50%

Gospodarstvo Hrvatske

Zagreb, glavni financijski centarValuta; HRKČlanstvo: EU; OECD;UN

Statistika

ZAPOSLENOST:nezaposlenost podnošljiva 6%, a ona je 22%(ako se uvrsti 40000 zaposlenih koji ne primaju plaću onda jenezaposlenost 24,8%Nezaposlenost 320000+40000zaposlenih bez primanja plaće(smije biti 85000-95000)Godišnji troškovi kao ratne štete ili socijala 1,6 mlrd$Industrijski invest u zemlje u razvoju na bazi ugljikovodika rast izvoza

radna snaga: 1,450,000polj 2,8% 0.28 406000ind 33,4% 0.334 484300usl 63,8 0.638 925100

stopa siroaštva 17% 320000 blokada 50000 sirotinje 360000 nezaposlenih730000 4250000 0.1717647059

Javne financije

BDP 51,500,000,000 $ treba 133,500,000,000 mlrd $

BDPrast 3 %BDPper capita 12100 $ 31,400 $BDPpo sektoru polj 0,9% usluge 70%

ind 21,1% infl 1,7%$

JAVNI DUG 50mlrd$ 66,8%BDPa smije biti 77,095,808,383PRIHODI BUĐ 25,5mlrd$RASHODI BUĐ 25,5mlrd$ek pomoć 375mil$ 0,28% BDPa

umirovljenika može biti360000 1150000

Bruto domaći proizvodPokretač hrvatkog rasta bile bi izvozne aktivnosti, koje bi svojim povećanjem od 8% povukleDomaće gospodarstvo uz zabilježeno slabljenje ulaganja u građevinski sektor Na godišnjoj razini gospodarstvo treba ojačalo 3 %. Rast zaposlenosti i osobne potrošnje. inflaciju i povećanih strahova zbog kreditne krize.U uvjetima snažnog rasta tečaja eura i švicarskog franka.. Euro bio gotovo 1,5 dolara. Uravnoteženi proračun vezano na stopu poreza na dodanu vrijednost.. O utjecaju povećanja stope PDV-a na potrošnju kućanstava svjedoči i podatak o padu osobne potrošnje na 0,3 posto.

Gospodarstvo Njemačke

Plaće i inflacijaProsječni bruto prihodi radnika kreću se oko 2500 eura, a službenika oko 3400 eura. Uz stopu inflacije od 2,2% razina cijena je stabilna. posljednjih 13 godina, a prošle godine inflacija je bila pola posto niža. Najveći utjecaj na rast inflatorne stope u imale su veće cijene glavnih energetskih sirovina i hrane.

NezaposlenostTrenutno se bori sa strukturnim problemima u socijalnom sustavu i na tržištu rada. Stopa nezaposlenosti iznosila je u zapadnom dijelu te čak 17% u pet istočnonjemačkih pokrajina. Ipak, prognozira se daljnji pad nezaposlenosti koji će se nastaviti i u 2008. godini unatoč nedavnim znakovima usporavanja gospodarskog rasta. Ministarstvu rada poručuje da će zaposlenost još uvijek rasti, a manje od dvije godine pošto je dosegnut broj od 5 milijuna, broj je nezaposlenih u Njemačkoj u studenom 2007. pao na 3,278 milijuna što je najmanja stopa u proteklih petnaest godina. Stopa nezaposlenosti u prosincu 2007. je bila 8,4 posto, manja nego u studenom kad je iznosila 8,6 posto. Broj zaposlenih u Njemačkoj dosegnuo je u kolovozu 2007. rekordnu razinu od ujedinjenja zapadnog i istočnog dijela te zemlje, te iznosi 39,73 milijuna.

InvesticijeZa strane ulagače Njemačka je zbog tehnološkog znanja, pravne sigurnosti, izvrsno izgrađene infrastrukture i centralne geografske pozicije atraktivno ciljno tržište.Nakon porezne reforme 2000. godine porezna opterećenja za poduzeća i fizičke osobe znatno su umanjena. U cilju povećanja međunarodne konkurentnosti edukacijom.Njemačke početkom 2008. godine treba uslijediti reforma poreznog sustava. U razdoblju od 1994. do 2003. godine u Njemačkoj su ostvarena strana ulaganja u ukupnom iznosu od 387 milijardi eura. Važna konkurentska prednost su pri tome kvalifikacija kadrova. U međunarodnim razmjerima priznata kvaliteta obrazovanja temelji se na dvojnom sustavu školovanja koji spaja praktičnu izobrazbu u poduzećima sa školskom Daljnji znak rasta njemačkog gospodarstva leži i u činjenici da inozemni ulagači odnedavno drže većinski udio u vodećih 30 njemačkih kompanija koje kotiraju na burzi. Njihov udio skočio je sa 20 posto u 2005. na 53 posto u 2006. godini.

Primarni sektor

Poljoprivreda

Rudarstvo i vađenje

Sekundarni sektor

Energija

2/3 primarne energije se uvozi a utroši se el energije 512,9 mlrd KWh godišnjeVladina politika naglašava očuvanje i razvoj obnovljivih izvora energije kao što su solarna energija, energija vjetra, biomasa, hidroenergija i geotermalna energija.

Kao rezultat mjera očuvanja energije, energetska efikasnost (količina energije koja je potrebna da se proizvede jedinica bruto društvenog proizvoda) se poboljšava 2%.od početka sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Vlada je kao cilj postavila tezu da 50% potreba za energijom dolazi iz obnovljivih izvora energije do 2050. godine, a udio nuklearne enrgije će se do 2021. značajno smanjiti. U 2002. godini izvori energije u Njemačkoj

nuklearni izvori energije s udjelom od 11%, hidroenergija s 2% i ostali izvori koji čine

Industrijaindustrija; željezo,čelik,ugljen,cement,kemijska ind,

strojevi, vozila, strojni alati,elektro,prehrambena, brodogradnja,tekstila

kemikalija. S proizvodnjom od 5.5 milijuna vozila u 2003.,

Narodna Republika Kina. U 2004. Njemačka je bila najveće

Dvije trećine radne snage zaposleno je u malom i srednjem poduzetništvu što je vitalno za njemačko

Industrija i graditeljsvo su u 2003. godini činili 29% bruto društvenog proizvoda Njemačke, vrlo veliki udio bez uzimanja u obzir uslužni sektor. gospodarstvo.Kao u većini zapadnih industrijskih zemalja i Njemačka se industrija zadnjih nekoliko godina suočava sa strukturnim promjenama. Značenje industrije postepeno pada, dok na njezino mjesto stupa sektor usluga. Unatoč tome je industrija s oko 8 milijuna zaposlenih još uvijek najvažniji stup njemačkog gospodarstva. Najvažnije grane industrije su industrija cestovnih vozila s prometom od 227 milijardi eura, elektrotehnika s prometom od 152 milijardi eura, strojogradnja s prometom od 142 milijardi eura i kemijska industrija s prometom od 113 milijardi eura. Tradicionalne industrijske grane kao što su industrija čelika ili tekstilna industrija zadnjih su godina uslijed pritiska zemalja s jeftinom radnom snagom izgubile na važnosti. Neke industrijske grane kao što je farmaceutska industrija dospjele su uslijed preuzimanja i spajanja većinom u vlasništvo stranih kompanija.Temelje za međunarodnu konkurentnost njemačkog gospodarstva ne tvore samo velika poduzeća, nego i deseci tisuća malih i srednjih poduzeća s do 500 zaposlenih. Mala i srednja poduzeća igraju značajnu ulogu u prerađivačkoj industriji, strojarstvu, metaloprerađivačkoj industriji, ali i u novim rastućim branšama kao što su nano- i bio-tehnologija.Njemačka automobilska industrija zapošljava 748.300 ljudi. Prodaja automobila na njemačkom tržištu smanjena je za devet posto u 2007. na najnižu razinu od povijesnog njemačkog ujedinjenja prije više od 17 godina pod utjecajem rastućih cijena energenata i nepopularnog povećanja poreza na dodanu vrijednost. Po podacima Njemačkog udruženja automobilske industrije, prodaja u Njemačkoj, u najvećem europskom tržištu automobila, smanjena je na 3,15 milijuna vozila u 2007., što je u oštroj suprotnosti sa 11-postotnim povećanjem izvoza koji je dosegnuo nove rekordno visoke razine.Njemačka ima u funkciji osam ugljenokopa - sedam u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija te jedan u pokrajini Saarland. U tome je sektoru zaposleno oko 35.000 ljudi, a do 2018. postoji plan ukidanja tog sektora.

su bili nafta koja je izvor 40% energije, ugljen 23%, prirodni plin 22%,

Svjetsko najveće usklađeno kemijsko postrojenjeBASF blizu Ludwigshafena

Sam sektor zapošljava 26.4% radne snage. Njemačka je nadmoćna u proizvodnji automobila, strojnih alata i  

Njemačka je treći najveći proizvođač automobila u svijetu poslije SAD i Japana, a njezino mjesto je 2005. ugrozila 

svjetsko tržište strojnih alata s udjelom od 19.3%. Njemačke multinacionalne kompanije kao što su 

Daimler-Chrysler, BMW, Bosch, BASF, Bayer i Siemens poznate su diljem svijeta.

Mjesto Prihodi (u mil. €)

1 149 776 2 846,0 382.72 95 270 1 120,0 3453 75 445 2 420,0 460.8

4 56 399 7 407,0 79.9

5 46 656 3 287,0 105.8

6 42 927 1 079,0 185.9

7 42 745 3 007,0 80.9

8 41 819 2 587,0 85.9

9 41 461 2 450,0 249

10 27 383 1 597,0 110.2

Tercijarni sektor

U 2003. godini udio uslužnog sektora u bruto društvenom proizvodu (BDP) je iznosio 70%, a u sektoru je bilo zaposleno 71.3% svih radnika. Uslužni sektor čine financijske usluge, najam i poslovne aktivnosti s udjelom od 30.5%, zatim trgovina, hoteli i restorani, te transport sa 18% i ostale usluge koje čine 21,7%

TrgovinaUvoz i izvozTrgovinaIzvoz:1,133.000.000.000.

strojevi,vozila,kemikalije,metalni proizvodi,hrana,tekstilFRA 10,6% SAD 9,3% GB 8,4% ITA 7,4% NIZ 6,2% AUS 5,3%

BEL 5,1% ŠPA 4,9% ŠVI 4%

Uvoz; 916.400.000.000.strojevi, vozila, kemikalije,prehrambena, tekstilnaFRA 9,2% NIZ 8,4% SAD 7,3% ITA 6,3% GB 6%

BEL 4,8% KINA 4,7% AUS 4%

PrometTurizam

uslužnog sektora. U 2004. bilo je registrirano rekordnih 45 milijuna noćenja koje su ostvarili starni turisti što iznosi 4% više noćenja nego godinu dana. Od svih sajmišta na svijetu, dvije trećine ih se nalazi u Njemačkoj i svake godine privuku između 9 i 10 milijuna poslovnih putnika, a oni čine 20%

značajno za turizam i ukupno njemačko gospodarstvo.

Poduzeće

Dobit (u mil. €)

Broj zaposlen

ih(u tisućama

)

DaimlerChrysler AGVolkswagen AGSiemens AGE.ON AGBMW GroupThyssenKrupp AGBASF-GruppeRWE AGRobert Bosch GmbHBayer AG

Prihodi od domaćih i stranih turista u Njemačkoj čine oko 8% bruto društvenog proizvoda (BDP), a sektor turizma zapošljava 2.8 milijuna ljudi. Pored trgovine, turizam je druga najveća komponenta

stranih gostiju. Četiri najvažnija sajma se održavaju u Hanoveru,Frankfurtu, Kölnu, i Düsseldorfu. Glavni događaj 2006. godine u Njemačkoj je bilo Svjetsko nogometno prvenstvo koje je bilo vrlo

BDP ### $ treba ### mlrd $

BDPrast 3 %BDPper capita 12100 $ 31,400 $BDPpo sektoru polj 0,9% usluge 70%

ind 21,1% infl 1,7%$

JAVNI DUG 50mlrd$ 66,8%BDPa smije biti ###PRIHODI BUĐ 25,5mlrd$RASHODI BUĐ 25,5mlrd$ek pomoć 375mil$ 0,28% BDPa

umirovljenika može biti360000 1150000

ZAPOSLENOST:nezaposlenost podnošljiva 6%, a ona je 22%(ako se uvrsti 40000 zaposlenih koji ne primaju plaću onda jenezaposlenost 24,8%Nezaposlenost 320000+40000zaposlenih bez primanja plaće(smije biti 85000-95000)Godišnji troškovi kao ratne štete ili socijala 1,6 mlrd$

rast izvoza

radna snaga: 1,450,000polj 2,8% 0.028 40600ind 33,4% 0.334 484300usl 63,8 0.638 925100

stopa siroaštva 17% 320000 blokada 50000 sirotinje 360000 nezaposlenih730000 4250000 0.171765

Domaće gospodarstvo uz zabilježeno slabljenje ulaganja u građevinski sektor

Na godišnjoj razini gospodarstvo treba ojačalo 3 %. Rast zaposlenosti i osobne potrošnje. inflaciju i povećanih strahova zbog kreditne krize.

O utjecaju povećanja stope PDV-a na potrošnju kućanstava svjedoči i podatak o padu osobne potrošnje na 0,3 posto.

Prosječni bruto prihodi radnika kreću se oko 2500 eura, a službenika oko 3400 eura. Uz stopu inflacije od 2,2% razina cijena je stabilna. posljednjih 13 godina, a prošle godine inflacija je bila pola posto niža. Najveći utjecaj na rast inflatorne stope u imale su veće cijene glavnih energetskih sirovina i hrane.

Primarni sektor

Poljoprivreda

Rudarstvo i vađenje

Sekundarni sektor

Energija

2/3 primarne energije se uvozi a utroši se el energije 512,9 mlrd KWh godišnjeVladina politika naglašava očuvanje i razvoj obnovljivih izvora energije kao što su solarna energija,

Kao rezultat mjera očuvanja energije, energetska efikasnost (količina energije koja je potrebna da se proizvede jedinica bruto društvenog proizvoda) se poboljšava 2%.od početka sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Vlada je kao cilj postavila tezu da 50% potreba za energijom dolazi iz obnovljivih izvora energije do 2050. godine, a udio nuklearne enrgije će se do 2021. značajno smanjiti. U 2002. godini izvori energije u Njemačkoj

nuklearni izvori energije s udjelom od 11%, hidroenergija s 2% i ostali izvori koji čine

Industrijaindustrija; željezo,čelik,ugljen,cement,kemijska ind,

strojevi, vozila, strojni alati,elektro,prehrambena, brodogradnja,tekstila

kemikalija. S proizvodnjom od 5.5 milijuna vozila u 2003.,

Narodna Republika Kina. U 2004. Njemačka je bila najveće

Dvije trećine radne snage zaposleno je u malom i srednjem poduzetništvu što je vitalno za njemačko

Industrija i graditeljsvo su u 2003. godini činili 29% bruto društvenog proizvoda Njemačke, vrlo veliki udio bez uzimanja u obzir uslužni sektor. gospodarstvo.Kao u većini zapadnih industrijskih zemalja i Njemačka se industrija zadnjih nekoliko godina suočava sa strukturnim promjenama. Značenje industrije postepeno pada, dok na njezino mjesto stupa sektor usluga. Unatoč tome je industrija s oko 8 milijuna zaposlenih još uvijek najvažniji stup njemačkog gospodarstva. Najvažnije grane industrije su industrija cestovnih vozila s prometom od 227 milijardi eura, elektrotehnika s prometom od 152 milijardi eura, strojogradnja s prometom od 142 milijardi eura i kemijska industrija s prometom od 113 milijardi eura. Tradicionalne industrijske grane kao što su industrija čelika ili tekstilna industrija zadnjih su godina uslijed pritiska zemalja s jeftinom radnom snagom izgubile na važnosti. Neke industrijske grane kao što je farmaceutska industrija dospjele su uslijed preuzimanja i spajanja većinom u vlasništvo stranih kompanija.Temelje za međunarodnu konkurentnost njemačkog gospodarstva ne tvore samo velika poduzeća,

energija vjetra, biomasa, hidroenergija i geotermalna energija.

su bili nafta koja je izvor 40% energije, ugljen 23%, prirodni plin 22%,

Svjetsko najveće usklađeno kemijsko postrojenjeBASF blizu Ludwigshafena

Sam sektor zapošljava 26.4% radne snage. Njemačka je nadmoćna u proizvodnji automobila, strojnih alata i  

Njemačka je treći najveći proizvođač automobila u svijetu poslije SAD i Japana, a njezino mjesto je 2005. ugrozila 

svjetsko tržište strojnih alata s udjelom od 19.3%. Njemačke multinacionalne kompanije kao što su 

Daimler-Chrysler, BMW, Bosch, BASF, Bayer i Siemens poznate su diljem svijeta.

nego i deseci tisuća malih i srednjih poduzeća s do 500 zaposlenih. Mala i srednja poduzeća igraju značajnu ulogu u prerađivačkoj industriji, strojarstvu, metaloprerađivačkoj industriji, ali i u novim rastućim branšama kao što su nano- i bio-tehnologija.Njemačka automobilska industrija zapošljava 748.300 ljudi. Prodaja automobila na njemačkom tržištu smanjena je za devet posto u 2007. na najnižu razinu od povijesnog njemačkog ujedinjenja prije više od 17 godina pod utjecajem rastućih cijena energenata i nepopularnog povećanja poreza na dodanu vrijednost. Po podacima Njemačkog udruženja automobilske industrije, prodaja u Njemačkoj, u najvećem europskom tržištu automobila, smanjena je na 3,15 milijuna vozila u 2007., što je u oštroj suprotnosti sa 11-postotnim povećanjem izvoza koji je dosegnuo nove rekordno visoke razine.Njemačka ima u funkciji osam ugljenokopa - sedam u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija te jedan u pokrajini Saarland. U tome je sektoru zaposleno oko 35.000 ljudi, a do 2018. postoji plan ukidanja tog sektora.

Tercijarni sektor

U 2003. godini udio uslužnog sektora u bruto društvenom proizvodu (BDP) je iznosio 70%, a u sektoru je bilo zaposleno 71.3% svih radnika. Uslužni sektor čine financijske usluge, najam i poslovne aktivnosti s udjelom od 30.5%, zatim trgovina, hoteli i restorani, te transport sa 18% i ostale usluge koje čine 21,7%

TrgovinaUvoz i izvozIzvoz:1,133.000.000.000.

strojevi,vozila,kemikalije,metalni proizvodi,hrana,tekstilFRA 10,6% SAD 9,3% GB 8,4% ITA 7,4% NIZ 6,2% AUS 5,3%

BEL 5,1% ŠPA 4,9% ŠVI 4%

Uvoz; 916.400.000.000.strojevi, vozila, kemikalije,prehrambena, tekstilnaFRA 9,2% NIZ 8,4% SAD 7,3% ITA 6,3% GB 6%

BEL 4,8% KINA 4,7% AUS 4%

PrometTurizam

uslužnog sektora. U 2004. bilo je registrirano rekordnih 45 milijuna noćenja koje su ostvarili starni turisti što iznosi 4% više noćenja nego godinu dana. Od svih sajmišta na svijetu, dvije trećine ih se nalazi u Njemačkoj i svake godine privuku između 9 i 10 milijuna poslovnih putnika, a oni čine 20%

Prihodi od domaćih i stranih turista u Njemačkoj čine oko 8% bruto društvenog proizvoda (BDP), a sektor turizma zapošljava 2.8 milijuna ljudi. Pored trgovine, turizam je druga najveća komponenta

stranih gostiju. Četiri najvažnija sajma se održavaju u Hanoveru,Frankfurtu, Kölnu, i Düsseldorfu. Glavni događaj 2006. godine u Njemačkoj je bilo Svjetsko nogometno prvenstvo koje je bilo vrlo

značajno za turizam i ukupno njemačko gospodarstvo.

buđet veći od ND

BDPper capita 12,600 $ BDP 299,880,000,0001$= 5.6

Stvaranje BDPa:1.38889

STANOVNIKA 4,250,000 poljopr. 22,907,518,326 7,63%industr. 87,465,069,972 29,17%

BDPrast=0% 0 građev. 14,577,511,662 4,86%trgovina 41,650,033,320 13,89%ugostit 16,660,013,328 5,56%transp 29,155,023,324 9,72%fin i nek 87,465,069,972 29,17%

299,880,239,904

Raspodjela BDPa:poljopr. 16,493,400,000 5.50%industr. 62,974,800,000 21%građev. 10,495,800,000 3,5%trgovina 29,988,000,000 10%ugostit 11,995,200,000 4%transp 20,991,600,000 7%fin i nek 62,974,800,000 21%buđ socij 44,982,000,000 15%buđ por 38,984,400,000 13%

299,880,000,000

2014.INFLACIJA 0.4 %potrošnja -0,3 %cijene -0,2 %

UMIROVLJENICI I MIROVINEmože biit 360,000ima 1,150,000

struktura stanovništva0-4 210,0005-9 212,70010-14 204,30015-19 235,40020-24 241,20025-29 261,70030-34 209,10035-39 294,60040-44 284,75045-49 286,900

50-54 307,600

55-59 320,500

www.dzs.hr

60-64 311,80065-69 272,70070-74 202,00075-79 212,400

80-84 175,500

85-89 108,10090-94 47,60095 i više 13,00031.12.2014. 4,239,80031.12.2015. 4,097,55031.12.2015. 4,028,050

NEZAPOSLENOST320,000 nezaposleni 22%

40,000 rade bez plaće 24.80%

RADNA SNAGAradna snaga: 1,450,000

polj 2,8% 0.028ind 33,4% 0.334usl 63,8 0.638

stopa siromaštva 17% 320000730000 4250000 0.1717647059

*** POSTAVKE MAKROEKONOMSKOG MODELAnećemo otpuštati državne zaposlenikeporez na nasljedstva se ukida kao porez na nekretninevratiti pokradeno(račun prihoda i rashoda uz umanjenja životnih izdataka) u jednoj fiskalnoj godini

13454000 netoPLAĆAhr+netoplJUG8916000 naknade za put tr4538000 ostala neto osob.prim1815200 nasljeđe

U REDU

porez na nekretnine 2%privremena mjera dop za zapošljavanje(60000ljudi)PD ne 20% nego 15%povećanje sredstava zdravstva10%povećanje MIO 5%povečati kaznepotpore poljoprivredi10%više na bazi posebnog poreza na uvoz hrane15%(privremeno)

-posebni porez se najvećim dijelom anulira kroz smanjnje PDa

želimo 133,500,000,000

PRIHODI BUĐETA 106,500,000,000ekonomska pomoć 4,000,000,000RASHODI BUĐETA 118,000,000,000JAVNI DUG -7,500,000,000

UKUPNI JAVNI DUG 254,898,000,00085% BDP dozvoljeno 66%

nezaposlenost smije biti 6% 90,000rad bez plaće 0

40,600484,300925,100

1,450,000

blokada 50000 sirotinje 360000 nezaposlenih

POSTAVKE MAKROEKONOMSKOG MODELA

porez na nasljedstva se ukida kao porez na nekretninevratiti pokradeno(račun prihoda i rashoda uz umanjenja životnih izdataka) u jednoj fiskalnoj godini

netoPLAĆAhr+netoplJUG 12960000284000

ostala neto osob.prim 2100000

1875000 imovina u HR1875000 imovina prenesena iz JUG5166000 god živ tr

privremena mjera dop za zapošljavanje(60000ljudi)

potpore poljoprivredi10%više na bazi posebnog poreza na uvoz hrane15%(privremeno)-posebni porez se najvećim dijelom anulira kroz smanjnje PDa

SREĐENI BUĐET PrihodiPDV 49,221,920,000PD 4,203,000,000POREZ na DOH i prirez 15,590,400,000POREZ NA KAMATE 533,333,333CARINE I TRANSAKCIJE(porez na uvoz hrane1,7mlrd kn) 2,103,000,000PRIHOD ZA MIO 19,585,440,000HZZO PRIHOD OD OBVEZNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA 19,585,440,000PRIHOD OD DOPUNSKOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA 630,000,000OSTALI PRIHODI ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA 3,075,000,000DOPRINOS NA plaće koje uplaćuje zdravstvo 769,200,000DOPRINOS za zapošljavanje 0MEDUNARODNE ORG I EU 7,209,000,000OSTALO 8,900,000PRIHODI OD FINANCIJSKE IMOVINE 1,035,000,000PRIHODI OD NEFINANCIJSKE IMOVINE 1,403,000,000PRIHOD OD KAMATA NA DANE ZAJMOVE 51,660,000UPRAVNE I ADMINISTRATIVNE PRISTOJBE 485,126,000DONACIJE 49,666,000NAPLAČENE KAZNE 656,000,000RashodiZDRAVSTVO(73077zaposlenih)doprinos na plaće u zdravstvujavni prijevoz djelatnika zdravstvalijekovipotrošni materijal u zdravstvuutrošak energije u zdravstvuostalo u zdravstvuostali nematerijalni troškovi u zdravstvuostali nematerijalni izdaci za zaposlene u zdravstvukapitalna ulaganja u zdravstvuostala nematerijalna ulaganja u zdravstvuNabavna vrijednost prodane robe u zdravstvuMIODRŽAVNI APARAT ZAPOSLENICIplaće lokalne samouprave Zagrebplaće ostale lokalne samoupravetroškovi lokalne samouprave Zagrebtroškovi lokalne samoupraveVOJSKA neto plaće(40000)NAORUŽANJEPOLICIJA neto plaće(27000)materijal i energija drž aparatukta za izdane vrij papirekta za kredite i zajmoveostali financ izdaciSUBVENCIJE trg društ jav sektSUBVENCIJE trg društ van jav sekt i poljoprpomoć inoz vladamaEUPOMOĆI UNUTAR PRORAČUNA

DONACIJEKazneprijenos EU sredstava korisnicimaKAPITALNE POMOĆIPRIČUVAIzvanredni rashodiNEFINANCIJSKA IMOVINA zgrade i drPOVRAT KREDITNIH DUGOVA

BUDŽET 126,195,085,333

BDP 324,800,000,000MTP 62,360,000,000

TR rad 97,440,000,000Am 32,480,000,000ND 132,520,000,000

BUĐ 70,283,553,333ZO(lo.upr) 12,200,000,000

UO 10,700,000,000DOH 39,336,446,667MIO 30,585,600,000ZDR 6,774,152,000

ČDOH 1,976,694,667PS 1,897,626,880RS 79,067,787

SZP 00

KUPOVNA MOĆ 159,800,000,000RADNA SNAGA 1,450,000polj 2,8% 0.28 406,000ind 33,4% 0.334 484,300usl 63,8 0.638 925,100NEZAPOSLENIH 264,000

nova kup moć novozaposlenih6,752,737,094 56,000 PDV=22%

PD=15%0.1000 0.2000 0.3000

0porez na uvoz hrane1,7mlrd kn

plaće 6,2mlrd knzaposleni državni aparat

obraz 80000znan 10000zdrav 73077soc skrb 10000kultura 5000MUP 27000carina 3000porez uprava 4000zatvorski sustav 2500drž inspektorat 900pravosuđe 10000minist i uredi drž upr 17000

6,774,152,000 242477769,200,000300,000,000

1,176,000,0001,214,400,000

336,000,000775,180,000 1680 zdr380,000,000 8400235,000,000 1680 mio816,000,000 1120 por pri350,000,000

1,200,000,00030,585,600,00014,840,680,000

1,500,000,000 4.83,300,000,000 0.8 zdr5,500,000,000 0.8 mio1,900,000,0002,688,000,0002,000,000,0001,187,254,4002,103,360,0008,908,000,0001,792,000,000

392,000,000980,000,000

5,074,000,00021,000,000

4,328,000,0004,000,000,000

1,000,000,000270,000,000

1,143,000,0000

157,093,333200,000,000

3,260,000,0007,986,428,506

126,195,085,333

*POTREBNO JE POVEĆANJE OD 1,7mrd$ da stanemo buđetski na noge*POTREBNO JE POVEĆANJE OD 7,7mrd$ da zaposlimo320000+40000ljudi

UKUPNO POVEČANJE DBP9,4mlrd$

LNG terminal2LNG brodarafinerije prerade 3,8+3,5mil T nafte u derivate

3,500,000 0.6000 2,100,000 15750000 bbl7.5000

1,600448 nc640 tr pro

ND 25,200,000,000 35.5556 kr invPROF 5,512,500,000 102.4 pd

374

strutura zdravstvenih radnikadjelatnici bruto plaća

doktori 12,532 240,000 3,007,680,000med.sestre 21,192 70,000 1,483,440,000ostali SSS zdr. djelatnici 6,557 60,000 393,420,000ostali VSS zdr. djelatnici 8,038 144,000 1,157,472,000doktori dentalne medicine 2,923 160,000 467,680,000mag.farmacije 2,923 150,000 438,450,000VSSzdrav,surad.(psih,logop.) 731 160,000 116,960,000NSS djelatnici 438 50,000 21,900,000admin-teh djelatnici 17,743 50,000 887,150,000

73,077 7,974,152,000

PRIHODI:iznos godine br mj SUMA

neto PLAĆE u JUG 5,700 4 10 330,600neto PLAĆE u HR 7,900 13 6 1,279,800višak 50,000 1 1 50,000primlj kred za imov 0 1 1 0putni troškovi 446,000 1 0 446,000putni trorškovi Zg 220,000 1 0 220,000dnevnice 60,000 1 0 60,000jub nag 25,000 1 1 25,000regres 90,000 1 1 90,000božić 0 0 0 0uskrsnica 12,000 1 1 12,000dječji darovi 360,000 1 1 360,000dj doplatak 13,500 1 1 13,500honorari 0 0 0 0krediti ili stanovi 0 1 1 0primlj. financ sred. 0 1 1 0nasljeđe 0 1 1 0minus na TRG 35,000 1 1 35,000

2,921,900

RASHODI:iznos godine br mj br čl obit

životni troškovi 1,800 40 12 3 2,592,000auti 150,000 1 1 1 150,000imovina iz JUG 150,000 1 1 1 150,000imovina iz HR 0 1 1 1 0neotp kred za imov 0 1 1 1 0dana financ sred(sud) 0 1 1 1 0nevraćeni kred 0 1 1 1 0por na naslj 0 1 1 1 0

2,892,000

29,900 U REDU