1

EKONOMSKA GEOGRAFIJA (Trita proizvoda i usluga, 2011.)

prof. dr. Miljenko Bilen

TRITE mjesto susreta ponude i potranje robe i usluga; sveukupnost odnosa ponude i potranje koji utjeu na prodaju pojedinih vrsta robe i usluga; u irem smislu trite je vei ili manji prostor na kojem se ponuda i potranja tako proimaju da im se cijena izravnava na svim mjestima toga prostora.

s obzirom na prostor: lokalno, regionalno, nacionalno i meunarodno/svjetsko

s obzirom na artikle: trite poljoprivr. proizv.; rudarskih i industrijskih; energetskih sirovina i izvora

s obzirom na robu: trite penice, kauuka, bakra, stakla, lijekova, automobila, nafte, plina i sl.

s obzirom na koliinu: trite na veliko i trite na malo

s obzirom na nepostojanje stvarne robe: trite turistikih i prometnih usluga, rada i kapitala, radne snage i sl.

RELJEF visinska raznolikost i bogatstvo povrinskih oblika kopna to je rezultat djelovanja endogenih pokreta i egzogenog modeliranja. (Kopno se prostire na 149 mil. km ili 29% ukupne Zemljine povrine od ega se 67% nalazi na sjevernoj polutci, a otoci ine 7% ukupnih kopnenih povrina.)

Dva su osnovna oblika/skupine:

1. RAVNICE zaravnjeni dijelovi Zemljine povrine bez obzira na kojoj se nadmorskoj visini nalaze; - nizine zaravnjene povrine s nadmorskom visinom do 200m - visoravni povrine u podrujima s nadmorskom visinom iznad 200m - potoline/depresije nizine ispod razine mora 2. UZVISINE dijelovi Zemlje razliite visine; - breuljci/humovi uzvisine do 200m visine - brda uzvisine od 200 do 500m visine - planine iznad 500m (planinski masivplaninski lanci) UDUBINE; - zavale iroka ravniarska podruja, uglavnom ovalnog oblika i velikih dimenzija, okruena planinama - kotline manje zavale - udoline izduene udubine bez vodenog toka - doline izduene udoline s vodenim tokom, najee otvorene u smjeru otjecanja rijeke ili potoka

ZONALNA GRAA ZEMLJE (litoloki sastav): 1. JEZGRA najdublja zona sastavljena od minerala eljeza i nikla 2. PLAT vrst omota jezgre, debeo 2880km, sastavljen od razliitih minerala 3. KORA ili LITOSFERA povrinski sloj, najtanji (8-70km), najvaniji jer dananja tehnika i tehnologija samo iz nje crpi odreene minerale i sirovine za industrijsku preradu; u donjem sloju prevladavaju silicij i magnezij (SIMA) a u gornjem silicij i aluminij (SIAL). Zbog razlika u grai razlikujemo: kontinentski, oceanski (povrinom najvei) i prijelazni tip (tip zemljine kore gdje oceanski prelazi u kontinentski tip)

LITOLOKI SASTAV ZEMLJINE KORE - sastoji se od brojnih minerala (isti kemijski elementi/spojevi) i stijena (fizika nakupina minerala u razliitim omjerima i odnosima), te razliitih otpora i ponaanja prema egzogenim silama. Stijene po postanku:

- eruptivne (vulkanske) nastale hlaenjem i kristalizacijom magme; zbog otpora i vrstoe upotrebljavane kao graevinski materijal, a sadre i skupocjene kovine (zlato, srebro, nikal, bakar) te drago kamenje (dijamant, safir, rubin, grafit); uz njih u pravilu nalazimo i sumpor; vana su i termalna i mineralna vrela. Razlikujemo intruzivne/unutranje (granit, diorit, sijenit, gabro) i efuzivne/povrinske (bazalt,rolit,trahit, andezit) - sedimentne (talone) nastale taloenjem usitnjenog i rastvorenog materijala na dnu mora te djelovanjem vjetra i rijeka na kopnu; slojevite strukture. Ovisno o postanku razlikujemo: mehanike/klastiti (nastale troenjem stijena i njihovim usitnjavanjem te taloenjem pod utjecajem mora, rijeka, vjetra ili leda; pjeenjak, krnik, lapor, glineni kriljavac), kemijske (nastale kemijskim djelovanjem vode; soli: sulfati, kloridi, karbonati) i organogene (nastaju od sitnih organizama kojima je potreban vapnenac za oblikovanje njihovih ljuturica ili kuica, a kad uginu, taloe se pa tako nastaje kreda od koralja, vapnenac i dolomit, nafta, ugljen i sl.). - metamorfne (preobraene ili promijenjene) nastaju od sedimentnih i eruptivnih stijena i to pod utjecajem tlaka i temperature te kemijskim djelovanjem. Tako su nastali mramori, gnajs ili tinjev kriljavac.

2

KLIMA (PODNEBLJE) prosjean godinji tok vremena, tj. prevladavajue stanje vremena na nekom prostoru; stanje atmosfere nad odreenim prostorom u odreenom razdoblju, pri emu su ekstremne pojave i odstupanja od prosjenih stanja nebitne, ali u mjerenjima od najmanje 30 godina. Poznavanje klime najvee znaenje ima u ratarstvu i stoarstvu (suvremena poljoprivreda, poveanje prinosa i irenje flore i faune); energetika i industrija (novi, obnovljivi izvori energije); zrani promet

KLIMATSKI FAKTORI (IMBENICI) stalni i nepromjenjivi elementi klime 1) Rotacija i revolucija Zemlje

2) Geografska irina 3) Nadmorska visina, raspored kopna i mora te udaljenost od mora

4) Jezera

5) Reljef

6) Vrste tala i biljni pokrov

7) Utjecaj ovjeka 8) ATMOSFERA smjesa plinova, tj. plinoviti ovoj koji okruuje Zemlju; gornja granica cca 10-12 km; veina zraka 4-5 km; s visinom zrak postaje rjei (najvea visina na kojoj ovjek stalno ivi je 5200m na Andama u Peruu); u idealnim uvjetima i nad povrinom mora sastoji se od 78% duika i 21% kisika, a ostalih 1% ine plinovi, vodena para i praina. Prema temperaturama dijeli se u nekoliko zona (slojeva): - troposfera najnii i najgui sloj koji dopire do cca 9 km visine nad polovima i 15 km nad ekvatorom; temperature padaju i do -50C - tropopauza prijelazni sloj - stratosfera (ozonosfera) nalazi se na visini od 35-50 km; UV zrake dolaze u dodir s kisikom pa se stvara ozon i oslobaa velika toplina - mezosfera dopire do visine od cca 75 km - termosfera (jonosfera) sloj zraka debeo oko 400 km - egzosfera zrakoprazan prostor

KLIMATSKI ELEMENTI promjenjive prirode 1) SUNEVO ZRAENJE ukupna (svjetlosna i toplinska) energija koju izluuje Sunce; dio energije koji dolazi do Zemljine povrine zove se insolacija 2) TEMPERATURE ZRAKA na temperaturu utjeu ovi faktori: - intenzitet insolacije najvei je u onim dijelovima Zemlje gdje je kut upadanja Sunevih zraka vei, i obrnuto; ovisno o geografskoj irini - raspored kopna i mora zbog nejednolikog zagrijavanja kopna i vodenih povrina nastaju podruja barometarskog tlaka, to izaziva strujanje zraka s kopna na more, i obrnuto - vjetrovi zrane mase s podruja barometarskog tlaka, koje se kreu od ekvatora prema polovima, povisuju temperature, a vjetrovi obrnutog smjera snizuju temperature zraka

- apsolutne visine na Zemlji s porastom, temperature zraka padaju otprilike na svakih 100m za 0.5C, no ima i nepravilnosti; temperatutna inverzija (kotline hladnije od oblinjih uzvienja )esta u Alpama i Dinaridima - smjer pruanja planinskih masiva utjeu na pravce kretanja toplinskih masa, a istodobno su i zapreka prodiranju toplih ili hladnih zranih masa (Alpe Mediteran; Himalaja monsun) - morske struje iz ekvatorijalnih irina (Golfska, Kuroivo) zagrijavaju zrak, iz polarnih krajeva (Labradorska, Ojaivo) hlade zrak - biljni pokrov nepokrivena podruja ljeti se veoma brzo i jako ugriju, a nou pak temperature naglo padaju; dok obratno Suneve zrake slabije dopiru do tla, a vegetacija svojom transpiracijom poveava vlagu u zraku 3) VJETROVI posljedica naruavanja ravnotee zraka koju izazivaju barometarski minimum i barometarski maksimum (zrak struji od max. prema min.). Na smjer utjee rotacija Zemlje pa se estice zraka na ekvatoru kreu najbre odnosno prema polovima se smanjuje; na sjevernoj polutki zakreu udesno, a na junoj ulijevo. Izmeu ekvatora i 10 S i J geografske irine te izmeu 30 i 40 geografske irine, podruja su tzv. kalmi ili zone tiina gdje se ne osjeaju strujanja zraka. Ako vjetar pue brzinom veom od 15 m/s, nazivamo ga orkanom ili vjetrom orkanske snage. a) stalni nastaju kao posljedica rotacije Zemlje i nagnutosti Zemljine osi; pasati, zapadni vjetrovi i sjeveroistoni polarni vjetrovi b) periodini nastaju kao posljedica nejednolikog zagrijavanja kopna i mora, te zbog breg zagrijavanja kotlina danju i sl.; monsuni (ljetni i zimski; na podrujima JI Azije i SI Afrike; etezijski na istonom Mediteranu)

3

c) lokalni posljedica specifinih prirodno-geografskih karakteristika nekog podruja; mistral (Provansa, Francuska), koava i sjeverac (Panonska nizina), bura (Hr. primorje), scirocco (Tunis, Alir, Sicilija), jugo (Hr. primorje), fohn (Alpe), pampero (pampe June Amerike), samum (arapske pustinje), hurrican (Kuba, Haiti, Florida), tornado (Sj. Amerika), tajfun (zapadni dijelovi Pacifika)

4. OBORINE zbog isparavanja vode, vlanog zraka i evaporacije biljaka u zraku se neprestano stvara vie ili manje vlage, to ovisi o temperaturi zraka (topliji moe primiti vie vodenih para, a hladniji manje). Stanje zraka kad on vie ne moe primati vodene pare nazivamo zasienou, a stupanj temperature pri kojemu je zrak zasien vodenom parom nazivamo rosite. Kad temperatura zraka padne ispod rosita vodene pare se ponu kondenzirati, tj. pretvarati u vodene kapljice.

Apsolutna vlaga koliina vlage koju sadri 1 m zraka; vea ljeti nego zimi i u tropima nego u podrujima veih geografskih irina. a) rosa vodene pare zgusnute u sitne vodene kapljice na povrini Zemlje b) mraz smrznute vodene kapljice na povini Zemlje c) magla kondenzacija vodene pare u niim slojevima zraka d) oblaci kondenzacija vodene pare u viim slojevima atmosfere (cirusi (lagani i prozirni; na visinama 8-11 km), kumulusi (poput balona s jednom tamnijom i jednom svjetlijom stranom; na 8-9 km), stratusi (jednolino sivi), nimbusi (tamni i gusti te donose kiu); mijeanjem nastaju stratokumulusi, kumulonimbusi i sl.) e) kia kondenzacija vodene pare do toke da se sitne vodene kapljice stope i padaju na Zemlju f) snijeg - -||- pri temp. niim od 0C kapljice se zalede i kristaliziraju g) tua naglo dizanje vodene pare u slojeve troposfere i naglo hlaenje istih, uz vezanje jo vodenih kapljica Najvee koliine kia primaju podruja oko ekvatora, posebno obronci reljefnih uzvienja (Himalaja, JI Azija, primorje/ocean), dok najmanje oborina primaju podruja koja se nalaze u zoni visokog tlaka gdje nastaju anticiklonalna strujanja zraka (pustinje).

5. VRIJEME - skup meteorolokih pojava nad nekim podrujem u odreenom trenutku, tj. trenutne vremenske prilike. Razlikujemo:

a) tip stalno vedrog vremena

b) tip stalno vlanog vremena c) tip promjenjivog vremena

KLIMA (podneblje) prosjeno stanje meteorolokih pojava nad nekim podrujem u tijeku jedne godine ili u nekom duljem razdoblju. Tople/arke klime karakteriziraju mjeseni temperaturni srednjaci kuji su u svim mjesecima iznad 18C (ekvatorijalna i tropska). a) Ekvatorijalna klima stalno visoke temperature, velike koliine oborina, nema god. doba, zaguljiv zrak, bujna vegetacija. Lateritna tla bogata eljeznim oksidom, pogodna za uzgoj kauukovca, kave, kakaovca, eerne trske, palma uljarica, banana, mirodija i dr. (porijeje Amazone, podruja Indonezije, Konga, Gvinejskog primorja i dr.).

b) Tropska klima od ekvatorijalne se razlikuje u pasatnim vjetrovima, te u dva dijela godine s vie i manje kie. (Brazil, sj. Australija, Sudan, Senegal, planinska podruja ist. Afrike i Srednje Amerike) c) Tropsko-monsunska klima podruje JI Azije gdje monsuni ljeti ondje daju ak vie oborina nego u ekvatorijalnu podruju, ali je zato zima izrazito suha. Mogu uzgoj ekvatorijalnih kultura, ali i kukuruz, aj, ria i duhan.

d) Umjereno tople (suptropske) klime svi su mjeseni srednjaci u tijeku godine iznad 6C, a znatne se klimatske razlike izmeu podruja zapadnih i istonih primorja izmeu kojih je suhi pojas unutranjosti. Klime zapadnih primorja (mediteranska klima) topla i suha ljeta bez velikih hladnoa i zaguljivosti, vrlo toplo more (europsko i afriko Sredozemlje, obala Kalifornije, sredinji ile, JZ Australija i JZ Afrika). Klime istonih primorja topla ali vlana ljeta s mnogo oborina koje donosi ljetni monsun; blage zime s povremenim kiama koje donose prolazne ciklone. Pogodne za uzgoj pamuka, agruma, maslina, vinove loze, duhana, smokava, rie i dr. (Urugvaj, juni Brazil, JI primorja Afrike i Sjeverne Amerike, juna Kina). e) Umjerene (svjee) klime jedan do pet mjeseci u tijeku godine srednju temperaturu zraka niu od 6C; etiri godinja doba. Pogodna za uzgoj povrtlarskih kultura, itarica, eerne repe, uljarica, konoplje, lana i dr. Klimatsko-vegetacijska zona zapadnih primorja znatne koliine vlage od zapadnih vjetrova i maritimnih ciklonalnih strujanja (SZ obala Sj. Amerike i Europe, juni ile). Klimatsko-vegetacijska zona istonih primorja ljeti pod utjecajem vlanih oceanskih masa, a zimi hladnih kontinentalnih zranih strujanja (Velika kineska nizina, istona primorja SAD-a). Klimatsko-vegetacijska zona kontinentalne klime velike termike amplitude izmeu ljeta i zime te relativno skromne koliine oborina koje se smanjuju s udaljenou od obala (euroazijsko kopno i Sj. Amerika). Umjesto uma ire se stepe, a u eksternim uvjetima javljaju se i pustinje. f) Hladne klime est i vie mjeseci srednje mjesene temperature nie od 6C; zime hladne i duge, a ljeta kratka i svjea; nepovoljna za agrarnu valorizaciju (Norveka, Kanada, Mandurija, Finska, Sibir) g) Polarne klime sve srednje temperature svih mjeseci ispod 6C, veoma malo oborina, nepovoljne za poljoprivrednu proizvodnju (Grenland, Antarktika)

4

Pustinjski tip klime veoma mala koliina oborina u tijeku godine, pa je oskudan i biljni i ivotinjski svijet Planinski tip klime odreen nadmorskom visinom

VODE ukupne zalihe na Zemlji iznose cca 1.385.984.000 m od ega se oko 96,5% (350.000 km) odnosi na svjetska mora; slatke vode je svega 2,5% ukupnih zaliha od ega je blizu 69% zaleeno u ledenjacima, 30% u podzemlju, a tek 1% za potrebe ovjeanstva. Vode na Zemlji dijelimo na svjetska mora i vode na kopnu, od kojih razlikujemo tekuice (potoci i rijeke), stajaice (jezera, bare) i podzemne vode. 1. SVJETSKA MORA 361 mil. km ili oko 71% ukupne povrine Zemlje; ine ih tri velika oceana: Veliki ili Tihi (Pacifiki) ocean (180 mil. km), Atlantski (106 mil. km) i Indijski (75 mil. km); na rubovima se izdvajaju sredozemna i rubna ili obalna mora koja su vie ili manje uvuena u kopno. Oceani najvei dijelovi svjetskog mora. Mora u irem smislu dijelimo na mora polarnih krajeva i sredozemna mora; u uem smislu podrazumjevamo sva mora s vlastitim nazivom bez obzira na njihovu veliinu i druga geografska obiljeja. Zaljevi manji dijelovi mora koja zadiru u kopna. Tjesnaci ili morski prolazi suenja mora izmeu dviju obala; vei tjesnaci spajaju dva mora. Transport robe i putnika najjeftiniji je pomorskim putem, obale i primorja najatraktivnija turistika trita svijeta, mora i podmorja bogata biljnim i ivotinjskim svijetom, te razliitim mineralima i sirovinama (kuhinjska sol!). Prosjeni salinitet mora je 35, ali neka rubna imaju i 38-39 (europski Mediteran), pa ak i 40-41 (Perzijski zaljev i Crveno more) ovisno o temperaturama, strujama i sl. Litoralizacija premjetanje drutveno-ekonomskog ivota iz unutranjosti na obale mora.

2. VODE NA KOPNU

a) Podzemne vode u pravilu iste i pitke to poveava njihovu upotrebnu vrijednost. Posebno znaenje imaju termalni (gejziri; energija) i mineralni izvori (pie, turistiko-ljeilina i rekreacijska naselja). Arteka voda podzemna voda koja se nalazi izmeu dvaju ili vie nepropusnih slojeva tla. b) Rijeke i potoci za razliku od potoka, rijeke su stalne tekuice kojima trajnost protoka, osim izvorske vode, osiguravaju kie i otopljeni snijeg. Ekonomska i sociogeografska vrijednost slina vrijednosti mora; posebno znaajne plovne (transport). Slue uglavnom za ljudsku potrebu; napajanje ivotina, natapanje poljoprivrednih zemljita, hidroenergetsko napajanje, hrana, turizam. c) Jezera nakupine vode u kopnenim udubinama. Razlikujemo s obzirom na: - stanje vode: stalna, periodina, i povremena - postanak: tektonska, vulkanska, ledenjaka, rijena, provalijska (uruena) i umjetna - poloaj dna: depresije (dno ispod morske razine) i kriptodepresije (dno ispod morske razine, a povrina iznad) - koliinu otopljenih soli: slana i slatkovodna Jezera su zapravo prirodni fenomeni ogranienog trajanja. Ukupna povrina svih jezera na Zemlji iznosi oko 2,5 mil. km ili 1,8% ukupne povrine kopna. d) Movare prostori na Zemlji zasieni slatkom ili slankastom vodom; veoma specifinog biljnog i ivotinjskog svijeta; zatiene namjenjene specifinim oblicima turizma; pogodna za razvoj treseta (gorivo termoelektrana, kemijska, graevinska, poljoprivredna industrija); zauzimaju oko 2,1% svjetskog kopna

TLO rahli povrinski sloj Zemlje nastao troenjem stijena litosfere pod utjecajem atmosferskih pojava, vode i rada organizama, a posebno pod utjecajem klimatolokih elemenata: temperature, vlage, oborina, vjetrova i insolacije. injenica je da samo 10% ukupne kopnene povrine ini obradivo tlo, a rauna se da bi se razliitim agrotehnikim i drugim mjerama moglo osposobiti bar jo 20%. Najvanija su: tundre, podzol, sivosmea podzolasta tla, pustinjska tla, lateriti i crvenouta tla, ernozemi, smea i crvenkastosmea tla, degradirani ernozem i azonalna planinska tla.

Na temelju morfoloko-geografske rasprostranjenosti, tla moemo podijeliti na: 1. ZONALNA nastala sloenim procesima bioklimatskih djelovanja na povienim, ocjeditim i geomorfoloki stabilnim prostorima. Vanija su: lateritna (crvena) tla, crnica i podzol. a) tundre u visokim geografskim irinama (Azija, Amerika); blijedosivo tlo, neplodno i bez humusa b) podzol neto junije od tundre;kvalitetnije, ali ipak neplodno ili slabo plodno,kiselo i stalno zasieno vodom c) smea u srednjim geog. irinama; vlana tla ija je kvalitete omoguila razvoj poljoprivrede (j. Kanada, sj. Amerika, sj. Francuska, Belgija, Nizozemska, Koreja, Manurija) d) lateriti i crvenouta tla u niim geog. irinama, vlanije istone obale u suptropskim irinama; unato slaboj kvaliteti rast uma je bujan (obilje kia + mjeavina mnogih vrsta drvea) e) pustinje dalje prema ekvatoru; jae isprano, hranjivou najsiromanija tla, nepovoljna za poljoprivredu f) sivosmea podzolasta i crvenkasta tla (na istoku) i tamnosmea ili gotovo crna tla (na zapadu) kontinentalnim daljnjim rasprostranjenjem uma sve vie prevladavaju trave (prerije, stepe, ljanosi) g) crna (ernozemi) najplodnija, bogata vodom; preteno ravniarska (prerije SAD-a, Ukrajina, Argentina) 2. AZONALNA ne poklapaju se s klimatskim zonama (aluvijalna, skeletna i gruba tla)

5

3. EKSTRAZONALNA pojava drugih tipova tala u okviru jedne klimatsko-vegetacijske zone (slana, movarna tla, rendzine) Aluvijalna i ekstrazonalna tla zauzimaju relativno velike povrine na Zemlji, ali se tek manji dio takvih povrina moe, uz primjenu suvremenih agrotehnikih mjera, prirediti za agrarno iskoritavanje. Aluvijalna tla pruaju najpovoljnije uvjete, ali su veinom potrebni veliki hidrotehniki zahvati i druge mjere kako bi se te naplavne ravnice i nizine mogle komercijalno iskoritavati b) Les ili prapor formacije pijeska koje je vjetar nanio i nataloio preteno iz pustinjskih krajeva; bogato mineralnim sastojcima; vrlo plodne (SZ Kina, Mississippi, Missouri, Dunav)

BILJNI SVIJET (POKROV, VEGETACIJA) skup svih biljnih zajednica u prostoru. Obzirom na koliinu vlage koju prima stanite biljnih vrsta: - kserofiti suha stanita (kamenjari, stepe); kaktusi - mezofiti biljke umjerenih irina, znaajnijih padalina; bukva, javor, hrast - higrofiti vlagom zasiena podruja (movare) - hidrofiti uspijevaju u vodi Biljni pokrov ima veliku gospodarsku i drutvenu vrijednost; ume su plua svijeta, vaan klimatski modifikator nekog prostora, utoite milijuna ivotinjskih vrsta; daje osnovne sirovine; uvjet razvoja mnogih djelatnosti (drvna, kemijska, farmaceutska industrija); edukacija, zdravstveno-rekreativna, turistika Razlikujemo prirodne (ovise iskljuivo o ekolkim uvjetima podruja u kojem uspijevaju) i kulturne biljke (pri njihovom nastajanju, odravanju, iskoritavanju i irenju najvee znaenje ima ovjek, njegov trud i intervencija).

Vegetacijske zone rasprostranjene su u obliku klimatsko-vegetacijskih zona i odgovaraju klimatskim

pojasevima.

1. ZONE TROPSKIH UMA nizine ili vlane strmine oko ekvatora; nepovoljna za razvoj naseljenosti; velike koliine oborina, visoke temperature s malim kolebanjima; bujna vegetacija; vrlo kvalitetno drvo (mahagonij, tikovina i sandalovina), kava, kakaovac, kauukovac, eerna trska i brojne mirodije. 2. SAVANSKE ZONE velike travne povrine koje se prostiru u pojasu izmeu tropskih uma i tropskih pustinja (Europa, Afrika); nekada ispasita, a danas znaajna oranina plantana podruja: kava, pamuk, kikiriki i itarice. 3. TROPSKO-MONSUNSKA ZONA podruje Indijskog i Indokineskog poluotoka, Malajskog arhipelaga, istone Kine, Tajvana i Koreje, te zemalja Afrikog roga; monsunska klima i velike plodne rijene doline; najgue naseljeni prostori svijeta; vrlo raznolik biljni svijet (od movarnih dungla, preko palma, bambusa, trstika, trava i dr.); ria, aj, pamuk, eerna trska, duhan, mirodije i tropsko voe; u monsunskim dijelovima jo uspijevaju ume magnolija, lovora, zimzelenog hrasta i bambusa, te kava, agrumi, vinova loza i itarice. 4. PUSTINJE I POLUPUSTINJE oko 20 mil. km preteno u tropskom i suptropskom pojasu, manje u klimatskom; vrlo oskudan biljni svijet (trave, bodljikavo trnje i tzv. efemerno bilje) osim u podrujima gdje ima izdanske vode (oaze); datulje, agrumi i itarice. 5. VLANE UMSKE ZONE izmeu 30 i 40 sj. i j. geog. irine; na zapadnim obalama ima manje oborina (zimzelene biljke prilagoene visokim temp. i suama u ljetnom dijelu godine; lovor, maslina, hrast plutnjak, pinija, empres, makija); suptropska i mediteranska klima povoljnija za: vinova loza, maslina, smokva, agrumi, brojno povre. 6. STEPE SUPTROPSKE I UMJERENE ZONE travne formacije (bez uma) te formacije razliitih biljaka s podzemnom stabljikom (afrani, perunika); u Euroaziji zapoinje Panonskom nizinom, preko Vlake i Moldavske nizine, Ukrajine i june Rusije do Sibira; u Angloamerici su to prerije, a u J. Americi pampe; itarice, stona hrana, meso 7. UMSKE ZONE UMJERENIH IRINA na junoj hemisferi ile, Novi Zeland i JI Australija; zapadni dijelovi obiluju listopadnim umama (livade, vonjaci, vrtovi), u prijelaznim zonama listopadne i mjeovite ume (bukva, javor, hrast, jasen, breza), a u viim podrujima crnogorina; sjevernija podruja i visoke planine pokriva etinarska (borealna) uma; drvena masa; nekontroliranom sjeom nastaju goleti (Bad lands). 8. PUSTINJE I TUNDRE SUBARKTIKIH PODRUJA jednoline zone liajeva, mahovina i zeljastih trava, mjestimino grmolike johe, vrbe i breze; travnjaci tundra omoguuju ekstenzivno stoarstvo skupinama stanovnitva mongoloidnog podrijetla.

6

STANOVNITVO ukupan broj ljudi ili skup osoba koje ive u nekom naselju, regiji, zemlji, kontinentu i svijetu uope. Demografija (gr. demos = narod, grafein = pisati) opa znanost o stanovnitvu .

KRETANJE BROJA STANOVNITVA Ekumena naseljena povrina (135 mil. km ili 26,5% ukupne Zemljine povrine) Anekumena potpuno nenaseljeni dijelovi Zemlje (Antarktik) Subekumena povremeno naseljeni dijelovi Zemlje Prvi sreeni podaci o stanovnitvu postoje jo iz robovlasnikog doba (cenzusi), najprije u staroj Kini, Egiptu i Mezopotamiji. U srednjem vijeku stanovnike su popisivali u nekim razvijenijim europskim feudalnim

dravama, te Japanu, Kini i Turskoj. Poseban poticaj za toniju i obuhvatniju statistiku dala su geog. otkria Novog svijeta, pa od 17. st. postoje sve pouzdaniji podaci. U Europi: vedska 1749.g., Norveka 1760.g., Francuska 1800.g., Engleska 1801.g., Rusija 1897.g.; SAD 1790.g.; Austro-Ugarska 1878.g. u ijem smo sastavu bili i mi; BiH 1878.g.

U prolosti ljudska zajednica razvijala se razliitim ritmom ovisna o raznim faktorima; poljodjelska revolucija, priroda i njena ud (sue, poplave, slab lov, glad, bolesti), procvati i propasti pojedinih civilizacija, pljakake i ruilake horde (ratovi). Industrijska revolucija (parni stroj u 18.st.) oznaila je prekretnicu u kretanju stanovnitva; izravno ili posredno nastaju promjene u svim sektorima; stvaraju se vikovi i potie trgovina, razvija se promet, napreduje higijena i medicina, razvija se snano poljoprivreda i sl. Osobito snaan porast stanovnitva svijeta uslijedio je od poetka 20.st. do danas (demografska ekspanzija) unato povremenim ekonomskim nevoljama (recesija 1929.-32.), krizama (velike gladi, prirodne katastrofe) i svjetskim sukobima (I. i II. svj. rat), te brojnim drugim ratovima i sukobima u svijetu.

Posebno visoke stope nataliteta i prirodnog prirataja karakteriziraju nerazvijeni svijet, tj. slabo razvijene zemlje Afrike, Azije i Latinske Amerike, pa se namee pitanje prehrane tog stanovnitva i uope razvoja. 1793. Esej o principima populacije engl. ekonomist Robert Malthus ustanovio je da stanovnitvo svijeta raste geometrijskom, a proizvodnja hrane aritmetikom progresijom, pa je prema njemu kriza i propast svijeta neminovna.

Oekuje se da e stanovnitvo razvijenih zemalja oko 2025. g. brojiti oko 1,4 mlrd. ili 17% stanovnitva svijeta, a stanovnitvo nerazvijenih zemalja 6,8 mlrd. ili oko 83% ukupnog stanovnitva svijeta, pri emu e prednjaiti Afrika, zatim J. Amerika, potom Azija, a najmanje Australija i Novi Zeland.

PRIRODNO KRETANJE STANOVNITVA odreeno je razliku izmeu broja (stopa) mortaliteta (umiranja) i nataliteta (raanja), te jo determinantama fertiliteta (plodnosti) i vitaliteta (ivosti) stanovnitva. Prirodni prirataj je zapravo broj roenja u odreenoj populaciji, a iskazuje se efektivnim natalitetom (ivoroeni) i ukupnim natalitetom (broj mrtvoroenih i ivoroenih). Postoje 4 tipa prirodnog prirataja: vrlo visok (20 i vie promila), visok (15-20 promila), umjeren (5-15 promila) i nizak (manji od 5 promila godinje). Svjetski prosjek iznosi 18, pri emu je prirodni prirataj Europe ispod 5, a Afrike i Latinske Amerike oko 30.

RAZMJETAJ STANOVNITVA I GUSTOA NASELJENOSTI Glavnina naseljenog kopna je na sjevernoj hemisferi (92%). Izmeu 20 i 60 sj. geog. irine ivi oko 75-80% ukupnog stanovnitva, 0-20 (ekvator) 20%, u subpolarnim i polarnim 1%. Prosjena gustoa kopnenog dijela Zemlje iznosi 40 st/km. Razlikujemo 4 kategorije gustoe naseljenosti: 1. Rijetko naseljeni prostori 5-6 st/km; kopna demografska pusto 2. Srednje naseljeni prostori - Zemlje gdje egzistira oko petina ukupne svjetske populacije 3. Gusto naseljeni prostori 5% kopna Zemlje; 15% ovjeanstva 4. Prenaseljeni prostori 8% ekumene; 50% ukupnog stanovnitva Zemlje Nenaseljeni prostori surova klima, neplodno tlo Najvei broj stanovnitva ivi u Aziji (60%), zatim Africi, pa Europi (s Rusijom). Najvea gustoa je u Aziji, zatim Europi, pa Africi, a najmanju Australija i Oceanija te S. Amerika.

Po promatranju gustoe razlikujemo: - apsolutni broj stanovnika broj ukupnog stanovnitva na odreenom teritoriju - relativna gustoa broj ljudi na km odreenog podruja - agrarna gustoa - odnos broja agrarnog stanovnitva na km agrarnog zemljita - poljodjelska gustoa odnos agrarnog stanovnitva prema km poljodjelske povrine (samo oranice, vonjaci) - fizioloka gustoa omjer ukupnog stanovnitva prema ukupnoj povrini koja bi se mogla agrarno kultivirati

7

MIGRACIJE (SELIDBE) STANOVNITVA - uzroci mogu biti politiki, ekonomski, vjerski i drugi - prema teritorijalnom dometu: unutarnje (unutar jedne zemlje; lokalne, meuregionalne, meurepublike) i vanjske (meunarodne, unutar jednog kontinenta, izmeu pojedinih kontinenata) - prema trajanju: dnevne, tjedne, sezonske, privremene, stalne (iseljavanja)

U suvremenom svijetu najmasovnije su ekonomske migracije, iji su: - pozitivni uinci: omoguuje se zapoljavanje, ostvaruju se vee zarade, namjenski se tedi, ui se strani jezik, kultura - negativni uinci: smanjenje broja stanovnitva i naruavanje demografske strukture, odljev mozgova

GRADSKO I SEOSKO STANOVNITVO TE PROCESI URBANIZACIJE Prema mjestu stalnog boravka stanovnitvo se dijeli na seosko (ruralno) i gradsko (urbano) - preteno ruralne zemlje (preko 75% ukupnog seoskog stanovnitva), urbano-industrijske zemlje (50% ruralnog i 50% urbanog stanovnitva), zemlje prijelaznog karaktera (50-70% ukupnog seoskog stanovnitva) Selo naselje koje u pravilu ima malo stanovnika, a koje se uglavnom bave iskoritavanjem okolnog prostora. Grad polifunkcionalno naselje, uglavnom s veim brojem stanovnitva. 4 tipa urbaniziranosti: niski (20-40%), srednji (40-60%), visoki (60-80%), vrlo visoki (80-100%)

Procesi urbanizacije:

- direktna urbanizacija selidba iz sela u grad neposredno i time mijenjanje agrarnih zanimanja i navika - indirektna urbanizacija aktivno agrarno stanovnitvo iz jednog sela prelazi u nepoljoprivredna zanimanja u drugo selo (intraruralna migracija), a tek odande u grad, kao ne agrarno

- pseudourbanizacija kad se grad toliko rairi da obuhvati i okolna sela naselja s velikim brojem radnikog, tj. neagrarnog stanovnitva koje tako postaje gradsko bez promjene mjesta boravka - rurifikacija proces preseljavanja gradskog stanovnitva na selo ili manja prigradska naselja

SASTAV (STRUKTURA) STANOVNITVA prema dobi i spolu (bioloka) pokazuje broj enskog i mukog stanovnitva, njihov odnos i njihovu dob; prikazuje vitalnost nekog stanovnitva; grafiki se prikazuju dobno-spolnim piramidama koje mogu biti progresivne (zemlje sa najvie mladog, zatim zrelog, a najmanje starog stanovnitva; neratne zemlje), regresivne (obratno od progresivne) i stacionarne (mali udio mladog, a vei zrelog i starog stanovnitva) prema ekonomskom sastavu struktura prema djelatnosti: primarni sektor (poljoprivreda, ribarstvo, umarstvo), sekundarni (industrija i proizvodno zanatstvo, graevinarstvo, prerada sirovina i repromaterijala), tercijarni (promet, trgovina, zdravstvo, prosvjeta, uprava, policija, vojska i sl.)

prema obrazovanju prema nacionalnosti prema vjeri (religijska struktura) prema kulturno-etnikoj posebnosti stopa aktivnosti stanovnitva udio aktivnih u ukupnom stanovnitvu BDP per capita jedan od najprihvatljivijih kriterija za mjerenje stupnja razvoja Nacionalni dohodak je novoostvarena vrijednost koja slui osobnoj i drutvenoj reprodukciji. Izrauna se tako da se od drutvenog proizvoda odbiju amortizacija i trokovi proizvodnje. Ako se ukupni nacionalni dohodak podijeli s brojem stanovnika, dobije se nacionalni dohodak po stanovniku ili per capita.

2007. BND u prosjeku za cijeli svijet je iznosio 7.995 USD per capita.

Najrazvijenije zemlje: Luksemburg, vicarska, Nizozemska, Norveka, Japan, Danska, SAD, Island, vedska Najsiromanije (ispod 500USD p/c): Madagaskar, Somalija, Ruanda, Mozambik, Gambija, Liberija, Niger prosjena ivotna dob potronja kalorija p/c udio u vanjskoj trgovini potronja ukupne energije p/c izraeno u tonama uvjetovanog kamenog ugljena (prosjek 2t p/c)

POPULACIJSKA POLITIKA sustav mjera i postupaka kojim neka zemlja usmjerava demografski razvitak, odnosno usklauje ope kretanje, sastav i razmjetaj stanovnitva s gospodarskim i drutveno-politikim razvojnim ciljevima.

1) ekspanzivna potie daljnji rast ili zadravanje na istoj razini stanovnitva 2) restriktivna usporava ili ak eli zaustaviti rast stanovnitva 3) redistributivna ili migracijska potie prostornu redistribuciju, tj. reginonalnu preraspodjelu stanovnitva 4) eugenina ili kvalitativna uglavnom tei formiranju zdrave populacije ili stanovnitvo sposobno za reprodukciju ili radno sposobno stanovnitvo

8

MEUNARODNE EKONOMSKE ORGANIZACIJE I INTEGRACIJE

MEUNARODNE EKONOMSKE ORGANIZACIJE bave se globalnim problemima svjetskog gospodarstva i koje nastoje svojim mjerama i postupcima pospjeiti i unaprijediti meunarodnu gospodarsku suradnju.

a) Univerzalne bave se globalnim problemima svjetskog gospodarstva i nastoje svojim mjerama i postupcima pospjeiti i unaprijediti meunarodnu gospodarsku suradnju. ORGANIZACIJA UJEDINJENIH NARODA (OUN) osnovan 26/06/1945 (sa 51 dravom lanicom; danas 192; Hrvatska ulazi 1992. kao 178. lanica) s ciljem odravanja mira u svijetu te razvoja i poticanja meunarodne gospodarske suradnje i unapreenja odnosa na svim poljima ljudske aktivnosti, tj. zajednica drava svijeta i otvorena je za sve zemlje svijeta koje prihvaaju njezinu Povelju i obveze koje iz nje proizlaze. - odluku o svim bitnim pitanjima donosi Generalna skuptina na prijedlog Vijea sigurnosti; ostala glavna tijela su Ekonomsko i socijalno vijee (ECOSOC)!, Starateljsko vijee, Meunarodni sud i Sekretarijat, a pomoni organi brojne komisije, odbori i pododbori

- sjedite u New Yorku ORGANIZACIJA ZA EKONOMSKU SURADNJU I RAZVOJ (OECD) nastala 1960. iz Organizacije za europsku ekonomsku suradnju (OEEC) osnovane neposredno nakon II. sv. rata sa (dananjim) sjeditem u Parizu koje su tvorile 17 europskih zemalja te SAD (Marshalov plan!) i Kanada

- temeljni ciljevi da pospjei gospodarski razvoj svih lanica, potie punu zaposlenost, uvaava liberalistike koncepcije u kretanju kapitala, doprinosi ekspanziji svjetske trgovine, osigurava stabilne monetarne odnose

meu lanicama, pomae gospodarski slabije razvijenim lanicama ili pridruenim lanicama izravnom financijskom pomoi ili tehnikom i znanstvenom suradnjom - glavno tijelo je Vijee koje ine predstavnici svih zemalja lanica, a jo postoje mnogi odbori komiteta i komisije

ORGANIZACIJA AFRIKOG JEDINSTVA (OAJ) prvenstveno politika organizacija osnovana 1963. u Adis-Abebi radi borbe za potpunu dekolonizaciju Afrike, ali i za ujedinjenje i suradnju na svim poljima ljudske

djelatnosti meu afrikim zemljama; ona je i ekonomska integracija jer njezin program sadri stvaranje mogunosti formiranja jedinstvenog afrikog trita, bez protekcionistikih i drugih ogranienja u meusobnoj trgovini

ARAPSKO ZAJEDNIKO TRITE osnovano 1945. u sklopu vojno-politike organizacije Arapska liga. Liga preko specijalnih komiteta vodi i regulira ekonomsku politiku lanica; danas 22 lanice; sjedite u Kairu - u okviru organizacije osnovana je i Arapska banka za razvoj sa velikom investicijskom snagom

- lanice: Egipat, Irak, Jemen, Jordan, Libanon, Sirija, Saudijska Arabija, Kuvajt, Maroko, Tunis i Alir COLOMBO-PLAN nastala 1950. na inicijativu Velike Britanije na konferenciju u Colombu (Sri Lanka), gdje su se Britanija i lanice Commonwealtha obavezale pruiti znatniju financijsku i tehniku pomo slabo razvijenim zemljama JI Azije; 1953. pomo se obavezuju pruiti jo i Japan i SAD; danas broji 26 lanica b) Specijalizirane bave se pojedinim segmentima svjetskog gospodarstva, kako sa stajalita odreenih gospodarskih aktivnosti tako i sa stajalita njihove regionalne opredijeljenosti. OPI SPORAZUM O CARINAMA I TRGOVINI (GATT) I WTO - GATT multilateralni sporazum o carinskoj i vanjskotrgovinskoj politici zakljuen 1947. u Genevi na 2. konferenciji UN za trgovinu i zaposlenost; ima vie od stotinu lanica koje nadziru 80% svjetske trgovine; cilj liberalizacija svjetske trgovine i trgovine meu lanicama bez ikakvih diskriminacijskih mjera i oganienja; najvanije naelo najvee povlastice prema kojemu lainca ne smije davati nelanicama nikakve povlastice, a povlastice dane jednoj zemlji vrijede za sve lanice - WTO - MEUNARODNA TRGOVINSKA ORGANIZACIJA osnovan 1994. u Marakeu (Maroko) sa sjeditem u Lausanni; sljedbenik GATT-a jer se njezin ustroj, uloga i zadaci temelje na naelima GATT-a; najbitnije naelo da bilateralnim dogovorima utvrene povoljne ili nie carine vrijede i za druge lanice WTO - 2007. 153 lanice koje nadziru 80% svjetske trgovine, a primitkom Rusije, Kine i Saudijske Arabije taj e se postotak poveati na 90% ORGANIZACIJA UN ZA HRANU I POLJOPRIVREDU (FAO) osnovana 1945. sa sjeditem u Rimu, a ciljem pomoi stanovnitvu svijeta u ishrani, poveanju produktivnosti u poljoprivredi i unapreenju prehrane u svijetu te eliminaciju gladi; Generalna konferencija predstavnici zemalja lanica MEUNARODNA AGENCIJA ZA ATOMSKU ENERGIJU (IAEA) u okviru OUN-a, osnovana 1957. sa sjeditem u Beu, a ciljem da razvojem znanosti o atomskoj energiji doprinese miru i blagostanju u svijetu MEUNARODNI MONETARNI FOND osnovan 1947. tzv. Bretton-Woodskim sporazumom sa sjeditem u Washingtonu, a ciljem za unapreenjem monetarne suradnje meu lanicama i ouvanje stabilnosti monetarnih odnosa eliminiranjem devalvacije te podsticanjem meunarodne razmjene; okuplja preko 150 lanica - njime upravlja Odbor guvernera, Izvrni odbor i generalni direktor - najvei utjecaj s najveom koliinom sredstava ima SAD, V. Britanija, Njemaka, Francuska, Japan i Kanada

9

DRUGE EKONOMSKE ORGANIZACIJE U OKVIRU OUN-a - Meunarodna organizacija rada (ILO) - Meunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD) - Meunarodna organizacija za civilno zrakoplovstvo (ICAO) - Svjetska meteoroloka organizacija (WMO) ORGANIZACIJA ZEMALJA IZVOZNICA NAFTE (OPEC Organization Petroleum Exporting Countries) osnovana 1960. u Bagdadu na inicijativu Iraka uz Iran, Kuvajt, Saudijsku Arabiju i Venezuelu, a kasnije su im se

pridruile Katar, Indonezija, Libija, UAE, Alir, Nigerija, Ekvador i Gabon; cilj je bio izboriti suverenost nad vlastitim prirodnim resursima, tj. onemoguiti meunarodne naftne kompanije i Meunarodni naftni kartel (Exxon, Texaco, Standard Oil of California, Mobil Oil, Gulf Oil, British Petroleum, Royal Dutch Shell) da

odreuje kontingente proizvodnje i izvoza te cijenu nafte na svjetskom tritu - do sedamdesetih godina u cijelosti preuzeo nadzor nad kontingentima proizvodnje, izvoza i cijene

- zemlje OPECA pruaju znaajnu financijsku pomo mnogim nerazvijenim zemljama MEUNARODNA UDRUENJA I SPORAZUMI PROIZVOAA PRIMARNIH PROIZVODA lanice takvih udruenja uglavnom su zemlje najvei proizvoai i potroai tih proizvoda; osnovni ciljevi preteno se svode na utvrivanje proizvodnih i izvoznih kvota, osiguravanje priuva i odreivanje cijene pojedine robe na svjetskom tritu - neka od njih su: Meunarodno udruenje zemalja izvoznica bakra (SIPEK), proizvoaa boksita (IBA), Udruenje zemalja izvoznica eljeza (AIEK), proizvoaa ive (AMPK), izvoznica volframa (OTEK), proizvoaa prirodnog kauuka (ANRPK), izvoznica banana (UPEB), eera Latinske Amerike i Kariba (GEP-LASEA), Meunarodni sporazum o penici (IWA), kavi, kakau i dr.

MEUNARODNE EKONOMSKE INTEGRACIJE Europske ekonomske integracije a) EUROPSKA UNIJA (EU) izrasla iz EEZ, odnosno iz Europske zajednice za ugljen i elik koja je osnovana jo 1951. u Parizu. Zajednice su inile SR Njemaka, Francuska, Italija i zemlje Beneluksa, a te iste su Rimskim ugovorima 25/03/1958 osnovale EEZ s ciljem potpune privredne integracije

- regionalna organizacija nadnacionalnih obiljeja koja je formalno otvorena i drugim zemljama, a zapravo vrlo zatvorena

- danas je 27 lanica; 1972. primljene V. Britanija, Irska i Danska, 1980. Grka, 1986. panjolska i Portugal, kasnije vedska, Finska, Austrija, Bugarska, Cipar, eka, Estonija, Maarska, Litva, Letonija, Malta, Poljska, Rumunjska, Slovaka, Slovenija - Ugovorom zakljuenim u Maastrichtu 07/02/1992 lanice su se obvezale da e na podruju Europe uspostaviti jedinstveno trite slobodne trgovine (bez carina), slobodnu cirkulaciju rada i kapitala, jedinstvenu carinsku uniju sa slobodnim tritem za lanice integracije, jedinstvene carine za rubu iz treih zemalja, jedinstvenu ekonomsku i monetarnu uniju

- 01/01/1999 uveden EURO u 11 zemalja lanica - vrhovno parlamentarno tijelo je Skuptina, Vijee ministara donosi politike odluke, Europska komisija i Izvrna komisija su administrativna tijela, a savjetodavna Ekonomsko-socijalno vijee, Monetarni komitet, Kontrolna komisija, Komitet za transport

- sjedite u Bruxellesu - najmonija trgovinska sila svijeta jer nadzire 40% ukupne svjetske trgovine b) EUROPSKO UDRUENJE SLOBODNE TRGOVINE (EFTA) osnovana deklaracijom 1960. u Stockholmu; preostale lanice: Norveka, vicarska, Island i Lihtentajn - lanice ine slobodnu trgovinsku zonu, a cilj je bio smanjiti i postupno ukinuti carine i druga ogranienja u meusobnoj razmjeni robe - Vijee ministara sastaje se po potrebi, a Komitet za ekonomski razvoj ima samo savjetodavnu funkciju c) SAVJET ZA UZAJAMNU EKONOMSKU POMO (SEV) biva organizacija, osnovana 1949. sa SSSR, Poljskom, ehoslovakom, Maarskom, Rumunjskom i Bugarskom, a nastao kao protutea OEEC u zapadnoj Europi

- suradnja se od poetka odvijala u okviru meusobne trgovine, a od 1954. poinje raditi i na irem usklaivanju nacionalnih ekonomija

- sjedite je bilo u Moskvi, a glavna tijela Savjet, Izvrni komitet, Sekretarijat i stalne komisije d) BRITANSKA ZAJEDNICA NARODA (COMMONWEALTH) ekonomsko-politika organizacija ije su lanice zemlje s razliitim pravnim statusom, tj. zemlje biveg Britanskog Carstva koje u okviru organizacije ostvaruju znaajnu ekonomsku pa i politiku suradnju (povoljnije plasiranje proizvoda, krediti, kapital, kolovanje) e) SPORAZUM O SLOBODNOJ TRGOVINI SREDNJOEUROPSKIH ZEMALJA (CEFTA) nastala nakon raspada SEV-a zbog prelaska svih lanica na trino gospodarstvo, te usmjerenju daljnjeg gospodarskog prosperiteta prema EU

10

- lanstvo obvezuje lanice da imaju zakljuene sporazume o pridruivanju u EU, moraju biti lanice WTO-a te da zakljue bilateralne sporazume o vanjskoj trgovini s lanicama CEFTA-e

Ekonomske organizacije u Africi - Istono-afrika ekonomska zajednica (Kenija, Uganda, Tanzanija) - Centralnoafriki carinski i ekonomski savez (Gabon, Kamerun, Zair, Centralnoafrika republika) - Ekonomsko udruenje zapadne Afrike - Brazzavilska skupina (ili Afro-Malgaki savez) jedna od uspjenijih organizacija; stvorena 1961. u Tannarivi (Madagaskar), a potpisnice su uglavnom bive francuske kolonije - Monarvijska skupina zapravo Brazzavilska skupina kojoj je pristupilo jo sedam afrikih zemalja - Magrebsko ekonomsko udruenje 1964., Tunis, Alir i Maroko - Arapsko zajedniko trite nastalo iz Arapske lige 1945. Ekonomske integracije u Aziji - Colombo-plan

- Udruenje drava jugoistone Azije (ASEAN) osnovano 1967. sa sjeditem u Djakarti (Indonezija); Indonezija, Filipini, Malezija, Tajland i Singapur

Latinskoamerike organizacije i integracije - Latinsko-amerike zone slobodne trgovine (LAFTA) - Andske skupine

- Centralno-amerike zone slobodne trgovine (CAFTA) - Karipsko slobodno trgovinsko udruenje Vojno-politiki savezi ukinuti Varavski pakt, CENTO i SEATO - NATO pakt daleko najsnanija vojna sila svijeta sa sjeditem u Bruxellesu

3. TRITA POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA POJAM, ZNAENJE I RAZVOJ POLJOPRIVREDE Poljoprivreda grana privrede, tj. oblast materijalne proizvodnje gdje se uzgojem razliitih biljaka i ivotinja osigurava fiziki opstanak ovjeanstva djelatnosti: ratarstvo, voarstvo, vinogradarstvo, stoarstvo i ribarstvo osnovni cilj: proizvodnja bilja ili njihovih plodova za ishranu ovjeka ili stoke; uzgoj krupne i sitne stoke ne samo radi dobivanja prehrambenih proizvoda i razliitih sirovina za industrijsku preradu vei radi obavljanja razliitih fizikih poslova, pa i za sportsko-rekreativne svrhe ovisi o: temperaturama, padalinama, vjetrovima, kvaliteti tla, nadmorskoj visini itd. zemljita prema vlasnitvu: privatno ili zajedniko, vlastito ili u zakupu i dr. ovisno o stupnju drutveno-ekonomskog razvoja razlikujemo: - sakupljaka poljoprivreda najnii oblik, svodi se na prikupljanje darova prirode - motiarska poljoprivreda sesilni ili polusesilni nain ivota gdje se zemljite obrauje - pluna proizvodnja jo uvijek veoma rairen u svijetu zbog nedovoljno razvijenog stupnja proizvodnih snaga - visokomehanizirana poljoprivredna proizvodnja najrentabilnija; strojnom obradom postiu se visoki prinosi

obzirom na tipove poljoprivredne proizvodnje: - iskljuivo ratarska proizvodnja - iskljuivo stoarska proizvodnja - mjeovita poljoprivreda

obzirom na komercijalni karakter: - autarkijsko ili prehrambeno poljodjelstvo polikulturnog karaktera - komercijalno poljodjelstvo osniva se na robnoj proizvodnji plantana agrikultura tip racionalne agrarne proizvodnje; postoji i u kapitalistikim i u socijalistikim zemljama

laterizacija tla krenje uma; naroito nepovoljno u uvjetima visokih temperatura i velikih koliina padalina, gdje se nestankom uma veoma brzo ispiru hranjive tvari i silikati, pa se kvaliteta tla ne moe poboljati niti umjetnim gnojenjem dezertifikacija irenje pustinja i polupustinja; u uvjetima visokih temperatura i nedostataka vlage salinizacija - zaslanjivanje alkalizacija poveanje kiselosti tla

11

REGIONALNI ASPEKT POJAVE GLADI I NEDOVOLJNE ISHRANJENOSTI U SVIJETU

prema podacima FAO blizu svjetskog stanovnitva gladuje ili je nedovoljno ishranjeno prema strukturi ishrane razlikujemo 3 kategorije zemalja: - prva skupina - visokorazvijene zemlje Sjeverne Amerike, sjeverne, srednje, dijelom istone i zapadne Europe, Japan, Australija i Novi Zeland, Argentina i sl. oko 38% stanovnitva svijeta; dnevno se troi 3000 i vie kalorija p/c

- druga skupina oko 12% stanovnitva svijeta; dnevna potronja kalorija od 2500-3000 cal p/c; Rusija, veina zemalja srednje i june Europe, Brazil, Urugvaj - trea skupina oko 60% stanovnitva; glad osnovni problem i svakodnevna prijetnja

OSNOVNI PROBLEMI POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE U SVIJETU

Broj stanovnika i odnos stanovnitva prema poljoprivrednim povrinama - agrarna prenaseljenost stanovnitvo se poveava na istim povrinama, a proizvodnja se ne intenzivira - agrarna gustoa broj poljoprivrednih stanovnika na 1 km - zemlje u kojima najvei postotak stanovnitva ovisi o poljoprivredi imaju relativno najmanje povrine poljoprivrednog zemljita po poljoprivrednom stanovniku - suvie rascjepkana i nerentabilna zemljita - razlika u strukturi privrede razvijenih zemalja i onih u razvoju

- niska produktivnost u slabije razvijenim zemljama

- razvijene zemlje troe oko 90% ukupne svjetske potronje umjetnih gnojiva, a ostalog svijeta tek oko 10% - 20 mlijenih krava u nerazvijenim zemljama daje onoliku koliinu mlijeka koliko 1 u razvijenoj zemlji - nunost opismenjavanja i kolovanja poljoprivrednog stanovnitva, ulaganja u modernizaciju

AGRARNI PROIZVODI EKVATORIJALNE I TROPSKE ZONE NA SVJETSKOM TRITU - visoke temperature i male termike amplitude, mnogo oborina, bujna vegetacija, lateritno tlo bogato eljeznim oksidima

KAVA grmoliko zeleno stablo, visine do 2 m; sadri kofein (tein) alkaloid odreenog fizikog djelovanja na ljudski organizam, u 1 zrnu do 1,5%, a u aju 1,2-5% (jo ga ima u kola-orahu, aju mate i jo nekim biljkama) - prema kvaliteti:ekstra, prima, seconda, terca i najslabija skupnog imena robusta

- ocjenjuje se: aroma, okus, boja, zemlja podrijetla, starost plantae, izdanost - Meunarodni sporazum o kavi (ICO) 1959. Brazil, Costa Rica, Kolumbija, Kuba, Dominikanska Republika, Ekvador, Salvador, Gvatemala, Haiti, Honduras, Meksiko, Nikaragva, Panama, Peru, Portugal, Venezuela 85% svjetske produkcije

- najvaniji svjetski izvoznici: Brazil i Kolumbija (50-80%), Indonezija, Meksiko, Obala Bjelokosti, Etiopija, Indija, Uganda, srednjo-amerike zemlje, Vijetnam Latinsko-amerike vrste a) Coffea Arabica najvie sudjeluje u svjetskoj trgovini b) Coffea Robusta

- najznaajniji proizvoa i izvoznik je Brazil sa 40% u ukupnoj svjetskoj proizvodnji i 50-60% u izvozu (drave San Paulo, Minas erais, Espirito Santo, Parana i Rio de Janeiro, te luke Santo, Bahia i Rio de Janeiro), zatim Kolumbija (Columbia, Bogota, Esperanzo), Venezuela (Caracas i Merida), Meksiko (Tepiko i Veracruz),

Gvatemala, Portoriko, Jamajka, Costa Rica, Nikaragva, Honduras, Salvador, Peru

Azijske vrste - Mocca posebno vrsta Shortberry iz Jemena - Coffea Arabica

- Zlatna Java

- Surabaja

- Ceylon

- Manila

- najbolje uspijeva na prostoru arapskog poluotoka, Indija, Sri Lanka, Indonezija

Afrike vrste - iako domovina kave, slabije sudjeluje u svjetskoj proizvodnji i trgovini, te je slabije kvalitete

- najbolji proizvoai Angola, Uganda, Kenija, Tanzanija, Etiopija Najvei uvoznici: SAD (50%; gotovo iskljuivo iz latinskoamerikih zemalja), Belgija, Francuska, vedska, Njemaka, Italija, Nizozemska (preteno iz zemalja JI Azije; Indoenzija i Indija); Japan, Argentina, Turska New York glavno trite i svjetska burza za kavu; pod pokroviteljstvom UN-a 1962. Meunarodni sporazum o kavi (ICO): Brazil, Kostarika, Kolumbija, Kupa, Dominikanska Republika, Ekvador, Salvador, Gvatemala,

Haiti, Honduras, Meksiko, Nikaragva, Panama, Peru, Portugal i Venezuela (zajedno 85% svjetske proizvodnje)

Surogati kave dobivaju se prenjem nekih plodova i korijenja penice, jema, rai, kestena, soje, rogaa

12

KAKAOVAC I KAKAO plod dugaak 15-25 cm i irok 5-10 cm, ute i crvenkaste boje s 20-70 cm veoma hranjivih sjemenaka (45-65% masti, 14-15% bjelanevina, kroba i dr., te 1-4% alkaloida theobromin) - suenjem se dobiva sirovina kakaa koja se prenjem prerauje u razliite proizvode: kakao-lom, kakao-masa, kakao-maslac, kakao-prah, okolada i okoladni proizvodi - od kako-maslaca dobivaju se razliiti kozmetiki proizvodi, a upotrebljava se i u farmaceutskoj industriji - upotrebljava se najvie za pie i pravljenje okolade Dvije su vrste:

Criollo preteno se uzgaja u Latinskoj Americi, znatno kvalitetniji, obino se naziva po zemlji proizvoaa ili izvoznoj luci; Venezuela (Venezuela, Caracas, Maracaibo), Ekvador (Arriba, Guayaqil, Esmeralda), Brazil

(Bahia, Para), Kolumbija (Tomaco), Kuba (Santiago), Jamajka (Jamaica)

Forastero preteno uspijeva u Afici, otporniji na klimatske nepogode i utjecaje tetoina pa se proizvodi u veim koliinama; Gana (Accra), Nigerija (Lagos) - od azijskih vrsta: Sri Lanka (Red Ceylon), Indonezija (Java)

- glavna burza: New York

- glavni izvoznici:Obala Bjelokosti, Gana (Accra i Takoradi), Brazil (Salvador i Ilheus), Nigeria (Lagos),

Ekvador (Guayaquil), Nizozemska (reeksport)

- glavni uvoznici: SAD, Nizozemska, Njemaka, V. Britanija, Francuska, vicarska

BANANA (MUSA) - komercijalno najvanija vrsta Musa sapientium, a njena najpoznatija podvrsta Gros michel - glavna proizvodna sredita nalaze se uzdu Karipskog mora - glavni izvoznici: Indija, Brazil, Ekvador, Filipini, Kina, Indonezija, Costa Rica, Kolumbija, Meksiko, Tajland

- glavni uvoznici: SAD, Japan, Francuska, Njemaka, V. Britanija, Italija

ULJARICE Kokosova palma drvolika biljka, najee rasprostranjena na tropskim obalama i otocima Indijskog i Tihog oceana

- osuen mesnati dio unutranjosti oraha daje kopru koja sadri 50-60% ulja, te se od nje dobiva kokosovo ulje i kokosovo brano; najvea proizvodnja u Aziji (82%; Filipini, Indonezija, Indija), Africi (3,2%; Obala Bjelokosti) i Oceaniji (8%)

- glavni izvoznici: Malezija, Indonezija, Nigerija, Kongo; Filipini, Gana, Brazil, Gvineja

- glavni uvoznici: Europa 50%, Sjeverna Amerika 20%

Palma uljarica ili afrika palma uspijeva veinom na obalama Gvinejskog zaljeva - glavni proizvoai: Malezija, Indonezija, Nigerija, Brazil, Kongo, Kina, Obala Bjelokosti, Nova Papua - glavni uvoznici: Sjeverna Amerika i Europa (V. Britanija, Njemaka, Nizozemska)

Araid (kikiriki ili zemni orah) - glavni proizvoai: Indija, Kina, Sudan, Senegal, Indonezija, SAD - glavni uvoznici: Europa

Sezam

MIRODIJE - papar (Kina, Nigerija, Turska, panjolska, Meksiko, Italija, Indonezija, Indija) - cimet (Indonezija, Sri Lanka) - vanilija (Meksiko, Madagaskar)

- klini (Moluki otoci)

EERNA TRSKA, EERNA REPA I EER - osnovne sirovine za dobivanje saharoze su eerna trska (14-16% saharoze) i eerna repa (16-18% saharoze) - vie od 2/3 svjetske proizvodnje eera dobiva se od eerne trske, a 1/3 od repe, tek neznatna koliina dobiva se od sladorodnog prosa, kukuruzne stabljike i drugog bilja

- glavni izvoznici: Kuba, Australija, Francuska, Brazil, Tajland, Njemaka, JAR, Nizozemska - glavni uvoznici: Rusija i bive zemlje SSSR-a, Kina, Japan, SAD, V. Britanija, Indija, vicarska - eerane u Hrvatskoj: Beli Manastir, Osijek, upanja, Virovitica

KAUUKOVAC I KAUUK Kauuk vrsta masa (sirovina) koja se dobiva od mlijenih sokova nekih biljaka ili sintetikim (umjetnim) nainom; drvo kauukovca doivi i do 40 godina; lateks se moe skupljati 5 godina nakon sadnje - odnos svjetske proizvodnje je 3:1 u korist sintetikog kauuka - osnovna je sirovina za proizvodnju: gume, pneumatika, gumene obue, kabela i sl. - svojstva: elastinost, mekoa, elektrina neprovodivost, otpornost na Sunevu toplinu, nepromoivost

13

- razlikujemo: prirodni (kauukovac, kosaghyz, taou-saghyz, razliite lijane, gomolji, korijen), sintetiki (nafta, prirodni plin, ugljen) i regenerirani kauuk (obrada starih guma ili otpadaka vulkanizacije) - specijalizirane luke za eksport: Singapur i Djakarta

- glavne izvozne luke prirodnog kauuka: Jakarta, Singapur, Surarabija, Colombo, Manos - glavne uvozne luke prirodnog kauuka: New York, London (svjetska burza), Liverpool, Amsterdam, Hamburg, Jokahama

- glavni proizvoai sintetikog kauuka: SAD, Japan, Kina, Rusija, Njemaka, Francuska, J. Koreja, Brazil, Italija i dr.

- najvei izvoznici prirodnog kauuka: Malezija, Indonezija, Tajland - najvei uvoznici prirodnog kauuka: SAD, Japan, Kina, Njemaka, Francuska (zemlje s razvijenom automobilskom i zrakoplovnom industrijom)

DUHAN - u industrijskoj preradi koriste se uglavnom listovi duhana koji su razgranati mogu narasti do 70 cm, koji se

nakon berbe sue, fermentiraju pa se tako preparirani upotrebljavaju za puenje, vakanje, mrkanje; duhansko lie sadri alkaloid nikotin, krob, eer, celulozu, bjelanevine - u farmaceutskoj i poljoprivrednoj industriji koristi se otopljeni nikotin (otrov koji u dozi od 50 mg uzrokuje

smrt), ije razne emulzije slue kao efikasni insekticidi - podrijetlom iz June Amerike pod imenom tabaco (Haiti); 1519. panjolci i Portugalci donose u Europu; francuski trgovac J. Nicot; sve do polovice 19. st. duhan se samo vakao, mrkao ili puio lulom - prva tvornica cigareta u Dresdenu 1862.

Razlikujemo:

a) ameriki ili virdinijski duhan (nicotiana tabacum) b) hrak (nicotiana rustica) turski duhan cijenjen i najvie koriten u proizvodnji cigareta; junoeuropske zemlje i Poljska - najvei proizvoai/izvoznici: Kina (NE IZVOZI), SAD (najjaa industrija cigareta), Rusija, Japan, Indonezija, Brazil, Njemaka; V. Britanija, Turska, Nizozemska, Koreja, Poljska, panjolska, Ukrajina, Egipat, Indija, Meksiko, Italija - najvei uvoznici: V. Britanija, Njemaka, Italija, zemlje Beneluksa, nordijske zemlje, Francuska, Austrija, vicarska, SAD (kvalitetne vrste duhana; tzv. turski duhan) - duhan u Hrvatskoj proizvodi se uglavnom u panonskom dijelu zemlje te u Dalmatinskoj zagori sa relativno

niskim prinosima po ha; zapoljava velik broj NKV radne snage; razvijena industrija cigareta (Zagreb, Rovinj, Zadar); uzgaja se orijentalni i poluorijentalni, a manje vojvoanski (slabije kvalitete i manje nikotina; mrkanje ili vakanje); izvozi se u SAD, Njemaku, zemlje Beneluksa i dr. europske zemlje

AGRARNI PROIZVODI IZ TROPSKO-MONSUNSKE ZONE

- uglavnom podruje june i jugoistone Azije; za ljetnih monsuna padaju kie, a vei dio godine bez oborina AJ (THEA SINENSIS) grmolika biljka s mnogo zelenih listova, vrlo razgranata, do visine 3 m (divlji i do 20 m); upotrebljava se lie (preraeno u tvornicama u blizini plantaa) koje sadri alkaloid tein, kofein, teobromin i dr.

- glavna burza i uvozna luka: London

- Meunarodni komitet za aj (ITC) 1933. u Londonu sa 17 lanica

Glavne su vrste:

a) crni aj dobiva se na nain da se, nakon 14-dnevnog suenja na zraku u hladovini, trlja rukama ili posebnim strojevima, pri emu lie puta sok i dobiva karakteristinu aromu, zatim stavlja u koare i pokriva vlanom ohom radi fermentacije, kada aj dobiva tamnocrvenkastu boju, nakon ega se lie ponovo sui i tata je spreman za trite - proizvodi se u Indiji, Sri Lanki, Indokineski poluotok

b) zeleni aj ili nefermentirani razlikuje se od crnog po boji, svjeini i aromi - najvie se uzgaja u Kini i Japanu - poznati su ruski (stizao u Europu karavanskim putovima preko Rusije) i kineski aj (sav onaj aj koji je dolazio morskim putem)

c) polufermentirani aj proizvodi se preteno na Formozi (Tajvan); slabije kvalitete i od crnog i od zelenog d) briketirani aj dobiva se briketiranjem sitnijeg aja u ploice; slabije kvalitete; ali velika proizvodnja surogati aja, tj. listovi, korijenje ili plodovi mnogih biljaka; domai ajevi (lipov, sljezov, ipkov, kamilica..), Mate-aj ili paragvajski aj (Juna Amerika) Meunarodni komitet za aj (ITC) 1933. 17 lanica sa sjeditem u Londonu - glavne izvozne luke: Hangzhou, Shanghai i Guangzhou (Kina), Calcuta (Indija), Chittagong (Banglade), Colombo (Sri Lanka), Djakarta i Semarang (Indonezija)

14

- najvei proizvoai: Indija i Kina (50%), Sri Lanka, Kenija, Indonezija, Turska, Vijetnam, Japan, Iran - najvei potroai/uvoznici: V. Britanija, Nizozemska, Australija, Kanada, Japan, SAD - Hrvatska nije osobito velik uvoznik, ali i zato to i proizvodi i troi znaajne koliine surogata (lipa, ipak, kamilica); uvozi iz Indije, ri Lanke, Rusije i dr.

RIA (ORYZA SATIVA) - postoje dvije osnovne vrste: movarna (najvie se sije, daje vee prinose) i gorska ria - na svjetsko se trite uglavnom transportira neoljutena - jednostrana ishrana riom esto uzrokuje bolest beri-beri - kvaliteta se ocjenjuje prema veliini zrna, bjelini, prozirnosti, istoi, broju polomljenih zrna i podrijetlu - upotrebljava se za prehranu, preradu rakije (sake), krob i krobni puder (kozmetika); od riine slame prave se eiri, koare, papir, ambalaa i sl. - najvei proizvoai: Kina, Indija, Indonezija, Vijetnam, Tajland, Filipini, Myanamar, SAD, Pakistan - najvei izvoznici: Tajland, Vijetnam, SAD, Myanamar, Italija, Iran, Egipat, Kina, Indija - najvei uvoznici: Japan, Iran, Filipini, Saudijska Arabija, Irak, Senegal, Banglade, Rusija, Njemaka, Indonezija, Hong Kong, Koreja, Malezija

- najvanije izvozne luke: Singapur, Rangoon, Bangkok, Hong Kong Od trgovakih vrsta najkvalitetnije su (nazvane prema proizvodnim podrujima ili izvoznim lukama): a) Amerika Karolina jedna od najkvalitetnijih, podrijetlom iz june Karoline i Georgije b) Javanska ria i druge vrste iz podruja JI Azije (Indija, Pakistan..)

c) Japanska ria d) Talijanska ria e) Ostale vrste kvalitetne rie (brazilska, levlantska, egipatska i turska)

JUTA 1-godinja biljka, do 4 m, slina konoplji; vlakna se upotrebljavaju za izradu ambalae, vrea, cerada, tapeciranje namjetaja - najvei proizvoai/izvoznici: Indija, Kina, Banglade, Tajland, Brazil, Pakistan - najvei uvoznici: SAD, Kanada, V. Britanija, Brazil

AGRARNI PROIZVODI IZ SUPTROPSKE I MEDITERANSKE KLIME

- svi mjeseni srednjaci temperature iznad 6C

PAMUK grmolika, rjee drvolika biljka; plod je tobolac s 5-10 sjemenaka obrasle celuloznim vlaknima, tj. pamunim nitima (ve gotova tekstilna sirovina dobivena egreniranjem); od sjemenaka se dobiva ulje - veliki preokret donijela tehnika revolucija izumom tkalakog stroja 1967. Jamesa Hargreavesa - kvaliteta se procjenjuje prema duini, finoi, vrstoi, istoi, boji - upotreba je vrlo iroka; konac, tkanine, mijeanje s drugim tekstilnim sirovinama, umjetna svila, fini papir - najkvalitetnije vrste se uzgajaju u zemljama Karipskog mora (ali mala proizvodnja), Egipat je na drugom

mjestu, slijede ameriki, brazilski, indijski, kineski, blisko-istoni - domovina je pokrajina Punjab (Indija)

- Meunarodni savjetodavni komitet za pamuk bavi se pitanjima trita i proizvodnje pamuka - 4 glavne klase: egipatski ili pamuk ekstra dugakog vlakna, brdski pamuk s dugakim vlaknom, brdski pamuk kratkog vlakna i azijski pamuk vrlo kratkog vlakna

- glavni izvoznici: SAD (Cotton Belt; Texas, Mississippi, Kalifornija), Egipat, Indija, Brazil, Peru, Turska,

Meksiko, Argentina, Sudan, Uganda, Kongo, Pakistan, Uzbekistan, Turkmenistan, Kina

- glavni uvoznici: Japan, V. Britanija, Francuska, Njemaka, Italija, eka, Slovaka, Belgija, Nizozemska, SAD

OSTALE TEKSTILNE INDUSTRIJSKE BILJKE Lan (Linum) najstarija tekstilna biljka, pradomovina Bliskog i Srednjeg istoka - najvei proizvoai/izvoznici: Rusija, Bjelorusija i pribaltike zemlje, Francuska, eka, Slovaka, Nizozemska, Njemaka, Belgija; *Hrvatsko Zagorje sa oko 1000 t godinje proizvodnje - najvei uvoznik:Velika Britanija Konoplja (Cannabis sativa) 1-godinja biljka, via od 2 m, podrijetlom iz Azije; vlakna se upotrebljavaju za proizvodnju uadi, platna za jedra, grube tkanine, brodskih uadi, brtvila na vodovodnim instalacijama; od sjemenaka se dobiva ulje koje slui u izradi boja. lakova i firnisa; od arapskih i indijskih vrsta se dobiva otrovni alkaloid narkotik (hai); u novije vrijeme ju potiskuje manilska konoplja i juta - najvei proizvoai: Rusija, Italija, Srbija, Rumunjska, Indija, panjolska Svila luksuzni i skupi tekstil dobiven od ahura dudova svilca - najvei proizvoa: Japan; monsunska Azija i Daleki istok

15

VINOVA LOZA I VINO viegodinja biljka penjaica; poznato oko 600 vrsta - pradomovina podruje zapadne Azije (Zakavkazje, Iran, Afganistan) - najvei proizvoai/potroai: Francuska (Champagne, Burgundija, dolina Loire i Rhone, Bordeaux, Provance, Languedoc), Italija (Piemont, Lombardija, NapuljLacrimae Christi, SicilijaMarsala, ToscanaChianti), panjolska (Valencia, Malaga, Alicante, Herez de la Frontera), Portugal (dolina rijeke DuroPorto), Argentina, Australija, Rusija, Junoafrika republika, Grka, Njemaka, Maarska, SAD - najpoznatije vinogradske zemlje u sjevernoj Africi: Alir, Tunis i Maroko * Hrvatska (Dalmacija, Baranja, Moslavina, Istra); najvie izvozi u Njemaku, V. Britaniju, vicarsku, SAD, Kanadu, Japan

- vina iz unutranjosti (pljeiviko, beljska, zagorska vina) su mekana i kiselija, a vina naeg Mediterana (plava, malvazija, kujundua, hvarska, ibenska vina) znatno su slaa, ali i tzv. tvrda vina

AGRUMI (tal. agro = kiseo) plodovi razliitih biljaka, bogati C vitaminom, veoma korisni za ovjekovu ishranu

narana - najvei proizvoai: Brazil, Kina, SAD (LA); Indija, Argentina, Meksiko; Japan, Italija, panjolska, Maroko, Izrael, Grka, Turska; *Hrvatska (oko 500 t, Dubrovaki kraj) - najvei uvoznici: europske zemlje (4/5 ukupnog izvoza); V. Britanija, Njemaka, nordijske i zemlje Beneluksa limun proizvodi se limunov sok, limunova kora, a slui i kao lijek protiv skorbutnih bolesti - najvei proizvoai/izvoznici: SAD (Kalifornija, Arizona, Florida), Italija (Sicilija), Argentina, Indija, Meksiko, panjolska, Brazil, Japan; *Hrvatska (oko 500 t, juno primorje i otoje junog Jadrana) ananas - najvei proizvoai/izvoznici: Indija, Brazil, Ekvador; Filipini, Indonezija, Kina, Meksiko, Kolumbija, Tajland - najvei uvoznici: SAD, EU, Japan mandarine najotpornije od svih agruma - najvei proizvoai/izvoznici: Italija, panjolska, Grka / Meksiko, Maroko, Turska, Indija, SAD, Egipat, Brazil, Kina, Pakistan; *Hrvatska (9000 t)

MASLINA I MASLINOVO ULJE zbog povoljnih klimatskih uvjeta, podruja uzgoja veoma ograniena - pradomovina Mala Azija

- maslina voda (50%), ulja (22%), proteini, ugljikohidrati - ulje mjeavina glicerida, u kojima nalazimo oleinsku kiselinu (70-80%), fosfata, ugljikohidrata, proteina - najvei proizvoai: Europa: panjolska, Italija i Grka (66% ukupne svjetske proizvodnje), Portugal, Cipar, Francuska *Hrvatska (Istra, Split, Dubrovnik, ibenik, Zadar, Bra, Korula, Hvar, Krk) Afrika: Tunis, Alir, Maroko, Libija, Egipat, Junoafrika republika Azija: Turska, Sirija, Libanon, Jordan, Izrael, Irak, Iran Sjeverna i juna Amerika: Argentina, SAD (Kalifornija), Meksiko, Peru, ile, Urugvaj - najvei uvoznici: razvijene zemlje Europe i SAD

OSTALE ULJARICE Suncokret zeljasta biljka u ijim sjemenkama ima oko 35% ulja koje je bogato zasienim masnim kiselinama i vitaminima A, D, E; nusproizvod suncokretova sama je kvalitetna stona hrana - najvei proizvoai: Rusija, Ukrajina, Francuska, Rumunjska, Maarska, *Hrvatska (2008. 120.000 t) Uljana repica prvenstveno kvalitetno tehniko ulje; postoje ozima i jara uljana repica - najvei proizvoai: Kina i Indija; Francuska, Njemaka, V. Britanija, *Hrvatska (2008. 62.942t) Soja univerzalna i najprilagodljivija uljarica uzgajivana diljem svijeta; sojina sama vana stona hrana - proteinska i uljna biljka, podrijetlom iz Kine

- proizvodi: brano, mlijeko, ulje, sir, maslac; industrija sapuna, glicerina i kozmetikih preparata - najvei proizvoai: SAD, Kina; Brazil, Paragvaj, Indonezija; *Hrvatska (2008. 107.000 t) - najvei uvoznici: Japan i zapadnoeuropske zemlje ostale vane biljke uljarice: kokosovo ulje, palmino ulje, Tungovo ulje (Kina), Babasu i oitikika ulje (Brazil), ulje kikirikija, sezamovo ulje, suncokretovo ulje, repiino, laneno i afranovo ulje, ulje pamukovog sjemena i dr.

16

AGRARNI PROIZVODI UMJERENE ZONE

- od 1 do 5 mjeseci srednja temperatura zraka nia od 6C i tada vlada vegetacijsko mirovanje, izrazita etiri godinja doba, tipine listopadne ume; klimatsko-vegetacijska zona zapadnih primorja, klimatsko-vegetacijska zona istonih primorja i kontinentalna klimatsko-vegetacijska zona

PENICA na prvom je mjestu itarica po zasijanim povrinama, koliini kojom sudjeluje u svjetskoj trgovini i ukupnim prinosima; njome se hrani ovjeanstva (s viim ivotnim standardom) - postoje jara i ozima (75-80%) penica, te tvrde (vie gluteina; vie kruha po kg brana) i meke (peciva, keksi, kolai, biskvit) vrste - Meunarodni sporazum o penici (IWA) 1949. sa sjeditem u Londonu; jami prodaju prinosa penice zemalja proizvoaa i kupnju zemalja uvoznica, te obvezuje lanice na dranje odreenih zaliha unutar nacionalnih okvira

- najvanija burza za izvoz Chicago Proizvodna podruja: - SAD i Kanada Wheat Belt: podruje ozime penice, tj. Winter Wheat Belt (prostor oko 100 z.g.., tj. oko mrtve linije; Dead Line), podruje jare penice, tj. Spring Wheat Belt (od sjeverne Minnesote, preko zapada Rocky Mountainsa, do sjevera prema Kanadi) i kolumbijski plato na SZ SAD-a (najmanja proizvodnja jare i

ozime penice) - Rusija i neka podruja biveg SSSR-a najrasprostranjenija na svijetu; proteu se od istonih Karpata do Bajkalskog jezera u srednjoj Aziji, te juno i sjeverno od 50 s.g.. u europskom dijelu *Hrvatska (Slavonija, Baranja, SZ dijelovi); nedovoljna vlastita proizvodnja (uvoz uglavnom iz SAD-a)

- glavni izvoznici: SAD, Kanada, Australija, Francuska, Argentina, Njemaka - najvei uvoznici: Japan, Kina, Indija, Egipat, Brazil, bivi SSSR, mnoge siromane afrike i azijske zemlje

KUKURUZ - nije samo ljudska hrana, ve se na veliko upotrebljava za ishranu stoke i kao industrijska sirovina - upotreba: krob, alkohol, ulje, dekstrin, glukoza, te papir (od stabljike) - pradomovina Meksiko

- Corn Belt najvea zona kukuruza na svijetu; izmeu rijeka Missouri i Mississippi - najvei proizvoai: SAD, Kina, Brazil, Meksiko, Argentina, Indija, Francuska, Indonezija, Rumunjska - najvei izvoznici: SAD (62%), Argentina (11%), Francuska (9%), Kina, JAR, Rumunjska - najvei uvoznici: Japan, Nizozemska, panjolska, Italija, Njemaka, V. Britanija, Rusija, Ukrajina, Koreja, Banglade * Hrvatska na najvaniji agrarni izvozni proizvod (Njemaka, Italija, panjolska, manje V. Britanija); hrvatsko meurjeje, tj. panonski prostor zemlje (najvanije podruje proizvodnje)

OSTALE ITARICE Ra slui za proizvodnju kruha u zemljama proizvoaa te za proizvodnju alkohola (votke, viskija); nije izvozna kultura

- najvei proizvoai: Rusija, Poljska, Njemaka, Kina, Ukrajina, V. Britanija Jeam slui prvenstveno za ishranu stoke, a pivski jeam u industriji piva; od svih itarica uzgaja se najsjevernije i na znatnim nadmorskim visinama

- najvei proizvoai: Rusija, Ukrajina, Kanada, SAD, Njemaka, Francuska, panjolska, V. Britanija, Turska - najvei izvoznici: SAD i Kanada (oko 50% svjetskog izvoza) Zob uglavnom stona hrana - najvei proizvoai: Rusija, SAD, Kanada, Poljska, Njemaka, Australija Proso Indija, SAD, Kina, Rusija, Meksiko, Nigerija, Argentina, V. Britanija

KRUMPIR - od svih povrtlarskih kultura, ima daleko najveu upotrebnu vrijednost i u najveoj mjeri sudjeluje u svjetskoj proizvodnji, pa i trgovini

- pradomovina vjerojatno Peru

- najvei proizvoai: Kina; Rusija, Indija, SAD, Ukrajina (svih 5 50%); Poljska, Njemaka, Bjelorusija - najvei potroai: Poljska, Irska, zemlje Beneluksa, Njemaka, Danska, eka, Italija - najvei izvoznici: Francuska, Njemaka, zemlje Beneluksa - najvei uvoznici: Italija, V. Britanija, Njemaka

17

STOARSKI PROIZVODI NA SVJETSKOM TRITU

STOARSTVO grana poljoprivrede koja se bavi uzgojem domaih ivotinja radi potrebe prehrane stanovnitva stonim proizvodima (meso, mlijeko, mast, jaja), te radi dobivanja sirovina za industrijsku preradu (koa, vuna, krzno, perje, rogovi). Ope stoarstvo koristi u uzgoju rezultate steene tradicionalnim uzgojem stoke, specijalno koristi rezultati znanstvenih istraivanja i prakse. Posebno povoljne uvjete za razvitak stoarstva pruaju: - travnata podruja umjerene i suptropske klime (ljanosi, pampasi u J. Americi, prerije u S. Americi, savane i stepe ostalih kontinenata)

- umska podruja umjerenih klima - vlana oceanska primorja, osobito primorja zapadne Europe i primorja na SI S. Amerike - planinske ispae Prema stupnju razvitka, razlikujemo:

a) nomadsko ili lutalako stoarstvo karakteristino za primitivne sredine; nema bitnije znaenje za trite b) polunomadsko stoarenje sezonske planinske ispae; znaajnije za svjetsko trite c) dopunsko stoarstvo karakteristino za autakijsko agrarno gospodarstvo; tek se vikovi alju na trite d) komercijalno ili specijalizirano stoarstvo proizvodi stoarske proizvode iskljuivo za trite Najvei uzgoj: - konja: Kina, Brazil, Meksiko, SAD, Argentina, Etiopija, Kolumbija, Rusija, Mongolija, Kazahstan - goveda: Indija, Brazil, Kina, SAD, Argentina (zajedno 50%); Etiopija, Meksiko, Kolumbija, Australija - svinja: Kina (1/3), SAD, Brazil, Njemaka, panjolska, Poljska, Vijetnam, Meksiko, Rusija, Nizozemska - ovaca: Kina i Australija (1/3); Indija, Iran, Brazil, Sudan, Pakistan, Rusija, Nigerija, N. Zeland, V. Britanija

- peradi: Kina, SAD, Indonezija; Brazil, Meksiko, Rusija, Indija, Japan, Francuska, Vijetnam, Iran, Banglade - jaja: Kina, Rusija, Japan, Indija, SAD

- mlijeko: Indija, SAD, Rusija, Njemaka, Francuska, Ukrajina, Brazil, Kina, V. Britanija

MESO U SVJETSKOJ PROIZVODNJI I TRGOVINI Meso podrazumijevaju se miii stoke s kostima, hrskavicom, masnim tkivom, limfnim vorovima, krvnim ili limfnim ilama, iznutricom, krvlju i dijelovima koe. - u svjetskoj proizvodnji najvei udio ima meso goveda, svinja i ovje meso, a znatno manje meso koza, peradi, bivola i drugih kopitara

Najvei izvoznici - govedine: Australija, Njemaka, Francuska, SAD, Nizozemska, Irska; uvoznici: Italija, Japan, Rusija, te pojedinih vrsta SAD, Francuska, Njemaka - ovetine: Australija, N. Zeland; uvoznici: V. Britanija, Francuska, Japan - svinjetine: Nizozemska, Danska, Belgija, Luxemburg, Njemaka, Kanada (zbog vjerskih predrasuda slabo u Africi i Aziji); uvoznici: Italija, Japan, Francuska, SAD

- peradi: SAD, Francuska, Brazil, Nizozemska, Maarska; uvoznici: Njemaka, Japan, Rusija, Saudijska Arabija i druge arapske zemlje

Najvei izvoznici mesa: SAD, Argentina, Australija, N. Zeland, Urugvaj, zemlje Beneluksa Najvei uvoznici mesa: Velika Britanija, Njemaka, Italija i SAD Najvei izvoznici svjeeg i zamrznutog mesa: Argentina, Danska, Nizozemska, N. Zeland, Australija, Urugvaj Najvei izvoznici sira: Nizozemska, Francuska, Njemaka, Danska, vicarska, N. Zeland Najvei izvoznici maslaca: Nizozemska, N. Zeland, Danska Najvei proizvoai mlijeka: Indija, SAD, Kina, Pakistan, Rusija, Njemaka, Brazil, Francuska, Nizozemska *Hrvatska unato dugoj tradiciji i povoljnim uvjetima, u ukupnom dohotku od poljoprivrede sudjeluje s manje od 40%; panonski prostor (goveda, svinje, konji, perad), gorski predio (goveda, svinje, ovce, konji); uglavnom

zadovoljava svoje potreba, pa se neke vrste stoke i mesa izvoze (posebno je cijenjeno junee meso)

KOA U SVJETSKOJ PROIZVODNJI I TRGOVINI - dobiva se od nekih sisavaca (goveda, svinja, ovaca, koza, konja i dr.) te od gmazova (krokodila, gutera, zmija) i riba; prerauje se tavljenjem; upotreba: obua, odjea, kona galanterija, razno remenje i dr. Razlikuje se prema:

- podrijetlu: govee koe (govei boks), konjske koe (konjski boks), telee koe (telei boks), vero (koa ovaca i koza), svinjska koa (kona galanterija); luksuzna koa (krokodilska, guterska, zmijska i dr.) - tavljenju i doradi: lak-koa, semi-koa, s barunastom prevlakom, glase-koa, safijan (ovja i kozja) Glavni proizvoai sirove koe: Argentina, Indija, Kina, JAR, Brazil, SAD, Rusija, Australija, N. Zeland Glavni potroai (industrija obue): SAD, Rusija, V. Britanija, Francuska, Njemaka, Italija, eka, Slovaka *Hrvatska jedan od veih proizvoaa obue (Borovo, Zagreb, Varadin, Ludbreg, Karlovac), iako mora uvoziti velike koliine sirove koe; tvornice za preradu koe (Zadar, Vinkovci, Osijek)

18

VUNA U SVJETSKOJ PROIZVODNJI I TRGOVINI Merimo-ovca ili merinovka (sa svojim brojnim podvrstama) je najbrojnija vrsta ovaca za proizvodnju vune na

svijetu

- ovce za vunu najmnogobrojnije su u Australiji, dok se mesne vrste uzgajaju u Argentini, V. Britaniji, SAD-u - glavna zona australskog ovarstva ima oblik potkove smjetene na zapadnoj strani Australskih Kordiljera, u dravi Viktoriji i New South Walesu, osobito na breuljkastim terenima Darlin Downsa (vie od 90% merinovki) - Meunarodna studijska skupina za probleme s vunom 1946. sa sjeditem u Londonu Glavni svjetski proizvoai i izvoznici vune: Australija (44%), Novi Zeland (15%), Kina; Argentina, Rusija, JAR, Urugvaj, Kazahstan, V. Britanija, Turska

Glavni potroai i uvoznici: Velika Britanija (12%), Francuska (12%), Njemaka (10%), Japan (12%), SAD, ex SSSR i druge razvijene zemlje posebno one s razvijenom tekstilnom industrijom i industrijom odjee * Hrvatska nedovoljno kvalitetne ovce za proizvodnju vune; najbrojnija vrsta je pramenka koja je poboljavana uvozom merimo-ovaca

PROIZVODI RIBOLOVA NA SVJETSKOM TRITU Ribarstvo sakupljaka privreda koja ima veliku ekonomsku vanost; odvija se sezonski; tek u novije vrijeme se radi na marino-kulturi, tj. uzgoju morske ribe u viseim kavezima u moru; openito jedno od rairenijih zanimanja na svijetu; glavnu hranu riba ini plankton Glavna ribolovna podruja u svijetu (vezana za elfove i neke morske struje):

a) elfovi uz sjeverne rubne dijelove Euroazije i S. Amerike b) elfovi u subarktikim irinama vezani za hladnije struje c) more oko japanskih otoka

d) na junoj hemisferi elf istone obale Patagonije Prema vrstama ribe razlikujemo:

a) bentonske (sa elfova): bakalar (rairen u sjevernom dijelu Atlantika i uz Aljasku) b) pelagijalne ive na otvorenome moru, ali dolaze i na elfove; sle ili haringa najvanija riba u svjetskom ribolovu (najvie u subarktikim vodama); tuna i srdela (toplije vode Mediterana, Polinezije i J. Amerike) Glavni izvoznici:

a) svjee ribe: Kanada, Japan, Norveka, Danska, Island, Peru, ile b) suene ribe i riblje konzerve: Japan, Kanada, Norveka, panjolska Glavni kupci: SAD, Japan, Francuska, Italija, Njemaka (Kina se ne pojavljuje zbog goleme vlastite potronje) Kitolov zbog iscrpljenosti Arktika, preselio se u vode Antarktika; najvei ulov imaju Japan i Rusija; 1963. potpisan sporazum o ogranienju lova zbog opasnosti potpunog unitenja * Hrvatska postoje znatne zalihe neiskoritenog ribljeg blaga (prema procjenama produktivnost Jadrana iznosi 500.000 t godinje, a od toga se ostvari 120.000, od ega tek 40.000-60.000 odlazi na Hrvatsku) - tunolov ima dugu tradiciju, osobito u Kvarneru

- u ulovu kvalitetne bijele ribe zaostaje za Italijom zbog slabo razvijene koarske flote - od cca 400 vrsta jadranskih riba, najvie se izlovi srdela, papalina, skua i druge plave ribe (bijela iznosi tek ukupnog izlova)

- mora esto uvoziti ribu zbog velikih kapaciteta industrije ribljih konzervi (Rovinj, Zadar, Komia, Sali) - u novije vrijeme se sve snanije razvija ribnjaarstvo (planinsko i panonsko podruje) i uzgoj ribe i koljaka u morskim uzgajalitima

DRVNI PROIZVODI NA SVJETSKOM TRITU UMA zajednica biljaka kojima osnovno obiljeje daju drvenaste biljke, odnosno drvee, iji je nadzemni dio visok najmanje 5 m, grana se i ima kronju; osim biljnog svijeta (fitoocenoza), uma je prebivalite ivotinja (zoocenoza) te neive okoline Obzirom na klimu razlikujemo:

a) ume tropsko-ekvatorijalnog pojasa: kauukovac, palme uljarice, mahagonij, palisandar, kampea, sandalovina, bambus, tikovina, indigo (za bojenje), ebanovina; drvna industrija, brodogradnja; odlike tvrdoe, boje, sjaja, otpornou; visoka cijena; izvoznici: Filipini, Kongo, Gabon, Kamerun, Brazil, Australija b) suptropske ume: lovoraste ili zimzelene ume; cedar, empres, hrast plutnjak; obale Mediterana, JZ SAD-a, jug Australije, JZ Afrike, sredinji ile c) zimi zelene ume (monsunske) koje ljeti gube lie d) ume vazdazelenih tvrdih liara e) ljeti zelene ume koje zimi gube lie f) etinarske ume (umjerenih i hladnih klima): komercijalno najupotrebljivije bukove ume i etinari; crnogorica mekana (celuloza i papir, smola, terpentin, ulje); bor, jela, smreka, ari Prema upotrebnoj vrijednosti: meko (etinari; 1/3 ukupnih povrina; kemijska industrija, papir, celuloza) i tvrdo drvo (ume irokog lista tropskog i subtropskog pojasa, te listopadno drvee umjerenih irina; bukva, hrast)

19

umama najbogatiji kontinenti su Azija i J. Amerika, a u usporedbi povrine kontinenta s povrinom uma prva je Europa, pa S. Amerika, Azija.

Zemlje s najveim umskim povrinama: Rusija i Brazil; Kanada, SAD, Kina, Indonezija, Kongo, Peru, Indija, a usporedbom povrine zemalja s povrinom uma: Gvajana, Surinam, Belize i dr.

SVJETSKA TRGOVINA DRVOM

Prema upotrebi razlikujemo:

a) drvo za kemijsku industriju: celulozno (jelovina, smreka, bor, lipa, breza), taninsko drvo (hrast, kesten), drvo

za suhu destilaciju (grab, bukva)

b) tehniko drvo (drvo za drvnoindustrijsku preradu) na trite dolazi kao sirovina (neobraeno) ili kao sekundarno obraeno (rezana graa); pogodne gotovo sve vrste c) drvo za ogrjev pogodne gotovo sve vrste drveta - iz Afrike se izvozi najvie tehnikog i industrijskog drva, i to ponajvie u Europu - oblovinu najvie izvozi Europa, S. Amerika, Rusija - Europi pripada gotovo polovica svjetskog uvoza i izvoza

- glavni putovi drva vode sa sjevera Europe prema zapadnoj; a celuloza i papir se izvoze i u S. Ameriku

Ostali proizvoai oblovine: SAD, Kanada, Kina, Brazil, Rusija, Indonezija, Indija, Njemaka, vedska, Malezija, Finska, Japan, Australija, Poljska, eka, panjolska, Austrija, ile, JAR, Norveka, vicarska Najvei proizvoai ogrjeva: Indija, Kina, Brazil, Indonezija, Nigerija, SAD, Rusija, Kanada, Etiopija, Zair, Tajland, Filipini, Tanzanija, Banglade, Vijetnam, Pakistan, Sudan, Nepal, Kolumbija, Meksiko Najvee uvoznice: V. Britanija, Njemaka, Francuska, Italija i SAD (iako ima najvie, uva svoje drvo) Najvei proizvoai/izvoznici drvnih proizvoda: Kanada, SAD, Njemaka, Finska, vedska, Austrija, Indonezija

* Hrvatska oko 36,6% ukupne povrine je pod (dobro ouvanim) umama; najvie pod listaama (bukva, hrast lunjak, hrast kitnjak, grab), a manje pod etinjaama (jela, crni bor, alpski bor, smreka); Gorski kotar i Lika (listae i etinjae), Slavonija i SZ Hrvatska (ume hrasta) - izvozi se rezana graa, etinjaa, hrasta i bukve, celulozno drvo, perploe i lesonit ploe; najvea je vrijednost izvoza namjetaja

CELULOZA I PAPIR

- za proizvodnju celuloze osobito se mnogo upotrebljava smrekovina

- od drvenjae i celuloze dobivaju se jo umjetna svila, polusintetika vlakna, umjetna koa, lakovi, izolacijski materijali i dr.

Najvei proizvoai drvenjae i celuloze: SAD, Kina, Kanada, Japan, Indija, Rusija, vedska, Norveka, Finska, Brazil, Portugal, eka, Slovaka, Austrija, Njemaka Najvei proizvoai papira: SAD, Kina, Japan, Rusija, Njemaka, Finska, vedska, Francuska, Kanada Najvei proizvoai umjetne svile: SAD, Rusija, V. Britanija, Japan * Hrvatska ne zadovoljava vlastite potrebe pa mora neprestano uvoziti novinski rotopapir; izvozila je nebijeljenu i bijeljenu sulfitnu celulozu u Austriju, Francusku, Egipat, Italiju, Poljsku i Urugvaj

20

4. TRITA ENERGETSKIH IZVORA I SIROVINA ENERGIJA (gr. energeia = rad, uinak) razliite vrste materije kojom se obavlja neki rad; veliina koja karakterizira stanje materije u nekom sustavu tijela ili estica; u uem smislu to je sposobnost nekog sustava da radi; prirodna sila koja transformirana slui za obavljanje nekih industrijskih i drugih procesa i radova a) obnovljivi izvori: Sunana energija i svi njeni oblici; energija vjetra, plime i oseke, vode i sl. b) neobnovljivi izvori: fosilna goriva (ugljen, nafta, plin), nuklearna goriva i dr.

Najvei potroai (t uvjetovanog kamenog ugljena): SAD, Kina, Rusija, Japan, Indija, Njemaka, Kanada, Francuska, V. Britanija, Italija, Koreja, JAR

HIDROENERGIJA - 1882. prva termoelektrana kraj Londona, malo kasnije iste godine u Appletoneu na rijeci Fox (SAD)

- prva hidroelektrane u svijetu nakon SAD-a sagraene su u Italiji, Francuskoj, Norvekoj, vedskoj, vicarskoj - nerazvijeni dijelovi i kontinenti svijeta imaju najvee hidropotencijale (tropi Afrike i J. Amerike, monsunska Azija), no od 70% ukupnog svjetskog hidropotencijala iskoriteno je tek 8%; najvea iskoritenost je u Europi - najvei proizvoai hidroenergije: SAD, Kanada, Rusija, Norveka, Japan, Francuska, vedska; Brazil, Kina, Indija, Meksiko, Turska, Pakistan, Zambija

UGLJEN KAO IZVOR ENERGIJE prirodno, vrsto gorivo, razliitih geolokih formacija, organskog podrijetla, preteno biljnog, nastao prije vie stotina milijuna godina od bujnih uma

Prema postotku ugljika razlikujemo:

a) kameni ugljen najstariji, velike koliine, 60-90% ugljika; antracit je njegova najbolja vrsta (93-98% ugljika) i u prirodi ga ima u vrlo malim koliinama i na malom broju lokaliteta b) smei (mrki) ugljen mlae geoloko razdoblje, 55-75% ugljika, uglavnom slui za ogrjev; lignit c) treset najmlai, 53-55% ugljika, male ekonomske vrijednosti pa se slabije eksploatira Najvee zalihe kamenog ugljena: SAD, Rusija, Kanada; V. Britanija, Njemaka, Poljska, Kina, Australija Najvei proizvoai kamenog ugljena: Kina, SAD, Indija, JAR, Indonezija, Argentina, Rusija, Poljska Najvei proizvoai smeeg ugljena i lignita: Njemaka, Rusija, SAD, Turska; Australija, Grka, Poljska Najvei uvoznici: Japan, vedska, Francuska, Austrija, Italija; zemlje sa razvijenom crnom metalurgijom (eljezo i elik), posebno brodogradnja, automobilska industrija, industrije strojeva i alata

NAFTA U SVJETSKOJ PROIZVODNJI I TRGOVINI - najvaniji proizvod namijenjen tritu i na prvom je mjestu po koliini u meunarodnoj razmjeni (oko 15% ukupne vrijednosti)

- prema anorganskoj teoriji nastala je djelovanjem vodene pare na metalne karbide u Zemljinoj kori, a prema

organskoj teoriji (Hofer i Engler) nastala je od niih organizama koji su u golemim koliinama u davnoj prolosti (od paleozoika do kvartara, 520-180 mil. godina) ugibali i taloili se na dnu toplih mora, te se procesom konverzije pretvarali u prabitumen i naftu

- ukupne svjetske zalihe: umjereni strunjaci procjenjuju na 260-300 mlrd. tona, a optimisti 500 mlrd. tona - uljni kriljavaci i bituminozni pijesak vaan potencijalni oblik energije; vrlo gusti i vrsti (slie vosku); vrlo velike zalihe (Kanada, Rusija, SAD, Brazil)

Najvei potroai: SAD, Japan, Rusija, Kina, Njemaka, Francuska, Koreja, Italija, Kanada, Meksiko, V. Britanija, Indija ukupno 70% svjetske potronje Zone gigantskih i supergigantskih nalazita (zalihe od najmanje 700 mil. tona): 1. Bliski i Srednji istok najvee zalihe, najvei proizvoai i izvoznici najvei proizvoai/izvoznici: Saudijska arabija (1. u svijetu), Iran, Irak, Kuvajt, UAE najvei uvoznici: SAD, V. Britanija i zapadnoeuropske zemlje 2. Sjeverna Afrika i podruje Gvinejskog zaljeva relativno novija nalazita, sa velikim udjelom stranog kapitala; najvie izvoze u Europu naftovodima ispod Sredozemnog mora najvei izvoznici: Nigerija (najvee zalihe), Libija, Alir, Egipat 3. Istona Europa: podruja Rumunjske i Rusije najvei proizvoai u Europi, a uglavnom izvoze zemljama biveg SEV-a 4. Insulindija: najvei proizvoa Indonezija (otok Sumatra), a navie izvozi Japanu 5. Sjevernoamerika zona s Venezuelom SAD godinama bio najvei proizvoa, no sedamdesetih zatvara mnoge izvore uvajui naftu za crne dane, te poveavaju ulaganja na Bliskom istoku; najbogatije zalihe su u Meksikom zaljevu (Louisiana, Mississippi, Texas), dravama unutranjosti (Oklahoma, Arkansas) i Kaliforniji najvei proizvoai/izvoznici: Kanada, Meksiko, Venezuela; a izvoze najvie u SAD 6. Aljaska i podmorje Sjevernog mora- novija nalazita, ali vrlo oteana (velike dubine, nemirna mora) i vrlo skupa pa ih provode samo bogate zemlje: SAD, Norveka, V. Britanija i dr. 7. Kina

21

PLIN KAO IZVOR ENERGIJE - nalazita povoljna za eksploataciju, jednostavan transport do trita (plinovodi ili transportna sredstva), iroka primjena

- prednosti nad tekuim gorivima: vrlo se dobro mijeaju sa zrakom, paljenjem postiu visoke temperature, ne sadre neizgorive tvari - upotreba kao goriva: industrija (Siemens-Martinove pei, pei za taljenje stakla, koksare, plinski motori), pogon prometnih sredstava s plinskim motorima, pogon hladionika, pei za zagrijavanje prostorija, obini tednjaci i sl. - nedostaci kao gorivo: lako zapaljiv, eksplozivan i otrovan, iziskuje specijalni tretman u transportu i posebnu

ambalau - najvea nalazita: SAD, Rusija, Kanada, Nizozemska, V. Britanija, Alir, Norveka, Indonezija, Rumunjska, Meksiko, Iran, Saudijska Arabija, Libija i dr. zemlje bogate naftom

- najvee zalihe: Rusija, Bliski istok (Iran, Katar, UAE, Saudijska Arabija), sjeverna Afrika (Alir, Libija, Nigerija), S. i J. Amerika (Venezuela), te novija nalazita u Europi (podmorje Sjevernog mora) - najvei proizvoai: Rusija, Iran, UAE, SAD (najvea potronja) (zajedno ); Kanada, Nizozemska, Rumunjska, V. Britanija, Meksiko, Saudijska Arabija, Alir, Maroko, Libija, Nigerija, Indonezija, Malezija - najvei uvoznici: Njemaka, Italija, Belgija i dr. razvijene zemlje

NUKLEARNA GORIVA - vrlo malo iskoritena u odnosu prema klasinim izvorima - energija fisije (cijepanje jezgre atoma) iskoritava se u praksi u nuklearnim reaktorima kao toplinski izvor za proizvodnju elektrine energije ili pak za pogon prometnih sredstava (uglavnom na vodi) - 436 nuklearnih elektrana u 31 dravi sudjeluje s oko 18% u ukupnoj svjetskoj proizvodnji elektrine energije; SAD (104), Francuska (59), Japan (53), Rusija (31), Koreja (20), V. Britanija (19), Kanada (18), Njemaka (17), Indija (17), panjolska (8) - najvei % u dobivanju elektrine energije: Francuska (78%), Litva (82%), Belgija (60%), Ukrajina (47%) - najvei proizvoai urana: Kanada i Australija (40%); Kazahstan, Rusija, Namibija, Niger, Uzbekistan, Ukrajina, JAR, SAD, Kina, eka, Brazil

SUNEVA ENERGIJA Koritenje izravnog zraenja Sunca primjenom solarnih sustava u podrujima visoke insolacije Vjetar elektrane na vjetar; SAD (Teksaki zaljev), V. Britanija, Francuska i dr. Biokonverzija energija dobivena pretvaranjem organskih tvari u goriva ili elektrinu energiju; iskoristivi otpaci iz industrije i poljoprivrede

- najvie se upotrebljavaju: biomasa (vrsto gorivo za zagrijavanje prostorija i kuhanje u domainstvima), etanol (tekue gorivo za benzinske motore ili dodatak benzinu) iji je najvei proizvoa Brazil, metan (plinovito gorivo koriteno uglavnom u kuanskim digestorima) uglavnom u Kini Toplinska snaga oceana oko 2.000 km sjevernije i junije od ekvatora gornji slojevi oceana topliji su oko nekoliko stupnjeva od dubinske vode, pa bi se plutajui generatori mogli koristiti turbulencijom voda, no takvi su sustavi za sada preskupi

Energija valova kinetika energija koja obuhvaa kruno gibanje estica vode Energija plime i oseke najpogodnija podruja su SZ obala Francuske, Zaljev Severu u V. Britaniji, Zaljev Fundig u Kanadi, podruje Ohotskog mora - najvea hidroelektrana na plimu i oseku je u Francuskoj (La Rauce)

ENERGIJA GEOTERMALNIH VRELA - mogunost iskoritavanja gotovo u neogranienim koliinama; rauna se da je energetski potencijal vrele vode, para ili magme koji izbijaju na povrini vei od procijenjenih zaliha nafte i plina - preteno najrazvijenije zemlje: SAD, Italija, Japan, Novi Zeland, Island

HRVATSKE ENERGETSKE SIROVINE I IZVORI - nuklearna elektrana Krko izgraena u suradnji sa Slovenijom - naftovod od Omilja (Krk) prema Sisku i Brodu do Paneva, s odvojkom od Siska za Maarsku (Botovo) te eku i Slovaku Ugljen veoma siromano - nalazita kamenog ugljena: Istra (Raa, Podlabin) - ostale vrste: Dalmacija, Hrvatsko zagorje, Meimurje Termoelektrane: TE Sisak, TE Rijeka, TE Jeretovac, TE Osijek, dvije TE Zagreb (na mazut ili plin), TE Plomin

(na ugljen)

22

Hidroenergetski potencijali za sada iskoriteno 59% iskoristivog netopotencijala na najpovoljnijim lokacijam na rijeci Dravi i kratkim rjeicama i rijekama (Cetina, Lika i Gacka) jadranskog sliva (hidroelektrane Senj, Orlovac, Zakuac, Dubrovnik, Vinodol, Varadin , akovec, Dubrava, Ozalj, Gojak, Rijeka, Fuine, Sklope, Perua, Kraljevac) Nafta na depresijama Mure, Drave i Save nalaze se najvanija naftna polja Benianci, utica uma, Struec, Ivanigrad, i an