ekonomska analiza

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Ekonomska analiza investicija. Ekonomska analiza vrši analizu investicija sa društvenog aspekta.

Citation preview

42

UVOD

Seminarski rad se sastoji iz 3 dijela.

U prvom dijelu seminarskog rada obraen je pojam makroekonomskih aspekata na investicije. Gdje smo govorili o razliitim takama gledita sa osvrtom na neoklasine, klasine i savremene ekonomske teorije na makroekonomske uticaje investicija.

U drugom dijelu seminarskog rada prikazali smo ekonomsku analizu investicija u kontekstu drutveno razvojnih ciljeva. Prikazali smo kako se vri zbor numeriare-a i principa evaluacije dobara i usluga, te izbor ekonomske stope diskonta.Nakon toga smo utvrdili razliite principe odreivanja referentne cijene investicija, referentne cijene radne snage te referentne cijene deviza. U treem dijelu seminarskog rada smo prikazali neke od pokazatelja ekonomske analize investicija kroz konkretne primjere poslije svakog pokazatelja.

MAKROEKONOMSKI I DRUTVENO EKONOMSKI ASPEKT INVESTICIJA1.1 Investicije sa makroekonomskog gledita

Investicije, kao to je poznato predstavljaju jedan vid odloene potronje i kljuni uslov ekonomskog rasta i razvoja pa je i razumljivo da su kontinuirano u centru interesovanja nosilaca ekonomske politike, transnacionalnih kompanija, operativinih i akademskih ekonomista itd. Obzirom da je danas primarno vano da se ogranieni kapital racionalno upotrebljava to je i problem izbora investicijskih projekata i kriterija njihove evaluacije prisutan u svim fazama ekonomskog razvoja i podloan kontinuiranom inoviranju i usavravanju. Posebno je to sluaj kod meunarodnih finansijskih i razvojnih institucija koje proteiraju primjenu strogih investicijskih kriterija u praksi pri izradi investicijskih projekata u zemlama u razvoju koje one subfinansiranja. Ibrelji I, Investicije II, Doo Harfo-graf, Tuzla, 2008, str. 13

U svakodnevnom govoru investiranje podrazumijeva razliite operacije: investira se na berzi, u kupovinu novih kola, u obrazovanje svoje djece, u akviziciju stana ili novu mainu, itd. "Kad ekonomist govori uopteno o investicijama on u veini sluajeva ima u vidu nabavku sredstava za proizvodnju" ili drugaije reeno "investicije su u najirem smislu akvizicija proizvodnih dobara". Ibrelji I, Investicije II, Doo Harfo-graf, Tuzla, 2008, str. 13 Investicije se mogu najprije klasificirati kao ulaganje u realnu imovinu (koja ostvaruje neto dohodak privrede), odnosno ulaganje u materijalnu (zemljite, graevine, maine, ureaji i sl.) i nematerijalnu imovinu (patenti, licence i sl.), te ulaganje u humani kapital (zdravstvo, obrazovanje itd.) i ulaganje u finansijsku imovinu (dionice, obveznice i sl.) koja odreuje alokaciju prihoda investitorima. Ali ne bismo smjeli zaboraviti injenicu da uspjesi ili neuspjesi finansijske imovine, koju odluimo kupiti ovise iskljuivo o performansama temeljne realne imovine. Bodi Z, Kane A, Marcus BC, Poela ulaganja, Mate doo, Zagreb, 1995, str. 3 Makroekonomski par investicije su najstabilnija, najtee objanjiva i teko predvidiva komponenta BDP-a, investicije kao drutveni agregat su zbir velikog broja pojedinanih pozitivnih i negativnih investicija, a u tom kontekstu se monetarna analiza poistovjeuje sa teorijom drutvenih agregata i u krajnjoj liniji, ukupnog proizvoda izraenog novanom vrijednou potronje i investicija. Ibrelji I, Investicije II, Doo Harfo-graf, Tuzla, 2008, str. 13

Makroekonomski posmatrano, investicije predstavljaju drugu po veliini komponentu drutvenog proizvoda. Njihova uloga u privredi je najmanje dvostruka. Tu je znaajna i najdinaminija kategorija potronje s jedne strane ali istovremeno i faktor rasta potencijalnog outputa na strani ponude, s druge strane. Izgradnja novih industrijskih kapaciteta, stambenih zgrada, putne mree i drugih infrastrukturnih sadraja, rezultira i rast drutvenog nivoa zaposlnosti i sve je to u konanom direktno funkcija investiranja. Jedan aspekt investiranja zasluuje posebnu panju. Investicije nisu samo pogonska i destabilizirajua snaga privrede ve se njihov uticaj viestruko poveava zahvaljujui onome to ekonomisti nazivaju djelovanjem multiplikatora. Heilborner R.I., Thurow L.C., Ekonomija za svakoga, MATE doo, Zagreb, 1995, str. 79

Investicijski proces karakteriu mnogostruki ciljevi primarno vezani za proces rasta i razvoja. Ciljevi investiranja i rasta i razvoja su usko meuzavisni. Ta meuzavisnost je veoma kompleksna i razliita od zemlje do zemlje i od jednog do drugog razvojnog perioda u istoj zemlji. Funkcionalna veza izmeu investicija i ekonomskog rasta i razvoja je teorijski i praktino verifikovana, ali je usljed heterogenih multiplikativnih uticaja investicija na rast i razvoj teko definisani jedinstven oblik takve funkcionalne veze. Karakteristike razvojnog i investicijskog procesa su dinamizam, harmonija, konflikt i komplementaritet razliitih ciljeva. Ciljevi na dravnom nivou su manje ili vie eksplicitno izraeni u planu razvoja zemlje ili u nekom drugom zvaninom vladinom dokumentu. Efekti investicija mogu se manifestovati u platnom bilansu (rast priliva ili redukcija odliva deviza), boljem koritenju kapaciteta kupaca i dobavljaa, stvaranju razvojnih prilika za druge firme, utjecaju na tehniko tehnoloki nivo drutva (transfer tehnologije, promjena tradicionalnih ivotnih vrijednosti i sl), utjecaju na ujednaenijem regionalnom razvoju (smanjenje razvojnih disproporcija po regijama u zemlji), utjecaju na prirodnu (zemlja, voda, zrak i sl.) i drutvenu (promjena drutvenih uslova ivota i rada stanovnitva npr.) sredinu, itd. Ibrelji I, Investicije II, Doo Harfo-graf, Tuzla, 2008, str. 14

Investicijski projekti su jedan od vanijih instrumenata pomou kojih je mogue realizovati definisane ciljeve razvojne politike zemlje, a evaluacija tih projekata treba proizilazit iz dravnih ciljeva i odravati njihovu meuzavisnost. Indikatori koji se koriste u ovakvim raunicama ukljuujui finansijske (cijenu equity-a, kamatne stope i devizne kurseve) i makroekonomske varijable (inflaciju i industrijsku proizvodnju). Ibrelji I, Investicije II, Doo Harfo-graf, Tuzla, 2008, str. 14U praksi je meutim, teko sa zadovoljavajuom preciznou, kvantitativno i kvalitativno jasno utvrditi relacije izmeu projekata i razvojnih ciljeva koji su simultano praeni odreenim vladinim aktivnostima esto izraeni u ne ba preciznom obliku to nerijetko stvara mogunost za razliitet interpretacije i onemoguava direktne komparacije.

U Kejnesijanskoj ekonomskoj analizi se posebno ukazuje na nunost izjednaavanja i tednje. tednja je jedna vrlina, jedan moralni imperativ. Keynes J.M, Opa teorija zaposlenih, kamate i novca, Cekade, Zagreb, 1987, str. 54 Ona predstavlja viak dohotka iznad izdataka za potronju. Svaku investiciju prati bilo smanjivanje potronje bilo poveanje dohotka odnosno intertemporalni izbor izmeu potronje danas i tednje sutra. Ponekad je teko razgraniiti sam in potronje od investiranja i dati racionalan odgovor na pitanje da li se npr.kupovina automobila moe podvesti pod potronju, a kupovina kue pod investiranje odnosno, u kom sluaju se radi o odluci o potronji, a u kom sluaju o investiranju.

Drutveni karakter investiranja - ekonomsko teorijski osvrt

Problematika efikasnosti investicija u savremeno doba ima mnogobrojne aspekte koji se esto podvode pod drutvene u kojima dominiraju ekonomski (rast obima proizvodnje, nacionalnog dohotka, proizvodnosti rada, zaposlenosti, itd.) socijalni (poboljanje uslova rada i ivota ljudi, podizanje strunog i kulturnog nivoa zaposlenih, itd.) i politiki aspekti (osiguranje i bezbjednosti zemlje, strateki moment, itd.). Ibrelji I, Investicije II, Doo Harfo-graf, Tuzla, 2008, str. 17

Drutvena efikasnost investicija moe se sagledati samo kompleksnom analizom svih navedenih aspekata investiranja, pa vlada veoma esto obavezuje poslovne subjekte da se ponaaju na nain koji koristi drutvu u cjelini.Da li e neka investicija biti korisna i za drutvo, a ne samo za privatne investitore, odnosno moe li neko ulaganje biti opravdano mada zato nisu zainteresovani privatni investitori su veoma vana pitanja. Pri tome, se uvijek polazi od injenice da privatni interes moe u procesu investiranja dovesto do suboptimalnih rezultata. Naime, u oblasti eksternalija npr, je nedvosmisleno pokazano jo u maralijanskoj analizi da investitori koji se rukovode iskljuivo trinim kriterijima nisu dovoljno zainteresovani da ponude veu koliinu robe koja stvara pozitivne eksterne efekte ve su naprotiv zainteresovani da proizvedu veu koliinu robe koja rezultira eksterne disekonomije. To se dogaa usljed razlike izmeu privatnih i drutvenih trokova u proizvodnji i nekog dobra. Naime, ako investitor uspije da dio svojih trokova prevali na drutvo bie zainteresovan da proizvodi vie nego to bi sa drutvenog aspekta bilo opravdano. Meutim, ako nije u stanju da prisvoji pozitivne efekte svog posla on nee biti zainteresovan za irenje svoje proizvodnje bez obzira to bi to sa drutvenog aspekta bilo racionalno. Pored toga, poznato je da preduzea esto nisu zainteresovana za investiranje u proizvodnju javnih dobara jer investitor nije u mogunosti da ostvari adekvatan povrat uloenog kapitala u tu investiciju. Iz toga proizilazi da se prilikom svake investicije mora voditi rauna o drutvenim koristima i drutvenim trokovima proizvodnje nekog dobra. Ovo tim prije, ako se radi o javnoj potronji obzirom da individualni kriteriji investiranja rijetko idu u prilog ovih investicija. Tako se razvila posebna oblast ekonomije poznata kao Cost-Benefit analiza. Ibrelji I, Investicije II, Doo Harfo-graf, Tuzla, 2008, str. 17

Projekti u javnom sektoru, kao to je pomenuto, mogu i ne donositi dobit (projekat odbrane, npr.). Investira se da bi se rijeili odreeni politiki, drutveni i drugi problemi pa je proces analize finansijskih i drugih implikacija na projekat veoma kompleksan zadatak. Investicije u komunikacije, kole, univerzitete, zdravstvo i sl. Nemaju za cilj maksimiziranje profita od uloenih sredstava. Meutim, i tu je neophodno odabrati odgovarajue projekte koji e se finansirati iz inae oskudnih sredstava. Izbor i rangiranje tih projekata vri se posebnom metodom. Cilj je donijeti optimalnu investicijsku odluku u drutvenom smislu.

Drutveno poimanje investicija nije nova stvar obzirom da ima svoje korijene jo u klasinoj ekonomskoj teoriji. Naime svojevremeno je jo A. Smith to vezivao za prirodne sklonosti svakog ovjeka i ustvrdio izmeu ostalog i sljedee: Prema tome, uz jednake ili gotovo jednako profitne, svaki je pojedinac sklon da upotrijebi svoj kapital onako kako e vjerovatno dati najveu podrku domaoj radinosti i pruiti dohodak i zaposlenje najveem broju ljudi njegove vlastite zemlje. Smit A, Istraivanje prirode i uzorka bogatstva naroda, Kultura, Beograd, 1970., str. 624 Svaki pojedinac je naravno primarno zainteresovan za vlastitu dobit i sigurnost pa stoga ne namjerava da unapreuje javni interes niti zna koliko ga unapreuje. Njega u tom, kao i mnogim drugim sluajevima po Smith-u, vodi jedna nevidljiva ruka da postie cilj koji uopte nije namjeravao postii. Nije uvijek loije za drutvo to nije bila namjera pojedinca da propagira cilj drutva. Kad on slijedi svoj vlastiti interes, on esto unapreuje interes drutva djelotvornije nego kad stvarno nastoji da ga unapreuje. Radi se, drugaije reeno, o zoni preklapanja nazvanoj naim vlastitim interesom sagledanim kao dijelom cjeline. Ibrelji I, Investicije II, Doo Harfo-graf, Tuzla, 2008, str. 18

Donekle slino razmiljanje (naravno izvan okvira laissez faire razmiljanja) nalazi se i kod neoklasiara, gdje se insistira da se u ekonomskoj analizi usvoji ire gledite pri prouavanju uzorka koji imaju uticaj na materijalno blagostanje cjelokupne zajednice. Prihvatimo dakle, drutveno nasuprot pojedinanom gleditu i pogledajmo proizvodnju zajednice kao cjeline i njezin ukupni neto dohodak raspoloiv za sve svrhe.

Klasine teorijske postavke Kejnz je estoko kritikovao navodei da pojedinac ne posjeduje neprikosnovenu slobodu ekonomskog djelovanja. Svijet nije ureen tako da se privatni i drutveni interesi uvijek podudaraju Ustvari praktino se i ne podudaraju. Istiui da je tzv.interesna sofisterija trgovaca i fabrikanata uticala na smitisijanski koncept jedan drgui poznati ekonomist naglaava: Svako od nas zna da je ono to je dobro za njega dobro i za zemlju tako da je na, poseban interes razliit.

U savremenoj interpretaciji laissez faire ekonomije se istie, da ona ne moe garantovati nivo investiranja neophodan da se obezbijedi puna zaposlenost obzirom da se moe dogoditi da u nekim periodima iz razliitih razloga bude premalo investicija to vodi deflaciji i siromatvu ili pak previe investicija to moe dovesti do hronine inflacije, ukoliko se ne provode adekvatne mjere fiskalne i monetarne politike, stoga i ne postoji nevidljiva ruka koja bi regulisala investicijske tokove u drutvu, u skladu sa potrebama. Investicije su zavisne od dinaminih i relativno nepredvidljivih elemenata van samog ekonomskog sistema: od tehnologije, politike, optimistikih ili pesimistikih oekivanja, i povjerenja, dravnih taksi i izdataka, zakonodavne politike i mnogih drugih. Samuelson P.A, Ekonomija, uvodna analiza, SA, Beorad, 1969, str. 227U posljednje vrijeme drutveni aspekt investiranja se nastoji staviti u kontekst drutveno odgovornog preduzetnitva, odrivog razvoja i etikog kapitalizma.

2. EKONOMSKA ANALIZA INVESTICIJA U KONTEKSTU DRUTVENO RAZVOJNIH CILJEVA2.1 Opti pristup ekonomskoj analizi

Investicijski projekat moe biti za privatne investitore prihvatljiv, a sa aspekta ireg drutvenog interesa neracionalan, pa tek njegovo inkorporiranje u razvojnu politiku zemlje znai njegovu, ne samo finansijsku, ve i drutvenu verifikaciju odnosno, doprinos investicijsko angaovanih resursa drutvenom progresu na nivou zemlje.Ekonomska, kao i finansijska analiza, najprije treba identifikovati koliinu, kvalitet i dinamiku oekivanih inputa i outputa, potom definisati za njih odgovarajue cijene i utvrditi trokove i koristi projekta komparabilne sa alternativnim projektima. Svako drutvo treba pristupiti realizaciji investicijskog projekta u onoj mjeri u kojoj on treba da realizuje neke drutvene ciljeve koji su esto konfliktni sa privatnim interesima. U nekim sluajevima mogu se u realizaciji ukljuiti neki projekti javnog sektora, a da ne budu povoljno ocijenjeni ne samo sa aspekta finansijske, nego i ekonomske analize. Ekonomska analiza nerijetko moe biti korisna i za projekat privatnog sektora, ukoliko neka dravna institucija treba da da investicijsku saglasnost za njegovu realizaciju ili da mu prui finansijsku podrku.Ekonomska analiza investicijskog projekta je dobrim dijelom uslovljena ranije definisanim proritetnim ciljevima razvoja odreenog geoprostora koji mogu biti raznoliki, a nekad posebno karakteristini za dato podruje, ali i razliitim makroekonomskim i neekonomskim kriterijima koji imaju prvenstveno za cilj poboljati zaposlenost, platni bilans, konkurentsku sposobnost zemlje na svjetskom tritu, te stepen koritenja proizvodnih kapaciteta i razvoj drugih djelatnosi i odbrambenu mo zemlje, itd. Ibrelji I, Investicije II, Doo Harfo-graf, Tuzla, 2008, str. 24

Za razliku od finansijske analize koja se ponekad svodi na isto mehaniki postupak, ekonomska analiza je mnogo vie analitiki zahtjevnija. Rije je naime, o kopmleksnom zadatku koji trai, ne samo aplikaciju neophodnih osnovnih, dopunskih i pomonih indikatora, ve i veoma mnogo konsultacija, diskusija, pojanjenja, te koordinaciju izmeu razliitih valdinih institucija po svim segmentima budueg projekta u vezi sa ekonomskim planiranjem, tehnolokim razvojem, finansijama, kadrovskom problematikom, prirodnim i drutvenim okruenjem, itd.Radi se o analizi i ocjeni svih finansijskih i socijalnih implikacija projekta i rjeavanju spornih pitanja vezanih za donoenje odluka koje e odrediti doprinos projekta ukupnom blagostanju drutva uz uvaavanje ogranienja koje drutvo kao cjelina postavlja. Budui da je vie alternativa, najee nunost do optimalne alternative se dolazi nakon identifikacije skupa kome dati cilj pripada, formulisanja vie alternativa u realizaciji nekog stratekog cilja razvoja koji pokriva projekat, evaluacije pojedninanih alternativa i napokon decidne formulacije optimalne alternative.Kad su u pitanju dostignua savremene ekonomske analize projekta treba istai da meutim, jo uvijek postoji raskorak izmeu teroije i prakse koji je posebno uoljiv u nekim segmentima ekonomske analize, pogotovo u procesu evaluacije projekta.Ekonomska anliza investicija je dakle, primarno ciljno orijentisana na procjenu njihove dutvene validnosti, ali u konanom treba dati odgovore i na kljuna strateka pitanja kao to su npr.: trite, tehnoloka izvodljivost, finansijski aranmani, kadrovi, upravljanje projektima i sl. Obzirom da ovovremeni investicijski proces karakteriu razliitosti, mnogostruko meuzavisni ciljevi (ekonomski, politiki, ekoloki, bezbjednosni, itd.) to savremeni akademski orijentisani strunjaci smatraju da ona mora imati adekvatnu osnovu, prije svega, u savremenim teorijskim koncepijama, a profesionalci sa razliitim prethodnim iskustvom, steenim u investicijskim projektima smatraju pak, da pristup ovom poslu treba biti to vie operativan. injenica je naime, da se u ovakvim analizama svaki analitiar mora osloniti na vlastiti sud i iskustvo koje ima u ovoj oblasti, ali mora imati u vidu i savremena teorijska istraivanja to e samo po sebi redukovati mogunost njegovog subjektivnog rasuivanja. Ibrelji I, Investicije II, Doo Harfo-graf, Tuzla, 2008, str. 26

2.2. Teorijski osnov i tehnike ekonomske analizeDonoenje investicijske odluke predstavlja izbor jednog od niza moguih rjeenja, ali i primjenu odreene metode da se doe do odreenog rjeenja. Metode ekonomske analize imaju prednost jer prevazilaze najee ue finansijske i tradicionalne ekonomske analize i predstavljaju vezu sa ekonomijom drutvenog blagostanja, pravcem ekonomske misli koji ciljno analizira uslove, sredstava i metode kojima treba teiti radi ostvarivanja maksimalnog blagostanja za sve pripadnike drutva. Polazi se od premise da je veliina nacionalnog dohotka polazna osnova za svaku racionalnu ekonomsku politiku pravednog drutva, te da postojei kapitalistiki sistem treba reformisati u tom smislu. Mjerenje drutvenog blagostanja predpostavlja adekvatne etike normative i interpersonalni komparabilitet, to povlai za sobom neminovno i subjektivne vrijednosne sudove. Neki autori posebno napominju da se ekonomska efikasnost moe objektivno odrediti i da se savremena ekonomija blagostanja uglavnom bavi istraivanjem (Paretove) efikasnosti razliitih ekonomskih situacija. U terijskom konceptu ekonomije blagostanja, ukljuuju se i noviji metodi procjene drutvenih trokova i drutvenih koristi, kao metod nastao u vremenu velikih investicijskih ulaganja u javne radove, najprije u SAD, a zatim i u zapadnoj Evropi koji pored profita, kao factor movens-a investiranja vie naglaava drutvenu kosrisnost projekta.O procesu ekonomske analize projekata u literaturi, a posebno u praksi meunarodnih institucija se moe naii na vei broj tehnika koje se mogu manje ili vie efikasno koristiti u ovisnosti od raspoloivih podataka, vremena i finansijskih i ljudskih resursa. Ciljevi razvoja se meutim, u ovim institucijama shvataju na razliite naine to priinjava odreene probleme u konkretnim investicijskim proraunima.Po jednima, ( Little Mirrless-ov ili skreaeno L-M pristup ili OECD pristup) projekat se moe posmatrati kao skica ulaganja resursa koja se moe racionalno analizirati i evaluirati kao nezavisna cjelina i kao takav inkorporirati u kljuni razvojni cilj zemlje (maksimiziranje ivotnog standarda stanovnika mjereno per capita potronjom). Ibrelji I, Investicije II, Doo Harfo-graf, Tuzla, 2008, str. 27

Drugi (UNIDO) pristup, ima takoe u vidu rast ivotnog standarda kao fundamentalni cilj drutvenog planiranja i razvoja, pa je nacionalna isplativost predstavljena neto agregatnom potronjom.Trei pristup, pak naglaava dva osnovna cilja drutvenog razvoja: rast odnosno, poveanje nacionalnog dohotka i jednakost odnosno, poveanje nacionalnog dohotka i jednakost odnosno, poboljanje raspodjele nacioalnog dohotka.Mada je teko unificirati ovako definisane ciljeve razvoja, moe se konstatovati da su oni ipak, u procesu operacionalizacije upravljanja i investicijskim i razvojnim projektima, izvedenim iz vrijednosnog sistema, koji se ogleda u maksimiziranju ukupnog drutvenog blagostanja i mogu se zamijeniti veim brojem operativnih ciljeva pri emu je neophodno da i upravljaki parametri na svakom nivou budu usklaeni sa ciljevima tog nivoa. 2.2.1. Izbor numeriare-a i principi evaluacije dobara i usluga

U finasijskoj analizi investicija, onako kako je ona danas postavljena tj.u formi kvantitativne analize stratekih poslovnih ciljeva, ne postoji ope prihvaeni indikator uspjeha odnosno, analitiki model koji bi sublimirao sve finansijske ciljeve investitora. U ekonomskoj analizi polazei od dohotka kao osnovnog motiva ekonomske aktivnosti mogu se dati razliiti indikatori za razliite nivoe strukturiranosti privrede i drutva ( dohodak po stanovniku, dohodak u regionu, dohodak po radniku u okviru jednog projekta, itd.). ovisno od cilja i nivoa za koji se radi neophodno je u svakom sluaju se opredijeliti za jedan osnovni indikator uspjeha (numeraire). U literaturi o projektovanju se esto predlau razliiti numeraire-i ovisno od konkretne investicijske situacije odnosno, definisanih ciljeva projekta. www.horizonti.ekfak.kg.ac.rs/sites/default/files/Casopis/2006/11_Dragomir_Dimitrijevic.pdf (pristupljeno 08.04.2014.)Metoda OECD

U pristupu OECD (L-M pristup) kao numeraire se predlae porast drutvenog profita, koristi i trokovi se utvruju u kategorijama investicija i diskontuje neto korist izraena u raspoloivim investibilnim resursima. Svaka investicijkska odluka mora se u L-M konceptu referentno dogaati i na meunarodnom tritu. Numeraire se izraava u devizama. Cijene svih, pa i lokalnih dobara e dakle, biti transformisane u meunarodne cijene izraene u devizama ime se mjeri potencijalni prinos tih dobara zaradi li utedi deviza. Ibrelji I, Investicije II, Doo Harfo-graf, Tuzla, 2008, str. 30

Pricipi evaluacije izvoznih i uvoznih dobara i dobara pogodnih za izvoz ili uvoz.

Ovakva dobra se evaluiraju meunarodnim cijenama (CIF ili FOB) ili onim meunarodnim cijenama pogodnim da variraju u funkciji realizacije projekta od njihovog marginalnog troka izvoza ili marginalnog dohotka izvoza . Princip evaluacije dobara koja nisu pogodna za izvoz ili uvoz

Cijena ovih dobara je ralanjena na iznos dobara pogodnih za uvoz ili izvoz i trokovi radne snage.Metoda UNIDO

UNIDO-ov koncept ima takoe u ii svog interesa evaluaciju projekta sa vie ciljeva. UNIDO-ovi eksperti sugeriu da agregatna potronja bude kompozitni cilj projekta, a da numeraire bude jedinica prosjene sadanje potronje. Metoda UNIDO-a ne preferira meunarodno trite tamo gdje proizvodnja ili koritenje jednog dobra imaju efektivan utjecaj na meunarodna trgovinu i gdje raspoloivost nekog dobra na lokalnom tritu nije namijenjena projektu. Numeraire se izraava u lokalnoj moneti.Princip evaluacije dobara ija proizvodnja i koritenje ima efektivan uticaj na meunarodnu trgovinu.

Ovakva dobra se evaluiraju po meunarodnim cijenama (CIF i FOB) u lokalnoj moneti.2.2 Princip evaluacije lokalnih dobara i dobara koja utiu na lokalno trite.Princip je nazavisnot potroaa. Njegova volja da plati odreenu cijenu dobara i usluga je diktirana od lokalnog trita gdje se po pravilu radi o konkretnom tritu. U obrnutom sluaju, neophodno je korigovati lokalnu cijenu da bi se eliminisale distorzije uzrokovane monopolistikim ili oligopolistikim faktorima.2.2.2. Izbor ekonomske stope diskonta

Obje metode sugeriu eksplicitno ulogu javne moi u procesu odluivanja.Metoda OECD

Obraunska kamatna stopa treba biti superiorna ili jednaka stopi randmana (prinosa od prodaje) pri investiranju na stranim finansijskim tritima. Ona je priblino jednaka iznosu drutvenog profita reinvestiranog po jedinici investicija i drutvenoj vrijednosti potronje po jedinici kapitala, to se moe izraziti sljedeim obracem: Tc = r + (c - m) n,gdje su:r = stopa reinvesta,c = vrednovana potronja kroz ekvivalent deviznih nadnica,m = marginalna produktivnost radne snage u agraru,n = broj zaposlenih po jedinici investiranja.Metoda UNIDO-a

Izbor ove stope mora odgovarati isto politikoj odluci ravnotenog nivoa globalne potronje u razliitim epohama. Ta ravnotea dozvoljava zatim definisane stope diskonta.Princip odreivanja referentne cijene investicija

Osnovni princip je da kreiranjem zapoljavanja raste potronja i da taj rast potronje korespondira na tetu investicija dakle, redukciji budue potronje.Uloga referentne cijene je dakle, da omogui evaluaciju jedne jedinice investicija na granici aktuelnog toka potronje rezultiranog investicijama.Metoda OECD

Osnova metode OECD je sadanja vrijednost toka potronje izazvana investicijskom jedinicom.Metoda UNIDO-a

Referentna cijena investiranja je data vrijednou potronje izazvane inicijalnim investiranjem i reinvestiranjima povezanim sa inicijalnim investiranjima.Princip odreivanja referentne cijene radne snage

Za obje metode referentna cijena radne snage je jednaka iznosu oportunitetnog troka radne snage i drutvenog troka dodatne potronje izazvane projektom.Metoda OECD

Cijena referentne radne snage ( stopa referentnih nadnica) moe se izraunati slijedeim obrascem:TSR = M + (c-m)1 - Neophodno je naznaiti da ovdje drutveni tok naknade potronje nadoknauje esto manju vrijednost oportunitetnog troka radne snage i da je cijena radne snage relativno visoka.Metoda UNIDO-a

Cijena referentne radne snage moe biti izraunata po slijedeoj formuli:Wr = z + scap w(piNV - 1),

Principi odreivanja referentne cijene deviza

1. Metoda OECD Ova metoda koristi faktor konverzije koji korespondira srednjem odnosu meunarodnih i lokalnih cijena. Metoda UNIDO-a

Referentna cijena deviza Pf je srednje ponderisani odnos izmeu trine cijene (cijena ravnotee Pi ) i CIF cijena (PiCIF koeficijenta ravnotee) i odraava kompoziciju marginalnog dijela izvoza.

Nakon godina komparacije i suprostavljanja OECD i UNIDO koncepta pokazalo se da oni u sutini daju iste rezultate odnosno, projekti prihvaeni po jednom, bili su prihvaeni i po drugom konceptu. Nivoi investicijske analize i dilema: privatni ili javni sektor u procesu investiranja

Ekonomska analiza po definiciji podrazumijeva ocjenu doprinosa nekog projekta realnom dohotku privredne zemlje. Za razliku od finansijske analize koja istrauje profitabilitet projekta za njegovog vlasnika odnosno, privatnog investitora ili kreditore koji finansiraju projekat, ekonomska analiza ima za cilj da ukae na stvarni doprinos projekta blagostanju drutva. Na njen razvoj poerd strune literature s kraja 1960-ih godina koja je poticala primjenu ekonomije blagostanja odnosno, ire ekonomske implikacije projekta, zbog postojanja eksternalija, utjecala je manjim dijelom i kasnije proklamovana ekonomija razvoja (sa akcentom na karakteristike privreda u razvoju), a posebno kasnije sve naglaenija ekonomija odrivog razvoja. Vremenom je prihvaeno stanovite da ovakva analiza treba da naznai stepen na kojem uspjeh projekta zavisi od makroekonomskih institucionalnih, finansijskih, tehnikih i ekolokih varijabli, ukljuujui pretpostavke o vladinim implementacijskim kapacitetima, makroekonomskim performansama i raspoloivost lokalnih finansijkih izvora. Analiza treba da indicira kljune akcije od vlade i finansijera neophodne za uspjeh projekta. Ibrelji I, Investicije II, Doo Harfo-graf, Tuzla, 2008, str. 34Investicijske odluke, naroito one od posebnog drutvenog interesa, po pravilu trebaju biti evaluirane ekonomskom analizom, a pri tome pokuati da se to vie efekata projekta kvantifikuje kroz monetarni izraz. Pored toga, ipak e ostati jedan broj efekata nekvantifikovan, a u nekim sluajevima pak, ui ekonomski efeketi biti zanemareni u korist neekonomskih, kroz evaluaciju drutvene validnosti projekta. Obzirom da se ovakva analiza projekta moe primijeniti na razliite naine, da se ne bi stvorio utisak da su mjerila vrijednosti projekata koji su predmet ekonomski analize kotradiktorna, neophodno je identifikovati vie niova investicijske analize kao to je to uinjeno u narednoj tabeli: Ibrelji I, Investicije II, Doo Harfo-graf, Tuzla, 2008, str. 34Tabela 1. 1 Nivoi investicijske analize projektaNivo analizePerspektivata se mjeriPokazateljFinansijska analizaVlasnici ili zajmodavci Promjena prihoda vlasnika ili zajmodavcaNPV, finansijska stopa povrataEkonomska analiza Nacionalna privreda Promjena nacionalnog dohotka Ekonomska NPV, ekonomska stopa povrataDistribucijska analizaProjekat utie na sve grupe: vladu, zajmodavce, zaposlene, vlasnike, potroaeRaspodjela promjene nacionalnog dohotkaProcenat ekonomske NPV koji pripada ciljnoj grupi ili trokova promjene dohotka za ciljnu grupu.

U ovom sluaju se polazi od analize diskontovanog cash flow a zasnovane na konceptu oportunitetnih trokova koju sastavljaju vlasnici projekta ne mora biti identian trokovima drutva. Ukoliko su nacionalni oportunitetni trokovi pokriveni, projekat treba da doprinese stvaranju nacionalnog dohodka. Samo na taj nain se provjerava efikasnost projekta u koritenju nacionalnih resursa. Alokacija ekonomske NPV na razliite grupe ukazat e kako neki projekat utie na dohodak razliitih grupa, a obzirom da ova NPV pokazuje diskontovanu vrijednost nacionalnog dohodka, to e ona biti sastavljena od pozitivnih prihoda za jedne i negativnih prihoda za druge grupe. Vano je utvrditi dobitnike i gubitnike u cilju obezbjeenja stimulacija za finansijere. Distribucijski efekat se treba raditi ukoliko se u analizi projekta stavlja akcenat na siromatvo ili se hoe utvrditi utjecaj projekta na dravni budet. Po potrebi, putem cijena, distribucija se moe usmjeravati ka javnim na utrb privatnih profita. Veoma vana stvar u ovakvoj analizi je pitanje vlasnitva odnosno, esto prisutna dilemma da li kroz projekat proteirati javno ili privatno. Prednost svakako treba dati opciji koja nudi NPV buduih koristi I trokova preduzea I pozitivan doprinos nacionalnom dohodku. Iz toga je istovremeno proistekao zakljuak da investicije javnog sektora treba da se ogranie na oblasti komplementarne sa privatnim sektorom. u zrelijim ekonomijama izdatak vlade moe istisnuti ulaganje privatnog sektora sa tetnim uinkom ali u zemljama u razvoju su javna I privatna ulaganja esto komplementarna. Vlade treba da usmjere svoje investiciske aktivnosti za one oblasti za koje privatni sector ili nije zainteresovan ili e investirati manji iznos od optimalnog. Ovakav stav je kasnije u izvjesnom smislu korigovan obzirom na miljenje da je ne mogue utvrditi da e privatna inicijativa uvjek uspjenije funkcionisati od javne u svim trinim uslovima. U praksi ipak, preovlauje stav da ukoliko se mogu obezbjediti privatne investicije za realizaciju projekta onda ga treba skinuti sa programa javnih investicija ili ak preraditi, ukoliko su privatne investicije mogue, ali suboptimalne kako bi se odklonila razlika izmeu planirane privatne ponude i optimalnog nivoa. Poticaj vlade treba tretirati s oprezom jer mogu biti kontra produktivnii dugorono gledajui. Porezne potpore odravaju slabe investicijske projekte.

2.4. Razmatranje alternativa kao osnova identifikacije projektnih trokova i koristi u ekonomskoj analizi investicija Analiza alternativa projektnog ciklusa od idenfikacije do ocjene je jedan od najvanijih zadataka u procesu evaluiranja investicijskih projekata. Projektni cilj treba biti komparabilan sa razliitim drugim ciljevima kao to su neki aspekti obima projekta vrste autputa i usluga, tehnologija proizvodnje, lokacija, vrijeme aktiviranja itd. Razmatranje razlike izmeu raspoloivih inputa i autputa sa i bez projekta je bazicni metod indifikacije projektnih trokova i koristi. To nikako nije isto kao komparabilitet prije i poslije projekta. Koparacija bezprojektne i projektne situacije pokuava izmjeriti i inkrementalne koristi (prirast koristi) proizale iz projekta. Komparacija prije i poslije projekta, suprotno tome nedostaje obraun promjene u proizvodnji koje se dogaaju bez projekta i na taj nain dolazi do netanog izvjetaja o specifinoj koristi inveesticiskog projekta.2.5 Prilagoavanje cijena i deviznog kursa u ekonomskoj analizi investicija 2.5.1. Numerike relacije izmeu razliitih prisupa U procesu evaluiranja investicijskih projekata, moe se ukljuiti vie razliitih efekata jednog projekta, pa e se shodno tome, javiti i potreba za zajednikim izmjereniteljem kojim e se ti efekti moi izmjeriti. Bez obzira to svi efekti projekta moraju biti u monetarnom obliku to ipak, nije dovoljno jer se profit moe mjeriti po svjetskim i domaim cijenama i u razliitim momentima, u nekim sluajevima se moraju specifirati i nivoji profita koji pripadaju razliitim stejkholderima ili se pak, koriste u razliite svrhe (potronja i tednja). Nivo na kome se specificira, ovisi od opte evaluacije projekta.3. EKONOMSKA ANALIZA PROJEKTAVaan dio izrade svakog projekta je izraunavanje njegove opravdanosti. U ovoj fazi vrijednovanja projekta se ne uzimaju u obzir mogunosti za finansiranje projekta. Stoga, efekti finansiranja projekta kao to su kamate na dobijeni kredit, porezi, donacije, subvencije, itd. se ne uzimaju u obzir prilikom izraunavanja ekonomske opravdanosti projekta. http://www.sl-consult.org/financijska-analiza (pristupljeno 07.04.2014)

Ovdje se daje postupak za standardno izraunavanje opravdanosti projekta. Uvode se i objanjavaju slijedei elementi: www.undp.org/content/dam/bosnia_and_herzegovina/docs/Research&Publications/Energy%20and%20Environment/Energy%20Efficiency%20Library/BiH_ekonomska_i_finansijska_analiza_projekata_energijske_efikasnosti.pdf (pristupljeno 07.04.2014) Ekonomski parametri, Vremenska vrijednost novca, Izraunavanje profitabilnosti.Cilj izraunavanja opravdanosti projekta je:

Nakon postupka izraunavanja profitabilnosti projekta izraunava se novani tok za isplativost projekta uz razmatranje efekata finansiranja projekta

3.1 Ekonomski parametri

Analiza profitabilnosti zahtijeva da se slijedei ekonomski parametri kvantifikuju to je mogue tanije: Investicija I0 [KM]Godinja neto uteda B [KM/god]Tehniki / Ekonomski vijek trajanja n [god]Nominalna kamatna stopa nr 100 [%]Realna kamatna stope r 100 [%]Stopa inflacije b 100 [%]

Definisanje tanih ekonomskih ulaznih parametara je veoma vano za tono izraunavanje profitabilnosti.

a) Investicija, I0

Investicija obuhvata sve trokove koji su vezani za ukupnu investiciju projekta. Investicije u projekat obino obuhvataju slijedee elemente: Projektovanje/Planiranje,Upravljanje projektom/uvjerenje o kvalitetu, Komponente, oprema i ureaji.Montaa,Kontrola i testiranje,Dokument o izgraenom objektu,Nabavka,Obuka,Ostali trokovi,Porezi, PDV.

b) Godinja neto uteda, B

Godinja neto uteda je neto godinja uteda [KM/god] koja je rezultat odgovarajue investicije. Pojednostavljeno izraunavanje godinje neto utede investicija u energijsku efikasnost je: B= S x E (4)B - Godinja uteda, [KM/god]S - Uteda energije po godini, [kWh/god]E - Cijena energije, [KM/kWh]Pored smanjenja uteene energije [kWh/god], i smanjenje radne snage [kW], provizije za prikljuak, provizije za ivotnu sredinu, itd. bi trebalo da se ukljue u izraunavanje (ako postoje). Ako mjera zahtijeva dodatno odravanje (nova instalacija) ili dovodi do smanjenih trokova odravanja, to mora da se uzme u obzir kako bi se dobila neto godinja uteda.

B = S x E O&M

O&M Promjene trokova rada i odravanja (+ ili -)

Kod projekata kod kojih se vre investicije da bi se ostvarivali prihodi od aktivnosti na tritu energije (na primjer, investicije u izgradnju novih energijskih kapaciteta), www.undp.org/content/dam/bosnia_and_herzegovina/docs/Research&Publications/Energy%20and%20Environment/Energy%20Efficiency%20Library/BiH_ekonomska_i_finansijska_analiza_projekata_energijske_efikasnosti.pdf (pristupljeno 07.04.2014)S je jednako koliini energije koja e se prodati na tritu. B e biti jednako prihodima koji se dobiju od prodaje energije minus trokovi rada i odravanja, to jest, gotovinska zarada.E e se smatrati sadanjom vaeom trinom prodajnom cijenom energije.

c) Tehniki/Ekonomski vijek trajanja, n

Ekonomski vijek trajanja: Praktian vijek trajanja investicije/opreme odnosno vijek trajanja prije nego to je isplativo da se zamijeni novom opremom.Tehniki vijek trajanja: Fiziki vijek trajanja investicija odnosno koliko dugo oprema moe da radi (tehniki).

Ukoliko se komponente/proizvodi zamijenjuju prije nego to se pohabaju kao rezultat raspoloivosti na tritu novih i efikasnih komponenti, tada je ekonomski vijek trajanja krai od tehnikog vijeka trajanja. Promjene standarda i propisa, cijena energije, nivoa udobnosti, itd. mogu takoe da dovedu do zamjene opreme prije isteka njenog tehnikog vijeka trajanja

Primjer:Personalni raunar ima tehniki vijek trajanja od 7 - 10 godina, ali ekonomski vijek trajanja je maksimalno 3 godine. Poslije 3 godine, raspoloivi softver zahtijeva bolji PC za njegovo efikasno korienje.

Slijedea tabela pokazuje uobiajeni tehniki i ekonomski vijek trajanja neke od energetskih oprema.

Tehniki radni vijek [godina]

Ekonomski radni vijek [godina]Zgrade6030Lokacija4030Prozori 3030Zakake na prozorima55Sistem grijanja2515Cijevna instalacija3015Bojler za toplotnu vodu1515Elektrini grijni sistem 3015Termostati i ventili 1510Toplotne pumpe 1515Gorionici1510Ekspanzioni sistem2015Regenerator za otpadnu topl.1010Toplotni razmjenjivai1515Ventilacioni kanali 3015Automatika 1510Osvjetljenje2015Ureaji za utedu vode10-155-10

Tabela 2. Tehniki i ekonomski vijek trajanja energetskih sredstava

Za izraunavanje ekonomske profitabilnosti se koristi ekonomski vijek trajanja. http://www.poslovnaucinkovitost.eu/korisni-sadrzaji/kolumne/511-ekonomska-profitabilnost (pristupljeno 07. 04.2014)

d) Realna kamatna stopa, rRealna kamatna stopa je nominalna kamatna stopa korigovana prema inflaciji, relativnom poveanju cijene energije i drugim moguim relativnim poveanjima cijena.esto je veoma teko da se predvidi budui razvoj realne kamatne stope, posebno u dravama ije su privrede u tranziciji. I pored toga, ovo je izuzetno vaan parametar. Kod dueg ekonomskog vijeka trajanja investicije, realna kamatna stopa e imati znaajniju ulogu.Realna kamatna stopa korigovana za inflaciju je:

r = nr - b / b + 1

Kada se izvode grube kalkulacije, pojednostavljeno izraunavanje realne kamatne stope jer = nr b

Ova pojednostavljena forma ne bi trebalo da se koristi u sluajevima kada je inflacija visoka, ili kada je period otplate suvie dugaak.

Primjer:Nominalna kamatna stopa, nr= 25% Inflacija, b = 18%

Kolika je realna kamatna stopa? Pojednostavljeno izraunavanje daje da je r = 25 - 18 = 7%3.2 Vremenska vrijednost novca

tednja novca u banci (kretanje unaprijed)

Ako se izvjesna koliina novca B0 [KM] nalazi u banci i ako je nominalna kamatna stopa nn, postavlja se pitanje kolika e koliina novca biti u banci nakon n godina?

Osnovni parametri ovako postavljenog pitanja su: www.horizonti.ekfak.kg.ac.rs/sites/default/files/Casopis/2006/11_Dragomir_Dimitrijevic.pdf (pristupljeno 07.04.2014)B0 Koliina novca u banci danasBn Koliina novca nakon n godinanr 100 % Nominalna kamatna stopa banken Vrijeme (godine) u kojem je novac u banci

Koliina novca u banci posle 1 godine:

B1 = B0 * (1 + nr)

Poslije 2 godine:B2 = B1 * (1 + nr) = B0 * (1 + nr)2

A poslije n godina:Bn = B0 * (1 + nr)nPrimjer:Ako neko ima 1.500 KM na raunu u banci danas, ako je kamatna stopa 5 %, koliko e na raunu biti novca nakon 5 godina?B0= 1,500 KM nr= 0.05n = 5 godinanakon pet godina u banci e biti:Bn = B0 * (1 + nr)n = 1 500 * (1 + 0,05)5= 1 914KM

Diskontovana vrijednost (vraanje unazad)Ukoliko ima Bn[KM] u banci na n godina, koja je dananja vrednost B0[KM] tog novca? Koritenjem iste jednaine kao kod tednje, moemo da izraunamo B0:

Slika 1. tednja i diskontovanje

Za 10 godina e se dobiti 20,000 KM kao bonus od kompanije. Koja je dananja vrijednost tog bonusa ako je godinja inflacija 9%?Koristei jedninu dobija se da je:

To znai da bonus od 20,000 KM koji e se dobiti za 10 godina vrijedi samo 8,448 KM u dananjem novcu.Ovo se moe objasniti i na drugi nain. Na primjer, ako se kupi polovan automobil danas za 8,448 KM, takav isti automobil e za deset godina vrijediti 20,000 KM, ako je prosjena inflacija za tih deset godina 9%.

Izraunavanje ekonomske profitabilnosti

Postoji nekoliko metoda za izraunavanje ekonomske profitabilnost investicija. Neke od njh su:www.gfos.unios.hr/portal/images/stories/studij/sveucilisni-diplomski/upravljanje-projektima/Opravdanost_projekta_(5).ppt (pristupljeno 08.04.2014)- Period otplate - Neto sadanja vrijednost - Kolinik neto sadanje vrijednosti - Isplata - Interna stopa povrata

Slijedei parametri se koriste kod svih metoda:- Investicija I0[KM]- Godinja neto uteda/Gotovinska zarada B [KM/god]- Ekonomski vijek trajanja n [god]- Realna kamatna stopa r 100 [%]

3.2.1 Metod perioda otplate (Payback - PB)

Prost period otplate je vrijeme koje je potrebno da se isplati investicija na osnovu jednakih godinjih neto uteda (B1= B2 = ... = Bn). Poslije tog vremena investicija poinje da zarauje novac sve dok se ne stigne do ekonomskog vijeka trajanja. www.megatrend-info.com/forum/index.php?action=dlattach;topic=5740.0;attach=9807 (pristupljeno 08.04.2014) Tada je potrebna nova investicija

Metod perioda otplate je najjednostavniji alat za brzo izraunavanje, ali se moraju prepoznati i prisutna ogranienja:- Treba da se koristi samo kada je realna kamatna stopa niska,- Treba da se koristi za period otplate koji je krai od 4-5godina,- Metod ne uzima u obzir vrijednost godinjih uteda poslije perioda otplate

Primjer: Ureaj za rekuperaciju toplote (iskoritenje otpadne toplote) se montira u postojei ventilacioni sistem. Vrijednost investicije (projektovanje, nabavka, montaa, nadzor itd) je 10,000 KM, a oekivana godinja neto uteda je 2,500 KM.Koji je period otplate investicije?

3.2.2 Metod neto sadanje vrijednosti NSV (Net Present Value - NPV)

Najee 1,000 KM u 2000. godine nema istu vrijednost kao 1,000 KM 1999. godini zbog inflacije. Drugim rijeima, ne bi bilo mogue da se kupi onoliko robe i usluga za 1,000 KM2000 kao za 1,000 KM1999. Isti argument e se odnositi i na utede energije.Da bi se rezimirala diskontovana vrijednost godinjih uteda, neophodno je da se definie referentna godina koja se odnosi na sve investicije i utede. Nije vano koja godina e se odabrati za referentnu godinu sve dok se sve uplate i isplate odnose na istu referentnu godinu. Normalno je da odabrana godina bude ona u kojoj su izvrene investicije (godina 0).Neto sadanja vrijednost (NPV net present value) projekta ili mjere za poveanje energijske efikasnosti je sadanja vrijednost svih buduih godinjih neto uteda tokom ekonomskog vijeka trajanja (od prve do n-te godina) umanjena za investiciju (nulte godine): Omerhodi S, Finansijski menadment, Doo Harfo-graf, Tuzla, 2007, str. 64

Kriterijum profitabilnosti NPV > 0

Ako su godinje neto utede razliite svake godina; B1 B2 B3 ...... Bn, neto sadanja vrijednost je:

Slika 2. Diskontovana vrijednost razliitih neto uteda

U mnogim projektima, za neto utede se obino pretpostavlja da su jednake za svaku godinu; B1 B2 B3 ...... Bn, Tada jednaina za neto sadanju vrijednost moe da se pojednostavi:

Slika 3. Diskontovana vrijednost istih neto uteda

Primjer:Vlasnik zgrade eli da instalira termostatske ventile na radijatorima u zgradi. Koritenjem slijedeih podataka izrauna se da li je investicija isplativa.Investicija I0= 2,300 KMGodinja uteda energije S = 19,000 kWh/godCijena energije E = 0.07 KM/kWhEkonomski vijek trajanja n = 10 godinaNominalna kamatna stopa nr 100 = 11%Inflacija b 100 = 7%

Godinja uteda energije

Realna kamatna stopa:

Neto sadanja vrijednost:

NPV je pozitivan, to znai da je investicija isplativa!

3.2.3 Kolinik neto sadanje vrijednosti NPVQ (Net Present Value Quotient)

Kolinik neto sadanje vrijednosti, KPVQ, je odnos izmeu neto sadanje vrijednosti i ukupne investicije:

Najvea vrijednost QNPV takoe daje mogunost odreivanja najisplativije mjere za poveanje energijske efikasnosti ili projekat. Obino se koristi za interno rangiranje projekata ili podprojekta.http://www.undp.org/content/dam/bosnia_and_herzegovina/docs/Research&Publications/Energy%20and%20Environment/Energy%20Efficiency%20Library/BiH_ekonomska_i_finansijska_analiza_projekata_energijske_efikasnosti.pdf (pristupljeno 07.04.2014)

Primjer:Koja je od slijedeih mjera najisplativija?Ugradnja termostatskih ventila na radijatore sa ukupnim iznosom investicije od

2,300 KM i godinjom utedom energije od 570 KM.Ugradnja jedinice za rekuperaciju toplote u ventilacionom sistemu sa ukupnom

investicijom od 10,000 KM i godinjom neto utedom od 2,500 KM.

Kolinik neto sadanje vrednosti NPVQ za dva posmatrana sluaja je:

Termostatski ventili

Sada je:

Ovaj rezultat znai da za svaku investiranu 1 KM, vlasnik zgrade ima godinji prihod od 0.74 KM.

Ureaj za rekuperaciju toplote

Sada je: Ovaj rezultat znai da za svaku investiranu 1 KM, vlasnik zgrade ima godinji prihod od 1.28 KM.Moe se zakljuiti da su obije razmatrane mjere profitabilne jer im je NPV vei od nule. Period otplate u oba sluaja je 4 godine. Meutim, ugradnja rekuperatora toplotne energije je isplativija investicija prema kriterijumu kolinika neto sadanje vrijednosti (NPVQ2> NPVQ1).

3.2.4 Metod isplate (Pay-Off - PO)

Isplata je vrijeme koje je potrebno da se vrati investicija uzimajui u obzir realnu kamatnu stopu. To znai da treba odrediti vrijeme koje je potrebno prije nego to bude neto sadanja vrijednost jednaka nuli (NPV = 0):

Rjeavanje ove jednaine moe da se nae iterativno.

3.2.5 Interna stopa povrata (IRR) (Internal Rate of Return)

IRR je ona kamatna stopakoja je jednaka neto sadanjoj vrijednosti buduih uteda. Treba u slijedeoj jednaini odrediti r (=IRR) uz poznate ostale parametre problema.

Primjer:Ureaj za rekuperaciju toplote ugraen u ventilacioni sistem u nekoj osnovnoj koli poznato je:Investicija, I0 10,500 KMGodinja uteda energije, S 30,000 kWk/godCijena energije, E 0.06 KM/kWhEkonomski vijek trajanja, n 10 godNominalna kamatna stopa,nr 100 9 %Inflacija,b 100 7 %

Kolika je profitabilnost ove mjere poveanja energijske efikasnosti?

Realna kamatna stopa:

Period otplate

Godinja neto uteda u novcu:

Neto sadanja vrijednost

Kako je NPV > 0 to se moe rei da je mjera profitabilna.

Kolinik neto sadanje vrijednosti

Kako je QNPV > 0 to se moe rei da je mjera profitabilna i po ovom kriterijumu.

Isplata

Iz jednaine odreujemo vrijeme isplate n.

Koristei u MS EXCEL proceduru Goal Seak dobija se da je u analiziranom primjeru n = 8.0 god. Kako je period isplate n = 8 manji od ekonomskog vijeka trajanja investicije, moe se zakljuiti da je mjera isplativa ili profitabilna.

Interna stopa povrata

Realna kamatna stopa pri kojoj e, uz ostale poznate i zadane paramatere projekta, neto sadanja vrijednost biti jednaka (NPV = 0) je 11.2%. Kako je interna stopa povrata (IRR) vea od realne kamatne stope, moe se rei da je predloena mjera profitabilna.Razlika izmeu perioda otplate (5.8 godina) i isplate (8.0 godina) je 2.2 godine, to znai da je period otplate krai 27.5% od isplate i na taj nain se ilustruje da se razlika izmeu perioda otplate i isplate s vremenom brzo poveava.Izraunat IRR je realan ISP sa inflacijom od 7%. To odgovara nominalnojvrijednosti IRRn od:

3.3 Finansijska i ekonomska analiza investicija: slinosti i razlike

Finansijska analiza, kao to je poznato, identifikuje tokove finansijskih sredstava, odnosno ukazuje na prihvatljivost projekta sa ueg stanovita privatnika ili preduzea investitora, dok ekonomska analiza mjeri efekat projekta na privredu zemlje odnosno, ima za cilj da prui relevantnu ocjenu o efikasnosti projekta sa aspekta drutva u cjelini. Naime, neka plaanja koja se javljaju kao investicijski troak u finansijskoj analizi, ne predstavljaju direktno zahvatanje resursa zemlje, ve uglavnom odraavaju kontrolisani transfer resursa alokacijom od jednog do drugog lana drutva ili od jednog na drugi sektor privrede. Trine cijene koje preovladavaju u zemlji u tom vremenu ne predstavljaju realni drutveni troak, poto su uglavnom pod uticajem finansijske, ekonomske i administrativne politike vlade. Razlika izmeu finansijskog i ekonomskog evaluiranja projekta je ogromna s obzirom da je rije o relacijama koristi/trokovi sa stanovita privatnika investitora i sa stanovita drutva. Pogotovo je to uoljivo u zemljama u razvoju u kojima su transformacije ekonomske strukture intenzivnije. Tako u ovim sluajevima privatnik ili kompanija-investitor mogu u svojim poslovnim knjigama iskazati profit, ali ako se drutvo odreklo npr. poreza ili carine u toj visini, tada sa aspekta drutva, nije uopte ostvaren profit. Ibrelji I, Investicije II, Doo Harfo-graf, Tuzla, 2008, str. 20

Projekat obuhvata razliite aspekte, kao to su niz drutvenih problema, te politike, bezbjedonosne, ekoloke demografske i druge faktore. Svi ti aspekti, pored ekonomskih efekata, se uzimaju u obzir kod donoenja odluka o investicijama. Ocjenjivanje se sa stanovita neekonomskih faktora, koji utiu na projekat, stvar je uglavnom onih koji donose odluke a ne onih koji evaluiraju projekat. Projektni evaluatori bi, meutim, trebali da informiu donosioca investicijske odluke o ekonomskoj cijeni i drugim implikacijama politikih odluka. Odstupanja od privatne ekonomske efikasnosti investicijskih projekata su po pravilu vea kod znaajnih projekata sa naglaenim multiplikativnim efektima (energetika, komunikacije, itd.). U tim projektima je nepohodno najprije specifirati, a potom detaljnije analizirati sve aspekte budueg ekonomskog tokaprojekta. Diferencijacija elemenata finansijske i ekonomske efikasnosti moe se predstaviti dosta jednostavno.Tabela 3. Osnovni komparabilni elementi pri finansisjkoj i ekonomskoj evaluaciji investicijaElementiFinansijska efikasnostEkonomska efikasnost1. Ciljevi za ocjenu efekata projektaFinansijski rezultat projekta

Doprinos projekta svim ciljevima drutvenog razvoja

2. Obuhvat efekataDirektni efekti projektaDirektni i indirektni efekti projekta

3. Cijene za evaluaciju efekata

Trine cijene outputa i inputa projekta

"Cijene u sjenci" (obraunske cijene)

4. Vremenske preferencije donosioca odluke

Privatne preferencije investitora (individualna diskonta stopa)

Drutvene preferencije investitora (drutvena diskontna stopa)

U ekonosmkoj analizi se pri evaluaciji efekata mora uzeti u obzir doprinos projekta svim ekonomskim i neekonomskim ciljevima razvoja, komparisati ih meusobno i svakako utvrivati kriterije za mjerenje efekata projekta u odnosu na definisane ciljeve. U mnogim sluajevima, meutim, mogu nastupiti u tom kontekstu odreeni problemi. U starijoj literatui se navodi primjer investiranja u hidroelektranu sa akumulacijom u kom sluaju tzv. temeljni temeljni kriterij za evaluaciju efekata projekta (ovisno od postavljenog cilja) moe biti maksimiziranje obima proizvodnje uz minimiziranje trokova proizvdonje elektroenergije odnosno, doprinos projekta (kroz energetski bilans) drutvenom proizvodu zemlje ili doprinos projekta regulisanju vodotoka ili irigaciji poljoprivrednih povrina pa proizvodnja elektroenergije u tom sluaju ima indirektne efekte na projekat. Tzv. dodatnim kriterijima mjerili bi se efekti projekta na platni bilans zemlje, na koritenej kapaciteta u privredi, na raspodjelu dohotka, na zaposlenost, itd., a tzv. dodatnim implikacijama (koje je teko kvantificirati) bi se mjerili efekti projekta na prirodno drutveno okruenje, na ekonomsku nezavisnost zemlje, politiku zavisnost zemlje, itd.U dokumentima Svjetske banke ukoliko se projekat sastoji iz nekoliko subprojekata, tada se svaki dio projekta treba vrednosvati kao separatni projekat. Procjena takvog projekta trai nekoliko koraka. Prvo, svaku separatnu komponentu treba vrednovati nezavisno. Drugo, svaka mogua kombinacija mora biti procijenjena. Konano, itav projekat, ukljuujui sve komponente, mora biti u potpunosti procijenjen. U svakom sluaju treba biti koritena najpristupanija tehnologija i svaka kombinacija treba biti procijenjena. Preferirae se ona alternativa sa najveom NPV. Ako je pak budet limitiran, preferirae se ona alternativa koja maksimizira NPV bez velikog budeta. World Bank, Handbook on Economic Analysis of Investment Operation, 1996, str.20Uobiajeno mjerilo finansijskog uspjeha projeta predstavlja neto cash flow vlasnicima projekta pri emu se uzimaju u obzir investiranje dioniarskim kapitalom, kao i obaveze po zajmovima i porezima. U tom sluaju se moe izraunati finansijska stopa povrata i NPV za dioniarski kapital ili ukupna finansijska sredstva.Tehnika ekonomske analize je ista kao i tehnik finansijske analize s tim to se ona primjenjuje na novane tokove koj ise razlikuju upravo za odstupanje trinih od drutvenih efekata. Ulazni podaci u finansijskoj analizi se formiraju na bazi trinih cijena dostupnih investitoru na tritu, dok se u ekonomskoj analizi u evaluaciji projekta polazi od realnih trinih cijena sa drutvenog stanovita. Iz toga proizilazi i ekonomski tok projekta u kome se identifikuju samo sredstva koja su koritena ili proizvedena od strane projekta u odreenoj godini i koja jedino stvaraju oportunitetne trokove privredi. Ekonomski tok, dakle, treba operativno mjeriti. On obuhvata output projekta i sve resurse angaovane u projektu (investicijski i operativni trokovi), a ne nain na koji se ovi resursi finansiraju (izuzetak je inostrano finansiranje). Ekonomnska efikasnost projekta se valorizuje korak po korak u vie varijanti, promatrajui pri tom projekat sa stanovita njegovog efekta na svaki razvojni cilj posebno, efekti projekta na se ciljeve razvoja se meutim, ne mogu uvijek kvantitativno mjeriti ve se dio tih efekata moe samo kvalitativno izraziti.Polazna osnova za formirnaje ekonomskog toka je finansijski tok podvrgnut odgovarajuim korekcijama. Iz finansijskog toka se u ovom sluaju iskljuuju svi transferi i transferna plaanja (porez i porezne olakice, doprinosi, subvencije, carine i sl.) odnosno: Ibrelji I, Investicije II, Doo Harfo-graf, Tuzla, 2008, str. 22

- iz priliva projekta se izdvajaju: subvencije i premije po bilo kom osnovu (izvozni podsticaji i sl.), monopolski profiti, itd.,- iz odliva projekata se iskljuuju: carine, takse na uvoz, porezi na neto plae, porezi iz dobiti, itd., bez obzira da li se evidentiraju u investicijskim ili operativnim trokovima projekta.Struktura ekonomskog toka se moe predstaviti dosta jednostavno, investicijskim i operativnim trokovima sa prilivima sredstava pokrivenim prihodima od projekta. Treba, meutim, naglasiti da ovakav ekonomski tok zasnovan na stalnim cijenama koritenim u finansijskoj analizi nije dobar putokaz za ekonomsku analizu. Ustavri, ovdje se radi o nepotpunom ekonomskom toku jer svi elementi u toku sredstava moraju biti tano procijenjeni na osnovu stalnih (ustvari trinih) cijena usljed:moguih ekternalija u projektu koje nekoga u privredi optereuju, a nisu prikazane u toku resursa i poremeaja na tritu kada ove cijene nisu dobar indikator oportunitetnih trokova u zemlji.

Ovi problemi e se rijeiti ukljuivanjem u ovakav ekonomski tok relevantnih ekternih efekata procijenjenih prema vrijednostima oportunitetnih trokova i procjenom tokova resura umjesto po stalnim, po tzv.obraunskim cijenama. Ovaj sistem cijena predstavlja ustvari teorijske vrijednosti koje odravaju ekonomsku vrijednost sredstava odnosno, njihove oportunitetne trokove za privredu ili su to one cijene koje rezultiraju optimalnu alokaciju resursa u datom vremenu. Najjednostavnije se tokovi resursa revaloriziraju primjenom faktora konverzije (CF) koji predstavlja odnos izmeu obraunske cijene nekog proizvoda i njegove vrijednosti po stalnoj trinoj cijeni. Iz tog proizilazi da je faktor konverzije za dobro (i):Cfi= Spi/Mpigdje su:

Spi obraunska cijena dobra i Mpi stalna trina cijena koritena u finansijskom toku projekta.

Ovako utvreni faktor konverzije je vremenski trajniji ukoliko se obraunska i trina cijena kreu relativno blizu tokom vremena. On se moe definisati na nivou proizvoda to obino uradi evaluator projekta. Faktore konverzije za grupu proizvoda ili one koji se koriste u vie projekata (radna snaga i strana valuta, npr.) utvruje grupa eksperata i daje ih evaluatoru projekta. Slino je i sa faktorima konverzije za odreenu regiju i privredu u cjelini. Kompariui trine i obraunske cijene nekog projekta moe se doi u jednu od sljedeih situacija:

Situacija A: Pd > Pt Pd Pt = z > 0 , tj. potcijenjeno vrednovanja,Gdje su:Pt trine cijene, Pd obraunske cijene, z- premija koja mjeri odstupanja trinih cijena od obraunskih cijena.

U ovom sluaju je sistem trinih cijena potcijenio efekte projekta pa trine cijene treba poveati za iznos z da bi se pravilno vrednovao uinak projekta sa aspekta drutva.

Situacija BPd = Pt Pd Pt = z= 0, tj. pravilno vrednovanje.U ovoj situaciji su trine cijene jednake obraunskim pa je naravno, premija jednaka nuli iz ega proizilazi da je trini mehanizam pravilno vrednovao efekte projekta pa ih ne treba korigovvati to je rijetkost u stvarnosti. Situacija C:Pd < P Pd Pt = z < 0, tj. precijenjeno vrednovanje.Pri ovoj situaciji, trine cijene su vie od obraunskih, premija negativna, pa trite vrednuje efekte projekta vie od drutva pa je stoga neophodno reducirati trine vrijednosti za iznos z.

ZAKLJUAK

Kada posmatramo investicije sa makroekonomskog aspekta, moemo rei da one predstavljaju drugu po veliini komponentu drutvenog proizvoda. Investicije su osnova rasta i razvoja neke privrede. Meutim prilikom analize neke investicije bitno je da se sagleda sveukupna korist investicije, tj. da li e neka investicija biti korisna i za drutvo, a ne samo za privatne investitore, odnosno moe li neko ulaganje biti opravdano mada zato nisu zainteresovani privatni investitori.

Nakon prikupljenih informacija o investicijam te njihovoj vanosti za cjelokupnu privredu vaan dio prilikom razmatranja prihvatljivosti svake investicije je izraunavanje opravdanosti te investicije. Da bi se utvrdila opravdanost neke investicije ili projekta potrebno je izvriti ekonomsku i finansijsku analizu.

Ekonomska analiza prua vrijedne podatke na osnovu kojih je mogue donijeti odluku o tome da li je investicija prihvatljiva za investiture ali i za drutvo. Da bi takva analiza obezbijedila pouzdane rezultate, osnovni preduslov je da su raspoloivi tehniki podaci o potronji sredstava u odreenoj vrsti investicija, cijeni opreme, vrijednovanje uticaja menadmenta na potronju itd., pouzdani i dovoljni za obavljanje neophodnih tehnikih prorauna.

LITERATURA

Knjige:Bodi Z, Kane A, Marcus BC, Poela ulaganja, Mate doo, Zagreb, 1995, Ibrelji I, Investicije II, Doo Harfo-graf, Tuzla, 2008, Heilborner R.I., Thurow L.C., Ekonomija za svakoga, MATE doo, Zagreb, 1995Keynes J.M, Opa teorija zaposlenih, kamate i novca, Cekade, Zagreb, 1987, Samuelson P.A, Ekonomija, uvodna analiza, SA, Beorad, 1969, Smit A, Istraivanje prirode i uzorka bogatstva naroda, Kultura, Beograd, 1970.,

Internet:www.horizonti.ekfak.kg.ac.rs/sites/default/files/Casopis/2006/11_Dragomir_Dimitrijevic.pdf (pristupljeno 08.04.2014.)http://www.sl-consult.org/financijska-analiza (pristupljeno 07.04.2014)

www.undp.org/content/dam/bosnia_and_herzegovina/docs/Research&Publications/Energy%20and%20Environment/Energy%20Efficiency%20Library/BiH_ekonomska_i_finansijska_analiza_projekata_energijske_efikasnosti.pdf (pristupljeno 07.04.2014)

www.undp.org/content/dam/bosnia_and_herzegovina/docs/Research&Publications/Energy%20and%20Environment/Energy%20Efficiency%20Library/BiH_ekonomska_i_finansijska_analiza_projekata_energijske_efikasnosti.pdf (pristupljeno 07.04.2014)

http://www.poslovnaucinkovitost.eu/korisni-sadrzaji/kolumne/511-ekonomska-profitabilnost (pristupljeno 07. 04.2014) www.gfos.unios.hr/portal/images/stories/studij/sveucilisni-diplomski/upravljanje-projektima/Opravdanost_projekta_(5).ppt (pristupljeno 08.04.2014)www.megatrend-info.com/forum/index.php?action=dlattach;topic=5740.0;attach=9807 (pristupljeno 08.04.2014

SADRAJ

HYPERLINK \l "_Toc384874994" UVOD1HYPERLINK \l "_Toc384874995" 1.MAKROEKONOMSKI I DRUTVENO EKONOMSKI ASPEKT INVESTICIJA2HYPERLINK \l "_Toc384874996" 1.1 Investicije sa makroekonomskog gledita2HYPERLINK \l "_Toc384874997" 1.2 Drutveni karakter investiranja - ekonomsko teorijski osvrt4HYPERLINK \l "_Toc384874998" 2. EKONOMSKA ANALIZA INVESTICIJA U KONTEKSTU DRUTVENO RAZVOJNIH CILJEVA7HYPERLINK \l "_Toc384874999" 2.1 Opti pristup ekonomskoj analizi7HYPERLINK \l "_Toc384875000" 2.2. Teorijski osnov i tehnike ekonomske analize9HYPERLINK \l "_Toc384875001" 2.2.1. Izbor numeriare-a i principi evaluacije dobara i usluga10HYPERLINK \l "_Toc384875002" 2.2.2. Izbor ekonomske stope diskonta12HYPERLINK \l "_Toc384875003" 2.2.3. Princip odreivanja referentne cijene investicija13HYPERLINK \l "_Toc384875004" 2.2.4. Princip odreivanja referentne cijene radne snage13HYPERLINK \l "_Toc384875005" 2.2.5. Principi odreivanja referentne cijene deviza14HYPERLINK \l "_Toc384875006" 2.3 Nivoi investicijske analize i dilema: privatni ili javni sektor u procesu investiranja14HYPERLINK \l "_Toc384875007" 2.4 Razmatranje alternativa kao osnova identifikacije projektnih trokova i koristi u ekonomskoj analizi investicija17HYPERLINK \l "_Toc384875008" 2.5 Prilagoavanje cijena i deviznog kursa u ekonomskoj analizi investicija17HYPERLINK \l "_Toc384875009" 2.5.1. Numerike relacije izmeu razliitih prisupa17HYPERLINK \l "_Toc384875010" 3. EKONOMSKA ANALIZA PROJEKTA17HYPERLINK \l "_Toc384875011" 3.1 Ekonomski parametri18HYPERLINK \l "_Toc384875012" 3.2 Vremenska vrijednost novca22HYPERLINK \l "_Toc384875013" 3.2.1 Metod perioda otplate (Payback - PB)25HYPERLINK \l "_Toc384875014" 3.2.4 Metod isplate (Pay-Off - PO)31HYPERLINK \l "_Toc384875015" 3.3 Finansijska i ekonomska analiza investicija: slinosti i razlike33HYPERLINK \l "_Toc384875016" ZAKLJUAK39HYPERLINK \l "_Toc384875017" LITERATURA40