27
I Ekonomika urbanog prostora URBANA EKONOMIJA - URBANA EKONOMIKA ??? URBANA EKONOMIJA (Urban economy) - stvarna je ekonomija nekog društva i njezina struktura URBANA EKONOMIKA (Urban economics) – - ekonomska disciplina koja se bavi proučavanjem urbane ekonomije i njezinih zakonitosti. Urbana ekonomika Razlikuje dvije vrste ekonomije u gradu - Tradicionalna ekonomija (proizvodne i uslužne djelatnosti koje su smještene u gradu) o Npr. neka se djelatnost nalazi u gradu jer koristi prednosti gradskog prostora, ali i druge koristi, npr od eksterne ekonomije, ekonomije razmjera i dr. o Urbana ekonomika se ne bavi problemima tehnologije, proizvodnje i prodaje, već aspekt prednosti koje joj pruža prostor - Ekonomija koja se bavi gradskim prostorom o Ekonomija nastala na temelju uređenja i iskorištavanja gradskog zemljišta za stanovanje, rad i ostale usluge (od privrednih do kulturnih, zdravstvenih) Urbana ekonomika je grana prostorne ekonomike koja se bavi prostorno–ekonomskim zakonitostima grada i doprinosom njegovih prostora uspješnom razvoju grada i njegove ekonomije u užem i širem značenju tog pojma. Iz toga proizlaze dva osnovna fenomena u definiciji ekonomike: - grad (gradski prostor) i - smještaj određenih ekonomskih i drugih aktivnosti u tom prostoru Predmet urbane ekonomike… 1. Osnovni predmet urbane ekonomike je smještaj, odnosno izbor lokacije za smještaj neke djelatnosti (preduzeća) i lokacije za smještaj kućanstva na području grada. Odgovara na pitanja GDJE? = smjestiti kućanstva, živjeti, raditi… GDJE je poželjno raditi, a GDJE stanovati ? 2. Urbano-ekonomske zakonitosti i procesi (rast gradova, veličina, bijeg na periferiju, koncentracija ljudi i dobara, ekonomija razmjera, eksterne ekonomije i dr. 3. Korištenje zemljišta i zemljišna renta, gradski promet i stanovanje 4. Gradski problemi (razmještaj stanovanja, urbana bijeda, urbani kriminalitet i problemi edukacije)

Ekonomika urbanog prostora

Embed Size (px)

DESCRIPTION

ekonomika urbanog prostora, odnosi se na ekonomiku i transport, odredjivanje pogodnog polozaja preduzeca.

Citation preview

I Ekonomika urbanog prostora

URBANA EKONOMIJA - URBANA EKONOMIKA ???URBANA EKONOMIJA (Urban economy) stvarna je ekonomija nekog drutva i njezina strukturaURBANA EKONOMIKA (Urban economics) ekonomska disciplina koja se bavi prouavanjem urbane ekonomije i njezinih zakonitosti.

Urbana ekonomikaRazlikuje dvije vrste ekonomije u gradu Tradicionalna ekonomija (proizvodne i uslune djelatnosti koje su smjetene u gradu) Npr. neka se djelatnost nalazi u gradu jer koristi prednosti gradskog prostora, ali i druge koristi, npr od eksterne ekonomije, ekonomije razmjera i dr. Urbana ekonomika se ne bavi problemima tehnologije, proizvodnje i prodaje, ve aspekt prednosti koje joj prua prostor Ekonomija koja se bavi gradskim prostorom Ekonomija nastala na temelju ureenja i iskoritavanja gradskog zemljita za stanovanje, rad i ostale usluge (od privrednih do kulturnih, zdravstvenih)

Urbana ekonomika je grana prostorne ekonomike koja se bavi prostornoekonomskim zakonitostima grada i doprinosom njegovih prostora uspjenom razvoju grada i njegove ekonomije u uem i irem znaenju tog pojma.

Iz toga proizlaze dva osnovna fenomena u definiciji ekonomike:- grad (gradski prostor) i- smjetaj odreenih ekonomskih i drugih aktivnosti u tom prostoru

Predmet urbane ekonomike1. Osnovni predmet urbane ekonomike je smjetaj, odnosno izbor lokacije za smjetaj neke djelatnosti (preduzea) i lokacije za smjetaj kuanstva na podruju grada. Odgovara na pitanja GDJE? = smjestiti kuanstva, ivjeti, raditi GDJE je poeljno raditi, a GDJE stanovati ?2. Urbano-ekonomske zakonitosti i procesi (rast gradova, veliina, bijeg na periferiju, koncentracija ljudi i dobara, ekonomija razmjera, eksterne ekonomije i dr.3. Koritenje zemljita i zemljina renta, gradski promet i stanovanje4. Gradski problemi (razmjetaj stanovanja, urbana bijeda, urbani kriminalitet i problemi edukacije)5. Upravljanje gradom, urbani marketing i urbana ekologija

Uloga GRADA u ekonomijiGrad je sinteza svega onog to je progresivno -Grad je magnet koji privlai (L. Mumford) Mjesto kreacija i inovacija Mjesto susreta ljudi, prelijevanja znanja i ideja, razvoj novih proizvoda i proizvodnih tehnika Mjesto visoke i razliite proizvodnje, razmjene i potrnje dobara i usluga Mjesto koje prua vee mogunosti nego selo (posljedica velikih imigracija u gradove i porast urbanizacije) Mjesto susreta ponude i potranje

Grad je mjesto koje privlai ekonomiju, ona je u gradu uspjenija, ona u gradu ima uslove za inovacije i progres i zbog toga je ekonomska urbanizacija u stalnom porastu.

Ekonomija grada je vrlo vana za regionalnu ekonomiju i za nacionalno gospodarstvo.

GRAD JE...... sloen drutveni fenomen koji se prostorno, a posebno vremenski manifestira u razliitim oblicima i s razliitim funkcijama(Vresk)

poseban kulturni fenomen sa svojim posebnim sistemom vrijednosti i normi, s posebnim ponaanjem ljudi koje je karakterizirano specifinostima i koje odvaja urbano od ruralnog ponaanja(Wirth)

Pojmovi vezani za grad, gradsku okolicu i gradsku regijuGRAD bio veliki ili mali, u osnovi oznaava odreeno geografsko podruje na kojemu je visoka gustoa stanovnitva na relativno malom prostoru.

GRADSKO PODRUJE obuhvaa grad i njegovu uu okolicu (rubno podruje) koje s gradom esto kontaktira

GRADSKA OPINA (municipality) jeste ono podruje grada koje je pod upravnom jurisdikcijom grada i koje moe biti manje i vee od samoga grada.

METROPOLITANSKO PODRUJE jeste gradski prostor i njegova ira okolica koja s gradom usko sarauje i unutar kojega postoje vrlo jaki organizacijski, ekonomski i prometni meuodnosi

GRADSKA REGIJA odreeno je regionalno podruje sastavljeno od veeg broja naselja koja prema funkcionalnom kriteriju gravitiraju odreenom gradskom sreditu i s njim ine odreenu geografsku i razvojnu zajednicu.

Poglavlja urbane ekonomike:Teorijski okviri urbane ekonomike Prostor kao ekonomska kategorija i Istorijski razvoj prostorne ekonomije Prostorne zakonitosti Zakonitosti urbane ekonomije (uticaj na raspored i razmjetaj privrednih i neprivrednih aktivnosti u gradu) Problematika rasta gradova sa demografskog i ekonomskog gledita

Zemljina renta i koritenje zemljita Teoretske osnove rente Gradska renta i njena primjena u praksi Gradske strukture i koritenje zemljita Gradski saobraaj i stanovanje Funkcija gradskog saobraaja Ponuda i potranja za saobraajem Uticaj saobraaja na zagaenje zraka Stanovanje Trite stanovanja i instrumenti dravne politike stanovanja Gradski problemi Gradsko siromatvo Razmjetaj siromanih i problem grupisanja i segregacije graana Gradski kriminal Nastanak kriminala Problemi zatite graana i imovine Lokalna samouprava Nastanak i razvoj lokalne samouprave Javno upravljanje (javni sektor i problemi upravljanja u javnom sektoru Upravljanje gradom Urbani marketing i gradska ekologija Analiza funkcije marketinga u gradovima i naela na kojima se utemeljuje Funkcija urbanog marketinga Urbana ekologija Ekoloki problemi grada (odlaganje krutog otpada i zagaenje zraka) Kultura ivljenja i odnos prema kulturnim i ambijentalnim vrijednostima grada Koncept odrivog razvoja Neoklasino i ekoloko gledite Ekonomika okolia Ekonomske funkcije okolia Ekoloke eksternalije Pozitivne i negativne ekstrernalije Trite kao regulator oneienja Pigouovi porezi Javna dobra i zajedniki resursi Problem slobodnog jahaa Tragedija zajednikog Utvrivanje vrijednosti ekolokih dobara Optimalno oneienje i porez Ekoloki porezi Ekonomska definicija optimalnog oneienja Utvrivanje ekonomske vrijednosti okolia Metode vrednovanja okolia Cost-benefit analiza (CBA) Veza ekonomskog i ekolokog sistema Opa naela zatite okolia Nosioci politike zatite okolia Instrumenti politike zatite okolia pravno-regulativni Ekonomsko-finansijski Institucionalni Politika zatite okolia u razvijenim zemljama Politika zatite pokolia u zemljama u tranzicijiII Teoretske osnove urbane ekonomikeProstor i ekonomijaProstor jedna od najstvarnijih prirodnih kategorija Prisustvo prostora u svim naukama (vrijeme i prostor)Vrijeme i prostor u ekonomiji ekonomska nauka je od poetka vezana uz kategoriju vremena prostor je tek u posljednje vrijeme prihvaen kao ekonomska kategorija (svijest o prostoru se sporo raala) ekonomski resurs koji je ogranien i kojeg je relativno sve manje zemljite (i zemljina renta) i prostor nisu isto. U ekonomiji se govorilo samo o proizvodnom zemljitu a ne o ukupnom zemljitu

Moderna prostorna ekonomika (prostor je faktor ekonomske uspjenosti) Nastaje u XX. st.- shvaanje o prostoru kao ogranienom resursu i vanoj ekonomskoj kategoriji. Njezina se primjena danas oituje u ekonomiji, urbanizmu i prostornom i regionalnom planiranju.

Razvoj prostorne ekonomike XX. st. je stoljee najvee ekspanzije stanovnitva, proizvodnje, prometa, otkria, ratova i unitenja okolia Prostor postaje ogranienje i briga cijelog svijeta Poetak prostorne ekonomije nalazimo u Njemakoj sredinom XIX. st. Industrijalizacija u evropskom zemljama i potiskivanje poljoprivrede Znaaj poljoprivrede za nacionalnu ekonomiju u Njemakoj Razvijala se oko gradova i imala trino obiljeje Sa porastom potronje javljaju se problemi (tehniki, ekonomski, prostorni i saobraajni) Pojava prvih teoretskih razmiljanja o vanosti i svrsishodnosti razmjetaja poljoprivrede u prostoru Henrich von Thnen (Tinen) (Izolirana drava 1826.) On je zaetnik prostornoekonomske teorije smjetaja H. von Thnen upozorava na vanost udaljenosti od trita s obzirom na trokove transporta

Njegova teorija je apstraktna u centru zamiljenog kruga je grad i trite poljoprivrednih proizvoda Teritorij je ispresjecan putevima Trokovi prevoza su proporcionalni udaljenosti Prema udaljenosti se odreuje i vrsta poljoprivrednih proizvoda (koncentrini krugovi) Znaaj i doprinos daljim istraivanjima

Krajem XIX stoljea posljedice industrijske krize i uvianje znaaja razmjetaja industrije Launhardt (Lonhart) iznosi teoriju industrije- koju temelji na trokovima transporta Weber - teoriju lokacije temelji na tri bitna elementa: transportni trokovi, trokovi radne snage, aglomerativni i deglomerativni faktori Sutina Weberove teorije zukazao je na meuzavisnost ekonomskih, prostornih i socijalnih struktura Lsch (Le)- prvi cjelovit teoretski prelaz sa mikrookvira na makro nivo razvio je teoriju prostorne cjelovitosti uz respekt individualnih lokacija Lschov trini model pelinjeg saa apstraktan model Proizvodne jedinice se smjetaju oko sredita regije, a ta sredita se grupiu oko veeg sredita. Sistem grupisanja se bazira na saobraajnicama, koje ine kostur grupisanja.

Prostorni modeli razvoja Walter Christaller (njemaki teoretiar ) teorija sredinjeg naselja Znaaj ove teorije prvi put se u prostornu ekonomiku uvodi grad - sredinje naselje kao faktor organizacije prostora) Njegova postavka: osnovna funkcija grada je snabdijevanje okolnog podruja robama i uslugama Grad se nalazi u sreditu regije a ostala su naselja oko njega Bitno obiljeje Christalerove teorije sredinjih naselja: sredinje naselje treba biti snabdjeveno sa dobrima i uslugama na visokom nivou, to e uticati na poveanje broja stanovnika, bri ekonomski rast Sredina naselja su meusobno u hijerarhijskom odnosu ovisno o broju i vrsti funkcija Model je apstraktan i zasnovan na idealiziranim pretpostavkama, statian i zanemaruje objasniti nain razvoja postojee strukture u budunosti Ipak je njegov model bio poticajan, na osnovu ega su nastala praktina rjeenja i primjenljive metode modela sredinjih naselja Nakon II svj. rata prouavaju se novi prostorni modeli razmjetaja ekonomskih jedinica Nastaju mnoge teorije a cilj je bio uspostavljanje ravnotenog razvoja u prostoru XX stoljee problem urbane nagomilanosti, pretjerana urbanizacija, potreba racionalnog iskoritavanja prostora Policentrini razvojni model nasuprot monocentrinom (iz jednog sredita ka novim sreditima) Monocentrizam neravnomjeran rast glavnog grada u odnosu na druge gradove i regije U prostornoj ekonomije policentrizam se pojavljuje kao model ravnomjernijeg razvoja Policentrizam je savremeni sistem koji je i teorijski utemeljen S gledita prostornog planiranja ima aplikativno znaenje u prouavanju razmjetaja razliitih aktivnosti, urbanih sredita posebno na regionalnom nivou Kada regija ili vie regija postaju nosioci razvitka , to se u prostornoj ekonomici zove osovinom razvitka (npr. dolina Rajne, Dunava, Save, obalno podruje Hrvatske i sl.) To nije tehnoloka ili proizvodna povezanost nego organsko prostorno jedinstvo sa visokim stepenom infrastrukturne povezanosti

Model litoralizacije (lat. litoralis-primorski; litus-morska obala) Rije je o modelu obalne ekonomije (primorske), koja poinje s razvojem transporta, gradnjom luka i lukih gradova, a nastavlja se s razvojem industrije i turizma. Litoralizacija donosi ogromne prihode iz snage prostora, ali i definira obalnu ekonomiju i utie na njezinu strukturu i gospodarsku uspjenost.

Neke zakonitosti u prostornoj ekonomiji Prevoz kao lokacijski faktor Ekonomija razmjera Lokacijska ustrajnost Eksterne ekonomije Teorija praga i teorija zapreka Zakon materijalne i trine vezanosti Zakon lokacijske podudarnosti (kompatibilnosti)

Prevoz kao lokacijski faktor Vaan lokacijski faktor Ima presudnu ulogu u razmjetaju odreenih aktivnosti i ljudi u prostoru Trokovi prevoza utiu na lokacijsku optimalnost Nije jednako vaan za sve djelatnosti Problem udaljenosti radne snage

Ekonomija razmjera (obima) Zakonitost: kapacitet proizvodnje iste vrste vee veliine, daje vee uinke od istovrsnog kapaciteta proizvodnje manje veliine To je zakonotost ekonomije obima i ima ope ekonomsko znaenje Po istoj zakonitosti se ponaaju trokovi investiranja i proizvodnje Trokovi investiranja i trokovi proizvodnje su manji to je vei kapacitet proizvodnje Sa prostornog aspekta - Vee ekonomske efekte prua ona lokacija koja ima vei prostorni kapacitet Kapacitet koji ne odgovara smjetajnim uslovima nee dati optimalan efekat

Lokacijska ustrajnost Tenja neke djelatnosti koja je smjetena u prostoru da ostane na tom mjestu i bez obzira na promjenu uslova smjetaja Moe se uporediti sa zakonom inercije (Galileo Galilei) Lokacijska ustrajnost ili inertnost- vezana je najveim dijelom uz odreene koliine fiksnih fondova koji utjeu na njihovu nepokretljivost. Isto tako na nepokretljivost djeluje i prostorna vezanost uz infrastrukturne pogodnosti ili vezanost uz neku susjednu djelatnost U praksi se javljaju neekonomski faktori koji utiu na premjetanje aktivnosti (ekoloki razlozi, urbanistike potrebe)

Eksterne ekonomije Prednosti koje jedna proizvodna jedinica pribavlja drugoj jedinici a da pri tome druga jedinica nije podnijela nikakve trokove Interne Eksterne Interne ekonomije ovise o vlastitoj sposobnosti a eksterne od napretku cijele pripadajue grane Termin za pozitivne efekte- eksterne ekonomije Termin za negativne efekte- eksterne disekonomije Lokalizacijske ekonomije- efekti u proizvodnoj jedinici kao posljedica uspjeha jedne proizvodne grane na nekoj lokaciji ili zbog koncentracije drugih uspjenih ekonomskih jedinica na tom mjestu Urbanizacijske ekonomije se odnose na efekte koji se javljaju kao posljedica urbanih koncentracija ekonomskih i neekonomskih djelatnosti koje utiu na trajni rast ekonomije grada.

Eksterne ekonomije imaju mikro i makro obiljeje S mikroekonomskog stajalita se mogu obraunati efekti interne ekonomije S makro stajalita postoje odreene tekoe zbog kojih se efekti eksterne ekonomije teko utvruju S teoretskog stajalita vrednovanje koristi i teta od eksterne ekonomije provodi se internalizacijom eksternih efekata

Teorija praga i teorija zapreka Razvoj se odvija u fazama, nelinearno, neravnomjerno i sa mnogo zapreka U odreenim fazama nastaju mnoge zapreke pragovi koje je potrebno preskoiti s poveanim naporima (faze razvoja grada) To jemomenat stagnacije, kada je potrebno omoguiti nastavak razvoja i rasta uz poveanje investicija Npr. Poveane investicije u dodatnu infrastrukturu, nove tehnologije, inovacije i sl. Na ovaj nain se preskae prag razvoja i nastavlja razvojni proces Ova teorija ima svoje praktino znaenje

Zakon materijalne i trine vezanosti Pojedine djelatnosti (proizvodne ili uslune) su prostorno vezane za trite sa mjestom potronje zbog uspjenijeg poslovanja Podruja potronje su preteno urbane sredine sa velikom koncentracijom stanovnika Za neke vrste proizvodnje i usluga materijalna vezanost uz odreene lokacije na kojima se nalazi sirovina i energija pojavljuju se zbog ekonomskih razloga (smanjuju se trokovi transporta i proizvodnja je ekonomski uspjena) Tehnoloka vezanost- na odabir lokacije djeluju tehnologija i transportni trokovi Uz pomenute, prisutna je i vezanost uz refrakcijske take Refrakcijske take-mogunost oplemenjivanja robe i redistribucije razliitim prometnim sredstvima (take uz morske i rijene luke)

Zakon lokacijske podudarnosti (kompatibilnosti) U razmjetaju proizvodnih i uslunih djelatnosti prisutne su male ili velike koncentracije Vana je koncentracija djelatnosti koje se tehnoloki meusobno podudaraju Krenje zakona podudarnosti uvijek rezultira manjom ekonomskom uspjenou neke djelatnosti Primjer nepodudarnosti (inkopatibilnosti) nalazi se u zonama turizma. Turizam je osjetljiv na buku, oneienje zraka, mora i okolia u cijelini, sve ostale aktivnosti treba podrediti turistikim zahtijevima

III Grad u urbanoj ekonomiji

Gradovi su najsloeniji sistemi koje je ovjek stvorio Osnovno obiljeje civilizacije Grad je proizvod civilizacije i stjecite drutvenih, kulturnih, proizvodnih i dr. aktivnosti Gradovi su najznaajniji prostorni tragovi svakog drutva Dananju civilizaciju karakterie urbano drutvo Na svjetskom nivou oko 50% populacije ivi u gradovima, u Evropi oko 80%, u BiH oko 70% (Bublin, M. Urbani razvoj BiH)

Gradovi predstavljaju pokretae razvoja drutva (kapacitet za promovisanje razvoja, socijalno povezivanje i graanski i kulturni identitet) Mnogi gradovi su postali strateki centri u odluivanju, razmjeni i komunikaciji, U mnogim je dolo do koncentracije intelektualnih resursa Mnogi raspolau znatnim privrednim, naunim i kulturnim resursima, postaju izvor rasta i otvaranja radnih mjesta I pored svega (uprkos ovom potencijalu) mnoge zajednice i pojedinci unutar mnogih gradova ostaju van privrednih i drutvenih tokova Razvoj privredno konkurentnih i drutveno kompetentnih gradova ostaje izazov za Evropu, pa i svijet

Istorijski razvoj grada Kakvi su meuodnosi postojali u istoriji izmeu ekonomije i grada? Prvi gradovi u Evropi nastaju na obalama Sredozemlja Prvi gradovi su Grkoj i Maloj Aziji U vrijeme egejske kulture (Mikena, Argos, Troja) Dolaskom grkih plemena (Atena, Sparta, Milet, Efez) Helenistiko doba je vrijeme prostotnog irenja helenistike kulture prema istoku i zapadu (Aleksandrija, Antiohija, Pergam) Helenistiki gradovi su bili gradovi-drave (polis) Atena je bila najvei grad dominirala je snagom i uticajem Drala u svojim rukama trgovinu na Sredozemlju Urbana i kulturna veliina i simbol helenizma na svim poljima nauke, sporta i kulture uopte Prva uiteljica demokratije Njeno urbano ustrojstvo je imalo uticaja na razvoj gradova Rimskog carstva

Jaanje Rimske drave i osvajanje grkih gradova Rimski grad je zadrao tradiciju gradnje (u obliku etverougla sa ulicama koje se sjeku pod pravim uglom) Rimljani su imali jednu dravu i jedan glavni grad Rim je dominirao u svim elementima (stroga upravna hijerarhija) Ostali gradovi su bili sredita provincija sa ogranienim pravima Rim je obiljeio istoriju civilizacije svojim autoritetom, pravnim temeljima drutva i na podruju kulture, istorije i nauke Na temeljima rimskog graditeljstva nastali su mnogi gradovi koji su i danas aktivni historijski gradovi Podjela Rimskog carstva (395. g.) poetak kraja dominacije rimske civilizacije Pad zapadnog Carstva (476.g.) i prodor sjevernih plemena (posebno germanskih) Propast istonog Rimskog carstva (1461.g) prodor Turaka Istoriari se slau da sa propau Zapadnog rimskog carstva prestaje Stari a poinje Srednji vijek Srednji vijek uloga kranstva Grad mijenja svoje sadraje Sredinji dio grada zauzimaju vjerske i druge socijalne funkcije, samostani U ovom periodu (feudalno doba) poljoprivreda i trgovina Zemlja dobiva na vrijednosti Uspon trgovine se vee za robno-novanu privredu (Franaka drava i uvoenje novanog sistema i srebrnog novca) Za razvoj trgovine su zasluni gradovi Trgovci kao novi socijalni sloj Trgovina privlai u gradove obrt novi drutveni sloj -graanstvo

Nakon rimske vladavine mnogi su gradovi nestali Zato to su izgubili funkciju Zato to su uniteni od barbarskih plemena Srednji vijek je pogorao razvitak gradova Gradovi su rasli sporo Gradovi sa vie od 100 hiljada stanovnika 1500 godine Evropa ima samo 6 gradova (Pariz najvei sa 225 hiljada) 1700. godine 13 takvih gradova (Istanbul sa 700 hiljada) 1800 god. 21 grad (London 861 hiljadu) (8,5 miliona pred II svj.rat)

Srednjovjekovni gradovi se utvruju (nova forma grada) Zidine sputavaju razvoj gradova Bitno obiljeje renesansnih gradova je geometrijska pravilnost s obzirom na raspored ulica i trgova Ulice su iroke, grade se palae i rezidencije Sve je podreeno vlasti i vojnim strukturama Malo panje se pridavalo stanovanju Zemljite postaje izuzetno vrijedno (poveava se spratnost) Veina dananjih evropskih gradova ima obiljeje urbanog razvoja tog vremena U XIX i XX st. nastankom kapitalizma nastaju promjene koje su se odrazile na razvoj i strukturu gradova

Razvoj industrije i njen smjetaj u gradove Industrijalizacija izaziva demografsku urbanizaciju Gradovi rastu i nastaju novi gradovi Migracije stanovnitva prema gradovima To je vrijeme velike razvojne,demografske i urbane eksplozije Evropski gradovi dostiu veliinu od nekoliko miliona stanovnika (1910 godine London ima vie od 7 miliona stanovnika) Industrijski grad je najmranija strana industrijalizacije Velike industrojska zone u gradovima i radnika naselja

Novine u nainu gradnje su doprinijele brzoj gradnji i rastu gradova Zemljite se sve intenzivnije koristi i dobiva na cijeni Zbog pretjerane demografske i ekonomske urbanizacije gradova stvaraju se velike razlike izmeu velikih i malih gradova Gradovi postaju stjecite svega to je progresivno, ali i mjesta bijede i kriminala U svim etapama razvoja gradova tokom istorije ekonomija je smjetena u gradu te bitno utie na strukturu grada i promjene strukture stanovnitva

Urbani razvoj i razvoj gradova u BiH U srednjem vijeku je postojala veoma razvijena i prostorno razuena mrea gradova sa obiljejima srednjevjekovnog grada Osmanski period karakterie intenzivna izgradnja gradova orijentalnog tipa. Sistem gradnje je imao obiljeja vrtnog grada (dosta zelinila i voda) Pored posebnih karakteristika (dua grada), zajednike karakteristike gradova BiH su: raznolikost i stjecite razliitih naroda, kultura religija (proimanje Orijenta i Zapada, tradicionalnog i modernog)

Nakon II svj. rata dolazi do velike koncentracije stanovnitva u gradovima To izaziva: Rast gradova; prostorno, demografski i funkcionalno (urbanizacija i industrijalizacija) Dolazi do zapostavljanja sela (deagrarizacije) Ovi procesi su se odvijali brzo (20-30 godina, dok su u Evropi trajali due) i nisu bili drutveno kontrolisani U socijalnom pogledu naglaen susret ruralnog i urbanog naina ivota i konflikti Stabilizacija ovih tokova oko 90 tih god.prolog st. kada je uspostavljena dosta povoljna prostorna i funkcionalna struktura gradova sa izraenim regionalnim centrima (Sarajevo, Mostar, B.Luka i Tuzla) i znatnim brojem subregionalnih centara.

Posljedice urbicida kojem su bili izloeni gradovi BiH (1992-1995.) su vrlo teke i ukratko se svode na ogromna razaranja fizikih struktura, a naroito historijskih spomenika, unitenje privrede, infrastrukture i iznad svega demografsku destrukciju, to e imati dugorone posljedice po razvoj gradova

U gradovima su prisutni ruralni, umjesto urbanih lobija i gradovi se sve vie provincijaliziraju, umjesto da se europeiziraju

Gradovi BiH su se nali pred pragom razvoja, kada je neophodno izvriti plansko usmjerenje njihovog razvoja i uloiti znatna sredstva, ali i energiju i entuzijazam graana, kako bi se izvrila urbana rehabilitacija gradova. Rehabilitacija je, prije svega, vezana za obnovu urbanog identiteta, uvoenje novih urbanih tehnologija, izgradnju kulturnih, sportskih i rekreacijskih sadraja, revitalizaciju, konzervaciju i rekonstrukciju kulturno-istorijskih sadraja, arhitektonskih struktura i sl.

Prostorno-ekonomske zakonitosti i veliina gradaZato nisu svi gradovi jednake veliine?

Razliiti odgovori sa aspekta urbanizma, istorije, sociologije i dr. disciplina Odgovor sa gledita urbane ekonomike zakonitosti koje vladaju u prostorno urbanoj ekonomici!

1. Zakon ekonomije razmjera Primjer jednog grada i jedne djelatnosti Npr. Industrijsko preduzee koje se uspjeno razvija na temelju djelovanja ekonomije razmjera u proizvodnji. to je vea proizvodnja, trokovi proizvodnje su relativno manji (prvi aspekt djelovanja zakona razmjera - unutranji pozitivan efekat) II aspekt - rast privlai novu radnu snagu

Uticaj ekonomskog rasta na potrebu za novim radnim mjestima utie i na brojani rast grada Zakljuak: ova zakonitost je proizvela pozitivan efekat u samom preduzeu koji se odrazio na rast grada.

2. Zakon eksternih ekonomija Primjer dva grada: u I gradu postoji jedna djelatnost (1.) u II gradu jedna djelatnost sa vie preduzea (npr. trgovina) Ako je npr. jedna trgovina imala dodatne investicije radi poboljanja uslova poslovanja efekte se odraavaju i na na bolje poslovanje drugih preduzea TO JE EFEKAT EKSTERNIH EKONOMIJA Drugim rijeima; jedno preduzee ima koristi od odluka drugog preduzea pozitivno prelijavanje koristi Pozitivno prelijevanje koristi utie na poveanje zaposlenosti i otvaranje novih preduzea u gradu Eksterne ekonomije utiu na poveanje produktivnosti i plata, to privlai radnu snagu u grad GRAD raste Na bazi djelovanja ove zakonitosti se mogu objasniti razliite veliine gradova (prema intenzitetu djelovanja eksternih ekonomija)

3. Grupisanje (Clustering) Npr. Preduzea koja se bave istom djelatnou grupisana u zonama jedna pored druge Grupisanje izaziva odreene efekte koji imaju karakter eksternih ekonomija Prednosti grupisanja: dostupnost informacija, raspoloiva radna snaga, isti isporuioc sirovina i materijala Efekti grupisanja: smanjenje proizvodnih trokova pojedinih preduzea, poveanje ukupne proizvodnje (u konkretnoj djelatnosti) Ovakav oblik djelovanja eksternih ekonomija naziva se lokalizacijska ekonomija po kojoj uteda vrijedi samo za firme u klasteru.

Primjer: preduzea e se grupisati ako kupuju od istog dobavljaa. Uslovi za aglomeraciju: Potranja nije dovoljno velika Trokovi transporta su visokiKoristi grupisanja: Trokovi infrastrukture (cesta, vodovod, telefon) su nii ako su firme na jednom mjestu. Cluster poveava efikasnost trita rada(ako se nalaze na jednom mjestu preduzea lake prilagoavaju potranju za radom ) Prelijevanje znanja (razmjena informacija i tehnologija)Ovi efekti utiu na diferenciran rast gradova

4. Proces urbanizacije kao faktor rasta gradova- Ekonomska - Demografska urbanizacija- Ovo su dva pratea procesa U prvom sluaju ekonomija povlai stanovnitvo u grad U drugom sluaju stanovnitvo povlai ekonomiju u grad Bez ekonomije i stanovnitva nema rasta gradova Ovo su urbanizacijske ekonomije koje lie na lokalizacijske ali nisu iste Urbanizacijske ekonomije se odnose na veliinu ukupne urbane ekonomije (proizvode dobrobit za firme s obzirom na grad, a ne s obzirom na neku posebnu industriju)-prelijevanje dobrobiti je rezultat veliine cijelog grada, a ne pojedine industrije Koritenje usluga (banke, ugostiteljstvo, osiguranje) Lokalizacijske ekonomije se odnose na pojedinane industrije(proizvode koristi s obzirom na neku posebnu industriju)

5. Trite i njegove zakonitosti kao faktor veliine i razvoja grada Grad ne posmatramo sa gledita proizvodnje (trite proizvodnih dobara), ve sa aspekta trita potronih dobara Radnici u industriji gotovo svoj cijeli proizvod izvoze iz grada, ali dio svoje plate troe na odreena potrona dobra Potrona dobra su u trgovinama, skladitima iz ega proizilazi potreba nove radne snage to je grad vei potrebne su vee koliine potronih dobara, a to sve utie na poveanje broja stanovnika u gradu i na razliitu veliinu grada

Faktori smjetaja djelatnost (preduzea) u graduSmjetaj neke aktivnosti se temelji na tri bitna faktora: Trinom mehanizmu Eksternoj i aglomerativnoj ekonomiji Transportnim trokovimaTrite - Trajno uestvuje u procesu razmjetaja aktivnosti Razmjetaj aktivnosti u gradu je ovisan o nagodbi ponuaa i kupca gradskog zemljita Ljudi (i aktivnosti) preferiraju grad zbog blizine mjesta stanovanja i mjesta rada Dva faktora su najvanija u odluivanju o smjetaju: Stanovnitvo Razliite aktivnosti (trgovine, uredi, tvornice i sl.) Smjetaj stanovnitva je veliki problem grada Raspored stanovnika unutar gradskog prostora najveim dijelom odreuje struktura vrijednosti urbanog zemljita Sa makroprostornog aspekta daje se prostorni model koji daje okvire za stanovanje na podruju grada Sa mikriprostornog aspekta treba imati operativni plan smjetaja stanovnika koji je vrlo sloen jer ovisi o individualnim odlukama domainstava Postoje dva tipa modela smjetaja stanovnika Prema prvom modelu, odluka o smjetaju se temelji na minimalnim trokovima putovanja (vanost kompromisa izmeu trokova putovanja i trokova stanovanja) Drugi pristup, naglaava tri vane stvari za donoenje odluke o smjetaju:izbor kue, izbor podruja i izbor ekolokih prednosti Mnogi autori daju prednost drugom modelu

Smjetaj aktivnosti ( trgovine, poslovni prostori , tvornice i dr.) Gotovo nemogue nai sveobuhvatnu teoriju i koncept optimalne lokacije u ve izgraenom gradu Optimalni modeli su preteno statini, a gradske promjene su dinamine i mogu negativno djelovati na vrijednost kljunih determinanti smjetaja. Takvi faktori ukljuuju promjene nivoa i prostorne distribucije stanovnika, unapreenje transporta, izmjene tehnologije u proizvodnji i u komunikacijama i dr. Nije mogue nai univerzalnu teoriju smjetaja u gradu

Teorija lokacije neke firme ima za cilj donoenje odluke o njenom smjetaju na mjestu gdje e ostvariti maksimalan profit, gdje e doi do porasta zaposlenosti, do privlaenja drugih firmi i rasta grada. Na visinu profita utie vie faktora: Transport ( lokacija koja omoguava nie trokove transporta daje firmi vei profit) Lokalizacijske ekonomije (zbog blizine druge firme) Urbanizacijske ekonomije (zbog smjetaja u gradu sa brojnim uslugama) Gotovo je nemogue napraviti sveobuhvatan i teorijski dosljedan model smjetaja razliitih aktivnosti u okviru grada

(Neki autori su skloni miljenju da je smjetaj neke aktivnosti u gradu zaseban sluaj i da ga treba posebno posmatrati)

Primjeri: Firme koje su vezane za prevoz sirovina i proizvoda: Osnovni faktor smjetaja je prevoz (visina transportnih trokova) prevoz sirovine prevoz gotovih proizvoda Izbor lokacije minimalni trokovi transporta

Za mjesto sirovine su vezane firme koje imaju relativno visoke trokove transporta sirovinaUkupni trokovi su najnii u taki gdje se nalaze sirovine, a najvei u taki gdje se nalazi trite

Za trite su vezane firme koje imaju velike trokove transporta gotovih proizvoda do tritaUkupni transportni trokovi su najnii ako je firma smjetena pored trita

Npr. Proizvodnja pia; voda se koristi na mjestu gdje je locirana firma, pa je logino da su trokovi prevoza gotovog proizvoda vei od prevoza sirovine.

Pretpostavljeno je proporcionalnost u porastu trokova sa promjenom distanci Ekonomija razmjera (obima) prosjeni trokovi transporta opadaju sa udaljenou. Pod uticajem ekonomije razmjera firma e biti smjetena ili u mjestu sirovine ili u blizu trita (ekonomski je isplativije jedno due putovanje, nego dva kraa) Bez uticaja ekonomije razmjera lokacija bi se odabrala izmeu ova dva mjesta

Na izbor lokacije utiu i sljedei faktori: Grupisanje firmi (klasteri) utede trokova Npr. koritenje efekata klastera (reklamiranje klastera, iskoritavanje radne snage iz zajednikog izvora,primjena znanja drugih firmi) Urbanizacijske ekonomije (koritenje usluga) Porezi negativno utiu na smjetaj firme u gradu (vei porezi sporiji rast grada) Suprotno porezima neke gradske usluge pozitivno djeluju na poslovni rast Instrumenti pomoi i stimulansi kao nain privlaenja firmi u grad (smanjenje poreza u cilju privlaenja firmi u grad) IV ZEMLJINA RENTA I KORITENJE ZEMLJITA Vaan dio urbane ekonomike Zemljite je temeljna vrijednost i resurs grada Sa aspekta smjetaja stanova Sa aspekta smjetaja objekata za odreene aktivnosti Istorijski razvoj rente Zemljina renta gradska renta Funkcija rente u upravljanju gradom Primjer primjene rente

Teoretske osnove rente Zemlja je neophodan faktor proizvodnje za bilo koju djelatnost Na tritu ponude i potranje ponuda zemljita je potpuno nenelastina (ponuda je fiksna i ne odgovara na promjene cijene) RENTA je plaanje upotrebe fiksnih faktora proizvodnje (Samuelson, 2005.) RENTA je sticanje novca bez vlastitog rada a na osnovu vlasnitva. POJMOVI RENTE:- zemljina renta - gradska renta- rudnika renta - spomenika renta- renta od osiguranja - ekoloka renta Zemljina renta- oblik realizacije zemljinog vlasnitva monopol raspolaganja zemljom Suviak profita iznad prosjenog profita Razliiti oblici (diferencijalna renta I, diferencijalna renta II, apsolutna, monopolska, graevinska, rudnika, umska) Klasini ekonomisti (A. Smith; D. Ricardo; A. Marshal; T Petty; Say) gledali su na zemlju kao na izvor i neiscrpan dar prirode ija je ukupna ponuda po definiciji fiksna, odnosno potpuno neelastina Oni cijenu tako fiksnog faktora nazivaju rentom odnosno istom ekonomskom rentom

Ako renta poraste iznad ravnotene take koliina zemlje koja se potrauje bi opala, tj. neki vlasnici zemlje ne bi mogli uope iznajmiti zemlju, pa bi je morali ponuditi po nioj cijeni i tako sniziti njezinu rentu. Zbog slinih razloga renta se ne bi mogla dugorono zadrati ispod ravnotenog stanja ponude i potranje U tom sluaju potranja bi se poveala to bi pomjerilo cijenu prema gore, prema ravnotenoj taki.

Definicije rente Po D. Ricardu Cijenu poljoprivrednog zemljita odreuje plodnost tla Vei broj zakupaca spreman je platiti za koritenje zemljita koje je plodnije, odnosno nee platiti za koritenje zemljita koje ima nisku produktivnost (plodnost) Kada postoje neograniene koliine zemlje, zraka i drugih prirodnih vrijednosti kojih ima u izobilju, renta ne postoji Kada se gleda na kvalitet zemljita i kada neko pone obraivati zemljite slabijeg kvaliteta, javlja se renta za kvalitetnije zemljite Ako ne doe do poveanja potranje za hranom (zbog poveanja broja stanovnitva, nee doi do porasta rente Prema Rikardu, porast rente posljedica je poveanja bogatstva neke zemlje i manjka hraneGradska renta Sa mikroekonomskog gledita se moe rei:Zemljina renta je cijena za zemljine usluge, isto kao to je i plata cijena za radne usluge. Teorija trita rada vezana je za odreivanje plata, dok je teorija trita zemljita vezana za odreivanje zemljine rente Cijene su instrument za racionalno koritenje inputa i outputa na ekonomskom tritu Gradska renta je selektivni faktor koji stimulira uspjene djelatnosti a destimulira neuspjene Gradska (urbana ) zemljita su produktivnija od drugih zemljita:- gradska trita nude vee prihodne mogunosti i rast ekonomije obima - zemljine rente su pokazatelji urbanog napretka

Pri analizi rente treba razlikovati: Vrijednost zemljita Zemljinu rentu Ova dva pojma se odnose meusobno isto kao to cijena bilo koje imovine odnosi prema cijeni usluge koju ona donosi Cijena neke imovine je sadanja vrijednost ili kapitalizirana vrijednost rente koju e ta imovina donijeti tokom njenog koritenja (E.Mills, 1984.) Zemljina renta je cijena usluga koje donosi zemlja tokom nekog odreenog vremenskog perioda Cijena zemljita (V) se moe izraziti ovako: R R- renta ; i-kamatna stopa V= ----- iTrina i sadanja vrijednost zemljita Trina vrijednost zemljita je jednaka sadanjoj vrijednosti (PV) toka rentnog dohotka koji stvara zemljite Neka imovina koja svake godine generira dohodak i oekuje se da e taj dohodak generirati za n godina PV - sadanja vrijednost R dohodak koji e se javljati svake godine kroz n godina i trina kamatna stopa

Na isti nain moemo definisati sadanju vrijednost kapitalnog dobra. Pitamo se, koliko novca treba investirati danas po tekuem kamatnjaku da bi se generirao budui tok dohodaka (R) Trina vrijednost zemljita je sadanja vrijednost godinjeg plaanja rente na zemljite Odnos izmeu rente i vrijednosti je takav da se zemljina renta moe prevesti u trinu vrijednost tako to se godinja renta podjeli sa kamatnom stopom

Kod gradskog zemljita se razlikuje : Poboljana Nepoboljana vrijednost zemljita Poboljana podrazumljeva cijenu zemljita sa graevinama na njoj Nepoboljana cijena zemljita bez graevina

Uticaj trita i oporezivanje zemljePitanje: Odreuje li renta cijenu proizvoda ili cijena proizvoda odreuje rentu?

Npr. Ako drava stimulira vee cijene itarica, ona time stimulira poveanje proizvodnje itarica To e djelovati na potranju za zemljitem U konanici e to djelovati na poveanje zemljine rente Ako potranja za itaricama raste, krivulja potranje za zemljitem se pomie prema gore, a renta e porasti.Zakljuak: cijena zemlje je visoka, jer je cijena itarica visoka. Vrijednost zemlje se izvodi iz vrijednosti proizvoda, a ne obrnuto

Primjer 2. Trite stanova Potranja za stanovima u gradu raste, raste i cijena stanova To uzrokuje potranju za zemljitem i poveanu gradnju Poveana potranja za zemljitem utie na porast cijene zemljita Zakljuak: visoka cijena zemljita je rezultat, a ne uzrok visoke cijene stanova

Oporezivanje rente Razmiljanja nastala kao posljedica urbanizacije i enormne potranje za zemljom Teoretiari smatraju da nee doi do poremeaja zbog oporezivanja Pretpostavka: drava uvodi porez od 50% na sve zemljine rente (fiksna ponuda poljoprivrednog i urbanog zemljita, bez zgrada i poboljanja) Nakon oporezivanja ukupna potranja e ostati ista (potraivae se cjelokupna ponuda zemlje) Nee se promjeniti visina rente

Komunalne djelatnosti i gradska renta Ljudske potrebe su raznovrsne Osnovna funkcija ljudske zajednice je zadovoljenje tih potreba Podjela potreba na: Egzistencijalne (stan, posao, egzistenciona dobra...) Javne uslune potrebe (prevoz, ishrana, smjetaj...) Komunalne potrebe (energija, voda, istoa...) Proizvodno-posrednike potrebe (poslovanje, posredovanje, finansijske usluge, nova istraivanja, institucije...) Komunikacijsko- informacijske usluge (informisanje, komunikacije...) Socijalno -zdravstvene potrebe (socijalne usluge, zdravstvene usluge, briga o djeci i starim osobama...) Obrazovno-kulturne potrebe (kolovanje, kultura) Administrativno-upravne (institucije za drutvene obaveze, javna sigurnost...)

Sa aspekta zadovoljenja potreba (s obzirom na nivo) Razliite institucije za obavljanje tih djelatnosti Bez obzira ko ih obavlja te se djelatnosti obavljaju kao javna sluba Komunalne usluge su one usluge koje se zadovoljavaju na nivou osnovne teritorijalno-upravne jedinice (opine ili grada) Skupina institucija koja obavlja komunalne usluge na nivou opine ili grada zakon tretira kao komunalnu djelatnost.

Komunalne usluge (prema zakonu) 1. snabdijevanje pitkom vodom putem centralnog vodovodnog sistema; 2. odvoenje i preiavanje otpadnih voda putem centralnog kanalizacionog sistema; 3. snabdijevanje prirodnim gasom putem centralnog gasnog sistema; 4. snabdijevanje toplotnom energijom putem centralnog daljinskog sistema zagrijavanja; 5. obavljanje javnog prijevoza putnika; 6. prikupljanje i odvoz komunalnog otpada iz stambenih i poslovnih zgrada i poslovnih prostora na deponiju; 7. odlaganje komunalnog otpada na glavnu sanitarnu deponiju; 8. odravanje javnih parking prostora i javnih garaa; 9. trnice i pijace na malo; 10. odvoenje atmosferskih voda; 11. odravanje istoe na javnim povrinama; 12. odravanje javnih povrina; 13. odravanje grobalja; 14. odravanje javne rasvjete.

Izvori sredstava za finansiranje komunalnih usluga Razliite potrebe se zadovoljavaju na razliitim drutvenim nivoima Veina potreba se zadovoljava na nivou teritorijalno-upravne jedinice (komune) i zato se nazivaju komunalne usluge Za zadovoljenje ljudskih potreba se formiraju odreene institucije za: Pruanje komunalnih usluga (izvori: cijene usluga, komunalne naknade, budetska srdstva i drugi izvori) Finansiranje izgradnje i odravanje objekata komunalne infrastrukture (iz komunalnog doprinosa, budetskih sredstava i posebnih namjenskih fondova )

Komunalni doprinos i komunalna naknada Komunalni doprinos ine novana javna davanja za izgradnju objekata i ureenja komunalne infrastrukture koja plaa vlasnik zemljita, odnosno investitor Visina (iznos) zavisi od obima objekta i poloaja u odreenoj zoni grada) Drugi dio komunalnog doprinosa dobiva se od obaveznog prikljuivanja na komunalnu infrastrukturu objekata koji se grade (trokovi prikljuenja)

Komunalna naknada Javna novana davanja za odvoenje atmosferskih voda, odravanje javnih povrina, istoe, odravanje groblja i javne rasvijete . Plaaju je korisnici stambenog, poslovnog i garanog prostora, te korisnici graevinskog zemljita za obavljanje poslovnih djelatnosti i korisnici neizgraenog gra. zemljita. Ona slui za ureenje i za odravanje javnih dijelova grada i slui za unapreenje izgleda grada. Ova naknada je usmjerena prema korisnicima a ne prema vlasnicima prostora i zemljita (na tragu je definicije gradske rente)

Zemljina i gradska renta Gradsko zemljite se nalazi na tritu i ponaa se kao i svaka roba Ponuda i potranja za gradskim zemljitem utie na vrijednost, cijenu i opi nivo rente za gradsko zemljite Zemljite nema jednaku vrijednost u svim djelovima grada Vrijednost gradskog zemljita opada od sredine prema rubnim zonama, to je ope pravilo koje ima svoje iznimke Transportna poboljanja mogu uticati na ponudu gradskog zemljita (proiruje se radijus grada , poveava se ponuda) Vrijednost zemljita e rasti ili opadati zavisno od elastinosti potranje za urbanim zemljitem

Obaveze plaanja (gradski nameti) Porezi Komunalni doprinosi Naknada (renta)

Porezi se ubiru radi pokria dravnih rashoda i nema nikakve direktne protuusluge. Komunalni doprinos se ubire za izgradnju komunalnih objekata i infrastrukture ili za prikljuenje na postojeu komunalnu infrastrukturu. Taj dio dopronosa se plaa jednokratno. Plaa ga onaj ko gradi, a zauzvrat dobiva prikljuke za vodu,struju, itd. Porezi i doprinosi se primjenjuju dugo i uspjeno u praksi RENTA- iako istorijska kategorija, jo nije dovoljno razvijena i cjelovito primjeniva u gradovima. Vie se primjenjuje kao rentno naelo nego kao odreena renta.

Primjer rente koja se primjenjuje u gradovima je komunalna naknada (ali koja ima svoju namjenu) Renta koja se stie naplatom od odreenih djelatnosti i stanovnitva po pravilu bi se trebala koristiti za unapreenje gradskog ambijenta (socijalne, kulturne i druge vrijednosti) Upravo ove vrijednosti ine urbanu privlanost koja stvara unosne eksterne ekonomije. Gradska renta je jedini pravi izvor sredstava za ureenje gradskog ambijenta. Zato bi se trebala vraati tamo gdje je naplaena, a jedan dio bi se trebao odvajati u zajedniki fond i koristiti za unapreenje slabije razvijenih gradskih ambijenata

Gradski ambijent- ukupnost razliitih vrijednosti (muzeji, galerije, ekskluzivne trgovine, kina, pozorita, restorani, kulturni i sportski centar, spomenici i druge usluge i urbani dizajn koji djeluje stimulirajue na rad i ivljenje stanovnitva) Sloeni kompleks koji ini grad gradom i ima svoju cijenu Gradska renta je jedini pravi izvor sredstava za ureenje gradskog ambijenta Gradska renta se oituje kao: Najamnina za gradske objekte Naknada za koritenje gradskog zemljita Renta za gradski ambijent, spomeniku i kulturnu batinu Renta za ekologiju grada

Faktori gradske rente Tekoe vezane za gradsku rentu su:-odreivanje visine rente i -koritenje rente Prvi korak u modeliranju rentnog sistema je zoniranje prostora Odabir polazne prostorne jedinice (katastarska ili urbanistika parcela)-kao osnova za prikupljanje osnovnih informacija Spajanje veeg broja polaznih prostornih jedinica po nekom kljuu Homogenizacija parcela i dobivanje odreene gradske jedinice kao osnove za oblikovanje rentnog sistema Odreivanje broja osnovnih prostornih jedinica i njihove veliine Metoda odreivanja visine rente Komunikacijska dostupnost Smjetaj u poslovnom sreditu grada Blizina javnog prevoza (uestalost prevoza unutar grada i u okolinu) Atraktivne pjeake zone u sreditu grada Blizina parkiralita Blizina gradskog okupljalita Istorijske i kulturne zanimljivosti grada(pridonose afirmciji grada) Mogunost izbora svih vrsta usluga (velika prednost urbanog centra i glavnih ulica) Estetsko oblikovani ambijenti i ureena urbana infrastruktura

Na osnovu navedenih faktora vri se valorizacija svake gradske jedinice, utvruje njena vrijednost i vri se rangiranje Uspjeh neke djelatnosti ne zavisi samo od onoga ko je obavlja, ve je zasluga grada kao tvorca pogodnosti i atraktivnosti Izmeu rente kao nameta i rente kao izvora sredstava za reprodukciju prostora grada esto postoji duboki nesklad Renta ne bi smjela biti izvor bogaenja, nego ima svoju namjenu Ako je renta previsoka, ona se teko naplauje, a ako je preniska , ugroava se reprodukcija grada. To je jedini namet koji bi se trebao vratiti tamo gdje je i ubran ako elimo uspjeh grada kao cjeline

Funkcija rente kao instrumenta upravljanja gradom Preduslov za razvoj grada je opremanje zemljita Razvitak grada je uspjeniji ako postoji viak opremljenog zemljita, nego nedostatak Savremeni razvoj grada obiljeava manjak opremljenog prostora Savremeno obiljeje upravljanja gradom zahtjeva permanentno provoenje analize, planiranja, evidentiranja pojedinih tokova i pripremanje instrumenata za upravljanje zemljitem, priprema inenjersko-tehnikih poslova , kontrola svih aktivnosti i izvjetavanje gradskih vlasti. Renta je dobar instrumnet u upravljanju gradom jer je izvor prihoda i stimulans za ureenje grada.

Renta je instrument kojim se moe privlaiti poeljna i izbjegavati nepoeljna aktivnost Utvrivanje boniteta za sve gradske lokacije Aktivni prostor- renta se naplauje od korisnika Pasivni prostor renta se naplauje od vlasnika (i tjera ga da stavlja prostor u funkciju) Renta se naplauje prema veliini prostora i kriterijima boniteta poloaja, a ne prema financijskom efektu.

Primjer primjene gradske rente Osnovni zadatak u izradi modela je utvrivanje boniteta za sve gradske lokacije Dileme oko utvrivanja osnovne prostorne jedinice (katastarska estica ili urbanistika lokacija) To je neracionalno jer su jedinice premale Uzimaju se sjedinjene jedinice koje nastaju spajanjem veeg broja manjih jedinica Faktori koji utiu na bonitet: Prirodni uslovi Tehniko-tehnoloki ili fiziki uslovi Civilizacijski uslovi Kulturno-zdravstveni Drutveno-normativni, regulativni uslovi Kao polazna taka u strukturiranju baze podataka je digitalizacija istraivakog podruja i prenoenje podataka na karte u digitalnom obliku

Model za odreivanje gradske rente (primjer grada Splita) Tri osnovna programska modula Geografski informacijski sistem (GIS) Modul viekriterijske analize Program GAIA (Geometrical Analysis for Interactive Aid) Tipini podaci koji se obrauju u GIS na gradskom nivou su: demografski podaci, infrastrukturni, planerski, zemljini katastar Metodom viekriterijske analize se dobiva rangiranje svih akcija Program GAIA daje geometrijsku prezentaciju dobivenih rezultata A) Tok postupaka Definisanje granica posmatranog podruja Utvrivanje kriterija koji istiu procjene kvalitete podruja Ciljevi analize posmatranog podruja i selekcija relevantnih kriterija Dobivanje prostornih podataka i njihovo strukturiranje s obzirom na kriterije

B) Analiza GIS Utvrivanje baze prostornih podataka Definisanje mini homogenih zona i podruja analize Izrada konane karte koja sadrava homogene zone

C) Multikriterijske analize Definiranje parametara kriterija i njihove teine za homogene zone Odreivanje granica izmeu zona koje imaju razliite kvalitete podruja Analiza rezultata s gledita uprave grada

Umjesto zakljuka Spajanje GIS-a i metode multikriterijske analize u jedinstven sistem -model koji se moe koristiti kao efikasno sredstvo u upravljanju gradom, s velikim mogunostima primjene, operacionalizacije i donoenja stratekih odluka. Na primjerima se pokazuje da mogu posluiti kao djelotvorno sredstvo za rijeavanje problema kao to je gradska renta.