Preduzetniutvo se najbolje reflektuje u oblastima koje pruaju najvie inovativnih mogunosti i ansi

VISOKA KOLA ZA EKONOMIJU I INFORMATIKU PRIJEDOR

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA

EKONOMIKA PREDUZEA

TEMA: PREDUZETNITVOSADRAJ

31. UVOD

4POJAM PREDUZETNIK I PREDUZETNITVO

4FAKTORI KOJI UTIU NA PREDUZETNITVO

4Line karakteristike

5Okolnosti zivotnog puta

5Osobine i tipovi preduzetnika

5Osobine preduzetnika

6Tipovi preduzetnika

7Oblast primjene preduzetnitva

7Nivo preduzetnike aktivnosti

73. PRONALAENJE PREDUZETNIKIH IDEJA

83.1. IZVORI INOVATIVNOSTI

83.2. SISTEMSKA INOVACIJA

9Neoekivano

9Nepodudarnost

94. ZAPOINJANJE PREDUZETNIKOG PODUHVATA

104.2. UZROCI NEUSPJEHA I USPJEHA

115. BIZNIS PLAN

12PRIMJER BIZNIS PLANA

12PROIZVODNJA KONZUMNIH JAJA

12REZIME: Kratak opis projekta ( poslovne ideje )

13ANALIZA OKRUENJA

13Opis proizvoda

14Trite

15Plan obima prodaje

16PLAN PROIZVODNJE (pruanja usluga)

19Planirani bilans uspjeha

20Finansijski pokazatelji profitabilnosti

216. ZAKLJUAK

22LITERATURA:

1. UVOD

Preduzetnitvo je djelatnost usmjerena na ostvarivanje profita na tritu, zasnovana na stalnim promjenama i spremnosti da se preuzme rizik. Preduzetnik obavlja djelatnost registrujui se kao preduzetnik, osnivajui privredno drutvo, registrujui poljoprivredno gazdinstvo, ulanjujui se u zadrugu i slino. Cilj svakog potencijalnog preduzetnika treba da bude pronalaenje posla koji e na najbolji nain da povee njegovo znanje, iskustvo, potencijale, interese i budua oekivanja od bavljenja preduzetnitvom sa jedne strane i sa potrebama trita sa druge strane. Cilj je biti korak ispred konkurencije, odnosno biti drugaiji od drugih. Jedna od kljunih razloga neuspjeha mnogih preduzea je to to 75% preduzetnika zapoinje svoj posao bez prethodne provjere trita i testiranja tranje, odnosno interesovanjem za odreenim proizvodom, odnosno uslugom. Mogue prepreke i relevantni faktori u analizi razliitih poslovnih mogunosti su: vrijeme, finansijski resursi, strunost i poslovno neiskustvo. Jedan od glavnih koraka u analizi razliitih poslovnih mogunosti je prethodna provjera, potrebno je analizirati i rangirati vie razliitih poslovnih mogunosti. Cilj je analizom relevantnih faktora suziti listu na jednu-dvije najbolje poslovne ideje koristei metodu korak po korak. Planiranje u poslovanju nije zakonski obavezno, ali je neophodno. U preduzetnitvu se ne smiju dozvoliti iznenaenja mora se ii u susret dogaajima. Induvidualno preduzetnitvo moe biti vrlo isplativo, ali je i veoma rizino. Individualni preduzetnik je potpuno samostalan u donoenju odluka, ali je sav rizik na njemu. Za preduzetnike je veoma vano da njeguju strateki pristup upravljanja preduzeem. Karakteristika strategije kritine take je da zapoinje sa najteom, najnejasnijom i najvanijom takom u planu. Akcije se sprovode na osnovu te take, tog polazita i nita se drugo ne preduzima. Tek nakon rjeavanja prve kritine take mogue je preduzeti sledee korake.Oportunistika strategija poinje sa nekim oblikom planiranja. Meutim, kada se ansa pojavi u okruenju, preduzetnik odstupa od plana i pokuava da iskoristi ansu. Akcije nisu planirane i ne koristi se proaktivan pristup informacijama.Biznis plan je dokument kojim se analizira predstojei poslovni poduhvat. To je vrsta elaborata kojim se potencijalnim finansijerima predstavlja namjera da se realizuje odreeni poslovni poduhvat. On se ne odnosi na preduzee ve na savim konkretnu operaciju. Biznis plan se pravi za period od jedne do pet godina i treba ga razlikovati od studije opravdanosti koja je dugorona. Biznis plan je namjenjen kako preduzetniku da vidi da li mu se planirana akcija isplati ali i investitorima da vide koliki je rizik ulaganja u odreeni poslovni poduhvat.POJAM PREDUZETNIK I PREDUZETNITVO

Preduzetnik je lice spremno da preuzme rizik upravljanja preduzeem koji se temelji na inovacijama i permanentnom razvoju. Preduzetnitvo je djelatnost preduzetnika usmjerena na inoviranje poslovanja preduzea i osvajanje novih trita .

Funkcija preduzetnitva objedinjuje sposobnosti:

predvianja

prihvatanje rizika

inoviranje

uenje

Razvoj preduzetnike aktivnosti je sinergija izmeu:

talenta

tehnologije

kapitala ( mora biti stalno prisutan kako bi se realizovale ideje ) know-how ( spona koja povezuje talenat, tehnologiju i kapital )

FAKTORI KOJI UTIU NA PREDUZETNITVOFaktori koji utiu na preduzetnitvo su:

line karakteristike

okolonosti ivotnog puta

faktori okruenja

Line karakteristike

Medju linim karakteristikama preduzetnika izdvajaju se:

potrebe za postignuem, preuzimanjem line odgovornosti da bi se ostvarili zadani ciljevi

unutranji skup kontrole, je tenja da se sopstvenim radom kontrolie sudbina preduzetnika

visoka tolerancija nejasnoa, znai da je pojedinac sposoban da radi i u neizvijesnim situacijama

zanimanje roditelja, najee djeca iji su roditelji preduzetnici imaju vee anse da i sami postanu preduzetnici nivo obrazovanja, preduzetnici tee to boljem obrazovanju

radno iskustvo, prethodno radno iskustvo znaajno je za odluku o postanku preduzetnitva

Okolnosti zivotnog puta

Vjerovatnou da e neko postati preduzetnik imaju:

nezadovoljavajue radno okruenje, napustanje posla i zapocinjanje sopstvenog

negativno iskustvo, dobijen otkaz

razvoj karijere, zavrsetak studija

ljudi od pozitivnog uticaja koji podstiu osobe za zapoinjanje biznisaOsobine i tipovi preduzetnikaTeorija preduzetnitva bazira se na:

sposobnosti koje ukazaju na postojanje odreenih vjetina

karakteristikama koje se odnose na psiholoke osobine

uslovi, odnose se na uslove u okruenju

kontekst, sile iz makro okruenja

Po komparativnoj teoriji linosti koja polazi od dva osnovna stava pasivno i aktivno reagovanje i pasivno i aktivno mijenjanje, izdvajaju se etiri teorijska modela: teorija posjedovanja onog pravog

teorija o velikoj linosti

teorija nunosti

teorija o zaduenom djelovanju

U sluaju da je osoba pasivna radi se o linosti koja je sposobna da stvara i u nepovoljnim uslovima

Kada je osoba pasivna, a okruenje aktivno osoba vie stvara nego to joj je dato linim karakteristikama

Ako su i osoba i okruenje aktivni radi se o preduzetniku koji svoje okruenje doivljava kao sredinu u kojoj se odlino snalazi.

Osobine preduzetnika preuzimanje rizika neizvijesnost

unutranji centar kontrole

ivjeti od uzbuenja

samoinicijativnost

samopouzdanje

prilagodljivost

upornost

dvosmislenost

potreba za pomo pravo

Tipovi preduzetnika preduzetnik koji samostalno radi stvaralac tima, stvara vee preduzee

nezavisni inovator, tradicionalni inovator

multiplikator pristupa, neko ko kreira dobar poslovni pristup i stvara profit

eksploatator veliine, smanjuje trokove sa poveanjem obima aktivnosti

agregator kapitala, ulae veliki kapital

strunjak za kupovinu i prodaju preduzea uz ostvarenje profita

konglomerator, kupovinom akcija u jednom preduzeu koristi za kupovinu akcija u drugom,

sposoban manipulator vrijednosti, kada od par uzajamno povezanih poslova stvori kombinaciju vee vrijednosti

Ko je preduzetnik moe se definisati i po sledeoj matrici:

Da bi bio inovator potrebno je dosta kreativnosti, a malo strunosti. Da bi bio promoter potrebno je malo kreativnosti i inovativnosti, ali i malo strunosti i poznavanja posla. Da bi bio menadzer administrator potrebno je malo kreativnosti i inovativnosti, a puno strunosti. Da bi bio preduzetnik potrebano je mnogo kreativosti, inovativnosti, mnogo strunosti i poznavanja posla. Sa novim tehnologijama javljaju se jos etiri tipa tehnikih preduzetnika :

istraiva, ukljuen u proces razvoja na akademskom nivou

proizvoa, ima radno mjesto u proizvodnji

korisnik, ve je imao perifernu ulogu u razvoju, radio je u marketingu ili prodaji

oportunista, onaj koji u novim tehnologijama prepoznaje anse

U praksi se pojavljuje jo jedan tip preduzetnika serijski preduzetnik :

odbrambeni, njihovi su poduhvati ve otkupljeni i on nee teiti otvaranju novog preduzea kada naiu finansijski problemi, vec povraaju svog starog

oportunistiki, on ce teiti razvoju novog preduzea, ak potpuno drugaijeg biznisa od prethodnog, njihova vodilja je iskoritavanje ansi koje se jave na tritu.

Oblast primjene preduzetnitvaPreduzetnitvo je mogue primjeniti u tri vrste preduzea:

nova preduzea

postojea preduzea

institucije javnih slubi

Nivo preduzetnike aktivnosti

Na nivo preduzetnike aktivnosti utiu tri faktora:

demografski faktori, rast ili pad stanovnitva, starosna struktura

ekonomski poredak, zaposlenost, obrazovanje

preduzetniki uslovi poslovanja ( politika Vlade, obrazovanje, obuka i finansije )

3. PRONALAENJE PREDUZETNIKIH IDEJAMogue je izdvojiti tri tipa pronalaenja ideja: eksterno stimulisano pronalaenja ideja, ideja da se zapone novi poduhvat dolazi prije samog pronalaenja ideje interno stimulisano, gdje se prvo otkriva problem, pa tek onda zapoinje poduhvat

Kada preduzetnik razmilja da u poslovanje ue sa novom idejom mora razmotriti:

rizik, vjerovatnoa neuspjeha poduhvata procjenu, proraun izvodljivosti ideje

profit, povraaj za uloena sredstva3.1. IZVORI INOVATIVNOSTIIzvori inovativnosti mogu biti potroai, zaposleni, poslovni partneri, preduzea, drava, lino iskustvo itd.

U pronalaenju novih ideja moraju se pratiti izvori mogunosti, a oni su:

tehnoloka i nauna evolucija, za lansiranje novog proizvoda potrebno je tehniko znanje

demografska evolucija, mora se pratiti kretanje populacije, starosti, nataliteta

drutveni trendovi

3.2. SISTEMSKA INOVACIJA

Ona se sastoji od organizovanog traganja za promjenama, a znai i kontrolu sedam izvora inovativne mogunosti.Prva etiri izvora se nalaze u okviru preduzea:

neoekivano

nepodudarnost

inovacija zasnovana na potrebi nekog procesa

promjena u strukturi privrede ili trita

Drugi set izvora ine oni van preduzea:

demografska kretanja

promjene u opaanjima, raspoloenjima i znaenjima

novo saznanje

NeoekivanoU okviru ovog izvora identifikovane su tri mogunosti: neoekivan uspjeh

neoekivan promaaj

neoekivan spoljni dogaaj

NepodudarnostNeslaganje izmeu onoga to jeste i onoga to bi trebalo biti.

1. nepodudarnost izmeu ekonomskih realnosti jedne privredne djelatnosti, ukoliko tranja raste tada bi trebalo da se poboljaju njihove ekonomske performanse, ali izostajanje profitabilnosti nagovjetava nepodudarnost izmeu ekonomskih realnosti i pretpostavki o njoj,2. nepodudarnost izmeu jedne privredne djelatnosti i pretpostavke o njoj, znai da su ljudi okrenuti na djelatnosti u kojima rezultati nisu mogui, i tada postoji nepodudarnost izmeu realnosti i ponaanja3. nepodudarnost izmeu napora jedne privredne djelatnosti i vrijednosti oekivanja njihovih muterija, pogrena pretpostavka onoga sto kupci stvarno ele ili kada prozvoai insistiraju na kvalitetu koji potroa ne moe da plati4. interna nepodudarnost u okviru logike samog procesa.Promjene u strukturi privrede ili tritaOve promjene su jako vane za inovaciju. Ako privredna grana raste bre od privrede onda e se ona drastino mijenjati i to najvie u fazi kada dostigne dvostruko vei obim, Kada jedna grana brzo raste onda je mogue pronai ansu i u nekom novom, nezadovoljenom trinom segmentu, Privredna grana je zrela za promijene ako se brzo mijenja i nain na koji ona obavlja posao.4. ZAPOINJANJE PREDUZETNIKOG PODUHVATA

Osnivanje novog preduzea Kupovina postojeeg

Kupovina franiza

Veina preduzetnikih poduhvata vezana je za mala preduzea. Mala preduzea treba da ispune dva ili vie kriterijauma: da je menadment nezavisan, obino je menader istovremeno i vlasnik, kapital je dobijan i vlasnitvo je u rukama pojedinca ili manje grupe ljudi podruje poslovanje je uglavnom lokalno, relativna veliina u grani.

4.2. UZROCI NEUSPJEHA I USPJEHANajei uzroci propadanja preduzea su:

Mnoga preduzea su zapoeli ljudi sa malom ili nikakvom menaderskom obukom ili iskustvom. Ovo je najei uzrok propadanja preduzea.

Nezainteresovanost

Poslije glamuroznog otvaranja novog poslovnog poduhvata neki preduzetnici se obeshrabre i ne koncentriu se na poslovanje onoliko koliko bi trebalo. Osnivanje malog preduzea zahtjeva veliko angaovanje vlasnika. Vlasnici malih preduzea koji nisu voljni da rade puno sati i da izvravaju veoma teke zadatke vjerovatno nee uspjeti.Slabi sistemi kontrole. Sistemi kontrole pomau menaderima da prate trokove, nivo proizvodnje, produktivnost, itd. Ako sistemi kontrole ne ukazuju na probleme, menaderi zapadaju u tekoe prije nego to se pojave vidljiviji indikatori loeg poslovanja. Nedovoljno kapitala.Novo preduzee mora da ima dovoljno kapitala da funkcionie najmanje est mjeseci bez ostvarivanja profita. Na alost, postoji mnogo manji broj razloga za uspjeh preduzetnikih poduhvata, nego za njihov neuspjeh. Neki od vanijih razloga za uspeh novih poduhvata su: Naporan rad i posveenost. Vlasnici malog biznisa moraju biti posveeni stalnom uspjehu i angaovanjem svog truda i vremena omoguiti da se taj uspjeh i ostvari. Puno rada i malo odmora su karakteristini za prvih nekoliko godina postojanja malog preduzea. Obezbjeenje trine tranje za proizvodima i uslugama. Paljiva analiza trinih uslova moe da pomogne vlasniku malog preduzea dapostigne prijem svoje robe i usluga na tritu. Menaderska kompetentnost. Uspjeni vlasnici malog poslovanja imaju solidno razumijevanje oko onoga ta treba da urade. Oni mogu da steknu menadersku kompetentnost kroz obuku, iskustvo ili korienje tue ekspertize. Srea. Srea igra veliku ulogu u uspjehu nekih preduzea.

5. BIZNIS PLAN Biznis plan je dokument kojim se analizira predstojei poslovni poduhvat. To je vrsta elaborata kojim se potencijalnim finansijerima predstavlja namjera da se realizuje odreeni poslovni poduhvat. On se ne odnosi na preduzee ve na konkretnu operaciju. Biznis plan se pravi za period od jedne do pet godina i treba ga razlikovati od Studije opravdanosti koja je dugorona.Biznis plan se radi kada:

1. Preduzee trai spoljne partnere za dokapitalizaciju (akcionari, investitori) jer nema dovoljno finansijskih sredstava

2. Kod ulaganja u novi pogon ili rekonstrukciju istog

3. Kada preduzetnik otvara novu firmu, tj. poinje sa radom

4. Kada preduzee pristupa reorganizaciji i sl.

5. Kada odreeni posao preduzee ne moe da izfinansira ( jednokratni izvozni posao, osvajanje novog trita)

Biznis plan je namenjen kako preduzetniku da vidi da li mu se planirana akcija isplati ali i investitorima da vide koliki je rizik ulaganja u odreeni poslovni poduhvat. Biznis plan treba da odgovori na sledea pitanja:

Koji proizvod ili usluge su predmet rada

Da li se proizvod ili usluga moe prodati na tritu stanje konkurencije

ta je od tehnologija, kadrova i opreme potrebno za realizaciju plana

Finasije kolika su sredstva potrebna, planirani prihodi i rashodi, profitabilnost investicije

Bilo da je u pitanju manja ili vea firma sledea poglavlja su gotovo obavezna: Rezime

Stanje preduzea koje trai sredstva

Opis usluge ili proizvoda

Marketinki plan

Plan proizvodnje

Plan organizacije i upravljanja

Finansijski plan

Zakljuak, prijedlog realizacijePRIMJER BIZNIS PLANAPROIZVODNJA KONZUMNIH JAJAREZIME: Kratak opis projekta ( poslovne ideje ) Danas je vrlo teko zapoeti neki sopstveni biznis. Uvijek se dese neke neoekivane promjene. ,, urainovi ,, company se odluila baviti proizvodnjom konzumnih jaja. Sa ovim biznisom se bavi ve godinu dana. Iako je posao u poetku teko iao, ubrzo se njegovo stanje poelo polako poboljavati. Bilo je velikih uspona i padova, ali smo ipak sve to uspjeli da prevaziemo.

Mi smo se odluili za ovu djelatnost jer nam se inila nekako najprivlanijom i najboljom solucijom. Najvaniji proizvodi i usluge koje daju su konzumna jaja. Trite na kojem plasiramo svoju robu su: trgovake radnje, marketi, diskonti.

Dosta proizvoaa se prestalo baviti proizvodnjom konzumnih jaja, ali se takoe svakim danom pojavljuju novi proizvoai u sve veem broju.Potrebna sredstvar.br.Poetna ulaganjaIznos ( KM )

1.Objekat povrine 50m220 000

2.Vozilo za dostavu8 500

3.Kompjuter900

Ukupno:29 400

Potrebna dodatna ulaganjaIznos ( KM )

1.Maina X4 500

2.Maina Y3 200

3.Sitni alat500

4.Poetne zalihe materijala1 500

Ukupno:9 700

Zbir svih potrebnih ulaganja:39 100

Izvori finansiranja dodatnih ulaganja iznose 9 500 KM, a to su :

- donacije od Optine 4 000 KM

- vlastita sredstva 5 500 KMBroj potrebnih radnika na poetku poslovanja je jedan radnik, to znai da bi se taj broj u naredne 3 godine poveao na tri radnika.

Oekivani porast prihoda i profita u naredna tri godine je : 1.god. 2.god. 3.god.

Prihod 36 000 38 000 40 000

Profit 10 000 12 000 14 000

ANALIZA OKRUENJA Mogui rizici za uspjeno poslovanje kao i prilike koje mogu nastati iz okruenja su :

epidemija

ptiija gripa u bliem okruenju farme, kao i u regionalnom smislu

Koke nosilje treba da budu u karantini, i to bez dozvoljenog pristupa lica koja nisu ovlatena tj. koja nisu zaposlena na farmi.

Opis proizvoda

Pod pojmom jaja na tritu se podrazumjevaju kokoija jaja, dok se ostale vrste ( guija, paija, itd. ) na tritu gotovo i ne pojavljuju.

Sastav jaja i njihovih sastavnih djelova, bjelanca i umanjca, moe se vidjeti u sledeoj tabeli :

Sastav konzumnih jaja

Omjer (100gr ) KalorijeVoda Proteini

Cijela jaja1327412,8

Bjelance5187,610,9

umanjce3605016,1

Svjea jaja su vrlo zastupljena na tritu, a po veliini se klasiraju u teinske klase koje izgledaju ovako :

1) klasa ,,E ispod 46 grama

2) klasa ,,D 46-50 grama3) klasa ,,C 51-55 grama

4) klasa ,,B 56-60 grama

5) klasa ,,A 61-64 grama6) klasa ,,S 65-70 grama7) klasa ,,SS 71-75 grama

8) klasa ,,SSS preko 75 grama

Ovo su ujedino i bitne karakteristike ovog ve postojeeg proizvoda. Njegova svjeina se odreuje prema visini vazdune komore koja se nalazi na irem dijelu jajeta. Svjea jaja se prepoznaju po svijetloj boji, glatkoj i sjajnoj ljusci.

Trite Trite je kljuni faktor u toku pokretanja sopstvenog biznisa. Nije teko proizvesti proizvod, koliko ga je teko plasirati na trite. Ova firma trenutno plasira svoje proizvode samo na teritoriji Novog Grada. Nai planovi vezani za proirenje posla svode se na proirenje trenutnog jata, nabavkom jo 1000 koki nosilica.

Samo proirenje jata dovodi do poveanja proizvodnje i trita. Nai planovi su da proirimo trite, tj. da plasiramo robu na teritoriju RS i samim tim na teritoriju BiH. Jaja su potroni proizvod koji se vrlo brzo proizvidi i neophodan je svakom domainstvu.

Namjena i plasman proizvoda

Proizvodi konzumnih jaja su namjenjeni svim uzrastima. Korisnici ovih usluga su samostalne trgovine, marketi, diskonti koji sa daljom distribucijom prodaju konzumna jaja stanovnitvu. Jaja su veoma zdrava namirnica jer poboljava rad organizma zbog sadraja bjelanevina koje ima u sebi.Poreenje sa konkurencijom

Najjai konkurent konzumnih jaja je ,,Agrofarm,, iz Posavine, a njihovi proizvodi su starijeg datuma zbog velikog obima proizvodnje i bolje tehnologije firme. Bolji proizvod e biti ona jaja koja su svjea i lako dostupa potroau. Promet jaja zavisi i od njihove prodajne cijene. Ako spustimo cijenu za samo 0,01 KM u odnosu na konkurenta zagarantovana nam je bolja prodaja i plasman na tritu.

Takvo je vrijeme dolo da pobjeuju uporniji a ne pametniji. Svi samo ekaju da neko pone propadati da bi ga dokrajili.

U svakom biznisu vlada ,,zakon jaeg pa tako i u ovom. Ovo je naime ,,utrka,, za opstanak.

Procjena tranje

Procijena ukupne potranje konzumnih jaja je vea u kasnu jesen, zimu i proljee nego u ljetnom periodu. Procijena je napravljena na osnovu potranje trita jer u ljetnim mjesecima opada potranja za ovim proizvodom. Dosta ljudi se boji kupovati jaja zbog prole ptiije gripe. Vrlo ih je teko ubijediti u dobar i ispravan proizvod.

Procjena trinog udjela Trina uea za Optinu Novi Grad bi bilo ogranieno vremenskim godinjim dobima. to znai da bi pojedinano uee ove firme bilo 50-ti dio. Procijena se bazira na osnovu drugih proizvoaa konzumnih jaja i individualnih proizvoda od domainstava.Plan obima prodaje Na osnovu postojee razvijenosti ove firme moe se izraditi plan obima proizvodnje za naredne tri godine. Ova firma trenutno raspolae sa 1000 komada koki nosilica od ega u toku dana proizvedu u prosjeku oko 950 konzumnih jaja.

Plan obima prodaje konzumnih jaja

1. mjesec2. mjesec3. mjesec1. godina2. godina3. godina

28 50057 00085 500342 0004 104 00049 248 000

Ukoliko se proizvodnja, tj. jato, povea za planirani broj koki ( 1000 komada ) doe i do poveanja planirane proizvodnje za 100%.

Prodajna cijena proizvoda Prodajne cijene konzumnih jaja se odreuju u zavisnosti od njihove klase. Navedena firma trenutno prodaje etri klase jaja i to:

,,A ,,B ,,S i ,,SS

Klasa i cijena jaja

KLASAIznos u gramina Cijena po komadu

,,A61-640,17 KM

,,B56-600,16 KM

,,S65-700,18 KM

,,SS71-750,19 KM

,,SSSPreko 750,20 KM

U jednu koljku moe stati 30 jaja, a u krton 12 koljki, tj. sve ukupno 360 jaja.

Cijena kartona jaja rasporeeno po klasama

KLASA Koliina Cijena (KM)

,,B12 koljki (360 kom)57,60

,,A12 koljki (360 kom)61,20

,,S12 koljki (360 kom)64,80

,,SS12 koljki (360 kom)68,40

,,SSS12 koljki (360 kom)72,00

Popuste koje planiramo davati su:

otkup konzumnih jaja u veim koliinama jednom kupcu po nioj cijeni.

Promotivne mjere

Najbolje promotivne mjere za kritenje su :

- oglaavanje na lokalnim radio stanicama,

- oglaavanje promotivnim plakatima na trgovakim radnjama

- lina prodaja,

- direktna prodaja domainstvima i sl.

Sve ove mjere treba koristiti po potrebi i u sluaju kada se za to ukae prilika.

Promocija i distribucija proizvoda

Planirani trokovi promocije su donacija konzumnih jaja za uskrnje praznike i povremeno veim potroaima, kao i u manjim koliinama sekundarnim potroaima. Vrlo je vano izvriti promociju proizvoda da bi pokazali potroaima kakve proizvode vi ustvari nudite. Ako se pokae da ste uspjean preduzetnik, onda je uspjeh zagarantovan.

PLAN PROIZVODNJE (pruanja usluga)

Plan obima i dinamike proizvodnje

Planirani obim proizvodnje konzumnih jaja po klasama

KLASAdnev1. mj2. mj1. god2. god3.godina

,,A2377 11014 22085 3201 023 84012 286 080

,,B2397 17014 34086 0401 032 48012 389 760

,,S2377 11014 22085 3201 023 84012 286 080

,,SS2377 11014 22085 3201 023 84012 286 080

Ukupno95028 50057 000342 0004 104 00049 248 000

Opis procesa proizvodnje

Da bi se poeli baviti proizvodnjom konzumnih jaja vrlo je vano:

- pridravati se propisane tehnologije proizvodnje, - kokama je potrebno davati istu vodu i kvalitetnu hranu od sigurnog pouzdanog proizvoaa,- imati uredno izgraenu i ozraenu prostoriju,- redovno snabdjevanje elektrinom energijom i vodom,- odravati potrebnu higijenu i- sprovoditi i primjenjivati zatitu zdravlja koki.

Rezultat proizvodnje jaja najvie zavisi od ljudskog faktora, njegovog truda i ulaganja u ovaj posao. Proizvodnja jaja poinje sa nabavkom koki koje se stavljaju u kaveze ili u objekat koji treba ozraiti, oistiti i dezinfikovati od raznih mikroorganizama. Naruene koke dolaze u kamionu, zatim se vade iz njega. Koke se obino hvataju za obe noge pri emu treba voditi rauna da im se noge i krila u toku useljavanja ne povrijede ili ne prelome. Zatim se koke useljavaju u kaveze, a u svaki kavez se stavlja po 5 koki.Vrlo je vano rei da se koke nabavljaju i naseljavaju u objekat u 17-oj sedmici starosti jer se one tada smatraju dovoljno zrelima da mogu uspjeno da ponu da nose jaja koja su namjenjena za proizvodnju. Nakon useljenja koke treba redovno kontrolisati, obilizati kaveze, provjeriti da li su sve koke na nogama, da li jedu ili piju vodu. Naa farma je na poetku poslovanja kupila koke koje su bile stare samo 17sedmici. Veoma smo zadovoljni sa njihovom nosivou, iako im je vijek trajanja 18 mjeseci. Objekat u kojem se nalaze koke mora biti uredan i ist.Ventilacija treba da se podesi tako da obezbjeuje kvalitetan vazduh bez praine, amonijaka i mikroorganizama. Za zdravlje koka povoljnija je i nia temperatura ukoliko je vazduh ist. Izmet se tada lake sui i oslobaa amonijaka.Ventilatori moraju raditi radi cirkulacije svjeeg vazduha. Temperatura prostorije u kojoj se nalaze koke mora da bude izmeu 13 i 18 oC. Osvjetljenje mora biti ukljueno 15 sati dnevno s tim da mora biti i pravilno podeeno. Specifino za koke je da im muzika mora biti prisutna u svakom trenu jer im smanjuje mogunost dobijanja stresa. Prva jaja (pronosci) pojavljuju se obino nakon 18 sedmice uzrasta kokoi, a 19-ta sedmica se najee smatra prvom sedmicom noenja (nosivost tada obino iznosi 10 - 30%). Nakon tog vremena nosivost brzo raste, tako da se u periodu od 23. do 27. sedmice dostie maksimum, koji moe da iznosi i 95% .Period pronoenja karakterie se pojavom sitnih jaja, dvouia, jaja sa mekom ljuskom, i sl., ali poslije nekoliko sedmica ove pojave se svode na najmanju mjeru. Proces noenja jaja koke obavljaju svakodnevno. Poslije procesa noenja jaja se skupljaju. Poeljno je da se jaja sakupljaju vrlo esto, najmanje 3 puta dnevno, kako bi se to bolje ouvao njihov unutranji kvalitet (koji brzo opada ako se jaja nakon noenja dre na visokoj temperaturi).

Nakon sakupljanja jaja se lageruju u posebnoj prostoriji koja mora biti zamraena i dobro provjetrena. Zatim se odvajaju jaja sa prljavom, naprslom ili razbijenom ljuskom. Najpopvoljnija temperatura za uvanje jaja je 10 15 oC, uz relativnu vlanost vazduha 70% - 80%. Nakon izvrenog pregleda i odvajanja jaja onda se ona klasifikuju po teini, zatim se stavljaju u koljke i pakuju u kartone. Svaki karton sadri 12 koljki a svaka koljka 360 jaja. Spakovani kartoni se transportuju prevoznim sredstvom na trite.Trokovi poslovanja

Na samom poetku vrlo je vano istai poetne trokove koji su uloeni za pokretanje ovog projekta. Poetni trokovi

1. Objekat povrine 50m220 000

2. Oprema za koke4 500

3. Koke (1 koka = 9 KM )9 000

Ukupno:33 500

1. Hrana KN-120 vrea1 500

2. Elektrina energija120

3. Poetne zalihe materijala1 500

4. Sitni alat500

Ukupno:3 620

UKUPNO:37 120

Hrana za koke nosilje

Hrana se nabavlja od pouzdanog dobavljaa d.o.o. Set Komerc iz Krikovaca - Laktai. Koke koriste stonu hranu sa oznakom KN-18. Cijena vree od 25 kg iznosi 13,16 KM. Obino naruujemo 120 vrea tj. 3 tone mjeseno.

U toku dana kokama se daje hrana ujutru i navee i to 2,5 vree za jedan obrok. Takoe im se daje i dvaput sedmino pjesak koji pomae poboljavanju vrstoe i kvaliteta jajeta.

Ova naa firma zagarantovano ne koristi nikakve preparate za ubrzavanje noenja jaja ili poboljanje kvaliteta jajeta jer smatra da je prirodno uvijek najzdravije.

Rok trajanja jedne koke, odnosno njen ivotni vijek je 18 mjeseci. U tom periodu one mogu normalno i nesmetano da vre proces noenja dok kod koki starijih od 18 mjeseci dolazi do smanjenja mogunosti noenja.

Planirani bilans uspjeha

Plan prihoda i trokova

Opis1. mj2. mj3. mj1. god2. god3. god

Prihod od prodaje 5 130 5 1405 13561 5857391008 868 250

Ukupni prihodi 5 130 5 1405 13561 5857391008 868 250

Plate 820 820 820 9 8401180801 416 960

Trokovi el.en. 150 140 130 1 800 21 600 259 500

Hrana za koke 1 500 1 9801 98023 7602851203 421 440

Gorivo 300 315 350 3 900 46 700 560 400

Ambala-

a 50 55 70 650 7 800 93 000

Radne alatke 30 35 25 360 4 000 48 000

Odjela 300 50 20 615 7 300 87 600

Amortiz-

acija 100 110 150 1 340 16080 192 960

Ukupni trokovi 3 250 3 5053 54542 2655066806 079 860

Porez 196 190 190 2 280 27 360 328 320

Dobit 940 817,5 795 9 6601162101 394 195

Obnova

jata 940 817,5 795 9 6601162101 394 195

Dobit = UP - UT = 5 130 - 3 250 = 1 880/2 = 940 - za 1. mjesec

Dobit = UP - UT = 5 140 - 3 505 = 1 635/2 = 817,5 - za 2. mjesec

Dobit = UP - UT = 5 135 - 3 545 = 1 590/2 = 795 za 3. mjesec

Dobit = UP - UT = 61 585 - 42 265 = 19 320/2 = 9 660 - za 1.god

Dobit = UP UT = 8 868 250 506 680 = 232 420/2 = 116 210 -za 2. god

Dobit = UP - UT = 739 100 -6 079 860 = 2 788 390/2 = 1 394 195 -za 3. god Finansijski pokazatelji profitabilnosti

Stopa povrata na ulaganja = dobit / poetna ulaganja x 100

Finansijski pokazatelji profitabilnosti u procentima

1. mjesec2. mjesec3. mjesec1. godina2. godina3. godina

2,602,262,2026,75321,913 862,03

1. mjesec - 940/36 100 * 100 = 2,60

2. mjesec - 817,5/36 100 * 100 = 2,26

3. mjesec - 795/36 100 * 100 = 2,20

1. godina - 9 660/36 100 * 100 = 26,75

2. godina - 116 210/36 100 * 100 = 321,91

3. godina - 1 394 195/36 100 * 100 = 3 862,03

Period povratka ulaganja = 100/ stopa povrata na ulaganja

Finansijski pokazatelji profitabilnosti u procentima

1. mjesec2. mjesec3. mjesec1. godina2. godina3. godina

38,4644,2445,453,730,310,025

1. mjesec - 100/2,60 = 38,46

2. mjesec - 100/2,26 = 44,24

3. mjesec - 100/2,20 = 45,45

1. godina - 100/26,75 = 3,73

2. godina - 100/321,91 = 0,31

3. godina - 100/3 862,03 = 0,0256. ZAKLJUAKPronadji put kojim zelis da ides. Ako ne mozes da ga pronadjes, ti ga izgradi.Da bismo bili uspjeni u neemu i da bismo uopte imali mogunosti u realizaciji svojih ideja, moramo posjedovati znanje. Kako bi ideja bila konkretizovana i kako bi imala mogunost realizacije, moramo poznavati tehnologije koje se koriste, poznavati kanale distribucije, dobavljae, kupce i njihove potrebe, trokove proizvodnje i distribucije, mare, monopol, dominantne igrae i njihove jake i slabe strane. Ova znanja e nam pomoi i da unaprijedimo svoje ideje i da unapreujemo ve postojee segmente svog preduzea. Tek sa tim znanjem smo u stanju da razmiljamo o tritu i pronalazimo nove, bolje i efikasnije naine za zadovoljavanje potrebe tog trita. Da promijenimo i unaprijedimo stvari, da preduzmemo neto novo na tritu, da budemo preduzetni. LITERATURA:

Visoka kola za informatiku i ekonomiju Prijedor