EKONOMIKA RADA
Kliknite da biste uredili stil podnaslova matrice
3/21/12
Ekonomika rada (uvod i pregled)
PROBLEM EKONOMIKE - proizvodni resursi su relativno oskudni ili
ogranieni. elje potroaa, privrede i dravnih slubi za dobrima i
uslugama nadilaze proizvodne kapacitete. EKONOMIKA RADA podruje
ekonomike koje izuava organizaciju, funkcioniranje i rezultate
trita rada; odluke moguih i sadanjih sudionika na tritu rada; javne
mjere koje se odnose na zaposlenost i plaanje resursa
rada.3/21/12
Vanost ekonomike radaI. SOCIOEKONOMSKA PITANJA mnogi od
najvanijih socioekonomskih problema dananjice nalaze se u sektoru
ekonomike rada.NASLOVI NOVINA: Inflacija obezvreuje plae, Roboti
zamjenjuju radnike automobilske industrije, Proizvodnost rada pada,
Uvoz ugroava radna mjesta, Mesari u trajku, Vie ena u radnoj
snazi.
3/21/12
II. KVANTITATIVNA VANOST
Oko nacionalnog dohotka odlazi radnicima u obliku nadnica i
plaa.
Glavni izvor primanja za veinu kuanstva u SAD-u dolazi od usluga
rada.
U kapitalistikim privredama svijeta , glavni dio nacionalnog
dohotka ne dobiva se kao primanje kapitaliste (profit, renta,
kamata), ve u obliku nadnice.
RAD je kvantitativno na najvaniji ekonomski resurs.
3/21/12
III. JEDINSTVENE KARAKTERISTIKE Trite rada je bogato i
komplicirano mjesto. Kada radnik uzima posao on oekuje da e
zaraditi nadnicu, ali takoer vodi rauna o stopama rasta nadnica,
ostalim beneficijama, razinama rizika, nainima umirovljenja,
mirovinama, pravilima promocije i otkaza i postupcima albe. U
zamjenu, radnik se mora odrei nekog vremena, ali se od njega takoer
trai da unapreuje svoje vjetine, obuava druge radnike, iskazuje
napor i ideje te da se pokorava nadreenima po pitanjima kako se
troi njegovo vrijeme.3/21/12
H. Lorne Carmichael
PRETPOSTAVKE EKONOMSKE PERSPEKTIVERELATIVNA OSKUDNOST Rad i
ostali resursi su relativno oskudni.
SVRHOVITO PONAANJE Pojedinci i institucije donose racionalne ili
svrhovite odluke. OPORTUNITETNI TROAK proputena dokolica, proputeni
output privatnog sektora.
PRILAGODLJIVOST Odluke se mijenjaju ili prilagoavaju kada se
mijenjaju ekonomske okolnosti.
3/21/12
PUANSTV OUkupna koliina ponude rada ovisi o brojnosti puanstva,
stopi participacije radne snage i broju tjednih i godinjih sati
rada.
BECKEROV MODEL sagledava kuanstvo kao proizvoaa dobara koja nose
korisnost, kombiniranjem dobara i vremena. lanovi kuanstva, na
temelju komparativnih prednosti, obavljaju alokaciju svoga vremena
na vrijeme provedeno na tritu rada, u proizvodnji, u kuanstvu i u
potronji.
3/21/12
STOPA PARTICIPACIJE RADNE SNAGE (LFPR)v
potencijalna radna snaga/puanstvo u radnoj dobi ukupno puanstvo
s izuzetkom ljudi mlaih od 16 godina i institucionaliziranih osoba.
stvarna radna snaga osobe koje su zaposlene i nezaposlene, ali
aktivno trae posao.
v
LFP R
=
stvarna radna snaga potencijalna radna snaga
X
10 0
3/21/12
Veina pada stope participacije mukaraca odnosi se na starije
mukarce. Pad stope participacije starijih mukaraca moe se
pripisati: rastu realnih nadnica i zarada, dostupnosti javnih i
privatnih mirovina, veoj mogunosti dobivanja pomoi za
hendikepirane,
-
-
-
razlici u zaradama s obzirom na dob, koja sugerira da troak
dokolice za starije radnike moe opadati.-
3/21/12
Rast stopa participacije ena bio je uzrokovan:-
rastom relativnih nadnica za ene,
veom opredijeljenou za rad na tritu rada,-
rastom proizvodnosti u kuanstvu, padom stope nataliteta, veom
nesigurnou braka, veom dostupnou zaposlenja.
-
-
-
3/21/12
POTRANJA ZA RADOMPotranja za radom ili bilo kojim drugim
proizvodnim resursom je izvedena potranja. To znai da potranja za
radom ovisi o, ili je izvedena iz, potranje za proizvodom ili
uslugom u ijoj proizvodnji pomae. U uslunom sektoru, rad se trai
zbog toga to potroaima direktno osigurava koristi. injenica da je
potranja za radom izvedena potranja znai da e jaina potranje za
radom ovisiti o :1.
Tome kakva je proizvodnost toga rada u proizvodnji proizvoda ili
osiguravanju usluge. 3/21/12
Krivulja potranje za radom prodavaa u uvjetima savrene
konkurencije $12 10 8 Nadnica 6 4 2 0 0 2 4 6 8 Koliina rada 10MRP
= DL= VMP
12
Primjena pravila MRP=W otkriva da je krivulja MRP kratkorona
potranja za radom poduzea. U situaciji savrene konkurencije na
tritu proizvoda MRP=VMP, a krivulja je potranja za radom negativnu
nagnuta iskljuivo zbog opadajue granine proizvodnosti.
3/21/12
ELASTINOST POTRANJE ZA RADOM Koeficijent elastinosti
Osjetljivost koliine potranje za radom na promjene nadnica mjeri se
koeficijentom nadnine elastinosti. Budui da su nadnica i koliina
potranje za radom u invertnoj vezi, koeficijent elastinosti uvijek
e biti negativan.
E d
=
Postotna promjena u koliini potranje za radom Postotna promjena
nadnice
Ako je Ed vei od 1 potranja je elastina. Ako je Ed manji od 1,
potranja je 3/21/12
FAST-FOOD PODUZEA TRAE KUANICE I POLUUMIROVLJENE RADNIKE Krajem
80-tih McDonalds je poeo davati tv reklame za privlaenje kuanica i
starijih ljudi za rad u njihovih 1600 restorana. McDonalds je
stavljao papir na posluavnik potroaa pozivajui ih da se pridrue
timu popunjavajui molbu za Zato su te kampanje poele krajem 80-tih,
a ne zaposlenje. Drugi su je bio nagli porast potranje za ranije?
Vaan razlog FastFood restorani takoer tijekom 80-tih. Kako je rasla
radnicima u FF industriji poeli participacija ena i broj obitelji s
dvoje stopa sline kampanje. zaposlenih, porastao je oportunitetni
troak vremena. Beckerovim izrazom-> ljudi su supstituirali
vrijeme (obroci pripremljeni kod kue)3/21/12 u proizvodnji roba,
za
SINDIKATI I KOLEKTIVNO PREGOVARANJESindikati su posljedica
industrijalizacije. Da bi zastupali, titili i proivali svoje
interese, radnici su osnovali sindikate da kolektivno pregovaraju s
poslodavcem. Velika je koncentracija sindikalnog lanstva u granama
koje proizvode robe (rudarstvo, graevinarstvo, proizvodnja) i
relativno niska u usluno orijentiranim granama (trgovina na veliko
i malo, financije, osiguranje, nekretnine i usluge). Otprilike 17
milijuna radnika, jedan od sedam, lanovi su sindikata. Nacionalni
sindikati- su federacije lokalnih sindikata koji pripadaju istoj
grani ili grupi 3/21/12 zanimanja s istom razinom strunosti.
Imaju
DISKRIMINACIJA NA TRITU RADADiskriminacija u ekonomskom smislu
postoji kada su ene ili radnici pripadnici manjina koje imaju iste
sposobnosti, obrazovanje, sta i iskustvo kao i bijeli muki radnici
izloeni loijim uvjetima u odnosu na zapoljavanje, dostupnost
zanimanjima, unapreenje ili nadnice. VRSTE DISKRIMINACIJE 1.
Diskriminacija nadnicama (razlike u nadnicama se temelje na neijim
stavovima, a ne na razlikama u proizvodnosti). 2. Diskriminacija
pri zapoljavanju (crnci su 3/21/12 posljednji prilikom zapoljavanja
a prvi prilikom
PROIZVODNOST RADAPROIZVODNOST odnos izmeu realnog outputa
koliine proizvedenih roba i usluga i koliine inputa koja se koristi
u proizvodnji toga outputa. Proizvodnost je, drugim rijeima, mjera
efikasnosti resursa i inputa, koja se izraava kao omjer: output
inpu t Kada ekonomija ue u recesiju, proizvodnost Proizvodnost =
--------------brzo opada, a time se poveavaju jedinini trokovi
rada.3/21/12
ZAPOSLENOST I NEZAPOSLENOSTZaposleni su oni ljudi koji imaju 16
ili vie godina i koji su: (1) zaposleni u privatnim poduzeima ili
dravnim jedinicama, (2) samozaposleni, ili su (3) zaposleni, ali ne
rade zbog bolesti, odmora, loeg vremena ili disciplinskog postupka
koji se protiv njih vodi. Nezaposlene osobe su osobe koje imaju 16
godina ili vie, ako ne borave u institucijama, ako ne rade, ali su
sposobni za rad i ako su: (1) traili zaposlenje proteklih etiri
tjedna, (2) ekali da budu pozvani natrag na posao s kojeg su
privremeno udaljeni, (3) traili posao, ali su privremeno prekinuli
zbog bolesti, ili su (4) ekali 3/21/12
Omjer zaposlenosti-stanovnitvo
zaposle Omjer nost neinstitucionalizirano zaposleni-stanovnitvo
= stanovnitvo (%) Stopa nezaposlenosti nezaposlen X 100 ost
radna
X 100
snaga Stopa nezaposlenosti RADNA SNAGA= ZAPSLENI = 3/21/12
ZAKLJUAK
Ekonomika rada je vrlo bitna disciplina. Prouava termine s
kojima se susreemo svakodnevno. Ekonomija rada je posljednjih
desetljea postala podruje intenzivnog interesa i velikog napretka
unutar ekonomskih znanosti, kako u teoretskom, tako i u praktinom
pogledu. Iako se suvremena ekonomija rada bazira na ortodoksnom
mikroekonomskom pristupu koji je3/21/12
Kliknite da biste uredili stil podnaslova matrice
HVALA NA POZORNOSTI!
3/21/12
