EKONOMIKA OSIGURANJA

Pojam, funkcije i znaaj osiguranja

1. Pojam i definicije osiguranja

2. Drutvena korisnost i znaaj osiguranja

3. Funkcije osiguranja

a) Zatitna funkcija

b) Mobilizacijsko - alokacijska funkcija

Pojam , obiljeja i definicije osiguranja

Pojam osiguranja- Osiguranje je vjekovna tenja pojedinca da se zatiti od opasnosti koje mu

ugroavaju ivot i nanose tete na imovini (ruilaka snaga prirode

poplave, potresi, vulkani, orkanski vjetrovi i razorne oluje).

- ovjek je spoznao da se udruivanjem u zajednicu, na naelima

solidarnosti i uzajamnosti, moe lake zatiti i spasiti.

- Od samopomoi i dozivanja upomo dolo je do organiziranog

prikupljanja sredstava unaprijed, iji je napredni oblik doveo do uspostave

pojma i svrhe OSIGURANJA.

PREMIJA unaprijed prikupljen novac za tete koje e nastati naknadno. Premije su trokovi za osiguravajue drutvo. Ona mora biti ekonomski odmjerena i isplativa, i

za drutvo i za osiguranika.

Obiljeja osiguranjaOsiguranje je kompleksan sustav s dva temeljna obiljeja:

1. Prijenos rizika od pojedinca na skupinu zajednicu rizika,

2. Podjela gubitaka na ujednaenoj osnovi na sve lanove skupine.

1

DEFINICIJE OSIGURANJA

Osiguranje je ekonomski institut drutvenog i gospodarskog ivota kojim se zatiuje pojedinac, poslovni subjekt i gospodarski razvoj od ekonomski tetnih

posljedica prirodnih sila i nesretnog sluaja.

Smisao i svrha zatite ostvaruje se unaprijed prikupljenim sredstvima koja se koriste

kasnije za nadoknadu materijalnih i nematerijalnih gubitaka ili teta.

Osiguranje je djelatnost posredstvom koje se na naelu uzajmnosti i solidarnosti prua ekonomska zatita od rizika koji ugroavaju imovinu i osobe.

DRUTVENA KORISNOST I ZNAAJ OSIGURANJADrutvena korisnost osiguranja ogleda se u kontinuiranom unaprijeenju zatite i

efikasnijoj naknadi teta i isplati osiguranih svota.

Znaaj osiguranja proizlazi iz injenice da svijet do danas nije pronaao bolja

rjeenja od onih koja prua osiguranje kao sustav (djelatnost). promptnost u

naknadi tete: efikasnost.

Sektor osiguranja ima vanu funkciju u okviru financijskog sustava i predmet je brige

regulatora za stabilnost i efikasnost fina cijskih trita.

Povjerenje osiguranika u sustav osiguranja imoplicite je povjerenje u cjelokupni

financijski sustav

Drutva za osiguranja upravljaju tuom tednjom iz ega proizlazi njihova

gospodarska , socijalna i politika odgovornost.

Nema vee isplate tete nego to je teta. Povjerenje je do te mjere zastupljeno jer bi

propau vie tete imali osiguranici, nego vlasnici.

2

FUNKCIJE OSIGURANJA

Funkcije osiguranja su:

1. Zatitna funkcija

1. 1. Neposredna zatita

1. 2. Posredna zatita

2. Mobilizacijsko alokativna

3. Socijalno - politika

1. ZATITNA FUNKCIJATemeljna funkcija iju efikasnost moemo izmjeriti zadovoljstvom onih koji oekuju

zatitu.

1. 1. NEPOSREDNA ZATITA- SUSTAV PREVENTIVE (promet, industrija, ekologija)

- SUSTAV REPRESIJE - poduzimanje mjera za spaavanje ljudi i imovine

- STIMULACIJA OSIGURANIKA

1. diferencirane premije,

2. bonus - malus,

3. franize kvalitativna iskljuenje odreene vrste rizika - kvantitativna

ogranienje obveze osiguratelja u % ili apsolutnoj svoti.

1. 2. POSREDNA ZATITA- Isplata za nastalu tetu ili osiguranu svotu

- Omoguava odravanja konuinuiteta poslovanja

- Pretvara potencijalne gubitke u ujednaene mjesene trokove gospodarska

funkcija

3

2. MOBILIZACIJSKO - ALOKACIJSKA FUNKCIJA

- Drutva za osiguranje prikupljaju vikove suficitarnih jedinica nudei tritu razne

oblike osiguranja imovine i osoba.

- Potiu individualnu tednju i brigu pojedinca za budunost.

- U ulozi institucionalnih investitora alociraju plasmane gospodarsko deficitarnim

sektorima.

- Doprinose razvoju financijskih trita poslovnim i vlasnikim integracijama s

drugim institucijama.

- Zajedniki razvijaju financijske proizvode s drugim financijskim institucijama.

- Pogoduju modernizaciju sustava garancija (vinkulacija polica, otkupna vrijednost).

3. POLITIKO SOCIJALNA FUNKCIJA

Na sustav zdravstva jo uvijek zaostaje za zemljama jer ni minimum zdravstvene

zatite nije zadovoljeno..?

INSTITUCIONALNA ZASTUPLJENOST

Banke (sa tedionicama preko 90%)

Trite VP (kraj 2003.) 4,3 mlrd kn

Mirovinski 4,7 mil (danas preko 8 mil kn)

Osiguranje 5,5% ukupnih financijskih sredstava (imovina 12,7 mil kn)

4

RIZIK I NEIZVJESNOST

PROUAVANJE OSIGURANJA BEZ PRETHODNOG IZUAVANJA RIZIKA I

NEIZVJESNOSTI GOTOVO JE ISTO IZUAVANJU MEDICINE BEZ

PRETHODNOG RAZUMIJEVANJA ANATOMIJE - Hammond

Neizvjesnost tjera sustav u kaos!

Kad govorimo o riziku govorimo o vjerojatnim dogaajima.

Rizik i neizvjesnost nisu isti pojmovi.

Rizik je varijacija moguih ishoda u danoj situaciji u budunosti. to je vjerojatnost odstupanja od oekivanih rezultata(ishoda) vea, izloenost riziku je znaajnija.

Rizik je mjerljiv raznim statistikim i matematikim metodama te se njime moe

upravljati.

Objektivan rizik - varijacija ishoda koja stvarno postoji u prirodi.Subjektivan rizik - procjena osobe o nastupanju objektivnog rizika.

Neizvjesnost je dvojba, neznanje osobe da procjeni koji e se mogui ishodi dogoditi.

Nedostatak znanja izravno poveava stupanj neizvjesnosti i subjektivnosti u

prosudbi. Suprotno tome, informacije i znanje smanjuju neizvjesnost poveavajui

objektivnost stavova i kvalitetu odluivanja.

Neizvjesnost se ne moe mjeriti ekonomskim mjerilima

Kad su svi ishodi jednako vjerojatni za sustav nastupa stanje kaosa. Kaos se mjeri

entropijom to nadilazi okvire izuavanja problematike rizika.

5

Rizik, opasnost i hazard

Rizik je vjerojatnost odstupanja od oekivanih ishoda i mogunost nastanka teta i gubitaka.

Opasnost je potencijalni uzrok nastanka tete i gubitaka. Tako su, primjerice, opepoznate opasnosti gubitka imovine ili nastanka teta: poari, poplave, potresi,

udari groma, provale itd. *viditi primjer u biljenici!!!

Hazard je stanje koje izravno poveava rizik, odnosno, vjerojatnost nastupanja tetnog dogaaja i gubitka. Hazard poveava mogunost gubitka imovine i ivota kad

se opasnost dogodi. Srani udar je opasnost prijevremene smrti, a puenje i

prekomjerna konzumacija alkohola hazard kojim se poveavaju rizici i opasnosti.

Hazard je mogue razlikovati kroz tri stupnja:

1. Fiziki hazard - materijalne pretpostavke koje poveavaju rizike i tete. Lako zapaljivi materijali i nezatiene drvene konstrukcije primjer su fizikog

hazarda kod opasnosti od poara.

2. Moralni hazard - poveavanje vjerojatnosti nastanka tete i gubitka uslijed nepotenih i nemoralnih namjera i postupaka osoba osiguranika. Nepotene

namjere i postupci u pravilu podrazumijevaju obeteenja osiguranika iznad

vrijednosti stvarne tete ili zahtjeve za isplatom teta koje se nisu dogodile kao

posljedica nastanka osiguranog dogaaja. Takvi su sluajevi prijevara

osiguratelja od strane osiguranika, primjerice, kad osiguranik sklapa ugovor o

osiguranju nakon to je nastupio dogaaj koji je prouzrokovao tetu i gubitak.

3. Morale hazard poveavanje gubitaka za osiguratelja zbog razliitih stavova ili razumijevanja osiguranika ili osoba koje arbitriraju u likvidacijama teta. Ako

osiguranik nastoji dokazati da postoji vei intezitet tete od stvarno nastalog

oteenja rije je o morale hazardu. Nadalje, primjer morale hazarda dogaa

se ako lijenik koji procjenjuje stupanj invaliditeta oteenog osiguranika

utvruje znaajniju invalidnost jer smatra da su osiguratelji financijske

institucije koje imaju dosta lako zaraenog novca.

Dakle, svaki pokuaj poveavanja uestalosti i inteziteta teta kad je osiguranje ve

ugovoreno spada u skupinu morale hazarda.

6

OBILJEJA I POJMOVNO ODREENJE RIZINIH DOGAAJA

Rizini dogaaji nastaju kao posljedica rizine izloenosti te pojedincima, fizikim osobama i gospodarskim subjektima mogu nanijeti gubitke ili tete.

Rizinost dogaaja koji bi se mogli dogoditi u budunosti mogue je procijeniti na

temelju distribucije tih dogaaja u prolosti.

Saznanje i spoznaja o izloenosti raznim vrstama rizika zahtjeva poduzimanje mjera

zatite od nastupanja rizinih dogaaja ili uspostavu sustava upravljanja rizicima.

Donoenje odluka u uvjetima rizinog okruenja ovisi o stupnju znanja i

razumijevanja prirode rizika, njihovih uzroka i posljedica.

ZNANJE I INFORMIRANOST U RIZINIM ODLUKAMA

Kvalitetno educiran i informiran menader u pravilu je skloniji preuzimanju rizika od

pojedinaca koji zbog neznanja ili neinformiranosti o rizicima strahuju i s nesigurnou

donose odluke.

Razliito e reagirati pojedinac koji s neizvjesnou prati dvije mogunosti :

1. ishod 10 000 kn dobitka ili gubitka i

2. ishod 10 kn dobitka ili gubitka

*viditi primjer u biljenici!!!

7

RIZINI DOGAAJI U OSIGURANJU

Za osiguranje je bitno pojmovno i sadrajno odreenje onih rizinih dogaaja koji kad

se dogode nanose:

1. gubitke ili oteenja imovine

2. financijske gubitke, tjelesne povrede, invalidnost, smrt itd.

Takve posljedice rizinih dogaaja mogue je osigurati

OSIGURANJE SE NE BAVI TRINIM ILI PEKULATIVNIM RIZICIMA JER JE I DOBITAK MOGUI ISHOD, PREMDA JE NEGATIVNA POSLJEDICA TAKVIH RIZIKA GUBITAK.

KLASIFIKACIJA RIZIKA

F IN A N C IJ S K I N E F IN A N C IJ S K IO S N O V N I

P O S E B N IS T A T I K I N E O S IG U R L J IV I D IN A M I K I

P E K U L A T IV N IP O L IT I K I

O S O B N I IM O V IN S K IO D G O V O R N O S T P R O P U S T T E H N O L O K ID R U G IH

R I Z I C I

IS T I

O S IG U R L J IV I

8

METODE KONTROLE RIZIKA1. METODE FIZIKE KONTROLE

2. METODE FINANCIJSKE KONTROLE

Metode fizike kontrole obuhvaaju postupke kojima se izbjegava ili smanjuje

izloenost rizicima.

Metode financijske kontrole podrazumijevaju poduzimanje aktivnosti s ciljem

osiguranja izvora za pokrie gubitaka ili nadoknadu teta

SHEMATSKI PRIKAZ KONTROLE RIZIKA

METODE KONTROLE RIZIKA

METODE FIZIKE KONTROLE

METODE FINANCIJSKE KONTROLE

IZBJEGAVANJE RIZIKA

SMANJENJE IZLOENOSTI RIZIKU:kontrola gubitakasepariranjekombiniranjenefinancijski transferi

ZADRAVANJE RIZIKA: aktivno (svjesno, planirano)pasivno(nesvjesno, neplanirano)

1.NEOSIGURATELJNI TRANSFERI RIZIKA Ugovori (hedging,leasing,)

2. OSIGURANJE RIZIKA

TRANSFERI

9

METODE FIZIKE KONTROLE

1. IZBJEGAVANJE RIZIKA

Ako fizika osoba ili gospodarski subjekt ne eli prihvatiti bilo kakvu izloenost riziku

pribjegava metodi IZBJEGAVANJA RIZIKA. Menadere koji se slue takvim

metodama karakterizira visok stupanj rizine averzinosti ili niskog praga rizine

tolerancije. Odbojnost prema riziku ponekad ide toliko daleko da se ve zapoete

djelatnosti gase jer postoji strah od moguih ogromnih teta, a osiguravajue premije

su previsoke.

Primjer: Korporacija koja iznajmljuje apartmane u urbaniziranom naselju moe odustati od izgradnje bazena jer je statistiki dokazana velika vjerojatnost rizinih

dogaaja koji uzrokuju nezgode ljudima.

Negativnost metode: Koncepciju izbjegavanja rizika nije mogue dosljedno provoditi

jer se rizici ne mogu izbjei. Potpuna eliminacija rizika vodi u prestanak obavljanja

djelatnosti i likvidaciju tvrtke to ne moe biti gospodarki ni socijalno opravdan cilj.

2. KONTROLA GUBITKA

Svrha ove metode je sprijeiti ili reducirati gubitak za gospodarski subjekt istodobno

doputajui mu mogunost razvoja poslovanja uz izlaganje rizicima.

Metoda kontrole gubitka ukljuuje :

1. programe prevencije i

2. programe redukcije

Programi prevencije gubitaka smanjuju ili eliminiraju vjerojatnosti nastanka gubitaka,

a programi redukcije smanjuju veliinu nastanka teta, odnosno, gubitaka.

10

Primjer: Prevencija ulaganjem u materijale koji nisu zapaljivi poveava se stupanj zatite od poara. Prevencija zdravstvenom zatitom poveave se radna sposobnost

radnika i smanjuje opasnost teta nastalih ljudskim, u pravilu nepotrebnim grekama.

Program redukcije gubitka mogue je osvariti na dva naina.

1. minimizacija gubitka to obuhvaa programe smanjenja gubitaka unaprijed ili za vrijeme njegovog nastanka. Primjer minimizacije predstavlja instalacija

rasprivaa poara u prostorijama koje su izloene riziku poara.

2. razne metode i programe spaavanja unitenog materijala. Jedan od takvih programa redukcije gubitka mogue je ostavriti u sluaju poara koji je

djelomice unitio drveni pod jer je instalirani raspriva vode sauvao najvei

dio parketa. Programom spaavanja oteenog materijala poplavljen parket e

se isuiti i reciklirati ime se smanjuje nastala teta i gubitak.

ANALIZA GUBITAKA I HAZARDA SU POMONI ALATI KOJI OLAKAVAJU

KONTROLU GUBITAKA.

Sustavni pristup analizi gubitaka i hazarda namee uspostavu nekoliko povezanih

faza interne procedure u poduzeu, prije svega potrebu identificiranja karaktera

gubitaka, a potom i utvrivanje hazarda koji su mogli uzrokovati te gubitke. Nakon

toga slijedi korak definiranja sustava izvjeivanja i povremenih inspekcija.

U suvremenim uvjetima poslovanja racionalne tvrtke razvijaju sebi prilagodljiv sustav

izvjeivanja, nadzora i inspekcije. Sustav obuhvaa i postojanje standardiziranih

upitnika o nastalim tetama i prirunika kojima se precizira odgovornost i ponaanje

svakog pojedinca kod dogaaja kojim nastaje teta i gubitak.

Svi ciljevi analiziranja gubitaka i hazarda svode se na zahtjev uspostave

permanentne i efikasne prevencije za dugorono smanjenja teta i gubitaka.

11

3. SEPARIRANJE

To je metoda kojom se izloenost rizicima smanjuje izdvajanjem ili separiranjem

objekata ili predmeta na vie lokacija.

Tako je mogue smanjiti izloenost rizicima poara ili krae ako se roba iz jednog

skladita premjesti na vie lokacije i jo vie skladita.

4. KOMBINIRANJE ILI GRUPIRANJE

To je jo jedna metoda ili alat smanjenja izloenosti rizicima i potencijalnim gubicima.

Podrazumijeva poduzimanje mjera poveanja jedinica ili predmeta izloenih riziku.

Tako se, primjerice, izloenost riziku proizvedenih artikala moe smanjiti poveanjem

proizvodnosti budui da je isti rizik raspren na vie jedinica, pa je optereenje

jedinice pod rizikom manje.

Jednako tako, gospodarske integracije mogu znaiti grupiranje objekata,

diversifikaciju djelatnosti ili proizvodnje to sve skupa smanjuje izloenost odreenim

vrstama rizika.

Poseban nain smanjenja rizine izloenosti metodom grupiranja predstavlja

koncepcija dupliranja strojeva ili rezervnih djelova.

Zagovornici ovakve metode zanemaruju trokovnu komponentu dajui prednost

sigurnosti proizvodnje bez prekida uslijed kvarova, to u trinim okolnostima

neprekinute opskrbe trita moe znaiti izbjegavanje znaajnih gubitaka.

12

5. NEFINANCIJSKI TRANSFERI

Meu metodama fizike kontrole rizika ubrajaju se i nefinancijski transferi. Mogua su

dva oblika.

1. Prijenos imovine ili djelatnosti na druge fizike ili pravne osobe. Takav je sluaj graevinskog poduzea koje, bojei se rizika nezgode na radu i

potencijalnih odteta, angaira drugog izvoaa(podizvoaa) transferirajui

vlastitu izloenost riziku nezgode drugom subjektu.

2. Transfer rizika na drugu osobu. Rije je o oslobaajuim ugovorima kojima se eliminira izloenost riziku jedne ugovorne strane i prebacuje na drugu.

Zakupoprimac prenosi na zakupodavca rizik oteenja imovine(poar,

poplava) premda bi ga sam mogao prouzroiti. Jednako tako, proizvoa

opreme moe prebaciti rizik njenog oteenja na trgovca bez obzira na

karakter oteenja.

Treba razlikovati transfer rizika od transfera rizika financiranja.

Pod transferom financiranja rizika prenositelj rizika transferira plaanje teta ili

nadoknade gubitaka na preuzimatelja. Primjerice, proizvoa opreme moe

ugovorom na trgovca prebaciti rizik isplate odtetnih zahtjeva za tetna zraenja,

premda trgovac nema objektivne odgovornosti. Za razliku od transfera financiranja

rizika gdje postoji odgovornost prema treim osobama, kod nefinancijskog transfera

postoji samo odnos prenositelja i preuzimatelja rizika. Kljuna razlika izmeu

nefinancijskog i financijskog transfera rizika je u novanom pokriu teta.

Nefinancijski transfer usmjeren je na promjenu, odnosno, smanjenje izloenosti

gubitku, a financijski transfer na osiguranje izvora novca za pokrie gubitaka.

Meutim, postoji mogunost da preuzimatelj rizika otkae sporazum o pokriu

gubitaka koje mu je nametnuo prenositelj. Time se rizik izloenosti gubitku

preuzimatelja rizika gasi.

13

METODE FINANCIJSKE KONTROLE RIZIKA

Metode financijske kontrole rizika mogu se grupirati u dvije skupine, skupinu

zadravanja rizika i financijskih transfera rizika.

1. ZADRAVANJE RIZIKA

Metodom zadravanja rizika ili vlastitog pokria gospodarski subjekt se izlae riziku,

a posljedice tetnih dogaaja pokriva iz svojih izvora financiranja. Zadravanje rizika

moe se provoditi svjesno i planirano, ili nesvjesno i neplanirano. Stoga je mogue

razlikovati :

aktivno zadravanje rizika, kada menadment poduzea svjestan rizinog okruenja planira zadravanje jednog dijela rizika oekujui da e

tete biti u granicama podnoljivih gubitaka. Drugi dio rizika ili izloenosti

rizicima koja prijeti ozbiljnijim tetama i gubicima transferira se u

osigurateljnu instituciju uz obvezu plaanja premije osiguranja.

pasivno zadravanje rizika, kada u gospodarskom subjektu ne postoji saznanje ni svijest o postojanju objektivnih rizika i moguih teta i gubitaka.

Ovakva metoda najgori je oblik financijske kontrole rizika jer se nastale

tete na imovini poduzea ili naruavanje zdravlja uposlenih moraju

pokrivati iz redovnih prihoda koji mogu biti nedostatni, a iskazivanje gubitka

u poslovanju moe izazvati podozrenje, dvojbe i neodlunost vjerovnika

kod ugovaranja poslova.

14

PREDNOSTI METODE ZADRAVANJA RIZIKA:- Ekonomski interes poduzetnika da kontrolira rizik s ciljem smanjenja

veliine teta

- Jednostavnost kod nadoknaivanja teta iz vlastitih prihoda

- Planiranje izvora financiranja za pokrie teta uz disciplinu uposlenih i

edukaciju u duhu uvanja imovine poduzea

15

NEDOSTACI METODE ZADRAVANJA RIZIKA:- Nemogunost pokria rizika ako nastanu tete ozbiljnih razmjera

- Zapostavljanje uloge drutava za osiguranje koja imaju ope drutvenu

korisnu funkciju

- Poveavanje trokova revizije ili interne kontrole zbog procedure

utvrivanja veliine teta

- Nemogunost da se vlastite priuve za pokrie potencijalnih teta priznaju

kao porezni rashod

2. TRANSFER RIZIKA

TRANSFERI RIZIKA mogu biti: 1. NEOSIGURATELJNI, kad se rizik prenosi na drugu osobu koja nije drutvo za

osiguranje i

2. OSUGARATELJNI, kad se rizik prenosi financijskoj instituciji koja se profesionalno bavi poslovima osiguranja.

NEOSIGURATELJNI TRANSFERI RIZIKA mogu se provesti na nekoliko naina. Jedan od vrlo estih sluajeva je sklapanje ugovora kojima se rizik oteenja ili

kvarova prenosi s korisnika na proizvoaa ili distributera.

Drugi oblici neosigurateljnih transfera mogu biti hedging poslovi ili leasing ugovori.

Zajedniko obiljeje ovih transfera je to su predmet ugovora rizici koji nisu

komercijalno osigurljivi.

16

TRANSFER RIZIKA NA DRUTVO ZA OSIGURANJE

Prijenos rizika na specijalizirane financijske institucije koje se profesionalno bave

poslovima osiguranja metoda je koja ima najvie prednosti u odnosu na sve druge

prethodno spomenute.

Drutva za osiguranje kroz pokrie rizika pruaju sljedee usluge osiguraniku:

- jamstvo: da e pridravajui se ugovora isplatiti tetu ili osiguranu svotu uvijek kad se dogodi osigurani sluaj,

- stvaranje zajednice rizika: ime se omoguava raspodjela nastalih teta s pojedinanih sluajeva na sve lanove osigurateljne zajednice. Takva

solidarnost imbenik je ekonominosti poslovanja i osiguranika i drutava

za osiguranje.

- ulaganje: vremenski razmak izmeu prikupljenih premija i isplate teta omoguava da drutva za osiguranje stvorene tehnike priuve ulau na

naelima rentabilnosti, sigurnosti i likvidnosti stvarajui dodatne prihode.

Tako se dugorono mogu smanjiti premije ili trokovi osiguranja to je

interes svakog pojedinanog osiguranika.

- savjetodavni servis: osigurateljno drutvo raspolae s kadrovima koji se kao specijalisti bave rizicima, a to je pretpostavka da se potencijalni i

postojei osiguranik savjetuje o modalitetima pokria rizika uz uzajamne

pogodnosti.

Nakon to se odluio za osigurateljni transfer rizika subjekt, potencijalni osiguranik

mora:

- Izabrati rizike koje e osigurati

- Odabrati osiguratelja, odnosno drutvo za osiguranje

- Povremeno revidirati program svojih osiguranja

- Analizirati odnos s tvrtkom za posredovanje u osiguranju,

- Usporeivati visinu uplaene premije(trokove) s isplaenim tetama i

koritenjem bonusa

- Decentralizirati sustav informiranja na one segmente organizacije koji su

izloeni osiguranim rizicima

17

OBILJEJE RIZIKA U OSIGURANJU

Osigurljivi rizici moraju imati odreena obiljeja kako bi ih osiguratelj mogao osigurati, predvidjeti njihovo pokrie, procijeniti i utvrditi svoju stvarnu obvezu za

isplatu teta ili osiguranih svota.

Obiljeja osigurljivog rizika su :1. Dostatna brojnost zajednice rizika (jedinica izloenih riziku)

2. Homogenost rizika ( jednakost ili slinost po veliini i vrsti)

3. Sluajan budui dogaaj neovisan od volje osiguranika

4. Rizik mora imati karakter ponavljanja (ponavljanje omoguuje statistiko

praenje uestalosti i veliine itd,)

5. Rizik mora biti mjerljiv ili odrediv

6. Rizik mora biti ravnomjerno rasporeen u prostoru i vremenu(odstupanje

kumula)

7. Premija mora biti ekonomski prihvatljiva

8. Rizik mora biti u skladu s kodeksom morala i naelima zakona

9. Potencijalne tete s aspekta osiguranika moraju biti financijski znaajne

*viditi u biljenici TEORIJU I VRSTE DISTRIBUCIJE VJEROJATNOSTI!!!

18

UTVRIVANJE VELIINE RIZIKA

Oekivana obveza osiguratelja maksimalna teta.

Utvrena veliina rizika osnovica je premije osiguranja.

imbenici veliine rizika:

1. Svota osiguranja

2. Uestalost tete

3. Intezitet tete

4. Maksimalno mogua (vjerojatna) teta

5. Trajanje osiguranja

Svota osiguranja vrijednost osiguranog predmeta, odgovornosti ili ivota u pravilu najvia svota do koje osiguratelj pokriva rizik.

Uestalost (frekvencija) broj ponavljanja ostvarivanja rizika = % broja oteenih objekata prema ukupnom broju osiguranih objekata.

Intezitet (veliine) tete postotak oteenja predmeta raspon od minimalne do maksimalne.

Najvea mogua teta MPL (maksimum possible loss) - najvea obveza osiguratelja kad se materijalizira rizik.

Trajanje osiguranja rizik je rastua funkcija vremena ili duljine trajanja osiguranja.

19

VRSTE OSIGURANJA KLASIFIKACIJA OSIGURANJA

Kriteriji podjele:1. NAIN POKRIA RIZIKA

a. Premijsko

b. Uzajamno

c. Socijalno

2. NAIN SKLAPANJA UGOVORA

a. Dobrovoljno

b. Obvezno

3. PREDMET OSIGURANJA

a. Transport, kredit

b. Imovina u irem smislu,

c. Osobe

4. SRODNOST RIZIKA

a. Grupacija osiguranja imovine (civil, ivotinje, usjevi, industrija)

b. Grupacija osiguranja motornih vozila (kasko, auto odgovornost)

c. Grupacija osiguranja transporta i kredita (kargo, kasko, krediti)

d. Grupacija osiguranja osoba (nezgoda, ivot)

5. SUBJEKT (UGOVARATELJ) OSIGURANJA

a. Osiguranje pravnih osoba

b. Osiguranje fizikih osoba

6. STRUKTURA PREMIJE

a. Riziko

b. Mjeovita

7. BILANCIRANJE POSLOVA OSIGURANJA I UTVRIVANJE REZULTATA

a. ivotna

b. Neivotna

20

OBVEZNA OSIGURANJA

To su osiguranja koja se svrstavaju u posebnu grupu jer se sklapaju po zakonu. Na

temelju Zakona o osiguranju, Zakona o zdravstvenom osiguranju, Zakona o prijevozu

opasnih tvari, obvezna osiguranja obuhvaaju sljedee vrste:

- Osiguranje putnika u javnom prijevozu od posljedica nesretnog sluaja,

- Osiguranje korisnika, odnosno vlasnika motornih vozila od odgovornosti za

tete uinjene treim osobama,

- Osiguranje vlasnika, odnosno korisnika zrakoplova od odgovornosti za

tete uinjene treim osobama,

- Osiguranje vlasnika, odnosno, korisnika brodica od odgovornosti za tete

uinjene treim osobama

- Osiguranje prijevoza opasnih tereta,

- Osiguranje nezgoda na radu i profesionalnih oboljenja (obveza poslodavca

da zakljui osiguranje kod HZZO)

- Druga obvezna osiguranja (osiguranje od odgovornosti javnih biljenika,

revizora itd.)

* JO POGLEDATI U BILJEKE U BILJENICI!!* TABLICE SMRTNOSTI!!!

21

POSLOVANJE DRUTAVA ZA OSIGURANJE

Temeljna naela, obiljeja i elementi ugovora o osiguranju

Temeljna naela

Pojam i obiljeje ugovora o osiguranju

Vrste ugovora

Polica osiguranja, list pokria i ostale isprave

Klauzule ogranienja obveza osiguratelja

TEMELJNA NAELA UGOVORA O OSIGURANJU1. NAELO NAKNADE TETE

2. NAELO OSIGURLJIVOG INTERESA

3. NAELO SUBROGACIJE

4. NAELO DOBRE VJERE

NAELO NAKNADE TETE

Naknada iz osiguranja ne moe biti vea od stvarne tete, niti via od svote

osiguranja odnosno osigurane svote (osobna osiguranja).

TETA JE STVARNA SVOTA GUBITKA KOJI JE NASTAO OSTVARENJEM

OSIGURANOG RIZIKA, A ODTETA JE NAKNADA KOJU OSIGURATELJ

PRIZNAJE NA TEMELJU UGOVORA O OSIGURANJU.

22

1. OSIGURANJE NA SVOTU (SVOTNO)

- FIKSNO - nepovoljno za osiguranika, teta nerealna- KLIZNO - pro rata temporis-zatita osiguranika

--

--

--

--

-

23

---

NADOSIGURANJE - svota osiguranje vea od stvarne (dokaziva namjera= nitavost ugovora)

PODOSIGURANJE - svota osiguranja nia od stvarne vrijednosti

NAELO PROPORCIJE = odteta je nia razmjerno odnosu svote osiguranja i stvarne vrijednosti

U podosiguranju, odteta : teta = svota osiguranja :stvarna vrijednost

odteta = teta x svota osiguranja/ stvarna vrijednost

2. OSIGURANJE NA STVARNU VRIJEDNOST (NAJVIE DO UGOVORENE SVOTE)

KAKAV JE UTJECAJ INFLACIJE NA SVOTNA OSIGURANJA ?Utjecaj inflacije je negativan na sva imovinska osiguranja !(naruen je odnos premija

i odteta).

3. NAELO OSIGURLJIVOG INTERESANaknada tete pripada samo osobi koja je imala interes da se ne dogodi osigurani

sluaj.

Svrha naela:

1. sprijeiti pekulaciju

2. smanjiti moralni hazard

24

3. odrediti pravo na odtetu

4. NAELO SUBROGACIJE

Prava osiguranika prema osobi odgovornoj za tetu prenose se na osiguratelja u

visini naknade iz osiguranja.

Naelo subrogacije odnosi se samo na imovinska osiguranja i stjee se isplatom

odtete.

Svrha:

1. Da se osiguratelj namiri za isplaenu tetu

2. Da se smanji isplata osiguratelja (mogunost smanjenja premije)

3. Da se oteenik namiri do punog iznosa tete

OBILJEJA SUBROGACIJE1. Iz sredstava regresa najprije se podmiruje ono to je osiguratelj platio

osiguraniku

2. Osiguranik mora omoguiti osiguratelju ostvarenje prava na subrogaciju

3. Osiguratelj moe odustati od prava subrogacije ako bi trokovi spora bili vei

od regresa

4. Osiguratelj nema prava subrogacije prema svojim osiguranicima , jer bi time

prestala svrha osiguranja

5. NAELO DOBRE VJERE

To je temeljno naelo obveznog prava.

Etiko pravilo o savjesnom i potenom postupanju.

Ako jedna od stranaka nije postupila s najveom dobrom vjerom, druga moe traiti

ponitenje ugovora.

25

26

POJAM I OBILJEJA UGOVORA O OSIGURANJU

Ugovorom o osiguranju obvezuje se ugovaratelj osiguranja da na naelima

uzajamnosti i solidarnosti uplauje odreenu svotu osiguratelju, koji se

obvezuje, ako se dogodi dogaaj koji predstavlja osigurani sluaj, isplatiti

osiguraniku ili nekoj treoj osobi naknadu odnosno ugovorenu svotu ili uiniti

neto drugo (ZOO)

Ugovor o osiguranju je konsenzualan, a pisana forma, po svom pravnom

djelovanju , nije dokazana niti bitna jer ugovor po svojoj biti ostaje

neformalan

Za zakljuenje je dovoljna obina suglasnost

To je:

dvostrano obvezni ugovor,

sukcesivni ugovor (cijelo vrijeme traje obveza plaanje vie teta)

aleatoran ugovor = nejednaka primanja i davanja

ugovor o uzajamnom povjerenju

uvjetovan ugovor, jer ako osiguranik ne ispuni svoju obvezu, nema pravo na

odtetu

27

DEFINICIJE UGOVORA O OSIGURANJU

NEKOLIKO SKUPINA TEORIJA:

1. EKONOMSKO PRAVNE TEORIJE (teorija potrebe i teorija sigurnosti)2. TEHNIKO PRAVNE TEORIJE (teorija kompenzacije, teorija tehniki

organiziranog osiguratelja)

3. PRAVNE TEORIJE (Teorija odtete, teorija prestacije obveza isplate unaprijed utvrene tete)

4. MJEOVITA TEORIJA uvaava ekonomske, tehnike i pravne elemente osiguranje je operacija u kojoj osiguraniku kao naknada za uplaenu premiju

obeaje da e njemu ili treoj osobi u sluaju ostvarenja rizika osiguratelj

isplatiti naknadu

VRSTE UGOVORA O OSIGURANJU

1. POJEDINANI UGOVOR predmet osiguranja je tono oznaen - primjer

utvrivanja identiteta u pomorskom osiguranju.

2. OPI UGOVOR razni tipovi generalnih ugovora o otvorenom pokriu.

3. UGOVORI PREMA TRAJANJU kratkotrajni, na neodreeno vrijeme, na

pojedinano putovanje, na izvrenje pojedinog pothvata.

28

POLICA OSIGURANJA- TO JE PISMENA ISPRAVA O SKLOPLJENOM OSIGURANJU (ZOO)

- Ona je i ugovor o osiguranju ako ju je uz osiguratelja potpisao ugovaratelj

- Time ona postaje dokaz i pisana obveza osiguratelja za naknadu tete

SADRAJ POLICE OSIGURANJA:1. UGOVORNE STRANE

2. OSIGURANU STVAR, OSOBU,

3. RIZIK OBUHVAEN OSIGURANJEM

4. TRAJANJE OSIGURANJA

5. VRIJEME POKRIA,

6. SVOTU OSIGURANJA

7. PREMIJA ,

8. DATUM IZDAVANJA I POTPIS UGOVORNIH STRANA

VRSTE POLICA OSIGURANJA

1. POLICE POMORSKOG OSIGURANJA

1. kargo, kasko, odgovornost vozara

2. POLICE NEPOMORSKOG OSIGURANJA

1. imovinska osiguranja, osiguranja osoba

3. POJEDINANE - predmet ili osiguranik

4. OPE vei broj predmeta skladite, zalihe

5. KOMBINIRANE vie vrsta osiguranja s razliitim rizicima istog

osiguranika

6. KOLEKTIVNE ILI GRUPNE razliite vrste osiguranja (rizika) za

skupine osiguranika po poduzeima, radilitima, djelatnostima itd.

7. NA IME, DONOSITELJA ILI PO NAREDBI >> prijenos = na ime

cesijom, po naredbi indosmanom kao i mjenica, donositelji ustupanjem, a imaju pravo na naknadu ako dokau osigurljiv interes.

POLICE NA DONOSIOCA NE VRIJEDE U OSIGURANJU IVOTA

8. PRENOSIVE I NEPRENOSIVE

29

9. VALUTIRANE (svota osiguranja = ugovorena vrijednost) i NEVALUTIRANE

10. POLICE NA ODREENO VRIJEME TRAJANJA, ODREENO

PUTOVANJE ITD.

11. OBRAUNSKE FLOTANTNE - zalihe

LIST POKRIA- To je potvrda o sklopljenom osiguranju, a kojom se moe privremeno zamijeniti

polica.

- U list pokria unose se bitni dijelovi ugovora o osiguranju.

- U praksi se izdaje kad nisu poznati svi elementi ugovora, a zahtjeva se potvrda o

sklopljenom osiguranju. Izdaje se odmah, jer za to nisu potrebne nikakve

formalnosti.

- Obino ga potpisuje osiguratelj, ali moe jo i ugovaratelj.

OSTALE ISPRAVE O SKLOPLJENOM OSIGURANJU

POTVRDA O OSIGURANJU - primjer kod transportnog osiguranja uvoznoga karga redovito se na prijavi ugovaratelja osiguranja potvruje da je rizik preuzet u pokrie

jedna potvrda ugovaratelju, a druga i trea osiguravatelju, pediteru ili banci itd.

Za razliku od lista pokria potvrda vrijedi za cijelo vrijeme trajanja osiguranja.

ZELENA KARTA izdaje ju osiguratelj po ovlasti huo-a. To je jedini valjani dokaz koji osiguranik moe pokazati u inozemstvu za pokrie rizika iz autoodgovornosti -

Arapske zemlje - naranasta karta, Juna Amerika - uta karta

30

SKLAPANJE UGOVORA O OSIGURANJUKAD JE SKLOPLJEN UGOVOR O OSIGURANJU?- Kad ugovaratelji potpiu policu osiguranja ili list pokria

- preutno, kad osiguratelj ne odbije u predloenom ili propisanom roku pismenu

ponudu za sklapanje ugovora o osiguranju

- kad je suglasnost postignuta neformalno-usmeno ili telefonski ako je to u

nedvojbenom interesu osiguranika

- uplatom premije kad je uvjetima predvieno da ugovorni odnos nastaje uplatom

(osiguranje bez police)

Obveze ugovornih strana

OSIGURATELJ OSIGURANIK

PRI SKLAPANJU UGOVORA

Prihvaanje ponude

Informiranje osiguranika o ugovornim

uvjetima

Prijavljivanje injenica

Plaanje premije

U TIJEKU TRAJANJA OSIGURANJA

Stvaranje rezervi osiguranja

Mjere prevencije i represije

Plaanje premije osiguranja

Izvjetavanje o promjenama rizika Obavljanje radnji u svezi s policom Mjere prevencije

KAD NASTUPI OSIGURANI SLUAJ

ISPLATE TETA ILI OSIGURANIH

SVOTA

POKRIE TROKOVA

SPAAVANJA

PRIJAVA TETE

REPRESIVNE MJERE

31

OPI I POSEBNI UVJETI UGOVORA O OSIGURANJU

- uvjetima se definiraju pravila za sve lanove rizine zajednice (vrste rizika, prava i

obveze osiguranika i osiguratelja, likvidacija tete itd)

- opi uvjeti su zajedniki za sva osiguranja u odreenoj grupaciji, a posebni reguliraju specifinosti pojedine vrste

SADRAJ UVJETA O OSIGURANJU - predmet osiguranja

- osigurani rizici

- odredbe o vrsti premije i nainu plaanja

- odredbe o nainu prijavljivanja tete

- procedura prijave, procjene i likvidacije tete

- odredbe o vjetaenju

- odredbe o preventivi i represivi

- odredbe o prestanku osiguranja u ivotnim samo osiguranik, a u imovinskim i

osiguratelj(uz obavjest da odustaje)

- odredbe o prijenosu prava s osiguranika na drugu osobu

- odredbe o rjeavanju sporova

IRINA I VRSTA POKRIA

irina: 1. navode se svi rizici, a oni koji nisu navedeni nisu niti pokriveni

2. pokrie svih rizika-oni koji se iskljuuju iz pokria moraju se navesti

IZUZEA IZ POKRIA OSIGURATELJA MOGU SE ODNOSITI NA: Rizike, tete,

imovinu i lokaciju.

32

KLAUZULE KOJE OGRANIAVAJU OBVEZE OSIGURATELJAU ugovorima o osiguranju mogu se unijeti razne klauzule kojima se ograniava

osigurateljeva obveza. To su:

1. FRANIZA

2. SAMOPRIDRAJ

3. OSIGURANJE NA PRVI RIZIK

4. PODOSIGURANJE

5. OGRANIENJA U PRIMJENI PRAVILA PROPORCIJE

6. KLAUZULA O RASPODJELI POKRIA

Ogranienja se primjenjuju u trenutku nastanka osiguranog sluaja (likvidaciji teta).

FRANIZA

To je snienje osigurateljeve naknade izraeno relativno(u %) kao udio u osiguranoj

svoti , a primjenjuje se osobito u transportnim osiguranjima.

Opravdanost primjene franize dokazuje se kod nastanka mnogobrojnih bagatelnih

teta jer se izbjegavaju relativno visoki trokovi likvidacije. (primjer kalo, rastep, lom)

Moe se ugovoriti kao kvalitativna i kvantitativna

KVALITATIVNA FRANIZA

Ovom franizom osiguratelj se oslobaa u cijelosti za pokrie odreenih vrsta rizika.

Primjerice, ogranienje pokria u kasku brodova samo za sluaj potpunog gubitka.

(abandon-osiguranik preputa brod i teret osiguratelju uz naknadu za potpuni

gubitak)

Kvantitativnom franizom ograniava se pravo osiguranika na dio naknade, a moe

se ugovoriti u postotku ili u apsolutnoj svoti.

33

VRSTE:1. INTEGRALNA FRANIZA ako je teta nia od visine ugovorene franize

odteta se ne isplauje, ako je via odteta se isplauje u cijelosti kao da

franiza nije ugovorena.

2. ODBITNA FRANIZA osiguratelj plaa tetu samo ako je ona vea od visine ugovorene odbitne franize, primjerice, ako je ugovorena odbitna franiza od

10 % onda osiguratelj uvijek smanjuje odtetu za 10%.

3. AGREGATNA FRANIZA to je odbitna franiza kod koje se primjenjuje odbitak tako dugo dok visina ukupnih odbitaka ne dosegne ugovoreni iznos

franize za tu godinu (primjer: godinja franiza = 1000 kn, u sijenju nastane

teta od 500 kn -osiguratelj nema obveze, u vejai nastane teta od 2000 kn

osiguratelj e platiti 1500 kn, a ostalo snosi osiguranik)

SAMOPRIDRAJTo je udio osiguranika u teti, a ugovara se u apsolutnoj svoti ili u postotku. Primjer:

Ako je osigurana svota 100. 000 kn uz franizu od 10% pa nastane teta od 5. 000

kn osiguranik nee ostvariti naknadu jer je franiza vea od visine tete. Meutim,

ako je ugovoren samopridraj od 10% pa nastane teta od 5. 000 onda osiguranik

snosi 500 a osiguratelj plaa 4. 500 kn.

OSIGURANJE NA PRVI RIZIK

PO TOM OSIGURANJU OSIGURATELJ PLAA SVE TETE DO SVOTE

UGOVORENOG LIMITA, A OSIGURANIK SNOSI TETU IZNAD LIMITA

(Ovakvi ugovori povoljni su za osiguranike koji pretpostavljaju da tete nee

prijei limit provalne krae)

34

PODOSIGURANJE

To je udio osiguranika u teti u dijelu u kojem je objekt podosiguran.

Osiguranik kod nastupanja osiguranog sluaja i nastanka tete dobiva

razmjerno manji dio odtete za onoliko koliko je prijavio manju vrijednost.

KLAUZULE O RASPODJELI POKRIA IZMEU VIE OSIGURATELJA

1. Ovom se klauzulom dijeli obveza plaanja odtete na vie osiguratelja, a

prema njihovom udjelu (premiji) u osiguranju.

2. Klauzula rapodjele pokria primjenjuje se kad vie osiguratelja sudjeluje u

pokriu tete.

Vrste klauzula:1. Pro - rata klauzula sudjelovanje u teti razmjerno visini svote osiguranja

primjer: Osoba osigurava kuu od 200. 000 kn, osiguratelj A 100. 000, B 50. 000, C

50. 000. teta od 10. 000 kn bit e rasporeena prema sljedeem kljuu:

A = 100. 000/200. 000 X10. 000= 5. 000

B = 50. 000/200. 000 X 10. 000 = 2. 500

C = isto kao B

2. Klauzula o jednakim udjelima u tetiPo ovoj klauzuli svaki osiguratelj uzima jednake dijelove tete, ali najvie do svote

koju pokriva osiguranjem. Primjerice, osiguratelj A izda policu na 100. 000,

osiguratelj B na 200. 000, a osiguratelj C na 300. 000. Ako teta iznosi 150. 000

onda svaki snosi po 50. 000.

Meutim, kako se rasporeuje nastala teta od 500. 000 kn?????

35

INSTITUT TREE OSOBE U OSIGURANJU

TO SU KLAUZULE KOJIMA SE DOPUTA KORITENJE PRAVA IZ OSIGURANJA

OSOBAMA KOJE NISU IZRAVNE STRANE UGOVORA.

To su tree osobe

Kod osiguranja ivota tree osobe su korisnici osiguranja, dok kod ozljeda na radu

gdje su izravne strane poslodavac i osiguratelj,

Tree osobe su radnici

Kod osiguranja kredita za kupnju nekretnine trea osoba je banka koja je uzela

vinkuliranu policu pa je iskoristi ako se dogodi oteenje objekta uz neplate kredita

36

OSIGURATELJNO TRITE RH I EU I SVIJETA

Pojam i obiljeja portfelja osiguranja

OSIGURATELJNI PORTFELJ JE SVEUKUPNOST UGOVORA O OSIGURANJU

KOJI SE ISKAZUJU UKUPNOM PREMIJOM PO POJEDINIM VRSTAMA U

ODREENOM RAZDOBLJU.

(Portfelj ivotnih, neivotnih, imovinskih, auto-odgovornosti itd.)

Portfelj svojom veliinom i strukturom odraava snagu osigurateljne institucije.

Veliki portfelj koji se obnavlja i poveava otvara perspektivu, a stari portfelj koji

stagnira ukazuje na vlastito odumiranje i propast drutava za osiguranje

* VIDITI PRIMJERE U BILJENICI!!

ELEMENTI STABILNOSTI PORTFELJA

Diverzifikacija (struktura)

1. Mjera prinosa i rizika

2. Mali i uestali rizici spram visoko profitabilnih i rizinih

3. Atomizacija rizika sukladno kapacitetu osiguratelja

4. Vremenska raspodjela rizika (stvaranje priuva u boljim godinama)

5. Prostorna rasprostranjenost

37

STATISTIKA OBRADA PORTFELJA

Statistiko praenje odreenih veliina(varijabli) portfelja namee se zbog

neizostavnih postulata statistikih zakonitosti i teoriji vjerojatnosti na kojima se temelji

djelatnost osiguranja imovine i osoba.

Integralni informacijski sustav uz primjenu modernih tehnologija uvjet je za efikasno

upravljanje portfeljom i ukupnim drutvom za osiguranje.

Statistike veliine koje su od vanosti za portfelj neivotnih osiguranja

broj osiguranja

broj osiguranih objekata

svota osiguranja

premija

broj teta

broj oteenih objekata

svota osiguranja oteenih objekata

svota odteta

38

POKAZATELJI TEHNIKOG POSLOVANJA

MJERODAVNI TEHNIKI REZULTATTo su ukupne MJERODAVNE premije smanjene za ukupne MJERODAVNE tete

(isto razdoblje).

TEHNIKE PREMIJE PRIJENOSNE PREMIJE ZA IDUE RAZDOBLJE

+PRIJENOSNE PREMIJE PRETHODNOG RAZDOBLJA = MJERODAVNA PREMIJA

MJERODAVNE TETE su isplate osigurateljevih obveza koje se odnose na mjerodavnu premiju.

KVOTA TETAKVOTA TETA = mjerodavne tete mjerodavne premije

UEST. TETAUEST. TETA = BROJ OTEENIH OBJEKATA BROJ OSIGURANIH OBJEKATA

PROSJENA POTREBNA RIZIKO PREMIJA = UESTALOST TETA x PROSJENA TETA

INTEZITET TETAINTEZITET TETA = SVOTA TETE SVOTA OSIGURANJA OSIG. OBJEKATA

39

PRIKUPLJANJE I SORTIRANJE PODATAKA O TETAMA1. PO GODINI POETKA POLICE OSIGURANJA

2. PO GODINI NASTANKA TETE

TETE SE PROCJENJUJU JEDNOM GODINJE I INE PRIUVE TETA.

Ciljevi procjena:

1. Usklaenje tarifa

2. Utvrivanje poslovnog(financijskog rezultata)

40

AKTUARISTIKA

Aktuaristika je grana matematike koja prouava , obrauje i odreuje temeljne elemente u osiguranju i srodnim granama (mirovinsko osiguranje, demografija)

PRIMJENJUJUI: matematike metode, teoriju vjerojatnosti i rizika, financijsku

matematiku, stohastike modele, aktuarska matematika utvruje cjenike osiguranja,

tehnike priuve, izraune za reosigurateljevo pokrie , visinu samopridraja itd.

U osiguranju se primjenjuje kod :

utvrivanja matematiko-statist. osnova radi izravnanja rizika,

izrade tablica smrtnosti i drugih elemenata ivotnih osiguranja

izrauna potrebnih priuva sigurnosti,

odreivanja samopridraja i tablica maksimalnog pokria

utvrivanja prijenosnih premija i priuva teta

izrauna mjerodavnog tehnikog rezultata

analize rizika po vrstama

ODREIVANJE CIJENE OSIGURATELJNIH PROIZVODA

NEIVOTNA OSIGURANJA

Glavni cilj = veliina bruto premije

Sastavnice bruto premije

1. Riziko premija

2. Doplatak za sigurnost

3. Trokovi poslovanja

4. Zarada osiguratelja

RIZIKO PREMIJA1. PREMIJSKA STOPA

2. SVOTA OSIGURANJA (OSNOVICA ZA PRIMJENU OBRAUNA PREMIJE)

*VIDITI PRIMJER U BILJENICI!!!

41

OBJEKT OD 1 MIO. KN TERETIT E SE S PREMIJOM 15. 000 Kn.

Alokacija prihoda (premije) na trokove

Neivotna osiguranja primjer1. Bruto prihod = premija = 100

2. Isplata teta = 82

3. Kolebanje teta(stdev 2. ) = 3

Ukupno udio riziko premije = 85

4. Provizija = 5

5. Plae +izravni trokovi = 5

6. Neizravni trokovi = 2

7. Profitna mara = 3

UKUPNO = 100 %

42

150

150.000

VRIJEDNOST OSIGURANIH OBJEKATA 10.000.000

PROSJENA VELIINA TETA 150.000/150 1000

PROSJENA UESTALOST PO JEDINICI 150 / 10.000.000 0,000015

PREMIJSKA STOPA =

PROSJ.UESTALOST x PROSJENA VELIINA TETE 0,015

UKUPNO ISPLAENE TETE RAZDOBLJA

BROJ TETA

IZRAUN

OSIGURANJE NEKRETNINA OD RIZIKA POARA

LIKVIDACIJA TETA

Likvidacija teta je postupak utvrivanja osigurateljeve obveze, odnosno utvrivanja

tete i isplate odtete

1. likvidacija po procjeni (pogodbi)

2. po raunima popravka (cijenici, potvrde o plaama itd)

POSTUPAK LIKVIDACIJE

Koraci:

1. Prijava o nastanku osiguranog sluaja

2. Utvrivanja postojanja obveze

3. Procjenjivanje tete i visine odtete

4. Utvrivanje visine obveze iz osiguranja

5. Isplata odtete ili naknade

6. Subrogacija

TEHNIKE PRIUVE OSIGURATELJA

Slue za pokrie osigurateljevih obveza:

1. Prijenosne premije

2. Matematika priuva o. .

3. Priuve teta

4. Priuve za kolebanje teta

5. Ostale tehnike priuve

43

METEMATIKA PRIUVA OSIGURANJA IVOTA

Matematika priuva je oblik premijske priuve svojstven ivotnim osiguranjima koja se izraunava aktuarsko matematikim metodama.

Tri kljuna elementa za izraun MPO:

1. SMRTNOST (DOB I SPOL)

2. KAMATE

3. TROKOVI

METODE IZRAUNA MPO1. Prospektivna

2. Retrospektivna

Prospektivna - oekivana vrijednost buduih rashoda diskontiranih na dan obrauna smanjena za diskontiranu vrijednost buduih prihoda diskontiranih na isti

dan

Retrospektivna - razlika prolih prihoda i rashoda

Definicija MPO

Po vaeem Zakonu o osiguranju:

MATEMATIKA PRIUVA JEDNAKA JE RAZLICI SADANJE VRIJEDNOSTI

BUDUIH OBVEZA OSIGURATELJA I SADANJIH VRIJEDNOSTI BUDUIH

OBVEZA OSIGURANIKA

44

PROSPEKTIVNA MATEMATIKA METODA

Struktura bruto premije O

BP = NP +1/K +pP +cP , gdje je

BP = godinja bruto premija za jednu jedinicu osigurane svote,

NP = neto premija koja je izraunana primjenom tablice smrtnosti, KOLIKA JE

VJEROJATNOST DA E

1/K = kalkulativna kamatna stopa u bruto premiji,

pP = udio akvizicijskih trokova koji se priznaju posrednicima razmjerno bruto

premiji,

cP= upravni trokovi koji su razmjerni bruto premiji, odnosno, osiguranoj svoti,

a plaaju se za cijelo vrijeme trajanja osiguranja ,

1000 n.j.

Sadanja vrijednost

buduih koristi

Neto jednokr.

premija

385,745

Sadanja vrijednost buduih neto premija

45 65 100

MATEMATIKA PRIUVA

45-godinjak je zakljuio doivotno osiguranje. Osigurana svota je 1000 n. j.

45

IZRAUN PREMIJE I OSIGURANE SVOTEKolika je vjerojatnost da e 40 godinji mukarac doivjeti 60 godina ivota ?

P= L 60/L40 = Broj ivih u 60-im / Broj ivih u 40-im = 73682 /92284 = 0,79842689

Diskontirani broj ivih osoba = Dx (komutativni brojevi) Kolika je osigurana svota(S) za 40-godinjaka ako doivi 60 godina , a uplati premiju

od 25. 000 Kn

- X=40, n=20, B= 25. 000

- B = S x Dx+n/Dx = 25. 000 = S X D60/D40

- S= 25000 /0,3644 = 68 605,93 kn

ZILLMEROVA METODA POJAM I SVRHA

Cilmerizacijom se matematika priuva smanjuje razmjerno sadanjoj vrijednosti neprispjelog dijela premije iz koje e se pokriti posredniki trokovi sklapanja

ugovora.

Svrha je prilagodba vrijednosti matematike priuve izraunu realne visine otkupne

vrijednosti police ivotnog osiguranja

46

REOSIGURANJE

Pojam, znaaj, vrste

REOSIGURANJE JE SUSTAV PRENOENJA VIKA RIZIKA IZNAD KAPACITETA

OSIGURATELJA NA REOSIGURATELJA.

Viak rizika se javlja zbog velike vrijednosti svote osiguranja ili zbog maksimalno

oekivanih teta (Probably Maksimum Loss) to bi moglo dovesti do insolventnosti

osiguratelja.

Potreba za reosiguranjem nastaje zbog znaajne fluktuacije teta, nehomogenih

rizika, visokih pojedinanih rizika, premalog portfelja itd.

Osiguratelj (cedent) prenosi viak rizika na reosiguranje (cesionar) , a osiguranik ne

zna niti mora znati da je reosiguranje ugovoreno, jer svoja prava ostvaruje izravno od

osiguratelja.

Reosiguranje je osiguranje osiguratelja i ima preteito meunarodni karakter.

Kod ugovaranja reosiguranja najprije treba ODREDITI SAMOPRIDRAJ - to je onaj

dio rizika koji se ne prenosi u reosiguranje. Odreuje se kao dio osigurane svote ili u

apsolutnoj vrijednosti. (Tablica maksimalnog pokria)

* VIDITI JO BILJEKE U BILJENICI!!!

47

Metode:1. FAKULTATIVNO svaki rizik se posebno ugovora, a cesionar slobodno

odluuje hoe li ili ne prihvatiti rizik i obvezu reosiguranja

2. OBVEZNO - obligatorno na temelju ugovora o reosiguranju3. FAKULTATIVNO UGOVORNO cedent moe pojedini rizik prenijeti

cesionaru, a ovaj ga mora prihvatiti

4. PULOVI ZA REOSIGURANJE raspodjela rizika za svakog lana pula po unaprijed utvrenom kljuu

VRSTE REOSIGURANJA

PROPOCIONALNO - KVOTNO- Najjednostavnije reosiguranje kojim se reosigurava odreena proporcija

preuzetog rizika.

- Jednaka proporcija primjenjuje se na obraun premija i isplatu teta

- Jedinstvena primjena na velike i male rizike

- Nedostatak-ne dovodi do homogeniziranja portfelja niti do izjednaavanja teta,

jer se u reosiguranje predaje i onaj rizik koji bi mogao snositi cedent kroz

samopridraj

K V O T N O

N A R I Z I K O O S N O V I P O D O G A A J U

R E O S I G U R A N J E V I K A T E T A

R E O S I G U R A N J E T E H N I K O G R E Z U L T A T A

V R S T E R E O S I G U R A N J A

P R O P O R C I O N A L N O N E P R O P O R C I O N A L N O

R E O S I G U R A N J E V I K A S V O T A

48

PROPORCIONALNO - REOSIGURANJE VIKA SVOTE- POKRIVAJU SE SAMO ONI RIZICI KOJI NADILAZE SAMOPRIDRAJ

- CEDENT ODLUUJE KOJI E DIO VIKA RIZIKA PREDATI U

REOSIGURANJE

- Ugovorom se redovito utvruje maksimalna visina ekscedenta (vika) koji e

preuzeti cesionar

- Raspodjela rizika se utvruje na temelju svote osiguranja ili na temelju najvee

vjerojatne tete PML

NEPROPORCIONALNO REOSIGURANJE VIKA TETA - REOSIGURANJEM SE POKRIVAJU SVE TETE KOJE PRELAZE ODREENU

VISINU, BEZ OBZIRA JESU LI POJEDINANE ILI SKUPNE

- Na riziko osnovi - svaku tetu iznad samopridraja snosi reosiguratelj, ali do

najvie ugovorene vrijednosti

- Na osnovi dogaaja reosiguratelj snosi rizike samo po pojedinom dogaaju po

policama koje su na snazi, bez obzira na datum poetka osiguranja. Reosiguratelj

navodi rizike i definira to se smatra jednim dogaajem.

- Primjer: reosiguranje vika katastrofalnih teta po dogaaju1. Samopridraj 2 milijuna kuna

2. Gornja granica (maxima ) 6 milijuna

Ako nastupi rizini dogaaj i prouzroi tetu od 4 milijuna, 2 mio. e snositi

osiguratelj, a 2 mio. reosiguratelj. Ako je teta 7 milijuna, osiguratelj snosi 3, a

reosiguratelj 4 milijjuna.

49

REOSIGURANJE TEHNIKOG REZULTATA

- Reosiguratelj preuzima isplatu teta koji premauje unaprijed utvren godinji

iznos.

- Svota teta utvruje se u % od tehnike premije kao donja granica.

- Primjer: ako se eli zadrati kvota teta do 75% premije, reosiguranje moe sudjelovati u isplati teta iznad 75% premije u omjeru 90 : 10.

- Za osiguratelja je ovaj oblik povoljan jer moe planirati svoje obveze s velikim

stupnjem pouzdanosti.

PREDMET REOSIGURAVAJUE ZATITE

- vrsta ili vrste osiguranja

- cijeli portfelj iz vrste ili vrstra osiguranja

- samo neke opasnosti iz vrsta osiguranja

- podruje pokria sukladno predmetu reosiguravateljne zatite:

o teritorij RH pokrivene tete nastale samo na podruju RHo police ispostavljene u RH pokrivene tete nastale na podruju RH i izvan

podruja RH

o tete nastale samo u inozemstvu ili tete nastale samo u zemlji

50