Ekonomika Osiguranja

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Ekonomika osiguranja, - skripta

Text of Ekonomika Osiguranja

  • EKONOMIKA OSIGURANJA

    Pojam, funkcije i znaaj osiguranja

    1. Pojam i definicije osiguranja

    2. Drutvena korisnost i znaaj osiguranja

    3. Funkcije osiguranja

    a) Zatitna funkcija

    b) Mobilizacijsko - alokacijska funkcija

    Pojam , obiljeja i definicije osiguranja

    Pojam osiguranja- Osiguranje je vjekovna tenja pojedinca da se zatiti od opasnosti koje mu

    ugroavaju ivot i nanose tete na imovini (ruilaka snaga prirode

    poplave, potresi, vulkani, orkanski vjetrovi i razorne oluje).

    - ovjek je spoznao da se udruivanjem u zajednicu, na naelima

    solidarnosti i uzajamnosti, moe lake zatiti i spasiti.

    - Od samopomoi i dozivanja upomo dolo je do organiziranog

    prikupljanja sredstava unaprijed, iji je napredni oblik doveo do uspostave

    pojma i svrhe OSIGURANJA.

    PREMIJA unaprijed prikupljen novac za tete koje e nastati naknadno. Premije su trokovi za osiguravajue drutvo. Ona mora biti ekonomski odmjerena i isplativa, i

    za drutvo i za osiguranika.

    Obiljeja osiguranjaOsiguranje je kompleksan sustav s dva temeljna obiljeja:

    1. Prijenos rizika od pojedinca na skupinu zajednicu rizika,

    2. Podjela gubitaka na ujednaenoj osnovi na sve lanove skupine.

    1

  • DEFINICIJE OSIGURANJA

    Osiguranje je ekonomski institut drutvenog i gospodarskog ivota kojim se zatiuje pojedinac, poslovni subjekt i gospodarski razvoj od ekonomski tetnih

    posljedica prirodnih sila i nesretnog sluaja.

    Smisao i svrha zatite ostvaruje se unaprijed prikupljenim sredstvima koja se koriste

    kasnije za nadoknadu materijalnih i nematerijalnih gubitaka ili teta.

    Osiguranje je djelatnost posredstvom koje se na naelu uzajmnosti i solidarnosti prua ekonomska zatita od rizika koji ugroavaju imovinu i osobe.

    DRUTVENA KORISNOST I ZNAAJ OSIGURANJADrutvena korisnost osiguranja ogleda se u kontinuiranom unaprijeenju zatite i

    efikasnijoj naknadi teta i isplati osiguranih svota.

    Znaaj osiguranja proizlazi iz injenice da svijet do danas nije pronaao bolja

    rjeenja od onih koja prua osiguranje kao sustav (djelatnost). promptnost u

    naknadi tete: efikasnost.

    Sektor osiguranja ima vanu funkciju u okviru financijskog sustava i predmet je brige

    regulatora za stabilnost i efikasnost fina cijskih trita.

    Povjerenje osiguranika u sustav osiguranja imoplicite je povjerenje u cjelokupni

    financijski sustav

    Drutva za osiguranja upravljaju tuom tednjom iz ega proizlazi njihova

    gospodarska , socijalna i politika odgovornost.

    Nema vee isplate tete nego to je teta. Povjerenje je do te mjere zastupljeno jer bi

    propau vie tete imali osiguranici, nego vlasnici.

    2

  • FUNKCIJE OSIGURANJA

    Funkcije osiguranja su:

    1. Zatitna funkcija

    1. 1. Neposredna zatita

    1. 2. Posredna zatita

    2. Mobilizacijsko alokativna

    3. Socijalno - politika

    1. ZATITNA FUNKCIJATemeljna funkcija iju efikasnost moemo izmjeriti zadovoljstvom onih koji oekuju

    zatitu.

    1. 1. NEPOSREDNA ZATITA- SUSTAV PREVENTIVE (promet, industrija, ekologija)

    - SUSTAV REPRESIJE - poduzimanje mjera za spaavanje ljudi i imovine

    - STIMULACIJA OSIGURANIKA

    1. diferencirane premije,

    2. bonus - malus,

    3. franize kvalitativna iskljuenje odreene vrste rizika - kvantitativna

    ogranienje obveze osiguratelja u % ili apsolutnoj svoti.

    1. 2. POSREDNA ZATITA- Isplata za nastalu tetu ili osiguranu svotu

    - Omoguava odravanja konuinuiteta poslovanja

    - Pretvara potencijalne gubitke u ujednaene mjesene trokove gospodarska

    funkcija

    3

  • 2. MOBILIZACIJSKO - ALOKACIJSKA FUNKCIJA

    - Drutva za osiguranje prikupljaju vikove suficitarnih jedinica nudei tritu razne

    oblike osiguranja imovine i osoba.

    - Potiu individualnu tednju i brigu pojedinca za budunost.

    - U ulozi institucionalnih investitora alociraju plasmane gospodarsko deficitarnim

    sektorima.

    - Doprinose razvoju financijskih trita poslovnim i vlasnikim integracijama s

    drugim institucijama.

    - Zajedniki razvijaju financijske proizvode s drugim financijskim institucijama.

    - Pogoduju modernizaciju sustava garancija (vinkulacija polica, otkupna vrijednost).

    3. POLITIKO SOCIJALNA FUNKCIJA

    Na sustav zdravstva jo uvijek zaostaje za zemljama jer ni minimum zdravstvene

    zatite nije zadovoljeno..?

    INSTITUCIONALNA ZASTUPLJENOST

    Banke (sa tedionicama preko 90%)

    Trite VP (kraj 2003.) 4,3 mlrd kn

    Mirovinski 4,7 mil (danas preko 8 mil kn)

    Osiguranje 5,5% ukupnih financijskih sredstava (imovina 12,7 mil kn)

    4

  • RIZIK I NEIZVJESNOST

    PROUAVANJE OSIGURANJA BEZ PRETHODNOG IZUAVANJA RIZIKA I

    NEIZVJESNOSTI GOTOVO JE ISTO IZUAVANJU MEDICINE BEZ

    PRETHODNOG RAZUMIJEVANJA ANATOMIJE - Hammond

    Neizvjesnost tjera sustav u kaos!

    Kad govorimo o riziku govorimo o vjerojatnim dogaajima.

    Rizik i neizvjesnost nisu isti pojmovi.

    Rizik je varijacija moguih ishoda u danoj situaciji u budunosti. to je vjerojatnost odstupanja od oekivanih rezultata(ishoda) vea, izloenost riziku je znaajnija.

    Rizik je mjerljiv raznim statistikim i matematikim metodama te se njime moe

    upravljati.

    Objektivan rizik - varijacija ishoda koja stvarno postoji u prirodi.Subjektivan rizik - procjena osobe o nastupanju objektivnog rizika.

    Neizvjesnost je dvojba, neznanje osobe da procjeni koji e se mogui ishodi dogoditi.

    Nedostatak znanja izravno poveava stupanj neizvjesnosti i subjektivnosti u

    prosudbi. Suprotno tome, informacije i znanje smanjuju neizvjesnost poveavajui

    objektivnost stavova i kvalitetu odluivanja.

    Neizvjesnost se ne moe mjeriti ekonomskim mjerilima

    Kad su svi ishodi jednako vjerojatni za sustav nastupa stanje kaosa. Kaos se mjeri

    entropijom to nadilazi okvire izuavanja problematike rizika.

    5

  • Rizik, opasnost i hazard

    Rizik je vjerojatnost odstupanja od oekivanih ishoda i mogunost nastanka teta i gubitaka.

    Opasnost je potencijalni uzrok nastanka tete i gubitaka. Tako su, primjerice, opepoznate opasnosti gubitka imovine ili nastanka teta: poari, poplave, potresi,

    udari groma, provale itd. *viditi primjer u biljenici!!!

    Hazard je stanje koje izravno poveava rizik, odnosno, vjerojatnost nastupanja tetnog dogaaja i gubitka. Hazard poveava mogunost gubitka imovine i ivota kad

    se opasnost dogodi. Srani udar je opasnost prijevremene smrti, a puenje i

    prekomjerna konzumacija alkohola hazard kojim se poveavaju rizici i opasnosti.

    Hazard je mogue razlikovati kroz tri stupnja:

    1. Fiziki hazard - materijalne pretpostavke koje poveavaju rizike i tete. Lako zapaljivi materijali i nezatiene drvene konstrukcije primjer su fizikog

    hazarda kod opasnosti od poara.

    2. Moralni hazard - poveavanje vjerojatnosti nastanka tete i gubitka uslijed nepotenih i nemoralnih namjera i postupaka osoba osiguranika. Nepotene

    namjere i postupci u pravilu podrazumijevaju obeteenja osiguranika iznad

    vrijednosti stvarne tete ili zahtjeve za isplatom teta koje se nisu dogodile kao

    posljedica nastanka osiguranog dogaaja. Takvi su sluajevi prijevara

    osiguratelja od strane osiguranika, primjerice, kad osiguranik sklapa ugovor o

    osiguranju nakon to je nastupio dogaaj koji je prouzrokovao tetu i gubitak.

    3. Morale hazard poveavanje gubitaka za osiguratelja zbog razliitih stavova ili razumijevanja osiguranika ili osoba koje arbitriraju u likvidacijama teta. Ako

    osiguranik nastoji dokazati da postoji vei intezitet tete od stvarno nastalog

    oteenja rije je o morale hazardu. Nadalje, primjer morale hazarda dogaa

    se ako lijenik koji procjenjuje stupanj invaliditeta oteenog osiguranika

    utvruje znaajniju invalidnost jer smatra da su osiguratelji financijske

    institucije koje imaju dosta lako zaraenog novca.

    Dakle, svaki pokuaj poveavanja uestalosti i inteziteta teta kad je osiguranje ve

    ugovoreno spada u skupinu morale hazarda.

    6

  • OBILJEJA I POJMOVNO ODREENJE RIZINIH DOGAAJA

    Rizini dogaaji nastaju kao posljedica rizine izloenosti te pojedincima, fizikim osobama i gospodarskim subjektima mogu nanijeti gubitke ili tete.

    Rizinost dogaaja koji bi se mogli dogoditi u budunosti mogue je procijeniti na

    temelju distribucije tih dogaaja u prolosti.

    Saznanje i spoznaja o izloenosti raznim vrstama rizika zahtjeva poduzimanje mjera

    zatite od nastupanja rizinih dogaaja ili uspostavu sustava upravljanja rizicima.

    Donoenje odluka u uvjetima rizinog okruenja ovisi o stupnju znanja i

    razumijevanja prirode rizika, njihovih uzroka i posljedica.

    ZNANJE I INFORMIRANOST U RIZINIM ODLUKAMA

    Kvalitetno educiran i informiran menader u pravilu je skloniji preuzimanju rizika od

    pojedinaca koji zbog neznanja ili neinformiranosti o rizicima strahuju i s nesigurnou

    donose odluke.

    Razliito e reagirati pojedinac koji s neizvjesnou prati dvije mogunosti :

    1. ishod 10 000 kn dobitka ili gubitka i

    2. ishod 10 kn dobitka ili gubitka

    *viditi primjer u biljenici!!!

    7

  • RIZINI DOGAAJI U OSIGURANJU

    Za osiguranje je bitno pojmovno i sadrajno odreenje onih rizinih dogaaja koji kad

    se dogode nanose:

    1. gubitke ili oteenja imovine

    2. financijske gubitke, tjelesne povrede, invalidnost, smrt itd.

    Takve posljedice rizinih dogaaja mogue je osigurati

    OSIGURANJE SE NE BAVI TRINIM ILI PEKULATIVNIM RIZICIMA JER JE I DOBITAK MOGUI ISHOD, PREMDA JE NEGATIVNA POSLJEDICA TAKVIH RIZIKA GUBITAK.

    KLASIFIKACIJA RIZIKA

    F IN A N C IJ S K I N E F IN A N C IJ S K IO S N O V N I

    P O S E B N IS T A T I K I N E O S IG U R L J IV I D IN A M I K I

    P E K U L A T IV N IP O L IT I K I

    O S O B N I IM O V IN S K IO D G O V O R N O S T P R O P U S T T E H N O L O K ID R U G IH

    R I Z I C I

    IS T I

    O S IG U R L J IV I

    8

  • METODE KONTROLE RIZIKA1. METODE FIZIKE KONTROLE

    2. METODE FINANCIJSKE KONTROLE

    Metode fizike kontrole obuhvaaju postupke kojima se izbjegava ili smanjuje

    izloenost rizicima.

    Metode financijske kontrole podrazumijevaju poduzimanje aktivnosti s ciljem

    osiguranja izvora za pokrie gubitaka ili nadoknadu teta

    SHEMATSKI PRIKAZ KONTROLE RIZIKA

    METODE KONTROLE RIZIKA

    METODE FIZIKE KONTROLE

    METODE FINANCIJSKE KONTROLE

    IZBJEGAVANJE RIZIKA

    SMANJENJE IZLOENOSTI RIZIKU:kontrola gubitakasepariranjekombiniranjenefinancijski transferi

    ZADRAVANJE RIZIKA: aktivno (svjesno, planirano)pasivno(nesvjesno, neplanirano)

    1.NEOSIGURATELJNI TRANSFERI RIZIKA Ugovori (hedging,leasing,)

    2. OSIGURANJE RIZIKA

    TRANSFERI

    9

  • METODE FIZIKE KONTROLE

    1. IZBJEGAVANJE RIZIKA

    Ako fizika osoba ili gospodarski subjekt ne eli prihvatiti bilo kakvu izloenost riziku

    pribjegava metodi IZBJEGAVANJA RIZIKA. Menadere koji se slue takvim

    metodama karakterizira visok stupanj rizine averzinosti ili niskog praga rizine

    tolerancije. Odbojnost prema riziku ponekad ide toliko daleko da se ve zapoete

    djelatnosti gase jer postoji strah od moguih ogromnih teta, a osiguravajue premije

    su previsoke.

    Primjer: Korporacija koja iznajmljuje apartmane u urbaniziranom naselju moe odustati od izgradnje bazena jer je statistiki dokazana velika vjerojatnost rizinih

    dogaaja koji uzrokuju nezgode ljudima.

    Negativnost metode: Koncepciju izbjegavanja rizika nije mogue dosljedno provoditi

    jer se rizici ne mogu izbjei. Potpuna eliminacija rizika vodi u prestanak obavljanja

    djelatnosti i likvidaciju tvrtke to ne moe biti gospodarki ni socijalno opravdan cilj.

    2. KONTROLA GUBITKA

    Svrha ove metode je sprijeiti ili reducirati gubitak za gospodarski subjekt istodobno

    doputajui mu mogunost razvoja poslovanja uz izlaganje rizicima.

    Metoda kontrole gubitka ukljuuje :

    1. programe prevencije i

    2. programe redukcije

    Programi prevencije gubitaka smanjuju ili eliminiraju vjerojatnosti nastanka gubitaka,

    a programi redukcije smanjuju veliinu nastanka teta, odnosno, gubitaka.

    10

  • Primjer: Prevencija ulaganjem u materijale koji nisu zapaljivi poveava se stupanj zatite od poara. Prevencija zdravstvenom zatitom poveave se radna sposobnost

    radnika i smanjuje opasnost teta nastalih ljudskim, u pravilu nepotrebnim grekama.

    Program redukcije gubitka mogue je osvariti na dva naina.

    1. minimizacija gubitka to obuhvaa programe smanjenja gubitaka unaprijed ili za vrijeme njegovog nastanka. Primjer minimizacije predstavlja instalacija

    rasprivaa poara u prostorijama koje su izloene riziku poara.

    2. razne metode i programe spaavanja unitenog materijala. Jedan od takvih programa redukcije gubitka mogue je ostavriti u sluaju poara koji je

    djelomice unitio drveni pod jer je instalirani raspriva vode sauvao najvei

    dio parketa. Programom spaavanja oteenog materijala poplavljen parket e

    se isuiti i reciklirati ime se smanjuje nastala teta i gubitak.

    ANALIZA GUBITAKA I HAZARDA SU POMONI ALATI KOJI OLAKAVAJU

    KONTROLU GUBITAKA.

    Sustavni pristup analizi gubitaka i hazarda namee uspostavu nekoliko povezanih

    faza interne procedure u poduzeu, prije svega potrebu identificiranja karaktera

    gubitaka, a potom i utvrivanje hazarda koji su mogli uzrokovati te gubitke. Nakon

    toga slijedi korak definiranja sustava izvjeivanja i povremenih inspekcija.

    U suvremenim uvjetima poslovanja racionalne tvrtke razvijaju sebi prilagodljiv sustav

    izvjeivanja, nadzora i inspekcije. Sustav obuhvaa i postojanje standardiziranih

    upitnika o nastalim tetama i prirunika kojima se precizira odgovornost i ponaanje

    svakog pojedinca kod dogaaja kojim nastaje teta i gubitak.

    Svi ciljevi analiziranja gubitaka i hazarda svode se na zahtjev uspostave

    permanentne i efikasne prevencije za dugorono smanjenja teta i gubitaka.

    11

  • 3. SEPARIRANJE

    To je metoda kojom se izloenost rizicima smanjuje izdvajanjem ili separiranjem

    objekata ili predmeta na vie lokacija.

    Tako je mogue smanjiti izloenost rizicima poara ili krae ako se roba iz jednog

    skladita premjesti na vie lokacije i jo vie skladita.

    4. KOMBINIRANJE ILI GRUPIRANJE

    To je jo jedna metoda ili alat smanjenja izloenosti rizicima i potencijalnim gubicima.

    Podrazumijeva poduzimanje mjera poveanja jedinica ili predmeta izloenih riziku.

    Tako se, primjerice, izloenost riziku proizvedenih artikala moe smanjiti poveanjem

    proizvodnosti budui da je isti rizik raspren na vie jedinica, pa je optereenje

    jedinice pod rizikom manje.

    Jednako tako, gospodarske integracije mogu znaiti grupiranje objekata,

    diversifikaciju djelatnosti ili proizvodnje to sve skupa smanjuje izloenost odreenim

    vrstama rizika.

    Poseban nain smanjenja rizine izloenosti metodom grupiranja predstavlja

    koncepcija dupliranja strojeva ili rezervnih djelova.

    Zagovornici ovakve metode zanemaruju trokovnu komponentu dajui prednost

    sigurnosti proizvodnje bez prekida uslijed kvarova, to u trinim okolnostima

    neprekinute opskrbe trita moe znaiti izbjegavanje znaajnih gubitaka.

    12

  • 5. NEFINANCIJSKI TRANSFERI

    Meu metodama fizike kontrole rizika ubrajaju se i nefinancijski transferi. Mogua su

    dva oblika.

    1. Prijenos imovine ili djelatnosti na druge fizike ili pravne osobe. Takav je sluaj graevinskog poduzea koje, bojei se rizika nezgode na radu i

    potencijalnih odteta, angaira drugog izvoaa(podizvoaa) transferirajui

    vlastitu izloenost riziku nezgode drugom subjektu.

    2. Transfer rizika na drugu osobu. Rije je o oslobaajuim ugovorima kojima se eliminira izloenost riziku jedne ugovorne strane i prebacuje na drugu.

    Zakupoprimac prenosi na zakupodavca rizik oteenja imovine(poar,

    poplava) premda bi ga sam mogao prouzroiti. Jednako tako, proizvoa

    opreme moe prebaciti rizik njenog oteenja na trgovca bez obzira na

    karakter oteenja.

    Treba razlikovati transfer rizika od transfera rizika financiranja.

    Pod transferom financiranja rizika prenositelj rizika transferira plaanje teta ili

    nadoknade gubitaka na preuzimatelja. Primjerice, proizvoa opreme moe

    ugovorom na trgovca prebaciti rizik isplate odtetnih zahtjeva za tetna zraenja,

    premda trgovac nema objektivne odgovornosti. Za razliku od transfera financiranja

    rizika gdje postoji odgovornost prema treim osobama, kod nefinancijskog transfera

    postoji samo odnos prenositelja i preuzimatelja rizika. Kljuna razlika izmeu

    nefinancijskog i financijskog transfera rizika je u novanom pokriu teta.

    Nefinancijski transfer usmjeren je na promjenu, odnosno, smanjenje izloenosti

    gubitku, a financijski transfer na osiguranje izvora novca za pokrie gubitaka.

    Meutim, postoji mogunost da preuzimatelj rizika otkae sporazum o pokriu

    gubitaka koje mu je nametnuo prenositelj. Time se rizik izloenosti gubitku

    preuzimatelja rizika gasi.

    13

  • METODE FINANCIJSKE KONTROLE RIZIKA

    Metode financijske kontrole rizika mogu se grupirati u dvije skupine, skupinu

    zadravanja rizika i financijskih transfera rizika.

    1. ZADRAVANJE RIZIKA

    Metodom zadravanja rizika ili vlastitog pokria gospodarski subjekt se izlae riziku,

    a posljedice tetnih dogaaja pokriva iz svojih izvora financiranja. Zadravanje rizika

    moe se provoditi svjesno i planirano, ili nesvjesno i neplanirano. Stoga je mogue

    razlikovati :

    aktivno zadravanje rizika, kada menadment poduzea svjestan rizinog okruenja planira zadravanje jednog dijela rizika oekujui da e

    tete biti u granicama podnoljivih gubitaka. Drugi dio rizika ili izloenosti

    rizicima koja prijeti ozbiljnijim tetama i gubicima transferira se u

    osigurateljnu instituciju uz obvezu plaanja premije osiguranja.

    pasivno zadravanje rizika, kada u gospodarskom subjektu ne postoji saznanje ni svijest o postojanju objektivnih rizika i moguih teta i gubitaka.

    Ovakva metoda najgori je oblik financijske kontrole rizika jer se nastale

    tete na imovini poduzea ili naruavanje zdravlja uposlenih moraju

    pokrivati iz redovnih prihoda koji mogu biti nedostatni, a iskazivanje gubitka

    u poslovanju moe izazvati podozrenje, dvojbe i neodlunost vjerovnika

    kod ugovaranja poslova.

    14

  • PREDNOSTI METODE ZADRAVANJA RIZIKA:- Ekonomski interes poduzetnika da kontrolira rizik s ciljem smanjenja

    veliine teta

    - Jednostavnost kod nadoknaivanja teta iz vlastitih prihoda

    - Planiranje izvora financiranja za pokrie teta uz disciplinu uposlenih i

    edukaciju u duhu uvanja imovine poduzea

    15

  • NEDOSTACI METODE ZADRAVANJA RIZIKA:- Nemogunost pokria rizika ako nastanu tete ozbiljnih razmjera

    - Zapostavljanje uloge drutava za osiguranje koja imaju ope drutvenu

    korisnu funkciju

    - Poveavanje trokova revizije ili interne kontrole zbog procedure

    utvrivanja veliine teta

    - Nemogunost da se vlastite priuve za pokrie potencijalnih teta priznaju

    kao porezni rashod

    2. TRANSFER RIZIKA

    TRANSFERI RIZIKA mogu biti: 1. NEOSIGURATELJNI, kad se rizik prenosi na drugu osobu koja nije drutvo za

    osiguranje i

    2. OSUGARATELJNI, kad se rizik prenosi financijskoj instituciji koja se profesionalno bavi poslovima osiguranja.

    NEOSIGURATELJNI TRANSFERI RIZIKA mogu se provesti na nekoliko naina. Jedan od vrlo estih sluajeva je sklapanje ugovora kojima se rizik oteenja ili

    kvarova prenosi s korisnika na proizvoaa ili distributera.

    Drugi oblici neosigurateljnih transfera mogu biti hedging poslovi ili leasing ugovori.

    Zajedniko obiljeje ovih transfera je to su predmet ugovora rizici koji nisu

    komercijalno osigurljivi.

    16

  • TRANSFER RIZIKA NA DRUTVO ZA OSIGURANJE

    Prijenos rizika na specijalizirane financijske institucije koje se profesionalno bave

    poslovima osiguranja metoda je koja ima najvie prednosti u odnosu na sve druge

    prethodno spomenute.

    Drutva za osiguranje kroz pokrie rizika pruaju sljedee usluge osiguraniku:

    - jamstvo: da e pridravajui se ugovora isplatiti tetu ili osiguranu svotu uvijek kad se dogodi osigurani sluaj,

    - stvaranje zajednice rizika: ime se omoguava raspodjela nastalih teta s pojedinanih sluajeva na sve lanove osigurateljne zajednice. Takva

    solidarnost imbenik je ekonominosti poslovanja i osiguranika i drutava

    za osiguranje.

    - ulaganje: vremenski razmak izmeu prikupljenih premija i isplate teta omoguava da drutva za osiguranje stvorene tehnike priuve ulau na

    naelima rentabilnosti, sigurnosti i likvidnosti stvarajui dodatne prihode.

    Tako se dugorono mogu smanjiti premije ili trokovi osiguranja to je

    interes svakog pojedinanog osiguranika.

    - savjetodavni servis: osigurateljno drutvo raspolae s kadrovima koji se kao specijalisti bave rizicima, a to je pretpostavka da se potencijalni i

    postojei osiguranik savjetuje o modalitetima pokria rizika uz uzajamne

    pogodnosti.

    Nakon to se odluio za osigurateljni transfer rizika subjekt, potencijalni osiguranik

    mora:

    - Izabrati rizike koje e osigurati

    - Odabrati osiguratelja, odnosno drutvo za osiguranje

    - Povremeno revidirati program svojih osiguranja

    - Analizirati odnos s tvrtkom za posredovanje u osiguranju,

    - Usporeivati visinu uplaene premije(trokove) s isplaenim tetama i

    koritenjem bonusa

    - Decentralizirati sustav informiranja na one segmente organizacije koji su

    izloeni osiguranim rizicima

    17

  • OBILJEJE RIZIKA U OSIGURANJU

    Osigurljivi rizici moraju imati odreena obiljeja kako bi ih osiguratelj mogao osigurati, predvidjeti njihovo pokrie, procijeniti i utvrditi svoju stvarnu obvezu za

    isplatu teta ili osiguranih svota.

    Obiljeja osigurljivog rizika su :1. Dostatna brojnost zajednice rizika (jedinica izloenih riziku)

    2. Homogenost rizika ( jednakost ili slinost po veliini i vrsti)

    3. Sluajan budui dogaaj neovisan od volje osiguranika

    4. Rizik mora imati karakter ponavljanja (ponavljanje omoguuje statistiko

    praenje uestalosti i veliine itd,)

    5. Rizik mora biti mjerljiv ili odrediv

    6. Rizik mora biti ravnomjerno rasporeen u prostoru i vremenu(odstupanje

    kumula)

    7. Premija mora biti ekonomski prihvatljiva

    8. Rizik mora biti u skladu s kodeksom morala i naelima zakona

    9. Potencijalne tete s aspekta osiguranika moraju biti financijski znaajne

    *viditi u biljenici TEORIJU I VRSTE DISTRIBUCIJE VJEROJATNOSTI!!!

    18

  • UTVRIVANJE VELIINE RIZIKA

    Oekivana obveza osiguratelja maksimalna teta.

    Utvrena veliina rizika osnovica je premije osiguranja.

    imbenici veliine rizika:

    1. Svota osiguranja

    2. Uestalost tete

    3. Intezitet tete

    4. Maksimalno mogua (vjerojatna) teta

    5. Trajanje osiguranja

    Svota osiguranja vrijednost osiguranog predmeta, odgovornosti ili ivota u pravilu najvia svota do koje osiguratelj pokriva rizik.

    Uestalost (frekvencija) broj ponavljanja ostvarivanja rizika = % broja oteenih objekata prema ukupnom broju osiguranih objekata.

    Intezitet (veliine) tete postotak oteenja predmeta raspon od minimalne do maksimalne.

    Najvea mogua teta MPL (maksimum possible loss) - najvea obveza osiguratelja kad se materijalizira rizik.

    Trajanje osiguranja rizik je rastua funkcija vremena ili duljine trajanja osiguranja.

    19

  • VRSTE OSIGURANJA KLASIFIKACIJA OSIGURANJA

    Kriteriji podjele:1. NAIN POKRIA RIZIKA

    a. Premijsko

    b. Uzajamno

    c. Socijalno

    2. NAIN SKLAPANJA UGOVORA

    a. Dobrovoljno

    b. Obvezno

    3. PREDMET OSIGURANJA

    a. Transport, kredit

    b. Imovina u irem smislu,

    c. Osobe

    4. SRODNOST RIZIKA

    a. Grupacija osiguranja imovine (civil, ivotinje, usjevi, industrija)

    b. Grupacija osiguranja motornih vozila (kasko, auto odgovornost)

    c. Grupacija osiguranja transporta i kredita (kargo, kasko, krediti)

    d. Grupacija osiguranja osoba (nezgoda, ivot)

    5. SUBJEKT (UGOVARATELJ) OSIGURANJA

    a. Osiguranje pravnih osoba

    b. Osiguranje fizikih osoba

    6. STRUKTURA PREMIJE

    a. Riziko

    b. Mjeovita

    7. BILANCIRANJE POSLOVA OSIGURANJA I UTVRIVANJE REZULTATA

    a. ivotna

    b. Neivotna

    20

  • OBVEZNA OSIGURANJA

    To su osiguranja koja se svrstavaju u posebnu grupu jer se sklapaju po zakonu. Na

    temelju Zakona o osiguranju, Zakona o zdravstvenom osiguranju, Zakona o prijevozu

    opasnih tvari, obvezna osiguranja obuhvaaju sljedee vrste:

    - Osiguranje putnika u javnom prijevozu od posljedica nesretnog sluaja,

    - Osiguranje korisnika, odnosno vlasnika motornih vozila od odgovornosti za

    tete uinjene treim osobama,

    - Osiguranje vlasnika, odnosno korisnika zrakoplova od odgovornosti za

    tete uinjene treim osobama,

    - Osiguranje vlasnika, odnosno, korisnika brodica od odgovornosti za tete

    uinjene treim osobama

    - Osiguranje prijevoza opasnih tereta,

    - Osiguranje nezgoda na radu i profesionalnih oboljenja (obveza poslodavca

    da zakljui osiguranje kod HZZO)

    - Druga obvezna osiguranja (osiguranje od odgovornosti javnih biljenika,

    revizora itd.)

    * JO POGLEDATI U BILJEKE U BILJENICI!!* TABLICE SMRTNOSTI!!!

    21

  • POSLOVANJE DRUTAVA ZA OSIGURANJE

    Temeljna naela, obiljeja i elementi ugovora o osiguranju

    Temeljna naela

    Pojam i obiljeje ugovora o osiguranju

    Vrste ugovora

    Polica osiguranja, list pokria i ostale isprave

    Klauzule ogranienja obveza osiguratelja

    TEMELJNA NAELA UGOVORA O OSIGURANJU1. NAELO NAKNADE TETE

    2. NAELO OSIGURLJIVOG INTERESA

    3. NAELO SUBROGACIJE

    4. NAELO DOBRE VJERE

    NAELO NAKNADE TETE

    Naknada iz osiguranja ne moe biti vea od stvarne tete, niti via od svote

    osiguranja odnosno osigurane svote (osobna osiguranja).

    TETA JE STVARNA SVOTA GUBITKA KOJI JE NASTAO OSTVARENJEM

    OSIGURANOG RIZIKA, A ODTETA JE NAKNADA KOJU OSIGURATELJ

    PRIZNAJE NA TEMELJU UGOVORA O OSIGURANJU.

    22

  • 1. OSIGURANJE NA SVOTU (SVOTNO)

    - FIKSNO - nepovoljno za osiguranika, teta nerealna- KLIZNO - pro rata temporis-zatita osiguranika

    --

    --

    --

    --

    -

    23

  • ---

    NADOSIGURANJE - svota osiguranje vea od stvarne (dokaziva namjera= nitavost ugovora)

    PODOSIGURANJE - svota osiguranja nia od stvarne vrijednosti

    NAELO PROPORCIJE = odteta je nia razmjerno odnosu svote osiguranja i stvarne vrijednosti

    U podosiguranju, odteta : teta = svota osiguranja :stvarna vrijednost

    odteta = teta x svota osiguranja/ stvarna vrijednost

    2. OSIGURANJE NA STVARNU VRIJEDNOST (NAJVIE DO UGOVORENE SVOTE)

    KAKAV JE UTJECAJ INFLACIJE NA SVOTNA OSIGURANJA ?Utjecaj inflacije je negativan na sva imovinska osiguranja !(naruen je odnos premija

    i odteta).

    3. NAELO OSIGURLJIVOG INTERESANaknada tete pripada samo osobi koja je imala interes da se ne dogodi osigurani

    sluaj.

    Svrha naela:

    1. sprijeiti pekulaciju

    2. smanjiti moralni hazard

    24

  • 3. odrediti pravo na odtetu

    4. NAELO SUBROGACIJE

    Prava osiguranika prema osobi odgovornoj za tetu prenose se na osiguratelja u

    visini naknade iz osiguranja.

    Naelo subrogacije odnosi se samo na imovinska osiguranja i stjee se isplatom

    odtete.

    Svrha:

    1. Da se osiguratelj namiri za isplaenu tetu

    2. Da se smanji isplata osiguratelja (mogunost smanjenja premije)

    3. Da se oteenik namiri do punog iznosa tete

    OBILJEJA SUBROGACIJE1. Iz sredstava regresa najprije se podmiruje ono to je osiguratelj platio

    osiguraniku

    2. Osiguranik mora omoguiti osiguratelju ostvarenje prava na subrogaciju

    3. Osiguratelj moe odustati od prava subrogacije ako bi trokovi spora bili vei

    od regresa

    4. Osiguratelj nema prava subrogacije prema svojim osiguranicima , jer bi time

    prestala svrha osiguranja

    5. NAELO DOBRE VJERE

    To je temeljno naelo obveznog prava.

    Etiko pravilo o savjesnom i potenom postupanju.

    Ako jedna od stranaka nije postupila s najveom dobrom vjerom, druga moe traiti

    ponitenje ugovora.

    25

  • 26

  • POJAM I OBILJEJA UGOVORA O OSIGURANJU

    Ugovorom o osiguranju obvezuje se ugovaratelj osiguranja da na naelima

    uzajamnosti i solidarnosti uplauje odreenu svotu osiguratelju, koji se

    obvezuje, ako se dogodi dogaaj koji predstavlja osigurani sluaj, isplatiti

    osiguraniku ili nekoj treoj osobi naknadu odnosno ugovorenu svotu ili uiniti

    neto drugo (ZOO)

    Ugovor o osiguranju je konsenzualan, a pisana forma, po svom pravnom

    djelovanju , nije dokazana niti bitna jer ugovor po svojoj biti ostaje

    neformalan

    Za zakljuenje je dovoljna obina suglasnost

    To je:

    dvostrano obvezni ugovor,

    sukcesivni ugovor (cijelo vrijeme traje obveza plaanje vie teta)

    aleatoran ugovor = nejednaka primanja i davanja

    ugovor o uzajamnom povjerenju

    uvjetovan ugovor, jer ako osiguranik ne ispuni svoju obvezu, nema pravo na

    odtetu

    27

  • DEFINICIJE UGOVORA O OSIGURANJU

    NEKOLIKO SKUPINA TEORIJA:

    1. EKONOMSKO PRAVNE TEORIJE (teorija potrebe i teorija sigurnosti)2. TEHNIKO PRAVNE TEORIJE (teorija kompenzacije, teorija tehniki

    organiziranog osiguratelja)

    3. PRAVNE TEORIJE (Teorija odtete, teorija prestacije obveza isplate unaprijed utvrene tete)

    4. MJEOVITA TEORIJA uvaava ekonomske, tehnike i pravne elemente osiguranje je operacija u kojoj osiguraniku kao naknada za uplaenu premiju

    obeaje da e njemu ili treoj osobi u sluaju ostvarenja rizika osiguratelj

    isplatiti naknadu

    VRSTE UGOVORA O OSIGURANJU

    1. POJEDINANI UGOVOR predmet osiguranja je tono oznaen - primjer

    utvrivanja identiteta u pomorskom osiguranju.

    2. OPI UGOVOR razni tipovi generalnih ugovora o otvorenom pokriu.

    3. UGOVORI PREMA TRAJANJU kratkotrajni, na neodreeno vrijeme, na

    pojedinano putovanje, na izvrenje pojedinog pothvata.

    28

  • POLICA OSIGURANJA- TO JE PISMENA ISPRAVA O SKLOPLJENOM OSIGURANJU (ZOO)

    - Ona je i ugovor o osiguranju ako ju je uz osiguratelja potpisao ugovaratelj

    - Time ona postaje dokaz i pisana obveza osiguratelja za naknadu tete

    SADRAJ POLICE OSIGURANJA:1. UGOVORNE STRANE

    2. OSIGURANU STVAR, OSOBU,

    3. RIZIK OBUHVAEN OSIGURANJEM

    4. TRAJANJE OSIGURANJA

    5. VRIJEME POKRIA,

    6. SVOTU OSIGURANJA

    7. PREMIJA ,

    8. DATUM IZDAVANJA I POTPIS UGOVORNIH STRANA

    VRSTE POLICA OSIGURANJA

    1. POLICE POMORSKOG OSIGURANJA

    1. kargo, kasko, odgovornost vozara

    2. POLICE NEPOMORSKOG OSIGURANJA

    1. imovinska osiguranja, osiguranja osoba

    3. POJEDINANE - predmet ili osiguranik

    4. OPE vei broj predmeta skladite, zalihe

    5. KOMBINIRANE vie vrsta osiguranja s razliitim rizicima istog

    osiguranika

    6. KOLEKTIVNE ILI GRUPNE razliite vrste osiguranja (rizika) za

    skupine osiguranika po poduzeima, radilitima, djelatnostima itd.

    7. NA IME, DONOSITELJA ILI PO NAREDBI >> prijenos = na ime

    cesijom, po naredbi indosmanom kao i mjenica, donositelji ustupanjem, a imaju pravo na naknadu ako dokau osigurljiv interes.

    POLICE NA DONOSIOCA NE VRIJEDE U OSIGURANJU IVOTA

    8. PRENOSIVE I NEPRENOSIVE

    29

  • 9. VALUTIRANE (svota osiguranja = ugovorena vrijednost) i NEVALUTIRANE

    10. POLICE NA ODREENO VRIJEME TRAJANJA, ODREENO

    PUTOVANJE ITD.

    11. OBRAUNSKE FLOTANTNE - zalihe

    LIST POKRIA- To je potvrda o sklopljenom osiguranju, a kojom se moe privremeno zamijeniti

    polica.

    - U list pokria unose se bitni dijelovi ugovora o osiguranju.

    - U praksi se izdaje kad nisu poznati svi elementi ugovora, a zahtjeva se potvrda o

    sklopljenom osiguranju. Izdaje se odmah, jer za to nisu potrebne nikakve

    formalnosti.

    - Obino ga potpisuje osiguratelj, ali moe jo i ugovaratelj.

    OSTALE ISPRAVE O SKLOPLJENOM OSIGURANJU

    POTVRDA O OSIGURANJU - primjer kod transportnog osiguranja uvoznoga karga redovito se na prijavi ugovaratelja osiguranja potvruje da je rizik preuzet u pokrie

    jedna potvrda ugovaratelju, a druga i trea osiguravatelju, pediteru ili banci itd.

    Za razliku od lista pokria potvrda vrijedi za cijelo vrijeme trajanja osiguranja.

    ZELENA KARTA izdaje ju osiguratelj po ovlasti huo-a. To je jedini valjani dokaz koji osiguranik moe pokazati u inozemstvu za pokrie rizika iz autoodgovornosti -

    Arapske zemlje - naranasta karta, Juna Amerika - uta karta

    30

  • SKLAPANJE UGOVORA O OSIGURANJUKAD JE SKLOPLJEN UGOVOR O OSIGURANJU?- Kad ugovaratelji potpiu policu osiguranja ili list pokria

    - preutno, kad osiguratelj ne odbije u predloenom ili propisanom roku pismenu

    ponudu za sklapanje ugovora o osiguranju

    - kad je suglasnost postignuta neformalno-usmeno ili telefonski ako je to u

    nedvojbenom interesu osiguranika

    - uplatom premije kad je uvjetima predvieno da ugovorni odnos nastaje uplatom

    (osiguranje bez police)

    Obveze ugovornih strana

    OSIGURATELJ OSIGURANIK

    PRI SKLAPANJU UGOVORA

    Prihvaanje ponude

    Informiranje osiguranika o ugovornim

    uvjetima

    Prijavljivanje injenica

    Plaanje premije

    U TIJEKU TRAJANJA OSIGURANJA

    Stvaranje rezervi osiguranja

    Mjere prevencije i represije

    Plaanje premije osiguranja

    Izvjetavanje o promjenama rizika Obavljanje radnji u svezi s policom Mjere prevencije

    KAD NASTUPI OSIGURANI SLUAJ

    ISPLATE TETA ILI OSIGURANIH

    SVOTA

    POKRIE TROKOVA

    SPAAVANJA

    PRIJAVA TETE

    REPRESIVNE MJERE

    31

  • OPI I POSEBNI UVJETI UGOVORA O OSIGURANJU

    - uvjetima se definiraju pravila za sve lanove rizine zajednice (vrste rizika, prava i

    obveze osiguranika i osiguratelja, likvidacija tete itd)

    - opi uvjeti su zajedniki za sva osiguranja u odreenoj grupaciji, a posebni reguliraju specifinosti pojedine vrste

    SADRAJ UVJETA O OSIGURANJU - predmet osiguranja

    - osigurani rizici

    - odredbe o vrsti premije i nainu plaanja

    - odredbe o nainu prijavljivanja tete

    - procedura prijave, procjene i likvidacije tete

    - odredbe o vjetaenju

    - odredbe o preventivi i represivi

    - odredbe o prestanku osiguranja u ivotnim samo osiguranik, a u imovinskim i

    osiguratelj(uz obavjest da odustaje)

    - odredbe o prijenosu prava s osiguranika na drugu osobu

    - odredbe o rjeavanju sporova

    IRINA I VRSTA POKRIA

    irina: 1. navode se svi rizici, a oni koji nisu navedeni nisu niti pokriveni

    2. pokrie svih rizika-oni koji se iskljuuju iz pokria moraju se navesti

    IZUZEA IZ POKRIA OSIGURATELJA MOGU SE ODNOSITI NA: Rizike, tete,

    imovinu i lokaciju.

    32

  • KLAUZULE KOJE OGRANIAVAJU OBVEZE OSIGURATELJAU ugovorima o osiguranju mogu se unijeti razne klauzule kojima se ograniava

    osigurateljeva obveza. To su:

    1. FRANIZA

    2. SAMOPRIDRAJ

    3. OSIGURANJE NA PRVI RIZIK

    4. PODOSIGURANJE

    5. OGRANIENJA U PRIMJENI PRAVILA PROPORCIJE

    6. KLAUZULA O RASPODJELI POKRIA

    Ogranienja se primjenjuju u trenutku nastanka osiguranog sluaja (likvidaciji teta).

    FRANIZA

    To je snienje osigurateljeve naknade izraeno relativno(u %) kao udio u osiguranoj

    svoti , a primjenjuje se osobito u transportnim osiguranjima.

    Opravdanost primjene franize dokazuje se kod nastanka mnogobrojnih bagatelnih

    teta jer se izbjegavaju relativno visoki trokovi likvidacije. (primjer kalo, rastep, lom)

    Moe se ugovoriti kao kvalitativna i kvantitativna

    KVALITATIVNA FRANIZA

    Ovom franizom osiguratelj se oslobaa u cijelosti za pokrie odreenih vrsta rizika.

    Primjerice, ogranienje pokria u kasku brodova samo za sluaj potpunog gubitka.

    (abandon-osiguranik preputa brod i teret osiguratelju uz naknadu za potpuni

    gubitak)

    Kvantitativnom franizom ograniava se pravo osiguranika na dio naknade, a moe

    se ugovoriti u postotku ili u apsolutnoj svoti.

    33

  • VRSTE:1. INTEGRALNA FRANIZA ako je teta nia od visine ugovorene franize

    odteta se ne isplauje, ako je via odteta se isplauje u cijelosti kao da

    franiza nije ugovorena.

    2. ODBITNA FRANIZA osiguratelj plaa tetu samo ako je ona vea od visine ugovorene odbitne franize, primjerice, ako je ugovorena odbitna franiza od

    10 % onda osiguratelj uvijek smanjuje odtetu za 10%.

    3. AGREGATNA FRANIZA to je odbitna franiza kod koje se primjenjuje odbitak tako dugo dok visina ukupnih odbitaka ne dosegne ugovoreni iznos

    franize za tu godinu (primjer: godinja franiza = 1000 kn, u sijenju nastane

    teta od 500 kn -osiguratelj nema obveze, u vejai nastane teta od 2000 kn

    osiguratelj e platiti 1500 kn, a ostalo snosi osiguranik)

    SAMOPRIDRAJTo je udio osiguranika u teti, a ugovara se u apsolutnoj svoti ili u postotku. Primjer:

    Ako je osigurana svota 100. 000 kn uz franizu od 10% pa nastane teta od 5. 000

    kn osiguranik nee ostvariti naknadu jer je franiza vea od visine tete. Meutim,

    ako je ugovoren samopridraj od 10% pa nastane teta od 5. 000 onda osiguranik

    snosi 500 a osiguratelj plaa 4. 500 kn.

    OSIGURANJE NA PRVI RIZIK

    PO TOM OSIGURANJU OSIGURATELJ PLAA SVE TETE DO SVOTE

    UGOVORENOG LIMITA, A OSIGURANIK SNOSI TETU IZNAD LIMITA

    (Ovakvi ugovori povoljni su za osiguranike koji pretpostavljaju da tete nee

    prijei limit provalne krae)

    34

  • PODOSIGURANJE

    To je udio osiguranika u teti u dijelu u kojem je objekt podosiguran.

    Osiguranik kod nastupanja osiguranog sluaja i nastanka tete dobiva

    razmjerno manji dio odtete za onoliko koliko je prijavio manju vrijednost.

    KLAUZULE O RASPODJELI POKRIA IZMEU VIE OSIGURATELJA

    1. Ovom se klauzulom dijeli obveza plaanja odtete na vie osiguratelja, a

    prema njihovom udjelu (premiji) u osiguranju.

    2. Klauzula rapodjele pokria primjenjuje se kad vie osiguratelja sudjeluje u

    pokriu tete.

    Vrste klauzula:1. Pro - rata klauzula sudjelovanje u teti razmjerno visini svote osiguranja

    primjer: Osoba osigurava kuu od 200. 000 kn, osiguratelj A 100. 000, B 50. 000, C

    50. 000. teta od 10. 000 kn bit e rasporeena prema sljedeem kljuu:

    A = 100. 000/200. 000 X10. 000= 5. 000

    B = 50. 000/200. 000 X 10. 000 = 2. 500

    C = isto kao B

    2. Klauzula o jednakim udjelima u tetiPo ovoj klauzuli svaki osiguratelj uzima jednake dijelove tete, ali najvie do svote

    koju pokriva osiguranjem. Primjerice, osiguratelj A izda policu na 100. 000,

    osiguratelj B na 200. 000, a osiguratelj C na 300. 000. Ako teta iznosi 150. 000

    onda svaki snosi po 50. 000.

    Meutim, kako se rasporeuje nastala teta od 500. 000 kn?????

    35

  • INSTITUT TREE OSOBE U OSIGURANJU

    TO SU KLAUZULE KOJIMA SE DOPUTA KORITENJE PRAVA IZ OSIGURANJA

    OSOBAMA KOJE NISU IZRAVNE STRANE UGOVORA.

    To su tree osobe

    Kod osiguranja ivota tree osobe su korisnici osiguranja, dok kod ozljeda na radu

    gdje su izravne strane poslodavac i osiguratelj,

    Tree osobe su radnici

    Kod osiguranja kredita za kupnju nekretnine trea osoba je banka koja je uzela

    vinkuliranu policu pa je iskoristi ako se dogodi oteenje objekta uz neplate kredita

    36

  • OSIGURATELJNO TRITE RH I EU I SVIJETA

    Pojam i obiljeja portfelja osiguranja

    OSIGURATELJNI PORTFELJ JE SVEUKUPNOST UGOVORA O OSIGURANJU

    KOJI SE ISKAZUJU UKUPNOM PREMIJOM PO POJEDINIM VRSTAMA U

    ODREENOM RAZDOBLJU.

    (Portfelj ivotnih, neivotnih, imovinskih, auto-odgovornosti itd.)

    Portfelj svojom veliinom i strukturom odraava snagu osigurateljne institucije.

    Veliki portfelj koji se obnavlja i poveava otvara perspektivu, a stari portfelj koji

    stagnira ukazuje na vlastito odumiranje i propast drutava za osiguranje

    * VIDITI PRIMJERE U BILJENICI!!

    ELEMENTI STABILNOSTI PORTFELJA

    Diverzifikacija (struktura)

    1. Mjera prinosa i rizika

    2. Mali i uestali rizici spram visoko profitabilnih i rizinih

    3. Atomizacija rizika sukladno kapacitetu osiguratelja

    4. Vremenska raspodjela rizika (stvaranje priuva u boljim godinama)

    5. Prostorna rasprostranjenost

    37

  • STATISTIKA OBRADA PORTFELJA

    Statistiko praenje odreenih veliina(varijabli) portfelja namee se zbog

    neizostavnih postulata statistikih zakonitosti i teoriji vjerojatnosti na kojima se temelji

    djelatnost osiguranja imovine i osoba.

    Integralni informacijski sustav uz primjenu modernih tehnologija uvjet je za efikasno

    upravljanje portfeljom i ukupnim drutvom za osiguranje.

    Statistike veliine koje su od vanosti za portfelj neivotnih osiguranja

    broj osiguranja

    broj osiguranih objekata

    svota osiguranja

    premija

    broj teta

    broj oteenih objekata

    svota osiguranja oteenih objekata

    svota odteta

    38

  • POKAZATELJI TEHNIKOG POSLOVANJA

    MJERODAVNI TEHNIKI REZULTATTo su ukupne MJERODAVNE premije smanjene za ukupne MJERODAVNE tete

    (isto razdoblje).

    TEHNIKE PREMIJE PRIJENOSNE PREMIJE ZA IDUE RAZDOBLJE

    +PRIJENOSNE PREMIJE PRETHODNOG RAZDOBLJA = MJERODAVNA PREMIJA

    MJERODAVNE TETE su isplate osigurateljevih obveza koje se odnose na mjerodavnu premiju.

    KVOTA TETAKVOTA TETA = mjerodavne tete mjerodavne premije

    UEST. TETAUEST. TETA = BROJ OTEENIH OBJEKATA BROJ OSIGURANIH OBJEKATA

    PROSJENA POTREBNA RIZIKO PREMIJA = UESTALOST TETA x PROSJENA TETA

    INTEZITET TETAINTEZITET TETA = SVOTA TETE SVOTA OSIGURANJA OSIG. OBJEKATA

    39

  • PRIKUPLJANJE I SORTIRANJE PODATAKA O TETAMA1. PO GODINI POETKA POLICE OSIGURANJA

    2. PO GODINI NASTANKA TETE

    TETE SE PROCJENJUJU JEDNOM GODINJE I INE PRIUVE TETA.

    Ciljevi procjena:

    1. Usklaenje tarifa

    2. Utvrivanje poslovnog(financijskog rezultata)

    40

  • AKTUARISTIKA

    Aktuaristika je grana matematike koja prouava , obrauje i odreuje temeljne elemente u osiguranju i srodnim granama (mirovinsko osiguranje, demografija)

    PRIMJENJUJUI: matematike metode, teoriju vjerojatnosti i rizika, financijsku

    matematiku, stohastike modele, aktuarska matematika utvruje cjenike osiguranja,

    tehnike priuve, izraune za reosigurateljevo pokrie , visinu samopridraja itd.

    U osiguranju se primjenjuje kod :

    utvrivanja matematiko-statist. osnova radi izravnanja rizika,

    izrade tablica smrtnosti i drugih elemenata ivotnih osiguranja

    izrauna potrebnih priuva sigurnosti,

    odreivanja samopridraja i tablica maksimalnog pokria

    utvrivanja prijenosnih premija i priuva teta

    izrauna mjerodavnog tehnikog rezultata

    analize rizika po vrstama

    ODREIVANJE CIJENE OSIGURATELJNIH PROIZVODA

    NEIVOTNA OSIGURANJA

    Glavni cilj = veliina bruto premije

    Sastavnice bruto premije

    1. Riziko premija

    2. Doplatak za sigurnost

    3. Trokovi poslovanja

    4. Zarada osiguratelja

    RIZIKO PREMIJA1. PREMIJSKA STOPA

    2. SVOTA OSIGURANJA (OSNOVICA ZA PRIMJENU OBRAUNA PREMIJE)

    *VIDITI PRIMJER U BILJENICI!!!

    41

  • OBJEKT OD 1 MIO. KN TERETIT E SE S PREMIJOM 15. 000 Kn.

    Alokacija prihoda (premije) na trokove

    Neivotna osiguranja primjer1. Bruto prihod = premija = 100

    2. Isplata teta = 82

    3. Kolebanje teta(stdev 2. ) = 3

    Ukupno udio riziko premije = 85

    4. Provizija = 5

    5. Plae +izravni trokovi = 5

    6. Neizravni trokovi = 2

    7. Profitna mara = 3

    UKUPNO = 100 %

    42

    150

    150.000

    VRIJEDNOST OSIGURANIH OBJEKATA 10.000.000

    PROSJENA VELIINA TETA 150.000/150 1000

    PROSJENA UESTALOST PO JEDINICI 150 / 10.000.000 0,000015

    PREMIJSKA STOPA =

    PROSJ.UESTALOST x PROSJENA VELIINA TETE 0,015

    UKUPNO ISPLAENE TETE RAZDOBLJA

    BROJ TETA

    IZRAUN

    OSIGURANJE NEKRETNINA OD RIZIKA POARA

  • LIKVIDACIJA TETA

    Likvidacija teta je postupak utvrivanja osigurateljeve obveze, odnosno utvrivanja

    tete i isplate odtete

    1. likvidacija po procjeni (pogodbi)

    2. po raunima popravka (cijenici, potvrde o plaama itd)

    POSTUPAK LIKVIDACIJE

    Koraci:

    1. Prijava o nastanku osiguranog sluaja

    2. Utvrivanja postojanja obveze

    3. Procjenjivanje tete i visine odtete

    4. Utvrivanje visine obveze iz osiguranja

    5. Isplata odtete ili naknade

    6. Subrogacija

    TEHNIKE PRIUVE OSIGURATELJA

    Slue za pokrie osigurateljevih obveza:

    1. Prijenosne premije

    2. Matematika priuva o. .

    3. Priuve teta

    4. Priuve za kolebanje teta

    5. Ostale tehnike priuve

    43

  • METEMATIKA PRIUVA OSIGURANJA IVOTA

    Matematika priuva je oblik premijske priuve svojstven ivotnim osiguranjima koja se izraunava aktuarsko matematikim metodama.

    Tri kljuna elementa za izraun MPO:

    1. SMRTNOST (DOB I SPOL)

    2. KAMATE

    3. TROKOVI

    METODE IZRAUNA MPO1. Prospektivna

    2. Retrospektivna

    Prospektivna - oekivana vrijednost buduih rashoda diskontiranih na dan obrauna smanjena za diskontiranu vrijednost buduih prihoda diskontiranih na isti

    dan

    Retrospektivna - razlika prolih prihoda i rashoda

    Definicija MPO

    Po vaeem Zakonu o osiguranju:

    MATEMATIKA PRIUVA JEDNAKA JE RAZLICI SADANJE VRIJEDNOSTI

    BUDUIH OBVEZA OSIGURATELJA I SADANJIH VRIJEDNOSTI BUDUIH

    OBVEZA OSIGURANIKA

    44

  • PROSPEKTIVNA MATEMATIKA METODA

    Struktura bruto premije O

    BP = NP +1/K +pP +cP , gdje je

    BP = godinja bruto premija za jednu jedinicu osigurane svote,

    NP = neto premija koja je izraunana primjenom tablice smrtnosti, KOLIKA JE

    VJEROJATNOST DA E

    1/K = kalkulativna kamatna stopa u bruto premiji,

    pP = udio akvizicijskih trokova koji se priznaju posrednicima razmjerno bruto

    premiji,

    cP= upravni trokovi koji su razmjerni bruto premiji, odnosno, osiguranoj svoti,

    a plaaju se za cijelo vrijeme trajanja osiguranja ,

    1000 n.j.

    Sadanja vrijednost

    buduih koristi

    Neto jednokr.

    premija

    385,745

    Sadanja vrijednost buduih neto premija

    45 65 100

    MATEMATIKA PRIUVA

    45-godinjak je zakljuio doivotno osiguranje. Osigurana svota je 1000 n. j.

    45

  • IZRAUN PREMIJE I OSIGURANE SVOTEKolika je vjerojatnost da e 40 godinji mukarac doivjeti 60 godina ivota ?

    P= L 60/L40 = Broj ivih u 60-im / Broj ivih u 40-im = 73682 /92284 = 0,79842689

    Diskontirani broj ivih osoba = Dx (komutativni brojevi) Kolika je osigurana svota(S) za 40-godinjaka ako doivi 60 godina , a uplati premiju

    od 25. 000 Kn

    - X=40, n=20, B= 25. 000

    - B = S x Dx+n/Dx = 25. 000 = S X D60/D40

    - S= 25000 /0,3644 = 68 605,93 kn

    ZILLMEROVA METODA POJAM I SVRHA

    Cilmerizacijom se matematika priuva smanjuje razmjerno sadanjoj vrijednosti neprispjelog dijela premije iz koje e se pokriti posredniki trokovi sklapanja

    ugovora.

    Svrha je prilagodba vrijednosti matematike priuve izraunu realne visine otkupne

    vrijednosti police ivotnog osiguranja

    46

  • REOSIGURANJE

    Pojam, znaaj, vrste

    REOSIGURANJE JE SUSTAV PRENOENJA VIKA RIZIKA IZNAD KAPACITETA

    OSIGURATELJA NA REOSIGURATELJA.

    Viak rizika se javlja zbog velike vrijednosti svote osiguranja ili zbog maksimalno

    oekivanih teta (Probably Maksimum Loss) to bi moglo dovesti do insolventnosti

    osiguratelja.

    Potreba za reosiguranjem nastaje zbog znaajne fluktuacije teta, nehomogenih

    rizika, visokih pojedinanih rizika, premalog portfelja itd.

    Osiguratelj (cedent) prenosi viak rizika na reosiguranje (cesionar) , a osiguranik ne

    zna niti mora znati da je reosiguranje ugovoreno, jer svoja prava ostvaruje izravno od

    osiguratelja.

    Reosiguranje je osiguranje osiguratelja i ima preteito meunarodni karakter.

    Kod ugovaranja reosiguranja najprije treba ODREDITI SAMOPRIDRAJ - to je onaj

    dio rizika koji se ne prenosi u reosiguranje. Odreuje se kao dio osigurane svote ili u

    apsolutnoj vrijednosti. (Tablica maksimalnog pokria)

    * VIDITI JO BILJEKE U BILJENICI!!!

    47

  • Metode:1. FAKULTATIVNO svaki rizik se posebno ugovora, a cesionar slobodno

    odluuje hoe li ili ne prihvatiti rizik i obvezu reosiguranja

    2. OBVEZNO - obligatorno na temelju ugovora o reosiguranju3. FAKULTATIVNO UGOVORNO cedent moe pojedini rizik prenijeti

    cesionaru, a ovaj ga mora prihvatiti

    4. PULOVI ZA REOSIGURANJE raspodjela rizika za svakog lana pula po unaprijed utvrenom kljuu

    VRSTE REOSIGURANJA

    PROPOCIONALNO - KVOTNO- Najjednostavnije reosiguranje kojim se reosigurava odreena proporcija

    preuzetog rizika.

    - Jednaka proporcija primjenjuje se na obraun premija i isplatu teta

    - Jedinstvena primjena na velike i male rizike

    - Nedostatak-ne dovodi do homogeniziranja portfelja niti do izjednaavanja teta,

    jer se u reosiguranje predaje i onaj rizik koji bi mogao snositi cedent kroz

    samopridraj

    K V O T N O

    N A R I Z I K O O S N O V I P O D O G A A J U

    R E O S I G U R A N J E V I K A T E T A

    R E O S I G U R A N J E T E H N I K O G R E Z U L T A T A

    V R S T E R E O S I G U R A N J A

    P R O P O R C I O N A L N O N E P R O P O R C I O N A L N O

    R E O S I G U R A N J E V I K A S V O T A

    48

  • PROPORCIONALNO - REOSIGURANJE VIKA SVOTE- POKRIVAJU SE SAMO ONI RIZICI KOJI NADILAZE SAMOPRIDRAJ

    - CEDENT ODLUUJE KOJI E DIO VIKA RIZIKA PREDATI U

    REOSIGURANJE

    - Ugovorom se redovito utvruje maksimalna visina ekscedenta (vika) koji e

    preuzeti cesionar

    - Raspodjela rizika se utvruje na temelju svote osiguranja ili na temelju najvee

    vjerojatne tete PML

    NEPROPORCIONALNO REOSIGURANJE VIKA TETA - REOSIGURANJEM SE POKRIVAJU SVE TETE KOJE PRELAZE ODREENU

    VISINU, BEZ OBZIRA JESU LI POJEDINANE ILI SKUPNE

    - Na riziko osnovi - svaku tetu iznad samopridraja snosi reosiguratelj, ali do

    najvie ugovorene vrijednosti

    - Na osnovi dogaaja reosiguratelj snosi rizike samo po pojedinom dogaaju po

    policama koje su na snazi, bez obzira na datum poetka osiguranja. Reosiguratelj

    navodi rizike i definira to se smatra jednim dogaajem.

    - Primjer: reosiguranje vika katastrofalnih teta po dogaaju1. Samopridraj 2 milijuna kuna

    2. Gornja granica (maxima ) 6 milijuna

    Ako nastupi rizini dogaaj i prouzroi tetu od 4 milijuna, 2 mio. e snositi

    osiguratelj, a 2 mio. reosiguratelj. Ako je teta 7 milijuna, osiguratelj snosi 3, a

    reosiguratelj 4 milijjuna.

    49

  • REOSIGURANJE TEHNIKOG REZULTATA

    - Reosiguratelj preuzima isplatu teta koji premauje unaprijed utvren godinji

    iznos.

    - Svota teta utvruje se u % od tehnike premije kao donja granica.

    - Primjer: ako se eli zadrati kvota teta do 75% premije, reosiguranje moe sudjelovati u isplati teta iznad 75% premije u omjeru 90 : 10.

    - Za osiguratelja je ovaj oblik povoljan jer moe planirati svoje obveze s velikim

    stupnjem pouzdanosti.

    PREDMET REOSIGURAVAJUE ZATITE

    - vrsta ili vrste osiguranja

    - cijeli portfelj iz vrste ili vrstra osiguranja

    - samo neke opasnosti iz vrsta osiguranja

    - podruje pokria sukladno predmetu reosiguravateljne zatite:

    o teritorij RH pokrivene tete nastale samo na podruju RHo police ispostavljene u RH pokrivene tete nastale na podruju RH i izvan

    podruja RH

    o tete nastale samo u inozemstvu ili tete nastale samo u zemlji

    50