EKONOMIKA MORSKOG BRODARSTVA

EKONOMIKA MORSKOG BRODARSTVA - POSEBNA ZNANSTVENA

DISCIPLINA KOJA POMOČU SUVREMENIH METODA ISTRAŽIVANJA

OBJAŠNJAVA EKONOMSKE ZAKONITOSTI U POMORSKOM

PRIJEVOZU. ODLIKUJE SE USKOM SPECIJALNOŠĆU I POSEBNOM

DINAMIKOM.

EKONOMIKA MORSKOG BRODARSTVA JE ZNANSTVENA DISCIPLINA

KOJA SE IZDVAJA IZ:

EKONOMIKE PROMETA

EKONOMIKE BRODARSTVA

EKONOMIKE POMORSTVA

EKONOMIKA KAO ZNANSTVENA DISCIPLINA:

PROUČAVA DRUŠTVENU REPRODUKCIJU NA RAZINI OSNOVNIH

ORGANIZACIJSKIH OBLIKA I GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

EKONOMIKA PROUČAVA PROŠIRENU REPRODUKCIJU

EKONOMIKA SE SLUŽI KONKRETNIM POJMOVIMA (cijena, trošak

…)

CILJ EKONOMIKE MISLI JE POSTIZANJE OPTIMALNIH

EKONOMSKIH UČINAKA U MIKROEKONOMSKOJ JEDINICI,

ODNOSNO NA RAZINI MAKROEKONOMIJE

EKONOMIKA UNUTAR ODREĐENE ORGANIZACIJSKI NIŽE

EKONOMSKE JEDINICE PROUČAVA KONKRETNE EKONOMSKE

POJAVE I NJIHOVU POVEZANOST S TRŽIŠTEM I VIŠIM

ORGANIZACIJSKIM OBLICIMA GOSPODARSTVA.

1

MORSKO GOSPODARSTVO – ORGANIZIRANA DJELATNOST

PRIJEVOZA LJUDI I ROBE MORSKIM PUTOVIMA

PREDMET EKONOMIKE MORSKOG BRODARSTVA JE PROUČAVANJE

PROCESA DRUŠTVENE REPRODUKCIJE KOJI SE ODVIJA U

GOSPODARSKOJ DJELATNOSTI MORSKOG BRODARSTVA, POLAZEĆI

OD 2 PREMISE:

PROMATRANJE RADA KAO EKONOMSKOG RADA

PROMATRANJE REZULTATA RADA KAO UPOTREBNE

VRIJEDNOSTI

EKONOMIKA MORSKOG BRODARSTVA ISPITUJE ODNOSE IZMEĐU

TROŠKOVA (RASHODA) I VOZARINSKIH REZULTATA (PRIHODA) I TO

NE ODVOJENO VEĆ POVEZANE SA NACIONALNOM I SVJETSKOM

PRIVREDOM

ZADACI EKONOMIKE MORSKOG BRODARSTVA:

PROUČAVANJE MORSKOG BRODARSTVA KAO GOSPODARSKE

DJELATNOSTI I POMORSKOPRAVNOG PROCESA KAO

POSEBNOG RADNOG PROCESA RADI UTVRĐIVANJA POSEBNIH I

OPĆIH EKONOMSKIH ZAKONITOSTI

PROVJERAVANJE REZULTATA ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA I

DOPUNJAVANJE S PRAKTIČNIM ISKUSTVIMA (EKONOMIKA

MORSKOG BRODARSTVA KAO ZNANSTVENA, TEORIJSKA

DISCIPLINA I NASTAVNA, PRAKTIČNA DISCIPLINA)

PROMET I POMORSTVO

2

SUSREĆEMO SE S POJMOM PROMETA U 3 RAZLIČITA SMISLA:

1. PROMET ZNAČI ODNOSE MEĐU LJUDIMA, PA SE GOVORI O

DRUŠTVENOM PROMETU, TJ. PROMETU MEĐU

PRIJATELJIMA,

2. PROMETA OBUHVAĆA EKONOMSKI PROMET,

3. PROMET PODRAZUMIJEVA PRIJENOS LJUDI, DOBARA,

VIJESTI, IDEJA ILI ENERGIJE S MJESTA NA MJESTO.

OSNOVNE PODIJELE PROMETA:

NA TRANSPORT

NA TRANSPORT I KOMUNIKACIJE

TRANSPORT JE DJELATNOST KOJOM SE POMOĆU POSEBNIH

TEHNIČKIH SREDSTAVA I OSOBITE ORGANIZACIJE

SVLADAVAJU PROSTORNE UDALJENOSTI PRENOSEĆI LJUDE,

DOBRA I ENERGIJU S MJESTA NA MJESTO.

KOMUNIKACIJA U PROMETNOM SMISLU OZNAČUJU ONU

DJELATNOST KOJOM SE RAZNOVRSNIM TEHNIČKIM

SREDSTVIMA ORGANIZIRANO PRENOSE VIJESTI, SLIKE, IDEJE I

OBAVJEŠTENJA.

OSNOVNI ELEMENTI PRIJEVOZNE DJELATNOSTI:

1. POSEBNO KVALIFICIRANI LJUDSKI RAD

2. POSEBNO PRIJEVOZNO SREDSTVO

3. POSEBAN PRIJEVOZNI PUT

4. PREDMET PRIJEVOZA

3

SVAKI OD OVIH ELEMENATA SUŽAVA IZBOR PRIJEVOZNE

DJELATNOSTI DOK ODREĐENJE PRIJEVOZNOG SREDSTVA I

PRIJEVOZNOG PUTA DEFINIRAJU VRSTU PRIJEVOZA.

PROMET I POMORSTVO SU VAŽNE GOSPODARSKE

DJELATNOSTI, MOŽDA NAJVAŽNIJE U DANAŠNJEM PRIVREDNOM I

DRUŠTVENOM RAZVITKU SVIJETA.

POJAM MORSKOG BRODARSTVA

OSNOVNI ELEMENTI PRIJEVOZNE DJELATNOSTI

1. POSEBNO KVALIFICIRANI LJUDSKI RAD

2. POSEBNO PRIJEVOZNO SREDSTVO

3. POSEBAN PRIJEVOZNI PUT

4. PREDMET PRIJEVOZA

OSNOVNI ELEMENTI POMORSKOG PRIJEVOZA

(PREMA DEFINICIJI DA JE MORSKO BRODARSTVO, KAO ORGANIZIRANA

PRIJEVOZNA DJELATNOST, PROCES PREMJEŠTANJA LJUDI I STVARI

MOREM, UZ SUDJELOVANJE POSEBNO KVALIFICIRANIH LJUDI,

MORSKIM BRODOVIMA)

1. POMORCI I DRUGI DJELATNICI BRODARA,

2. BRODOVI PRIJEVOZNO SREDSTVO

3. MORE PROMETNI (PRIJEVOZNI) PUT

4.LJUDI (PUTNICI) I ROBA - PREDMET POMORSKOG PRIJEVOZA

SPECIFIČNOSTI MORSKOG BRODARSTVA

1. MORE - VELIKI PLOVNI PUT KOJI POVEZUJE CIJELI SVIJET

2. MORE - PRIRODNI PROMETNI PUT KOJI NE ZAHTJEVA

POSEBNA ULAGANJA U INFRASTRUKTURU

3. MORSKI BRODOVI - JEDINA PRIJEVOZNA SREDSTVA KOJA

ODJEDNOM PREVOZE STOTINE TISUĆA TONA TERETA

4

PREDNOSTI I NEDOSTACI MORSKOG BRODARSTVA

PREDNOSTI

1.VELIKI INDIVIDUALNI KAPACITETI PRIJEVOZNIH SREDSTAVA

2.OGROMNI UKUPNI KAPACITETI CIJELE PROMETNE GRANE

3. MALI TROŠKOVI PRIJEVOZNOG PUTA

4. NISKA CIJENA PRIJEVOZA

5. PRILAGODLJIVOST (ELASTIČNOST) POTREBAMA

6. DUGI VIJEK TRAJANJA

7. KOMFOR (PUTNIČKO BRODARSTVO)

NEDOSTACI

1. MALA BRZINA

2. POTREBA GOMILANJA VELIKIH KOLIČINA TERETA

3. OSJETLJIVOST NA VREMENSKE NEPOGODE

5

EKONOMSKO ZNAČENJE MORSKOG BRODARSTVA

1. NAJVAŽNIJA (GOTOVO MONOPOLNA) PRIJEVOZNA

DJELATNOST U MEĐUNARODNOM ROBNOM PROMETU

2. NAJEKONOMIČNIJA (NAJJEFTINIJA) PRIJEVOZNA DJELATNOST

U NACIONALNOM I MEĐUNARODNOM ROBNOM PROMETU

PODJELA

- kriterij geografskog obuhvata

1. PREKOMORSKO (OCEANSKO)

2. OBALNO (Kabotažno)

- prema kriteriju predmeta prijevoza: (ovako se dijele BRODARI I BRODOVI)

1. PUTNIČKO BRODARSTVO

2. TERETNO BRODARSTVO, teretno se dijeli na:

a). SLOBODNO BRODARSTVO

b). LINIJSKO BRODARSTVO

c). TANKERSKO BRODARSTVO

MORE KAO PROMETNI PUT OSNOVNE KARAKTERISTIKE I

ZNAČENJA MORSKOG BRODARSTVA PROISTJEČU POGLAVITO

IZ OSOBITOSTI MORA KAO PRIJEVOZNOG PUTA:

MORE JE KAO PRIRODNI FENOMEN OGROMNO (od 510 mil km2

površine zemlje, 361 mil. km2 je more ili 70,82%)

MORE JE KAO PRAVNI FENOMEN SLOBODNO

MORE JE KAO EKONOMSKI FENOMEN NAJJEFTINIJE

6

PRIRODNE POJAVE I UVJETI KOJI OGRANIČAVAJU KORIŠTENJE

MORA KAO PROMETNOG PUTA:

1. RAZLIČITI METEOROLOŠKO I KLIMATSKI UVJETI

2. LEDENE SANTE

3. VELIKE RAZLIKE IZMEĐU PLIMA I OSEKA

4. NEDOVOLJNE DUBINE MORA

5. JAKE MORSKE STRUJE

PRAVNA OGRANIČENJA

1. OBALNO MORE :

UNUTRAŠNJE MORSKE VODE + TERITORIJALNO MORE

2. OTVORENO MORE

MORSKE LUKE

UZAJAMNI RAZVOJ LUKA I BRODARSTVA

KROZ POVIJEST MIJENJA SE FIZIONOMIJA I MORSKOG

BRODARSTVA I MORSKIH LUKA

INTENZIVAN RAZVITAK NAKON 2. SVJ. RATA

KONCENTRACIJA TERETA U MANJEM BROJU LUKA

UKUPAN SVJ. LUČKI PROMET (2X POMORSKI PROMET)

1913 oko 500 mil. tona

1950 oko 1 mlrd. tona

1980 - 1990 7-8 mlrd. tona

2000 oko 10.2 mlrd. tona 1913 X 20

2009 oko 12 mlrd. tona

USPJEŠNOST POSLOVANJA LUKE OGLEDAVA SE:

1. BRZINA PREKRCAJA

2. VISINA LUČKIH NAKNADA

3. PROMET (TERET PRIVLAČI TERET)

7

TRGOVAČKA MORNARICA

DEFINICIJA - ZAJEDNIČKI NAZIV ZA SVE BRODOVE KOJI NISU

RATNI

EKONOMSKA DEFINICIJA (MORSKO BRODARSTVO KAO

GOSPODARSKA DJELATNOST) - CJELOKUPNO BRODOVLJE KOJE SE

KAO OSNOVNO PRIJEVOZNO SREDSTVO UPOTREBLJAVA ZA

PRIJEVOZ PUTNIKA I/ILI TERETA MOREM

TRGOVAČKU MORNARICU ČINE SVI BRODOVI KOJI PREVOZE

PUTNIKE ILI TERET (TRGOVAČKI BRODOVI) I ZA TE USLUGE

NAPLAĆUJU PREVOZNINU

RAZVOJ TRGOVAČKE MORNARICE U 20. ST. (5 RAZDOBLJA):

1. DO POČETKA I. SVJETSKOG RATA

2. RAZDOBLJE I. SVJETSKOG RATA

3. RAZDOBLJE IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA

4. RAZDOBLJE POSLIJE II. SVJETSKOG RATA

AD.1.

- SMANJENJE UDJELA JEDRENJAKA I POVEĆANJE UDJELA

PAROBRODA

- POČETAK PRIMJENE DIESEL - MOTORA (1912. PRVI BROD

SELANDIA MOTOR IZRAĐEN U TVORNICI BURMEISTER &

WEIN)

AD.2.

- POVEĆANJE BT (OD 49. MIL. BT 1914. NA 51 MIL. BT

- SMANJENJE UDJELA JEDRENJAKA

8

AD.3.

- VRIJEME DALJNJEG UNAPREĐIVANJA TRGOVAČKE

MORNARICE

- UKUPNI KAPACITETI POVEĆANI ZA 19 MIL. BT

( GODIŠNJE OKO 1,6%)

- NESTAJU JEDRENJACI

AD.4.

- RAČUNA SE OD 1939. DO 1948.

- 1939. 29.793 BRODA 68,5 MIL. BT

- 1948. 29.340 BRODA 80,3 MIL. BT

- OD 1941-1945 UNIŠTENO OKO 27 MIL. BT

- INOVACIJE U TEHNICI I TEHNOLOGIJI GRADNJE

BRODOVA (TIP BRODA LIBERTY) – ZAVARIVANJE

(UMJESTO ZAKIVANJA) BRODSKOG TRUPA

AD.5.

- BRŽE I DUBLJE STRUKTURNE PROMJENE

- EVOLUCIJA I REVOLUCIJA U RAZVOJU

- PROMJENE U PRIJEVOZU I PUTNIKA I TERETA

- PROMJENE U VEZI S POGONOM BRODOVA (NOVO

POGONSKO GORIVO NAFTA UMJESTO UGLJENA)

- 1914. - 97% PAROBRODA KORISTE UGLJEN

- 1959. – 10.2% UGLJEN, 89.8% NAFTA

- OD 1959. STATISTIKE NE OBJAVLJUJU PODATKE ZA

UGLJEN

9

FAKTOR LJUDSKOG RADA U MORSKOM BRODARSTVU

ČOVJEK - NEPOSREDNI IZVRŠILAC POJEDINAČNOG RADNOG

ZADATKA JE NAJVAŽNIJI ČIMBENIK ORGANIZIRANE

LJUDSKE DJELATNOSTI

- STRUČNOST I ZAINTERESIRANOST RADNIKA TREBA SE

OCIJENIT SA TEHNOLOŠKOG, ORGANIZACIJSKOG I

EKONOMSKOG ASPEKTA

POČECI RAZVOJA MORSKOG BRODARSTVA :

- TRGOVCI SU VLASNICI I KAPETANI BRODOVA

- U FEUDALIZMU (16.ST.) TRGOVINA SE ODVAJA OD

BRODARSTVA, JAVLJA SE ZANIMANJE BRODARA

- U 19.ST. DJELATNOST MORSKOG BRODARSTVA POSVE SE

ODVAJA OD DJELATNOSTI TRGOVINE I RAZVIJA SE KAO

SAMOSTALNA GOSPODARSKA DJELATNOST - POSLJEDICA

NAPRETKA U GRADNJI BRODOVA

DANAS - ODVOJENE SU FUNKCIJE UPRAVLJANJA I RUKOVANJA

BRODSKIM POGONOM I FUNKCIJE UPRAVLJANJA

BRODOM I PLOVIDBOM (KOD JEDRENJAKA I PRVIH

PAROBRODA TE SU FUNKCIJE BILE OBJEDINJENE)

- DVOVALENTNOST PALUBE I STROJA U OBRAZOVANJU I

STRUČNOSTI POMORACA PRIDONOSI RACIONALNOJ

ORGANIZACIJI

10

POSEBNE VRSTE DJELATNOSTI MORSKOG BRODARSTVA

VRSTE MORSKOG BRODARSTVA ODREĐUJU SE PREMA

TEHNOLOŠKIM I EKONOMSKIM KRITERIJIMA

U TEHNOLOŠKOM SMISLU KRITERIJI SU:

PREDMET PRIJEVOZA

TIPOVI BRODOVA

NAČIN ISKORIŠTENJA BRODOVA

GEOGRAFSKI PROSTOE DJELOVANJA

KRITERIJI U EKONOMSKOM SMISLU:

TIP TRŽIŠTA

FORMIRANJE CIJENA

ORGANIZIRANJE DJELATNOSTI

OSTALI EKONOMSKI UVJETI POSLOVANJA

PREMA PREDMETU PRIJEVOZA:

1. PUTNIČKO BRODARSTVO

2. TERETNO BRODARSTVO

1. PUTNIČKO BRODARSTVO

DIJELI SE NA:

- prema ekonomskom i organizacijskom kriteriju -

- LINIJSKO

- TURISTIČKO

- prema geograskom obuhvatu -

- KABOTAŽNO

- PREKOMORSKO

2. TERETNO BRODARSTVO

11

DIJELI SE NA:

- SLOBODNO (TRANMPRESKO) BRODARSTVO

- LINIJSKO

- TANKERSKO

SLIČNO SE DIJELE I BRODARI:

- PUTNIČKI

- TERETNI

BRODOVI I TERETI- LINIJSKI BROD (LINE SHIP) I LINIJSKI TERET

(LINE COMMODITY);

TRAMPA I BULK BROD (TRAMPA, BULK SHIP), BULK TERET

(BULK CARGO);

TANKER (TANKER, CRUDE CARIER i sl.) I

TEKUĆI TERET (LIQUID CARGO, OIL CARGO)

12

PUTNIČKO BRODARSTVO

POJAVLJUJE SE U NOVIJE DOBA, POJAVOM PAROBRODA

PRED II SVJETSKI RAT PRAVE SE VELIKI PEKOOCEANSKI

LINIJSKI PUTNIČKI BRODOVI (NATJECANJE ZA “PLAVU VRPCU

NAJBRŽEG BRODA”) :

VELIKA BRITANIJA – QUEEN MARY i QUEN ELISABETH

NJEMAČKA – EUROPA i BREMEN

FRANCUSKA – NORMANDIE i ILE DE FRANCE

TALIJA – REX i COUTE DI SAVOIA

PO ZAVRŠETKU RATA GRADE SE LINIJSKI PUTNIČKI BRODOVI,

ALI MANJI

’60 GODINA NASTAJE PREKRETNICA -GRADE SE BRODOVI ZA

KRUŽNA PUTOVANJA (CRUISE SKIPS) I TRAJEKTI (FERRY BOAT)

I HIDROKRILCI

PUTNIČKA MORNARICA SVJETA OKO 2,5% UKUPNE SVJETSKE

TRGOVAČKE MORNARICE

13

SLOBODNO (TRAMPERSKO) BRODARSTVO

OSNOVNA I NAJSTARIJA VRSTA MORSKOG BRODARSTVA

POSEBNOSTI SE ODNOSE NA TEHNOLOGIJU, EKONOMIJU I

PRAVNE ODNOSE I VRSTE ORGANIZACIJE POMORSKOG

PRIJEVOZA

POSEBNOSTI SU :

NAČIN KORIŠTENJA BRODOVA

DJELOVANJE TRŽIŠTA NA VISINU VOZARINA

VRSTE TERETA

TIPOVI BRODOVA

ORGANIZACIJA I POSLOVANJE PODUZEĆA

REDOVNO SE ISKORIŠTAVAJU PUNI PRIJEVOZNI

KAPACITETI ZA JEDNO ILI VIŠE PUTOVANJA (VOYAGE

CHARTER i CONSECUTIVE VOYAGE CHARTER) ILI ZA

ODREĐENO VRIJEME (TIME CHARTER)

U NOVIJE VRIJEME SE KORISTE OPĆI BRODARSKI

UGOVORI O PRIJEVOZU TERETA (CONTRACTS OF

AFFREIGHTMENT, GENERAL CARRYING CONTRACTS ili

QUANTITY CONTRACTS)

PUTOVANJE BRODA NIJE UNAPRIJED VEZANO ZA

ODREĐENE PRAVCE PLOVIDBE – MOGUĆNOST

PRILAGOĐAVANJA POTREBAMA POTROŠNJE

(FLEKSIBILNOSTI i MNOGOSTRANOST)

KOD KORIŠTENJA BRODOOVA PRISUTNA JE POJAVA

NEKORISNE PLOVIDBE (PLOVIDBA U BALASTU), TO JE

GUBITAK U KORIŠTENJU VREMENSKOG KAPACITETA

BRODA (POSLJEDICA FLEKSIBILNOSTI)

14

VISINA VOZARINA OVISI O KVANTITATIVNIM ODNOSIMA

PONUDE I POTRAŽNJE BRODSKOG PROSTORA

VOZARINA SE UGOVARA ZA SVAKI UGOVOR O

KORIŠTENJU BRODA (ZA PUTOVANJE ILI VRIJEME),

AOVISI O TRENUTNIM TRŽIŠNIM UVJETIMA

POTRAŽNJA BRODSKOG PROSTORA IZVEDENA JE IZ

POTRAŽNJE ODREĐENE ROBE KOJA JE PROSTORNO

UDALJENA OD MJESTA PROIZVODNJE I PONUDE,

ODNOSNO POTRAŽNJE

POMORSKO PRIJEVOZNI PROCES IMA SMJER POTRAŽNJA

ROBE POTRAŽNJA BRODSKOG PROSTORA VISINA

VOZARINA (POSTOJI I SEKUDARNI POVRATNI PROCES, VISINA

VOZARINE DJELJUJE NA POTRAŽNJU BRODSKOG PROSTORA):

POTRAŽNJA BRODSKOG PROSTORA GOTOVO JE

NEELASTIČNA U ODNOSU PREMA PROMIJENAMA

VOZARINA (PREMA ISKUSTVIMA)

OSNOVNI ČINILAC KOJI DJELUJE NA VISINU VOZARINA JE

POTRAŽNJA ZA VRSTAMA ROBA (IZ TOGA JE IZVEDENA

POTRAŽNJA BRODSKOG PROSTORA)

VAŽAN ČINILAC KOJI DJELUJE NA VOZARINE JE

REAGIRANJE PONUDE NA POTRAŽNJU BRODSKOG

PROSTORA

OSNOVNI TERET JE MASOVNI SUHI SIPKI TERET (BULK

CARGO). GLAVNI TERETI: Fe RUDA, UGLJEN, ŽITARICE, FOSFAT

I BOKSIT

TIPOVI BRODOVA

KLASIČNI TRAMPER I NOVI LIBERTY BROD,

15

VIŠENAMJENSKI BROD (ALL ILI MULTI PURPOSE SHIP)

VELIČINA 10.000 DO 15.000 DWT I BRZINA 12-14 ČV.

BULK BRODOVI ( BULK CARRIERS) – NOSIVOST 20.000 DO

150.000 DWT, BRZINA OKO 15 ČV., NAJVEĆI ZA Fe RUDU

PODUZEĆA U SLOBODNOM BRODARSTVU – NIJE BITNA

VELIČINA, KONCENTRACIJA KAPITALA I SLOŽENA

ORGANIZACIJA NAJVAŽNIJI SU BROKERI I DJELOVANJE

BURZE ŠTO STVARA TRANSPARENTNOST TRŽIŠTA

16

LINIJSKO BRODARSTVO

POSEBNOSTI LINIJSKOG BRODARSTVA:

1. U LUCI UKRCAJA OBIČNO SE NUDI DIO KAPACITETA (A NE

CIJELI)

2. PONUĐENI BRODSKI KAPACITET ODNOSI SE NA VIŠE

RAZLIČITIH VRSTA TERETA I VIŠE KRCATELJA

3. POSTOJI STALAN, ZA DULJE VRIJEME ODREĐENI PRAVAC

PLOVIDBE (VIŠE LUKA ISKRCAJA I LUKA UKRCAJA)

4. POVEZIVANJE LUKA OBAVLJA SE U ODREĐENIM

VREMENSKIM RAZMACIMA (RED PLOVIDBE)

5. ODREĐENU LINIJU BRODA DRŽI SA VIŠE BRODOVA

KARAKTERISTIKA SU:

o STALNOST I KVALITET PRIJEVOZA

o NEMA PLOVIDBE U POLASKU - LINIJSKO PUTOVANJE

OBRAČUNAVA SE U POLAZNOM I POVRATNOM SMJERU

(OUT I HOME VOYAGE ILI TRIP) KAO KRUŽNO

PUTOVANJE (ROUND VOYAGE ILI TRIP) "PRAZNI HOD"

OVISI O KORIŠTENJU BRODSKOG PROSTORNOG (A NE

VREMENSKOG) KAPACITETA

UGOVOR O PRIJEVOZU JE TERETNICA (BILL OF LADING)

o TERETNICA SE IZDAJE PREMA POTVRDI O UKRCAJU

(ČISTA ILI NEČISTA) - KONAČNI PISMENI OBLIK

POMORSKOPRIJEVOZNOG (VOZARINSKOG) UGOVORA O

LINIJSKOM BRODARSTVU

ISPRAVE PRI PRIJEVOZU

o ZAKLJUČNICA - UGOVOR O REZERVIRANJU BRODSKOG

PROSTORA IZMEĐU BRODARA I KRCATELJA,

17

PREDUGOVOR ZA LINIJSKI PRIJEVOZ ODREĐENIM

BRODOM

o PRIJAVA UKRCAJA - OBAVIJEST KRCATELJA

o NALOG ZA UKRCAJ - BROD UKRCAVA TERET PREMA

PRIJAVI UKRCAJA

o POTVRDA O UKRCAJU - IZDAJE KAPETAN ILI ČASNIK

BRODA (MOŽE BITI ČISTA ILI NEČISTA)

LINIJSKI UVJETI POMORSKOG PRIJEVOZA:

o TROŠKOVE UKRCAJA I ISKRCAJA (ŠTIVADORSKI

TROŠKOVI) SNOSI BRODAR - UTJEČE NA VISINU

LINIJSKIH VOZARINA

o ODNOSI PONUDE I POTRAŽNJE NE UTJEČU DIREKTNO NA

VISINU VOZARINE

o PROCJENA POTRAŽNJE JE DUGOROČNA (SLOBODNO

BRODARSTVO KRATKOROČNO, TRENUTNO)

o VISINU VOZARINSKIH STAVOVA ODREĐUJU - TROŠKOVI

LINIJSKOG PUTOVANJA BRODA, KORIŠTENJE

KAPACITETA (PREMA DUGOROČNO PROCJENJENOJ

POTRAŽNJI) I DOBITAK (TROŠAK KAPITALA)

o PROMJENE VOZARINA BITNO UTJEČU NA PROMJENU

POTRAŽNJE, TJ. POTRAŽNJA LINIJSKOG BRODSKOG

PROSTORA JE ELASTIČNA NA PROMJENE VOZARINA

o SPECIFIČNOSTI PONUDE LINIJSKOG BRODARA

o PONUDA BRODSKOG PROSTORA PRILAGOĐAVA SE

PREMA DUGOROČNO PREDVIDLJIVOJ POTRAŽNJI (U

SKLADU SA PONUDOM DRUGIH LINIJSKIH BRODARA U

LINIJSKIM KONFERENCIJAMA)

18

o KOD PADA POTRAŽNJE PONUDA DUŽE VRIJEME OSTAJE

NEPROMJENJENA, KOD KRATKOROČNO POVEĆANE

POTRAŽNJE REAGIRA SE POVEĆANJEM KAPACITETA

LINIJE SLOBODNOG BRODARSTVA (UGOVOR NA

VRIJEME, TIME CHARTER)

BRODOVI

o KLASIČNI - BRODOVI SA DVIJE ILI VIŠE PALUBA

(MEĐUPALUBLJA ZA SMJEŠTAJ TERETA), BRZINA 12-24

ČVORA

o SUVREMENI - KONTEJNERSKI, RO-RO, PALLETE SHIP

ORGANIZACIJA PODUZEĆA - VELIKO PODUZEĆE, SLOŽENE

ORGANIZACIJE, FINANCIJSKI JAKO

19

TANKERSKO BRODARSTVO

JAČI RAZVOJ U NOVIJE VRIJEME

TANKERI SE OBIČNO ISKORIŠĆUJU U PUNOM KOLIČINSKOM

PUTOVANJU ZA JEDNO ILI VIŠE UZASTOPNIH PUTOVANJA

(DAJE SE NA KORIŠTENJE NA ODREĐENO VRIJEME KAO

SLOBODNO BRODARSTVO

PLOVIDBENI PRAVCI U PRIJEVOZU NAFTE GOTOVO SU STALNI

(SLIČNOST SA LINIJSKOM PLOVIDBOM)

POSEBNA KARAKTERISTIKA - JEDNOSMJERNOST

PLOVIDBENIH PRAVACA (NEMA TERETA U POVRATNOM

PRAVCU - PLOVIDBA U BALASTU)

POTRAŽNJA BRODSKOG PROSTORA IZVEDENA JE IZ

POTRAŽNJE MANJEG BROJA (ZAPRAVO JEDNE) ROBA

TANKERSKI BRODAR JE NAJČEŠĆE PROIZVOĐAČ I

PRODAVALAC NAFTE (30-40% SVJETSKE TANKERSKE

MORNARICE JE U VLASNIŠTVU NAFTNIH DRUŠTAVA, A 20-30%

NAFTNA DRUŠTVA IMAJU DUGOROČNE UGOVORE)

VOZARINE - RAČUNAJU SE KAO TROŠKOVI PRIJEVOZA, A NE

KAO PRODAJNE CIJENE PRIJEVOZNIH USLUGA

o VOZARINE SE PRIKAZUJU NA OSNOVU WORLD SCALE

(WORLD WIDE TANKER NOMINAL FREIGHT SCALE,

SVJETSKA TANKERSKA VOZARINSKA SKALA), A

IZRAČUNATE SU NA BAZI TROŠKOVA PRIJEVOZA KOJE

IMA INDUSTRIJA PRERADE NAFTE NA TEMELJU

TROŠKOVA BRODARA. SLUŽE KAO TEMELJ PRORAČUNA

TERETI - OGRANIČEN BROJ TERETA (SIROVA NAFTA, CRUDE

OIL, NAFTNI DERIVATI, OIL PRODUCTS, UKAPLJENI PLIN,

LIQUIFIED GAS, KEMIKALIJE, CHEMICAL PRODUCTS)

20

BRODOVI

o BRODOVI ZA PRIJEVOZ SIROVE NAFTE,

o BRODOVI ZA PRIJEVOZ NAFTNIH DERIVATA,

o BRODOVI ZA PRIJEVOZ UKAPLJENOG PLINA (LNG I LPG

TANKERI),

o BRODOVI ZA PRIJEVOZ KEMIKALIJA

o KOMBINIRANI BRODOVI (RASUTI I TEKUĆI TERET: O/O I

OBO BRODOVI)

ORGANIZACIJA PODUZEĆA - UZ SUDJELOVANJE NAFTNOG

POLIGOPOLA PREVLADAVAJU VELIKI, FINANCIJSKI JAKI,

DOBRO ORGANIZIRANI BRODARI

o PROMJENE U ORGANIZACIJI DONOSI AUTOMATIZACIJA

o SMANJENJE BROJA RADNIKA UZ VEĆU STRUČNOST I

MNOGOSTRUKA ZNANJA

21

POMORSKO TRŽIŠTE

PROIZVODNJA SE REALIZIRA PRODAJOM UZ POMOĆ NOVCA (NOVAC-

SPECIFIČNA ROBA KOJA SLUŽI KAO OBLIK VRIJEDNOSTI)

TRŽIŠTE - SLOŽEN SUSTAV ODNOSA IZMEĐU PONUDE I POTRAŽNJE

ODREĐENIH VRSTA ROBA I USLUGA

TIPOLOGIJA TRŽIŠTA ODREĐUJE SE NA BAZI:

- PREDMETA RAZMJENE (ROBA ili USLUGE)

- PROSTORNOG OBUHVATA (SVJETSKO, NACIONALNO,

REGIONALNO, LOKALNO)

- STUPNJA KONKURENTNOSTI (ODNOS PONUDE I POTRAŽNJE)

SEGMENTIRANJE TRŽIŠTA - INTENZITET RAZLIKE U POTRAŽNJI

TRŽIŠTE POKAZUJE ODNOSE IZMEĐU PONUDE (prodaje) I POTRAŽNJE

(kupnje) KOJI SE NA ODREĐENOM, GEOGRAFSKI DEFINIRANOM TIPU

TRŽIŠTA NAJLAKŠE DEFINIRAJU U NEPOSREDNOM KONTAKTU

PRODAVAOCA (PONUDE) I KUPCA (POTRAŽNJE)

PREMA STUPNJU KONKURENTNOSTI - STRUKTURA TRŽIŠTA:

KONKURENTNO TRŽIŠTE PONUDA = POTRAŽNJA

MONOPOLNO TRŽIŠTE PONUDA > POTRAŽNJE

MONOPSONO TRŽIŠTE POTRAŽNJA > PONUDE

22

POMORSKO TRŽIŠTE (shipping market)

SLOŽEN SUSTAV ODNOSA IZMEĐU PONUDE I POTRAŽNJE

BRODARSKOG PROSTORA ZA PRIJEVOZ PUTNIKA i/ili TERETA,

NOVIH BRODOVA, RABLJENIH (polovnih) BRODOVA I

DOTRAJALIH BRODOVA.

PODJELA:

- TRŽIŠTE ZA PRIJEVOZ PUTNIKA i/ili TERETA

- TRŽIŠTE NOVIH BRODOVA

- TRŽIŠTE RABLJENIH BRODOVA

- TRŽIŠTE DOTRAJALIH BRODOVA

TRŽIŠTE GOSPODARSKE DJELATNOSTI je tržište prodaje proizvoda ili

usluga za djelatnosti, pa je POMORSKO TRŽIŠTE:

- TRŽIŠTE MORSKOG BRODARSTVA

- TRŽIŠTE MORSKE BRODOGRADNJE

TRŽIŠTE BRODSKOG PROSTORA (POMORSKO TRŽIŠTE U NAJUŽEM

SMISLU) - IMA MEĐUNARODNI KARAKTER

POTRAŽNJU NA MEĐUNARODNOM TRŽIŠTU BRODSKOG PROMETA

KVANTIFICIRA I KVALIFICIRA MEĐUNARODNA POMORSKA

TRGOVINA (international seabone track), a PONUDU SVJETSKA

TRGOVAČKA MORNARICA (world merchant marine)

ELEMENTI TRŽIŠTA BRODSKOG PROSTORA SU:

- MEĐUNARODNA POMORSKA TRGOVINA

- SVJETSKA TRGOVAČKA MORNARICA<

23

ANALIZA BRODSKOG PROSTORA NE MOŽE SE ODVOJITI OD ANALIZE

POTRAŽNJE ROBE KOJA SE PREVOZI KAO TERET U TOM BRODSKOM

PROSTORU.

VELIČINA POTRAŽNJE BRODSKOG PROSTORA U TRŽIŠNOJ

STRUKTURI UTJEČE NA VISINU VOZARINE, A POTRAŽNJA ROBE

UTJEČE NA CIJENU TE ROBE.

ELASTIČNOST POTRAŽNJE - VELIČINA UTJECAJA POTRAŽNJE

NA CIJENU ROBE, ODNOSNO NA CIJENU PRIJEVOZA

ELASTIČNOST POTRAŽNJE U POMORSKOM PRIJEVOZU ROBE

OVISI O:

a) ELASTIČNOSTI POTRAŽNJE ROBE KOJA SE PREVOZI

b) ELASTIČNOSTI POMORSKOPRIJEVOZNE POTRAŽNJE

PREMA MOGUĆIM SUPSTITUTIMA

KOLIČINA UKUPNE POMORSKE TRGOVINE (QPE)

UKUPNA KOLIČINA POTRAŽNJE

UKUPNI PRIJEVOZNI KAPACITET TRGOVAČKE MORNARICE (Ktm)

UKUPNA PONUDA NA TRŽIŠTU BRODSKOG

PROSTORA

Kte - PONUDA JE DEFINIRANA DVOZNAČNO:

- KOLIČINSKI KAPACITET

- VREMENSKI KAPACITET

QPT - POTRAŽNJA JE DETERMINIZIRANA:

- KOLIČINOM PREDMETA

- DUŽINOM POMORSKOG PUTA

24

ponuda = Kpm = Qtm . Dx potražnja = Qpt . D

D - prosječna dužina morskog puta koji u određenom vremenu zahtjeva

pomorska trgovina

Dx - dužina morskog puta koja se u određenom vremenu može postići

brodovima određene brzine

OPTIMALNA RAVNOTEŽA POTRAŽNJE I PONUDE:

(PRIJEVOZNI KOEFICIJENT pRK) ili

Qtm (Količinski kapacitet brodova)=

EKVIVALENTNE RAZMJENE SU TEORIJSKE PRETPOSTAVKE REALNI

SU ODNOSI VEĆE ILI PONUDE ILI POTRAŽNJE, pa se RAZLIKUJE:

- TRŽIŠTE BRODARA i

- TRŽIŠTE KRCATELJA

- TRŽIŠTE BRODARA - ODNOSI VELIKE POTRAŽNJE (lack of tonage on

the market)

- TRŽIŠTE KRCATELJA - ODNOSI VELIKE PONUDE (over tonage on the

market)

ODNOSI PONUDE I POTRAŽNJE NA TRŽIŠTU BRODSKOG PROSTORA

STALNO SE MIJENJAJU, A NEPRESTANI TRŽIŠNI PROCES

SMJENJIVANJA POZITIVNIH I NEGATIVNIH RAZDOBLJA NAZIVA SE

25

TRŽIŠNIM FLUKTUACIJAMA ILI TRŽIŠNIM OSCILACIJAMA.

RAZLIKUJU SE:

- REDOVNE (CIKLIČKE) FLUKTUACIJE

- SLUČAJNE (POVREMENE, KRATKOTRAJNE, IZVANREDNE)

- SEZONSKE OSCILACIJE

- TRŽIŠNI CIKLUS (mjerna jedinica tržišne pluktuacije) - STALNO

ODVIJANJE ODREĐENIH FAZA U ISTOM SLIJEDU

VREMENSKA DIMENZIJA TRŽIŠNOG CIKLUSA ODREĐUJE SE

DVOSTRANO, KAO:

- VREMENSKO TRAJANJE POJEDINOG CIKLUSA

- VREMENSKA RAZLIKA U POJAVI POJEDINIH IZRAZITIH

CIKLIČKIH PROMJENA

OPĆA TEORIJA RAZLIKUJE TRI OSNOVNA PRIVREDNA CIKLUSA U

VEZI NJIHOVOG TRAJANJA:

1. DUGOROČNI (50-godišnje razdoblje) - 20 godina ekspanzije, deset

godina

2. SREDNJOROČNI (10-godišnje razdoblje, investicijski ciklusi ili

JUNGLAROVI CIKLUSI)

3. KRATKOROČNI (3-4 godine) poslovni ciklusi (KITCHENOVI

ciklusi)

- DUGOROČNI PRIVREDNI CIKLUSI ODRAŽAVAJU SE NA TRŽIŠTE

MORSKOG BRODARSTVA

- KRATKOROČNI PRIVREDNI CIKLUSI - NEPOSREDNO SE

ODRAŽAVAJU NA TRŽIŠTE MORSKOG BRODARSTVA (posebno slobodno

i tankersko)

26

OSNOVNI POKAZATELJ POZITIVNIH I NEGATIVNIH CIKLUSA NA

TRŽIŠTU BRODSKOG PROSTORA (PONUDA) JE VISINA VOZARINA.

POVEĆANJE VOZARINA - VRIJEME POLETA I KONJUNKTURE

SMANJENJE VOZARINA - VRIJEME USPORAVANJA I DEPRESIJE

PRIVREDNE POJAVE NAJBOLJE SE OČITAVAJU NA TRŽIŠTU, PA SE

GOVORI O TRŽIŠNIM CIKLUSIMA (PRIVREDNI CIKLUSI ILI

KONJUNKTURNI CIKLUS)

TRŽIŠNI CIKLUSI NA TRŽIŠTU MORSKOG BRODARSTVA POSLIJE II.

SVJETSKOG RATA:

- odmah poslije rata do 1948 - KONJUNKTURA

- 1948 - 1950 - PRVA POSLIJERATNA DEPRESIJA

- 1950 - 1952 - KOREJSKI RAT - KONJUNKTURA (slučajni tržišni ciklus)

- 1952 - 1954 - DEPRESIJA - KOREJSKA DEPRESIJA (negativni dio

slučajnog tržišnog ciklusa)

- 1954 - 1956 - KONJUKCIJA

- 1957 - 1968 - DEPRESIJA (KONJUNKTURNI UZLET 1963 - 1965)

- 1969 - 1974 - KONJUNKCIJA

- 1975 - 1978 - DEPRESIJA

- 1979 - 1981 - KONJUNKCIJA

- 1982 - 1986 - DEPRESIJA

- 1986 - 1988 - KONJUNKCIJA

- 1988 - 1990 - DEPRESIJA

- 1990 - 2000 - PROMJENJIVO

27

TRŽIŠTE TRAMPERSKOG (BULK) BRODSKOG PROSTORA

NAJSTARIJI I NAJPOZNATIJI TIP TRŽIŠTA BRODSKOG PROSTORA

U PROSTORNOM (GEOGRAFSKOM) SMISLU TRŽIŠTE

SLOBODNOG

BRODARSTVA NAJŠIRI JE TIP TRŽIŠTA

NAJKONKURENTNIJI TIP TRŽIŠTA

ZNAČAJKE TRŽIŠTA TRAMPERSKOG BRODSKOG PROSTORA:

- RELATIVNO MNOGO BRODOVA KONKURIRA ZA

TERETERELATIVNO VELIKOG BROJA KRCATELJA

- NEMA IZDVOJENIH I ORGANIZIRANIH SKUPINA BRODARA I

KRCATELJA KOJE BI JAČE KONTROLIRALE TRŽIŠTE

- RELATIVNO JE JEDNOSTAVAN I NEOMETAN PRISTUP

TRŽIŠTU I UKLJUČIVANJE U TRŽIŠTE

OSNOVNI POKAZATELJ TRŽIŠNIH KRETANJA I OSCILACIJA JE CIJENA

ROBE ILI USLUGE KOJA SE KUPUJE ILI PRODAJE VOZARINE I

NJIHOVA KRETANJA SU TEŽIŠTE U ODREĐIVANJU ZNAČAJKI

POJEDINIH TIPOVA TRŽIŠTA BRODSKOG PROSTORA TRŽIŠTE

SLOBODNOG BRODSKOG PROSTORA JE NAJKONKURENTNIJI TIP

TRŽIŠTA MORSKOG BRODARSTVA I IMA POSEBNO IZRAŽENE

TRŽIŠNE OSCILACIJE VOZARINE SE VEĆINOM UTVRĐUJU KAO

REZULTAT ODNOSA PONUDE I POTRAŽNJE.

INDIVIDUALNI BRODAR TREBA PONUDU NA TRŽIŠTU PRILAGODITI

KRETANJU VOZARINA - VEĆA PONUDA U VRIJEME POVEĆAVANJA

VOZARINA I OBRATNO MANJA PONUDA U VRIJEME NIŽIH VOZARINA

28

PROMJENE VOZARINA DJELUJU I NA PROMJENE POTRAŽNJE.

VISINA VOZARINA POKAZUJE KVANTITATIVNE ODNOSE PONUDE I

POTRAŽNJE NA TRŽIŠTU SLOBODNOG BRODSKOG PROSTORA

VOZARINA JE FUNKCIJA ODREĐENE POTRAŽNJE I PONUDE. (TO SU

POSEBNO VOZARINE U BRODARSKIM UGOVORIMA NA VRIJEME)

ANALIZA TRŽIŠTA SLOBODNOG BRODSKOG PROSTORA VRLO JE

SLOŽENA, JER SE ODNOSI NA TIP SVJETSKOG TRŽIŠTA VISOKOG

STUPNJA KONKURENTNOSTI, TE JE USKO VEZANA UZ OSTALE

TIPOVE POMORSKOG TRŽIŠTA, KOJA SU DIO UKUPNIH SVJETSKIH

GOSPODARSKIH KRETANJA

PORED ANALIZA NEOPHODNA JE PROGNOZA BUDUĆIH TRŽIŠNIH

KRETANJA

(POSLOVNA POLITIKA BRODARA - da li kapacitete iskorištavaju putem

ugovora o najmu ili za putovanje)

29

TRŽIŠTE LINIJSKOG BRODSKOG PROSTORA

TRŽIŠTE LINIJSKOG BRODSKOG PROSTORA RAZVIJALO SE KAO

POSEBAN TIP TRŽIŠTA BRODSKOG PROSTORA USPOREDO S

LINIJSKIM TERETNIM BRODARSTVOM.

U PROSTORNOM SMISLU TOJE TRŽIŠTE (kao cjelina svih regionalnih

linijskih tržišta) MANJE OD TRŽIŠTA SLOBODNOG BRODSKOG

PROSTORA, A VEĆE OD TRŽIŠTA TANKERSKOG BRODSKOG

PROSTORA

U POGLEDU KONKURENTNOSTI IMA MONOPOLISTIČKE, TJ.

OLIGOPOLISTIČKE ZNAČAJKE PONUDA JE JAČA JER BRODARI

NASTUPAJU KAO POVEZANE I ČVRSTE ORGANIZACIJE, A NA STRANI

POTRAŽNJE SU MNOGOBROJNI, MEĐUSOBNO NEPOVEZANI

KRCATELJI

KOD ODREĐIVANJA STUPNJA KONKURENCIJE TREBA SE RAZMOTRITI

MOGUĆNOST SUPSTITUCIJE (Kod linijskog brodarstva to je zračni prijevoz i

slobodno brodarstvo)

MONOPOLISTIČKI (OLIGOPOLISTIČKI) KARAKTER TRŽIŠTA

LINIJSKOG BRODARSTVA POSEBNO SE ISTIČE KROZ BRODARSKE

KONFERENCIJE I PULOVE (UDRUŽENJA LINIJSKIH BRODARA)

CILJ KONFERENCIJA - DONOŠENJE ZAJEDNIČKIH TARIFA RADI

OGRANIČAVANJA MEĐUSOBNE KONKURENCIJE I POVEĆANJA

MEĐUSOBNE SURADNJE

I. Konferencija - 1875. sporazum britanskih linijskih brodara na liniji London -

Calentra

30

Prednost konferencija - pozitivna razvojna i regulativna funkcija

Nedostatak - nejednak položaj pojedinih konkurencijskih brodara

(punopravni i pridruženi članovi)

- kantelno - monopolistička funkcija u odnosu na krcatelje i brodare

ne članove konferencija (autsajderi)

1970. godina - prekretnica u djelovanju konferencija i slabljenje njihovog

utjecanja

- geopolitička struktura svijeta i pojave suvremenih transp.

tehnologija

Udruženja brodara su - pul, međunarodni konferencijski sporazumi, sporazumi o

zajedničkoj linijskoj službi i džentlmenski sporazumi

PUL - UDRUŽENJE LINIJSKIH BRODARA DOGOVORENO UNUTAR

ODREĐENE KONFERENCIJE RADI BOLJE RASPODJELE TERETA I/ILI

VOZARINA (postoji pul tereta, vozarinski pul i mješoviti pul)

S GLEDIŠTA BRODARA PUL ZNAČI BOLJE POSLOVANJE UZ MANJI

RIZIK, A ZA KRCATELJA TO JE POVEĆANJE MONOPOLA BRODARA

MEĐUKONFERENCIJSKI SPORAZUM - POVEZUJE VIŠE LINIJSKIH

KONFERENCIJA U JEDNO UDRUŽENJE

TO ZNAČI VIŠI OBLIK ORGANIZIRANJA I POVEZIVANJA INTERESA NA

STRANI PONUDE

SPORAZUMI O ZAJEDNIČKOJ LINIJSKOJ SLUŽBI

- POVEZUJU DVA ILI VIŠE BRODARA RADI POVEĆANJA

FREKVENCIJE LINIJSKE SLUŽBE NA ODREĐENOM PRAVCU

31

DŽENTELMENSKI POSAO - DOGOVORI IZMEĐU AUTSAJDERA I

ČLANICA KONFERENCIJA - PRIJE

DANAS - SPORAZUM LINIJSKIH BRODARA KOJI DJELUJU NA

ODREĐENOJ LINIJSKOJ SLUŽBI (VOZARINE, KAPACITETI,

UVJETI POSLOVANJA)

1974 (Ženeva) - KODEKS VLADANJA LINIJSKIH KONFERENCIJA I

JAČANJE KONTEJNERIZACIJE - SMANJUJE SE DJELOVANJE

KONFERENCIJA I PULOVA, A POJAVLJUJU SE NOVE SNAGE

(NACIONALNI MONOPOLI) I KONZORCIJI LINIJSKIH BRODARA U

PRIJEVOZU KONTEJNERA

LINIJSKE VOZARINE SU STABILNIJE I IMAJU MANJE CIKLIČKE

PROMJENE

32

TRŽIŠTE TANKERSKOG BRODSKOG PROSTORA

- JASNE TIPOLOŠKE ODNOSE DOBILO SE POSLIJE II. SVJ. RATA

- PROSTORNI OBUHVAT - NAJMANJI U ODNOSU NA OSTALE

TIPOVE TRŽIŠTA BRODSKOG PROSTORA:

- ROBA KOJA SE PREVOZI - NAFTA I NAFTNI PROIZVODI

- PLOVIDBENI PRAVCI - samo nekoliko

- STUPANJ KONKURENTNOSTI JE NAJVAŽNIJI KRITERIJ

ODREĐIVANJA TIPOLOŠKE POSEBNOSTI TOG TRŽIŠTA

- IZDVOJIO SE IZ TRŽIŠTA TRAMPERSKOG BRODSKOG PROSTORA

KAD JE NAFTA POSTALA NAJVAŽNIJI TERET SUVREMENOG

BRODARSTVA

- KARAKTERISTIKA TRŽIŠTA - MEĐUNARODNA, EKONOMSKA I

VERTIKALNA KONCENTRACIJA KAPITALA U PROIZVODNJI I PRERADI

NAFTE POVEZIVANJE PROIZVOĐAČA I PRERAĐIVAČA NAFTE

JAKA MEĐUNARODNA SPREGA IZMEĐU KORISNIKA

POMORSKOPRIJEVOZNIH USLUGA I BRODARA RAZVIJA SE TZV.

INDUSTRIJSKO BRODARSTVO

- RAZLIKUJU SE 2 OBLIKA TRŽIŠTA, 2 ELEMENTA U NJEGOVU

DJELOVANJU: 40-50% - ZATVORENI DIO TRŽIŠTA (vlastita organizacija i

dugoročni ugovori) & 40-50% - OTVORENI DIO TRŽIŠTA (open freight

market)

- OLIGOPOLISTIČKI KARAKTER TRŽIŠTA - velik dio tankerskog brodarstva

je dio ogranizacije jakog naftnog oligopola

- SLOBODNI DIO TRŽIŠTA (relativno malen) OBILJEŽEN JE JAKOM

MEĐUSOBNOM KONKURENCIJOM BRODARA ŠTO IH ČINI SLABIJIMA I

NEJEDNAKIM U ODNOSU NA OLIGOPOLNO ORGANIZIRANU

POTRAŽNJU

33