Ekoloski Marketing

Embed Size (px)

Citation preview

Fakultet organizacionih nauka Univerziteta u Beogradu

Prof. dr Vinka Filipovi EKO MARKETING NA PRIMERU KOMPANIJE TOTAL

Beograd, 2010. Godine Student: Milo Kosti

SADR AJ: 1. UVOD........................................................................................................2 2. EKOLOGIJA 2.1 Polje rada..............................................................,,.......,,,............4 2.2 Grane ekologije...............................................................,,,..........5 2.3 Biosfera i bioraznovrsnost..........................................................6 2.4 Koncept ekosistema..............................................................,......7 2.5 Dinamika i stabilnost..........................................................,,.......8 2.6 Prostorni odnosi i dalja podela teritorije...................................9 2.7 Produktivnost ekosistema..........................................................10 2.8 Ekolo ki poreme aj................................................................,...11 2.9 Ekolo ki menad ment,,.13 2.10 Eko marketing..14 3. KOMPANIJA TOTAL...........................................................................15 3.1 Istra ivanje svih puteva do progresa.......................................15 3.2 Biogoriva.........................................................................,,,,,.......17 3.3 Pozitivna politika..............................................................,,.......22 4. ZAKLJU AK.................................................................................,,,,....32 5. LITERATURA........................................................................................33

2

1.

UVODNA RAZMATRANJA

ove anstvo je danas konfrotirano sa mno tvom egzistencijalnih kriza, me u kojima ekolo ka kriza zauzima posebno mesto. Do sada ovek nije bio u stanju da stvori jedan idealan sistem civilizacije i da izbegne krizna stanja tog sistema. Ekolo ka svest predstavlja neophodnu osnovu daljeg, odr ivog razvoja za tite ivotne sredine. Zajedno sa znanjima i ve tinama obezbe uje osnovu za pomeranje u ve e sisteme, ire ciljeve i sofisticiranije razumevanje uzroka, veza i posledica koji vladaju u ivotnoj sredini.Za tita i unapre enje ovekove sredine zna ajan je globalni problem savremenog dru tva.Njegovo re avanje inicira, izme u ostalog i pronalazak na ina za racionalno i kompleksno kori enje prirodnih resursa, te na ina za vo enje aktivne demografske politike i razvijenje i unapre enje me unarodne saradnje u oblasti nau nih istra ivanja. Novi odnos prema ivotnoj sredini, kao i preobra aj duha savremene sfere rada postaje imperativ.Koncepcija odr ivog razvoja nudi mogu nost harmoni nog razvoja.

Zaga enost i za tita ivotne sredine ve vi e decenija predstavljaju veoma zna ajan problem ove anstva, bez obzira na trenutni stepen razvoja dru tva i proizvodnih snaga u pojedinim delovima na e planete. Postoje i problemi se name u nauci i operativi nagla enom aktuelno u i akutno u, te sve jasnije dolazi do zaklju ka da zdrave ivotne sredine nema previ e, da su brojni elementi u njoj ugro eni, da je stepen samoregulacije nekih objekata neznatan i da jednom poreme eni ekolo ki odnosi gotovo ni im i nikada ne mogu biti dovedeni u prvobitno stanje. Bez obzira na zna ajne regionalne razlike u stepenu ugro enosti ivotne sredine, posebno njene prirodne komponente, planovi, programi i akcije njene za tite i unapre enja su globalni problem. Savremeno dru tvo mora br e i bolje shvatiti upozorenje nau nika i stru njaka o stanju ivotne sredine, tj. injenice da slobodne, izvorne i nezaga ene ivotne sredine ima sve manje, a ugro ene, degradirane i devastirane sve vi e. Druga se iri na ra un prve br e nego to se mnogima ini, br e nego to je nauka sa kraja na eg veka to mogla da utvrdi i prognozira. Naru avanje ekolo ke ravnote e nastaje kao posledica ovekove radne delatnosti, kojom ovek prisvaja prirodu, i stvara proizvode. Pri tome ne dolazi samo do poreme aja ekolo ke ravnote e i ekosistema, ve i do ugro avanja integriteta oveka i njegovog opstanka. U ovom, XXI veku, dru tvo se suo ava sa slede im globalnim problemima: - o te enjem biosfere i njenim ekosistemima, - ogromnim brojem stanovnika preko 6 milijardi sa prognozom udvostru avanja do 2020.godine, iscrpljivanjem i umanjenim koli inama mnogih izvora mineralnih i energetskih sirovina, - zaga enjima i degradaciom medijuma vazduha, vode, zemlji ta, - globalnim promenama klime, - uni tenim vrstama biljnog i ivotinjskog sveta i daljim ugro avanjem biodiverziteta, - besku ni tvom svetskog stanovni tva, - o te enjima ljudskog zdravlja i ugro avanjima ivota, - velikim koli inama otpada u sva tri agregatna stanja i sl. Opstanak ljudskih zajednica je u pro losti veoma esto bio ugro en prirodnim katastrofama, epidemijama, ratovima, oskudicom hrane i drugim uticajima koji su, me utim, uvek bili prostorno ograni eni. Za razliku od egzistencijalnih kriza pro losti, krize dana njice ne poti u od prirodnih nepogoda koje su prostrorno ograni ene, ve od globalnog nesklada u idejno-materijalnom smislu itave industrijske civilizacije. Do sada ovek nije bio u stanju da stvori jedan idealan sistem civilizacije i da izbegne krizna stanja tog sistema. Pristupi re avanju ovog problema se razlikuju u nauci. Neki od pristupa mogu bit u : prelasku privrednih sistema iz permanentnog rasta u stacionirano stanje, - izgradnji ekolo ke svesti kod ljudi, - uvo enje socijalnih programa, - primeni tehni kih mera (npr.filteri, elektri ni automobili i sl.), - samoregulacionoj sposobnosti prirode i inventivnoj snazi oveka, koji e svaki problem blagovremeno na i i adekvatno re iti .Za sada nema integralnih sistemskih studija koji bi razjasnili prave dimenzije ovih problema kao i realne mogu nosti njihovog re enja. Ideje potro a kog dru tva da proizvode to je jeftinije i to vi e, bez obzira na primenjene tehnologije, odnosno tetne posledice koje one imaju na ivotnu sredinu i koje dovode do ve eg zaga ivanja. Ovakav pristup name e razvoj ekolo ke svesti u svetlu koncepcije za tite ivotne sredine, iji su ciljevi racionalno tro enje prirodnih dobara, nalazi ta i uvo enje mera za tite, to u krajnjoj liniji samo prividno poskupljuju i ograni avaju proizvodnju, odnosno dovodi do umanjenja profita. [1] 3

2. EKOLOGIJA

Ekologija je nauka o ivotnoj sredini. Ime nauke poti e od gr kih re i oikos - dom, doma instvo i logos - nauka, izu avanje. Termin ekologija prvi put je upotrebio nema ki biolog Ernest Hekel 1866. godine. U lai koj javnosti se ovaj termin esto koristi kao sinonim za pojam za tite ivotne sredine, to nije ispravno, jer je za tita ivotne sredine samo jedna od oblasti kojima se bavi ekologija. U su tini, ekologija je nau na disciplina koja prou ava raspored i rasprostranjenost ivih organizama i biolo ke interakcije izme u organizama i njihovog okru enja. Okru enje ( ivotna sredina) organizama uklju uje fizi ke osobine, koje sumarno mogu da se opi u tzv. abioti kim faktorima kao to su klima i geolo ki uslovi (geologija), ali tako e uklju uje i druge organizme koji dele sa njim njegov ekosistem odnosno stani te.

2.1

Polje rada iva bi a

Ekologija, koja se obi no smatra granom biologije, op ta je nauka koja prou ava (organizme). Organizmi mogu biti prou avani na od proteina i nukleinskih kiselina (u biohemiji i molekularnoj

mnogim razli itim nivoima, biologiji), do elija (u elijskoj

biologiji), jedinki (u botanici, zoologiji i ostalim sli nim naukama), i kona no na nivou populacije, zajednica i ekosistema, do biosfere kao celine; zadnje navedeni nivoi su glavni predmeti ekolo kih istra ivanja. Ekologija je multidisciplinarna nauka. Zbog usredsre enosti na vi e nivoe organizacije ivota i na me uodnos organizama i njihove okoline, ekologija ima sna an upliv na mnoge druge nau ne grane, pogotovo na geologiju i geografiju, zatim meteorologiju, pedologiju, hemiju i fiziku. Zato se za ekologiju ka e da je holisti ka nauka i da objedinjuje tradicionalne nauke (kao npr. biologiju) koje, na taj na in, postaju njene subdiscipline i sve zajedno omogu avaju daljnji razvoj ekologije. [5]4

Kao grana nauke, ekologija ne propisuje ta je "ispravno" a ta "pogre no". Ipak, u enje o biolo koj raznovrsnosti i s tim povezanim ekolo kim temama omogu ilo je nau no postavljanje ciljeva envajormentalizma i dalo mogu nost da se s tim povezane teme izra avaju nau nom metodologijom, merenjima i terminologijom. tavi e, holisti ki pristup prou avanju prirode podjednako je zastupljen i u ekologiji i u envajormentalizmu. Pogledajmo na koji na in ekolog mo e prou avati ivot p ela:

bihevioralni odnos me u jedinkama neke vrste naziva se bihevioralna ekologija; na primer, prou avanje p ele matice i njenog odnosa prema p elama radnicima i prema trutovima. svrsishodna aktivnost vrsta naziva se dru tvenom ekologijom; na primer, aktivnost p ela obezbe uje opra ivanje biljaka. P elinja dru tva proizvode med koje u ishrani koriste druge vrste, kao npr. medvedi. Odnos izme u prirodne sredine i ivih vrsta naziva se ekologijom prirodne sredine; na primer, na in na koji promene u prirodnoj sredini uti u na aktivnost p ela. P ele mogu po eti ugibati zbog promena u prirodnoj sredini (vidi smanjenje broja opra iva a). Dakle, prirodna sredina je istovremeno i uzrok i posledica ovih promena i samim tim je povezana sa opstankom vrsta. [5]

2.2

Grane ekologije

Ekologija, kao nauka irokog polja prou avanja, mo e se podeliti na nekoliko glavnih i sporednih subdisciplina: glavne subdiscipline su (pore ane po "gnezdima" od manje obimnih ka obimnijim):

bihevioristi ka ekologija koja prou ava ekolo ke i evolucionisti ke osnove ivotinjskog pona anja i ulogu pona anja u prilago avanju ivotinja njihovim ekolo kim stani tima; populacijska ekologija (ili autoekologija) koja se bavi populacijskom dinamikom unutar vrsta i njenom povezano u sa faktorima prirodne sredine. ekologija ivotne zajednice (ili sinekologija) koja prou ava odnose me u vrstama u odre enoj ekolo koj zajednici; ekologija predela koja prou ava me uodnose slabije uo ljivih delova predela; ekologija ekosistema koja prou ava razmenu energije i materije kroz ekosisteme; op ta ekologija koja se bavi problematikom na makroekolo kom nivou.

Podela ekologije mo e biti i na osnovu ciljnih grupa prou avanja:

ekologija ivotinja, ekologija biljaka, ekologija insekata;

ili na osnovu prou avanja odre enog ekotopa:

arkti ka (ili polarna ekologija), tropska ekologija, pustinjska ekologija

5

(ekologija temperaturnih zona, tako e, mo e postojati kao posebna subdisciplina, ali, po to ekologija u celini prou ava sve temperaturne oblasti, ova dodatna subdisciplina je suvi na). [5]

2.3

Biosfera i bioraznovrsnost

Savremeni ekolozi smatraju da se ekolo ka problematika mo e prou avati na vi e nivoa: populacijskom nivou (jedinke iste vrste), na nivou biocenoze (zajednice ivih vrsta), na nivou ekosistema i na nivou biosfere. Spolja nji sloj Zemlje sastoji se od nekoliko delova: hidrosfere (ili vodenog sloja), litosfere (sloja zemlji ta i stena) i atmosfere (ili vazdu nog sloja). Biosfera (ili sfera ivota) ponekad se defini e i kao " etvrti omota " i odnosi se na sve ivotne pojave na planeti ili na onom delu planete gde postoji ivot. Ona u znatnoj meri zahvata i ostala tri sloja uprkos injenici da zapravo na postoje stalni stanovnici atmosfere. U odnosu na veli inu Zemlje, biosfera pokriva samo jedan njen tanak sloj koji se prote e od 11.000 metara ispod povr ine more pa do 15.000 metara iznad. ivot je prvo nastao u hidrosferi, u manjim dubinama, odnosno u foti koj zoni (dubini do koje dopire sun eva svetlost). Tada su se pojavili vi e elijski organizmi koji su nastanili bentalnu zonu (odnosno, dno mora). ivot na kopnu se razvio kasnije, nakon to se formirao ozonski omota koji je titio iva bi a od UV (ultraljubi astog) zra enja. Smatra se da je bioraznovrsnost dobila zamah razdvajanjem (ili sudarima) kontinenata. Biosfera i bioraznovrsnost su nerazdvojive osobine Zemlje. Sfera u sebi sadr i bioraznovrsnost. Ova bioraznovrsnost se istovremeno manifestuje na ekolo kom nivou (ekosistem), populacijskom nivou (unutra nja bioraznovrsnost) i na nivou vrsta (bioraznovrsnost vrsta). Biosfera se sastoji od velikih koli ina hemijskih elemenata kao to su ugljenik, vodonik i kiseonik. Ostali elementi, kao fosfor, kalcijum i kalijum, tako e su va ni za ivot, iako se nalaze u manjim koli inama. U ekosistemu i slojevima biosfere postoji stalno kretanje ovih elemenata koji se mogu prona i i u mineralnim i u organskim oblicima. Po to je koli ina raspolo ive geotermalne energije prili no mala, sva raznovrsnost funkcionisanja ekosistema je zasnovana na raspolo ivoj solarnoj energiji. Biljke i fotosinteti ki mikroorganizmi pretvaraju svetlost u hemijsku energiju procesom fotosinteze, pri emu nastaje glukoza (prosti e er) i osloba a se kiseonik. Tako glukoza postaje sekundarni izvor energije koji omogu uje ekosistemu da funkcioni e. Odre eni deo ove glukoze koriste drugi organizmi kao izvor energije, dok se ostali deo glukoze mo e pretvoriti u druge molekule kao to su npr. aminokiseline. Biljke koriste deo ovog e era, koncentrovanog u obliku nektara, da privuku opra iva e koji tako pospe uju razmno avanje biljaka. elijska respiracija je proces u kojem organizmi (kao npr. sisari) razla u glukozu na njene sastavne delove, vodu i ugljen-dioksid na taj na in obnavljaju i uskladi tenu energiju koju su biljke prvobitno dobile od sun eve svetlosti. Srazmera izme u fotosinteti ke aktivnosti biljaka i drugih nosioca fotosinteze i respiracije drugih organizama odre uje poseban ustrojstvo Zemljine6

atmosfere, naro ito u pogledu koli ine kiseonika. Atmosferska strujanja me aju atmosferu i na taj na in uravnote uju odnos elemenata i u podru jima intenzivne biolo ke aktivnosti i u podru jima slabije biolo ke aktivnosti. Voda se razmenjuje izme u hidrosfere, litosfere, atmosfere i biosfere u pravilnim ciklusima. Okeani, kao veliki rezervoari vode, obezbe uju toplinsku i klimatsku stabilnost isto kao to se hemijski elementi transportuju zahvaljuju i velikim okeanskim strujama. Da bi bolje razumeli funkcionisanje biosfere te poreme aje povezane sa delovanjem oveka, ameri ki nau nici su napravili umanjenu simulaciju biosfere, nazvanu Biosfera II. [5]

2.4

Koncept ekosistema

Prvi zakon ekologije ka e da svaki ivi organizam razvija neprekidnu i stalnu vezu sa svim drugim elementima njegove ivotne sredine. Ekosistem mo e biti definisan kao stanje gde postoji interakcija izme u organizama i njihove sredine. Ekosistem se sastoji od dve celine, ivota (nazvanog biocenoza) i sredine u kojoj ivot postoji (biotop). Unutar ekosistema, ive vrste su me usobno povezane i zavise jedna od druge preko lanca prehrane te razmenjuju energiju i materiju kako me usobno tako i sa svojom sredinom. Svaki ekosistem mo e se sastojati od entiteta razli ite veli ine. Manji entitet naziva se mikroekosistem. na primer, kamen i sav ivot ispod njega mo e biti jedan ekosistem. uma mo e biti mezoekosistem a ceo ekoregion, zajedno sa re nim slivom, mo e biti makroekosistem. Glavna pitanja kod prou avanja ekosistema su:

koliko efikasna mo e biti kolonizacija su nih oblasti? koje su to promene i varijeteti u ekosistemu? kako se ekosistem pona a na lokalnom, regionalnom i op tem nivou? da li je aktuelno stanje stabilno? kakav je zna aj ekosistema? Kakvu korist od odnosa me u ekosistemima mo e imati ovek, pogotovo u nastojanjima da se obezbedi zdrava voda?

Ekosistemi se esto razvrstavaju s obzirom na biotope koje prou avaju. Tako se mogu definisati slede i ekosistemi:

kontinentalni ekosistemi (ili kopneni) kao to su umski ekosistemi, livadski ekosistemi (livade, stepe, savane) te agroekosistemi (poljoprivredni ekosistemi). ekosistemi kopnenih voda ekosistemi (reke, potoci) kao to su lenti ki ekosistemi (jezera, bare) ili loti ki

okeanski ekosistemi (mora, okeani).

7

Postoji i klasifikacija s obzirom na zajednicu u odre enom ekosistemu (npr. ljudski ekosistem). [2]

2.5

Dinamika i stabilnost

Ekolo ki faktori koji mogu uzrokovati dinami ke promene unutar celokupne populacije ili unutar pojedinih vrsta u odre enoj ekolo koj sredini naj e e se dele na dve grupe: abioti ke i bioti ke. U abioti ke faktore ubrajamo geolo ke, geografske i klimatolo ke parametre. Biotop je region sa srodnim obele jima ivotne sredine u kojem postoji poseban sklop abioti kih ekolo kih faktora. Ti faktori su:

voda, koja je istovremeno i osnovni element ivog sveta i njegov milje vazduh, koji obezbe uje kiseonik, azot i ugljendioksid za sve ive vrste te proizvodnju i ispu tanje polena i spora plodna zemlja, koja je u isto vreme i hrana i fizi ka podr ka

plodna zemlja pH, salinitet, azot i fosfor imaju osobinu da zadr avaju vodu pri emu je koncentracija tih elemenata vrlo va na

temperatura, koja ne bi smela da dosti e ekstremne vrednosti ak i u slu aju kada neka od ivih vrsta mo e podneti visoke temperature svetlost, koja ekosistemu obezbe uje energiju putem fotosinteze prirodne katastrofe tako e se mogu smatrati abioti kim faktorima.

Biocenoza, ili zajednica, je grupa ivotinjskih ili biljnih jedinki ili mikroorganizama. Svaka populacija je posledica akta razmno avanja unutar jedinki iste vrste te zajedni kog ivota na odre enom mestu u odre eno vreme. Kada u odre enoj populaciji postoji nedovoljan broj jedinki tada je ta populacija suo ena sa izumiranjem; izumiranje vrsta mo e po eti onog trenutka i kada po ne opadati broj biocenoza (zajednica) koje se sastoje od predstavnika odre ene vrste. U malim populacijama, razmno avanje me u bliskim srodnicima mo e dovesti do smanjenja geneti ke raznovrsnosti to mo e oslabiti samu zajednicu. Bioti ki ekolo ki faktori tako e uti u na otpornost zajednice; ovi faktori mogu delovati unutar odre ene vrste te izme u vi e vrsta. Odnosi unutar vrste se uspostavljaju me u jedinkama istih vrsta koje, opet, sa injavaju populaciju. To su odnosi kooperacije i kompeticije (takmi enja) uz podelu teritorije te, ponekad, i hijerarhijski postavljenu organizaciju zajednice. Odnosi me u vrstama; interakcije izme u razli itih vrsta su brojne i naj e e se opisuju s obzirom na njihove uticaje kao pozitivan, negativan ili neutralan upliv na zajednicu (na primer, simbioza (odnos ++) ili kompeticija (odnos --)). Najzna ajniji odnos je odnos grabljivca (pojesti drugog ili sam biti pojeden ), koji nas dovodi do lanca ishrane, bazi nog koncepta u ekologiji (na primer, biljojedi jedu travu, mesojedi jedu biljojede, a te meso dere8

jedu ve i meso deri). Prevelik broj grabljivaca u odnosu na brojnost plena negativno uti e i na zajednicu grabljivaca i na zajednicu lovine tako to smanjena koli ina hrane i visoka smrtnost mladih jedinki (koje jo nisu dostigle punu seksualnu zrelost) mogu smanjiti (ili spre iti porast) populacije i jednih i drugih. Selektivno izlovljavanje odre enih vrsta od strane oveka je aktuelni primer stanja u kojem postoji ve i broj grabljivaca u odnosu na lovinu. Ostali faktori unutar iste vrste uklju uju parazitizam, zarazna oboljenja i stalnu borbu za ograni ene resurse u slu aju kada dve vrste dele isto ekolo ko stani te. Stalna interakcija izme u razli itih ivih bi a odvija se istovremeno sa stalnim me anjem minerala i organskih materija koje organizmi koriste za svoj rast, ivot i reprodukciju, da bi kasnije poslu ili kao ubrivo. Ovo stalno kru enje elemenata (posebno ugljenika, kiseonika i azota) se vode pod jednim imenom biogeohemijski ciklusi. Ti ciklusi omogu avaju dugotrajnu stabilnost biosfere (ukoliko na trenutak zanemarimo jo uvek slabo prou en uticaj ljudskog faktora, ekstremnih vremenskih prilika ili geolo kih pojava). Ova samoregulacija, koja se kontroli e povratnom spregom obezbe uje dugotrajnost ekosistema i naziva se homeostaza. Ekosistem tako e nastoji da se razvije do stanje idealne ravnote e koje se dosti e nakon sukcesije doga aja odnosno klimaksa (na primer, jezerce mo e da postane treseti te). [3]

2.6

Prostorni odnosi i daljnja podela teritorije Ekosistemi nisu striktno odvojeni jedni od drugih ve su u stalnim me uodnosima. Na primer, voda mo e cirkulisati me u ekosistemima u vidu reke ili okeanske struje. Voda i sama po sebi, kao te na materija, defini e ekosisteme. Pojedine vrste, kao lososi ili slatkovodne jegulje stalno se kre u izme u morskih i slatkovodnih sistema. Odnosi me u ekosistemima dovode nas do koncepta bioma. Biom je homogena ekolo ka formacija koju nalazimo na prostranim oblastima kao to je tundra ili stepa. Biosfera u sebi uklju uje sve Zemaljske biome -- sva mesta na kojima je mogu ivot -- od najvi ih planina do najdubljih delova okeana. Raspored bioma naj e e korespondira sa geografskom irinom i to od ekvatora do polova, uz razli itosti koji su zasnovane na fizi kim karakteristikama sredine (na primer, okeani ili planinski lanci) i na klimi. Te varijacije su povezane sa distribucijom vrsta u skladu s njihovom tolerantno u na temperaturne ekstreme i/ili na su u. Na primer, fotosinteti ke alge mogu se prona i samo u foti kom delu okeana (dokle dopire svetlost), dok se etinari naj e e nalaze u planinskim oblastima. Iako se radi o pojednostavljenju mnogo slo enije eme, geografska irina i visina daju prili no dobar uvid u distribuciju bioraznovrsnosti unutar biosfere. Vrlo uop teno

9

govore i, bogatstvo bioraznovrsnosti (kako ivotinjskih tako i biljnih vrsta) mnogo br e se smanjuje u blizini ekvatora (kao npr. u Brazilu) nego u blizini polova. Biosfera se tako e mo e podeliti na ekozone, koje su danas precizno odre ene i prvenstveno prate granice kontinenata. Ekozone se dalje dele na ekoregione, iako se jo uvek ne znaju ta no njihove granice. [2]

2.7

Produktivnost ekosistema U odre enom ekosistemu veze me u vrstama su zasnovane na hrani te na ulozi svake vrste u lancu ishrane. S obzirom na to, postoje tri vrste organizama:

proizvo a i -- biljke, koje imaju sposobnost fotosinteze potro a i -- ivotinje, koje mogu biti primarni potro a i (biljojedi), ili sekundarni odnosno tercijarni potro a i meso deri). razlaga i -- bakterije, gljivice, koje razla u sve organske materije i na taj na in vra aju minerale u ivotnu okolinu.

Ove veze formiraju scenario u kojem svaka jedinka jede prethodnu ali i biva pojedena od naredne to se naziva lanac ishrane ili mre a ishrane. U mre i prehrane na svakom nivou ima sve manje organizama kada se prate spojevi mre e uz lanac. Ovakvi koncepti nas dovode do ideja o biomasi (sveukupnoj ivoj materiji na odre enom mestu), o primarnoj produktivnosti (pove anju koli ine biljaka u odre enom trenutku) i o sekundarnoj produktivnosti (sveukupna odre enom periodu). iva materija koju proizvode potro a i i razlaga i u

Dve zadnje navedene ideje su klju za razumevanje i evaluaciju kapaciteta ekosistema -broja organizama koji mo e podneti odre eni ekosistem. U svakoj mre i prehrane, energija koja se javlja na nivou proizvo a a nikad se u potpunosti ne prenosi do potro a a. Zbog toga je, sa energetske ta ke gledi ta, za ljudsku vrstu mnogo pragmati nije da bude primarni potro a (da se hrani itaricama i povr em) nego da bude sekundarni potro a (hrane i se biljojedima kao to su npr. goveda), a najlo ije je da bude tercijarni potro a (hrane i se meso derima). Produktivnost ekosistema se ponekad procenjuje pore enjem tri vrste kopnenih ekosistema te svih vodenih ekosistema:

ume (1/3 Zemljine kopnene povr ine) sadr e bogatu biomasu i vrlo su produktivne. Ukupna produktivnost svih svetskih uma je ravna polovini celokupne primarne produkcije.

10

savane, pa njaci i mo vare (1/3 Zemljine kopnene povr ine) sadr e oskudniju biomasu ali su tako e produktivne. Ovi ekosistemi su glavni izvori sirovina za ljudsku prehranu. ekstremni ekosistemi u oblastima sa ekstremnim klimatskim uslovima -- pustinje i polupustinje, tundra, alpski pa njaci i stepe -- (1/3 Zemljine povr ine) imaju siroma nu biomasu i nisku produktivnost.

kona no, morski i slatkovodni ekosistemi (3/4 Zemljine povr ine) sadr e oskudnu biomasu (ne ra unaju i priobalne zone). ovekovim delovanjem u nekoliko zadnjih vekova ozbiljno su smanjene povr ine Zemlje

pod umama (kr enje uma), a pove an je broj agroekosistema (poljoprivreda). Zadnjih decenija se pove avaju povr ine sa ekstremnim ekosistemima (stvaranje pustinja). [5]

2.8

Ekolo ki poreme aj Uop teno govore i,ekolo ki poreme aj nastaje kada ivotna sredina po ne negativno delovati na opstanak ivih vrsta ili odre ene populacije. To se de ava i kad faktori ivotne sredine po nu gubiti na svom kvalitetu u pore enju sa potrebama ivih vrsta i to nakon promene abioti kih ekolo kih faktora (na primer, porast temperature ili smanjenje koli ine ki e). To se tako e de ava kada ivotna sredina po ne negativno delovati na opstanak vrsta (ili populacije) usled poja ane aktivnosti grabe ljivaca (na primer, prekomerni ribolov). Napokon, to se de ava i kad faktori okoline po nu negativno delovati na kvalitet ivota ivih vrsta (ili populacije) usled porasta broja jedinki (prenaseljenost). Ekolo ki poreme aji mogu biti ve i ili manji (i varirati u trajanju od nekoliko meseci do nekoliko miliona godina). Mogu biti uzrokovani prirodnim ili ljudskim faktorima. Tako e, mogu zahvatiti jednu vrstu ili manji broj, a mogu pogoditi i velik broj (vidi lanak uni tenje vrsta). Na kraju, ekolo ki poreme aj mo e biti lokalni (kao kod izlivanja nafte) ili globalni (porast nivoa mora povezan za globalnim zagrevanjem). U skladu sa navedenim stepenima ograni enosti, lokalni poreme aj mo e imati zna ajne ili manje zna ajne posledice koje idu od ugibanja ve eg broja jedinki pa do potpunog uni tenja vrsta. Kakav god bio uzrok, nestajanje jedne ili vi e ivih vrsta redovno uzrokuje poreme aj u lancu ishrane sa dalekose nim posledicama na opstanak ostalih vrsta. U slu aju globalnog poreme aja posledice mogu biti daleko izra enije; u nekim nestancima vrsta vi e od 90% vrsta koje su ivele u odre enom vremenu izumrlo je. Naravno, mora se napomenuti da je nestanak odre enih vrsta (kao to su dinosaurusi)

11

doveo do osloba anja odre enog stani ta omogu iv i pojavu i diversifikaciju sisara. Ovde je ekolo ki poreme aj, paradoksalno, pospe io beodiversifikaciju. Ponekad je ekolo ki poreme aj ograni enog obima i bez ve ih posledica za ekosistem. Ali, naj e e te posledice traju mnogo du e. U stvari, naj e e se radi o povezanom nizu doga aja sa zavr nim doga ajem. Na ovoj ta ki nije mogu povratak na prethodno stabilno stanje i novo stabilno stanje e se postepeno uspostaviti (vidi homeoreza). Na kraju, isto kao to mo e izazvati nestanak vrsta, ekolo ki poreme aj mo e smanjiti kvalitet ivota preostalih jedinki. Prema tome, iako se smatra da je raznovrsnost ljudskog roda ugro ena, neki smatraju da je nestanak ljudske vrste vrlo blizu. Bilo kako bilo, epidemije, zaga enje hrane, negativan uticaj zaga enja vazduha na zdravlje, manjak hrane, manjak ivotnog prostora, nagomilavanje otrovnog i te ko razgradivog otpada te ugro avanje opstanka klju nih vrsta (veliki majmuni, pande i kitovi) tako e su faktori koji uti u na ljudsko blagostanje. U proteklih nekoliko desetaka godina jasno se uo ava sve ve i uticaj oveka na ekolo ke poreme aje. Zahvaljuju i tehnolo kom napretku i brzom prira taju stanovni tva ljudski rod ima mnogo ve i upliv na svoje ivotno okru enje nego ijedan drugi faktor ekosistema. Neki od naj e e pominjanih primera ekolo kih poreme aja su:

permsko-trijasko istrebljenje pre 250 miliona godina kredno-tercijarno istrebljenje pre 65 miliona godina globalno zagrevanje povezano sa efektom "staklene ba te". Zagrevanje mo e prouzrokovati poplave oko delta azijskih reka (vidi tako e ekoizbeglice), e e pojave ekstremnih vremenskih poreme aja i kvalitativne i kvantitativne promene u proizvodnji hrane (vidi globalno zagrevanje i poljoprivreda)

pojava rupe u ozonskom omota u kr enje uma i pove anje pustinja, uz nestanak mnogih vrsta topljenje nuklearnog jezgra u ernobilju 1986. izazvalo je smrt mnogo ljudi i ivotinja i uzrokovalo brojne mutacije na ljudima i ivotinjama. Oblast oko nuklearke je napu tena zbog velike koli ine radijacije ispu tene pri topljenju jezgra. [5]

12

2.9. Ekolo ki menad ment Ekoloski menad er bi trebao da bude sposoban da upravlja,kako dru tvenim institucijama,tako odgovaraju im tehnologijama, ali mora to da radi sa ose ajno u umetnika, vizijom pesnika i, mo da, sa moralnom isto om i uporno u verskog zelota (Sewell, 1975). Evolucija ekolo kog menad menta Jo od praistorijskog doba Ljudska vrsta se bavila akumuliranjem know-howa ivotne sredine i razvijanjem strategija za eksploataciju prirode. Radi pobolj anja regulisanja prirodnih resursa razvijeni su tabui, sujeverja i narodni obi aji, te formulisani zakoni za pobolj anje nadgledanja, kontrole, pa ak i pravljeni inventari nacionalnih resursa. Ideja da su Ijudi "pre-modernog" vremena bili bliski prirodi, te stoga nisu prouzrokovali ve a o te enja ivotne sredine, predstavlja samo naivni mit. Praistorijski Ljudi (iako malobrojni u odnosu na dana nju populaciju svetskog stanovni tva), koriste i samo vatru i oru je napravljeno od kamena, kosti, drveta i ko e, uspeli su da izmene vegetaciju ve ine kontinenta i verovatno istrebe mnoge vrste velikih sisara. Dalji "razvoji" civilizacije, posebno, industrijska revolucija, rast hemijske industrije kao i oni u kasnom dvadesetom veku sa posledicnim: globalnim zagadenjem, smanjenjem biodiverziteta, degradacijom medijuma ivotne sredine i urbanim rastom, doprineli su neophodnosti razumevanja strukture i funkcije ivotne sredine, monitoringu uticaja, kori enju i analizi podataka, modeliranju, ocenjivanju i planiranju sa ekolo kog stanovi ta, uz nagla avanje uloge ekolo kog menad menta, iji je zadatak da koordinira i fokusira "dobre" razvoje sa stanovi ta ivotne sredine, pobolj ava dobrobit ljudi, te ubla ava ili spre ava dalja o te enja planete Zemlje i njenih organizama. Tehnolo ki optimizam, koji se javio na zapadu (posebno od 1830. godine na ovamo), iskazan menad mentom prirodnih resursa, poljuljan je posle 1945. godine sa pojavom prvih rastu ih ekolo kih problema. Zato su napravljeni organi eni napori radi osiguravanja integracije ekspoatacije prirodnih resursa sa socijalnim i ekonomskim razvojem pre 1970. godine (tako e, tada nje urbano i regularno planiranje ima izvesnih zajedni kih crta sa holisti kim, ekosistemskim prilazima) . [1]

13

2.10 Eko marketingZeleni pokret je stvorio talas eko-svesnih potro aca i nove izazove za ekolo ki-pameta preduze a da pove aju ekolo ku svest u svojoj praksi. Da li je preduze e iyvr ava svoje eko-stavove podjednako va no kao proizvod. Eko marketing, ina e poznat kao zeleni marketing i odr ivi marketing je praksa pobolj anja ekologije i ekonomije marketinga kroz eko marketing i zelena krajnje poslovne prakse, bez papira, interaktivne i dru tvenih medija eko marketin ke tehnike, kao i formiranje partnerstava sa ivotnom sredinom, eko-svesno prodavaca. Krajnji, potro aci ne porede samo proizvode i koliko su eko-prijateljski , ve potro aci procenjuju kompanije koje ih prave i da li je njihov proizvodni proces i poslovna praksa eko-prijateljska i odr iva. Preduze a koja ine ekolo ki a ne samo opis proizvoda, vec deo njihove poslovne mantre pobedu vi e udela na tr i tu, kao zeleni pokret nastavlja da raste. O igledno je da ovo nije novi pokret, ali sa svim napredcima u tehnologiji i svesti postoje novi na ini za sve kompanije da pobolj aju proizvode, procese, napore u pravcu odr ivosti, kao i na inima oni komuniciraju sa potro a ima o njihovim eljama za o uvanje ivotne sredine I prduzmu korake da stalno pobolj avaju svoj eko-prijateljski i odr ivi fokus. [5] je

14

KOMPANIJA TOTAL

3.1 Istra ivanje svih puteva do progresaTranzicija na druge energije e zahtevati pristup izvorima nekonvencionalnih te nih i gasovitih goriva i razvoj novih tehnologija i energija, kako obja njava Jean-Franois Minster, vice predsednik Totala, nau ni razvoj. Koliko Totalovog R&D je fokusirano na tranziciju energije? Svi totalovi R&D fokusirani su na taj cilj, jer je svrha tranzicije energije da izbalansira snabdevanje energijom i ograni enja zbog klimatskih promena. Prvi korak ka tranziciji energije je pove anje energetske efikasnosti i postavljanje temelja za novi energetski mix. Totalov izazov je da istovremeno istra i vi e novih puteva za pobolj anje energetskih zaliha i razvijanje inovativnih proizvoda, koji ne e biti tetni po zdravlje i okolinu i koji e se proizvoditi sa minimalno utro enom energijom, ili ak obnovljivim energijama. Mi to moramo da uradimo tako da15

ne rtvujemo ni kvalitet proizvoda ni usluge koje pru amo. Jedan primer je plastika koja se biolo ki razla e, i koja jo uvek nema svojstva i performanse polietilena. [5] Kako se bud et za ovu vrstu istra ivanja raspore uje? Ve ina Totalovih tro kova za R&D jo uvek je fokusirana na totalov glavni biznis, od te nog i gasovitog goriva do posebnih hemikalija. Ipak, od 600 miliona koje smo potro ili na R&D u 2007, oko 80 miliona je oti lo na izvore slede e generacije kao to su dimetiletar (DME) i procese pretvaranja uglja u te no gorivo, energetsku efikasnost, nove energetske tehnologije kao fotovoltna solarna energija i biomasa, hvatanje i odstranjivanje CO2, i druge teme okoline kao to je kvalitet vode, vazduha i tla. Skoro 14 miliona od 80 miliona je usmereno na energetsku efikasnost postrojenja totalovih mu terija. Ne samo efikasnost goriva, nego i pobolj ana maziva, koja su jednako va na za ekonomiju goriva. Na isti na in Totalov napredak u oblasti elastomera, plastike i lepkova je omogu io da vozila budu lak a i tako tro e manje goriva. Vi estruka dobit le i tamo gde je stvarno prljavo: ne radi se samo o zameni inputa, nego u napredovanju da se proizvedu proizvodi koji manje zaga uju okolinu i koji su funkcionalniji. Ne to vi e od od 20 miliona je potro eno na pilot projekte kao to je test sa polilakti nom kiselinom za proizvodnju biopolimera i Totalov projekat za hvatanje i odstranjivanje CO2 u oblasti Lacq u Francuskoj. Mi redovno izvodimo pilot projekte, jer izno enje proizvoda i tehnologija iz laboratorije u komercijalne tokove je za titni znak Totalovog R&D. Ova vrsta razvojnog rada fokusira se na proces optimizacije i pouzdanosti i na smanjenje tro kova, to je od su tinskog zna aja za prelazak u operativnu fazu. [5] Podsticanje skladi tenja energije inovativnim proizvodima i uslugama Da bi zadovoljio potra nju za energijom uz smanjenu emisiju ugljenika, Total je razvio proizvode koji kombinuju energetsku efikasnost i o uvanje okoline. Tako e, Toatal nudi mu terijama usluge koje im poma u da potro e manje energije sa ve om efikasno u. Od lak ih vozila do pobolj anih goriva i maziva i razvoja biogoriva, korist je posebno zna ajna u oblasti transporta. [5] Lak a vozila preko inovativne plastike Automobilska industrija je pove avala upotrebu plastike u zadnjih 40 godina, podstaknuta malom te inom i vrsto om. Studije pokazuju da vozila, kod kojih su neki stakleni, eli ni i aluminijumski delovi zamenjeni plasti nim, tor e 0.35 do 0.5 litara goriva manje na 100 kilometara, bez gubitka u performansama. Preko Totalovih podkompanija Total Petrochemicals i Hutchinson pravimo inovativne polimere i elastomere koji se koriste na lakim vozilima.Mnogo godina aktivan na tr i tu automobila, Total Petrochemicals nudi dve vrste proizvoda: polipropilen, kori en za unutra nje i spolja nje delove, i polietilen kori en kod 70% rezervoara u svetu. Totalova podkompanija snabdeva plastikom sve glavne proizvodja e automobila uklju uju i BMW, DaimlerChrysler, PSA Peugeot, Citron, Renault-Nissan, Toyota, Volvo i VW-Audi. Jedna od vode ih firmi u Evropi za polietilen za automobile, Total Petrochemicals je tako e sna no prisutan u Kini i Sjedinjenim Dr avama. Sli no, Hutchinsonu, vode i svetski proizvo a komponenata od termoplasti nog elastomera, istra uje irok opseg primena u automobilskoj industriji kroz vrlo aktivan R&D program. [5]

16

Efikasnija goriva i maziva Dostupna od 2005. Excellium linija dizel goriva i premium benzina pobolj ava efikasnost goriva u proseku za 3.7%. Tako e smanjuje emisiju CO2 do 5% i smanjuje buku motora. Totalova dostignu a u 2007 - Uvo enje Ecolium 30, francuskog biodizela sa najvi om koncentracijom biogoriva - Uvo enje E85 Pri paljenju i pri usporavanju, potpuni test u Francuskoj na 750 vozila voznog parka firme Saur i Bouygues potvrdio je performanse najavljene u 2005. Totalova maziva za tednju goriva tako e poma u da se pobolj a efikasnost goriva. Brojne teze sprovedene u Totalovem Solaize istra iva kom centru na voznom parku su pokazale da se pobolj anje kre e izme u 1 i 5% za automobile. Za kamione, maziva za tednju goriva smanjuju potro nju dizela za 1 litar na 100 kilomatara. Ovo mo e da da u tedu goriva od 8% prema francuskom Union Technique de lAutomobile, du Motocycle et du Cycle (UTAC) i britanskom Millbrook centru za komercijalno testiranje vrednovanja. Uz to, pa ljivo kalibrisana viskoznost maziva smanjuje stati ko trenje za skoro 15%, doprinose i produ enju veka vozila. >Kor enje Excellium linije za benzin i dizel goriva pobolj ava ekonomiju goriva u proseku za 4%. Polipropilen je veoma popularan kod proizvodja a automobila zbog male gustine i rezultuju e male te ine, otpornosti na temperaturu i ja ine na udar, i zbog sposobnosti da se me a sa drugim jedinjenjima, kao to su mineralne smese i guma. Total-19 3. Sistem uveden u Francuskoj po etkom 2006. po kome su snabdeva i energijom po zakomu obavezni da poma u svojim rezidencijalnim i komercijalnim mu terijama da tede energiju. - 2728 Eco-Dclic ugovora potpisano - Dogovor za komercijalnu proizvodnju prve bioplastike izvedene iz PLA koja e biti biorazlagaju a i upotrebljiva kao kompost - 20.000 ljudi dobilo je pomo preko Eco-Fioul programa[5]

Bioproizvodi

3.2 Biogoriva Biogoriva se smatraju na inom za smanjenje energetske zavisnosti i emisije gasova staklene ba te. Evropska zajednica zato eli da pove a u e e biogoriva u konvencionalnom gorivu za transport na 10% do 2020. Total je po eo da nudi prvu generaciju biogoriva 1992., kao vode i evropski distributer biogoriva, sa 1.6 miliona metri kih tona prodatih proizvoda. Ova biogoriva ulaze u dve glavne kategorije. Prva, bioetanol, mo e direktno da se pome a sa benzinom ili u obliku etil terciarni butil etar (ETBE). Ovo drugo je iz povr a izvu eni biodizel, ili masno kiseli metil ester (FAME), takodje poznat kao VOME (povrtno uljni metil ester). 2007. uveli smo Ecolium 30 koji se sastoji od 70% premium dizela i 30% metil estera dobijenog iz ulja semena repe. Namenjeno profesionalnim voznim parkovima ono smanjuje emisiju CO2 za 15%. Total je zapo eo nekoliko inicijativa da pomogne potro a ima da racionalizuju potro nju energije. Totalova podkompanija Totalgaz nudi pojedincima i firmama Eco-Dclic re enja sa17

posebnim savetima za izbor energetskog sistema i finansijske pomo i. Neka re enja omogu uju mu terijama da kombinuju konvencionalnu energiju sa obnovljivom energijom, na primer EcoDclic Solair za toplu vodu ili Eco-Dclic Solair+ za grejanje. Na ovaj na in Totalgaz omogu uje mu terijama da smanje tro kove za grejanje. Francuski distributeri ulja za lo enje stvorili su EcoFioul kao odgovor na nove propise koji uvode sertifikat energetske efikasnosti. Totalovih osam podkompanija pridru ile su se udru enju da edukuju svoje mu terije o modernizaciji opreme i da im pru e finansijsku pomo da zamene svoje pe i. Do kraja 2007. mere energetske efikasnosti su bile predlo ene pojedincima (vi e od 20.000) i podeljeno je 8 miliona u subvencijama. [5] Nove usluge za mu terije Ipak, ova goriva prve generacije dobiijaju izme ane kritike: njihova proizvodnja je skupa i dobijaju se iz useva koji konkuri u za obradivu zemlju, naro ito usevima za ishranu. Da bismo prevazi li ove nedostatke mi radimo istra ivanja na biogorivima druge generacije sa pobolj anim svojstvima.[5]

Biomaziva Total je stvorio liniju maziva posebno za aktivnosti koje mogu direktno da ugroze okolinu. Brzo razlagaju a i netoksi na za korisnike i vodenu okolinu, ova biomaziva se prave od povrtnih ulja, sinteti kih estera izvedenih iz modifikovanih povrtnih ulja ili naftnih proizvoda. Linija biomaziva je pogodna za podmazivanje irokog niza opreme, kao to su motorna testera, motori za amce, ski liftovi i gra evinske ma ine. U postupku je dobijanje evropskog Eco-Label sertifikata.[5]

Bioplastike Distributeri godinama zahtevaju plastiku ne kodljivu za okolinu. Iako su biorazlagaju i polimeri razvijeni, ne razla u se u ubrivo i koriste neke neobnovljive sirovine u proizvodnji. Posle nekoliko godina istra ivanja Total Petrochemicals je razvio prvu plastiku koja biorazlagaju a, pogodna za ubrivo i bazirana na biljkama, koriste i polilakti nu kiselinu izvedenu iz fermentiranog e era (sok e erne repe, e erna trska) ili skroba (kukuruz, p enica, krompir, kasava). Kruta, pogodna za tampanje, PLA omogu ava proizvodima da di u i pogodna je za pakovanje hrane. Total Petrochemicals je potpisao sporazum u 2007. sa biotehnolo kom firmom Galactic da se sagradi pilot postrojenje u Belgiji sa kapacitetom od 1.500 metri kih tona godi nje, nazvano Futerro. O ekuje se da ovaj zajedni ki poduhvat krene sa radom sredinom 2009. U medjuvremenu, istra iva i Total Petrochemicals nisu odbacili sintetizovanje PLA iz otpada prehrambene industrije i sa farmi. 20 Izve taj o okolini i dru tvu 2007 Prelazak na druge energije Da bi se borili protiv klimatske promene i nadomestili smanjuju e zalihe fosilnog goriva, potrebno je pro iriti snabdevanje energijom okretanjem drugim tipovima novih i alternativnih energija. Planirano je da se ove energije dovedu do komercijalnog stadijuma. [5] Nove energije Komercijalna biomasa fotovoltna solarna energija Zauzdana biomasa18

Biomasa je vi estran obnovljiv izvor energije, koji mo e da snabdeva toplotom, strujom, gasom, te nim gorivima i ak i bioproizvodima. Ona pokriva 12% svetske potra nje za primarnom energijom, i 4% u Evropskoj uniji gde je njen potencijal procenjen na ekvivalent od 250 do 295 miliona metri kih tona nafte u 2030., naspram 69 miliona u 2003. Biomasa je klju za mno tvo re enja, uklju uju i divezifikaciju, energetsku nezavisnost i poljoprivrednu i trgovinsku politiku, i ima direktan uticaj na regionalni i ruralni razvoj. Mora se koristiti vrlo pa ljivo da bi se spre ila konkurencija sa drugim primenama za hranu, poljoprivredu ili industriju, to bi moglo da dovede do rasta cena. Total je uklju en u glavni R&D tok da se identifikuju i razviju novi procesi. Radi kroz partnerstvo sa univerzitetima i drugim kompanijama, uklju uju i Enerbio. [5] Totalova dostignu a u 2007. - Potpisali partnerski sporazum o nuklearnoj energiji - Pro irili kapacitet Photovoltech-a - Zapo eli DME postrojenje u Japanu Decentralizovana ruralna elektrifikacija u Ju noj Africi U julu 2007. Total i EDF su potpisali sporazum o programu decentralizovane ruralne elektrifikacije sa vladom Ju ne Afrike. O ekuje se da projekat, koji u provinciji Eastern Cape sprovodi kompanija za usluge sa obnovljivom energijom KwaZulu Energy Services (KES), snabdeva fotovoltnom solarnom energijom i te nim petroleum gasom (LPG) oko 26.000 doma instava (150.000 ljudi) i vi e od 400 kola i izolovanih zdravstvenih centara. Ovaj program dopunjava KES projekat (35% Total, 65% EDF) u susednoj provinciji KwaZulu-Natal, od koga e imati koristi 15.000 ljudi. Sprovodi se i tehni ka, finansijska i komercijalna studija izvodljivosti o procesu gasifikacije biomasom (biomasa u te nost, ili BTL). - Proizvodnja bionafte ili bioulja pomo u anaerobi ne termalne degradacije, kao to je piroliza, pra ena rafinisanjem u automobilska goriva i energetske proizvode. - Proizvodnja celuloznog etanola pomo u biolo kog tretmana koji omogu ava da se etanol dobije iz nehranljivih komponenti biljaka. Ova biogoriva druge generacije su su tinska za pro irenje teku eg snabdevanja energijom. Izazov je da se pove a broj izvora koji mogu da daju biogoriva, kao i da se pobolj a energetski balans i smanji emesija ugljenika povezana sa njihovom proizvodnjom. Cena biogoriva druge generacije mora da se optimizuje identifikovanjem jevtinih izvora i efikasnih procesa proizvodnje. Razvoj Fotovoltnih Sistema Primarni materijal kori en za fotovolnu solarnu struju, istu i odr ivu energiju, jo uvek je kristalni silicijum, koji predstavlja 90% globalne proizvodnje fotovoltnih elija i modula. Fotovoltni sistemi posebno dobro odgovaraju oblastima sa malo elektro infrastrukture i neke poslovne primene, kao to su svetionici i telekomunikacijski releji. Povezivanja na mre u se znatno pove ava. U estvuju i u solarnoj energiji vi e od 20 godina, Total je povezan sa ve inom fotovoltnih lanaca preko Totalovih podkompanija Photovoltech4, koja pravi elije, i Tenesol, 50/50 zajedni ki poduhvat sa Electricit de France (EDF), koja proizvodi module i projektuje instalira i odr ava kompletne sisteme. Kompanija iri decentralizovanu ruralnu elektrifikaciju u zemljama u razvoju, posebno u Maliju, Maroku i Ju noj Arfici. FV elektri na struja isporu ena mre i ili kori ena u domovima.

19

Totalova ekspertiza je takodje na raspolaganju javnosti preko European Biofuels Technology Platform. Istra uju se etiri tehnologije. Prva je hidrotretman ulja iz povr a i ivotinjskih masti za dobijanje visoko performansnog biodizela. U ovoj oblasti je sproveden test koji obe ava u 2007. Ostala tri su jo u razvoju i uklju uju goriva druge generacije. Fokusiramo Totalove napore na: - Gasifikovanje biomase, sa sintezom biohidrokarbona; proizvodi uklju uju Fischer Tropsch dizel, metanol i dimetil etar (DME), te ni gas sintetizovan iz prirodnog gasa ili gasova iz procesa konverzije. Planeta bi trebalo da ima velike ambicije prema solarnoj energiji. Christophe de Margerie, Total C.E.O Total-21 Krajem 2007. Photovoltech fabrika u Belgiji ugovorila je proizvodnu liniju za polikristalne silicijumske fotovoltne elije koja e joj omogu iti da u etvorostru i proizvodnju. Dalje ulaganje od 45 miliona e podi i proizvodni kapacitet sa osamdeset na vi e od 140 megavata do kraja 2009. Photovoltech se udru uje sa InterUniversity MicroElectronics Center (IMEC) zbog pobolj anja performansi elije. [5] Energija mora biti nova alternativa Sa Totalovim aktivnostima sa energijom vetra koja je u fazi posmatranja na 12 MW farmi vetra opremljenoj sa pet turbina najnovije generacije u Mardyck blizu Dunkirk, Francuska, takodje investiramo u energiju mora. Imamo 10% u e a u pilot projektu kod Santone na severnoj obali panije, koji je u ao u fazu testiranja u 2006. Takodje imamo 21.5% u e a u Scotrenewables Marine Power Ltd, tako da mo emo da podr imo R&D programe kotske kompanije. [5] Nuklearna energija Prvi koraci 2007. do lo je do o ivljavanja globalnog interesa za nuklearnu energiju. Total, etvrta u svetu kompanija za te na goriva i gas, pa ljivo prati promene koje se de avaju u industriji. Po etkom 2008. potisali su partnerski sporazum sa Suez i Areva da podnesu predlog re enja za integrisano generisanje nuklearne energije vlastima Ujedinjenih Arapskih Emirata. Rade i sa iskusnim preduzetnicima i u uskoj saradnji sa lokalnim vlastima i lokalnom poslovnom zajednicom, izne e na sto Totalovu ekspertizu za velike, kompleksne industrijske projekte i Totalove poznavanje regiona.[5]

Alternativne energije Sinteti ni te ni ugljovodonici, glavni R&D prodor Sinteti ni te ni ugljovodonici se aktivno istra uju kao mogu e re enje za podmirivanje budu ih energetskih potreba u oblasti transporta. Put koji obe ava za proizvodnju sinteti nih te nih ugljovodonika je preko me uproizvoda sinteti kog gasa dobijenog iz prirodnog gasa (gas u te nost, ili GTL), uglja (ugalj u te nost, ili CTL), ili biomase (biomasa u te nost, ili BTL). Sinteti ki gas mo e da se pretvori u dizel, kerozin, maziva, bazne hemikalije, dimetil etar ili olefine (metanol u olefine, ili MTO proces). U junu 2007 u Japanu je po ela gradnja jedinice za proizvodnju DME dehidracijom metanola. Iniciran od Fuel DME Production Co u kojoj Total ima 10% akcija, projekat namerava da proceni i20

razvije japansko tr i te za ovo novo gorivo. Jedinica trba da bude pu tena u pogon 2008 i proizvodi e do 80 000 metri kih tona godi nje DME pogonskog gasa i DME goriva. U saradnji sa UOP LLC, Total Petrochemicals je zapo eo demonstraciono MTO postrojenje u 2007. Ono isporu uje lake olefine pilot jedinici za polimerizaciju u Totalovom Feluy istra iva kom centru u Belgiji. Ciljevi projekta su da proceni osnovnu MTO tehnologiju i njenu integraciju u proces krekovanja olefina (OCP); da pokaze da proizvedeni olefini mogu da se pretvore u polimere; i da odredi ta je potrebno da proces bude komercijalan. Ove obe avaju e tehnologije jo uvek zahtevaju dalje istra ivanje i tro enje masivnog kapitala pre nego to dodju do komercijalnog stadijuma. Total takodje sprovodi istra ivanje na CTL, koriste i Totalovo iskustvo snabdeva a ugljem. O ekuje se CTL proizvaodnja kombinuje sa istim ugljem i tehnikama hvatanja CO2 koje su jo uvek u razvoju. [5] Vodonik, nosilac energije Vodonik nije primarna energija nego nosilac energije, kao elektricitet. Njegovo sagorevanje proizvodi samo vodenu paru. Glavna pogodnost je da vodonik mo e da se dobije iz nekoliko izvora, uklju uju i reformiranjem ugljovodonika, singas iz biomase, ostatak posle tretiranja uglja ili petroleuma, elektroliza vode kori enjem nuklearne energije ili energije vetra, vode ili fotovoltnih solarnih elija. Vodonik mo e da se upotrebi u gorivim elijama za proizvodnju toplote ili struje ili da poslu i kao gorivo za motore sa unutra njim sagorevanjem. Ipak, iroka upotreba vodonika kao izvora energije je jo uvek srednjoro ni cilj, te ko da e biti postignut pre 2015-2020 u najboljem slu aju. 4. Total je akcionar osniva sa Electrabel (Suez) i InterUniversity MicroElectronics Center (IMEC). Imali smo 47.8% udela u 2007. 5. Tri stanice snabdevaju BMW 7-serija te nim vodonikom po partnerskom sporazumu izmedju BMW i Totala. Krajem 2007 total je prodavao vodonik na dve pumpe u Nema koj i planirao je da otvori tre u za potro a e u Belgiji sredinom 2008. Takodje u estvujemu u projektu stacionarnih gorivih elija. Na kraju, mi smo deo Partnerstva za istu energiju Berlin, koje namerava da izvede na puteve nekoliko stotina vozila sa vodoni nim pogonom do 2015. Sunwash projekat auto perionica na solarni pogon je uveden na est od 150 servisnih stanica u Pakistanu. 22- Izve taj o okolini i dru tvu 2007 Medjunarodna mobilizacija[5] Neodlo na potreba za smanjivanjem emisije gasova staklene ba te Globalna emisija gasova staklene ba te porasla je za 70% izmedju 1970 i 2004 a samo u periodu 1990-2004 24%. Vi e koncentracije gasova staklene ba te u atmosfri ve su uticale na klimu.U zadnjih 50 godina prose na temperatura je rasla za 0.13rC svake decenije. Meteorolozi smatraju da su 11 od poslednjih 12 godina bile najtoplije od 1850. Procenjeno je da su se prose ni nivoi mora podigli za ukupno 17 santimetara u toku 20-og veka, a pove anje uraganske aktivnosti u severnom Atlantiku je prime eno od 1970. Ako se ni ta ne uradi, klimatske promene e se ubrzati, sa drasti nim posledicama za planetu i ove anstvo.Da bi se smanjili klimatski rizici, medjudr avni panel o klimatskim promenama (IPCC) poziva na masovno smanjenje emisije gasova staklene ba te, posebno emisije ugljendioksida. [5]

21

Novi napredci u baliju Deset godina posle potpisivanja protokola iz Kjota, zemlje koje su potpisale okvirnu konvenciju Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama odlu ile su na samitu u Baliju u decembru 2007. da u u u novi sporazum u 2009. Bi e potrebno da i industrijske i zemlje u razvoju smanje emisiju gasa staklene ba te u toku dugog perioda. Mobilizacija za borbu protiv klimatskih promena Svet se ubrzano mibilizuje za borbu protiv klimatskih promena. Evropska unija se obavezala da smanji emisiju za daljih 14% u toku 15 godina do 2020. Francuska uvodi politiku energetske efikasnosti. U Totalu, mi razvijamo globalnu strategiju da smanjimo Totalov udar na klimu. [5] Evropska klima i energetski paket 23. januara 2008. Evropska komisija je predstavila svoj plan za energiju i klimu do 2020. Nacrt direktiva poziva 27 dr ava da smanje emisiju CO2 za 20% od nivoa 1990. i da za 20% ukupne potro nje energije upotrebe obnovljive energije. Zabrinuta, anga ovana kompanija[5] 3.3 POZITIVNA POLITIKA Kao globalni proizvo a i dobavlja energije, Total je zabrinut klimatskim promenama iz vi e razloga. Kao prizvo a te nog i gasovitog goriva, mi isporu ujemo oko 2% goriva za grejanje i automobile u celom svetu. Kao proizvo a , mi tako e emitujemo ugljendioksid. Totalove operacije proizvodnje emituju u proseku 60 miliona metri kih tona ekvivalenata CO2 godi nje 58.4 miliona metri kih tona u 2007. Zbog toga to se sla emo sa zaklju cima nau ne zajednice, mi se obavezujemo da kontroli emo emisiju gasova staklene ba te i razvijamo vi e inicijativa u tom cilju. Totalove inicijative imaju za cilj da: - pobolj aju pouzdanost Totalovih podataka o emisiji pomo u merenja, izve tavanja i spolja njih pregleda. - kontroli emo emisiju gasova staklene ba te iz Totalovih postrojenja i proizvoda i usluga koje nudimo Totalovim mu terijama, tako da oni efikasnije tro e manje energije. Izme u 1990. i 2007. Totalova ukupna emisija porasla je samo za 7.7%, uprkos pove anjima od 28% i 112% respektivno u aktivnostima rafiniranja i operacijama istra ivanja & proizvodnje. - pove amo energetsku efikasnost Totalovih proizvoda i procesa, tako da oni tro e manje energije. - obezbedimo budu nost energije 2007. Universit Total odr ao je dve konferencije o nauci i tehnologiji promene klime i njenom uticaju na dru tvo, u Parizu i Pau. [5] Total 23 Energetska efikasnost, cilj cele kompanije Energetska efikasnost se smatra jednim od primarnih sredstava za borbu protiv promene klime. To je tako e glavna briga za Total, po to mi nismo samo proizvo a energije ve i veliki potro a : 628 megad ula primarne energije u 2007. Ustanovili smo zajedni ka pravila za tro enje energije primenjiva u svim Totalovim poslovima i sprovodimo skupe programe da smanjimo Totalovu potro nju energije. Investicije rafinerije tokom slede ih pet godina e se koncentrisati na podizanje22

kvaliteta i koli ine petroleumskih proizvoda izvedenih iz procesuirane sirove nafte i pobolj anje energetske efikasnosti za jedan procenat godi nje. Mnogo inicijativa je preduzeto da se: - optimizuje kori enje generatora pare, bojlera i pe i. - pobolj a sistem nadgledanja i kontrole operacija. - usavr i oprema za energetsko ja anje, kao to su jedinice za atmosfersku destilaciju i kataliti ki refomreri. - pro iri upotreba kogeneracije, po uzoru na jedinicu u rafineriji u Normandiji zapo etu u 2005. Petrochemicals je tako e znatan potro a energije, posebno njena postrojenja za krekovanje parom. Njen plan akcije poziva na pove anje energetske efikasnosti za 2% godi nje od 2006. do 2012., tro e i za to vi e od 125 miliona. U Gonferville-u, na primer, zamena vazduhom hla enih kondenzatora generatorom pare, usavr avanje lanca reakcije i modifikovanje etilbenzen/stirin destilacionog stuba e smanjiti potro nju energije jedinice za proizvodnju stirina za 30% po metri koj toni proizvoda. Uop te, Chemicals iskoristi svaku priliku za usavr avanje da smanji potro nju energije, kao to je bio slu aj za vreme skora njeg pro irenja postrojenja Daesan u Ju noj Koreji, zavr enog krajem 2007. U 2007. Ujedinjena Kraljevina i Gabon, Istra ivanje & Proizvodnja testirala je auditorski sistem projektovan da napravi energetski balans postrojenja, ili precizan inventar tro enja energije i listu kratkoro nih i srednjero nih poteza za pobolj anje performansi. Proces e biti prenet na druge podfirme u 2008. Energetska efikasnost je sada integralni deo izbornih kriterijuma kada se odlu uje da li da se krene u neki novi projekat. Prate i prirodni gas je esto nusprodukt proizvodnje nafte, i do skoro bio je sagorevan. Sagorevanje ima jak uticaj na klimu i bilo je zaslu no za 28% Totalove emisije gasova staklene ba te u 2005. U 2000. Total je odlu io da elimini e kontinulano sagorevanje u novim projektima i u 2004. pridru io se Global Gas Flaring Reduction (GGFR) javno-privatnom udru enju. Sledstveno, u 2006. smo obe ali da emo prepoloviti sagorevanje gasa na svim Totalovim postrojenjima izme u 2005. i 2012. Prate i gas se ponovo ubrizgava, koristi lokalno za pravljenje struje ili se pretvara u te no stanje. U Nigeriji, prate i gas iz of or polja Amenam/Kpono se ponovo ubrizgava u rezevoar ili se prevozi do postrojenja za pretvaranje u te no stanje Bonny. Ovo smanjuje karbonu ekvivalentnu emisiju za 15 miliona metri kih tona svake godine. Uprkos strmom skoku u proizvodnji, koli ina gasa sagorelog u postrojenjima kojima upravlja Total pala je za 40% izme u 1998. i 2005. [5] Smanjivanje sagorevanja Prate i gas sa Amenam/Kpono polja u Nigeriji se ponovo ubrizgava u rezervoar ili se prevozi do postrojenja za pretvaranje u te no stanje Bonny. 24 Izve taj o okolini i dru tvu 2007. Projektovano pove anje potro nje fosilnih goriva Ve ina scenarija koji predvi aju budu nost se sla u: analize ustanova kao to su International Energy Agency (IEA), U.S. Department of Energy i World Energy Council svi ukazuju na neizbe no pove anje globalne potro nje fosilnih goriva tokom slede ih nekoliko decenija. U svom poslednjem Energy Outlook, IEA zaklju uje da bi o ekivano pove anje potra nje za naftom, gasom i ugljem moglo da podigne emisiju ugljen dioksida od proizvodnje energije za 57% do 2030. Inovativna kratkoro na opcija Pored energetske efikasnosti, jedan od najefektivnijih na ina kombinovanja ekonomskog razvoja i za tite klime je hvatanje i odvajanje ugljendioksida (CCS). Prema IPCC, CCS bi mogla da obradi 20 do 40% globalne emisije ugljendioksida oko 2050.23

CCS se satoji od niza tehnologija za razdvajanje ugljendioksida od otpadnog toka proizvodnog postrojenja, njegovog transportovanja i skladi tenja u duboke geolo ke strukture. Razdvajanje je najkomplikovaniji i najskuplji od tri koraka. Prema IPCC, hvatanje u estvuje sa dve tre ine ukupne cene CCS. [5] Hiljade instalacija bi mogle imati korist CCS tehnoligije su skupe, to zna i da su pogodne samo za postrojenja koja emituju velike koli ine ugljendioksida. 5.000 najve ih termoelektrana na svetu zaslu ne su za ne to preko 42% od celokupne ljudske CO2 emisije. Ova postrojenja zajedno sa drugim zna ajnim industrijskim postrojenjima kao to su fabrike cementa, rafinerije, fabrike ubriva, visoke pe i i petrohemijska postrojenja, odli no bi odgovarale za CCS. Tri tehnologije za hvatanje ugljendioksida Pogodno za postoje e instalacije, postsagorevanje se sastoji od izdvajanja ugljendioksida u otpadnim gasovima pomo u, na primer, rastvara a kao to su amini. Projektovana za nove instalacije, pre-sagorevanje tretira gorivo parom i vazduhom ili koseonikom, da bi se proizveo sinteti ki gas, koji se sastoji od ugljenmonoksida i vodonika i koji se mo e upotrebiti za proizvodnju energije. Proces daje odvojene, koncentrisane tokove vodonika i ugljendioksida, pri emu se ovaj poslednji upu uje na sekvestraciju. Jo uvek u razvoju, sagorevanje kiseonik-gorivo odvaja azot iz vazduha pre sagorevanja. Ono za direktan nusproizvod ima otpadni gas sa visokom koncentracijom CO2. Druge tehnologije se istra uju i trebalo bi da smanje tro ak CO2. Za transportovanje ugljendioksida koriste se isprobane metode. Proizvo a i su vi e decenija prevozili ugljendioksid cevovodima ili posebno opremljenim brodovima, zavisno od rastojanja transporta. Potreba za geolo kom sekvestracijom Ne to od uhva enog ugljendioksida mogu da upotrebe prehrambena i hemijska industrija. Ipak, njihove potrebe 100 miliona metri kih tona godi nje su znatno manje od milijardi metri kih tona koje e morati da se hvataju. Otuda potreba za geolo kom sekvestracijom. Tri puta se prou avaju: sekvestracija u ispra njena naftna i gasna polja, sekvestracija u duboke slane nepropusne slojeve, i ubrizgavanje u pukotine u uglju koje su suvi e duboko da bi se eksploatisale. Iskusan u procesu industrijskog hvatanja i hvalisav irokom geolo kom ekspertizom, Total u estvuje u vi e istra iva kih programa CCS-a u celom svetu, uklju uju i i programe French National Research Agency (ANR) i programe Evropske unije kao to su ENCAP i CO2 ReMoVe. Mi tako e pripadamo tehnolo kim mre ama kao to je CO2NET. [5] Hvatanje i sekvestracija ugljendioksida Skoro zrela tehnologija, hvatanje i geolo ka sekvestracija CO2 trebalo bi da omogu e kori enje fosilnih goriva bez nezgodnih klimatskih promena. Radni dijagram pilot postrojenja za sagorevanje kiseonik-gorivo Pilot u oblasti Lacq

24

Oslanjaju i se na Totalovu ekspertizu, najavili smo pu tanje u pogon prvog integrisanog lanca za hvatanje i sekvestraciju ugljendioksida u Francuskoj februara 2007. Lociran u oblasti Lacq, pilot projekt e imati bojler sa sagorevanjem kiseonik-gorivo, iji CO2 e biti uhva en i kompresovan. Ugljendioksid e zatim biti transportovan cevovodom 27 kilometara do polja Rousse, gde e biti ubrizgan u ispra njen rezervoar prirodnog gasa na dubini od 4.500 metara. Grubo 150.000 metri kih tona CO2 trebalo bi da bude sekvestrirano ovim metodom u toku dve godine. Rousse e sledstveno biti fokus specijalnog nadgledanja. Pilot, u koji investiramo 60 miliona, projektovan je da pobolj a proces sagorevanja kiseonik-gorivo, prepolovi tro kove hvatanja i razvije metode i alate nadgledanja tako da mo e da se demonstrira opravdanost dugoro nog sekvestriranja. Totalova otkri a e tako e upotrebiti European Tecnology Platform (termoelektrana na fosilna goriva sa emisijom nula), gde smo mi partner. 17. decembar 2007: Dogovor sa Indonezijom o pristupu podacima iz Locq pilota[5] Totalova opredeljenja - Povinovati se nasem kodu pona anja - Nagla avati sigurnost i zdravlje - Projektovati proizvode i izvoditi na e aktivnosti uz za titu okoline 27 Eti ko opredeljenje 28 Sigurnosna i zdravstvena politika 29 Politika okoline Totalova politika okoline Pre zapo injanja projekata, Total procenjuje njihov uticaj na okolinu u svakoj fazi njihovog veka. Mi razvijamo proces kontinualnog pobolj anja zasnovan na usagla enosti sa primenjivim propisima i postepenim postizanjem postavljenih ciljeva. Ovi standardi pobolj anja primenjuju se u svim Totalovim zemljama doma inima. Mi nagla avamo prevenciju i oslanjamo se na motivisane timove i dijalog odgovornih da identifikujemo izazove i pokreta e pobolj anja. Oprema koja bi potencijalno mogla da prouzrokuje probleme u okolini i pobolj avanje pouzdanosti za vreme procesa projektovanja, rada i odr avanja. ti enje kvalitera vazduha i smanjivanje tetnih emisija Smanjujemo gasne emisije iz Totalovih postrojenja, sa posebnim naglaskom na sumpordioksidu (SO2), azotoksidu (NOx) i isparljivim organskim jedinjenjima (VOC). [5] Smanjenje emisije sumpordioksida (SO2) Mi trenutno sprovodimo skup petogodi nji program, koji treba da bude okon en 2010. za smanjenje ukupne emisije SO2 rafinerija za 20% od nivoa 2004. Program se sprovodi od 2004. da spre i pikove SO2, to je glavna briga operatora na licu mesta i suseda. Rafinerije u Donges, Provansi i Normandiji u Francuskoj koriste modelske alate da predvide i ograni e pikove. Totalov istra iva ki centar Solaize po eo je da razvija ove aplikacije u 2004. i pravi kontinualna pobolj anja da pove a njihovu efikasnost. Emisije azotoksida (NOx) Posve eni smo smanjivanju Totalovih NOx emisija. Posao rafinisanja je zapo eo kapitalni program da instalira selektivne ne-kataliti ke redukcione sisteme (SNCR) za odstranjivanje azota iza25

gasovitog goriva za bojlere u rafinerijama u Feyzin, Provence i Grandpuits u Francuskoj. Proces zasnovan na ubrizgavanju uree e smanjiti NOx emisije iz bojlera za 25 do 40%. Chemicals je stabilizovao emisije a pobolj anja se o ekuju i kod Istra ivanja&Proizvodnje i Gas&Struja kao rezultat odluke donete 2005 da se instaliraju niskoazotoksidni gorionici u nove i usavr ene jedinice. Razvijanje menad menta okoline 76% postrojenja osetljivih po okolinu imaju sertifikat ISO-14001 Totalov sistem menad menta okolinom (EMS) je prilagodjen ISO-14001 od 1996. Krajem 2007. 76% Totalovih postrojenja osetljivih po okolinu koji su ili definisani kao takvi po vrsti proizvodnje ili imaju 80% emisije zbog poslovanja dobila su sertifikat, prevazilaze i Totalov cilj od 75%. Totalov novi cilj je 100% u 2009. [5] Obuhvatnije izve tavanje o okolini U skladu sa principima transparentnosti i dijaloga postavljenim Povelji o Zdravlju Sogurnosti Okolini Kvalitetu, mi odgovaramo na zahteve za informacijama od agencija visoke dru tvene odgovornosti. Mi tako e dobrovoljno podnosimo na uvid spolja njim ispitiva ima odredjene indikatore iz izve taja o okolini koji se ti u postrojenja u radu. Postrojenja obavljaju estomese no provere svog uticaja na okolinu, to se koristi kao interna mera.[5]

Interna oru a za procenjivanje se postepeno ire na celu kompaniju A urirano u 2007. sito za procenjivanje kapitalnih projekata sada obuhvata sve aspekte opravdanog razvoja, uklju uju i okolinu, bioranolikost, promenu kilime, dru tvene i ekonomske brige zajednica doma ina, bezbednosna i industrijska sigurnost. Interni metod procene rizika po okolinu postepeno biva prihva en od delova kompanije da identifikuju prioritetne akcije. Mi tako e edukujemo operativne timove merama kriti nim po okolinu, to se sastoju od identifikovanja kriti ne[5] Softverska aplikacija za spre avanje pikova SO2 Zahvaljuju i programu nazvanom Integrisanje Zahteva Atmosfere u Rasporedne Scenarije, rafinerije mogu da predvide i procene rasipanje svojih emisija. Kombinuju i 24-, 48- i 60- asovne vremenske prognoze i emisije SO2 procenjene prema proizvodnom rasporedu, sofrverski paket mo e da mapira iz sata u sat koncentracije SO2 u okolini rafinerije. Ako se pojavi rizik od pika, proizvodni raspored se mo e podesiti na odgovaraju i na in. [5] Emisije isparljivih organskih jedinjenja Smanjenje emisije isparljivih organskih jedinjenja (VOC) je kompleksam problem zbog irokog spektra izvora i difuzne prirode emisija. Mi nastavljamo da pobolj avano Totalove motode merenja i da potimizujemo odr avanje opreme da bi dalje smanjili difuzne emisije. Istovremeno, testovi otkrivanja promaklih isparljivih organskih jedinjenja kori enjem prenosivih infracrvenih kamera izvo eni su ovih godina u rafinerijama u Feyzin, Donges, Flandres i Grandpuits u Francuskoj, u rimskoj rafineriji u Italiji i u Port Arthur rafineriji u Sjedinjenim Dr avama. Uz to, Feyzin rafinerija je pove ala efikasnost sistema povra aja i tretmana isparljivih organskih jedinjenja instaliranjem sistema procesuiranja isparenja (VPS). Total 3326

34 Izve taj o okolini i dru tvu 2007. VOC sistemi povra aja instalirani su u skladi tima benzina i u Totalovim servisnim stanicama u Evropi. Creva punpi za gorivo na ovim mestima tako e se postepeno opremaju sistemom za povra aj isparenja. Mirisi postrojenja Iako mirisi obi no ne uti u ni na zdravlje ni na okolinu, oni smetaju zaposlenima i lokalnom stanovni tvu. Da bi bili sigurni da su Totalove akcije efikasne, mi koristimo proces mapiranja mirisa koji se sastoji od izvo enja pregleda percepcije ambijentalnog vazduha, kvantifikovanjem mirisa i merenjem u e a svakog dela postrojenja, i modelovanja uticaja postrojenja na okolinu. Za tita izvora vode i optimizacija potro nje Metod za smanjenje potro nje vode Posve ena radna grupa koordinira program za smanjenje potro nje vode, koji pokriva sve tipove vode. Vi estepeni program sastoji se iz nadgledanja uzimanja i ispu tanja vode iz Totalovih postrojenja, izveden u 2004. pripremanje i uvo enje posve enih planova akcije za svaki biznis, i testiranje potencijalnih oblasti tednje na est pilot postrojenja irom Totalovih biznisa u 2006. Baziran na ovom iskustvu, dokument pod nazivom Optimizacija Potro nje Vode u Industrijskim Postrojenjima: Metodolo ke Smernice je izdat u 2007. Osmi ljen je da podeli najbolje postupke irom Totala i pomogne jedinicama da postave kventifikovane ciljeve, posebno onim jedinicama u kojima potro nja vode u industrijskim procesima prevazilazi potro nju u doma instvima i poljoprivredi. Pobolj anje kvaliteta ispu tene vode Plan za pobolj anje koji su u 2002. preduzeli Istra ivanje &Proizvodnja je dao o ekivanje rezultate: sadr aj ulja i gasa u ispu tenoj vodi je smanjen za 66%, gde je ve ina podkompanija postigla ni e od 30 delova na milion (ppm) u 2007. Cilj postrojenja do 2010. ppm za vodu ispu tenu na kopnu. Sva slu ajna prosipanja ulja i hemikalija koja prelaze jedan barel (159 litara) se prijavljuju. Totalove rafinerije pobolj avaju tretman procesne vode za manje od 200 miliona, desetogodi nji program koji pokriva rad jedinice i odr avanje i projektovanje postrojenja za tretiranje. Program je tako e predupre uju i odgovor na nove zahteve o okolini i kvalitetu hemikalija koji e stupiti na snagu u 2015 kroz osnovnu direktivu Evropske unije o vodi, koja e pokrivati sve tipove vode. Na kraju, da bi ostvarili ciljeve E.U., planovi optimizacije se razvijaju irom Totalove kompanije, naro ito Chemicals, da se redukuju mikrozagadjiva i i nerastvorive, bioakumulativne i toksi ne supstance. [5] Sedam preporuka za dobro kori enje vode - Pripremiti balans vode. - Locirati i minimizirati curenja. - Eliminisati nepotrebno tro enje. - Optimizirati sisteme hla enja, koji su veliki potro a i vode. - Koristiti alternativne izvode. - Proceniti resurse i njihovo poreklo, koristiti vodu lo ijeg kvaliteta to je e e mogu e. - Smanjiti te ni otpad.27

Rade i uglavnom sa CEDRE, francuska organizacija koja izvodi istra ivanje o slu ajnom zagadjenju vode, Corapol tim vodi vi e R&D programa za kontrolu zaga ivanja i popravljanja pogo enih podru ja. Smanjenje, tretiranje i recikliranje otpada Totalovi prioriteti kod tretmana otpada se vidljivo pobolj avaju, smanjenjem otpada na izvoru, i pobolj anjem tretmana i recikliranja. Pobolj ana mogu nost pra enja kroz pobolj ano izve tavanje Totalov glavni prioritet je da obezbedimo mogutnost pra enja otpada kroz proces sakupljanja i tretmana, bilo da se izvodi u ku i ili se poverava specijalizovanim partnerima. Pobolj anja u izve tavanju poma u da se otpad preciznije klasifikuje i da se razviju pogodne opcije tretmana. U 2007. Rafiniranje je zapo elo standardizovanje aplikacije za upravljanje otpadom za upotrebu u Francuskoj da bi pobolj alo pra enje otpada i koristilo najbolje na ine odlaganja. EFIKASNIJE SORTIRANJE U Francuskoj, Totalove servisne stanice imaju odvojene kontejnere za svaku vrstu proizvedenog otpada. Radnici na stanicama su obu eni da razlikuju i sortiraju opasan i bezopasan industrijski otpad. Mre a francuskih servisnih stanica proizvede 12.500 metri kih tona otpada godi nje. Osmi ljavanje tretmana otpada i re enja za recikla u Total te i da razvije proizvode i procese koji bi imali to je mogu e manji uticaj na okolinu proizvodili to je mogu e manje otpada u njihovom ivotnom veku. Po to su obavljeni testovi na pilot postrojenjima, po eli smo da recikliramo otpad za kori enje u poljoprivredi i energetici. Tako e radimo na smanjenju toksi nosti fluida za bu enje. tavi e, po etkom 2007 Rafinisanje je zapo elo studiju o masnom mulju koji koji se stvara tokom raznih operacija odr avanja i i enja u rafinerijama. Cilj je identifikovati tehnike za smanjenje i recikliranje ovog otpada optimiziranjem Sredinom 1990-ih, Total je bio jedan od tri proizvo a a te nih i gasovitih goriva koji se preduzeli R&D da smanje potro nju vode pobolj avanjem Totaloveg znanja o rezevoarima, razdvajanju vode od nafte i gasa na dnu izvora, optimiziranju sistema tretmana pre ispu tanja i ponovnom ubacivanju proizvodne vode. Ove inovacije su sada u irokoj upotrebi u velikom broju Totalovih podkompanija. U Sjedinjenim Dr avama Total Petrochemicals USA je primio je nagradu od National Ground Water Association za inovativni proces elektro-termi kog dinami kog skidanja za i enje podzemnih voda kod biv eg terminala za gorivo u Greensboro, North Carolina, i za izvanrednu nauku, in enjerstvo i inovacije u ovoj oblasti. Totalova opredeljenja - Za tititi kvalitet vode - Smanjiti, tretirati i reciklirati otpad - O istiti zemlji te i tlo

Spre avanje i borba protiv zagadjivanja mora i slatkih voda

28

Ku ni ekspertski tim Corapol koordinira sredstvima za kontrolu zaga enja i priprema planove za slu ajne doga aje tako da mo emo da reagujemo na prosipanje bilogde na kopnu ili moru. Na nivou korporacije, Parapol plan za reagovanje na prosipanje a uriran je krajem 2006. Baziran U Maselju, Totalov Fast Oil Spill Team (FOST) je korporativa za opremu za kontrolu zaga enja koja obu ava osoblje za reagovanje. Mi smao lan Oil Spill Response u East Asia Response Ltd (OSRL/EARL) organizacija za opremu za kontrolu zagadjenja, operacije i enja i pobolj anje na licu mesta tretmana mulja. U zemljama koje nisu u OECD, riskantno upravljanje otpadom je ozbiljan problem, zbog skoro potpunog nedostatka opcija za tretman otpada. Zapo et u 2007. proces tretmana masnog mulja e biti testiran u Port-Gentil,Gabon, u 2008. i 2009. [5]

Odgovorno postupanje sa proizvodima kojima je istekao vek Nasuprot benzinu i dizel gorivu, maziva se ne potro e potpuno pri upotrebi. Kao proizvo a i prodavac, Total razvija re enja za postupanje sa iskori enim mazivima. U 2006. Total se udru io sa Veolia Environment u zajedni ki projekat Osilub da sagradi postrojenje u Francuskoj za rerafiniranje 120,000 metri kih tona iskori enog motornog ulja godi nje (polovina od ukupne koli ine koja se sakupi u Francuskoj) u vakuum gas ulje (VGO), pu tanje u pogon u 2010. U vi e afri kih zemalja, razvili smo biznis poznat kao Ecolub za recikliranje iskori enog ulja sakupljenog u servisnim stanicama i od mu terija. U 2007. re-rafinirani proizvodi su prodavani lokalno kao gorivo, uglavnom fabrikama cementa. [5] i enje zemlji ta i tla Jedan na in na koji mi spre avamo kontaminaciju tla je to preduzimamo prventivne mere od samog projektovanja postrojenja da bismo smanjili rizik od slu ajnog zaga ivanja i spre ili bilokakvo prosipanje koje bi moglo da se desi od irenja. Za vreme rada, operativni procesi i procedure i sistemi nadgledanja i otkrivanja curenja ograni avaju rizik od zaga enja. Razvija se strukturan proces da o isti zemlji te i tlo zaga eno slu ajno ili sa nasle enim zaga enjem. Podr ava ga Komitet za upravljanje ozdravljenjem zemlji ta i tla (Coremed), koji podsti e razmenu iskustava i pobolj anja u organizaciji, i Remtec tehni ki komitet stru njaka za ozdravljenje tla. Mi tako e sprovodimo projekat Remtec+ zajedno sa Francuskim biroom za geolo ka i rudarska istra ivanja (BRGM). Ciljevi su da se razviju interne smernice za ozdravljenje tla, standardizuju inicijative i razvije zajedni ki pristup, zasnovan na iskustvu sa oko 30 mesta u deset zemalja. est vodi a e biti razdeljeno firmama i postrojenjima u 2008. Odr avanje bioraznolikosti Totalova dugogodi nja predanost da odr imo bioraznolikost datira iz 1980. kada smo osnovali St. Fergus Dunes komitet u kotskoj. Posle konferenciju u Riu 1992. stvorili smo Corporativnu Fondaciju za bioraznolikost i more. [5] Formalna politika uvedena 2005. Ja aju i Totalovu predanost, u 2005. smo dali Izjavu o politici bioraznolikosti i objavili putnu mapu koja je pripremljena sa podacima od ve eg broja ............. Totalov etvorokraki pristup sastoji se od29

minimiziranja uticaja Totalovih aktivnosti na bioraznolikost kroz postrojenja i vek proizvoda, uklju uju i odr avanje bioraznolikosti u Totalovem sistemu upravljanja okolinom, obra aju i posebnu pa nju na oblasti gde je bioraznolikost bogata ili ranjiva, i poma u i istra iva ke programe i irenje znanja preko Totalovih istra iva kih centara, Fondacije i partnerstava. 3. Saglasnost sa standardima koji pokrivaju vi e od 100 mikro zagadjiva a i smanjuju ili elimini u 41 opasnu supstancu. 4. Izvor: Optimizacija potro nje vode u industrijskim postrojenjima: Metodolo ke smernice. Totalovih 2.000 perionica automobila u Evropi koristi biorazgradljive proizvode i sistematski filtrira vodu pre ispu tanja. etrdeset posto Totalovih postoje ih postrojenja i sva nova postrojenja su opremljena ure ajima za recikliranje vode. [5] Zahtevni standardi ozdravljenja Mnogi slikari, uklju uju i Paul Cezanne i Georges Braque, su ovekove ili mediteransko selo LEstaque. Hemijsko postrojenje sagra eno tamo i 1983. je zatvoreno 1989. Na zahtev lokalnih vlasti Marselja, zagadjeno zemlji te se ozdravljuje u skladu sa najstro ijim standardima okoline. RETIA je po ela rad na projektu u 2003. Do 2010. vi e od 500.000 kubnih metara zemlje bi e uklonjeno, tretirano i uskladi teno u vodonepropusne elije u sarkofagu na licu mesta. Inicijalna faza skladi tenja je ve kompletirana. Rad je prezentovan lokalnom stanovni tvu u oktobru 2007. Totalova podkompanija RETIA isti vi e od 13 zagadjenih zemlji ta Chemicals-a. [5] Jedno pobolj anje vodi ka drugom In Chateaudun, Francuska, regenerativni termalni oksidator u postrojenju Paulstra, podkompanija Hutchinson-a koja proizvodi delove za vozila, elimini e 96% svojih VOC emisija operacijama koje su 90% bez gasa. Od 2003. do 2007. postrojenje je smanjilo potro nju vode za 350.000 kubnih metara tako to je zamenila tri kule za hla enje sa tri hladnjaka, koji uz to smanjuju rizik od Legionelle. Cijanid i heksvalentni hrom se vi e ne koriste u procesima. Upravljanje otpadom se tako e pobolj alo: 70 tipova otpada se posebno sortiraju u ovom postrojenju, koje ima oko 30 sakuplja kih mesta. Ukupna godi nja koli ina je 5.460 metri kih tona obi nog industrijskog otpada, uklju uju i 4.500 metri kih tona metala i 1.415 metri kih tona specijalnog otpada. [5] Trostepeni metod Da bismo pomogli jedinicama da ugrade stav o bioraznolikosti u jednostavne procedure i pravila rada, pripremili sma Prakti ni Vodi za Bioraznolikost za upotrebu unutar ku e koji nudi trostepen metod: - U enje o bioraznolikosti okoline postrojenja i uticaj aktivnosti na ekosisteme i vrste. Total 35 36 Izve taj o okolini i dru tvu 2007. - ti enje ove raznolikosti spre avanjem ili smanjivanjem Totalovih uticaja ili popravljanjem tete, razmenom najboljih postupaka i uklju ivanjem bioraznolikosti u sredsvo upravljanja okolinom. - Sara ivanje sa lokalnim partnerima i nau nom zajednicom da se postigne napredak u znanju i istra ivanju. [5]

30

Ovaj metod se testira u tri pilot postrojenja: Jemenska fabrika LNG u izgradnji u osetljivom podru ju, Feyzin rafinerija na obali reke Loare u Francuskoj, i hemijsko postrojenje Premont u Francuskoj, koje je zatvoreno 1989. Totalova korporativna fondacija za bioraznolikost i more Bioraznolikost u moru je dragocen, ne an i uglavnom nepoznat izvor. Totalova Korporativna fondacija podr ava nau no istra ivanje i irenje znanja o uvanju morskih i obalskih vrsta i ekosistema, kao i restauraciju o te enih oblasti i o uvanje ugro enih vrsta. Ona podr ava projekte koje predla u Totalove podkompanije i zaposleni, kao to je restauriranje laguna u Maroku, za tita kornja a u Omanu i instaliranje fiksnih vezova u Gvadalupe. Partneri uklju uju francuski Conservatoire du Littoral, organizacija za o uvanje obalskih vrsta, francuski Nacionalni centar za nau no istra ivanje (CNRS), francuski Istra iva ki institut za eksploataciju mora (IFREMER) i Me unarodno udru enje za o uvanje prirode (IUCN). U 2007. Fondacija se udru ila sa francuskim Nacionalnim muzejom istorije prirode da predstave izlo bu Abysses, posve enu ivotu u okeanskim dubinama. Tako e, je organizovala simpozijum o promeni klime i bioraznolikosti morskih ekosistema, u saradnji sa IFREMER, nacionalnim parkom Port-Cros u Francuskoj, IUCN i Nacionalnim okeanografskim centrom u Southempton-u, i podr ava med unarodni projekat Cenzus zivota u moru.

31

4.

ZAKLJU AK

Do nastanka oveka i njegovog delatnog odnosa prema prirodi, u ivom svetu vladala je uzajamna i harmoni na povezanost i zavisnost u ekolo koj ravnote i. Naru avanje ekolo ke ravnote e nastaje kao posledica ovekove radne delatnosti, kojom ovek prisvaja prirodu, i stvara proizvode. Pri tome ne dolazi samo do poreme aja ekolo ke ravnote e ekosistema, ve i do ugro avanja intengriteta oveka i njegovog opstanka. Poznavanje ekolo kih zakonitosti, procesa i pojava u prirodi oboga uje oveka da sagleda prirodu u celini. Ure uju i je prema svojim potrebama on ne sme da dovedi do prekida procesa u njoj, niti da poremeti funkcionalnu ravnote u koja postoji izme u ivih bi a i njihove ivotne sredine. To se mo e izbe i samo ako se dobro poznaju ekolo ke zakonitosti i ako se poTotalovaju ljudi u skladu sa njima. Dakle, ekolo ka svest predstavlja obrazac ivota, koji po tuje i uskla uje sa prirodnim zakonima kru enje materije, tro enje energije i obnavljanje ivota, pri emu podsti e da se od prirode uzima samo onoliko koliko je potrebno za obezbe ivanje osnovnih ljudskih potreba. Zato ekolo ka etika predstavlja ekolo ki odnos oveka prema ivotnoj sredini, koji se odnosi na moralan odnos izme u ljudskog/tehnosfere i prirodnog/biosfere.Novi odnos prema ivotnoj sredini, kao i preobra aj duha savremene sfere rada postaje imperativ.Koncepcija odr ivog razvoja nudu mogu nost harmoni nog razvoja.

32

5.LITERATURA 1. 2. 3. 4. 5. Petrovi , Nata a, Ekol ki menad ment Beograd, FON 2009 Fussler, Claude, Driving eco innovation London, Pitman publishing 1996 Gates, M. David, Energy and ecology Sunderland, Sinauer Associates 1985 Callenbach, Ernest, Eco management San Francisco, Berrett-Koehler 1993 http://sr.wikipedia.org http://hr.wikipedia.org Internet:http://en.wikipedia.orghttp://www.google.com/ http://www.total.com http://www.marketingeco.com

33