EIEKTRICNI

Wallace Thornhill @ 2004

Prevela:Tamara BoZiCevid - Haban

Email: info@holoscience.com

Website:hftp://www.holoscience.com

SINOPSISNajsretnija okolnost na svijetu... je nesposobnost ljudskog wna da stavi u meitusobni

odnos sovsvoj safuiaj... Znanostisunam, svakatragajutiusvomvlastitomsmieru, dosadananijele tnalo itete; ali, jednog te dana spajanje rascjepkanog manja otvoriti zastraiujuiespomaje stvarnosti... tala da iemo od tih spomaja ili poludjeti ilipobjeti sa smrtonosnogsuj etla u mir i sigurnost novog mrainog doba

H.p. Lovecraft

1. PredgovorT T Sirokom interdisciplinamom ishaZivanju kao Sto je ovo, i sama komrurikacija

| | moZe predstavljati prilidan izazov. Velike te5ko6e u komrurikaciji uglavnom\-rl nastaju kad se dovodi u pitanje neito Sto je ve6 <spoznato> kao istina. Kada su u

pitanju osnovna nadela, uvjerenje koje stoji iza prihvaienih ideja moZe biti tako snaZno da

se i sama rasprava moZe diniti prilidno besmislenom. Ovu pote5ko6u pogor5ava fragmen-tacija procesa prikupljanja i procjene informacija.

Specijalizacija intelektualnog istraiivanja sa sobom nosi odredene rizike kadpretpostav-ke unutarjedne discipline leZe na ved iznesenim pretpostavkama drugih disciplina. Nitko nemoZe biti strudnjak za sve, a kad istraZujemo mogu6nosti izvan naieg osobnog podrudjastrudnosti, sasvim je prirodno da se pokoravamo onom Sto strudnjaci iz drugih podrudjatwde daznaju.Ali, koje suposljedice ovakvogpristupaukojem teorijskepretpostavke, iakose nanjih gledakao na dinjenice, ne mogu dati obja5njenje za novapodrudja informacija?

Zbogiz;a;eho velike rascjepkanosti dana5nje sluibene znanosti, te5ko je zamisliti da biovaj sustav kao cjelina ikada mogao <<medusobno povezati sav svoj sadrZaj>. Medutim,nevjerojatri koraci prema ovom <jednom danu> o kojem je govorio Lovecraft sada bi se

mogli obistiniti laoz novi pristup - onaj u kojem elektridne pojave dobivaju punu paZnju

koju zasluZuju, i u koji su ukljudena sva potrebna podrudja dokazivanja. Prema nekima, ovobi moglo biti prilidno rrznemiruju6e, kao Sto je Lovecraft i predvidio. Ali za one koji instin-ktivno taZe oUleainiuiuea nadela, novi horizonti 6e ljudima oduzimati dah i istowemenodonositinadu.

Ovaj uvod predstavlja nove <le6e za duboko fokusiranje> u promatranju fizidkog we-mira, od subatomskih destica do galaktidkih svjetova nepoznatih prije teleskopa Hubble.Elektridni svemir je holistidki odgovor na miopiju - na nesklonost priznavanju postojanja

odredenih pojava, na suZavanje vizije koje se prirodno javljav fragmentaciju nanja iudenja. Za one koji imaju hrabrosti gledati bez predrasuda, potrebno <<odudavanje> od ideja

koje su u modi, nema nikaloru stvamu cijenu.UZas o kojem Lovecraft govori je samo prvi nalet nesigumosti. Ideje koje su dugo we-

mena uzimane zdravo za gotovo dovode se u pitanje pomo6u dinjenica i jednostavnog razlu-

divanja koje se prije iporiralo. <Sastavljanje dijelova rascjepkanog znanju 6e od nas

zahtijivatijedino suodavanje s dubokim protury'ednostima u vezi stvari za koje su strudnjaci

dugo wemena twdili da ih znaju. Za one koji imaju hrabrosti gledati bez predrasuda, i sama

bi -ova

avantura mogla predstavljati <<najsretriju okolnost na svijetu>, pruZaju6i nove

spozraje o najvefim dramama rane ljudske povijesti i Zivotro vaine uvide o poloZaju

dovjedanstvau svemiru.invecraft nije shva6ao da <zashaiuju6e spoznaje> nisu nista drugo do li iluz5l koja 99

vidi lroz otvoiena wata. Istina je uvijek jedinstvena, i kao takva moZe biti prijateljskiraspoloZena samo prema onima koji prije svega teZe za njom. Kad prodemo kroz vrata, ne

prati nas strah, ved ushit otkrivanja.- Wal ThomhilllDavid Talbott

2. Model elektriinog svemiraModel elekniEnog svemira je jedinsWena <Velika sliku na5eg poloZaja u svemiru, a

KOLOVOZ. RUJAN 2004. www.nexusmagazrne. com NEXUS.45

obuhva6apuno disci-plina. On naglaiavavaZnost elektridnihobrazaca koji se po-navljaju na svim ra-zinama, Sto omogu-tava da se laborato-rijskim eksperimen-tom objasne neobid-ne energetske pojavekoje se, na primjer,vide u dubokom sve-miru, na Suncu ili naIou, jednom od Jupi-terovih mjeseca.

Model elekffia-nog svernira ,ic pri-stup kretanja unahagu welnenu, kcristecise opaZanjem, a ireiue6e prema naprijeciod nekog iiicainogteorijsxog podetka.On omoguiava. jed-nostavne odgovorena probleme koji su

sada obavijeni populamom metafizikom i misticizmom. On je pu-no interdisciplinamiji i inkluzivniji po pitanju informacija nego libilo koji prethodni oblik kozmologije i ukazuje na praktidnemogudnosti koje seZu daleko izvan granica koje postavija danaSnjaznanost.

Model elekhidnog svemira razvio se iz Sirokog interdisciplina-mog pristupa manosti, a ovaj pristup se na fakultetima ne udi.Elektridni svemir se vi5e temelji na opaZanjima i eksperimentimanego li na apstraktnoj teoriji. On prepoznaje veze iznedu razliditihdisciplina. Njime se dolazi do zakljudka da je presudni uvjet zarazumijevanje svemira potpuno uzimanje u obzir temeljne elektrid-ne prirode atoma i njihovih interakcija. Neobidno je Sto se, nasup-rot ovom, u konvencionalnoj kozmologiji uzima da slabiji magne-tizam i neizrnjemo slabija gravitacijska sila vladaju svemirom.Ovakvo pojednostavljivanje moZe odgovarati teorijskoj fzici kojase temelji na elekfidnoj neutralnosti materije u laboratorijima naZemlji, ali se ne moZe primijeniti na svemir u kojem dominiraplazma.

Plazrnu se naziva <detr.rtim stanjem>r materije nakon krutog, te-kudeg i plinovitog. Veiina tvari u svemiru nalazi se u plazrnatskomobiiku. Plazma nastaje kad se negativno nabijeni elektroni odvojeod atoma u kojima su do tada boravili u plin, ostavljaju6i pozitivnonabijene atome. Sada negativno nabijeni elektroni i pozitirmo nabi-jeni atomi (pozrati kao pozitivni ioni), pod utjecajem napona ilimagnetskog polja, imaju sposobnost odvojenog kretanja. NjihovoumreZeno kretanje stuara elektridnu struju.

Dakle, jedna od vaZnijih osobina plazne je da moZe proizvestielektridnu struju. Ona to dini tvoredi strujna vlakna koja slijedelinije magnetskih polja. Vlaknasti uzorci su sveprisutni u svemiru.

3. MaIo povije,stiSigurnoje da priroda neravnomjerno raspodjeljuje svoje daro-

ve medu svojom djecom. Ali, hvala Bogu, imapuno dobro obdare-nih, i ivrsto sam uujeren da vetina njih iivi tihim, neupadliivimiivotom'

- Albert Einstein

Dobivanje dijelova <Velike slike> elektridnog svemfua omogu-6ili su nam izvjesni izvanredni pojedinci. Ve6ina njih je nep onalai

Zivjeli su ili Zive dihim, neupadljivim Zivotom>> daleko od fakul-teta. Onima s osje6ajem za povijest, ova dinjenica bi tebala poslu-Liti za pov elanje znatiZelje umjesto za njezino otupijivanje.

Ve6ina revolucija u znanosti do5laje od ljudi koji su se obrazo-vali izvan akademskog sustava i koji nisu bili sputani zabludama ipopularnim shva6anjima tog wemena. Vrlo dobro je dokumen-tirano da suwemene znanstvene ustanove djeluju na takav nadin dabi nametnule konformizam i sprijedile istraZivanje i objavljivanjerevolucionamih ideja.

John Ralston Saul wrdi da je srednjovjekovni skolasticizamtijekom 20. stoljc6a obnovljen. Alio je tako, morat ce se dogoditinovo <prosujetiteljstvo>. isto kao i prije, izvan akadernije.

Za mene, prosvjetiteijswo je podelo s konffoverznim strudnja-kom za vi5e razliditih disciplina i autorom Sujetota u suciaru,Irrmanuelom Ve! ikovskyim. On i e 1 9 50. iznio intcrdisciplinami,komoaratirmi postupak za pronalaLenje pouzdanih dokaza plane-tame katasirofe iz z,aprsanajranijih civilizacija, Njegova je metodabila znanstver.ra jer je traZio zapise o iztnetno neobidnim fizidkimciogada.jirna o kojima su globalno govoriie sve, iako medusobncpctouno ocivo-ienc hrlture. Nakon toga je, w primjenu manstvc-nog prislupa uzroka i posljedice, mogao sastaviti wio detaljanmodcl tijcka ovih d,.:gadaja. Konadno, rnodei je omogu6io speci-fidna prcd.,,idania l notvrdivanje ovih dogada.la - uv_ietc za dobruznanstvenu teoriju. Neka od predvidanja kojaje Velikovsky dao uto su se wijeme smatraia preneranima: Venera ie imaii gotovo uZa-reni sjaj, jupiter ie proizvoditi radiisku buku, Mjesedeve stijene 6e

biti namagnetizirane. itd. Velikovsky je bio u pravu, a astronomidana5njice su u krivu. Medutim, nedete na6i niti jedan udZbenikkoji mu pripisuje zasluge jer se njegova teorija smatrala pogreS-nom. Smatraio se da su to oiaka nagadanja!

Vehkovskom je postalo jasno da Newtonov koncept gravitacijenije dovoljan za obja5njenje opaienog ponaianja planeta. Azasi-gumo nije mogao dati odgovor na odito pitanje: <Za5to se nebo sa-

da dini tako mimim?> Akademska zajednica dopustila si je davanjedogmatskog odgovora na ovo zapanjujuie otkri6e. Redeno mujeda njegova teorija ne podtuje Newtonove zakone. Ali Sto je Newtonznao o elektricitetu? I ako bilo tko vjeruje da Newtonovi zakonijamde stabilrri planetarni sustav, razrnislite ponovno! Svaki gravi-tacijski sustav s viSe od dva tijela u orbitije nestabilan. Ipak, pitanjekoje se izuzetno rijetko postavlja, a kamoli da se na njega odgovara

Immanuei Velikovslcl

46. NEXUS www. nexusmagazine, com KOLOVOZ - RUJAN 2004.

glasi: <Sto omoguduje stabilnost sundeva sustava?> VelikovglV jebio uvjeren dakljud leZi u njegovu otkri6u dau wijeme kadplaneteprolazeblizu jedna drugoj elekhiEne sile dominiraju nad nevjero-jafiro slabim gravitacijskim silama. Iako u to vnjeme nije bio uItanju objasniti kako bi ovo moglo omogu6avati opaZenu stabil-nosi sundeva sustavq svojom nevjerojatrom sposobno56u predvi-tlanj a pokazao je put prema elektridnom svemiru.

Otada, skeptidni znanstvenici povijesnu perspektivi katakliz-midkih dogadaja o kojoj je govorio Velikovsky uzimaju kao po-gre5nu. Metlutim, njegova osnoura postavka o bliskim susretimaplaneta je potwdena, anjeziutr detalji izrenada su zabljesnuli donevjerojaftrih raznjera. Nekoliko istraiivada, pionira u ovomnovom podrudju, sada se slaie da su se bli-ski planetarni susreti koji tzazivajubojazandogattali i u pretpovijesti. Mnogim drevnimcivilizacijama to su bili dogailaji koji su

definirali kulturu. Oni su bili nadahnu6e zapiramide, monolihre gradevine, kipove,toteme i svete crteie na kamenu. Oni koji suprefivjeli globalne promjene smatrali su

oduvanjeuspomenana te dogadaje i njihovovjemo preno5enje na budu6e generacijeimperativom, u odekivanju da 6e se <<bogo-

vi> watiti. Slavljenje uspomena na ove do-gadaje odvijalo se kxoz gradnju gradevina,rituale i pridanje prida da bi se ponovnopikazala apokaliptidna snaga planetamihbogova nad ljudskom sudbinom. Ovakavkatastofidni podetak obja5njava za-Sto se civilizacije pojavljuju poputgroma, niotkuda. NaZalost bez refe-renbrih todaka u sadainjem ponaia-nju planeta, ove pride su izgubilesvoje stvarno madenje.

Ovo kratko objainjenje se moZediniti plodom maite dok se ne priba-vi dovoljno dokaza koji ga potwdu-ju. Medutim, ono nagla5ava kljudnurazliku ianedu planetamih katasto-fa elektridnog svemira i katasfrofa okojima govore oni koji se danas nji-ma bave, a koji dokaze o bliskimsusretima planeta pokuSavaju objas-niti u terminima suwemenog feno-mena. D anai nj e kom ete i edno s tavnone odgovaraju opisu onih iz proilo-rti. Niti ih se moZe smatrati obja5njenjem za obilje dokaza oplanetarnim kraterima i brazdama za laje se iini da su nwijeg da--tuma.

Osimtoga, u elekfidnom svemiru, komete ne predstavljajuapokaliptidnu prijetnju Zemlji, kako to ma3tovito prikazuju umjet-nici. Ovakve slike su u popunosti plod malte jer bi kometu odbioelektricitet koznidke munje prije nego li udari u Zemlju. Jedinipreostali vidljivi dokaz bio bi krater nastao pod utjecajem elektrid-nog luka poput meteorskog kratera uArizoni.

Model elekkiEnog svemira inastao je iz spozraje da bi novaplazmatska komrologija i razumijevanje elektridnih fenomena uivemiru mogli rasvij-tliti nova lcretanja u suwemenim spoznaja-

ma. Osim toga ,pil<azi dogadaja koji su se odvijali na pretpovijes-nom nebu i njihov slijed mogli bi pomo6i razotlcrivanju novijepovijesti Zemlje, Marsa i Venere. Prihva6anjempodataka iz puno

Sireg raspona znanja i ljudske egzistencije od onih koje dozvoljavakonienclonalna aJtronomija, model elektridnog svemira podeo jepruLali pragmatiine i smislene odgovore na mnoga pytanja klfa.sui e iiniti nepovezanima. Onje vslijedio nakon 5to je plazrt,a'frnEu,dobitnik Nobelove nagrade, Harutes Alfv6n, odludio raditi unatag,

od tenutka opaiarja,umjesto prema naprijed od nekog zamiSlje-nog idealnog teorijskog podetka.

<Morarno ponovno nauditi da je znanost bez kontakta s eksperi-mentima poduhvat za koji postoji ulo velikavjerojatnost odlaska ukrivom smjent, u zami5ljene pretpostavke. (II. Alfu6n i G. Arrhe-nnts, Evolucija sunieva sustava. NASA, 197 6.,st. 257)

Najnoviji rezultat je <Velika sliko> koja nagla5ava naSu drama-tidnu prapovijest i njezinu su5tinsku povezanost sa svemirom, a

sebe i svemir vi5e ne moramo promatati pomocu islaivljenih ogle-dala suwemene znanosti.

Implikacije o elektridnoj aktirmosti izmetlu planeta duboko 6errzrremiriti one koji su svoje zranje o sverniru izgmdili oko slabe

gravitacijske sile koja djeluje u elekhidkigravitacijske sile koja djeluje u elekhidkisterilnom svemiru. Ovaj dudan dogmatskipropust garantira da u budu6nosti neie ostatini5ta od ma5tovite teorije o Velikom praskuili pojednostavljene pride o nastanku sun-deva sustava.

4. KojiVelikiprasak?Yeliki prasak je vei mrtov! Nepriarati

<Galileo 20. stolje6o>, HaltonArp, dokazaoje da se svemir ne Sii.TeoijaVelikog pras-ka temelji se na lvivoj interpretaciii pojave<<pomaka prema cryenonD) (vidi Dopplerovefeld, op. prev.). Pomak prema crvenom kodudaljene galaksije mjeri se po svjetlosti kojaod nje dolazi. Na linijama u spektru galak-

sije vide se prijelazi na crveno u w-poredbi s istim linijama koje dolazeod na.3eg Sunca. Arp je otkrio da suobjekti s puno i malo pomakapremacryenom ponekad povezani mostomili mlazom materije. Zato pomakprema crvenom ne moZe biti mjeraza udaljenost. Ve6ina pomaka premacrvenom svojstvena je tim objekti-ma.AliimajoS.

Arp je otkrio da kvazaru i galak-siji svojsweni pomaci prema crve-nom imaju zasebne wijednosti kojese smanjuju s udaljeno56u od cenhal-ne aktivne galaksije. .U Arpov.omnovom razumuevanJu svemlra,aktivne galaksije <<radaju kvazare s

puno pomaka prema crvenom i ga-lalaije pamjake. Pomak prema cryenom postaje mjera relativnestarosti susjednih Waz.ara i galaksija, a ne njihove udaljenosti.Kako kvazar ili galaksija stare, pomakprema cryenom se smanjujeu zasebnim koracirna ili kvantima.

Za astofiziEare ogromnu zagonetku predstavlja zai to bi galak'sija poktaivala fenomen atoma. Zato se wadamo na praktidnufiziku. Ova pote5ko6a uaglaiava dinjenicu da je kvantra<crehanika> primijenjena na atome teorija bez potwde ustvamosti. Neobidnost kvantre teorije pripisuje se subatomskojskali na koju se primjenjuje. Ali sad kad govorimo o kvantnimuiincima neiega veliiine galal<sije, ova raiirena besmislica bivarazotlvivena.

Ako je Arp u praw, puno strudnjaka 6e ispasti prilidno bedasto.Njegovo otkri6e zazvonilo je na uzbrmu po hodnicima znanstvenihustanov4 a kako nitko ne voli glasnu buku - narodito ako spava -refleksni odgovor je napad na momka koji priti56e prekidadalarma. Arpuje oduzeto wijeme za teleskopska istrazivanja, radovisumu odbijeni, a dabi nastavio s radommoraoje napustiti SAD.

Implikacije o

elektriinojaktivnosti izmetluplaneta duboko de

uznemiriti one kojisu svoje znanje o

sYemiru izgradilioko slabe

gravitacijske sile

koja djeluje u

elektriiki sterilnomsvemiru.

KOLOVOZ - RUJAN 2004. www. nexusmagazrne. com NEXUS.47

5. Elektridne galaksij eViSe od l0 godina plazrta-fiziilari naju za elektridni model

galalaija. On je primjenjiv zafrr:iktt vidljivog svijeta. Model je umogu6nosti uspje5no objasniti opaZene oblike i dinamiku galalaijabez pribjegavanja nevidljivoj tamnoj tvari i centaLrim crnimrupama. On najednostavan nadin obja^Snjava snaZni elektridni mlaz'koji izlazr uzduZ osi vrtnje iz jezgre alfivnih galaksija. Nedavnirezultati dobiveni izradom mapa magnetskih polja spiralne galak-sije poturtluju elektridni model.

S druge strane, isfraZivadi svemira ne mogu objasniti za5to suspiralni oblici tako ra"Sireni i daju samo ad hoc objainjenja zagalaktidka magnetska polj a.

U jo5 novije wijeme otkrivena su intergalaktidka magnetskapolja, Sto je posljednja kap za prelijevanje da5e. U odajnidkompokuiaju davanja objainjenja kako privladna gravitacijska silamoZe rezultirati time da materija bude odbijena u uskom mlazu prirelativnoj brzini moralo se pribje6i izmi3ljanju nevjerojatnihgravitacijskih modela koji ukljuduju nevidljive <(cme rupe)).

6. ElektriCnezvijezdePlazrna-fizid,ui twde da n'ijezde

nastaju efektom stezarla Qtinchefect) na Siroko raspr5eni plin i pra-Sinu. <<Stezanje> nastaje pomo6umagnetske sile izrnetlu paralelnihstrujnih vlakana koja su dio ogrom-nih elektidnih struja koji teku unutargalaksije. Ona je u koncentriranjumaterije puno djelotvornija od gravi-tacije i, za razlil<tu od gravitacije,moZe otkloniti prejaki kutni zamahkoji teZi sprijediti kolaps. Zvij ezde 6ese formirati poput kuglica na Zici dokswar ne preuzme gravitacija.

Sedamdesetih je pokojni RalphJuergens, inZenjer iz Flagstaffa, Ari-

U modelu elektriinogsvemira, i sama gravitacija je

obiina elektrostatskabipolarna sila.

nabijena kako se elekfroni pomidu prema pow5ini. Unufiainjeelekfrostatske sile koje pritom nastaju sp4'edavaju gravitacijskikolaps zvijezda, a powemeno dine da one putem elekfidne fisije<<radaju> novu zvijezdu i divovske plinovite planete. Izrenadnasvjetlost ili eksplozija nove govori o takvom dogadaju. Ovorasvjetljava zaSto se zvijezde obi6no nalaze u paru i zaito se ve6inadivovskih planeta koje su do sada otlcivene kre6e u uskoj orbitioko nijezda u koj ih su nastale.

Teorija evolucije zvijezda dobro je ranadena fikcija. Izgledzirjezde je uglavnom odreden njezinim elektridnim olcuZenjem imoZe se iznenada promijeniti. Puno je primjera nevjerojatnezvjezdane promjenjivosti. Starost zvijezdaje nemogu6e utwditi.

Plazrna-fizidari i elektroinZenjeri najbolje mogu prepoznatifenomen oslobatlanja plazne koji nazivamo nijezdama. Astofi-zika se nalazi u pogre5nim rukama.

7. PlanetiPlaneti i mjeseci poput Zemlje na slidan su nadin <<rotieni> po-

mo6u elektridne ekspulzije dijela pozitivno nabijenih jezgn ni-jezda patuljaka i plinskih divova.Ovo obja.injava razdiobu na gustestjenovite planete i mjesece te plino-vite divovske planete.

U modelu elektridnog svemira, isama gravitacija je obidna elekno-statska bipolarna sila. Dakle, plane-tarne orbite se stabiliziraju protivgravitacijskog kaosa izmjenom elek-tridnih naboja kroz svoje plazrnatskerepove (Venera tojo5 uvijek snaZnodini, sude6i po repu magretosferenalik kometinom, a ima i najkruZnijuorbitu medu svim planetima) Sto

dovodi do promjena u gravitacijisvakog tijela. Planete 6e wlo brzo za-dobiti orbite koje omogu6uju najma-nju elekhidnu interakciju. Ovim sezona, napravio novi spozrajni skok

ustwdiv5i da elekhidni unos ovdje ne prestaje i da zvijezde nizuterrnonukleami motori! Ovo postaje odito ako se na Sunce pogledaiz perspektive oslobadanja elektriciteta. Galaktidka struja kojastvara zvijezde postoji da bi ih snabdijevalo energijom. Zvijezde seponaiaju poput elekfroda u praZnjenju galaktidkog sjaja. Sjajnenijezde poput naieg Sunca zapravo su ogrornne koncentriranekugle munji! Tvar koja se nalazi unutar zvijezda postaje pozitivno

spt'edavaju sudari izrnedu velikih tijela, a vjerojatrijim se dini zah-vadanje gravitacijom pomo6u izrnjene elekbidnog naboja iznetlunjih. Zahva6anje naSeg Mjeseca predstavlja jedinu mogudnost, onnij e mo gao na $an iz Zemlj e.

Dokazi o pro5limplanetamim nestabilnostima naveliko su ispi-sani na pow5inama svih dwstih tijela u sundevu sustavu.Dokazzatoje nastanak kratera koje stvaraju elektridni lukovi.

8. ElektriCno stvaranje krateraElektidni naboji izmedu tijela koja se pribliZavaju jedno

drugom na maloj udaljenosti poprimaju oblik <munji bogovor, ilijasno oblikovanih spiralnih plazrroida. Ovakve plazrnoide slikalesu rnnoge drevne kulture kad bi vizualno prikazivale kako Jupiterbacasvojumunju.

Jupiterova munja otvara pitanja o povijesti dovjedanswa i Zem-lje koja nikada prije nisu postavljana. Kad govorimo o utwtlivanjustarosti povr5ine planeta, plazrnoidi elektridnim lukov'rma izaziva'ju karakteristidne brazde u obliku vijugavih kanala i pravilno lcuZ-nih kratera sa strmim stjenkama i powemenim cenfralnim whovi-ma. Nastanak ovih kratera se op6enito krivo interpretira kao poslje-dice udara meteora. Vijugave kauale se pogre$no swstava u koritarijeka ili kanale lave. Nekoliko minuta ili sati elekkidnog swaranjabrazdi moZe proizvesti powSinu poput one na Mjesecu, za koju se

kasujeu ad hoc maniri objaiujava da je ona stara milijarde godina.

Po ovom modelu mogu6e je odekivati hemisfeme razlike u stvara-

njukratera.A za skeptike, polagano stvaranje tijela velidine planeta putem

elekhidnog luka i danas se jo5 uvijek odvija na Jupiterovu

48. NEXUS www.nexusmagazine.com KOLOVOZ - RUJAN 2004.

najbliZem mjesecu, lou. Za najnovije informacije o potwdamamnogih predvidanja, nakon Sto je postalo mogr6e snimiti Io izblizine, posjetite web-sfranicu http://www.holoscience.com.

Planetarni geolozi nisu izudeni zaprqornvanje stvaranja bra-zdi putem elekhidnog luka, inade bi na prvi pogled opazili karak-teristidnu katodsku eroziju povr5ine i katodne mlazove na Iou. Todefinitivno nisu vulkani kakve mamo uudibenika geologije.

9. ElektriinowijemeVeiina ljudi nije svjesna da nemamo zranja o tome kako u

oblacima nastaje munja. Najjednostavniji odgovor je da se munjatamo uop6e ne stvara. Oblaci su samo prikladne tvorevine za prije-nos elektriciteta koji dolazi iz svemira na Zemlju. Postoji vjerojatnost dabi bez oblaka imali <bljesak iz vedraneba>>. To se dogadanaVeneri (iako nebo zasigumo nije vedro). Sustave wemenskihprilika uglavnom pokre6u izvanjski elekridni utjecaji.

U skladu s tim, Sunce ima obrasce vremenskihprilika, a najuda-ljeniji planet, Neptun, ima najsnafuije v1'etrove u sundevu sustavuiako prima jako malo energije sa Sunca. Na Marsu elekkidnapr ahtj enl a iz svemira uzrokuju vrtlo-Zenja praSine i pra5njave oluje kojeobuhvadaju cijelu planetu. Elektridniutjecaji su odgovorni i za Jupiterovuveliku crvenu mrlju te za linije uzduZSatumovih prstena. Oni su razlogza5to na Veneri u oblacima naliksmogu dolazi do sijevanja, za5to sevidi sjaj na whovima njezinih plani-na te za3to na njoj dolazi do pow5in-skih prainjenja. Oni su razlogza$toZemlja ima svjetlost koja se proteZeu svemir u obliku (crvenog svjetlu-canja> i <<plavih mlazovar>, i zaitogravitacijom zahvateni sateliti<<izbace osigurad>>. Medatim, nitkonema obrazovanje potrebno za raz-matranje unosa elehriine energije usus tav e vremens kih pri li ka.

Medutim, nitko nema

obrrzovanj e potrebno zarazmutr Lnj e unosa elektriineenergije u sustave vremenskih

prilika.

povezani. Izgleda daje na5 sundev sustav, sa svojim Siroko postav-ljenim orbitama i kaotidnim osobinama, rezultat nedavne kozrnid-ke <grometre nesre6e>. Ovu naizgled ludu pretpostavku podrZava-ju globalno rasprostanjene pride o pretpovijesnim bliskim susre-tima planeta. Dakle, uzimaqje naie situacije kao rqjere normalnogplanetamog sustava dat 6e potpruro krive ideje o tome kako zapo-dinje Zivot i krive procjene o vjerojatrosti postojanja Zivota negdjedrugdjeusvemiru.

Najpovoljnije mjesto za nastanak Zivota u elektridnom svemiruje unutar elekniEne dahure smede zvijezde patuljka. ZraEeta ener-gija se tada ravnomjerno rasporeduje po ditavoj powsini bilo kojegplaneta koji kruZi oko homosfere ovakve mijezAe, bez obzira narotaciju osi, nagib ili orbit lne specifidnosti. Izuzetno rijetka afino-sfera ovakvih nijezda ima osnovne vodene i spojeve ugljika kojise slijeZu na planetamoj pow5ini. Crvenkasto svjetlo je idealno zafotosintezu. Ovakav model govori ojednom razlogu zaito projektPotrage za inranzennljskom inteligencijom (Search for Exha-Terresbial Intelligence, SETI) vjerojatro ne6e uspjeti. Svakanapredna civilizacijana takvomplanetune6e biti s{esna da svemir

postoji izvan njezinog zvlezdanogokruienja, a radiokomunikacija hozuZareno isijavanje anijezde nije mo-gu6a!

NaSi obrazovni sustavi nisu pri-mjereni za Siroko, interdisciplinamoznanje pohebno za elektridni svemir.

11. NeH osnovni podaciPrvi pimjerci strojeva kaji su iz-

miiljeni da bi radili neki posebni po-lvet uvijek su najsloieniji, a izumite-fi, s wemenom, optenito otlvivajuda se s manje kotaia i manje naielapokretanja nego li je to prvobitnozami|ljeno mogu puno lakie posti1iisti uiincL Prvifilozofski sustavi su,na isti naiin, uvijek najsloieniji.

-Adam SmithNa mojoj web-stranici nalazi se slika kako je NASA-in umjet-

nik zamislio udar munje na Vrcneri prilikom problema sa spu5ta- Model elektridnog svemira dini skok ka pojednostavljenju obje-njem Pioneera. Venera ima oblake poput smoga od kojih se ne bi dinjuju6i nukleame sile, magnetizam i gravitaciju kao manifesta-odekivalo stvaranje munji, a ipak na plauefu dolazi do stvaranja cije skoro momentalne elekftostatske sile. Umjesto da se <apresfta-jakih mrurja. Ovo se kosi s populamom predodZbom o tome Sto 5e> konceptom djelovanja na daljinu, poput ve6ine fizidara ovogizaziva munje. stolje6a, zagovomici elekkidnog svemira ovo prihva6aju kao goto-

l0.Samnvot HiffHil':tHf:j',"i#ff.TiHi11:i.Hr,#ffimT"1;Cini se da kad nijezda patuljak ili ogromni plinoviti planet zradenje je, dakle, jednostavno rezultatbsciliraju6e elektrostatske

<izrodb s!'enoviti satelit, roditelj i dijete obidno ostaju usko sile.Na razini atoma, modelom elekkidnog svemira najviSe se bavi

Ralph Sansbury, nezavisni istaZivad iz New Yorka. Najvainije jejednostavno prepoznavanje osnovne elektridne prirode materije iprimamost elektrostatske sile u interakcijama materije. Ovo seoslanja i najednostavnu pretpostavku da su proton, neuton i elek-ton sastavljeni od manjih nabijenih destica koje kruZe jedna okodruge u klasidnom smislu, u stabilnim, rezonan0rim orbitama. Toznadi da energija koja se izmjenjuje izrnetlu ovih subatomskih des-tica u elastidnoj deformaciji tijekom svakog obilaska dolazi na nu-lu. Nakon Sto su nabijene, subatomske destice ulaze u medusobnuinterakciju preko elektrostatske sile.

Jednostavna kalkulacija pokazuje da subatomske iestice kojetvore elekton moraju putovati bruinom koja daleko prelazi brzinusq'etlosti - nekih 2,5 milijuna svjetlosnih godina u sekundi, iliodavde do najdaljeg dijela Andromedine galalaije u jednojsekundi! Zato elekfrostatska sila mora djelovati brzinom koja je nana^Soj ljestvici gotovo beskonadna da bi elektron bio stabilan.

KOLOVOZ. RUJAN2OO4. www.nexusmagazine.com NEXUS.49

Stabilne orbitalne rezonance ovih subatomskih destica, i unutari izmetlu destica, su te koje stvaraju fenomen protona, neuhona,elektrona i atoma. Ostali stanovnici <<zoolo5kog vrtar destica sarnosu prola'na rezonantm stanja subatomskih destica jednakognaboja. Takozvano <stvaranje> materije iz fotona je iluzija u kojojse pramaterija prestrukturirala u nova rezonantra stanja Sto ostavljadgjam da se destica iznenada materijalizirala. Antimaterija jepogre5no ime obzirom da se i ona takoder stvara iz istih subatom-skih destica kao <<normalno> materija, osim Sto se ukupni nabojpreslikava. Materiju nije mogu6e stvoriti ili uni3titi.

. Konvencionalno gledanje na sile u fizici1. Nuklearne sile drZe jezgru (protone i neutone) zajedno u

atomskoj jezgri. One su dominantre sile u jezgi, ali nemajuvaZnosti zave6e udaljenosti od nje.

2a. Elektridne sile - pozitivni naboj i negativni naboj se medu-sobno privlade, a isti naboji se odbijaju. Elektridne sile odrZavajuatome na okupu (<<veZu> elekhonezajezgru). One imaju odredenuvaZnost u jezgri. Elektidne sile zbog udinka zaklanjanja obidnonisu tako vahre na ve6im udaljeno-stima. Na primjer, pozitivni nabojprivladi negativne naboje u svoju bli-zinu tako da oni zaklanjaju polje odpozitivnog naboja.

2b. Magnetske sile suuskopove-zane s elektidnim silama. Zato Sto ihse ne moZe tako lako zakloniti one suna ve6im udaljenostima puno djelo-tvomije nego li elektridne sile. Prim-jer toga jeZemljino magnetsko polje.

3. Gravitacija je puno slabija odeleknidnih sila i stoga nema vaZnostiunutar atoma. Kako je gravitacijunemogu6e neutralizirati ona jedominantna sila na ve6im udaljeno-stima. Orbitama planeta i kretanjemnirjezda i galaksija upravlja gravi-tacija. -H.Altu6n.

. Kvantna teorija

Sada postoj e eksperimentalnidokazi iz mjerenja gravitaciie

u vrijeme potpune sun6eve

pomriine koji podrZavajumodel elektriinog svemira iumanjuju vjerodostojnostOpde teorije relativnosti.

posredstvom gotovo tenutadnog djelovanja elekfrostatske sile.Orbita kvantrog eleltrona je ona u kojoj izrnjena energije ianedusvih subatomskih destica u jezgri atoma i onih u elekronu kojikruZi oko nje iznosi nula izvan orbite. Izrnjena energije poprimaoblik iskrivljenja destice da bi stvorila elekhostatski dipol ili da bise pomaknula u novu rezonantru orbitu.

.Teorija relativnostiEinsteinova specijalna teorija stvorena je da bi definirala

simultanost u svemiru gdje je najbri:a sila ili signal ograniden na

i.zrnjerenu bninu detekcije wjetlosti iz udaljenog izvora. Pomo6uelektrostatske sile skoro beskonadne brzine koja djeluje izrnetlusubatomskih destica cjelokupne materije, teorija relativnosti se

svodi na klasidnu fiziku. Ovo ostavlja otvorenim pitanje o tome Sto

mjerimo kad odretlujemo brzinu wjetlosti.Brzina s{etlosti je u galaktiEkim okvirima izuzetrc spora i

heba joj oko 150.000 godina da bi pre5la naiu galaksiju. Medutim,asfronom Halton Arp je pokazao da su pomaci prema crvenom kojise opaZaju kod ditavih galaksija kvantizirani, Sto zahtijeva neki

oblik gotovo momentalne komuni-kacije lroz ditavu galalaiju na sub-atomskoj razini.

Postoj i nekoliko izvjeS6a o ekspe-rimentima koji pokazuju djelovanjebrZe od svjetlosti. S odbacivanjemSpecijalne teorije i spozrajom da

svemir djelotvomo komunicira sa

svojim dijelovima u stvamom we-menu, ne moZe biti putovanja krozwijeme, a svemir i wijeme su neza-visni. Zdrav razumje oduvijek govo-rio daje to tako.

Einsteinova op6a teorija stvorenaje da bi objasnila gravitaciju. Onapo-ku5ava odbaciti opaZeno gravitacij-sko djelovanje na daljinu govore6i o,protivno odekivanom, zakretanju

Po prvi puta izuzebro pinata kvantra teorija dobiva fizikalnoobjainjenje u smislu rezonantrog kretanja nabijenih destica

svemira u prisutrosti ogromnih objekata. Ovo nepohebno kompli-ciranje u objaSnjavanju svemira zatim se pridodaje sada5njimmetafizidkim konceptima o tome Sto tvori masu objekta. Ali, sve-

mir se isto mora <zakretati> pri skoro beskonadnoj brzini da bipr oint eo zarnije6ene planetame orbite.

Zdrav razxn, opaZanje i manji broj hipoteza ukazuju da jeelekfrostatski model gravitacije bolji. Sada postoje eksperimen-talni dokazi iz mjerenja gravitacije u wijeme potpune sundeve

pomrdine koji podrZavaju model elektridnog svemira i umanjujuvjerodostojnost Op6e teorije relativnosti.

.E=mc2Einstenovu duvenu matematidku jednadZbu, E = mC, koja

ujednaEava energiju i masu, zraju gotovo svi. Medutim, vedina

udibenika koristi rijed <<materijor umjesto <<masor. Ali, nigdje nijepokazano da su masa i tvar sinonimi. U stvari, mi uop6e ne znamo

Sto wori masu nekog objekta. Zato je nedopustivo govoriti da su

energija i materija zamjenjM pojmovi.{onaEniiriazo"" iatpi"-U"imislica o Velikom prasku. dini se

jednostavnije i razumnije re6i da se i nuklearna i kemijska energija

oslobadaju ili upijaju prestrukturftanjem rezonantnih orbitanabijenih Eestrca. Zata zdrav razum govori da je masa izrnjereniodsovor sustava nabijenih Eestica na izvanjsku elekbostatsku silu.

StJi" *usu objekta veda, to vi5e elektrostatska sila doprinosi el.l-

stidnoj deformiciji njegovih protona, neuhona i elektrona, a ne njihovom ubrzanju. Ovoje fenomen koji se moZe opaziti u c|klo-tonima i konvencionalno ih se pripisuje relativistidkim udincima.

Ali relativnost se svodi na klasidnu fiziku u svemiru u kojem

50. NEXUS www.nexusmagazine. com KOLOVOZ - RUJAN 2004.

elelchostatska sila ima skoro beskonadnu brzinu.Prvo pitanje koje je pohebno postaviti je: <cAko je to tako

jednostavno, za5to se o ovom nije tako dugo razni5ljalo?> Cini se

da odgovor leZi u sklonosti matematidke teorije ka dokidanjuzdravog razuma i opaLatja. Tu se javlja i problem jezika kadmatematidari pokuiaju dati istinsko aradenje svojim simbolima.

12. I Sto sadPosljedice i mogu6nosti elektridnog svemira su dalekoseZne'

Kao prvo, moramo priznati naie duboko neznanje! Ne znamo ni5tao nastanku svemira. Nije bilo Velikog praska. Vidljivi svemir jestatidan i puno manji nego Sto smo mislili. Nemamo pojma ostarosti ili velidini svemira. Ne znamo lcajnji izvor elektridneenergije ili materije koja tvori svemir.

Galaksije se oblikuju pomo6u elektridnih sila i wore fokuse pla-zme u svojim sredi5tima koji powemeno izbacuju kvazare i mlazo-ve elekEona. Kvazari evoluiraju u skupine galaksija. Galaksijestvaraju obitelji s prepoznatljivim <<roditeljimo> i <djecom>> .Zije-zde su elekkidni (tansforlnatorb>, a ne termonuklerani uretlaji. Ne

Posljedice i mogufnostielektriinog svemira su

dalekoseZne.

objalnjava njihove razrolike osobine. To nije najpogodnije mjestoza iivot, obzirom da male promjene na udaljenu Suncu moguzamrauti ili sterilizirati Zemlju. PovrSine i atnosfere planetastvaraju se taloZenjem tijekom njihova radanja iz ve6ih tijela iprilikom elekfridnih susreta s drugim planetima. Povr5ine planetanose elekfidne brazde ovakvih kozrnidhh dogailaja.

Brzina svjetlosti nije prepreka. Komunikacija na velikegalaktidke udaljenosti u stvamom wemenu mogla bi biti mogu6a.Zato moilemo re6i da je wijeme univerzalno, a putovanjewemenom nije mogu6e. Antigravitacija je mogu6a. Svemir neposjeduje dodatre dimenzije u koje se moZe u6i ili u kojimapostojeparalelni svemiri. Ne postoji (eulta todko vakuumske energije.Nevidljivi izvor energije u svemiruje elekhidni.

dista nukleama sila je dostupna iz rezonantnih nukleamihsustava koji djeluju poput katalizatora. ViSa energijaje dostupna izrezonantnih kemijskih sustava koji djeluju kao katalizatoi, ane wuobidajenih kemijskih reakcija. BioloSki enzimi mogu iskoristitirezonantri nuklearni proces katalizacije za tansmutaciju eleme-nata. Postoje dokazi da biolo5ki sustavi komuniciranja putem

rezonantrih kemijskih swtava, 5tomoZe dati fizikalno obja5njenje raduRuperta Sheldrakea. DNA ne posje-duje kljud Zivota vei je vi5e poputnacrta za skup komponenti i alata utvomici. MoZda nikada ne6emo mo-6i odgonebruti ljudski genom i re6ipredstavlja li on bi6e s dvije noge iliSestjer se informacija koja kontrolirateku6u vrpcu nalazi izvan DNA.ZivotjeviSe odkemije.

Nismo beznadno izolirani u we-menu i prostoru na nekoj maloj stije-ni koja kruZi oko neke beznadajnezvijezde u nekoj beznadajnojgalaksiji. Mi smo sre6om povezanisa silom i inteligencijom svemira.

Budutnost u elektriinom svemiru

postoje neutonske z'tijezde ili cmerupe. Ne zramo starost nijezda jerse teorija termonuklearne evolucijena njih ne odnosi. Supemove su pot-puno neprimjereue kao izvori te5kihelemenata. Ne znamo kolika jestarost Zemlje jer mjeradi radioaktiv-nosti mogu biti uzdrmani snaZnimelektridnim prafrrj enj ima.

SnaZna elekkidna praZnjenja kojastvaraju zvj ezdanu fotosferu stvarajuteske elemente koji se pojavljuju unjihovu spekhu. Zujezde pomo6uelekticiteta <<railaju> svoje pamjakei ogromne plinovite planete. Najve6avjerojatnostje da Zivot nastaje unutarzrateteg plazmatskog omotadasmetle zvij ezde patuljka !

NaSe Sunce dobilo je nove planete, ukljuduju6i Zemlju. Ovo uistinu izgleda wlo uzbudlj ivo !

ReferencrWeb-stranica Elektridnog svemira na

bt@sadrZinajnovije vijesti i stajalGta na ovu ternuWebst'anica Plaanatskog wemira AnthonyaPeratta, autora Fizilre plunntslag svqnira(podskupa Eleklridnog svemira), nalazi se nitf,tqVlputtic.tarl. gov/alpiplasn:hmiverse.htnl.Eric J. tramerov Veliki prasak se nikada niiedogodio (1991.) wijedan je pregled plazrr:oi-ske kozrnologije - kozrnologiie buduc,lrosti.Dru5tvo za interdiscipliname surdije (Society

for Inkrdisciplinary Studies, SIS) najstarijeje inajsuwemenije dru$tvo za prikupljanjepodataka i istraZivanje katastof4 vidi nahttp:/Avww.larowledge.co.uVsis/.<dlalton Arp, Galileo danainjice>, autora A

Acheson4 SIS Internet Digest, br. 2, 200l.<Ne moZete glasati za istinu'. Bez obzira koli-ko ljudi u neSto vjeruje, ako opaZanja pofindedato nije todno, ondatonije totno.>(Aq,Gle'dajtii cmeno, st.273). Arp iznosi opa'izr$akoja pokazuju daje teorija Velikog praska pogresna na web-soanici hflp/Arww.haltonarp.com. Thomhillovo otvoreno pismo nan-stvenicinr,a o teoriji Velikog praskanalazi se nahtF://www.holoscience.com/news.pbp?article

449i0t7.Don Sco{ wzudiliSni profesor elekto-

inZenjerstva" daje svoje vitlenje kako zvtie.zfustvamo fiukcioniraju u elellridnom koanost1na htF:/Avww.electic+osmos.ord.Email novosti TI{OTII moZe dobiti besplatnowatko koga zanima we opse'frrija rasprava o nqdavnoj povijesti sundeva sustava i elektidnomsvemiru na http://www.kronia.corn/newsletter.asp.

Oautoru:Wal Thomhill bio je jedan od sretnih snrde-

nata kojeg je pedes"tih godina inspirirala kon-fioveNzn lonjiga knmanuela Velikovskog 5V7'a

toi u sudoru. Kaodiplomirani fizidar na weudi-liStu u Melboumeq Wal je puno vremena prc-vodio na odsjelu za antopologiju lmjiZniceBaillieu i podeo vjerovati daje Velikovslcy daodobrro znanstveno obja5njale za nedawe ne-obidne dogattaje na nebukoji zuukljudivali pla-nete Mars i Venenr Ovo je zahtijwalo istaiiva-nje, a ne negiranje weudiliinih profesora Zatoje, nakon godine dena poslijediplomskog shrdijapoto3ene na sastavljanje radioteleskopskeanterie, Wal napustio satdij s jo5 wijek nesma-njenom a:rrfiTljom i zdravim skepticizrnom uvezi miSljenja shrudnjaka" Radio je za IBlvI5 aa-tim zaAustalslo vladt na najnovijim dostipu-Cima u informatidkoj tehnologiii i komnika-cijama Istovrernenoje i slijedio woju intuiciju

Wal je pozvan da prisustvuje pwoj medu-narodnoj konferenciii Velikovskog u Ontariju1974. godine gdje je i rryonao Velikovskogkao i puro vodedjh zmnstvenika Na konfe-renciji se vodila rasprava o novrjoj povijestisundeva swtava, Wal je ponovno posjetio Veli-kovskog u qjegovu domu u hincetonu 1979.RaspravJtjali zu o problernu gnvihcijskog mo-dela sundeva sustava za zransfueni rad Veli-kovskoga- Ovo je posijalo sjerne koje je izaslou model elektiinog wernira. Wal je napisaoradove za Casopis Societyfor IntedisciplinaryStudies Review izEngleske i, zawijeme radauL,ondonrr, obavljao duZnost dlana vijeca Dru-Stva za interdiscipliname studije. Pohadao je iposlijediplomski studij iz ashofizike na Lon-donskom weudili5fir te odlazio na sastankeBAAS-a, Kraljevskog ashonomskog dru5tva iBritanske udruge za astrronomiju hedstavio jeelektidni wernir na mnogim konfoenciiamau Americi i Engleskoj i bio jedan od autorakrjige Mrmje bogova. Uvod knjige moZe semsledati na httD://wwwftrmderbole.info.

Wal Thornhill govorit ce na NEXUS-ovojkonferenciii u Brisbaneq Ausralija u nrjnu29P4. godine.

MoZe ga se kontaktirati putem e-maila nainfo@loloscie,nce.com. ili preko njegove webstrarucena

KOLOVOZ - RUJAN 2004. www.nexusmagazme.com NEXUS.51