Zagrebačka burza postoji od 15. lipnja

1907., kada je djelovala u sklopu

tadašnje Trgovačke komore pod nazi-

vom 'Sekcija za promet efektima i ro-

bom' i već u prvom tjednu poslovanja

ostvarila odlične rezultate.

Otvorenju su nazočili predstavnici svih banaka, trgovci, posrednici i novčani agenti, a otvorio ju je Milivoj Crnadak, direktor Prve hrvatske štedionice. Povo-dom otvaranja Gjuro Deželić, ugledni književnik, političar i publicist, zapisao je: …taj dan će biti debelimi slovi zapisan u analih našega narodno-gospodarskoga prometa.

Zagrebačka burza d. d.

Utemeljena 1991.

Trgovina dionicama,

obveznicama, komerci-

jalnim zapisima i pravi-

ma

Temeljni kapital:

40,408 mil. kn

22 člana

50 dioničara

289 uvrštenih vrijed-

nosnih papira

Dionički indeksi

CROBEX®

CROBEX10©

CROBEXplus©

CROBEXnutris©

CROBEXkonstrukt©

CROBEXindustrija©

CROBEXtransport©

CROBEXturist©

Obveznički indeksi

CROBIS® i CROBIStr©

Tržišna kapitalizacija

(na 31. 12. 2012.):

191,6 mlrd Kn

(1907. – 1914.) ‘Prvi’ početak

Trgovalo se dionicama i drugim vrijedno-snicama, valutama i robom, a tijekom I. svjetskog rata Zagrebačka burza ne pos-luje, da bi 1918. ponovno započela s ra-dom pod nazivom 'Zagrebačka burza za robu i vrednote' (Pravila su odobrena 3. 12. 1918.). Burza je uživala ugled stranih klijenata, osobito iz Beča i Praga, postavljajući tako temelj jakog domaćeg bankarskog i finan-cijskog sustava uopće.

(1918. – 1945.) ‘Drugi’ početak

Godine koje su slijedile bile su izuzetno uspješne te 1923. poči-nje gradnja nove Burzovne zgrade prema nacrtu Viktora Kovačića, oca moderne hrvatske arhitekture. U nove prostore Burza se preselila 1927. U središnjoj burzovnoj dvo-rani bile su smještene 52 telefon-ske kabine za posjetitelje pa je Zagrebačka burza tom modernom tekovinom nadmašila sve tada postojeće europske burze. Godine 1945. Zagrebačka burza je zatvorena, a arhiv Burze većinom uništen, no o toj ranoj povijesti Burze možemo reći da je imala izuzetno značajnu ulogu u uklapa-nju hrvatskog gospodarstva u kon-tekst europske ekonomije.

U središnjoj burzovnoj dvorani bile su smješ-

tene 52 telefonske kabine za posjetitelje pa

je Zagrebačka burza tom modernom tekovi-

nom nadmašila sve tada postojeće europske

burze.

2

(1991. – ) Novija povijest

'Nova povijest' Zagrebačke burze započinje

1989., kada je 25. 12. na sjednici osnivačkog

odbora, kojem su nazočili predstavnici bana-

ka iz tadašnje SR Hrvatske te Zajednice osi-

guranja osoba i imovine Croatia (danas Cro-

atia osiguranje), zaključeno da se pokrene

inicijativa za osnivanje dioničkog društva

'Zagrebačko tržište kapitala' (ZTK), da se

ustanovi lista prvih potencijalnih osnivača te

pokrenu poslovne aktivnost ZTK-a.

Ugovor o osnivanju Zagrebačkog tržišta ka-

pitala potpisan je 19. travnja 1990., a u nje-

govoj preambuli stoje osnovni motivi osni-

vanja, ponajprije vezani uz upravo započete

privatizacijske procese:

Donošenjem Zakona o vrijednosnim papirima

i Zakona o tržištu novca i kapitala (Sl. list 64-

/89) započela je nova era razvoja jugoslaven-

ske ekonomije. Transformacija fondova bana-

ka u dioničke glavnice otvorile su put za afir-

maciju dioničke ekonomije.

Pored toga, restriktivna monetarno-kreditna

politika prisiljava poduzeća da traže financij-

ska sredstva za poslovanje na tržištu, odnosno

kroz izdavanje različitih vrsta vrijednosnih

papira.

Pojava prvih vrijednosnih papira koji su u svo-

joj biti jedna vrsta robe 'diktira' uspostavljanje

tržišta na kojima bi se formirala tržišna vrijed-

nost poduzeća, posebice onih organiziranih

kao dionička društva.

Skupština Zagrebačkog tržišta kapitala odr-

žana je 18. 4. 1991., a Burza je u sudski regi-

star upisana 5. 7. 1991.

Poteškoće s kojima se Burza susrela prilikom

svog osnivanja ponajprije su operativne na-

ravi: formiranje pravnog subjekta bilo je sa-

mo početak kojim su stvoreni pravni temelji

za početak rada, a trebalo je izraditi Pravila

Burze, obrazovati djelatnike, ali i buduće

posrednike na tržištu kapitala. Postojao je i

problem adekvatnog prostora, kao i pitanje

regulative te uključivanja institucionalnih

investitora kao nužnog sudionika tržišta

kapitala.

U samim počecima trgovalo se na velikim

dražbama koje su organizirane u sjedištu

Burze na Ksaveru i na kojima su svi broke-

ri bili fizički prisutni. Godine 1994. uve-

den je elektronički trgovinski sustav koji

omogućava da brokeri članovi Burze budu

telekomunikacijski povezani i trguju na

Burzi ne napuštajući svoje urede diljem

Hrvatske.

Koliko se brzo razvijalo dioničarstvo i bur-

zovna trgovina u nas najbolje je vidljivo iz

podatka da je u prvih pet godina nakon

uvođenja elektroničkog sustava trgovanja,

dakle od 1995. pa do 2000. godine, vrijed-

nost tržišta Zagrebačke burze narasla go-

tovo 10 puta (982.6%).

Zagrebačka burza vrlo je aktivna i na me-

đunarodnom planu: osnivač je i član Fe-

deracije Euro-Azijskih burzi i dopisni član

Federacije Europskih burzi. Značajnu su-

radnju u domeni izrade načela korporativ-

nog upravljanja ostvarila je s Organizaci-

jom za ekonomsku suradnju i razvoj

(OECD), a u pojedinim projektima Zagre-

bačke burze sudjelovali su ili bili konzulti-

rani djelatnici Londonske i Pacifičke burze

te stručnjaci američkog SEC-a.

30. ožujka 1992.,

obveznice društva

‘Jadranka’ Mali Lošinj.

PRVA TRANSAKCIJA

U samim počecima trgovalo se na velikim

dražbama koje su organizirane u sjedištu

Burze na Ksaveru i na kojima su svi brokeri

bili fizički prisutni.

TRGOVANJE NEKADA

3

RAZVOJ TEHNOLOGIJE NA ZAGREBAČKOJ BURZI

Kao relativno mlada, Zagrebačka burza

imala je prigodu iskoristiti mogućnosti suv-

remene tehnologije za organiziranje trgovi-

ne te tako svoje poslovanje učiniti konku-

rentnijim i dostupnijim. Kako se sama Burza

razvijala od niske razine trgovanja do stup-

nja koji ostvaruje danas, tako se razvijala i

tehnologija koju je Burza koristila.

Prvi sustav trgovanja na Zagrebačkoj burzi

zahtijevao je fizičku prisutnost brokera koji

su se za vrijeme dražbe nalazili u posebnoj

prostoriji, izravno isticali i izvikivali svoje

ponude te na taj način zaključivali transak-

cije. Samim tijekom dražbe upravljao je

voditelj dražbe, isticanje ponuda i transak-

cija bilježilo se u računalo, kako bi se bitni

podaci mogli prikazati na zaslonima ra-

zmještenim po dvorani, a u jednom trenut-

ku moglo se trgovati samo jednim vrijedno-

snim papirom.

Krajem 1992. godine Zagrebačka burza

počinje obavljati javne dražbe u ime Hr-

vatskog fonda za privatizaciju, uz korištenje

nove programske podrške za dražbe razvi-

jene na Burzi.

Početak elektroničkog trgovanja

Kako bi pojednostavnila i pojeftinila trgova-

nje, u ožujku 1994. Burza uvodi svoj prvi

elektronički distribuirani sustav trgovanja:

TEST-1. Sustav je po prvi put omogućavao

članovima Zagrebačke burze da trguju iz-

ravno iz svojih ureda koristeći osobno raču-

nalo i modem. Iako su trgovali iz svojih ure-

da, članovi su mogli jednostavno doznati

stanje ponude i potražnje na Burzi uspos-

tavljajući vezu sa središnjim računalom u

sjedištu Burze i prihvaćajući paket sa svim

ponudama i transakcijama. Trgovanje je

organizirano oko koncepta knjige naloga

(order driven), i po prvi put bilo je jednos-

tavno trgovati bitno većim brojem vrijedno-

snih papira, i to istovremeno i svaki dan.

Sustav je razvila Zagrebačka burza, a njego-

va je glavna prednost bila je dostupnost u

vrijeme kada je komunikacijska infrastruk-

tura u Hrvatskoj bila vrlo nerazvijena.

Izlazak na Internet

Od početka 1995. godine, zahvaljujući

podršci CARNET-a, prvog davatelja inter-

netskih usluga u Hrvatskoj, Zagrebačka

burza predstavlja svoje službene inter-

netske stranice, na kojima su se mogli

naći osnovni podaci o Burzi te redovita

dnevna izvješća o trgovanju i kretanju

cijena. U to vrijeme, Zagrebačka burza

bila je prva burza u Europi i jedna među

prvima na svijetu s vlastitim službenim

internetskim stranicama.

TEST-1.5

Kako bi udovoljila rastućem intenzitetu

trgovanja, Burza u travnju 1997. uvodi

svoj prvi elektronički sustav za trgovanje

u realnom vremenu: TEST-1.5. Naizgled

vrlo sličan sustavu TEST-1, sustav TEST-

1.5 imao je jedno vrlo bitno poboljšanje:

članovi Burze sada su imali neprekidnu

vezu sa Zagrebačkom burzom, i sve nove

ponude bile su im slane odmah i auto-

matski. Kako bi se olakšao prijelaz s jed-

nog sustava na drugi, sustav TEST-1.5

omogućavao je sudjelovanje u trgovanju i

brokerima koji su koristili stariju inačicu

sustava.

MOST i MOSTich

Krajem svibnja 1999. Burza uvodi treću

generaciju svog elektroničkog trgovin-

skog sustava: MOST. Napuštajući staru

programsku jezgru, MOST uvodi jednos-

tavnije korisničko sučelje, ukida brojna

ograničenja sustava TEST-1.5 i, možda

najbitnije, uvodi automatsko sklapanje

transakcija (automatic matching). Tako-

đer, sustav MOST bio je izrađen tako da

ga se moglo jednostavno prilagođavati

novim potrebama i financijskim proizvo-

dima te proširivati u budućnosti.

Zagrebačka

burza bila je

prva burza u

Europi i jedna

među prvima

na svijetu s

vlastitim

službenim

internetskim

stranicama.

4

RAZVOJ TEHNOLOGIJE NA ZAGREBAČKOJ BURZI

Sustavi na kojima se trgovina na Zagrebačkoj

burzi odvijala do jeseni 2007. bili su i više

nego zadovoljavajući za tadašnji stupanj raz-

voja hrvatskog tržišta kapitala, a osobito su

bili značajni jer je na kreiranju koncepta i

razvoju radio isključivo domaći tim stručnja-

ka: pokojni prof. Dean Rosenzweig; Davorin

Ruševljan, dugogodišnji Burzin voditelj Tr-

govine i tehnologije; mr. sc. Darko Perhoč,

također višegodišnji stručnjak Burze za mre-

že i mrežne servise, te Davorin Meštrić.

Godine 2007. došlo je do konsolidacije hr-

vatskog tržišta kapitala i pripajanja Varaždin-

ske burze Zagrebačkoj. Novonastale okol-

nosti, koje su rezultirale velikim brojem

uvrštenih vrijednosnih papira, kao i poveća-

nim volumenom trgovanja, ali i prirodan raz-

voj tržišta kapitala, jačanje investicijske klime

i velik interes svih sudionika tržišta za novim

financijskim proizvodima ukazali su na pot-

rebu implementiranja novog sustava koji će

moći zadovoljiti potrebe mladog, ali izuzet-

no brzo rastućeg hrvatskog tržišta.

Od jeseni 2007. Zagrebačka burza koristi

X-Stream trgovinsku platformu NASDAQ

OMX-a.

2007.

pripajanje

Varaždinske

burze

Zagrebačkoj;

novi trgovinski

sustav—OMX

X-Stream.

5

BURZA - FUNKCIJA I VAŽNOST

Burza predstavlja svojevrsnu poveznicu između izdavatelja, članova, regulatora i javnosti.

Ujedno je i mjesto gdje se susreću kupci i prodavatelji, od-

nosno organizirano i regulirano tržište gdje se cijena formi-

ra suprotstavljanjem ponude i potražnje.

1. Mjesto prikupljanja kapitala za kompanije. Kroz

ponudu vrijednosnih papira javnosti putem burze.

2. Mjesto prikupljanja kapitala za državu. Kroz javnu

ponudu na burzi dionica tvrtki u kojima država ima

većinski udjel; putem plasiranja dužničkih vrijednos-

nih papira na burzu.

3. Činitelj gospodarskog napretka i barometar eko-

nomije. Burzovno trgovanje omogućuje pokretlji-

vost kapitala kroz mobiliziranje sredstava koja bi

inače bila plasirana u štednju i sl., čime se tvrtkama

uvrštenima na burzu omogućuje rast i razvoj, što

posljedično vodi i gospodarskom napretku. Tako-

đer, fuzije tvrtki kroz pripajanja i spajanja putem

Burze jedan su od najuobičajenijih i najčešćih načina

razvoja i rasta kompanija. Kretanja cijena dionica i

indeksa mogu ukazivati na gospodarsku klimu.

4. Stvaranje investicijskih prilika za ‘male’ ulagatelje.

5. Razvoj kulture korporativnog upravljanja

6

ZAGREBAČKA BURZA - ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

7

2012. NA ZAGREBAČKOJ BURZI

Kada bi se 2012. na domaćem tržištu kapitala iščitavala

isključivo iz statističkih burzovnih pokazatelja, ne bi bilo

lako pronaći svjetliju stranu izvješća: redovni promet dio-

nicama praktički je prepolovljen, a pad ukupnog prome-

ta veći od -35% donekle je ublažen porastom redovnog

prometa obveznicama većim za +107%. Dionički indeksi

CROBEX i CROBEX10 na gotovo su u bod jednakim

razinama kao lani, što je zapravo dobra vijest, osobito

uzevši u obzir prošlogodišnju dvoznamenkastu korekciju.

Srećom, statistika nije jedina mjera dinamičnosti tržišta –

izvan brojki događalo se dosta toga što bi u nekim budu-

ćim izvješćima trebalo donijeti više pozitivnih predznaka.

Godinu 2012. na Zagrebačkoj burzi obilježilo je nekoliko

važnih obljetnica: dvadeseta godišnjica prve transakcije

– budući da je 30. ožujka 1992. sklopljena prva transakci-

ja, i to obveznicama društva Jadranka d.d. iz Malog Loši-

nja; indeks CROBEX u rujnu je obilježio petnaestu godi-

šnjicu svog postojanja, a njegovo kreiranje bilo je izuzetno

značajno u kontekstu povećanja vidljivosti domaćeg tržiš-

ta kapitala, osobito u godinama kada je bilo nužno ojačati

dioničarsku kulturu te potaknuti interes stranih ulagatelja

za Zagrebačku burzu i hrvatsko tržište kapitala u cjelini.

Edukativne potrebe financijskog tržišta već treću godinu

prati Akademija Zagrebačke burze, kroz čije je seminare,

predavanja i programe tijekom 2012. prošlo više od 800, a

od osnutka više od 2000 polaznika.

Akademija također inicira razna okupljanja sudionika fi-

nancijske industrije pa je krajem siječnja organiziran prvi

okrugli stol o hrvatskom tržištu kapitala – veliki interes

prisutnih potvrdio je da postoji izuzetna potreba za otvo-

renim dijalogom o temama koje se tiču financijske zajedni-

ce i njezine uloge u gospodarstvu Hrvatske.

Na samom kraju svibnja održan je drugi 'Otvoreni inves-

ticijski dan', koji je okupio 7 društava uvrštenih na Zagre-

bačku burzu i 40-ak predstavnika investicijskih društava i

fondovske industrije, s namjerom da se osigura dvosmjer-

ni protok informacija između uvrštenih društava i ulagate-

lja, dok su sredinom lipnja Zagrebačka burza i Hrvatska

agencija za nadzor financijskih usluga, kojima se po prvi

put pridružilo i Središnje klirinško depozitarno društvo,

održale treću edukaciju namijenjenu izdavateljima čiji su

vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište Zagrebačke

burze, a kojoj je nazočilo više od 150 zainteresiranih sudi-

onika. Svi prisutni bili su jednoglasni u isticanju potrebe

daljnje edukacije kako bi svi sudionici tržišta zajedničkim

naporima održavali visoku razinu transparentnosti kao

jednog od temeljnih preduvjeta funkcioniranja hrvatskog

tržišta kapitala u skladu s europskim i svjetskim standardi-

ma.

S potpisivanjem ugovora o obavljanju specijalističke

trgovine za dionicu AD Plastika d.d. u veljači 2012.god.

Zagrebačka burza 2012. godinu zaključila je s ukupno tri

dionice (Uljanik Plovidba d.d., AD Plastik d.d. i Atlantic

Grupa d.d.) čiju likvidnost podupiru specijalisti, odnosno

tzv. održavatelji tržišta.

Nadalje, prelaskom u službeno tržište svoju posvećenost

transparentnosti potvrdio je u 2012. godini Uljanik d.d.,

dok je Ledo d.d na Glavnoj skupštini izglasao prelazak u

Službeno tržište, koje uvrštenje očekujemo tijekom 2013.

god.

U Rovinju je sredinom listopada održana konferencija

'Izazov promjene: budućnost financijskih tržišta', prva

ujedinjena konferencija Zagrebačke burze i fondovske

industrije. Izuzetno velik interes sudionika te odlična pos-

jećenost konferencijskih sadržaja najbolji je indikator da je

udruživanje ovih dviju konferencija bio odličan potez koji

je kreirao značajne sinergijske učinke vidljive ne samo

kroz kvalitetu predavanja i govornika, već i kroz međusob-

no dijeljenje znanja, ideja i poslovnih kontakata.

Godina je zaključena dodjelom Nagrada Zagrebačke bur-

ze, a obzirom na okolnosti u kojima danas djeluje financij-

ska zajednica, promicanje najuspješnijih i najistaknutijih

sudionika tržišta kapitala ima posebno značenje.

Ipak, 2012. ostat će ponajviše u znaku početka trgovine

strukturiranim vrijednosnim papirima: prvi put od os-

nutka Burze omogućena je trgovina novom vrstom instru-

menta, a riječ je i o prvim vrijednosnim papirima primlje-

nima na Inozemni MTP te o prvom stranom izdavatelju na

Zagrebačkoj burzi. Osim što je time proširen spektar inve-

sticijskih proizvoda u koje je moguće ulagati na domaćem

tržištu, otvorena je mogućnost ulaganja u vrste imovine

koje bi inače bile teško ili potpuno nedostupne, a s krajem

godine na Zagrebačkoj burzi bilo je moguće trgovati s

ukupno 16 certifikata, kojima su temeljna imovina zlato,

nafta, njemačke obveznice i indeks DAX. Interes ulagatelja

je velik te je od sredine rujna – kada je započela trgovina

certifikatima – do kraja godine ostvaren promet strukturi-

ranim vrijednosnim papirima u iznosu od gotovo 52 mili-

juna kuna.

8

ZAGREBAČKA BURZA U REGIONALNOM KONTEKSTU

IZAZOVI

Skretanje pozornosti kompa-

nijama na mogućnost prikup-

ljanja kapitala putem burze.

Novi proizvodi i usluge:

U rujnu 2012. započela trgovina

certifikatima (jedna od vrsta

strukturiranih vrijednosnih papi-

ra). Riječ je o vrijednosnim papi-

rima izdanima od strane financij-

skih institucija (banaka) čija cije-

na ovisi o kretanju cijene temelj-

nog instrumenta (eng.

'underlying') te o uvjetima isplate

koji su unaprijed definirani od

strane izdavatelja. Prikladni za

ulagatelje koji žele optimalno

iskoristiti potencijal pozitivnih,

ali i stagnirajućih pa čak i padaju-

ćih trendova. Ulagateljima se

pruža mogućnost ulaganja u vrs-

te imovine koje bi im inače bile

teško ili potpuno nedostupne, a

omogućuju i diverzificiranje por-

tfelja.

Certifikati zadovoljavaju specifične

potrebe ulagatelja koje se ne mo-

gu ostvariti standardiziranim i uo-

bičajeno dostupnim financijskim

instrumentima.

Certifikatima se trguje jednako kao

i dionicama, a likvidnost podupiru

specijalisti ('market makeri').

Uvođenje trgovine certifikatima

značilo je prvu novu vrstu instru-

menta na Zagrebačkoj burzi od

osnutka, prvi vrijednosni papir

primljen na Inozemni MTP te pr-

vog stranog izdavatelja na Zagre-

bačkoj burzi.

Daljnje unaprjeđenje transpa-

rentnosti i povećanje standarda

korporativnog upravljanja

uvrštenih društava.

Povećanje razine znanja svih

sudionika tržišta.

9

BUDUĆNOST ZAGREBAČKE BURZE

Uloga značajnog ekonomskog indi-

katora gospodarstva.

Nastavak privatizacije državnih tvrt-

ki preko Burze.

Uvođenje novih proizvoda i usluga

s ciljem povećanja likvidnosti.

Daljnje unaprjeđenje transparen-

tnosti i povećanje standarda korpo-

rativnog upravljanja uvrštenih druš-

tava.

Praćenje konsolidacijskih trendova

burzovnog poslovanja.

10

STRUKTURA TRŽIŠTA ZAGREBAČKE BURZE

Uređeno tržište trgovinski je segment kojim upravlja

Zagrebačka burza i na kojem je moguće trgovanje uvrš-

tenim instrumentima. Osnovna razlika uređenog tržišta

i MTP-a jest razina transparentnosti.

Transparentnost uključuje dostavu svih zakonom i Pra-

vilima Burze propisanih informacija o izdavatelju i uvrš-

tenim financijskim instrumentima koji mogu utjecati na

cijenu instrumenta.

Uređeno tržište podijeljeno je na sljedeće segmente:

Vodeće tržište

Službeno tržište

Redovito tržište.

Vodeće tržište najzahtjevniji je tržišni segment u smislu

zahtjeva koje postavlja pred izdavatelja, osobito glede

transparentnosti. Redovito tržište obvezuje izdavatelja

na dostavu samo minimalnih informacija propisanih

Zakonom o tržištu kapitala, dok za Službeno i Vodeće

tržište postoje dodatne obveze propisane Pravilima

Burze.

Dodatno, prilikom uvrštenja na uređeno tržište u pravi-

lu je potrebno izraditi prospekt čija je svrha dati ulaga-

telju potrebne informacije za procjenu vrijednosti in-

strumenta.

Uz uređeno tržište, Zagrebačka burza upravlja i Multi-

lateralnom trgovinskom platformom (MTP-om).

Sukladno odredbama Zakona o tržištu kapitala, MTP

nema isti status kao uređeno tržište. Obzirom na niže

zahtjeve koji se postavljaju pred izdavatelje instrume-

nata i instrumente kojima se trguje na MTP-u, rizik in-

vestiranja u takve instrumente može biti veći od rizika

investiranja u instrumente kojima se trguje na uređe-

nom tržištu.

Neovisno o navedenom, za instrumente primljene na

MTP postoji minimum javno dostupnih informacija

kako bi se ulagateljima omogućilo donošenje utemelje-

nih investicijskih odluka.

MTP Zagrebačke burze podijeljen je na:

Domaći MTP

Inozemni MTP.

Domaći MTP namijenjen je prijamu instrumenata izda-

vatelja sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, pri čemu ne

postoji obveza paralelnog uvrštenja na nekom drugom

tržištu.

Inozemni MTP namijenjen je prijamu instrumenata iz-

davatelja iz drugih država, pri čemu je nužno da instru-

ment za koji se traži prijam bude uvršten na burzu ili

uređeno tržište druge države.

11

UVJETI UVRŠTENJA NA UREĐENO TRŽIŠTE

Na Zagrebačku burzu mogu se uvrstiti dematerijalizirani vrijednosni papiri koji zadovoljavaju uvjete propisane

Zakonom o tržištu kapitala te sljedeće uvjete propisane Pravilima Burze:

UVJETI PRIJAMA NA MTP

12

UVJETI POVLAČENJA DRUŠTVA S TRŽIŠTA

13

PRIKUPLJANJE INFORMACIJA OD IZDAVATELJA I OBVEZE

IZVJEŠTAVANJA OD STRANE IZDAVATELJA

Društva u Redovitom tržištu dužna su nakon uvrštenja dostavljati samo one minimalne informacije propisane Zakonom o tržištu

kapitala, dok Službeno tržište i Vodeće tržište moraju zadovoljiti i dodatne uvjete propisane Pravilima Burze.

Intranet za izdavatelje

14

TRGOVINA

REDOVITA TRGOVINA

Redovita trgovina odvija se svakog radnog dana na

koji se trguje (trgovinski dan) u razdoblju između 9:30

i 16:00 sati. Iznimno, ako bi se za pojedini instrument

pokrenuo mehanizam dražbe uravnoteženja, vrijeme

trgovine samo za taj Instrument bit će produženo do

završetka dražbe uravnoteženja.

Redovita trgovina na Zagrebačkoj burzi odvija se unu-

tar knjige ponuda putem trgovinskog sustava na način

da članovi unose ponude u sustav, a te se ponude, ka-

da je to moguće, automatski pretvaraju u transakcije

sukladno unaprijed utvrđenom algoritmu.

Redovita burzovna trgovina sastoji se od slijedećih fa-

za:

predotvaranja

kontinuirane trgovine (eventualno s dražbama

uravnoteženja)

1. Predotvaranje

Predotvaranje trgovine odvija se svakog trgovinskog

dana u razdoblju između 9:30 i 10:00 sati, produženo

za trajanje varijabilnog završetka koji može iznositi naj-

više 5 minuta. Svrha predotvaranja je ustanovljavanje

što realnije i reprezentativnije (prve) cijene određenog

Instrumenta u trgovinskom danu. Tijekom predotvara-

nja članovi unose ponude u trgovinski sustav, ali ne

dolazi do sklapanja transakcija. Transakcije se sklapaju

na kraju postupka predotvaranja po jedinstvenoj cijeni,

tzv. cijeni otvaranja.

Izračun cijene otvaranja odvija se u tri koraka:

određivanje maksimalne količine

određivanje minimalnog iznosa preostale količi-

ne

izračun prosječne cijene.

2. Kontinuirana trgovina

Kontinuirana trgovina odvija se svakog trgovinskog

dana u razdoblju između 10:00 i 16:00 sati. Iznimno,

ako bi se za pojedini instrument pokrenuo mehanizam

dražbe uravnoteženja, vrijeme trgovine samo za taj in-

strument bit će produženo do završetka dražbe urav-

noteženja.

Ponude koje nisu izvršene tijekom predotvaranja, osta-

ju u trgovinskom sustavu. Nakon otvaranja nastavlja se

kontinuirana trgovina tijekom koje članovi neprestano

mogu davati nove ponude, povlačiti ili mijenjati posto-

jeće ponude, a trgovinski sustav neprekidno uspoređu-

je ponude te ih kada je to moguće spaja u transakcije.

TRGOVINA UNUTAR KNJIGE PONUDA

Zagrebačka burza krajem studenog 2007. godine završila je projekt zamjene dotadašnjih trgovinskih sustava

(MOST i BTS) modernom NASDAQ OMX X-Stream trgovinskom platformom. Uvođenje nove trgovinske plat-

forme veliki je infrastrukturni zahvat i predstavlja temeljni tehnološki iskorak u cilju omogućavanja veće sigur-

nost trgovanja te jednostavne nadogradnje novim instrumentima i novim tehnologijama. Trgovinski sustav služi

za sklapanje transakcija unutar knjige ponuda (redoviti i posebni režim trgovanja), sklapanje transakcija izvan

knjige ponuda (sklapanje blok-transakcija, održavanje javnih dražbi) i objavu podataka o transakcijama skloplje-

nim van Burze (OTC transakcije).

Trgovina se može odvijati unutar Knjige ponuda i izvan Knjige ponuda.

15

TRGOVINA UNUTAR KNJIGE PONUDA

POSEBAN REŽIM TRGOVANJA

Posebni režim trgovine odvija se svakog trgovinskog

dana u vremenu od 11 do 13 sati , produženo za traja-

nje varijabilnog završetka koji može iznositi najviše 5

minuta, sukladno algoritmu koji definira predotvaranje.

Iznimno, ako bi se za pojedini instrument pokrenuo

mehanizam dražbe uravnoteženja, vrijeme trgovine

samo za taj instrument bit će produženo do završetka

dražbe uravnoteženja.

U posebnom režimu trgovanja trguje se manje likvid-

nim dionicama, a Burza će svakog prvog petka u trom-

jesečju objaviti listu dionica koje se trguju u posebnom

režimu trgovine, temeljem trgovinskih podataka iz

prethodnog tromjesečja.

DRAŽBA URAVNOTEŽENJA

U slučaju unosa ponude koja bi rezultirala jednom ili

više transakcija koje bi premašile limit promjene cijene,

ne dolazi do sklapanja transakcija izvan limita promje-

ne cijene već se automatski pokreće dražba uravnote-

ženja. Dražba uravnoteženja ima iste karakteristike kao

i predotvaranje te tijekom nje moguće unositi, mijenjati

i povlačiti ponude, a do sklapanja transakcija dolazi na

kraju dražbe kada se zatvore transakcije po jedinstve-

noj, teoretskoj cijeni dražbe i nastavi se dalje s kontinu-

iranom trgovinom.

Mehanizam dražbi uravnoteženja primjenjuje se u tr-

govini dionicama i strukturiranim vrijednosnim papiri-

ma.

Trajanje dražbe uravnoteženja iznosi:

za dionice: 8 minuta produženo za trajanje vari-

jabilnog završetka koji može trajati najviše 5 mi-

nuta

za strukturirane vrijednosne papire: 2 minute

produženo za trajanje varijabilnog završetka koji

može trajati najviše 1 minutu.

1. Dražba uravnoteženja tijekom predotvaranja

U predotvaranju, referentna cijena u odnosu na koju se

prati postotak promjene cijene tijekom predotvaranja

je zaključna cijena prethodnog trgovinskog dana

(prosječna cijena ponderirana količinom svih transakci-

ja sklopljenih unutar knjige ponuda). Ako teoretska

cijena otvaranja u trenutku otvaranja premašuje dozvo-

ljeni limit promjene cijene, automatski će se pokrenuti

dražba uravnoteženja.

2. Dražba uravnoteženja tijekom kontinuirane tr-

govine

Referentna cijena u odnosu na koju se prati promjena

cijene u kontinuiranoj trgovini zaključna je cijena pret-

hodnog trgovinskog dana (prosječna cijena ponderira-

na količinom svih transakcija sklopljenih unutar knjige

ponuda). Referentna cijena može se mijenjati tijekom

trgovinskog dana kao posljedica dražbi uravnoteženja.

Po isteku dražbe uravnoteženja nova referentna cijena

u odnosu na koju se prati postotak promjene cijene jest

cijena postignuta u okviru dražbe uravnoteženja.

16

TRGOVINA IZVAN KNJIGE PONUDA

JAVNA DRAŽBA

Dražba je postupak u kojem ponuditelj pod unaprijed

određenim uvjetima daje ponudu za sklapanje ugovora

kojim stječe, daje ili prenosi vlasništvo ili neko drugo

pravo nad predmetom ili predmetima dražbe, a sudio-

nici dražbe se sukladno pravilima dražbe međusobno

natječu za prihvaćanje te ponude.

Tijekom nadmetanja zastupnici kupca mogu unositi

ponude za kupnju i to:

Za dražbu s fiksnim završetkom u vremenu od

11 do 12 sati.

Za dražbu s varijabilnim završetkom u vremenu

od 11 sati do završetka dražbe, pri čemu trenu-

tak završetka dražbe određuje samostalno trgo-

vinski sustav u vremenskom razdoblju između

12 i 12:15 sati, bez sudjelovanja ili utjecaja djela-

tnika burze, koristeći generator slučajnih

brojeva.

Najbolju ponudu odabire računalni sustav Burze na

način da se ponuda na prodaju zatvori sa najpovoljni-

jom ponudom na kupnju.

BLOK-TRANSAKCIJE

Dogovorene transakcije izvršene na uređenom tržištu

ili MTP-u.

Blok-transakcije sklapaju se izmjenom poruka putem

trgovinskog sustava.

Minimalnu veličinu blok-transakcije za određene in-

strumente Burza određuje odlukom koju objavljuje na

svojim internetskim stranicama.

TRANSAKCIJE IZVAN BURZE (OTC TRANSAKCIJE)

Transakcije sklopljene izvan uređenog tržišta ili MTP-a

koje članovi i institucionalni investitori prijavljuju burzi

u svrhu informiranja javnosti.

17

NADZOR TRGOVINE

Sustav za nadzor prikuplja i procjenjuje podatke o tr-

govanju te olakšava potrebne istražne radnje, s ciljem

sprječavanja i otkrivanja zlouporabe tržišta i trgovanja

na osnovi povlaštene informacije.

Ključno je koreliranje novosti (objava u medijima, na

internetu i sl.) i relevantnih informacija o izdavateljima

s podacima o ponudama i sklopljenim transakcijama.

Mjere i postupci nadzora

• praćenje trendova i otkrivanje bitnih odstupanja u

kretanju cijene ili prometa pojedinih financijskih in-

strumenata

• praćenje trendova i otkrivanje bitnih odstupanja u

učestalosti izlaganja ponude, njihove prisutnosti u

knjizi ponuda i njihove realizacije u zaključenim

transakcijama

• praćenje i analiza kreiranja cijene u okviru pojedinih

faza trgovanja s pojedinim financijskim

instrumentima

• praćenje provođenja postupka poništenja zaključe-

nih transakcija

• praćenje povezanosti između objava izdavatelja fi-

nancijskih instrumenata s kretanjem prometa i cijena

prije ili nakon javne objave

• praćenje povezanosti između objava tržišnih analiza

članova ili sa njima povezanih osoba s njihovom tr-

govinom pojedinim instrumentima i kretanjem pro-

meta i cijena prije ili nakon javne objave tih analiza.

AWACS sustav za nadzor trgovine

18

NADZOR TRGOVINE — TRGOVANJE TEMELJEM

POVLAŠTENIH INFORMACIJA

Povlaštena informacija

Informacija precizne naravi koja nije bila javno dostup-

na i koja se posredno ili neposredno odnosi na jednog

ili više izdavatelja financijskih instrumenata ili na jedan

ili više financijskih instrumenata te koja bi, kada bi bila

javno dostupna, vjerojatno imala značajan utjecaj na

cijene tih financijskih instrumenata ili na cijene poveza-

nih izvedenih financijskih instrumenata.

Smatra se da takva vjerojatnost značajnog utjecaja pos-

toji ako bi razumni ulagatelj vjerojatno uzeo u obzir

takvu informaciju kao dio osnove za donošenje svojih

investicijskih odluka. (čl. 455. ZTK)

Obavještavanje javnosti o povlaštenim

informacijama

Izdavatelj financijskog instrumenta obvezan je bez od-

gode obavještavati javnost o povlaštenim informacijama

koje se neposredno odnose na tog izdavatelja, pri čemu

je obvezan osigurati da je informacija potpuna, istinita i

sadržajno točna. (čl. 459. ZTK)

Izdavatelj će bez odlaganja izvijestiti Burzu i javnost o

svakoj materijalnoj činjenici (isključivši općepoznate

činjenice i događaje), osim ako se koristi pravom na od-

godu javnog objavljivanja, u kojem slučaju takva činjeni-

ca ima status Povlaštene informacije. (čl. 140. Pravila

Burze)

Odgađanje javnog objavljivanja povlaštene in-

formacije

Izdavatelj može, na vlastitu odgovornost, odgoditi javno

objavljivanje povlaštene informacije kako ne bi narušio

svoje opravdane interese, pod uvjetom da ta odgoda ne

bi dovela javnost u zabludu i da izdavatelj može osigu-

rati povjerljivost te informacije. (čl. 461. ZTK).

Burza može od izdavatelja zatražiti da potvrdi ili opo-

vrgne glasine ili vijesti koje se odnose na izdavatelja, a

ne proizlaze iz informacija koje je izdavatelj ranije dos-

tavio Burzi i javnosti, a utječu ili mogu utjecati na cijenu

Instrumenata izdavatelja.

Burza može zatražiti od izdavatelja da objavi određene

podatke ako procijeni da su oni nužni kako bi investicij-

ska javnost bila potpuno i cjelovito informirana. (čl.

140., 141., 142. Pravila Burze)

19

NADZOR TRGOVINE — TRGOVANJE TEMELJEM

POVLAŠTENIH INFORMACIJA

20

EDUKACIJA

Samo informirani ulagatelj može donijeti investicijsku odluku primjerenu svom investicijskom profilu.

• Akademija Zagrebačke burze

• Virtualna burza

• Posjeti učenika i studenata; Dan otvorenih vrata Akademije; Otvoreni investicijski dan; održavanje raznih

predavanja i radionica izvan Burze; edukacija za izdavatelje…

• Program za menadžere za odnose s investitorima

• Edukacija društava uvrštenih u Službeno tržište

• Nagrade Zagrebačke burze.

Akademija Zagrebačke burze

Akademija Zagrebačke burze utemeljena je s ciljem razvoja hrvatskog tržišta

kapitala povećanjem stručnosti, iskustva i znanja brokera, investitora i opće

javnosti iz područja financijskih instrumenata, trgovanja, europske prakse i

drugih financijskih tema.

Namijenjena je svim sadašnjim i potencijalnim sudionicima financijskog tržišta, u rasponu od malih investitora,

preko infrastrukturnih ustanova do profesionalaca.

Akademija Zagrebačke burze posebnu pozornost usmjerava prilagođavanju tečajeva potrebama i okolnostima

svojstvenima hrvatskom tržištu, uz usredotočen i praktičan pristup edukaciji.

Do sada je kroz razne oblike edukacije koju organizira Akademija prošlo više od 2000 polaznika.

www.akademijazse.hr

akademija.zagrebacke.burze

21

EDUKACIJA

Virtualna burza

• Simulacija burzovnog trgovanja temeljena na stvar-

nim podacima s Burze.

• Svaki igrač počinje ulagati s virtualnih 40.000 HRK.

• Pobjednici se proglašavaju dva puta godišnje, naj-

bolji su nagrađeni.

• Odličan edukativni alat za stvarno buduće ulaganje.

Konferencije

Kroz više od dvadeset godina koliko kontinuira-

no traje, konferencija Zagrebačke burze postala

je središnje mjesto susreta domaće i regionalne

financijske zajednice.

Svake godine Konferencija okuplja više od 300

sudionika i velik broj uglednih domaćih i stranih

govornika.

2012. spajanje konferencije Zagrebačke burze i

konferencije fondovske industrije – najuspješnija

konferencija do sad.

22

EDUKACIJA

Program za menadžere za odnose s investitorima

Prvi certificiran program te vrste u Hrvatskoj, ali i u

užoj regiji.

• Namijenjen ponajprije usavršavanju djelatnika koji

se unutar organizacija bave odnosima s investitori-

ma, ali i svima koji su profesionalno vezani uz pro-

nalaženje optimalne ravnoteže između potrebe

tvrtke za konkurentnošću, rastom i razvojem s jed-

ne te interesa svih udjelničara s druge strane.

• Poduzeća koja promišljaju dugoročno morat će in-

vestitore promatrati kao strateške partnere i ulagati

u odnos s njima jer to je jedini način za opstanak na

sve konkurentnijem i zahtjevnijem tržištu.

• Primjena programa doprinosi jačanju ulagateljske

klime i povjerenja u hrvatsko tržište kapitala i sveu-

kupno gospodarstvo, kao i podizanju transparen-

tnosti društava uvrštenih na Zagrebačku burzu.

MEDIJSKA PRISUTNOST

23

DISTRIBUCIJA TRGOVINSKIH INFORMACIJA

Sustav za praćenje trgovanja u realnom vremenu.

• online

• visoka razina personaliziranja

• grafovi

• različite mogućnosti grupiranja vrijednosnica

• mogućnost odabira vidljivih kolona i redoslijeda po

svim tablicama

• automatsko sortiranje kod osvježavanja podataka

• izvoz podataka i dr.

24

Ovu brošuru pripremila je i izdala Zagrebačka burza d.d., Zagreb, Ivana Lučića 2a/22 (dalje: Burza).

Brošura ima za svrhu informiranje javnosti i ne može se ni na koji način smatrati ponudom ili pozivom na kupnju odnosno savjetom o trgovanju ili

ulaganju u financijske instrumente niti mišljenjem o povoljnosti ili nepovoljnosti pribavljanja ili prodaje bilo koje vrste financijskog instrumenta koji se

u njoj navodi, te ista ne može služiti kao zamjena za vlastitu prosudbu i procjenu bilo kojeg korisnika ove brošure.

Burza ne odgovara za štetu nastalu posljedično korištenju podataka iz ove brošure.

Burza dozvoljava daljnje korištenje podataka iz ove brošure uz obavezno navođenje izvora.

Zagrebačka burza d.d. | The Zagreb Stock Exchange Inc.

Ivana Lučića 2a | 10 000 Zagreb | Croatia | www.zse.hr

Tel: +385 1 4686 800 | Fax: +385 1 4677 680

pitanja@zse.hr Zagreb, ožujka 2013.