EEvidentiranje videntiranje unovodstvo ttrgovargovačkke

659 / 2009 65

Računovodstv

oEvidentiranje Evidentiranje trgovačke djelatnosti trgovačke djelatnosti kod obrtnikakod obrtnikaTrgovina je djelatnost ali i vještina kupnje robe radi prodaje drugima da bi se pritom zaradilo. Za obavljanje trgovačke djelatnosti treba imati registrirano obavljanje trgovine uz zadovoljenje određenih uvjeta. Kod obavljanja trgovine potrebno je pridržavati se točno propisanih odredbi i pravila za trgovinu.Na koji način i pod kojim uvjetima mogu fizičke osobe obavljati trgovački obrt, kako trgovci obveznici poreza na dohodak (obrtnici) posluju u trgovini na malo, a kako u trgovini na veliko, kako je uređen obračun i isplata plaća zaposlenih u trgovačkom obrtu, na koji način moraju isticati cijene u prodavaonici, koje su obveze trgovaca prema potrošačima, što je i kako se evidentira povratna naknada za ambalažu, te što se dešava kod nepoštivanja zakonskih propisa i obveza, samo su neka od specifičnih pitanja u trgovačkom poslovanju obrtnika “dohodaša“ o kojima detaljnije pišemo u članku.

Valentina Bocak, dipl. oec.

1. Općenito o trgoviniTrgovina obuhvaća kupnju i prodaju robe i/ili pružanje usluga u tr-

govini na domaćem ili inozemnom tržištu1.Trgovinom se mogu baviti pravne i fizičke osobe koje su registrira-

ne za obavljanje trgovine – trgovci2.

1.2. Obavljanje trgovineObavljanje trgovačke djelatnosti regulirano je odredbama Zakona

o trgovini3.Trgovci se bave trgovinom slobodno i uz jednake uvjete na tržištu,

na način4 kojim se ne sprječava, ne narušava i ne ograničava slo-bodno tržišno natjecanje5.

1 Prema odredbama čl. 3. Zakona o trgovini (Nar. nov. br. 87/08, 96/08,

116/08).2 Sukladno odredbama čl. 4. st. 1. Zakona o trgovini.

3 Zakon o trgovini objavljen je u Nar. nov. br. 49/03, 103/03 i 170/03.4 Sukladno odredbi čl. 4. St. 2. Zakona o trgovini.5 Slobodno tržišno natjecanje je u Republici Hrvatskoj određeno Ustavom. Odred-

bom čl. 49. st. 1. i st. 2. Ustava Republike Hrvatske (Nar. nov. br. 41/01 i 55/01) tržišne slobode se utvrđuju kao temeljna gospodarska prava. Poduzetnička i tržišna sloboda temelji su gospodarskog ustroja Hrvatske. Država osigurava

UDK: 388.6/458.6

Trgovci mogu u manjem opsegu, bez upisa u registar, obavljati i druge poslove, koji služe obavljanju djelatnosti trgovine, a koji se uobičajeno obavljaju uz djelatnost trgovine 6.

Osim trgovaca (koji su registrirani za obavljanje trgovačke djelat-nosti), trgovinu može obavljati i:

nositelj i/ili član seljačkog gospodarstva ili obiteljskog poljopri-

vrednog gospodarstva upisan u Upisnik poljoprivrednih gos-podarstava7, kada svoje poljoprivredne proizvode prodaje na malo izvan prodavaonica na štandovima i klupama na tržnica-ma na malo, na štandovima i klupama izvan tržnica na malo, pokretnom prodajom, prigodnom prodajom (sajmovi, izložbe i sl.), u proizvodnim objektima seljačkih ili obiteljskih poljopri-vrednih gospodarstava8, kao i na tržnicama na veliko9,

svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu. Zabranjena je zlouporaba monopolskog položaja određenog zakonom. Temeljni propis kojim su u RH ure-đena pravila ponašanja i mjere za zaštitu tržišnog natjecanja je Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja (Nar. nov. br. 122/03).

6 Prema odredbi čl. 4. st. 3. Zakona o trgovini.7 Sukladno odredbama Pravilnika o upisu u upisnik poljoprivrednih gospodarsta-

va (Nar. nov., br. 128/02 do 29/09)8 Prema odredbi čl. 5. st. 1 t. 1., a vezano za čl. 10. st. 1. podst. 1., 2., 5., 9. i

10. Zakona o trgovini.9 Sukladno čl. 7. st. 3. Zakona o trgovini.

9 / 200966

Računovodstv

o

Evidentiranje trgovačke djelatnostikod obrtnika

pravna ili fizička osoba koja nema obvezu upisa u Upisnik do-

bavljača sadnog materijala10, kad poljoprivredni sadni materi-jal prodaje na malo izvan prodavaonica na štandovima i klu-pama na tržnicama na malo, na štandovima i klupama izvan tržnica na malo, pokretnom prodajom, prigodnom prodajom (sajmovi, izložbe i sl.), te u spremištima, trapilištima i sl. koja prodaju poljoprivredni sadni materijal11, kao i na tržnicama na veliko12,pravna ili fizička osoba koja posjeduje povlasticu za gospo-

darski ribolov na moru, povlasticu za gospodarski ribolov na slatkim vodama, povlasticu za uzgoj riba i drugih morskih or-ganizama i povlasticu za akvakulturu, kada ribe i druge morske organizme prodaje na malo izvan prodavaonica na štandovi-ma i klupama na tržnicama na malo, putem kioska, pokret-nom prodajom, prigodnom prodajom (sajmovi, izložbe i sl.) i u proizvodnim objektima pravnih ili fizičkih osoba koje posjeduju povlasticu za akvakulturu ili povlasticu za uzgoj riba i drugih morskih organizama13, kao i na tržnicama na veliko ribom14,pravna ili fizička osoba upisana u Upisnik šumoposjednika,

kad šumske proizvode prodaje na malo izvan prodavaonica na štandovima i klupama na tržnicama na malo, na štandovima i klupama izvan tržnica na malo, pokretnom prodajom, prigod-nom prodajom (sajmovi, izložbe i sl.)15, kao i na dražbama16 i tržnicama na veliko17,zastupnik koji obavlja direktnu prodaju za registriranog trgov-

ca ili proizvođača, tepravna ili fizička osoba registrirana za obavljanje proizvodne

djelatnosti, kad svoje proizvode prodaje na malo.Trgovina se može obavljati kao18:trgovina na veliko ili/i trgovina na malo. Prije važeći Zakon o trgovini19 je u obavljanje trgovine ubrajao i po-

sredovanje u trgovini, na koje se prema odredbama novog (trenutno važećeg)20 Zakona o trgovini21 primjenjuju odredbe Zakona o obve-znim odnosima22, ako Zakonom o trgovini nije drugačije određeno.

1.3. Zabrana prodaje alkoholnih pića i duhana

Zakonom o trgovini propisana je zabrana23 prodaje alkoholnih pića i drugih pića koja sadržavaju alkohol, osobama mlađim od 18 godina u trgovinama na malo.

Na svim prodajnim mjestima na kojima se prodaju alkoholna pića i pića koja sadržavaju alkohol mora biti istaknuta oznaka o

10 Sukladno odredbama Pravilnika o upisu u upisnike dobavljača, laboratorija i uzorkivača poljoprivrednog sjemena i sadnog materijala (Nar. nov., br. 29/08 do 37/09)

11 Prema odredbi čl. 5. st. 1 t. 2., a vezano za čl. 10. st. 1. podst. 1., 2., 5., 9. i 12. Zakona o trgovini.

12 Sukladno čl. 7. st. 3. Zakona o trgovini.13 Prema odredbi čl. 5. st. 1 t. 3., a vezano za čl. 10. st. 1. pods. 1., 4., 5., 9. i

11. Zakona o trgovini.14 Sukladno čl. 7. st. 6. Zakona o trgovini15 Prema odredbi čl. 5. st. 1 t. 4., a vezano čl. 10. st. 1. podst. 1., 2., 5. i 9.

Zakona o trgovini.16 Sukladno čl. 6. Zakona o trgovini.17 Sukladno čl. 7. Zakona o trgovini.18 Prema odredbama čl. 3. st. 2. Zakona o trgovini.19 Objavljenog u Nar. nov., br. 49/03 do 55/04.20 Prema odredbama čl. 3. St. 3. Zakona o trgovini.21 Objavljenog u Nar. nov., br. 87708, 96/08 i 116/08.22 Zakon o obveznim odnosima objavljen je u Nar. nov., br. 35/05 i 41/08.23 Sukladno odredbama čl. 11 st. 1. i 2. Zakona o trgovini.

zabrani prodaje alkohola i pića koja sadržavaju alkohol, mlađima od 18 godina.

Zabrana se odnosi i na prodaju duhana i duhanskih proizvoda24.25

2. Uvjeti za obavljanje trgovine25

Za obavljanje trgovine moraju biti ispunjeni:minimalni tehnički uvjeti1) , kojima moraju udovoljavati po-slovne prostorije, oprema i sredstva pomoću kojih se obavlja trgovina te drugi uvjeti s obzirom na oblik i način obavljanja trgovine26.

Ispunjavanje minimalnih tehničkih uvjeta utvrđuje rješenjem mje-sno nadležni županijski ured za gospodarstvo odnosno ured Grada Zagreba (temeljem podnesenog zahtjeva za izdavanje rješenja o is-punjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti trgovine)27 .

opći sanitarni i zdravstveni uvjeti2) , kojima moraju udovolja-vati poslovne prostorije, oprema, sredstva i osobe koje nepo-sredno posluju s robom, koja može utjecati na zdravlje ljudi.Da bi 3) trgovac obrtnik mogao početi obavljati djelatnost trgo-vine mora imati otvoren trgovački obrt u nadležnom županij-skom uredu, odnosno uredu Grada Zagreba na čijem području će biti sjedište obrta.

Za otvaranje obrta trgovac mora ispunjavati opće uvjete 28 (- ne smije mu pravomoćnom sudskom presudom, rješenjem o prekrša-ju ili odlukom Suda časti biti izrečena sigurnosna mjera ili zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti dok ta mjera traje, - treba imati pravo korištenja prostorom za obavljanje obrta) i uvjet stručne os-posobljenosti (kako obavljanje djelatnosti trgovine spada u vezane obrte29, obrtnik mora imati odgovarajuću stručnu spremu propisanu Pravilnikom o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja po-vlastica30).

U Tabeli 1. dajemo popis vezanih obrta u djelatnosti trgovine sa potrebnom stručnom spremom koja je potrebna za obavljanje istih.

24 Prema odredbi čl. 11. st. 3. Zakona o trgovini25 Sukladno odredbama čl. 12. do čl. 16. Zakona o trgovini26 Minimalni tehnički uvjeti propisani su u Pravilniku o minimalnim tehničkim

i drugim uvjetima koji se odnose na prodajne objekte, opremu i sredstva u prodajnim objektima i uvjetima za prodaju robe izvan prodavaonica (Nar. nov. br. 66/09).

27 Sukladno odredbama čl. 13. Zakona o trgovini.28 Prema odredbama čl. 3. Zakona o obrtu (Nar. nov., br. 77/93 ,90/96, 64/01,

71/01, 68/07 i 79/07).29 Obrti se, prema čl. 2. St. 1. Zakona o obrtu, dijele na: a) slobodne obrte (za

koje se, kao uvjet ne traži ispit o stručnoj osposobljenosti ili majstorski ispit) b) vezane obrte (za koje se, kao uvjet traži ispit o stručnoj osposobljenosti ili majstorski ispit), c) povlaštene obrte (koji se smiju obavljati samo na temelju povlastice koju izdaje nadležno ministarstvo).

30 Pravilnik o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica objav-ljen je u Nar. nov. br. 42/08.

679 / 2009 67

Računovodstv

oValentina Bocak, dipl. oec.

Tabela 1.

BrojčanaOznaka iz NKD a

Naziv vezanog obrta Naziv zanimanjaSloženost zanimanja

Uvjet za obavljanje obrta

Daljnjakvalifikacija

52000.00 Trgovina na malo u specijaliziranoj prodavaonici

Prodavač

Srednja stručna sprema ekonomskog ili komercijalnog smjera

Srednja stručna sprema u odgovarajućem zanimanju

Gimnazija

Upravni referent

Administrativni tajnik

343+4++4++4++

5*

52100.00 Trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama

Prodavač


Gimnazija

Upravni referent


344++4++

5*

52100.01 Prodaja robe u kiosku Pomoćni prodavač 1

45.10.01 Trgovina motornim vozilima na malo Prodavač


Gimnazija

Upravni referent


344++4++

5*

Oznake u zadnjem stupcu »Složenost zanimanja« označavaju:1 – stručna osposobljenost prema Programu ispita o stručnoj osposobljenosti (»Narodne novine«, broj 101/95 i 5/04)1*- stručna osposobljenost određena posebnim propisom2 – niža stručna sprema3 – srednja stručna sprema u trogodišnjem trajanju3+ – osposobljavanje za trgovačko poslovanje4 – srednja stručna sprema u četverogodišnjem trajanju i srednja školska sprema (KV, SSS i SŠS)4++ – osposobljavanje za trgovačko poslovanje i poznavanje robe5 – majstorski ispit

5* – trgovac

Napominjemo da i trgovac koji ima registrirano poduzeće za obavljanje trgovačke djelatnosti također mora ispunjavati uvjet stručne ospo-sobljenosti31, na način da ima zaposlenog barem jednog32 djelatnika sa odgovarajućom stručnom spremom za poslove koje obavljaju, prema odredbama Pravilnika o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica33.

Isto tako, vrlo je često pitanje tko može pomagati obrtniku u obavljanju obrta? Obrtniku mogu pomagati članovi obitelj-skog domaćinstva, kojima se smatraju: bračni drug, djeca, roditelji, usvojenici i usvojitelji, pastorčad i osobe koje je obrtnik dužan uzdržavati.

3. Oporezivanje trgovaca obrtnikaTrgovci obrtnici obveznici su plaćanja poreza na dohodak, te vođenja poslovnih knjiga i evidencija sukladno odredbama Zakona o porezu

na dohodak34.Međutim, trgovac obrtnik postaje obveznik plaćanja poreza na dobit (sukladno odredbama Zakona o porezu na dobit35) i vođenja poslovnih

knjiga i evidencija prema Zakonu u računovodstvu36 ukoliko37:u prethodnom poreznom razdoblju ostvari ukupni primitak veći od 2.000.000,00 kuna, ili1) u prethodnom poreznom razdoblju ostvari dohodak veći od 400.000,00 kuna, ili2) ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj od 2.000.000,00 kuna, ili3) u prethodnom poreznom razdoblju prosječno zapošljava više od 15 radnika.4)

4. Trgovina na maloTrgovina na malo čini kupnju robe radi daljnje prodaje stanovništvu za njihovu osobnu potrošnju ili uporabu u kućanstvu i i profesionalnim

korisnicima ako za tu prodaju nije potrebno ispunjavanje dodatnih minimalnih tehničkih i drugih uvjeta propisanih posebnim propisima 38.

31 Prema odredbi čl. 1. st. 2. Zakona o obrtu, a vezano za čl. 2. st. 2., te čl. 8. st. 1. istog zakona, pravna osoba mora zaposliti barem jednog 32 Prema odredbi čl. 8. St. 1. Zakona o obrtu.33 Pravilnik o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica objavljen je u Nar. nov., br. 42/08.34 Zakon o porezu na dohodak objavljen je u Nar. nov. br. 177/04 i 73/08.35 Zakon o porezu na dobit objavljen je u Nar. nov. br. 177/04, 90/05 ,57/06i 146/08.36 Zakon o računovodstvu objavljen je u Nar. nov. br. 109/07.37 Sukladno odredbama čl. 2 st. 4. Zakona o porezu na dobit.38 Prema odredbama čl. 9. st. 1. Zakona o trgovini.

9 / 200968

Računovodstv

o


Trgovina na malo može se obavljati39:u prodavaonicama (prodajnim prostorijama) i

izvan prodavaonica (ako su za takav način prodaje

ispunjeni propisani uvjeti).

39Prodaja robe izvan prodavaonica može se obavljati kao proda-ja40:

na štandovima i klupama na ili izvan tržnica na malo, – na

štandovima i klupama unutar trgovačkih centara, ustanova i sl., – putem kioska, – pokretnom prodajom,prodajom na daljinu (prodaja putem kataloga, TV prodaja, pro-

daja putem interneta, prodaja putem telefona), – direktnom prodajom putem zastupnika, – prodaja putem automata, – prigodnom prodajom (sajmovi, izložbe i sl.), – u proizvodnim objektima seljačkih ili obiteljskih poljoprivrednih gospodarsta-va, – u proizvodnim objektima pravnih ili fizičkih osoba koje posjeduju povlasticu za akvakulturu ili povlasticu za uzgoj riba i drugih morskih organizama, – u spremištima, trapilištima i sl. koja prodaju poljoprivredni sadni materijal.

Prodaja robe na javno-prometnim površinama na štandovima i klupama izvan tržnica na malo, putem kioska, putem automata kao i prigodna prodaja, može se obavljati samo na mjestima koja svo-jom odlukom odredi predstavničko tijelo mjesno nadležnog grada ili općine. Isto tako se prodaja robe na štandovima i klupama izvan tržnica na malo, putem kioska, putem automata te prigodna prodaja na površinama koje imaju pristup s javno-prometne površine, može obavljati samo na mjestima za koja je nadležno tijelo jedinice lokalne samouprave dalo odobrenje41.

Fizičke osobe koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom mogu vlastite poljoprivredne proizvode slobodno prodavati na tržnicama na malo, tržnicama na veliko, na prigodnim prodajama, sajmovima, izložbama, priredbama i sl. ukoliko su upisani u Upisnik seljačkih gospodarstava ili obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava42.

4.1. Poslovne knjige i evidencije kod obavljanja trgovačkog obrta na malo

Trgovci koji obavljaju trgovinu na malo u vidu obrta podliježu opo-rezivanju prema odredbama Zakona o porezu na dohodak43 . Pre-ma navedenom Zakonu obrt se smatra samostalnom djelatnošću44.

Obrtnici koji obavljaju samostalnu djelatnosti dužni su se upisati u registar poreznih obveznika poreza na dohodak45 i utvrđivati dohodak na temelju podataka iz poslovnih knjiga i evidencija46.

Kod obavljanja samostalnih djelatnosti propisane su slijedeće te-meljne poslovne knjige47:

knjiga primitaka i izdataka (obrazac KPI),

knjiga prometa (obrazac KPR),

popis dugotrajne imovine (obrazac DI),

39 Prema odredbama čl. 9. st. 2. Zakona o trgovini.40 Sukladno odredbama čl. 10. st. 1. Zakona o trgovini.41 Prema odre3dbama čl. 10. st. 3. i 4. Zakona o trgovini.42 Prema odredbama čl. 40b. Zakona o poljoprivredi (Nar. nov. br. 66/01 i 83/02)

vlastite poljoprivredne proizvode na tržištu mogu prodavati samo poljoprivred-nici koji su upisani u Upisnik seljačkih gospodarstava ili obiteljskih poljoprivred-nih gospodarstava., a vezano za odredbe čl. 5. st. 1. Zakona o trgovini.

43 Zakon o porezu na dohodak objavljen je u Nar. nov. br. 177/04 i 73/08.44 Prema odredbi čl . 17. Zakona o porezu na dohodak.45 Upis u registar poreznih obveznika obavlja se predajom obrasca RPO (Prijava

u registar poreznih obveznika) nadležnoj ispostavi Porezne uprave, sukladno odredbi čl. 91. Zakona o porezu na dohodak.

46 Sukladno odredbi čl. 23. Zakona o porezu na dohodak.47 Prema odredbama čl. 34. do čl. 37. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov.,

br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09 i 9/09).

evidencija o tražbinama i obvezama (obrazac TO).Trgovci su dužni osigurati podatke o stanju robe u prodajnom

objektu na temelju isprava iz kojih se može spoznati poslovni doga-đaj48 koji moraju sadržavati podatke o imenu ili nazivu dobavljača, broju i nadnevku isprave o zaduženju ili razduženju robe, nazivu, mjernoj jedinici i količini robe, prodajnoj cijeni robe, promjeni pro-dajne cijene robe za svaki prodajni objekt.

Ukoliko su fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost ujed-no i obveznici poreza na dodanu vrijednost, tada su obvezni voditi i slijedeće evidencije49:

knjige primljenih računa (knjige U-RA) 50 iknjige izdanih računa (knjige I-RA) 51.

4.1.1. Knjiga primitaka i izdataka (obrazac KPI)Knjiga primitaka i izdataka52 je temeljna knjigovodstvena evidenci-

ja u koju obrtnici upisuju podatke o naplaćenim poslovnim primicima i plaćenim poslovnim izdacima tijekom jednog poreznog razdoblja.53

Primici odnosno izdaci nastali tijekom nekog poslovnog događaja, evidentiraju se po načelu blagajne53 tj. primi-tak se evidentira kada je primljena uplata, a izdatak kada je izvršena isplata.

Primjerice, kada kupac plaća gotovinom primitak se evidentira istog trena, kod plaćanja čekom primitak nastaje u trenutku primitka čeka. Ukoliko kupac plaća kreditnom karticom primitak nastaje na-platom (uplatnom kartične kuće) na žiro račun trgovca.

Isplata se evidentira kada banka ili dr. organizacija za platni promet izvrši primljeni nalog za plaćanje (primjerice datum na izvatku žiro-računa), pri plaćanju čekom isplata se evidentira u trenutku predaje čeka, dok kod plaćanja kreditnom karticom izdatak nastaje danom plaćanja sa žiro računa kartičnoj kući (prema primljenom računu iste). Kada trgovac plati gotovinom izdatak se evidentira istog da-na54.

U Knjizi primitaka i izdataka porezni obveznici mogu evidentirati podatke o dnevnom gotovinskom prometu.

Ukoliko evidencije o dnevnom gotovinskom prometu vode prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost (u knjizi I-RA), tada u Knji-zi primitaka i izdataka mogu gotovinski promet upisivati u jednom iznosu za cijelo obračunsko razdoblje, u rokovima propisanima za utvrđivanje obveze poreza na dodanu vrijednost55.

48 Prema odredbama čl. 16. Zakona o trgovini.49 Sukladno odredbama čl. 23. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar.

nov. br. 47/95, 106/96, 164/98, 105/99, 54/00, 73/00, 127/00 , 86/01, 48/04, 82/04, 90/05, 76/07, 87/09 i 94/09) te čl.128. do čl. 134. Pravilnika o pore-zu na dodanu vrijednost (Nar. nov. br. 60/96, 113/97, 7/99, 112/99, 119/99, 44/00, 63/00, 80/00, 109/00, 54/01, 58/03, 198/03, 55/04, 77/04, 153/05, 79/07, 34/08 i 97/09).

50 Prema odredbama čl. 129. st. 4., 5, i 6. Pravilnika o porezu na dodanu vri-jednost, obveznici poreza na dodanu vrijednost moraju voditi knjigu U-RA za redovne isporuke, knjigu U-RA za primljene predujmove i knjigu U-RA za vla-stitu potrošnju.

51 Prema odredbama čl. 129. st. 4., 5, i 6. Pravilnika o porezu na dodanu vri-jednost, obveznici poreza na dodanu vrijednost moraju voditi knjigu I-RA za redovne isporuke, knjigu I-RA za primljene predujmove i knjigu I-RA za vlastitu potrošnju.

52 Prema odredbama čl. 34. Pravilnika o porezu na dohodak.53 Sukladno odredbi čl. 8. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak.54 Sukladno odredbama čl. 8. st. 9. Pravilnika o porezu na dohodak.55 Sukladno odredbama čl. 7. Zakona o PDV – u te čl. 41. Pravilnika o PDV – u,

porezna obveza za isporuke dobara koje su obavljene u razdoblju od prvog do posljednjeg dana u mjesecu odnosno od prvog do posljednjeg dana u tromje-sečju – nastaje istekom tog razdoblja.

699 / 2009 69

Računovodstv


Ako nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, gotovinski promet mogu upisivati u knjizi primitaka i izdataka u jednom iznosu za prethodni mjesec..

Unos podataka u Knjigu primitaka i izdataka mora se obaviti najka-snije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec56.

Obveznici poreza na dodanu vrijednost obvezni su unos podataka u Knjigu primitaka i izdataka obaviti u roku propisanom za uplatu poreza na dodanu vrijednost57.

U knjigu primitaka i izdataka obvezno se u primitke unosi iznos nenaplaćenih potraživanja (za koja nije pokrenut sudski spor, niti je dužnik u postupku stečaja ili likvidacije) od kojih je obrtnik odustao i donio odluku o odricanju od potraživanja. Iznos nenaplaćenih potraži-vanja se u KPI unosi u godini u kojoj je donesena odluka o odricanju od potraživanja58.

Na kraju poreznog razdoblja (godine) primici i izdaci se zbrajaju. Izdacima se, na kraju poslovne (kalendarske ) godine dodaju izdaci otpisa dugotrajne imovine59.

U slučaju otuđenja ili likvidacije obrta, te u slučaju prelaska s utvrđivanja dohotka na utvrđivanje dobiti, zbrojenim primicima/izda-cima na kraju poreznog razdoblja dodaju se primici i/ili izdaci propi-sani člancima 31. i 32. Pravilnika o porezu na dohodak.

Obrtnik vodi jednu Knjigu primitaka i izdataka, neovisno o broju poslovnih jedinica (prodavaonica).

4.1.2. Knjiga prometa (obrazac KPR)Knjiga prometa je evidencija u koju se na kraju radnog dana, a naj-

kasnije prije početka idućega radnog dana, upisuju primici naplaćeni u gotovu novcu i čekovima.

4.1.2.1. U kojim se slučajevima ne mora voditi knjiga prometa?

Obveznici poreza na dohodak koji evidencije o dnevnom goto-vinskom prometu vode u knjizi I-RA (prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost), na način da podatke o dnevnom gotovinskom prometu u navedenoj knjizi I-RA iskazuju na kraju radnog dana ili najkasnije prije početka idućeg radnog dana, uz uvjet da se te knjiga I-RA vodi na mjestu na kojem se ostvaruju primici u gotovini – nisu obvezni voditi knjigu prometa60.

Isto tako, obveznici poreza na dohodak, neovisno o tome jesu li ili ne u sustavu poreza na dodanu vrijednost, koji podatke o dnevnom gotovinskom prometu iskazuju svakodnevno (na kraju radnog dana ili najkasnije prije početka idućeg radnog dana) u knjizi primitaka i izdataka, uz uvjet da tu evidenciju vode na mjestu na kojem se ostvaruju primici u gotovini – nisu obvezni voditi knjigu prometa.

4.1.3. Evidencija tražbina i obveza (obrazac TO)U Evidenciju o tražbinama i obvezama upisuju se izdani i primljeni

računi.

56 Prema odredbi čl. 34. St. 7. Praviln ika o porezu na dohodak.57 Prema odredbi čl. 18. st. 1. , a vezano za čl. 19. st. 3. Zakona o PDV – u, pore-

zni obveznici dužni su ponijeti prijavu PDV i uplatiti porez na dodanu vrijednost po istom do zadnjeg dana u tekućem mjesecu po proteku obračunskog razdo-blja. Primjerice, mjesečni obveznici podnošenja PDV obrasca, gotovinski pro-met u Knjizi primitaka moraju upisati najkasnije do posljednjeg dana slijedećeg mjeseca za prethodni mjesec (na primjer do 30.6. za 5. mjesec i td.). Obveznici poreza na dodanu vrijednost koji obrazac PDV podnose tromjesečno, gotovin-ski promet upisuju u Knjigu primitaka i izdataka do posljednjeg dana u mjesecu za prethodno tromjesečje (primjerice do 31.7.za razdoblje od 1.4.-30.6.).

58 Sukladno odredbi čl. 8. st. 8. Pravilnika o porezu na dohodak.59 Izdaci otpisa dugotrajne imovine utvrđuju se prema odredbama čl. 12. Zakona

o porezu na dobit (Nar. nov. br. 177/04, 90/05 ,57/06 i 146/08), te čl. 25. st. 1. t. 3. Pravilnika o porezu na dohodak.

60 Sukladno odredbama čl. 36. st 2. Pravilnika o porezu na dohodak.

Računi plaćeni ili naplaćeni gotovinom se ne upisuju u obrazac TO.

Evidencija o tražbinama i obvezama sadržava podatke o rednom broju, nazivu kupca odnosno dobavljača, broju i nadnevku izlaznog odnosno ulaznog računa i zaračunatom iznosu, nadnevku plaćanja/naplate te plaćenom odnosno naplaćenom iznosu.

4.1.3.1. U kojem se slučaju ne mora voditi evidencija o tražbinama i obvezama?

Fizičke osobe koje dohodak utvrđuju na temelju poslovnih knjiga a koje su u sustavu poreza na dodanu vrijednost, nisu obvezne voditi evidenciju tražbina i obveza (obrazac TO) ukoliko u knjigama pri-mljenih i izdanih računa (knjige U-RA i I-RA) kronološki vode (re-dom kako su primljeni odnosno izdani računi) sve primljene i izdane račune a ne samo one koji su naplaćeni / plaćeni.

Ukoliko knjige primljenih i izdanih računa (knjige U-RA i I-RA) vode samo prema plaćenim odnosno naplaćenim računima, obvezni su voditi evidenciju tražbina i obveza61.

4.1.4. Popis dugotrajne imovine (obrazac DI)U popis dugotrajne imovine se u trenutku nabave upisuju stvari

ili prava koja služe za stjecanje dohotka, čija je nabavna vrijednost62 (ili trošak proizvodnje) veća od 2.000,00 kuna, a vijek trajanja dulji od godine dana.

Popis dugotrajne imovine ustrojava se prilikom stjecanja obrta, a vodi se neprekidno tijekom obavljanja djelatnosti do otuđenja ili likvidacije djelatnosti.

Dugotrajna imovina može biti potrošiva (strojevi, zgrade, oprema i drugo), nepotrošiva (zemljište) i istrošiva (kupljeni patenti, plaćena vrijednost poduzeća – goodwill i drugo). U popis dugotrajne imovine unose se i stvari iz vlastite proizvodnje poreznog obveznika ako služe za obavljanje djelatnosti (npr. u slučaju vlastite izgradnje skladišta ili instaliranja stroja).

Popis dugotrajne imovine služi za utvrđivanje izdataka poslova-nja po osnovi otpisa (amortizacije)63 dugotrajne imovine, koji se sastavlja za svaku kalendarsku godinu i zaključuje sa stanjem na dan 31. prosinca.

4.1.4.1. Izdaci dugotrajne imovineZa razliku od ostalih izdataka poslovanja kod kojih se primjenjuje

„princip blagajne“, prema kojem se izdaci u poslovnim knjigama evi-dentiraju kada su plaćeni, izdaci za dugotrajnu imovinu čine izuzetak od navedenog načela.

Izdaci dugotrajne imovine se (neovisno o trenutku plaćanja) raspo-ređuju kroz vijek trajanja dugotrajne imovine kao otpis (amortizacija) u skladu sa Zakonom o porezu na dobit64.

Međutim, ukoliko se dugotrajnoj imovini smanji vrijednost zbog nastanka izvanrednih događaja (elementarne nepogode, požara, krađe i sl.) te ako o tome postoje zapisnici mjerodavnih tijela (pri-

61 Prema odredbama čl. 37. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak.62 Prema čl. 29. st. 1. Pravilnika o porezu na dohodak u nabavnu vrijednost du-

gotrajne imovine uključuje se kupovna cijena umanjena za popuste iskazane u računu, carina i uvozne pristojbe, nepovratni porezi, izdaci za projektiranje i nadzor, izdaci pripreme prostora za građenje, izdaci instaliranja opreme, prije-voza i drugi izdaci nastali u postupku dovođenja sredstva u radno stanje.

63 Izdaci otpisa dugotrajne imovine utvrđuju se prema odredbama čl. 12. Zakona o porezu na dobit i čl. 25. st. 1. t. 3. Pravilnika o porezu na dohodak. Trošak amortizacije predmeta dugotrajne imovine priznaje se u porezni rashod od pr-voga dana mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem je dugotrajna imovina stavljena u upotrebu (prema odredbi čl. 12. st. 8. Zakona o porezu na dobit).

64 Amortizacija dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine propisana je čl. 12. Zakona o porezu na dobit, a sukladno odredbi čl. 21. st. 9. Zakona o porezu n dohodak.

9 / 200970

Računovodstv

o


mjerice, kada je štetu od prirodne nepogode zapisnikom utvrdilo nadležno tijelo i tome sl.), izdaci za popravak oštećenja odbijaju se u trenutku plaćanja (po principu blagajne)

Amortizaciji ne podliježu zemljište, šume i slična obnovljiva pri-rodna bogatstva, financijska imovina, spomenici kulture te umjet-nička djela.

Izdaci za nabavu zemljišta mogu se odbiti tek prilikom otuđe-nja ili izuzimanja (primjerice, ako poduzetnik odluči prodati zemlji-šte po cijeni od 150.000,00 kuna, čija je nabavna cijena iznosila 100.000,00 kuna, u izdatke će knjižiti iznos nabavne cijene zemljišta od 100.000,00 kuna, dok će se primljeni iznos od 150.000,00 kuna knjižiti u primitke).

4.1.4.2. Amortizacija dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine

Amortizacija se obračunava pojedinačno i priznaje kao rashod u svoti obračunanoj na trošak nabave po linearnoj metodi primjenom slijedećih godišnjih amortizacijskih stopa:

za građevinske objekte i brodove veće od 1000 BRT, (20 1) godina), 5%,za osnovno stado, osobne automobile (5 godina), 20%,2) za nematerijalnu imovinu, opremu, vozila, osim za osob-3) ne automobile, te za mehanizaciju (4 godine), 25%,za računala, računalnu opremu i programe, mobilne tele-4) fone i opremu za računalne mreže (2 godine), 50%,za ostalu nespomenutu imovinu (10 godina), 10%.5)

Navedene stope se mogu podvostručiti. (primjerice, poduzetnik može odlučiti kako će se nabavljeni kamion amortizirati primjenom stope 50%, iako je zakonom propisana stopa od 25%)

Porezni obveznici mogu obračunavati amortizaciju u svoti nižoj od porezno dopustive (primjerice, poduzetnik može odlučiti da će nabavljenu opremu amortizirati kroz narednih 5 godina po stopi od 20%, iako je zakonom dopuštena stopa od 25%).

Amortizacija predmeta dugotrajne imovine počinje se obračuna-vati od prvoga dana mjeseca koji slijedi iza mjeseca u kojem je du-gotrajna imovina stavljena u upotrebu (primjerice, ako je poduzetnik nabavio osobni automobil 03.11.2006. godine, za isti će amortizaciju početi obračunavati od 01.12.2006. godine).

Amortizacija za osobne automobile i druga sredstva za osobni prijevoz priznaje se do iznosa 400.000,00 kuna od nabavne cijene osobnog vozila. Ako trošak nabave premašuje navedenu svotu, amortizacija iznad navedene svote priznaje se samo ako sredstvo služi isključivo za registriranu djelatnost najma ili prijevoza.

Kada je neka dugotrajna imovina do kraja amortizirana (otpisana), na istu se više ne obračunava amortizacija. Međutim, u cijelosti ot-pisana (amortizirana) dugotrajna imovina se i nadalje zadržava u popisu dugotrajne imovine.

4.1.4.3. Izdaci prodane, darovane, otuđene ili uništene dugotrajne imovine65

Trošak amortizacije za prodanu, darovanu, te drugi način otu-đenu ili uništenu dugotrajnu imovinu priznaje se u izdatke do kraja mjeseca u kojem je dugotrajna imovina bila u upotrebi (primjeri-ce, ako je poduzetnik prodao kamion 15.09.2009. godine, za isti će amortizaciju obračunavati zaključno sa 30.09.2009. godine).

Neamortizirani iznos dugotrajne imovine, koja je prodana, da-rovana, otuđena ili uništena prije isteka amortizacijskog razdoblja, priznaje se u izdatke u poreznom razdoblju u kojemu je dugotrajna

65 Prema odredbama čl. 12. st. 9., st. 10. i st. 11. Zakona o porezu na dobit.

imovina prodana, darovana, na drugi način otuđena ili uništena (primjerice, ukoliko poduzetnik odluči u 12. mjesecu 2009. godine prodati kamion nabavljen u 12. mjesecu 2008. godine po cijeni od 200.000,00 kuna (tržišna vrijednost66), čija je nabavna vrijednost iznosila 255.000,00 kuna, a trošak amortizacije obračunan po stopi od 25% godišnje u iznosu od 63.750,00 kuna (255.000,00 x 25%) – u izdatke (u naravi) će knjižiti neamortiziranu vrijednost kamiona u iznosu od 191.250,00 kuna (255.000,00 – 63.750,00), a u primitke (u naravi) će knjižiti prodajnu cijenu.

Razlika između neamortizirane vrijednosti prodanog kamiona (191.250,00 kuna) i tržišne vrijednosti (ostvarene prodajne cijene od 200.000,00 kuna) povećava ukupne primitke u Knjizi primitaka i izdataka (u razdoblju evidentiranja).

4.1.4.4. Izdaci tekućeg održavanja dugotrajne imovine67

Ukoliko trgovac obrtnik djelatnost trgovine obavlja u poslovnom prostoru s određenom opremom (koja se nalazi u popisu dugotrajne imovine ili ima sklopljen ugovor o najmu), izdaci koji nastaju korište-njem toga prostora i opreme (tekuće održavanje, izdaci za utrošenu energiju i ostale komunalne usluge) čine poslovne izdatke samo na osnovu urednih isprava iz kojih je vidljivo da se odnose na korišteni poslovni prostor i opremu.

Ako trgovac obrtnik djelatnost trgovine obavlja u stambenom pro-storu (koji nije upisan u popis dugotrajne imovine ili nema sklopljen ugovor o najmu), u poslovne izdatke ne mogu se knjižiti troškovi koji nastaju korištenjem prostora.

4.1.5. Osiguravanje podataka o stanju robe u prodajnom objektu

Primjenom odredbi novog Zakona o trgovini68 prestale su važiti odredbe Pravilnika o načinu vođenja popisa robe u trgovini na ma-lo69, kojima je propisana obveza vođenja posebnog popisa (Knjige popisa), koji su bili obvezni voditi trgovci na malo i druge osobe koje prodaju svoje vlastite proizvode na malo.

Novi Zakon o trgovini propisuje obvezu trgovca da nadležnom in-spektoru i drugoj ovlaštenoj osobi osigura podatke o stanju robe u prodajnom objektu70, koje mora osigurati samo trgovac (ne i druge osobe koje obavljaju trgovinu a nisu trgovci71), a koje moraju sadr-žavati podatke o:

imenu ili nazivu dobavljača,

broju i nadnevku isprave o zaduženju ili razduženju robe,

nazivu, mjernoj jedinici i količini robe,

prodajnoj cijeni robe i

promjeni prodajne cijene robe.

Kako same odredbe nisu precizirane, a propisani sadržaj isprave o podacima o stanju robe u prodajnom mjestu je vrlo sličan podacima koje je trebao sadržavati nekadašnji poseban popis (Knjiga popisa, primke-kalkulacije…), trgovci podatke o stanju robe u prodajnom mjestu mogu i nadalje voditi na dosadašnjim evidencijama ili ustro-jiti nove evidencije, pod nekim drugim nazivom, a koje moraju sadr-žavati podatke propisane Zakonom.

66 Prema odredbama čl. 28. st. 1. i 4. Pravilnika o porezu na dohodak.67 Sukladno odredbama čl. 25. st. 5. i st. 6. Pravilnika o porezu na dohodak.68 „Novi“ Zakon o trgovini objavljen je u Nar. nov., br. 87/08, 96/08 i 116/08, a

primjenjuje se od 02.kolovoza 2008. godine.69 Pravilnika o načinu vođenja popisa robe u trgovini na malo objavljen je u Nar.

nov., br. 122/07.70 Sukladno odredbi čl. 16. Zakona o trgovini.71 Sukladno odredbama čl. 5. St. 1. Zakona o trgovini.

719 / 2009 71

Računovodstv


Ukoliko se evidencije (podaci) o stanju robe ne vode u prodajnom objektu, trgovac ih je dužan po zahtjevu nadležnog inspektora i druge ovlaštene osobe dostaviti u roku od 24 sata.

U nastavku dajemo mogući izgled evidencije o podacima o stanju robe u prodajnom mjestu.

Podaci o robi u prodavaonici

R. br.

Datum upisa dokumenta (o zaduženju ili razduženju)

Naziv i broj dokumenta (o zaduženju

ili razduženju)

Iznos – vrijednost robe

Zaduženje kn

Razduženje kn

1. 2. 3. 4. 5.

….

4.1.5.1. Zaduženje robeDo početka primjene novog Zakona o trgovini, kao dokument za

zaduženje robe koristila se primka, popularno zvana kalkulacija koja se, s obzirom na svoj sadržaj (podaci o dobavljaču, ispravi, zaduženju robe, nazivu, mjernoj jedinici i količini robe, te prodajnoj cijeni robe, a koji su propisani i odredbama novog Zakon o trgovini) može i nadalje primjenjivati kao dokument o zaduženju robe u prodavaonici.

4.1.5.2. Razduženje robeKao dokumenti za razduženje robe služe izdani računi kupcima.

4.1.5.3. Zapisnik o promjeni cijene robeUkoliko trgovac promijeni cijenu neke robe (primjerice, radi sezon-

skog ili prigodnog sniženja i dr.) treba o tome sastaviti zapisnik koji sadrži podatke o:

nazivu i sjedištu trgovca i prodajnog objekta,

rednom broju i datumu sastavljanja zapisnika,

nazivu robe, količini, staroj i novoj prodajnoj cijeni s porezom,

iznosu prodajne vrijednosti robe za koji se vrijednost robe po-većava odnosno smanjuje, tepotpis odgovorne osobe.

Promjene cijena robe se temeljem sastavljenog zapisnika evidenti-raju u evidenciji o podacima o stanju robe u prodajnom mjestu („Po-daci o stanju robe u prodavaonici“).

4.2. Izdavanje računaTrgovac obrtnik dužan je za svaku prodaju, odnosno obavljenu

uslugu izdati račun72.

4.2.1. Obveza izdavanja računa za fizičke osobe (obrtnike) koji nisu u sustavu PDV-a

Trgovac fizička osoba (obrtnik) koji nije u sustavu poreza na doda-nu vrijednost mora na računu iskazati73:

podatke o izdavatelju (naziv radnje, podatke o vlasniku odno-

sno nositelju zajedničke djelatnosti), podatke o poslovnoj jedinici ako je promet obavljen preko po-

slovne jedinice, nadnevak izdavanja računa,

broj računa,

naziv robe ili usluge,

jediničnu cijenu i ukupni iznos računa.

72 Prema odredbama čl. 23. st. 4. Zakona o porezu na dohodak.73 Sukladno čl. 38. st. 7. Pravilnika o porezu na dohodak.

Račun se ispostavlja najmanje u dva primjerka, od kojih se jedan uručuje kupcu, a drugi služi izdavatelju kao isprava za knjiženje u poslovnim knjigama.

Primjer gotovinskog računa obrtnika trgovca koji nije u sustavu PDV-a:

Trgovački obrt „Sunce“,vlasnik Ivan Ninić,Prodavaonica br. 1.Zagreb, Savska bb

Zagreb, 05.10.2009.RAČUN broj 132

Naziv Količina Cijena Ukupno1. Likvi det.za suđe 1 kd 7,80 kn 7,80 kn2. Mlijeko 2,8% 1l 1 kd 5,66 kn 5,66 kn3. Orbit bomboni 2 kd 6,55 kn 13,10 kn Ukupno 26,56 kn

PDV nije obračunat sukladno čl. 22. st. 1. Zakona o PDV-u.

Ukoliko trgovac koji nije u sustavu PDV-a na računu iska-že porez na dodanu vrijednost, dužan je taj PDV platiti74, neovisno o tome što nije obveznik PDV-a.

4.2.1. Obveza izda vanja računa za fizičke osobe (obrtnike) koji su obveznici PDV-a

4.2.1.1. Izdavanje gotovinskih računa kod trgovaca obrtnika koji su obveznici poreza na dodanu vrijednost 74

Trgovac fizička osoba (obrtnik) koji je obveznik poreza na dodanu vrijednost mora u slučaju izdavanja gotovinskog računa iskazati u istom slijedeće podatke75:

broj i nadnevak izdavanja, 1) ime (naziv), adresu i porezni broj poduzetnika koji je isporučio 2) dobra ili obavio usluge, te naznaku mjesta gdje je isporuka dobara iIi usluga obavljena (broj prodajnog mjesta, poslovnog prostora, prodavaonice i sl.) količinu i uobičajeni trgovački naziv isporučenih dobara te vr-3) stu i količinu obavljenih usluga, ukupni iznos naknade i poreza razvrstani po poreznoj stopi.4)

74 Prema odredbi čl. 15. st. 5. Zakona o porezu na dodanu vrijednost.75 Sukladno odredbama čl. 15. st. 6. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar.

nov. br. 47/95, 106/96, 164/98, 105/99, 54/00, 73/00, 127/00, 48/04, 82/04, 90/05 , 76/07, 87/09 i 94/09).

9 / 200972

Računovodstv

o


Primjer gotovinskog računa trgovca koji je obveznik PDV-a76:

Trgovački obrt „Špancir“vl. Ivan Perić,Prodavaonica br. 1.Porezni broj: 2212978339002Ilica bb, Zagreb Zagreb, 06.09.2009.

Račun broj: 168

Naziv Količina Cijena UkupnoLikvi det.za suđe 1 7,80 7,80 knMajoneza 500g 1 19,90 19,90 knMlijeko 2,8% 1l 3 6,00 18,00 kn UKUPNO 45,70 kn

Osnovica za PDV (23%) 22,52PDV (23%): 5,18Osnovica za PDV (0%) 18,00

UKUPNO: 45,70

4.2.1.2. Izdavanje bezgotovinskih računa kod trgovca fizičke osobe (obrtnika) koji je obveznik poreza na dodanu vrijednost

Trgovci obrtnici koji su obveznici poreza na dodanu vrijednost, prilikom izdavanja bezgotovinskog računa, moraju u istom iskazati slijedeće podatke77:

mjesto izdavanja, broj i nadnevak, 1) ime (naziv), adresu i matični. broj ili jedinstveni matični broj 2) građana (porezni broj poduzetnika), koji je isporučio dobra ili obavio usluge (prodavatelja), ime (naziv), adresu i porezni broj poduzetnika kome su isporu-3) čena dobra ili obavljene usluge (kupca), količinu i uobičajeni trgovački naziv isporučenih dobara te vr-4) stu i količinu obavljenih usluga, nadnevak isporuke dobara ili obavljenih usluga, 5) iznos naknade (cijene) isporučenih dobara ili obavljenih uslu-6) ga, razvrstane po poreznoj stopi, iznos poreza razvrstan po poreznoj stopi.7)

Porezni obveznici fizičke osobe (obrtnici) obveznici poreza na dohodak (koji porez plaćaju prema naplaćenim naknadama) moraju izdavati bezgotovinske račune sa oznakom R-2.

76 Prilagođen primjer iz članka Oporezivanje ugostiteljske djelatnosti (autor Nada Petrović), Ripup br. 10/2004, str. 71.

77 Prema odredbi čl. 15. st. 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost.

Primjer bezgotovinskog računa trgovca obrtnika koji je obveznik PDV-a78:

Prodavatelj:Trgovački obrt „Špancir“ vl. Ivan Perić, Porezni broj: 2212978339002 Ilica bb, Zagreb Kupac:

„ABC“ d.o.o.Porezni broj: 3356667

Selska bb, ZagrebZagreb, 07.09.2009.

R-2Datum isporuke: 07.09.2009.

Račun broj: 233

Naziv Količina Cijena UkupnoLikvi det.za suđe 1 7,80 7,80 knMajoneza 500g 1 19,90 19,90 knMlijeko 2,8% 1l 3 6,00 18,00 kn UKUPNO 45,70 kn

Osnovica za PDV (23%) 22,52PDV (23%): 5,18Osnovica za PDV (0%) 18,00UKUPNO: 45,70

Ovdje je bitno napomenuti da prodaja robe trgovcima na malo, industrijskim, trgovačkim i profesionalnim korisni-cima i ustanovama te drugim trgovcima na veliko smatra se trgovinom na veliko.

4.3. Plaćanje dobara i usluga gotovinomPoduzetnik može drugom poslovnom subjektu za nabavu proizvo-

da i usluga platiti u gotovini do iznosa od 5.000,00 kn po jednom računu79.

Međutim, iz članka 61. Zakona o porezu na dohodak i članka 90. Pravilnika o porezu na dohodak proizlazi da se fizičkoj osobi (obrtniku) koji je obveznik poreza na do-hodak, ne mogu vršiti plaćanja u gotovini već ISKLJU-ČIVO na njegov žiro – račun.

O navedenom je Ministarstvo financija – Porezna uprava dala mi-šljenje Klasa:

410-01/02-01/822; Ur. broj: 513-07/03-2 od 22. srpnja 2003. godi-ne , prema kojem:“Pravne osobe, a i fizičke osobe koje obavljaju sa-mostalnu poduzetničku djelatnost ili djelatnost koja se oporezuje kao samostalna poduzetnička djelatnost prema članku 15. stavku 1., 2. i 3. Zakona o porezu na dohodak, ne mogu izvršiti plaćanja u gotovu nov-cu drugim fizičkim osobama koje obavljaju samostalnu poduzetničku djelatnost ili djelatnost koja se oporezuje kao samostalna djelatnost iz članka 15. stavak 1., 2. i 3. istog Zakona, već isključivo putem računa (žiro) otvorenog kod organizacije ovlaštene za poslove platnog prome-ta. Na navedeno ne utječe činjenica da je odredbama članka 3. Odluke

78 Prilagođen primjer iz članka Oporezivanje ugostiteljske djelatnosti (autor Nada Petrović), Ripup br. 10/2004, str. 71.

79 Sukladno odredbi čl. 3. Odluke o uvjetima i načinu plaćanja gotovim novcem (Nar. nov. br. 36/02).

739 / 2009 73

Računovodstv


o uvjetima i načinu plaćanja gotovim novcem (Nar. nov.,br. 36/02) pro-pisana mogućnost plaćanja gotovim novcem između poslovnih subje-kata za propisane svrhe, između ostalog i za nabavu proizvoda i usluga do iznosa od 5.000,00 kuna po jednom računu”.

Ukoliko poduzetnik na računu u banci ima evidentirane neizvrše-ne obveze za plaćanje – ne može drugim poduzetnicima plaćati gotovim novcem80 .

Dakle, ukoliko poduzetnik ima „blokiran“ žiro – račun dužan je go-tovinski utržak uplaćivati na žiro – račun tj. iz gotovinskog utrška ne može plaćati dospjele račune i druge obveze.

4.4. Nabava proizvoda i dobara od građana koji nemaju registriranu djelatnosti

Građani koji su upisani u Upisnik seljačkih gospodarstava ili obitelj-skih poljoprivrednih gospodarstava81 mogu prodavati vlastite poljo-privredne proizvode (primjerice krumpir, rajčice, salatu, jaja, grožđe) trgovcima. Ukoliko takvi građani nisu obveznici poreza na dohodak niti poreza na dodanu vrijednost, trgovac može poljoprivredne proi-zvode od tih građana otkupiti i platiti u gotovini bez ograničenja82.

Kako bi izdatak u gotovini za kupljene poljoprivredne proizvode od građana mogao proknjižiti kao izdatak o gotovini, trgovac sastavlja otkupni blok.

Na otkupnom bloku mora navesti podatke o poljoprivrednom proi-zvođaču, kao i podatke s rješenja o upisu u Upisnik seljačkih gospo-darstava ili obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Primjer otkupnog bloka:

Prodavatelj:Poljoprivredni proizvođač Josip Anić, Dugo selo, Selska bb, Rješenje o upisu u upisnik seljačkih gospodarstava broj 532 od 12.3.2009. godine Kupac: Trgovački obrt „Bigi“ vl. Vinko Jurić Zagreb, Dobojska bb JMBG 2505977339005 Zagreb, 12.09.2009.

Otkupni blok br. 25/09Vrsta poljoprivrednog

proizvodaMjer. jed. Količina Cijena Ukupno

Rajčice kg 40 5,00 200,00

Krumpir kg 200 3,00 600,00

UKUPNO 800,00

Potpis kupca:

__________________________

Izjavljujem da nisam porezni obveznik prema čl. 18. st. 3. Zakona o porezu na dohodak.

Potpis poljoprivrednog proizvođača – prodavatelja:

__________________________

80 Prema odredbi čl. 5. Odluke o uvjetima i načinu plaćanja gotovim novcem (Nar. nov., br. 36/02).

81 Prema odredbama čl. 40b. Zakona o poljoprivredi (Nar. nov. br. 66/01 i 83/02) vlastite poljoprivredne proizvode na tržištu mogu prodavati samo poljoprivred-nici koji su upisani u Upisnik seljačkih gospodarstava ili obiteljskih poljoprivred-nih gospodarstava.

82 Prema odredbi čl. 90. st. 2. t. 8. Pravilnika o porezu na dohodak.

Primjer 1. - Evidentiranje poslovnih događaja u trgovini na malo:Trgovac (obrtnik) koji obavlja trgovinu na malo Mateo Jurić je:

od veletrgovca „Razno“ d.o.o. nabavio trgovačku robu za koju 1) je primio račun slijedećeg sadržaja:

„Razno“ d.o.o. Trgovački obrt „Oblak“ vl. Mateo JurićPorezni broj: 3326668 Porezni broj: 1210977339002Samoborska bb, Zagreb Nehajska bb, Zagreb

Zagreb, 17.10.2009. R-1Datum isporuke: 17.10.2009.

Račun broj: 1324

Naziv Jed.mj. Količina Cijena Rabat (3%) Neto cijena UkupnoČokolada „Leo“200 g kom 25 4,90 0,15 4,75 118,75 knSok naranča 0,2 l kom 30 3,80 0,11 3,69 110,07 knMineralna voda 1l kom 155 2,10 0,06 2,04 316,20 knŠećer u kocki kom 30 6,70 0,20 6,50 195,00 knOsnovica za PDV 740,02 knPDV (23%) 170,20 knUkupno s PDV-om 910,22 knPovratna naknada 185 0,50 92,50 knUKUPNO za platiti 1.002,73 kn

PDV nije obračunat na iznos povratne naknade sukladno čl. 8. st. 1. Zakona o PDV

Telefon za savjete 01/ 48 36 04601/ 49 21 739

(isključivo putem PIN-a)

Svakim radnim danomod 8.30-13.00 sati

9 / 200974

Računovodstv

o


Prije stavljanja nabavljene robe u prodaju2) trgovac Jurić će temeljem navedenog računa sastaviti kalkulaciju kako slijedi:

Trgovački obrt „Oblak“, Zagreb, Nehajska bb Zagreb, 17.10.2009. (naziv i sjedište pravne – fizičke osobe)

Zagreb, Selska bb ____________________ (naziv, broj i sjedište prodavaonice – prodajnog mjesta)

KALKULACIJA (primka – zaduženje) br. 2102/09 Primljeno od dobavljača: „Razno“ d.o.o., Zagreb, Samoborska bb Naziv i broj dokumenta: račun broj 1324 od 17.10.2009.

R.br.Šifra robe

Dobavljač

Naziv robeJedinica

mjereKoličina

Nabavna cijena

Marža

Prodajna cijena bez

PDV-a

Pore

z na d

odan

u vrij

edno

st (2

3%)

Povra

tna n

akna

da (z

a am

balaž

u)

Prod

ajna c

ijena

s PD

V-om

i po

vratn

om na

knad

om

Jedin

ična p

roda

jna ci

jena

(sa P

DV-o

m i p

ovra

tnom

na

knad

om)

Naziv i sjedišteBroj i datum

isprave% iznos

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9 10. (8.x 9.) 11. (8 + 10) 12. (11 x 23%) 13. 14. (11+ 12 + 13) 15 (14 / 7.)

1. „Razno“ d.o.o., ZagrebRn. 1324 od 17.10.2009.

Čokolada LEO 200 gr. kom. 25 118,75 25 29,69 148,44 34,14 – 182,58 7,30

2. „Razno“ d.o.o., Zagreb

Rn. 1324 od 17.10.2009.

Sok naranča 0,2 l kom. 30 110,07 25 27,52 137,59 31,65 15,00 184,24 6,14


Mineralna voda 1l kom. 155 316,20 25 79,05 395,25 90,91 77,50 563,66 3,64


Šećer u kocki kom. 30 195,00 25 48,75 243,75 56,06 – 299,81 9,99

UKUPNO 740,02 – 185,01 925,03 212,76 92,50 1.230,29 –

Knjižio: _____________________ Primio: _____________________

Temeljem izrađene kalkulacije trgovac Jurić će prodajnu cijenu s PDV-om i povratnom naknadom evidentirati u evidenciji Podaci o robi u prodavaonici pod „zaduženje robe“ (kolona 4.)

Trgovac Jurić je primljeni račun br. 1324 poduzeća „Oblak“ d.o.o. u iznosu od 995,32 kn 3) platio 27.10.2009. godine.Primljeni račun se prvo evidentira u Evidenciju tražbina i obveza, a kada je plaćen (na taj dan) i u knjizi primitaka i izdataka kao izdatak preko

žiro računa, te u knjizi ulaznih računa za redovne isporuke.dana 17.10. 2009. godine ostvaren je 4) gotovinski promet (utržak) u ukupnom iznosu od 2.256,70 kuna.

Gotovinski promet (utržak) se evidentira u u evidenciji Podaci o robi u prodavaonici pod „razduženje robe“ (kolona 5.), te u knjizi primitaka i izdataka kao primitak u gotovini.

Dana 18.10.2009. godine trgovac Jurić je odlučio:5) povećati cijenu šećera tj uvećati maržu sa 25% na 35%

Nabavna cijena šećera u kocki (prema podacima iz kalkulacije) za 30 komada iznosi 195,00 kn.Nova marža iznosi 35% odnosno 68,25 kn (195,00 kn x 35% = 68,25 kn).Prodajna cijena bez PDV-a iznosi 263,25 kn (195,00 kn + 68,25 kn), na koju PDV iznosi 60,55 kn (263,25 kn x 23% = 60,55 kn).Nova prodajna cijena s PDV-om iznosi 323,80 kn (263,25 + 60,55) za 30 komada, odnosno 10,79 kn po komadu (323,80 kn / 30 kom =

10,79 kn)Stara prodajna cijena iznosi 9,91 kn po komadu.

smanjiti cijenu mineralne vode tj smanjiti maržu sa 25% na 15%Nabavna cijena mineralne vode (prema podacima iz kalkulacije) za 155 komada iznosi 316,20 kn.Nova marža iznosi 15% odnosno 47,43 kn (316,20 kn x 15% = 47,43 kn).Prodajna cijena bez PDV-a iznosi 363,63 kn (316,20 kn + 47,63 kn), na koju PDV iznosi 83,63 kn (363,63 kn x 23% = 83,63 kn).Nova prodajna cijena s PDV-om iznosi 447,26 kn(363,63 + 83,63) za 155 komada, odnosno 2,88 kn po komadu (447,26 kn / 155 kom =

2,88 kn)Stara prodajna cijena iznosi 3,61 kn po komadu.

www.RiPup.hrwww.RiPup.hr

759 / 2009 75

Računovodstv


O navedenom povećanju sastavlja zapisnik slijedećeg sadržaja:

Trgovački obrt „Oblak“ vl. Mateo JurićZagreb, Nehajska bb

Prodavaonica „Oblak“, Zagreb, Nehajska bb

ZAPISNIK O PROMJENI CIJENE ROBE od 18.10.2009.

Naziv robeKoličina

Prodajna cijena po komadus PDV om

Ukupno prodajna cijenas PDV om

Ukupno razlika stare i nove cijene

PDV na razliku cijene(razlika x preračunata

stopa 18,6992%)stara nova stara nova

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

Šećer u kocki 30 kom 9,91 10,79 297,30 323,70 26,40 4,94

Mineralna voda 155 kom 3,61 2,88 559,55 464,40 113,15 21,16

Navedeno povećanje cijena se u evidenciji Podaci o robi u prodavaonici evidentira pod „zaduženje robe“ (kolona 4.), dok se smanjenje cijena evidentira u istoj koloni („zaduženje robe“) kao storno.

Dana 18.10.2009. trgovac Jurić je iz trgovine za svoje potrebe izuzeo robu iz prodavaonice u iznosu od 235,00 kuna o čemu se 6) sastav-lja zapisnik o izuzimanju robe za vlastite potrebe.

Izuzeta roba za vlastite potrebe se u evidenciji Podaci o robi u prodavaonici evidentira u istom iznosu pod „zaduženje robe“ (kolona 4.) kao storno.

Prodajna vrijednost navedene robe bez PDV-a iznosi 191,06 kune (235,00 x preračunata stopa PDV-a 18,6692 %:= 43,94 kn = 235,00 – 43,94 = 191,06 kn).

Izuzeta roba iskazuje se u knjizi izlaznih računa za vlastitu potrošnju u iznosu koji je jednak nabavnoj vrijednosti (vrijednost bez marže) izuzete robe.

Nabavna vrijednost izuzete robe iznosi 184,50 kune (osnovica 150,00 kn i PDV iznosi 34,50 kune).U knjizi primitaka i izdataka izuzeta se roba evidentira u primitke u naravi po prodajnoj vrijednosti robe (sa PDV om koji je obračunat na

nabavnu vrijednost iste robe). Nabavna vrijednost izuzete robe iznosi 184,50 kune (osnovica iznosi 150,00 kn, a PDV 34,50 kn).Prodajna vrijednost bez PDV-a 191,06 kn, a uvećana za PDV na nabavnu vrijednost robe u iznosu od 34,50 kn čini iznos primitka u naravi

od izuzimanja od 225,56 kn (191,06 + 34,50).Dana 25.10.2009. godine proveden je 7) izvanredni popis robe, o čemu je sastavljen zapisnik, a prema kojem je utvrđen kalo, rastep i lom (manjak) u ukupnom iznosu od 2.057,30 kn (osnovica iznosi 1.672,60 kn i PDV 384,70 kn), od čega:kalo, rastep i lom a) do visine propisane (dopušteni manjak)odlukom Hrvatske obrtničke komore u iznosu od 1.722,30 kuna (od čega osnovica iznosi 1.400,24 kn i PDV 322,06 kn)kalo, rastep i lom b) iznad visina (nedopušteni manjak) utvrđenih odlukom obrtničke komore u ukupnom iznosu od 335,00 kuna (od čega osnovica iznosi 272,36 kn, a PDV iznosi 62,64 kn).

Trgovac Jurić u knjigu popisa unosi: dopušteni manjak pod „zaduženje“ kao storno (na isti će način evidentirati i manjak koji je zapisnikom utvrdio djelatnik Porezne uprave ili nadležnog tijela za procjenu šteta)nedopušteni manjak pod „razduženje“.U knjizi primitaka i izdataka se:

dopušteni manjak u iznosu od 1.722,30 kn (1.400,24 kn + 322,06 kn PDV-a) evidentira kao a) izdatak u naravi,nedopušteni manjak evidentira kao b) primitak u naravi (po prodajnoj cijeni bez PDV-a), a kojem se dodaje PDV obračunan na nabavnu cijenu robe (nedopuštenog manjka):

Prodajna cijena nedopuštenog manjka bez PDV-a (osnovica) iznosi 272,36 kn na koju se dodaje PDV obračunan na nabavnu vrijednost nedopuštenog manjka.

Nabavna cijena (prodajna cijena bez PDV- a i bez marže) nedopuštenog manjka iznosi 204,27 kn, na koju obračunani PDV iznosi 46,98 kn (204,27 kn x 23% = 46,98 kn ).

Prodajna cijena bez PDV-a 272,36 + PDV na nedopušten manjak (nabavnu vrijednost tj. bez ukalkulirane marže) u iznosu od 46,98 kn = 319,34 kn (iznos primitka u naravi).

U knjizi izlaznih računa za vlastitu potrošnju se nedopušteni manjak evidentira po nabavnoj cijeni (nove nabave).PDV na oporezivi manjak se obračunava na slijedeći način:

www.RiPup.hrwww.RiPup.hr

9 / 200976

Računovodstv

o


Nedopušteni manjak

Ukalkulirana marža (25%)

osnovica za obračun PDV-a

PDV na nedopušten manjak

272,36 68,09 (272,36 x 25%)

204,27 (272,36- 68,09)

46,98(204,27 x 23%)

U knjizi ulaznih računa za redovne isporuke se evidentira dopušteni manjak.Evidentiranje navedenih poslovnih promjena evidentirati će se u poslovnim knjigama na slijedeći način:

knjiga popisa: j g p p

Stranica 36.

Redni brojDatum upisa dokumenta

(o zaduženju ili razduženju)Naziv i broj dokumenta

(o zaduženju ili razduženju)Iznos – vrijednost robe

Zaduženje kn Razduženje kn1. 2. 3. 4. 5.

Donos sa stranice 35. 125.330,22 110.227,40

355. 17.10.2009. Primka/kalkulacija 2102/09 1.230,29

356. 17.10.2009. Utržak blagajne 2.256,70

….

360. 18.10.2009. Zapisnik o povećanju cijena 26,40

361. 18.10.2009. Zapisnik o smanjenju cijena - 113,15

362. 18.10.2009. Zapisnik o izuzimanju robe - 235,00

…..

405. 25.10.2009. Zapisnik o dopuštenom manjku (kalo, rastep, lom) - 1.722,30

406. 25.10.2009. Zapisnik o nedopuštenom manjku 335,00

Prijenos na stranicu 37. 125.330,22 112.819,10

knjiga primitaka i izdataka:

OBRAZAC KPI

KNJIGA PRIMITAKA I IZDATAKA

II PODACI O PRIMICIMA I IZDACIMA

R.BR.

NADNEVAKPRIMITKA/IZDATKA

BROJTEME-LJNICE

OPISISPRA-

VA

PRIMICIPDV UPRIMI-CIMA

UKUPNIPRIMICI

IZDACIPDV U IZDA-CIMA

IZDACIIZ čl. 22. st. 1. t.1.

i 5.

UKUPNODOPU-ŠTENIIZDACI

U GOTO-VINI

NAŽIRO-

RAČUN

U NA-RAVI

U GOTO-VINI

PUTEMŽIRO-

RAČUNA

U NARAVI

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

Donos sa str 7.

206. 17.10.2009. T-277Utržak blagajne na dan 17.10.09.. 2.256,70 421,98 1.834,72

… …….

256. 18.10.2009. T-327Zapisnik o izuzimanju robe iz prodavaonice

225,62 34,50 191,06

300. 25.10.2009. T-371Dopušteni manjak – zapisnik 1.722,30 322,06 1.400,24

301. 25.10.2009. T-372Nedopušteni manjak.- zapisnik 319,73 46,98 272,36

331. 27.10.2009. T-402„Razno“ d.o.o. rn. 1324 od 17.10.2009..

910,22 170,20 740,02

Ukupno ostvareni gotovinski primici iznose 2.256,70 kn (osnovica iznosi 1.823,72 kn i PDV iznosi 421,985 kn).

779 / 2009 77

Računovodstv


Plaćeni račun poduzeću „Razno“ d.o.o. se u knjizi primitaka i izdataka evidentira bez iznosa povratne naknade u ukupnom iznosu od 910,22 kn (ukupni iznos računa 1.002,73 kn – 92,50 kn povratne naknade = 910,22 kn), jer povratna naknada čini prolaznu stavku koja se ne evidentira kao izdatak.

knjiga izlaznih računa redovne isporuke:

KNJIGA IZDANIH (IZLAZNIH) RAČUNA - redovne isporuke

RED.BR.

RAČUNKUPAC (PRIMATELJ DOBRA ILI

USLUGE)IZNOS

(S PORE-ZOM)

NE PODLI-JEŽE

OPOREZI-VANJU

OSLOBOĐENOPOREZA

0% OPOREZIVO

BROJNADNEVAKIZDAVANJA

NAZIV – IME I PREZIME I SJEDIŠTE/PREBIVALIŠTE

ILI UOBIČAJENOBORAVIŠTE

MB/MBG(POREZNI

BROJ)IZVOZ

UTUZE-

MSTVUOSTALO

VRIJE-DNOSTISPO-RUKE

10% 22% 23%

OSNOVI-CA

POREZ OSNOVICA POREZ OSNOVICA POREZ

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17

.... . ……..

555. 255. 17.10.2009.Gotovinski promet na dan 17.10.2009.

2.256,70 1.834,72 421,98

knjiga izlaznih računa vlastita potrošnja:

KNJIGA IZDANIH (IZLAZNIH) RAČUNA - vlastita potrošnja

RED.BR.

RAČUN KUPAC (PRIMATELJ DOBRA ILI USLUGE)IZNOS

(S PORE-ZOM)

NE PODLI-JEŽE

OPOREZI-VANJU

OSLOBOĐENOPOREZA

0% OPOREZIVO




MB/MBG(POREZNI

BROJ)IZVOZ

UTUZE-

MSTVUOSTALO


10% 22% 23%

OSNOVICA POREZ OSNOVICA POREZ OSNOVICA POREZ

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17

.... . ……..

155. 327 18.10.2009. Zapisnik o izuzimanju 184,50 150,00 34,50

... ..........

156. 372 25.10.2009.Zapisnik nedopušteni manjak

251.25 204,27 46,98

knjiga ulaznih računa za redovne nabave:

KNJIGA PRIMLJENIH (ULAZNIH) RAČUNA – redovne nabave

RED.BR.

RAČUN DOBAVLJAČ (ISPORUČITELJ DOBARA ILI USLUGA PRETPOREZ

BROJ NADNEVAK

NAZIV – IME I PREZIME I SJEDIŠTE/PREBIVA-

LIŠTEILI UOBIČAJENO

BORAVIŠTE

MB/MBG(POREZNI

BROJ)

POREZNAOSNOVICA

UKUPNI IZNOS

RAČUNA S PORE-

ZOM

UKU-PNO

10% 22% 23%

0% 10% 22% 23%MOŽE SEODBITI

NE MOŽESE ODBITI

MOŽE SEODBITI

NE MOŽESE ODBITI

MOŽE SEODBITI

NE MOŽESE ODBITI

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17

. ……..

125.. 1324/09 25.10.2009.Zapisnik- dopušteni manjak 1.400,24 1.722,30 322,06 322,06

. ……..

179.. 1324/09 27.10.2009.„Razno“ d.o.o. rn 1324/09 od 17.10.2009.

3326668 740,02 910,22 170,20 170,20

evidencija tražbina i obveza trgovac Jurić će evidentirati primljen račun poduzeća „Razno“ d.o.o., plaćen 27.10.2009.godine kako slijedi:

Redni broj

Kupac / DobavljačIzlazni / ulazni račun Naplaćeno / plaćeno

Broj Nadnevak Iznos Nadnevak Iznos

….

156. „Razno“ d.o.o. 1342/09 17.10.2009. 1.002,73 27.10.2009. 1.002,73

….

Zahvaljujemo na vašem povjerenju! Pretplatite se na RiPupRiPup, RAČUNOVODSTVO i POREZI u praksi

9 / 200978

Računovodstv

o


4.5. Obveze trgovaca u trgovini na malo prema Zakonu o zaštiti potrošača

Kupcima u maloprodaji su kao krajnjim potrošačima koji proizvode i usluge kupuju za svoje osobne potrebe ili potrebe svog domaćinstva Zakonom o zaštiti potrošača83 zaštićena njihova prava pri kupnji (pravo na zaštitu gospodarskih interesa potrošača, na zaštitu od opasnosti za život, zdravlje i imovinu, na pravnu zaštitu potrošača, na informiranje i edukaciju potrošača, na udruživanje potrošača u svrhu zaštite njihovih interesa, na predstavljanje potrošača i sudjelo-vanje predstavnika potrošača u radu tijela koja rješavaju pitanja od njihova interesa84).

U nastavku dajemo skraćene dijelove iz Zakona o zaštiti potrošača koji se odnose na „Opće odredbe o prodaji na malo“.

4.5.1. Uvjeti prodaje proizvoda i pružanja usluga85

Ako je trgovac u svojoj prodavaonici izložio proizvode koji nisu u ponudi tj. nisu za prodaju, nije ih obvezan prodati kupcima samo ako to proizlazi iz okolnosti slučaja ili običaja. Trgovac može odbiti pružiti uslugu koja je predmet njegovog poslovanja, samo ako to proizlazi iz okolnosti slučaja ili običaja.

Trgovac mora svoje prodajne uvjete jasno, vidljivo i čitljivo ista-knuti u prodajnom prostoru.

Posebne uvjete koje trgovac daje za pojedine proizvode mora ja-sno, vidljivo i čitljivo istaknuti na prodajnim mjestima tih proizvo-da.

Ako trgovac pojedinim skupinama potrošača odobrava posebne uvjete (rodilje, mladenci, invalidi, umirovljenici i dr.), isti trebaju biti jasno i vidljivo objavljeni u prodajnom prostoru.

Ako trgovac pruža i usluge popravaka i održavanja proizvoda čija je vrijednost veća od 500,00 kuna , mora ispostaviti potrošaču po-nudu i radni nalog s opisom radova te upotrijebljenog materijala i dijelova za popravak. Radni nalog potpisuje trgovac i potrošač, a jedan primjerak radnog naloga mora se predati potrošaču. Ukoliko se tijekom popravka pojavi potreba za dodatnim radovima i ugrad-njom dodatnih dijelova (proširenje radnog naloga), trgovac mora za to dobiti prethodni pisani pristanak potrošača, osobno ili putem sredstava daljinske komunikacije, ako se proširenjem radnog naloga cijena povisuje za više od 10 posto.

Trgovac ne smije davati osobne podatke potrošača bilo kojoj trećoj osobi bez prethodnog izričitog i pisanog odobrenja potroša-ča, osim ako je na to obvezan zakonom ili odlukom nadležnog tijela vlasti.

Trgovac je dužan potrošačima omogućiti podnošenje pisanih prigovora, bilo u prodajnom prostoru ili putem pošte, telefaks ure-đaja ili elektroničke pošte, te je na njih dužan odgovoriti u roku od 15 dana od dana zaprimljenog prigovora.

Trgovac je dužan u prodajnom prostoru vidljivo istaknuti obavijest o načinu podnošenja pisanih prigovora.

O primljenim prigovorima trgovac treba voditi i čuvati pisanu evidenciju prigovora potrošača najmanje godinu dana od dana pri-mitka prigovora potrošača.

83 Zakon o zaštiti potrošača objavljen je u Nar. nov. br. 79/07, 125/07, 79/09 i 89/09.

84 Prema odredbama čl. 1 Zakona o zaštiti potrošača.85 Sukladno odredbama čl. 7. i čl. 8. Zakona o zaštiti potrošača.

4.5.2. Isticanje cijena proizvoda i pružanja usluga86

Trgovac mora jasno, vidljivo i čitljivo istaknuti iznos malopro-dajne cijene i cijene za jedinicu mjere proizvoda ili usluge koje pruža.

Na proizvodu ili na prodajnom mjestu, se maloprodajnih cijena, ne smiju se istaknuti druge cijene, osim u slučaju sniženja, odnosno rasprodaje.

Cijenu za jedinicu mjere se ne treba istaknuti ako je istovjetna s maloprodajnom cijenom proizvoda.

Kod proizvoda u slobodnom (rasutom) stanju ističe se samo cije-na za jedinicu mjere na prodajnome mjestu proizvoda.

Trgovac mora istaknuti cijenu tako da ne oštećuje proizvod.Ukoliko trgovac u oglašavanju navodi maloprodajnu cijenu proi-

zvoda ili usluge, mora navesti i cijenu za jedinicu mjere (koju ne treba istaknuti ako je istovjetna s maloprodajnom cijenom proizvoda, dok se kod proizvoda u slobodnom (rasutom) stanju cijena za jedinicu mjere ističe na prodajnome mjestu proizvoda).

4.5.3. Izdavanje računa87

Trgovac mora za prodani proizvod, odnosno obavljenu uslugu po-trošaču izdati račun (koji mora biti točan, neizbrisiv, jasan, vidljiv i čitljiv u papirnatom ili elektroničkom obliku). Isto tako trgovac mora potrošaču omogućiti provjeru ispravnosti zaračunatog iznosa u iz-danom računu. Trgovac se mora pridržavati istaknute maloprodajne cijene i uvjeta prodaje te ne može kupcu naplatiti izdavanje računa.

4.5.4. Isprave koje prate proizvod88

Trgovac mora potrošaču kod prodaje proizvoda predati ili predoči-ti89 propisane isprave (jamstvo, tehničku uputu, uputu za sklapanje, uputu za uporabu, popis ovlaštenih servisa, upozorenje o mogućoj opasnosti pri uporabi, izjavu o sukladnosti proizvoda i sl.) koje je pro-izvođač priredio radi lakše i sigurnije uporabe proizvoda.

Navedene isprave moraju biti napisane jasno, vidljivo i čitljivo na hrvatskom jeziku i latiničnim pismom, a prijevod propisanih isprava mora biti istovjetan izvornoj ispravi.

4.5.5. AmbalažaAmbalaža90 mora biti neškodljiva za zdravlje, prilagođena obliku i

masi proizvoda, ne smije dovoditi potrošača u zabludu glede mase i veličine proizvoda i mora biti sukladna posebnim propisima koji propisuju zahtjeve za ambalažu.

Ukoliko trgovac u ponudi ima i zamatanje posebnim papirom za zamatanje i dodatnim ukrasima, cijenu tih proizvoda i usluge za-matanja mora istaknuti jasno, vidljiv Trgovina na malo čini kupnju robe radi daljnje prodaje stanovništvu za njihovu osobnu potrošnju ili uporabu u kućanstvu o i čitljivo.

Vrećice i torbe koje služe za nošenje kupljenih proizvoda, a koje imaju otisnut cijeli ili djelomični logotip, znak, slogan i/ili naziv pro-izvođača ili trgovca smatraju se promidžbenim materijalom koji trgovac ne smije naplatiti.

Na zahtjev potrošača, trgovac mora zadržati ambalažu prodanog proizvoda.

86 Prema odredbama čl. 9 i 10. Zakona o zaštiti potrošača.87 Sukladno odredbi čl. 12. Zakona o zaštiti potrošača.88 Prema odredbama čl. 13. Zakona o zaštiti potrošača.89 Sukladno odredbi čl. 13. st.1. Zakona o zaštiti potrošača, trgovac je u slučaju

proizvod u rasutom stanju dužan kupcu predočiti propisane isprave.90 Sukladno odredbama čl. 14. Zakona o zaštiti potrošača.

799 / 2009 79

Računovodstv


4.5.6. Obećavanje dobitkaUkoliko trgovac kod ponude proizvoda ili usluge potrošaču obeća-

va dobitak u obliku nagrade ili daje slične izjave koje kod potrošača stvaraju dojam da je dobio priopćenu nagradu ili se kod završetka nagradne igre proizvod (koji je i nadalje obilježen kao i kod trajanja nagradne igre) nalazi u prodaji dužan je predati proizvod koji je namijenjen za nagradu91.

4.5.7. Ostavljanje oglasnih poruka i materijala92

Trgovci ne smiju ostavljati oglasne poruke i materijale u ili na poštanskim sandučićima, odnosno na ili ispred kućnih vrata potroša-ča ako je takva zabrana ostavljanja istih na vratima ili poštanskom sandučiću jasno napisana.

Trgovac čija se roba i usluge oglašavaju na oglasnim porukama i materijalima je odgovoran za ostavljanje tih oglasnih poruka i ma-terijala.

4.5.8. Obavijest o proizvodu93

Trgovac je dužan na proizvod ili ambalažu staviti obavijest o pro-izvodu94, koja treba biti dostupna potrošaču. ) Obavijest o proizvo-du mora biti95 lako uočljiva, općerazumljiva, jednoznačna, čitljiva, neizbrisiva i ne smije biti prekrivena drugim tekstom ili slikovnim materijalom Svi podaci na obavijesti o proizvodu moraju biti istiniti, napisani hrvatskim jezikom i latiničnim pismom (što ne isključuje istodobnu uporabu i drugih jezika i znakova koji su lako razumljivi potrošaču)96.

4.5.9. Obveza trgovcaNa zahtjev i po izboru potrošača trgovac je dužan zamijeniti proi-

zvod koji ima nedostatak novim ispravnim proizvodom ili mu vratiti iznos plaćen za taj proizvod, odnosno sniziti cijenu, ili uz suglasnost potrošača otkloniti nedostatak na proizvodu.

U slučaju nedostatka kod obavljene usluge, trgovac je na zahtjev potrošača dužan vratiti iznos plaćen za tu uslugu, sniziti cijenu usluge ili otkloniti nedostatak obavljene usluge97.

Trgovac je dužan tijekom jamstvenog roka (u određenom roku, koji počinje teći od dana prodaje kupcu) ukoliko to kupac zatraži,

91 Prema odredbi čl. 15. Zakona o zaštiti potrošača.92 Sukladno odredbi čl. 16. Zakona o zaštiti potrošača.93 Prema odredbama čl. 17. Zakona o zaštiti potrošača, obavijest o proizvodu,

treba pratiti proizvod i biti dostupna je potrošaču. Ako poseban propis uskla-đen s pravilima Europske zajednice uređuje označavanje pojedinog proizvoda, obavijest o proizvodu za te proizvode sadrži podatke određene tim posebnim propisima. Obavijest o proizvodu sadrži i oznaku zemlju podrijetla. Podaci na obavijesti o proizvodu moraju biti jasni, vidljivi i čitljivi te napisani hrvatskim jezikom i latiničnim pismom ili znakovima i piktogramima lako razumljivim po-trošaču, što ne isključuje mogućnost istodobne uporabe i drugih jezika.

94 Obavijest o proizvodu treba sadržavati bitne podatke (osnovnim obilježjima proizvoda u mjeri koja je prikladna proizvodu i komunikacijskom sredstvu koje se koristi, – sjedištu i identitetu trgovca, kao što su njegova tvrtka, naziv ili ime te, ako je to potrebno, adresa i identitet osobe u čije ime nastupa, – malopro-dajnoj cijeni proizvoda, ili kad narav proizvoda ne omogućava da cijena bude izračunata unaprijed, o načinu na koji će cijena biti izračunata, kao i, gdje je po-trebno, o dodatnim poštanskim troškovima te troškovima prijevoza i dostave, a kada ti troškovi ne mogu biti izračunati unaprijed, naznaku da se plaćaju i ti dodatni troškovi, – uvjetima plaćanja, dostave, ostalim elementima ispunje-nja ugovora, kao i o sustavu rješavanja pritužbi, ako ti elementi odstupaju od zahtjeva profesionalne pažnje,– postojanju prava na raskid ili otkaz ugovora, ako je riječ o proizvodima ili pravnim poslovima glede kojih su predviđena i ta prava), sukladno odredbi čl. 17. st. 1. Zakona o zaštiti potrošača, a vezano za odredbe čl. 111. st. 4. Istog Zakona..

95 Sukladno odredbama čl. 18. Zakona o zaštiti potrošača.96 Sukladno odredbi čl. 18. St. 2. Zakona o zaštiti potrošača, za podatke iz obavi-

jesti o proizvodu odgovoran je proizvođač, a za uvozne proizvode uvoznik.97 Sukladno odredbi čl. 5. Zakona o zaštiti potrošača.

prodani proizvod popraviti u razumnom roku, ili dati kupcu ispravan proizvod98.

4.5.10. Nadzor nad primjenom propisa Zakona o zaštiti potrošača

Inspekcijski nadzor99 nad provedbom odredbi Zakona o zaštiti potrošača provode nadležni inspektori ministarstava i Državnog in-spektorata (svaki u okviru svoje nadležnosti).

U nastavku dajemo pregled dijela prekršaja, kaznenih odredbi i iznos novčanih kazni za trgovce fizičke osobe (obrtnike) koji se ne pridržavaju odredbi Zakona o zaštiti potrošača.

Kaznene odredbe:Inspektor će rješenjem trgovcu privremeno zabraniti rad (do ot-

klanjanja utvrđenih nepravilnosti)100 ukoliko utvrdi da:uvjeti prodaje nisu jasno, vidljivo i čitljivo istaknuti u prodaj-

nom prostoru,posebni uvjeti prodaje nisu jasno, vidljivo i čitljivo istaknuti na

prodajnim mjestima tih proizvoda,

maloprodajna cijena proizvoda i usluge i cijena za jedinicu

mjere nije istaknuta jasno, vidljivo i čitljivo,potrošaču nije dostupna obavijest o proizvodu, te ako poda-

ci na obavijesti o proizvodu nisu nisu jasni, vidljivi i čitljivi te ako nisu napisani hrvatskim jezikom i latiničnim pismom ili znakovima i piktogramima lako razumljivim potrošaču, što ne isključuje mogućnost istodobne uporabe i drugih jezika,trgovac prodaje proizvod koji ima grešku, a nije ga fizički od-

vojio od ostalih proizvoda i jasno vidljivo i čitljivo obilježio na proizvodu i na prodajnome mjestu da je riječ o prodaji proizvo-da s greškom,proizvod koji je na sniženju, rasprodaji, odnosno akcijskoj pro-

daji nije jasno, vidljivo i čitljivo označio cijenom prije i cijenom nakon sniženja, cijenom prije i cijenom tijekom rasprodaje,proizvod koji je na sniženju, rasprodaji, odnosno akcijskoj pro-

daji jer mu uskoro istječe rok uporabe, neije jasno jasno, vidlji-vo i čitljivo istaknuo najmanji ili krajnji rok uporabe proizvoda.

Inspektor će rješenjem narediti trgovcu otklanjanje utvrđene nepravilnosti određujući rok u kojem se ta nepravilnost mora uklo-niti101 ako utvrdi da trgovac:

proizvod koji ima materijalni nedostatak nije prema izboru

potrošača uklonio nedostatak na proizvodu, nije predao dru-gi proizvod bez nedostatka, nije snizio cijenu, nije vratio iznos plaćen za taj proizvod ili nije ispunio drugu obvezu sukladno odredbama Zakona o obveznim odnosima o odgovornosti za materijalne nedostatke, u slučaju nedostatka u obavljanju usluge, na zahtjev potroša-

ča nije uklonio nedostatak, nije snizio cijenu, nije vratio iznos plaćen za tu uslugu ili nije ispunio drugu obvezu koju je bio dužan ispuniti sukladno odredbama Zakona o obveznim odno-sima o odgovornosti za materijalne nedostatke, nije u razumnom roku nije popravio proizvod za koji je dano

jamstvo, odnosno ako umjesto toga nije potrošaču predao ispravan proizvod ili nije ispunio drugu obvezu koju je bio du-žan ispuniti sukladno odredbama Zakona o obveznim odnosi-ma o jamstvu za ispravnost prodane stvari,

98 Prema odredbi čl. 5. St. 5. Zakona o zaštiti potrošača, a vezano za čl. 423. St. 2. Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05 i 41/08).

99 Sukladno odredbama čl. 142. Zakona o zaštiti potrošača.100 Prema odredbi čl. 143. St. 1. Zakona o zaštiti potrošača.101 Sukladno odredbi čl. 143. St. 2. Zakona o zaštiti potrošača.

9 / 200980

Računovodstv

o


ako utvrdi da trgovac nije potrošaču predao i predočio propi-

sane isprave uz proizvod.,nije predao proizvod potrošaču koji je namijenjen za nagradu.

5. Trgovina na velikoTrgovina na veliko je kupnja robe radi daljnje prodaje profesional-

nim korisnicima, odnosno drugim pravnim ili fizičkim osobama koje obavljaju neku registriranu ili zakonom određenu djelatnost 102. 103104

Trgovina na veliko može se obavljati103:u prodajnim objektima 104,na tržnicama na veliko te na drugim mjestima koja udo-

voljavaju propisanim uvjetima u tranzitu.

Pod trgovinom na veliko u tranzitu podrazumijeva se kupnja robe i prodaja iste bez zadržavanja u skladištu trgovca na veliko.

Za obavljanje trgovine na veliko u tranzitu nije potrebna prodajna prostorija.

6.1. Poslovne knjige i evidencije trgovca na veliko – obrtnika:

Trgovac obrtnik koji obavlja trgovinu na veliko vodi poslovne knjige i evidencije prema odredbama Zakona o porezu na dohodak105:

knjigu primitaka i izdataka (obrazac KPI),

knjigu prometa (obrazac KPR),

popis dugotrajne imovine (obrazac DI),

evidenciju o tražbinama i obvezama (obrazac TO).

Ukoliko je trgovac koji se bavi trgovinom na veliko ujedno i obve-znik poreza na dodanu vrijednost, tada je obvezan voditi i slijedeće evidencije106:

knjige primljenih računa (knjige U-RA) 107 iknjige izdanih računa (knjige I-RA) 108.

Više o navedenim poslovnim knjigama i evidencijama pisali smo u poglavljima 4.1.1. do 4.1.5. ovog članka.

Trgovci koji se bave trgovinom na veliko obvezni su voditi anali-tičku evidenciju o nabavi i prodaji robe.

Zalihe u trgovini na veliko mogu se voditi po nabavnim ili prodaj-nim cijenama (bez poreza na dodanu vrijednost).

Prilikom nabave robe, trgovac koji se bavi veleprodajom treba za nabavljenu robu sastaviti kalkulaciju kojom će izračunati nabavnu vrijednost robe.

Prodajna cijena se u trgovini na veliko formira u trenutku prodaje robe.

102 Prema odredbama čl. 7. St. 1. Zakona o trgovini.103 Prema odredbama čl. 7. St. 2. , 3. i 4. Zakona o trgovini.104 Prema odredbama Pravilnika o minimalnim tehničkim uvjetima za poslovne

prostorije u kojima se obavlja trgovina i posredovanje u trgovini i uvjetima za prodaju robe izvan prodavaonica (Nar. nov., br. 37/98, 73/02, 153/02 i 14/06).

105 Prema odredbama čl. 34. do čl. 37. Pravilnika o porezu na dohodak.106 Sukladno odredbama čl. 23. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar.

nov. br. 47/95 do 94/09) te čl.128. do čl. 134.Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov. br. 60/96 do 97/09).

107 Prema odredbama čl. 129. st. 4., 5, i 6. Pravilnika o porezu na dodanu vri-jednost, obveznici poreza na dodanu vrijednost moraju voditi knjigu U-RA za redovne isporuke, knjigu U-RA za primljene predujmove i knjigu U-RA za vla-stitu potrošnju.

108 Prema odredbama čl. 129. st. 4., 5, i 6. Pravilnika o porezu na dodanu vri-jednost, obveznici poreza na dodanu vrijednost moraju voditi knjigu I-RA za redovne isporuke, knjigu I-RA za primljene predujmove i knjigu I-RA za vlastitu potrošnju.

6.1.1. Popusti u veleprodajiPopust u veleprodaji može biti:

popust koji se kupcu odobrava kod ispostavljanja računa(a 1) koji ne ulaze u porezu osnovicu za obračun poreza na dodanu vrijednost109) i naknadno odobreni popusti (koji će umanjiti poreznu osnovicu 2) za obračun poreza na dodanu vrijednost tek kada kupac obavi-jesti prodavatelja da je umanjio poreznu osnovicu.

Primjer 2. - Evidentiranje nabave i prodaje trgovačke robe u veleprodaji

Obrtnik trgovac na veliko Marko Bigić primio je od dobavljača 1) račun za robu slijedećeg sadržaja:

„Vel-import“ d.o.o. Trgovina na veliko „Bigi“ vl. Marko BigićPorezni broj: 3352267 Porezni broj: 2505978339002Ilica bb, Zagreb Selska bb, Zagreb

Zagreb,15.10.2009. R-1Datum isporuke: 15.10.2009.

Račun broj: 2334

Naziv Količina Cijena UkupnoSok jagoda 0,2 l 1500 3,90 5.850,00 knSred.za pranje suđa 400 4,34 1.736,00 knOsnovica za PDV 7.586,00 knPDV (23%) 1.744,78 knUkupno s PDV-om 9.330,78 knPovratna naknada 1500 0,50 750,00 knUKUPNO za platiti 10.080,78 kn

PDV nije obračunat na iznos povratne naknade sukladno čl. 8. st. 1. Zakona o PDV.

Za prijevoz robe do veleprodajnog skladišta veletrgovac Bigić primio je račun u ukupnom iznosu od 1.230,00 kuna (1.000,00 kuna osnovica + 230,00 kuna PDV). Trošak prijevoza po komadu proizvo-da (ukupno ih je 1900 tj 1500 sokova + 400 sred.za čišćenje) iznosi 0,52632 kn (1.000,00 kn (iznos bez PDV-a) / 1900).

Tako, primjerice trošak prijevoza za sokove iznosi 789,48 kn (1500 kom x 0,52632 kn) te za sredstvo za suđe 210,52 kn (400 kom x 0,52632 kn).

109 Sukladno odredbi čl. 8. st. 2. Zakona o poreza na dodanu vrijednost (Nar. nov. br. 47/95 do 94/09).

819 / 2009 81

Računovodstv


Temeljem primljenog računa veletrgovac Bigić sastavlja kalkulaciju nabavne i prodajne cijene robe:

Trgovina na veliko „Bigi“, Zagreb, Selska bb Zagreb, 15.10.2009. (naziv i sjedište pravne – fizičke osobe)

KALKULACIJA nabavne i prodajne vrijednosti robe br. 1302/09 Primljeno od dobavljača: „Vel-import“ d.o.o., Zagreb, Ilica bb _______________________Naziv i broj dokumenta: račun broj 2334 od 15.10.2009. ___________________________

R. br.

Naziv robeJedinica

mjereKoličina

Zavisni troškovi

Nabavna cijena

Razlika u cijeni

Prodajna cijena bez

PDV-aPDV (23%)

Povratna naknada (za ambalažu)

Prodajna cijena (sa PDV-om i povratnom

naknadom)

Prodajna cijena po jedinici mjere

(kom)1. 2. 3. 4. 5. 6 7 8. (6.+7.) 9. 10. 11 (8.+9.+10.) 12 (11./ 4.)

1. Sok jagoda 0,2 l Kom 1500 789,48 5.850,00 1.050,00 6.900,00 1.587,00 750,00 9.237,00 6,16 (6,158)

2. Sredstvo za pranje suđa Kom 400 210,52 1.736,00 320,00 2.056,00 472,88 - 2.528,88 6,32 (6,322)

UKUPNO 1900 1.000,00 7.586,00 1.370,00 8.956,00 2.059,88 750,00 11.765,88

Knjižio dana: _____________________ Primio dana: ______________________Potpis: __________________________ Potpis: __________________________

Temeljem navedene kalkulacije veletrgovac Bigić sastaviti će slijedeće analitičke evidencije nabavljene robe:

Naziv proizvoda: Sok jagoda 0,2 l

R. br. Datum Naziv dokumenta Jedinica mjereKoličina Cijena po jed.

mjereVrijednost

Ulaz Izlaz Stanje Ulaz Izlaz Stanje 1. 2. 3. 4. 5 6. 7. 8. 9. (5. x 8.) 10. (6. x 8.) 11. (7. x 8.)

1. 15.10.09. Kalkulacija br. 1302/09 kom 1500 15006,158(6,16)

9.237,00 9.237,00

2. 16.10.09. Otpremnica br.1225 kom 125 13756,158(6,16)

769,75 8.467,25

Naziv proizvoda: Sredstvo za pranje suđa

R. br. Datum Naziv dokumentaJedinica

mjereKoličina Cijena po

jed. mjereVrijednost

Ulaz Izlaz Stanje Ulaz Izlaz Stanje1. 2. 3. 4. 5 6. 7. 8. 9. (5. x 8.) 10. (6. x 8.) 11. (7. x 8.)

1. 15.10.09. Kalkulacija br. 1302/09 kom 400 4006,322(6,32)

2.528,88 2.528,88

2. 16.10.09. Otpremnica br.1225 kom 45 3556,322(6,32)

284,49 2.244,39

Trgovac Bigić je 16.10.2009. godine prodao 125 komada soka od jagode i 45 komada sredstva za pranje suđa za što je izdao otpremni-2) cu broj 1225, te je navedenu prodaju evidentirao u analitičkim evidencijama robe.

A. Trgovac Bigić je kod navedene prodaje odobrio 5% popusta (rabat), te je izdao R-2 račun slijedećeg sadržaja:

Zahvaljujemo na vašem povjerenju!

Pretplatite se na RiPupRiPupRAČUNOVODSTVO i POREZI u praksi

9 / 200982

Računovodstv

o


Trgovina na veliko „Bigi“ vl. Marko Bigić „ABC“ d.o.o.Porezni broj: 2505978339002 Porezni broj 2345567Selska bb, Zagreb Zagreb, Dobojska bb

Zagreb, 15.10.2009.Datum isporuke: 15.10.2009.

R-2Račun broj: 934

Rbr. Naziv Jed.mj. Količina Cijena Rabat (5%) Neto cijena Ukupno 1. Sok jagoda 0,2 l kom 125 6,16 0,31 5,85 731,25 kn 2. Sred.za pranje suđa kom 45 6,32 0,32 6,00 270,00 knOsnovica za PDV 1.001,25 knPDV (23%) 230,29 knUkupno s PDV-om 1.231,54 knPovratna naknada 125 0,50 62,50 knUKUPNO za platiti 1.294,04 kn


B. Da je trgovac Bigić navedeni popust odobrio naknadno, morao bi o tom popustu pismeno obavijestiti kupca, a kupac bi trebao dati izjavu o ispravku pretporeza. Na temelju te izjave prodavatelj može izvršiti ispravak obveze PDV-a.

Primjer pismene obavijesti kupcu o naknadno odobrenom popu-stu:

Trgovina na veliko „Bigi“ vl. Marko BigićPorezni broj: 2505978339002Selska bb, Zagreb „ABC“ d.o.o. Porezni broj 2345567 Zagreb, Dobojska bb

Obavijest o odobrenom popustu br. 1-2009

Obavještavamo Vas da smo Vam naknadno odobrili popust od 5% po našem računu broj 934/09 (ukupni iznos računa 1.338,50 kn) od 15.10.2009. godine u iznosu 65,37 kn, a od toga je:

- osnovica za umanjuje 53,15 kn- PDV 23% za umanjuje 12,22 kn Ukupno umanjenje 65,37 kn

Zagreb, 16.10.2009. Marko Bigić: __________________ Pečat i potpis

Molimo da pošaljete ovjerenu izjavu o ispravku pretporeza kako bismo u našoj evidenciji mogli umanjiti obvezu PDV-a.

Napomena: račun broj 934 bi bez popusta iznosio 1.359,41 kn (125 kom soka x 6,16 kn = 770,00 kn + 45 kom sred.x 6,27 kn = 284,40 kn = 1.054,40 kn x 23% (PDV) = 245,51 kn + 1.054,40 kn = 1.296,91 kn; + povratna naknada za ambalažu 62,50 kn (125 x 0,50 kn) = 1.359,41 kn). Kako je iznos računa s popustom 1.294,04

kn, ukupan popust iznosi 65,37 kn (osnovica 53,15 kn i PDV 12,22 kn110).

Da bi trgovac Bigić mogao u svojim poslovnim knjigama i eviden-cijama proknjižiti naknadno odobreni popust mora od kupca „ABC“ d.o.o. primiti pismenu potvrdu o ispravljenoj (umanjenoj) osnovici i pretporezu po računu 934.

Primjer - Izjava o ispravku pretporeza:

„ABC“ d.o.o.Porezni broj 2345567Zagreb, Dobojska bb

Trgovina na veliko „Bigi“ vl. Marko BigićPorezni broj: 2505978339002Selska bb, Zagreb

Sukladno članku 8. stavku 3. Zakona o porezu na dodanu vrijed-nost dajemo sljedeću

IZJAVU O ISPRAVKU PRETPOREZA

Izjavljujemo da smo, sukladno Vašoj Obavijesti o odobrenom popustu br. 1-2009 od 16.10.2009., izvršili ispravak pretporeza u našoj knjizi ulaznih računa (U-RA) u iznosu 12,22 kn (osnovica: 53,15) po Vašem računu broj 934/09 od 15.10.2009. Ispravak na-vedenog pretporeza izvršen je danom ovjere ove izjave.

Zagreb, 20.10.2009.

Direktor društva:

__________________ Pečat i potpis

7. Dopušteni manjkovi s naslova kala, rastepa, loma i kvara111

Pod kalom, rastepom, kvarom i lomom podrazumijevaju se gubici na proizvodima koji nastaju kao posljedica prirodnih utjecaja ili kao posljedica radnji neophodnih u poslovanju i pružanju usluga.111

Kalo, rastep, kvar i lom mogu nastati isušivanjem, isparavanjem, skupljanjem, smrzavanjem, razbijanjem, oštećenjem, kvarenjem, ra-sipanjem i topljenjem.

Gubici na proizvodima koji nastaju kao posljedica radnji neophod-nih u poslovanju i pružanju usluga su oni gubici na proizvodima koji nastaju razbijanjem, oštećenjem, rastepanjem ili mrvljenjem.

Manjkovi uslijed više sile su manjkovi (štete) nastali prilikom: - ele-mentarnih nepogoda (poplava, požar, potres i dr.), - ratnih razaranja i - provalnih krađa, koji se priznaju do visine utvrđene temeljem oče-vidnika nadležnog tijela za procjenu šteta.

110 Iznos osnovice i PDV-a (23 %) dobiven je pomoću preračunate stope (18,6992 %) na način: 65,37 kn x 18,6992 % = 12,22 kn PDV-a, te osnovica iznosi 53,15 kn (65,37 kn – 12,22 kn).

111 Dopušteni manjkovi s naslova kala, rastepa, kvara i loma propisani su Odlu-kom o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara i loma na proizvodima u trgovini (za fizičke osobe) koju je propisala Hrvatska obrtnička komora (Nar. nov. br. 101/04).

839 / 2009 83

Računovodstv


Prema Odluci o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara i loma na proizvodima u trgovini (za fizičke osobe) koju je propisala Hrvatska obrtnička komora112, najviše dopuštene količine gubitaka na ime kala, rastepa, kvara i loma u trgovini na malo su izražene u postoci-ma od količine proizvoda koje su u obračunskom razdoblju prodane (primjerice, ako je trgovac prodao 10 kg salate, a dopuštena visina gubitaka (prema Odluci) iznosi 5%, dopušteni gubitak iznosi 0,5 kg = 10 kg x 5% = 0,5 kg).

U nastavku donosimo prikaz dopuštenih gubitaka u trgovini na malo na ime kala, rastepa, kvara i loma prema Odluci donesenoj od strane Obrtničke komore:

A. VOĆE

1. Južno voće (naranče, limun, banane, mandarine, ananas, kivi i sl.)

4,0

2. Orah, badem, lješnjak, kesten, rogač 2,0

3. Jagodasto voće, grožđe, svježe smokve 5,0

4. Jabuke, kruške, šljive, dunje, lubenice 3,0

5. Koštićavo voće: marelice, breskve, trešnje i višnje 4,5

6. Sušeno voće – šljive 1,5

7. Sušeno voće – smokve 1,0

8. Sušeno voće ostalo 0,4

9. Egzotično voće (avokado, mango, papaja i dr.) 5,0

10. Konzervirano voće 1,0

11. Ostalo voće 2,0

B. POVRĆE

1. Kupus kiseli i kisela repa 2,0

2. Kupus, kelj, blitva, zelena salata svježa,paprika, rajčica i tikvice

5,0

3. Mahune, grašak 3,0

4. Mladi krumpir, mrkva rana, mladi luk,

5. Zamrznuto voće i povrće – pakirano 0,5

6. Krumpir, mrkva, luk 1,5

7. Grah, leća, grašak, bob – suhi 1,0

8. Gljive, šampinjoni – svježi 4,5

9. Sadni materijal i sjemenska roba 3,5

10. Cvijeće svježe (rezano) 5,0

11. Cvijeće (lončanice) 3,0

12. Konzervirano, ukiseljeno i ostalo povrće 1,5

C. ŽITARICE

1. Pšenica, ječam, zob, kukuruz i druge žitarice 0,25

D. OSTALI PREHRAMBENI PROIZVODI

1. Brašno (kukuruzno i pšenično) i riža - u rinfuzi 1,5

2. Brašno (kukuruzno i pšenično) i riža - pakirano 0,5

3. Mak i pšenične mekinje 0,7

4. Kruh svih vrsta 0,5

5. Pecivo svih vrsta 0,5

6. Kolači industrijski 1,0

7. Proizvodi od brašna (dvopek, mrvice, keksi) 0,5

112 Objavljeno u Nar. nov. br. 101/04.

8. Mlijeko 0,5

9. Sir za rezanje, tvrdi i polutvrdi 2,0

10. Ostale vrste sira, maslac 1,0

11. Kiselo mlijeko, jogurt, vrhnje, mliječni namaz 1,0

12. Hrana za novorođenčad i malu djecu 1,0

13. Sladoled, kreme 1,5

14. Jaja svježa 1,5

15. Med 0,3

16. Ocat alkoholni, vinski i voćni 1,5

17. Šećer (kristal, u prahu, u kocki) 1,0

18. Sol za jelo (morska, kamena i vakumirana) 1,0

19. Povrće ukiseljeno (svih vrsta) 1,5

20. Jela gotova i polugotova 0,5

21. Bomboni i drugi proizvodi od šećera 0,4

22. Čokolada i proizvodi od čokolade i kakaa 1,5

23. Kava svih vrsta – pakirana 0,1

24. Začini pakirani i čajevi 0,1

25. Mast jestiva 1,0

26. Ulje jestivo u bocama 1,5

26. Ulje jestivo u bačvama i drugim pakovanjima za prodaju od litre na više

1,0

28. Ostalo 0,5

E. PIĆA – ALKOHOLNA I BEZALKOHOLNA

1. U bocama i tetrapaku 0,7

2. U bačvama i drugom većem pakiranju za prodaju od litre na više

1,0

3. Pivo u staklenim bocama 0,7

4. Pivo u plastičnim bocama 0,3

5. Pivo u limenkama 0,3

6. Bezalkoholna pića u staklenim bocama 0,7

7. Bezalkoholna pića u plastičnim bocama 0,3

8. Bezalkoholna pića u limenkama 0,3

F. MESO, SUHOMESNATI PROIZVODI I RIBA

1. Meso svježe - rasječeno 3,5

2. Meso svježe – vakumirano i pakirano 1,5

3. Meso peradi (svježe i smrznuto) 2,0

4. Meso divljači 1,5

5. Riba svježa 5,0

6. Riba smrznuta i smrznuti plodovi mora 1,0

7. Riba sušena 0,5

8. Slanina svježa, loj, svinjsko salo, maslo (topljeno) 1,0

9. Čvarci 1,5

10. Suhomesnati proizvodi - u komadu i vakumirani 1,5

11. Suhomesnati proizvodi - rezani 2,0

12. Ostalo meso 1,0

13. Sve vrste školjki 1,8

9 / 200984

Računovodstv

o


G. STOČNA HRANA 2,0

II. KEMIKALIJE

1. Firnis, boje i lakovi, tutkalo i kit 1,0

2. Sredstva za zaštitu bilja 1,0

3. Deterdžent za pranje rublja 1,5

4. Sredstva za čišćenje 1,0

5. Sredstva za čišćenje kožne obuće i odjeće 1,0

6. Sapuni, zubne paste, kreme za brijanje 0,7

7. Kozmetički proizvodi razni 1,0

8. Ostali kemijski proizvodi, petrolej i benzin 1,0

III. GRAĐEVNI MATERIJAL

1. Vapno, cement, gips, suha žbuka pakirana 2,0

2. Mramorne ploče 1,5

3. Salonit ploče i cijevi 2,2

4. Pijesak, šljunak 3,0

5. Izolacijski materijal (staklo i kam. vuna) 2,0

6. Ljepenka krovna 1,5

7. Crijep, opeka, mont. ispune i gredice 2,0

8. Betonski proizvodi (cijevi, ploče, kocke) 1,2

9. Rezana građa i ploče od drva 1,5

10. Ostali građ. materijal osim građ. stolarije 1,5

IV. OGRJEV

1. Ugljen drveni u rinfuzi 3,5

2. Ugljen drveni u vrećama 1,0

3. Ugljen lignit u rinfuzi 2,0

4. Ostali ugljeni 1,0

5. Ogrjevno drvo 1,5

V. OSTALO

1. Staklo ravno i šuplje osim optičkog 1,5

2. Optičko staklo 3,0

3. Optičke leće, optička vlakna i snopovi optičkih vlakana 3,0

4. Naočale, okviri za naočale i slični proizvodi 3,0

5. Keramika i porculan 1,0

6. Užarija 0,2

7. Gnojiva umjetna u rinfuzi 4,0

8. Gnojiva umjetna pakirana 1,0

9. Posuđe od metala (emajlirani i neemajlirani) 1,0

10. Posuđe od stakla, porculana i keramike 1,5

11. Sanitarni uređaji od keramike 1,0

12. Dječje igračke razne 1,5

13. Nakit od porculana, stakla, plastike 1,0

14. Gramofonske ploče i kazete i ostali nosači zvuka 1,2

15. Videokasete, fotografski filmovi 1,5

16. Knjige, udžbenici, potrošni uredski materijal 1,5

17. Tkanine metražne 2,0

18. Čarape ženske 1,5

19. Tekstilni odjevni predmeti 1,8

20. Obuća 1,8

21. Žarulje razne 2,0

22. Baterijski ulošci 2,0

23. Bijela tehnika, akustika, sitni kućanski aparati 1,5

24. Potrošni uredski materijal 1,5

25. Ostalo, nespomenuto 1,0

Manjak se prema odluci Obrtničke komore može utvrđivati113: neposredno nakon nastajanja;

izvanrednim popisom robe;

redovitim popisom robe, odnosno na drugi način utvrđen op-

ćim aktom poduzetnika - poreznog obveznika.Manjak u trgovini nastao na ime kala, rastepa, kvara i loma utvrđu-

je se zapisnikom koji sastavlja ovlaštena osoba trgovačkog obrta114. Manjak nastao djelovanjem više sile utvrđuje zapisnikom ovlašte-

na osoba odnosno komisija nadležnog tijela za procjenu šteta.Zapisnik čini knjigovodstvenu ispravu temeljem koje se manjkovi

knjiže kao trošak poslovanja u poslovnim knjigama115.116

7.1. Dopušteni kalo, rastep, kvar i lomu trgovini na veliko116

Kalo, rastep, kvar i lom kao pojavni oblici gubitaka robe u trgovini na veliko mogu se pojaviti: - kod transporta robe, - kad je roba kuplje-na franco dobavljač, te - u skladištu veleprodaje.

Kalo, rastep, kvar i lom se za trgovinu na veliko utvrđuje u iznosu od 50 % od iznosa normativa gubitaka koji je utvrđen117 za trgovinu na malo..

7.2. Kalo, rastep, lom i tehnološki manjak iznad dopuštenih količina u trgovini

Trgovci su krajem svake kalendarske godine obvezni popisati imovinu i obveze te tako utvrditi viškove i manjkove u poslovanju (inventurne razlike).

Popis imovine i obveza dužni su napraviti i u slučajevima promjene cijena, promjene poreznih stopa, te kod statusnih promjena i otvara-nja stečaja ili likvidacije118.

Manjak koji je nastao uslijed djelovanja više sile (elementarne ne-pogode u vidu potresa, požara, poplave; ratnih razaranja i provalnih krađa) a koji je utvrđen očevidnikom nadležnog tijela za procjenu šteta – je porezno priznati manjak.

Manjkovi iznad dopuštenih količina (propisanih Odlukom gospo-darske i obrtničke komore) su porezno nepriznati manjkovi.

Prehrambeni proizvodi, alkoholna pića i napici koji su neupo-trebljivi zbog kvara u količini iznad iznosa utvrđenih Odlukom mogu se otpisati samo uz zapisničku konstataciju nadležne inspekcije. U

113 Prema odredbi čl. 7. Odluke o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara i loma na proizvodima u trgovini (za fizičke osobe).

114 Prema odredbama čl. 8. Odluke o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara i loma na proizvodima u trgovini (za fizičke osobe).

115 Prema odredbama čl. 2. i čl. 8. Odluke o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara i loma na proizvodima u trgovini (za fizičke osobe).

116 Prema odredbama čl. 5. Odluke o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara i loma na proizvodima u trgovini (za fizičke osobe).

117 Normativi gubitaka kod trgovine na malo utvrđeni su u čl. 5. Odluke o do-puštenoj visini kala, rastepa, kvara i loma na proizvodima u trgovini (za fizičke osobe).

118 Sukladno odredbama čl. 56. St. 13. Općeg poreznog zakona (Nar. nov. br. 147/08).

859 / 2009 85

Računovodstv


zapisniku moraju biti navedeni razlozi zbog kojih je došlo do neupo-trebljivosti proizvoda radi pokvarenosti119.

Manjak dobara nastao radi proteka roka trajanja, neodgovarajuće kvalitete, te rastepa, kala i loma iznad dopuštenih količina (prema Odluci o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara i loma na proizvodima u trgovini -za fizičke osobe), kao i iznad visine utvrđene očevidni-kom nadležnog tijela za procjenu šteta se može priznati ukoliko je pri utvrđivanju činjeničnog stanja bio prisutan ovlašteni djelatnik Porezne uprave120.

Kako postupiti u slučaju kada se ovlašteni djelatnik Porezne uprave ne odazove pozivu na utvrđivanje činjeničnog stanja?

Ministarstvo financija Porezna uprava izdalo je mišljenje121 prema kojem:

nalog za uništenje ili zbrinjavanje dobara na drugi način može 1) u pojedinim slučajevima dati i druga odgovarajuća inspekcij-ska služba (primjerice sanitarna, veterinarska i druge). Ta in-spekcijska služba izdaje rješenje o uništenju dobra ili predaji dobra na uništenje odnosno zbrinjavanje nadležnoj organizaci-ji. Manjak dobara se priznaje temeljem dokumentacije koju je ta inspekcijska služba i / ili organizacija za uništenje odnosno zbrinjavanje otpada uručila poreznom obvezniku (primjerice zapisnik o uništenju, rješenje i sl., plaćeni račun za predaju na otpad i sl.). U takvim slučajevima za priznavanje manjka iznad visine koju je odlukom propisala u Obrtnička komora nije potrebna prisutnost djelatnika Porezne uprave.kada se 2) djelatnik Porezne uprave ne odazove pozivu da pri-sustvuje uništenju otpisanih dobara (odnosno pri utvrđivanju činjeničnog stanja), porezni obveznik može kao dokaze predo-čiti zapisnik o uništenju, dokumentaciju o predaji dobara na ot-pad odnosno zbrinjavanje, plaćeni račun za predaju na otpad i zbrinjavanje i slično, kako bi dokazao da se radi o uništenju dobara odnosno njihovoj predaji na zbrinjavanje, odnosno o porezno priznatom manjku iznad visine koju odlukom propisala u Obrtnička komora. ako se 3) na uništenje upućuje veća količina dobara, potrebno je Poreznoj upravi uputiti pismeni zahtjev kojim se traži da djelatnik Porezne uprave prisustvuje tom uništenju. Ako se djelatnik Porezne uprave na pisani zahtjev ne odazove, a po-rezni obveznik posjeduje sve dokaze prema kojima se nedvoj-beno može utvrditi da je roba uništena (primjerice zapisnik o uništenju, dokumentaciju o predaji dobara na otpad odnosno zbrinjavanje, plaćeni račun za predaju na otpad i zbrinjavanje i slično) uključivo i pisani zahtjev upućen Poreznoj upravi, ma-njak se može priznati.ukoliko je porezni obveznik 4) uputio pismeni poziv drugoj od-govarajućoj inspekcijskoj službi (veterinarskoj ili sanitarnoj) koja se tom pozivu ne odazove, treba uputiti i pismeni poziv i Poreznoj upravi. Ako se ni djelatnik Porezne uprave ne odazo-ve tom pozivu, poreznom obvezniku se nastali manjak može porezno priznati temeljem sve odgovarajuće dokumentacije iz koje se može nedvojbeno utvrditi da je roba uništena.

119 Sukladno odredbi čl. 6. Odluke o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara i loma na proizvodima u trgovini (za fizičke osobe).

120 Prema odredbi čl. 4. Odluke o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara i loma na proizvodima u trgovini (za fizičke osobe) i čl. 25. st. 4. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost.

121 Mišljenje Ministarstvo financija Porezne uprave o prekomjernim gubici-ma dobara Klasa: 410-19/07-01/131, Ur.broj: 513-07-21-01/07-2 od 18. lipnja 2007. godine. Cjelovito mišljenje možete vidjeti u Ripup-u br. 9/2007. str. 147.

8. Postupanje s ambalažom (povratna naknada)

Ambalaža predstavlja sve proizvode koji se koriste za sadržavanje (punjenje nekim sadržajem, primjerice vodom, sokom, brašnom, ri-žom i td.), čuvanje, rukovanje, isporuku i predstavljanje robe, neovi-sno o vrsti materijala od kojeg je izrađena.

Ambalažu čine i nepovratni predmeti koji se koriste za čuvanje, rukovanje, isporuku, sadržavanje i predstavljanje robe, kao i pomoć-na sredstva za pakiranje koja služe za omatanje ili povezivanje robe, pakiranje, nepropusno zatvaranje, pripremu za otpremu i označava-nje robe.

Način postupanja s ambalažom, ambalažnim otpadom, vrste na-knada, obveza plaćanja te način naplate naknada za ambalažu propi-san je Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadu122.

Navedenim pravilnikom propisano je plaćanje naknada za zbri-njavanje ambalaže koje čine trošak poslovanja te se uračunavaju u nabavnu cijenu proizvoda (ili usluge).

Istim je pravilnikom propisana obveza plaćanja povratne nakna-de123 po jedinici prodajne ambalaže na evidentiranu ambalažu stav-ljenu na tržište za sva pića zapremnine eće od 0,20 l u staklenoj, PET, Al, Fe i limenoj ambalaži, osim za povratnu ambalažu čiju višekratnu uporabu osigurava proizvođač sustavom pologa (kaucije) ili na neki drugi način. Povratna naknada plaća se u iznosu od 0,5 kn po jedini-ci prodajne ambalaže..

Povratna naknada čini prolaznu stavku tj. ne evidentira se u pri-mitke niti u izdatke.

Povratna naknada ne plaća se na povratnu ambalažu čija je vi-šekratna uporaba osigurana sustavom pologa (kaucije) ili na neki drugi način.

Povratnu naknadu prvo plaća proizvođač ili uvoznik124 pića i na-pitaka u ambalaži (od 0,2 l na više). Proizvođač ili uvoznik nadalje obračunava povratnu naknadu veletrgovcu ili trgovcu koji obavlja trgovinu na malo.

Trgovac u maloprodaji uključuje povratnu naknadu u prodajnu cijenu pića i napitaka (zapremnine od 0,2 l na više) te je naplaćuje kupcima.

Trgovci čiji je prodajni prostor veći od 200 m2 obvezni su od kupaca preuzimati ambalažu125 (staklenu, PET, Al, Fe i limenu) za sva pića i mliječne napitke čija je zapremnina veća od 0,20 l i ispla-ćivati im 0,50 kn povratne naknade po jedinici preuzete ambalaže, te su dužni na vidljivom mjestu natpisom obavijestiti kupce o načinu preuzimanja ambalažnog otpada126

Trgovci čiji je prodajni prostor manji od 200 m2 nisu obvezni, ali mogu preuzimati ambalažu uz povrat naknade kupcu.

Za isplaćenu povratnu naknadu kupcima, trgovci traže povrat od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (www.fzoeu.hr)127. Isplata povratne naknade kupcima nije izdatak, kao što ni povrat naknade od strane Fonda za zaštitu okoliša nije primitak.

Dakle, trgovci već kod nabavke pića i napitaka (u ambalaži za-premnine veće od 0,2 l) plaćaju povratnu naknadu po komadu (pri-mjerice, za nabavljenih 200 boca coca cole od 0,25 l, trgovac će

122 Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu objavljen je u Nar. nov., br. 97/05, 115/05, 81/08 i 31/08.

123 Prema odredbi čl. 14. st. 1. Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu.124 Proizvođač ili uvoznik pića i napitaka povratnu naknadu plaća Fondu za

zaštitu okoliša. 125 Sukladno odredbi čl. 11. st. 6. Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu.126 Prema odredbi čl. 11. st. 11. Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu.127 Sukladno odredbi čl. 11. St. 13. Pravilnika o ambalaži i ambalažnom ot-

padu.

9 / 200986

Računovodstv

o


platiti proizvođaču 100,00 kn povratne naknade = 200 kd x 0,5 kn = 100,00 kn). Potom povratnu naknadu uključuju u prodajnu cijenu proizvoda, te je isplaćuju kupcima koji donesu praznu ambalažu (za-premnine veće od 0,2 l).

Ukoliko trgovac otkupljuje ambalažu za jednokratnu uporabu za koju donositelju ambalaže isplati povratnu naknadu u iznosu od 0,50 kn po jedinici otkupljene ambalaže, dužan je isplaćene iznose za otkupljenu ambalažu posebno evidentirati putem elektroničke blagajne ili drugim sredstvima elektroničke pohrane podataka128.

Najjednostavniji način bio bi izdavanje posebnog računa sa pred-znakom minus (-).

U nastavku dajemo primjer mogućeg izgleda posebnog računa za otkup ambalaže:

Trgovački obrt „Sunce“ vl. Marko BarićPorezni broj: 2212978339002Selska bb, ZagrebZagreb, 15.09.2009.

Račun br. 7848

1. Ambalaža - 1 kom 0,50 - 0,50 Ukupno - 0,50Vraćeno u gotovini.

PDV nije obračunat sukladno čl.8. st. 1. Zakona o PDV-u.

8.1. Evidentiranje povratne naknade u trgovini

Na povratnu naknadu za piće i napitke u iznosu od 0,50 kn po prodanom proizvodu se ne obračunava porez na dodanu vrijed-nost129, budući povratna naknada čini prolaznu stavku130 Stoga će proizvođači i uvoznici, veletrgovci i trgovci na malo u svojim izlaznim računima povratnu naknadu iskazivati kao prolaznu stavku koja ne ulazi u osnovicu za oporezivanje porezom na dodanu vrijednost.

Trgovci na malo će kupcima (potrošačima) na ispostavljenom ra-čunu iskazati povratnu naknadu zasebno kao prolaznu stavku.

Primjer 3.: evidentiranje povratne naknade u trgovini na malo:Trgovac (obrtnik) koji obavlja trgovinu na malo Marko Barić je od

proizvođača „Sokovi“ d.o.o. nabavio 115 komada sokova zapremni-ne 0,2 l i 0,25 l za koje je primio račun slijedećeg sadržaja:

128 Prema odredbama čl. 11. st. 7. Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu.129 Sukladno odredbi čl. 8. St. 3. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar.

nov., br. 60/96, 113/97, 7/99, 112/99, 119/99 , 44/00, 63/00, 80/00, 109/00, 54/01, 58/03, 198/03, 55/04, 77/04 , 153/05, 79/07, 34/08 i 97/09).

130 Prema mišljenju Ministarstva financija – Porezne uprave od 10. siječnja 2006. godine, Klasa: 410-19/06-01/2, Ur.broj: 513-07-21-01/06-2.

„Sokovi“ d.o.o. Trgovački obrt „Sunce“ vl. Marko BarićPorezni broj: 3356667 Porezni broj: 2212978339002Ilica bb, Zagreb Selska bb, Zagreb

Zagreb, 17.10.2009. R-1Datum isporuke: 17.10.2009.

Račun broj: 333

Naziv Količina Cijena UkupnoSok naranča 0,2 l 30 3,80 114,00 knSok grejp 0,2 l 15 3,80 57,00 knSok jagoda 0,2 l 20 4,10 82,00 knSok brusnica 0,2 l 20 4,10 82,00 knTonik 0,25 l 30 3,90 117,00 knOsnovica za PDV 452,00 knPDV (23%) 103,96 knUkupno s PDV-om 555,96 knPovratna naknada (115 kom x 0,5 kn) 57,50 knUKUPNO za platiti 613,46 kn


Prije stavljanja nabavljene robe u prodaju obrtnik Barić je teme-ljem navedenog računa sastavio kalkulaciju kako slijedi:




879 / 2009 87

Računovodstv


Trgovački obrt „Sunce“, Zagreb, Selska bb Zagreb, 17.10.2009. (naziv i sjedište pravne – fizičke osobe)

Zagreb, Selska bb ____________________ (naziv, broj i sjedište prodavaonice – prodajnog mjesta)

KALKULACIJA (primka – zaduženje) br. 302/09 Primljeno od dobavljača: „Sokovi“ d.o.o., Zagreb, Ilica bb _________________________Naziv i broj dokumenta: račun broj 333 od 17.10.2009. ___________________________

R.br.Šifra robe

Dobavljač

Naziv robeJedinica

mjereKoličina

Nabavna cijena

Marža

Prodajna cijena bez

PDV-a

Pore

z na d

odan

u vrij

edno

st (2

3%)

Povra

tna n

akna

da (z

a am

balaž

u)

Prod

ajna c

ijena

s PD

V-om

i po

vratn

om na

knad

om

Jedin

ična p

roda

jna ci

jena

(sa P

DV-o

m i p

ovra

tnom

na

knad

om)

Naziv i sjedišteBroj i datum

isprave% iznos

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9 10. (8.x 9.) 11. (8 + 10) 12. (11 x 23%) 13. 14. (11+ 12 + 13) 15 (14 / 7.)

1.„Sokovi“ d.o.o., Zagreb

Rn. 333 od 17.10.2009.

Sok naranča 0,2 l kom 30 114,00 25 28,50 142,50 32,78 15,00 190,28 6,34


Rn. 333 od 17.10.2009.

Sok grejp 0,2 l kom 15 57,00 25 14,25 71,25 16,39 7,50 95,13 6,34


Rn. 333 od 17.10.2009.

Sok jagoda 0,2 l kom 20 82,00 25 20,50 102,50 23,58 10,00 136,08 6,80


Rn. 333 od 17.10.2009.

Sok brusnica 0,2 l kom 20 82,00 25 20,50 102,50 23,58 10,00 136,08 6,80


Rn. 333 od 17.10.2009.

Tonik 0,25 l kom 30 117,00 25 29,25 146,25 33,64 15,00 194,89 6,50

UKUPNO 452,00 – 113,00 565,00 129,97 57,50 752,46 -

Knjižio: _____________________ Primio: _____________________

Pretpostavimo da je 18.10.2009. godine (sukladno evidenciji o ostvarenom prometu toga dana) obrtnik Barić ostvario ukupni promet u iznosu od 3.560,00 kuna.

Iz evidencije ostvarenog prometa (rekapitulacije prometa) vidljivo je da je tijekom dana prodano 37 komada sokova (u čiju je cijenu uraču-nata povratna naknada).

Obrtnik Barić ima prodajni prostor veći od 200 m2, te vrši otkup jednokratne ambalaže od građana. Prema posebnoj evidenciji povratnih naknada građani su na otkup na dan 18.10. 2009. godine donijeli ukupno 75 komada ambalaže za što im je isplaćeno 37,50 kn. Kako se otkup ambalaže treba evidentirati putem elektroničke blagajne, najjednostavniji je način evidentirati to na posebnom računu sa predznakom minus (-).

Rekapitulacija prodaje za prodavaonicu SUNCE za 18.10.2009.

Uplata - maloprodajni računi: 3.560,00 knPovratna naknada 37 kom x 0,50 kn 18,50 kn 3.541,50 knObračun PDV-a osnovica PDV 23% ukupno2.879,27 kn 662,23 kn 3541,50 kn

Isplata iz blagajne za otkup ambalaže kupcima: 75 kom x 0,50 kn 37,50 knGotovina u blagajni prodavaonice 3.522,50 kn (ukupni promet 3.560,00 – isplaćena povratna naknada 37,50)

Zahvaljujemo na vašem povjerenju! Pretplatite se na RiPupRiPup, RAČUNOVODSTVO i POREZI u praksi

9 / 200988

Računovodstv

o


Mogući izgled posebne evidenciji otkupa ambalaže, te evidentiranje nabave sokova (za koje je obračunana povratna naknada) te isplate povratne naknade za vraćenu ambalažu građanima obrtnika Barića, dajemo u nastavku:

Trgovački obrt SUNCE

OTKUP AMBALAŽNOG OTPADA na prodajnom mjestu Selska bb, Zagreb

Red. broj

NazivJed. mje-re

KOLIČINA Iznos po jed.mj.

VRIJEDNOST

Ulaz Izlaz Stanje Ulaz Izlaz Stanje

…..

25. Ambalaža, rn.333 „Sokovi“ d.o.o. kom 115 115 0,50 57,50 57,50

…..

36. Ambalaža, Otkup 18.10.2009. Kom 75 40 0,50 37,50 20,00

Kod otpreme ambalaže ovlaštenom skupljaču(primjerice poduzeću koje je Fond za zaštitu okoliša ovlastio za otkup ambalaže od trgovaca) potrebno je sastaviti otpremnicu.

Trgovački obrt „Sunce“ Ovlašteni skupljač vl. Marko Barić EKO PLUS d.o.o.Porezni broj: 2212978339002 Zagreb, P. Svačića bbSelska bb, ZagrebZagreb, 31.10.2009.

Otpremnica za ambalažni otpad broj: 36

Rbr. Šifra artikla Naziv artikla Jed.mjere Količina Iznos Vrijednost 1. 00871156 Ambalaža kom 75 0,50 kn 37,50 kn___________________________________________________________________

Ukupno: 75 37,50

Izradio:__________ Kontrolirao: ___________ Preuzeo: ___________

Obrtnik Barić je za isplaćenu povratnu naknadu građanima podnio zahtjev za povrat isplaćene naknade pri otkupu u iznosu od 37,50 kn Fon-du za zaštitu okoliša dana 31.10.2009. godine. Fond je tražena sredstva doznačio na žiro račun trgovca Barića dana 30.11.2009. godine.

Obrtnik Barić je primljeni račun br. 333 poduzeća „Sokovi“ d.o.o. u iznosu od 613,46 kn platio 27.10.2009. godine.Ostvareni gotovinski promet na dan 18.10.2009. godine, te plaćeni račun dobavljača „Sokovi“ d.o.o. će se u knjizi primitaka i izdataka

evidentirati na slijedeći način:

OBRAZAC KPI

KNJIGA PRIMITAKA I IZDATAKA

II PODACI O PRIMICIMA I IZDACIMA

R.BR.

NADNEVAKPRIMITKA/IZDATKA

BROJTEME-LJNICE

OPISISPRA-

VA

PRIMICIPDV UPRIMI-CIMA

UKUPNIPRIMICI

IZDACIPDV U IZDA-CIMA

IZDACIIZ čl. 22. st. 1. t.1.

i 5.

UKUPNODOPU-ŠTENIIZDACI

U GOTO-VINI

NAŽIRO-

RAČUN

U NA-RAVI

U GOTO-VINI

PUTEMŽIRO-

RAČUNA

U NARAVI

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

Donos sa str 7.

206. 18.10.2009. T-277Utržak blagajne na dan 18.10.09.

3.541,50 662,23 2.879,27

… …….

256. 27.10.2009.„Sokovi“ d.o.o. rn. 333/09 od 17.10.2009.

555,96 103,96 452,00

Ukupno ostvareni gotovinski primici od prodaje u iznosu 3.560,00 kn umanjeni su za iznos povratne naknade (za 37 komada prodanih so-kova za koje se plaća povratna naknada za ambalažu) u iznosu od 18,50 kuna, budući povratna naknada čini povratnu stavku i ne evidentira se u primitke (3.560,00 – 18,50 = 3.541,50 kn).

Plaćeni račun poduzeću „Sokovi“ d.o.o. se u knjizi primitaka i izdataka evidentira bez iznosa povratne naknade u ukupnom iznosu od 555,96 kn (ukupni iznos računa 613,46 kn – 57,50 kn = 555,96 kn), jer povratna naknada čini prolaznu stavku koja se ne evidentira kao izdatak.

899 / 2009 89

Računovodstv


Ostvareni promet na dan 18.10.2009. godine se može evidentirati i / ili u knjizi izlaznih računa:

KNJIGA IZDANIH (IZLAZNIH) RAČUNA - redovne isporuke

RED.BR.

RAČUNKUPAC (PRIMATELJ DOBRA ILI

USLUGE)IZNOS

(S PORE-ZOM)

NE PODLI-JEŽE

OPOREZI-VANJU

OSLOBOĐENOPOREZA

0% OPOREZIVO




MB/MBG(POREZNI

BROJ)IZVOZ

UTUZE-

MSTVUOSTALO


10% 22% 23%

OSNOVI-CA

POREZ OSNOVICA POREZ OSNOVICA POREZ

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17

.... . ……..

555. 255. 18.10.2009.Gotovinski promet na dan 18.10.2009.

3.541,50 2.879,27 662,23

Evidentiranje u knjizi ulaznih računa će se izvršiti na slijedeći način:

KNJIGA PRIMLJENIH (ULAZNIH) RAČUNA – redovne nabave

RED.BR.

RAČUN DOBAVLJAČ (ISPORUČITELJ DOBARA ILI USLUGA) PRETPOREZ

BROJ NADNEVAK

NAZIV – IME I PREZIME I SJEDIŠTE/PREBIVA-

LIŠTEILI UOBIČAJENO

BORAVIŠTE

MB/MBG(POREZNI

BROJ)

POREZNAOSNOVICA

UKUPNI IZNOS

RAČUNA S PORE-

ZOM

UKU-PNO

10% 22% 23%

0% 10% 22% 23%MOŽE SEODBITI

NE MOŽESE ODBITI

MOŽE SEODBITI

NE MOŽESE ODBITI

MOŽE SEODBITI

NE MOŽESE ODBITI

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17

. ……..

179.. 333/07 27.10.09.„SOKOVI“ d.o.o., Zagreb, rn- 333/09 od 17.10.2009.

3773621 452,00 555,96 103,96 103,96

U evidenciji tražbina i obveza, obrtnik Barić će evidentirati primljen račun poduzeća „Sokovi“ d.o.o. plaćen 27.10.2009.godine, te zahtjev za povrat povratne naknade od Fonda za zaštitu okoliša kako slijedi:

Obrazac TO

Redni broj

Kupac / DobavljačIzlazni / ulazni račun Naplaćeno / plaćeno

Broj Nadnevak Iznos Nadnevak Iznos

….

156. „Sokovi“ d.o.o. 333 17.10.2009. 608,94 27.10.2009. 613,46

….

321. FOND za zaštitu okoliša 27/09 31.10.2009. 37,50 30.11.2009. 37,50

Evidentiranje svih navedenih događaja (nabave robe, ostvarenog prometa) će se u evidenciji o podacima o stanju robe u prodavaonici izvršiti na slijedeći način:

PODACI O STANJU ROBE U PRODAVAONICI Stranica 36.

Redni broj

Datum upisa dokumenta (o zaduženju ili razduženju)

Naziv i broj dokumenta (o zaduženju ili razduženju)

Iznos – vrijednost robe

Zaduženje kn Razduženje kn1. 2. 3. 4. 5.

Donos sa stranice 35. 125.330,22 110.227,40

355. 17.10.2009. Primka/kalkulacija 302/09 752,46

356. 18.10.2009. Utržak blagajne 3.560,00

Prijenos na stranicu 37.

Otkup ambalaže od građana se ne iskazuje u knjizi popisa.

9. Obračun plaće za radnike zaposlene u trgoviniPlaća za zaposlene u trgovini se obračunava se prema odredbama Zakona o radu131, odnosno Kolektivnog ugovora za djelatnost trgovine132

ili Pravilnika o radu133.

131 Zakon o radu (pročišćeni tekst) objavljen je u Nar. nov., br. 137/04.132 Objavljen u Nar. nov., br. 41/98 i 79/05.133 Poslodavac koji ima više od 20 zaposlenih dužan je donijeti Pravilnik o radu ukoliko osnove i mj, sukladno odredbama čl. 130. st. 1. Zakona o radu.

9 / 200990

Računovodstv

o


Poslodavci trgovci ne moraju biti potpisnici Kolektivnog ugovora za djelatnost trgovine, budući je proširenom primjenom kolektivnog ugo-vora na osobe koje nisu sudjelovale u njihovu sklapanju – propisana obvezna primjena kolektivnih ugovora za djelatnosti trgovine, obrta ...134 – za sve poslodavce i radnike koji rade u tim djelatnostima.

To praktično znači: da će svi poslodavci koji se bave trgovinom, neovisno o broju zaposlenih radnika primjenjivati propise kolektivnih ugovora propisane za pojedinu djelatnost.

Ako poslodavce obvezuje primjena više granskih kolektivnih ugo-vora135 - primijenit će odredbe koje su najpovoljnije za radnika136.

Tako će se npr. za prodavača zaposlenog kod obrtnika koji se bavi trgovačkom djelatnošću – primjenjivati odredbe Kolektivnog ugovo-ra za trgovinu i Kolektivnog ugovora poslodavaca i radnika u obrtu – i to one koje su najpovoljnije za radnika.

Nadalje, od 01. siječnja ove godine primjenjuju se odredbe novog Zakona o doprinosima137, prema kojem mjesečna osnovica za rad u određenom mjesecu138 ne može iznositi manje od najvišeg iznosa koji je poslodavac (ili druga osoba umjesto poslodavca) dužan ispla-titi radniku prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu139, pri čemu treba voditi računa i o primjeni najpovoljnijeg prava za radnika.

To konkretnije znači da poslodavac radniku ne može obračunati plaću manju od one ugovorene u ugovoru o radu, odnosno određe-ne Pravilnikom o radu (obvezni su ga donijeti poslodavci koji imaju više od 20 zaposlenih, poslodavci koji imaju manje zaposlenih mogu ga donijeti no nisu to obvezni učiniti) ili kolektivnom ugovorom, te propisane Zakonom o minimalnoj plaći140, s time da ukoliko je, pri-mjerice plaća u ugovoru o radu manja od one propisane kolektivnim ugovorom, poslodavac je dužan primijeniti za radnika povoljnije pra-vo i obračunati plaću radniku prema kolektivnom ugovoru. Međutim, ukoliko je i tako propisana plaća manja od one propisane Zakonom o minimalnoj plaći (tj. manja je od 2.814,00 kn), poslodavac je obve-zan primijeniti odredbe Zakona o minimalnoj plaći (tj. ne može obra-čunati radniku plaću u iznosu manjem od 2.814,00 kn).

Primjerice, kolektivnim ugovorom za trgovinu je za spremačice, čuvare i pomoćne radnike predviđena plaća u iznosu od 1.600,00 kn. Kako Zakon o minimalnoj plaći propisuje nanižu plaću u iznosu od 2.814,00 kuna, poslodavac trgovac dužan je, kod obračuna plaće za navedene radnike primijeniti odredbe Zakona o minimalnoj plaći i obračunati plaću u iznosu od 2.814,00 kn. Međutim, za komerci-jaliste, ekonomiste, tehnologe, poslovođe srednje prodavaonice, primjeniti će odredbe Kolektivnog ugovora za trgovinu, prema kojem navedenim radnicima pripada plaća u iznosu od 3.200,00 kn (što je više od Zakonom propisane minimalne plaće, tj. povoljnije je za radnika141).

134 Nadležni ministar za rad je temeljem čl. 211. st. 1. Zakona o radu – proširio primjenu kolektivnog ugovora na osobe koje nisu sudjelovale u njegovu skla-panju, niti su mu se kasnije pridružile – za djelatnosti graditeljstva, trgovine, ugostiteljstva, obrta, putničke agencije i drvne i papirne industrije,

135 koji su prošireni za pojedinu djelatnost.136 Sukladno odredbama čl. 12. Zakona o radu.137 Zakon o doprinosima objavljen je u Nar. nov., br. 84/08, 152/08 i 94/09.138 Prema odredbama čl. 21. st. 2. Zakona o doprinosima.139 Prema Zakonu o minimalnoj plaći, objavljenog u Nar. nov., br. 67/08, mini-

malna plaća je najniži mjesečni iznos bruto plaće koji pripada radniku za rad u punom radnom vremenu. Državni zavod za statistiku objavio Minimalnu plaću za razdoblje od 1. lipnja 2009. do 31. svibnja 2020. godine u Republici Hrvat-skoj u Nar. nov. br. 65/09 (kojim minimalna plaća iznosi 2.814,00 kn).

140 Zakon o minimalnoj plaći, objavljen u Nar. nov. br.67/08, dok je Državni zavod za statistiku objavio Minimalnu plaću za razdoblje od 1. lipnja 2009. do 31. svibnja 2020. godine u Republici Hrvatskoj u Nar. nov. br. 65/09 (kojim mini-malna plaća iznosi 2.814,00 kn).

141 Sukladno odredbama čl. 12. Zakona o radu.

9.1. Što čini plaću?Plaću čini osnovna plaća i uvećanja plaće (dodaci na plaću142). Osnovna plaća = koeficijent složenosti poslova (radnog mjesta

na kojem radnik radi) x osnovica za obračun plaće).Uvećanja plaće su:

povećanje za % po navršenoj godini radnog staža, dodaci za: posebne uvjete rada, rad noću, rad u smjenama,

rad nedjeljom i praznikom i sl.Obračun plaća specifičan je za svaku od djelatnosti ovisno o uvje-

tima rada, radnom vremenu i sl. U nastavku donosimo dijelove iz kolektivnog ugovora za trgovinu

i kolektivnog ugovora za obrt čija je primjena proširena na sve po-slodavce i djelatnike (neovisno o tome jesu li ili ne potpisnici istih), vezane za utvrđivanje visine osnovne plaće, koeficijente i dodatke na plaću.

9.1.1. Što čini plaću radnika prema Kolektivnom ugovoru za djelatnost trgovine?

Osnovna plaća = osnovica (najniža osnovna plaća za najjedno-stavnije poslove 1.600,00 kuna bruto143) x koeficijent (prema slože-nosti poslova pripadajućeg radnog mjesta iz Tarifnog dijela)144.

U Tabeli 4. donosimo radna mjesta po grupama i koeficijentima složenosti poslova u trgovini (Tarifni razredi):

Tabela 4.

Grupa složenosti

Opis poslova (i karakteristična radna mjesta)

Najniži koeficijent složenosti poslova

I.JEDNOSTAVAN RUTINSKI RAD (pomoćni radnik, spremačica, čuvar)

1,00

II.MANJE SLOŽENI POSLOVI I ZADACI (dostavljač robe, telefonist, vozač)

1,10

III.SREDNJE SLOŽENI POSLOVI I ZADACI (daktilograf, pomoćni administrator, evidentičar utroška)

1,30

IV.SLOŽENIJI I RAZNOVRSNIJI POSLOVI I ZADACI UZ POTREBNE KONZULTACIJE (blagajnik, prodavač, skladištar)

1,50

V.SLOŽENIJI POSLOVI I ZADACI KOJI ZAHTIJEVAJU VEĆU SAMOSTALNOST (kadrovski tehničar, knjigovođa, poslovođa manje prodavaonice)

1,65

VI.POSLOVI KOJI ZAHTIJEVAJU SAMOSTALNOST I VEĆU KREATIVNOST (komercijalist, ekonomist, tehnolog, poslovođa srednje prodavaonice)

2,00

VII.

POSLOVI KOJI ZAHTIJEVAJU DODATNO POZNAVANJE UŽEG PODRUČJA DJELOVANJA (diplomirani ekonomist, diplomirani pravnik, diplomirani inženjer zaštite na radu, poslovođa velike prodavaonice - VSS)

2,40

VIII.

VRLO SLOŽENI POSLOVI KOJI ZAHTIJEVAJU INICIJATIVU I KREATIVNOST,TE DODATNA SPECIJALISTIČKA ZNANJA (rukovoditelj ekonomsko-financijskog, komercijalnog,kadrovskog, pravnog, općeg, informatičkog sektora i sl.)

3,15

IX.

NAJSLOŽENIJI POSLOVI I ZADACI S OSOBITIM ZNAČENJEM ZA POSLOVANJE (direktor ekonomsko-financijskog sektora, direktor pravnih, kadrovskih i općih poslova)

3,50

142 Sukladno odredbama čl. 25. Kolektivnog ugovora za djelatnost trgovine (Nar. nov., br. 41/98 i 79/05).

143 Najniža osnovna plaća za najjednostavnije poslove određena je čl. 29. st. 1. Kolektivnog ugovora za djelatnost trgovine.

144 Tablica radnih mjesta po grupama i koeficijentima složenosti poslova objav-ljena je u Anexu kolektivnog ugovora za trgovinu.

919 / 2009 91

Računovodstv


Osnovna plaća uvećava se za:stimulativni dio plaće 145 koji mora biti određen pravilnikom o radu ili ugovorom o radu kojima se određuju mjerila i kriteriji za vrednovanje ostvarenih rezultata rada i stimulacija radnika za ostvarivanje većih rezultata rada. Radnik mora biti upoznat sa kriterijima i mjerilima za utvrđivanje stimulativnog dijela plaće.

Stimulativni dio plaće se obračunava u postotku ili apsolutnom iznosu.

0,5% po godini navršenog radnog staža146

za sate rada u kojima radnik radi u težim uvjetima rada (koji su teži od normalnih uvjeta rada)147 = 10%148 za rad u dane blagdana i u neradne dane149 = 50%za rad na dan Uskrsa = 50%za rad nedjeljom = 35%za noćni rad = 30%za rad u drugoj smjeni (ako rad traje više od 8 dana neprekid-no) = 10%za dvokratni rad s prekidom dužim od 1 sata = 15%za prekovremeni rad = 50%

Ako je prisutno više dodataka istovremeno – dodaci se zbrajaju i tako zbirno uvećavaju plaću150.

Plaća pripravnika iznosi 80% od osnovne plaće pripadajućeg rad-nog mjesta.

9.1.2. Primjeri obračuna plaće Kako je člankom 12. Zakona o radu151 propisano da kod postojanja

više izvora radnog prava (u ovom slučaju su to 2 kolektivna ugovora: za trgovinu i za obrt) treba primijeniti ono koje je najpovoljnije za radnika, u nastavku ćemo dati primjere obračuna plaće za djelatni-cu sa završenom srednjom trgovačkom školom, koja ima 10 godine radnog staža prema kolektivnom ugovoru za trgovinu i kolektivnom ugovoru za obrt.

Primjeri obračuna plaće :Ana Perić 2 godine radi u trgovačkom obrtu „Mimi“ (vlasnik obrta

je Marko Berić) kao poslovođa srednje prodavaonice. Prije toga je godinu dana radila u trgovačkom poduzeću “ABC” d.o.o.

Osnovna plaća = osnovica (1.600,00 kn152) x koeficijent Koeficijent (prema tarifnom dijelu Kolektivnog ugovora za trgovinu)

za poslove poslovođe srednje prodavaonice iznosi 2,00.Osnovna plaća = 1.600,00 kn x 2,00 = 3.200,00 kn

145 Prema odredbama čl. 31 Kolektivnog ugovora za djelatnost trgovine.146 Pravo na povećanje osnovne plaće za 0,5% za svaku navršenu godinu rad-

nog staža pripada zaposleniku za radni staž upisan u radnu knjižicu + radni staž kod poslodavca (prema odredbi čl. 32. Kolektivnog ugovora za djelatnost trgovine). Utvrđene Zakonom o blagdanima i neradnim danima i za rad na dan Uskrsa. Sukladno odredbama čl. 35. kolektivnog ugovora za djelatnost

147 Teži uvjeti rada mogu biti: - utjecaj okoline (mikroklimatski uvjeti, zračenje, buka, vibracije, kemijske i biološke štetnosti, rad u povećanoj vlazi), - optereće-nja (fizički napor, prisilni položaj tijela pri radu, psihofizički napor - opterećenje osjetila, znatniji poremećaj prirodnog biološkog ritma - rad u smjenama, rad uz obvezno korištenje osobnih zaštitnih sredstava, koja povećavaju napor ili otežavaju obavljanje poslova), - povećani rizik od nastanka ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, - rad sa zagađujućim i prljavim tvarima. Radna mjesta s težim uvjetima rada, utvrđuju se pravilnikom o radu ili kolektiv-nim ugovorom na nivou poduzeća.

148 Sukladno odredbi čl. 33. Kolektivnog ugovora za djelatnost trgovine.149 Utvrđene Zakonom o blagdanima i neradnim danima i za rad na dan Uskrsa.150 Sukladno odredbama čl. 35. kolektivnog ugovora za djelatnost trgovine.151 Zakon o radu – pročišćeni tekst, objavljen je u Nar. nov br. 137/04.152 Prema odredbi čl. 29. Kolektivnog ugovora za djelatnost trgovine.

Uvećanje plaće za godine stažaPlaća radnice Ane Perić se uvećava za 1,5 % - temeljem ostvare-

nog radnog staža (2. godine u obrtu „Mimi“ + 1 godina u „ABC“ = 3 godine x 0,5 % = 1,5 %),

= 3.200,00 kuna x 1,5 % = 48,00 kuna, = 3.200,00 kuna + 48,00 kuna = 3.248,00 kuna.

Uvećanje plaće za rad nedjeljomPretpostavimo da je Ana Perić tijekom mjeseca kolovoza 2009.

radila dvije nedjelje (09. i 23.08.), ukupno 16 sati. Kolektivnim ugo-vorom za trgovinu, propisano je uvećanje plaće za rad nedjeljom za 35%.

Mjesec kolovoz 2009. ima 168 radnih sati. Kako bruto plaća Ane Perić (osnovna plaća uvećana za godine staža) iznosi 3.248,00 kuna, proizlazi da sat rada u ožujku iznosi 19,33 kune (3.248,00 kuna / 168 sati).Sat rada u nedjelju = 19,33 x 35% = 6,76 kuna Uvećanje plaće za rad nedjeljom = 16 sati x 6,76 kuna = 108,16 kuna.Ukupna bruto plaća = 3.248,00 kuna + 108,16 kuna = 3.356,16 kuna.

Uvećanje plaće za rad blagdanom Pretpostavimo da je Ana Perić tijekom kolovoza 2009. radila na

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti (05. Kolovoza), koji je padao u srijedu (radni dan u tjednu), 8 sati.

Za rad blagdanom radnik ima pravo na uvećanje plaće od 50% (prema kolektivnom ugovoru za trgovinu) i naknadu (prema kolektiv-nom ugovoru za trgovinu).

Mjesec kolovoz 2009. ima 168radnih sati. Bruto plaća radnice Ane Perić (osnovna plaća uvećana za godine staža) iznosi 3.248,00 kuna, pa sat rada u kolovozu iznosi 19,33 kune (3.248,00 kuna / 168 sati).

Naknada plaće = 19,33 kune x 8 sati = 154,64 kune.Sat rada na blagdan = 19,33 kune x 50% = 9,67 kuna.Uvećanje plaća za rad blagdanom = 8 sati x 9,67 kuna = 77,36

kuna.Ukupna bruto plaća = 3.248,00 kuna + 154,64 kuna (naknada)

+ 77,36 kuna = 3.480,00 kuna.

Uvećanje plaće za prekovremeni radPretpostavimo da je Ana Perić tijekom rujna 2009. radila 7 sati

prekovremeno (tj. tijekom tjedna je odradila 40 sati i još u subotu 7 sati).

Za prekovremeni rad radnik ima pravo na uvećanje plaće od 50% (prema kolektivnom ugovoru za trgovinu).

Mjesec rujan 2009. ima 176 radnih sati. Bruto plaća Ane Perić (osnovna plaća uvećana za godine staža) iznosi 3.248,00 kuna, pa sat rada u rujnu iznosi 18,46 kuna (3.248,00 kune / 176 sati).

Prekovremeni sat = 18,46 kuna x 50% = 9,23 + 18,46 = 27,69 kuna.

Plaća za prekovremeni rad = 7 sati x 27,69 kuna = 193,83 kune.

Ukupna bruto plaća = 3.248,00 kuna + 193,83 kune = 3.441,83 kunu.

Uvećanje plaće za prekovremeni rad nedjeljomPretpostavimo da je radnica Ana Perić tijekom veljače 2009. radila

u nedjelju (8 sati), a kako je već tijekom tjedna odradila 40 sati, rad u nedjelju je prekovremeni rad.

Kolektivnim ugovorom za trgovinu propisano je uvećanje plaće za rad nedjeljom za 35%, dok za prekovremeni rad radnik ima pravo

9 / 200992

Računovodstv

o


na uvećanje plaće od 50% . Ta se uvećanja kumuliraju (zbrajaju), te ukupno uvećanje plaće iznosi 85% (35% + 50%).

Mjesec veljača 2009. ima 160 radnih sati. Bruto plaća Ane Perić (osnovna plaća uvećana za godine staža) iznosi 3.248,00 kuna, pa sat rada u veljači iznosi 20,03 kune (3.248,00 kuna / 160 sati).

Uvećani sat (prekovremeno + nedjelja) = 20,30 kuna x 85% = 17,26 + 20,30 = 37,56 kuna.

Uvećana plaća (prekovremeno + nedjelja) = 8 sati x 37,56 kuna = 300,48 kuna.

Ukupna bruto plaća = 3.248,48 kuna + 300,48 kune = 3.548,48 kuna.

Uvećanje plaće za prekovremeni rad blagdanomPretpostavimo da je radnica Ana Perić tijekom lipnja 2009. radila

na blagdan Dana državnosti (25. lipnja) 7 sati, a kako je već tijekom tjedna odradila 40 sati, rad na blagdan je i prekovremeni rad.

Kolektivnim ugovorom za trgovinu propisano je uvećanje plaće za rad blagdanom za 50%, dok za prekovremeni rad radnik ima pravo na uvećanje plaće od 50%. Ta se uvećanja kumuliraju (zbrajaju), te ukupno uvećanje plaće iznosi 100% (50% + 50%). Za rad blagda-nom radnik ima pravo i na naknadu.

Mjesec lipanj 2009. ima 176 radnih sati. Bruto plaća Ane Perić (osnovna plaća uvećana za godine staža) iznosi 3.248,00 kuna, pa sat rada u lipnju iznosi 18,46 kuna (3.248,00 kuna / 176 sati).

Naknada plaće = 18,46 kune x 8 sati153 = 147,68 kuna.Uvećani sat (prekovremeno + blagdan) = 18,46 kune x 100% =

18,46 + 18,46 = 36,92 kuna.Plaća za prekovremeni rad blagdanom = 7 sati x 36,92 kune =

258,44 kuna.Ukupna bruto plaća = 3.248,00 kune + 147,68 kuna (naknada)

+ 258,44 kuna = 3.654,12 kuna.

153 Iako je radnik na blagdan odradio 7 sati, naknada se računa za puno radno vrijeme tj. 8 sati, na koje radnik i inače ima pravo na dane blagdana koji su neradni dani u Republici Hrvatskoj.

Bilješke




Documents

EEvidentiranje videntiranje unovodstvo ttrgovargovačkke