ELEKTROENERGETSKI SUSTAV
Dijelovi i uloga pojedinih dijelova elektroenergetskog
sustava
op enitoElektroenergetski sustav EES, skup je postrojenja i
opreme namijenjene za proizvodnju, prijenos i razdiobu ili
distribuciju elektri ne energije. Osnovna je uloga
elektroenergetskih sustava da uz minimalne tro kove u svakom
trenutku osigura kvalitetnu isporuku elektri ne energije od izvora
do potro a a. Osnovna podjela EES-a uvjetovana je postavljenim
sustavom prijenosa na: 1. IZVORE ILI PROIZVODNA POSTROJENJA
(ELEKTRANE), 2. RASKLOPNA POSTROJENJA, 3. PRIJENOSNE MRE E, 4.
RAZDJELNE ILI DISTRIBUCIJSKE MRE E, 5. OPSKRBU I POTRO NJU ELEKTRI
NE ENERGIJE. EES nastaje uskla ivanjem rada osnovnih elemenata u
jedinstvenoj cjelini.
podjela naponskih razina- nazivni napon mre e napon kojim se mre
a ozna ava; - najvi i napon mre e najvi a vrijednost napona koja se
u normalnim uvjetima pogona pojavljuje pri prolaznim poreme ajima,
smetnjama ili isklapanju velikih optere enja; - najni i napon mre e
- najni a vrijednost napona koja se pojavljuje u normalnim uvjetima
pogona pri prolaznim promjenama ili pri nenormalnim uvjetima rada
mre e; - najvi i napon opreme najvi i napon za koji je predvi ena
oprema glede izolacije i drugih uvjeta i zna ajki rada; - linijski
i fazni napon trofazne mre e
U RH se od 2. svj. rata razvija mre a 110 kV. Prvi vod 220 kV u
pogonu je od 1960. godine, a 400 kV od 1970. U najve em dijelu
Europe najvi i je prijenosni napon 400 kV osim dva strujovoda 750
kV kakve primjenjuju i SAD i Kanada. U Rusiji se koristi vod s 1150
kV. Mre e srednjeg napona rade na 10, 20 i 35 kV, a u industriji se
primjenjuju i naponi 3 i 6 kV. Mre e niskog napona su faznog napona
230 V, odnosno 400 V. Obilje avaju se 3 x 230 / 400 V ili 0,4 kV.
Nazivni napon opreme je 1 kV.
standardni uvjeti rada elektroenergetskog sustavaPri
uspostavljanju EES-a odre uju se osnovni parametri proizvodnih,
prijenosnih i distribucijskih mre a s podjelom prema naponskim
razinama. Redovito se kod izvora napajanja transformira elektri na
energija na visoke i najvi e napone, kojima se obavlja prijenos, te
ponovno transformira na srednji ili niski napon kojima se razvodi.
IZ EES-a predaje se potro a ima uglavnom na niskom naponu. Prijenos
ine objekti (postrojenja i vodovi) kojima se ostvaruje povezanost
proizvodnje i distribucije, te povezanost s drugim EESima.
Upravljanje EES-om ine objekti koji omogu uju daljinsko upravljanje
tijekom energije u EES-u, upravljanje proizvodnjom, prijenosom,
distribucijom, postrojenjima i tro ilima potro a a, razmjenu
energije i optimiranje proizvodnje.
Distribuciju ine objekti kojima se elektri na energija razvodi
potro a ima. Potro a ima se smatraju korisnici elektri ne energije
koji elektri nu energiju preuzimaju iz EES-a. Tarifnim sustavom
utvr uju se kategorije potro nje te obra unski elementi za svaku
kategoriju. Obra unski elementi: - radna energija u kWh, - snaga u
kW, - jalova energija u kVArh.
Potro a i su razvrstani u sljede e kategorije potro nje: potro a
i na 110 kV, potro a i na 30 (35) kV, potro a i na 10 (20) kV,
potro a i ku anstva na 0,4 kV, potro a i javne rasvjete na 0,4 kV,
ostali potro a i na 0,4 kV.
Da bi frekvencija u EES-u bila stabilna proizvodnja i potro nja,
uzimaju i u obzir i gubitke u mre i, u svakom trenutku moraju biti
izjedna ene:PROIZVODNJE= POTRO NJE+ GUBITAKA
Za odr avanje frekvencije hrvatskog EES-a unutar zadanih granica
brine se Operator prijenosnog sustava.
Ve ina europskih zemalja udru ena je u zajedni ki EES UCTE
(Union of Coordination of Transnission of Electricity). lanice
sustava se me usobno poma u i nadomje taju nedostatak elektri ne
energije. interkonekcija spajanje EES-a u jedan ve i
potrebe za elektri nom energijomElektri na energija je prikladna
za pretvorbu u razli ite druge oblike energije, npr. toplinu,
mehani ku energiju, svjetlost, zvuk, te u razli itim primjenama ini
osnovu telekomunikacija , informatike i elektronike. Isporuku el.
energije svim potro a ima osigurava distributer prema to no odre
enim tehni kim i komercijalnim uvjetima, kao to su frekvencija,
napon, neprekidno napajanje, maksimalna snaga, tarifa. Potro a je
korisnik el. energije koji vlastitu instalaciju napaja iz mre e.
Mjesto isporuke je to ka izme u mre e i instalacije, gdje se nalazi
mjerilo za registraciju utro ka. Intenzitet potro nje pokazuje se
specifi nom potro njom u roku kori tenja (kWh / god.), jedinici
proizvoda (kWh / jbp.), stanovniku (kWh / st.) i sl.
potro nja elektri ne energije u svijetu u GWh-ima godi nje
godi nja potro nja po stanovniku u kWh
potro nja elektri ne energije u Hrvatskoj u GWh
struktura potro nje u Hrvatskoj
Struktura potro nje u RH prema vrstama tro ila pribli no glasi:
90% za termi ka, motorna i ostala tro ila, 10% za rasvjetu, od ega
1% za javnu rasvjetu.
dijagrami optere enjaKonzumna podru ja ili potro a ka
postrojenja zahtijevaju od elektroprivrede elektri nu snagu koja se
stalno mijenja tijekom dana, tjedna, sezone i godine. Dijagrami
kojima se prikazuje kretanje optere enja tijekom tih razdoblja
nazivaju se dijagrami optere enja za odre eno razdoblje. Tako
postoje dnevni, tjedni, itd. dijagrami optere enja.
Na dnevnom dijgramu mo e se o itati: Pv vr no optere enje, Wd
ukupno utro ena elektri na energija, t1 i t2 trajanje vr nog optere
enja, Pmin minimalna vrijednost optere enja, oscilacije itd. Na
apcisnu os nanosi se promatrano vrijeme, a na ordinatu ostvarena
energetska vrijednost (%, PN , kW, MW i sl.).
Pona anje potro nje mo e se prikazati i u polarnom koordinatnom
sustavu. Polumjer je vrijednost priklju ne snage, promjena kuta
proteklo vrijeme, a interval promatranja puni krug. Na istom
dijagramu mo e se pratiti potro nja u du em razdoblju i na taj na
in uo avati sli nosti pona anja potro nje.
Kontinuirana analiza potro a a i cjelovite potro nje sustava
daje baze podataka na kojima se temelji rad elektroenergetskih
sustava. Pra enjem potro nje utvr uju se elementi racionalnog rada
sustava kao to su pravilno optere ivanje, odabir temeljnih i vr nih
elektrana sustava, smanjenje tro kova, ... . Mo e se utvrditi
porast priklju ne snage i potro nje te potreban broj novih izvora,
dinamika izgradnje itd.
restrukturiranje EES-a
okomito integrirana struktura elektroprivreda kao javna slu ba s
prirodnim monopolom
restrukturiranje promjena organizacije i ekonomskih odnosa u
cilju pove anja u inkovitosti i smanjenja tro kova poslovanja
privatizacija deregulacija liberalizacija
restrukturirani elektroenergetski sustav
Cilj: uravnote enje javnog interesa i profitabilnog
poslovanja
mehanizmi potpore obnovljivim izvorima elektri ne energije Kyoto
protokol obvezuje na smanjenje emisije tzv. stakleni kih plinova
najve i zaga iva i u energetskoj industriji: rafinerije nafte i
termoelektrane, posebno TE na ugljen subvencijama se poti u se
neovisni proizvo a i el. energije koji koriste obnovljive izvore
ili kogeneracijska postrojenja problem: cijena energije iz
obnovljivih izvora ve a je od prosje ne proizvodne cijene klasi nih
elektrana pa se zakonom predvi aju mehanizmi potpore npr. sustav
zajam enih cijena
