EAGLE

Easily Applicable Graphical Layout Editor

Verzija 5

Zoran Mutak

listopad 2011.

EAGLE ver. 5 1

Sadraj

1. Uvod .. 2 2. EAGLE Light Edition 2 3. Individualne EAGLE postavke .. 3 4. Opis prozora za crtanje i projektiranje ... 4 5. Pokretanje akcija 7 6. Control Panel (upravljaka ploa) . 8 7. Tipovi EAGLE dokumenata .. 9 8. Kreiranje EAGLE projekata .. 10 9. Uitavanje dokumenata i promjena veliine prikaza crtea na ekranu (zumiranje) 10 10. Izbor aktivnih slojeva 11 11. Postavljanje koordinatne reetke (Grid) i mjerne jedinice 12 12. Crtanje linija, krunica, lukova i pravokutnika . 13 13. Postavljanje teksta . 15 14. Koritenje knjinica ... 15 15. Crtanje elektrine sheme 18 16. Automatsko naprijed/natrag biljeenje .. 24 17. Projektiranje tiskane ploice .. 25 17.1. Kreiranje tiskane ploice i postavljanje kuita komponenata bez elektrine

sheme . 25 17.2. Kreiranje tiskane ploice i postavljanje kuita komponenata iz elektrine sheme 27 17.3. Usmjeravanje linija tiskanih vodova (rutanje) ... 28 17.4. Ureivanje tiskane ploice nakon rutanja .. 31 18. 19.

Provjera prema pravilima dizajna (Design Rule Check DRC) ... Ispis dokumenata i generiranje izlaznih datoteka

34 34

20. Literatura 41

EAGLE ver. 5 2

1. Uvod Ovaj udbenik namijenjen je uenicima i nastavnicima Tehnike kole Ruera Bokovia kao mogua besplatna literatura za koritenje Light verzije programa EAGLE i daje osnovne upute za koritenje Schematic Editora (crtanje elektrinih shema), Layout Editora (projektiranje tiskanih ploica) i Autoroutera (automatsko postavljanje tiskanih vodova). Ovaj udbenik u veem dijelu prati EAGLE Tutorial, Version 5. Nakon prolaska kroz ovaj udbenik biti ete sposobni izraditi projekt, ali preporuka je koristiti Help funkciju i EAGLE Manual kako biste nauili vie o specifinim detaljima. Na taj nain spoznat ete sve mogunosti i prednosti ovog programa.

2. EAGLE Light Edition EAGLE Light verzija je besplatna i namijenjena je za testiranje i procjenu, a ne za komercijalnu upotrebu. Light verzija ima slijedea ogranienja: - Povrina tiskane ploice ograniena je na dimenzije 100 x 80 mm (3.9 x 3.2 inch-a). Izvan navedenog prostora nije mogue postavljanje kuita komponenata i signalnih linija. - Dostupna su samo dva signalna sloja ploice (gornja i donja strana ploice, nema unutarnjih slojeva) - Elektrina shema se moe sastojati od samo jedne stranice - Korisnika podrka dostupna je jedino preko e-maila i foruma (nema fax i telefonske podrke) Osim tih ogranienja, sve ostalo je mogue kao i u verziji Professional.

EAGLE ver. 5 3

3. Individualne EAGLE postavke

EAGLE dozvoljava korisniku izbor odreenih programskih znaajki kao to su konfiguracija izbornika, funkcijskih tipki ili boja na ekranu. Mnoge od tih postavki mogu biti kreirane u izborniku Options, u prozoru Control Panel ili u nekom od prozora za ureivanje.

Script dokument eagle.scr

U posebnom dokumentu eagle.scr vrijednosti postavljene za Schematic, Layout ili Library Editore mogu biti unesene u obliku EAGLE naredbi. Tko bi elio koristiti te mogunosti mora se upoznati sa EAGLE command jezikom. Sintaksa svake EAGLE naredbe je opisana u EAGLE pomoi.

Korisniko suelje

Korisniko suelje moe biti individualno podeeno tj. mogu se ukljuiti/iskljuiti padajui izbornik, alatne trake, boja pozadine, veliina kursora itd. Prozor za podeavanje postavki korisnikog suelja se otvara klikom na padajui izbornik Options/User interface u glavnom izborniku EAGLE Control Panela ili bilo kojeg editora (Schematic, Board, Library).

Funkcijske tipke

Postoje definirane funkcijske tipke ili kljuevi za pojedine naredbe s time da im korisnik po elji moe mijenjati namjenu. Specifini kljuevi operacijskog sustava (kao npr. F1 za pomo u Windows-ima) ne smiju se predefinirati. Raspored trenutnih funkcijskih kljueva moe se pronai u izborniku Options/Assign. Kljuevi dodijeljeni po default-u su:

Alt + BS UNDO akcija natrag

Shift + Alt + BS REDO akcija naprijed F2 WINDOW obnavljanje (osvjeavanje) sadraja prozora

Alt + F2 WINDOW FIT prikaz svih objekata na radnoj povrini u maksimalnoj veliini

F3 WINDOW 2 uveavanje prikaza na radnoj povrini dva puta F4 WINDOW 0.5 smanjivanje prikaza na radnoj povrini dva puta F5 WINDOW(@) centar prikaza prema poloaju pokazivaa (kursora) F6 GRID prikazuje/skriva linije ili toke reetke F7 MOVE aktivira MOVE (pomakni) naredbu F8 SPLIT aktivira SPLIT (podijeli) naredbu F9 UNDO akcija natrag

F10 REDO akcija naprijed

Boje slojeva

Boje pozadine i pripadajue reetke mogu se slobodno definirati kroz izbornik Options/Set, kartica Colors, a odreivanje boja pojedinog sloja izvodi se u izborniku DISPLAY, tipka Change za oznaeni sloj, tipka sa obojenim kvadratiem za odabrani sloj. Uvijek se definira par boja: normal boja za sloj i pripadajua highlight (osvijetljena) boja za isticanje objekata prilikom koritenja naredbi SHOW i MOVE.

EAGLE ver. 5 4

4. Opis prozora za crtanje i projektiranje

Gledajui prozor od gore prema dolje on sadri:

- prvi red predstavlja informaciju o verziji EAGLE programa unutar kojeg je otvoren dokument - drugi red (menu bar) je glavni padajui izbornik - trei red (action toolbar) je alatna traka sa raznim funkcijama (rad sa datotekama,

regulacija veliine objekata na radnoj povrini, akcije naprijed-nazad, zaustavljane i pokretanje pojedinih aktivnosti, funkcija pomoi)

- etvrti red (dynamic parameter toolbar) je alatna traka u kojoj se mogu definirati pojedini parametri za aktivnu naredbu

- peti red (coordinates display + command line) daje podatak o koordinatama poloaja pokazivaa na radnoj povrini i slui za unos naredbi i parametara preko tipkovnice (naredbeni redak)

- stupac lijevo (command toolbar) je alatna traka sa naredbama, a desno je radna povrina - statusni redak (linija) na dnu prozora (status bar) prikazuje kratak opis trenutno aktivne

naredbe Sadraj prozora moe se postaviti u izborniku Options/User interface gdje se moe

EAGLE ver. 5 5

ukljuiti/iskljuiti i korisna opcija pomoi Bubble Help, koja u malom prozoriu daje tekstualni opis alata nad kojim je postavljen pokaziva mia (u ovom primjeru je to Move). Alati u alatnoj traci Schematic Editora

Info prikaz i promjena svojstva objekata

Show isticanje (osvjetljavanje) objekata

Display izbor vidljivih slojeva Mark resetira koordinate u eljenoj toki

Move pomicanje objekata Copy kopiranje objekata

Mirror zrcaljenje objekata ili grupa Rotate rotiranje objekata

Group definiranje grupe Change promjena parametara

Cut uitavanje grupe u paste spremnik Paste kopiranje paste spremnika na crte

Delete brisanje objekta Add dodavanje komponenata

Pinswap zamjena pinova Replace promjena komponente Gateswap zamjena vrata (segmenata) Name prikaz i promjena imena Value prikaz i promjena vrijednosti

Smash razdvajanje sadraja komponente Miter zaobljavanje kutova

Split dijeljenje vodia ili poligona Invoke poziva odreeni simbol komponente

Wire crtanje linija Text dodavanje teksta

Circle crtanje krunica Arc crtanje lukova

Rect crtanje pravokutnika Polygon crtanje poligona

Bus crtanje sabirnica Net crtanje elektrine mree Junction postavljanje spojnih toaka Label dodjela imena sabirnicama i vodovima

Attribute definiranje atributa komponenata

Erc elektrika provjera Errors pokazuje pronaene ERC greke

EAGLE ver. 5 6

Alati u alatnoj traci Layout Editora

Info prikaz i promjena svojstva objekata

Show isticanje (osvjetljavanje) objekata

Display izbor vidljivih slojeva Mark resetira koordinate u eljenoj toki

Move pomicanje objekata Copy kopiranje objekata

Mirror zrcaljenje objekata ili grupa Rotate rotiranje objekata

Group definiranje grupe Change promjena parametara

Cut uitavanje grupe u paste spremnik Paste kopiranje paste spremnika na crte

Delete brisanje objekta Add dodavanje komponenata

Pinswap zamjena pinova ili padova Replace promjena kuita komponente

Lock zakljuavanje pozicije komponente

Name prikaz i promjena imena Value prikaz i promjena vrijednosti

Smash razdvajanje sadraja komponente Miter zaobljavanje kutova

Split dijeljenje vodia ili poligona Optimize prikljuivanje segmenata vodova

Route pretvara zrane veze u vodove Ripup vraa vodove u zrane linije

Wire crtanje linija Text dodavanje teksta

Circle crtanje krunica Arc crtanje lukova

Rect crtanje pravokutnika Polygon crtanje poligona

Via postavljanje metaliziranih rupa Signal postavljanje signalnih (zranih) linija

Hole postavljanje rupa za buenje Attribute definiranje atributa komponenata

Ratsnest rauna najkrae zrane linije Auto pokretanje autorutera

Erc elektrika provjera Drc provjera prema pravilima za dizajn

Errors pokazuje pronaene ERC greke

EAGLE ver. 5 7

5. Pokretanje akcija

Oznake koje e se u ovom udbeniku koristiti za pokretanje pojedine akcije su: oznaava odabir iz izbornika, npr. File/Save oznaava klikni lijevom tipkom mia na File, a nakon toga Save oznaava zavretak neke radnje tipkom Enter + za primjer Alt+F2 oznaava prvo pritisnuti tipku Alt i zadrati pritisnutu dok pritiete tipku F2, a nakon toga otpustiti oba dvije tipke. Neke naredbe imaju posebne funkcije u kombinaciji sa Shift, Ctrl i Alt tipkama. Detaljne informacije mogu se pronai u funkciji pomoi

Svaka akcija se pokree aktiviranjem odgovarajue naredbe. Naredbe se mogu aktivirati

na vie naina: - aktiviranjem odgovarajue stavke u glavnom padajuem izborniku - aktiviranjem odgovarajue tipke (ikone) u alatnoj traci - aktiviranjem odgovarajue naredbe iz izbornika specifinih naredbi za pojedini objekt

(kontekst izbornik) koji se otvara desnim klikom na objekt - upisom naredbe preko tipkovnice u naredbeni redak za to je vano poznavanje jezika

naredbi - aktiviranjem unaprijed definiranih funkcijskih tipaka, kombinacija tipaka ili klikova mia

za odreenu naredbu

Primjer: sljedee akcije e izvriti naredbu MOVE

- kliknuti lijevom tipkom mia na ikonu , a nakon toga na objekt koji elimo pomaknuti - upisati MOVE u traku za unos naredbi, pritisnuti tipku Enter, kliknuti lijevom tipkom

mia na objekt koji elimo pomaknuti - upisati MOVE i ime objekta koji elimo pomaknuti u naredbeni redak (npr. MOVE IC1),

pritisnuti tipku Enter - desnim klikom na objekt koji elimo pomaknuti otvorimo kontekst izbornik i odaberemo

naredbu MOVE - pritisnuti funkcijsku tipku F7 kojoj je dodijeljena naredba MOVE, kliknuti lijevom tipkom

mia na objekt koji elimo pomaknuti - odabrati stavku iz izbornika Edit/Move

Unos naredbi i parametara u naredbeni redak (command line)

Prilikom unosa naredbi i parametara u naredbeni redak EAGLE ne razlikuje tekst pisan velikim ili malim slovima pa za primjer gdje elimo promijeniti irinu linije na 24 mila u naredbeni redak moemo upisati: CHANGE WIDTH 0.024

ili change width 0.024

na kraju naredbe se ne upisuje nego kao to je ve spomenuto simbolizira zavretak naredbe pritiskom na tipku Enter. Postoji i mogunost pojednostavljenog upisa naredbi, pa bi se skraeno prethodna naredba mogla zapisati kao : cha wid 0.024

EAGLE ver. 5 8

6. Control Panel (upravljaka ploa) Pokretanjem programa EAGLE otvara se Control Panel. U njemu je mogue uitavanje i snimanje projekata kao i postavljanje odreenih parametara programa. Control Panel nudi pregled knjinica komponenata (Libraries), pravila dizajna, User Language programa, Script dokumenata, CAM radova i projekata. Za oznaenu stavku stabla u stupcu Name, na desnoj strani se pojavljuje pripadajui opis. Control Panel podrava radnju Drag&Drop (uhvati i spusti) na uobiajen nain. Klikom desne tipke mia na pojedinu stavku u stablu otvara se kontekst izbornik sa opcijama kao to su Print, Open, Copy, Rename itd. Tipke za navigaciju na tipkovnici omoguavaju kretanje kroz stablo na slijedei nain. Tipka za kretanje u desno otvara sadraj grane stabla. Tipka za kretanje ulijevo zatvara sadraj grane. Tipke za kretanje gore dolje vode na prethodnu ili slijedeu stavku. Put do sadraja pojedine grane se postavlja u Options/Directories. Otvaranjem grane Libraries otvara se niz knjinica iz kojih se mogu koristiti komponente, ali iz knjinica koje su aktivne (zelena oznaka pored imena knjinice). Ako oznaimo neku od knjinica npr. 41xx.lbr, otvara se njezin sadraj sa komponentama koje sadri. Ako oznaimo neku komponentu dobiti emo sliku simbola i pripadajuih kuita sa opisom na desnoj strani.

EAGLE ver. 5 9

7. Tipovi EAGLE dokumenata Najznaajniji tipovi dokumenata koji mogu biti ureivani u programu EAGLE su slijedei:

EAGLE koristi iskljuivo mala slova za ekstenzije dokumenata. Rezervni (Backup) dokumenti EAGLE kronoloki kreira rezervne podatke schematic, board i library dokumenata. Oni se snimaju sa promijenjenim ekstenzijama:

brd postaje b#1 sch postaje s#1 lbr postaje l#1

Mogue je kreirati maksimalno 9 rezervnih dokumenata. Takoer je mogue snimati rezervne dokumente u tonim vremenskim intervalima. U tom sluaju dokumenti dobivaju ekstenzije b##, s## ili l##. Ti dokumenti mogu biti ponovo koriteni nakon to ih preimenujemo sa originalnom ekstenzijom dokumenta. Podeavanja vezana uz snimanje rezervnih dokumenata i automatskog snimanja dokumenata prilikom zatvaranja programa mogu se izvriti u Control Panelu u izborniku Options/Backup.

Tip dokumenta Prozor za ureivanje Ekstenzija

Board Layout Editor *.brd Schematic Schematic Editor *.sch Library Library Editor *.lbr Script File Text Editor *.scr User Language Program Text Editor *.ulp Bilo koji tekst dokument Text Editor *.*

EAGLE ver. 5 10

8. Kreiranje EAGLE projekata Novi projekt kreira se u Control Panelu. Za primjer kreirati emo novi projekt sa imenom Moj projekt u direktoriju tutorial. Kliknemo lijevom tipkom mia na + stavke Projects (ili koristimo tipke za navigaciju), zatim lijevom tipkom mia kliknemo na + direktorija examples, desnom tipkom mia kliknemo na direktorij tutoriai, odaberemo New Project nakon ega se u grani tutoriai otvara novi direktorij sa imenom New Project u pripremnom stanju da unosom teksta na tipkovnici ime projekta odmah promijenimo po vlastitoj elji (u ovom primjeru Moj projekt). Na kraju pritisnemo tipku Enter. U novo kreirani direktorij mogue je spremati dokumente novog projekta, a isto tako i dodavati nove poddirektorije. Put do lokacije spremanja direktorija projekta definira se klikom lijeve tipke mia u polje Projects izbornika Options/Directories i izborom u stablu koje se otvara nakon aktiviranja tipke Browse. Klikom desne tipke mia na ime projekta otvara se kontekst izbornik u kojem klikom lijeve tipke mia na New otvaramo novi izbornik gdje moemo otvoriti novi dokument u schematic, layout i library editoru. Svaki projekt direktorij sadri dokument sa imenom eagle.epf u kojem su pohranjene specifine postavke projekta, pozicije prozora itd. Trenutno aktivan projekt oznaen je u Control Panelu zelenom tokom desno od imena projekta. Nakon ponovnog pokretanja programa biti e vraena situacija od prethodnog koritenja programa. Zadnje koriteni projekt i druge korisnike, specifine postavke snimljene su u dokumentu eaglerc.usr. Brisanje projekta mogue je izvriti ako projekt nije aktivan, a deaktivacija projekta izvodi se klikom lijeve tipke mia na zelenu oznaku aktivnosti uz ime projekta ili na nain da klikom desne tipke mia na ime projekta otvorimo kontekst izbornik i kliknemo lijevom tipkom mia na Close Project. Za potrebe koritenja pojedinih demo dokumenata programa EAGLE prilikom praenja ovog udbenika, prijedlog je kopirati dokumente demo1.sch, demo2.sch i demo2.brd iz direktorija tutorial u kreirani projekt direktorij Moj projekt.

9. Uitavanje dokumenata i promjena veliine prikaza crtea na ekranu

(zumiranje) Za vjebu pokrenite otvaranje programa EAGLE i priekajte da se otvori Control Panel. Otvorite redom stavke stabla Projects/examples/tutorial/Moj projekt i dvostruko kliknite lijevom tipkom mia na dokument demo2.brd. Zajedno sa otvaranjem dokumenta demo2.brd nudi nam se i mogunost otvaranja povezanog dokumenta demo2.sch. Drugi nain otvaranja istog dokumenta bio bi kroz glavni izbornik na nain File/Open/Board i oznaavanjem dokumenta u prozoru za otvaranje. Poveajte prozor za ureivanje tiskane ploice preko cijelog ekrana.

Poveavanje veliine prikaza na ekranu izvodi se pomou alata In , funkcijskom tipkom F3 ili okretanjem kotaia na miu prema naprijed. Deaktivacija opcije zumiranja pomou kotaia na miu se podeava upisom 0 u prozori Mouse wheel zoom u izborniku Options/User interface.

EAGLE ver. 5 11

Smanjivanje veliine prikaza na ekranu izvodi se pomou alata Out , funkcijskom tipkom F4 ili okretanjem kotaia na miu unatrag.

Za prikaz svih objekata na radnoj povrini u maksimalnoj veliini koristi se alat Fit ili kombinacija tipaka Alt+ F2. Prikaz dijela radne povrine unutar definiranog pravokutnog okvira pokree se klikom

lijeve tipke mia na alat Select , zatim pritisnemo lijevu tipku mia na poetnu toku oznaavanja pravokutnika, lijevu tipku mia zadrimo pritisnutu, pomaknemo pokaziva mia po dijagonali do eljene toke i otpustimo lijevu tipku mia. Oznaena povrina biti e prikazana preko cijelog radnog prostora. Za tako definirani prikaz dijela crtea mogue je dodijeliti ime na nain da kliknemo desnom tipkom mia na alat oznai prozor, otvorimo kontekst izbornik i odaberemo New. U otvoreni prozori New alias upiemo ime pod kojim se sprema definirani prikaz i koji je mogue kasnije po potrebi ponovo pozvati tako da kliknemo desnom tipkom mia na alat oznai prozor, otvorimo kontekst izbornik i odaberemo stavku sa dodijeljenim imenom. Ako drimo pritisnut kotai (ili srednju tipku mia), pomicanjem mia moemo pomicati povrinu za crtanje, a ujedno i okretanjem kotaia (bez otputanja pritiska) mijenjati veliinu prikaza. Ako se prilikom crtanja i promjena veliine prikaza dogodi da neki dijelovi crtea nestanu

ili budu oteeni, sliku je mogue osvjeiti pomou alata Redraw ili pritiskom na funkcijsku tipku F2. Prethodnu veliinu prikaza na ekranu moemo vratiti upisom WINDOW LAST u

neredebeni redak ili klikom desne tipke mia na alat i odabirom Last u kontekst izborniku. Ako za trenutni crte na ekranu elimo promijeniti centar prikaza, a da veliina (zoom

factor) ostane ista, to moemo uiniti klikom lijeve tipke mia na alat , klikom lijeve tipke mia na crte kako bi oznaili eljeni centar i na kraju kliknemo lijevom tipkom mia na

ikonu semafor . Ako elimo oznaiti novi centar i novi faktor zumiranja istovremeno, to moemo uiniti

klikom lijeve tipke mia na alat i tri klika lijeve tipke mia sa slijedeim znaenjem: prvim klikom na crte oznaavamo centar, drugim klikom na crte oznaavamo djelitelj, a treim klikom djeljenik za dobivanje zoom faktora. To znai, ako je trea toka na crteu postavljena dalje od druge u odnosu na centar definiran prvim klikom, poveati emo prikaz na ekranu(zoom in), a ako je trea toka postavljena blie od druge u odnosu na centar definiran prvim klikom, prikaz na ekranu e biti umanjen (zoom out). 10. Izbor aktivnih slojeva Crtei u EAGLE-u sadre objekte na razliitim slojevima crtanja. Klikom lijeve tipke mia

na ikonu naredbe DISPLAY otvara se prozor sa popisom slojeva. Prvi stupac oznaava redni broj sloja i status sloja ukljuen/iskljuen, drugi stupac prikazuje boju sloja, a trei stupac ime sloja. Sloj se ukljuuje/iskljuuje klikom lijeve tipke mia na redni broj sloja. Tipka All se koristi za ukljuivanje, a tipka None za iskljuivanje svih slojeva. Promjena

EAGLE ver. 5 12

svojstava sloja (ime, boja, stil punila, status ukljuen/iskljuen) izvodi se klikom lijeve tipke mia na tipku Change ili dvostrukim klikom lijeve tipke mia na redni broj sloja i promjenom svojstava sloja po elji. Za brisanje sloja iz popisa slojeva koristimo tipku Del, a kreiranje novog sloja i njegovih svojstava pokree se klikom lijeve tipke mia na tipku New. Vraanje statusa aktivnih slojeva prije promjene izvodi se upisom naredbe DISPLAY LAST u naredbeni redak. Komponente na sloju 1 (Top) mogu se pomicati ili oznaavati ako je sloj 23 (tOrigins) aktivan. Isto vrijedi i za slojeve 16 (Bottom) i 24 (bOrigins). 11. Postavljanje koordinatne reetke (Grid) i mjerne jedinice Koordinatna reetka (vidljivost, nain prikaza) i mjerna jedinica se postavljaju klikom

lijeve tipke mia na ikonu GRID . Elektrine sheme se uvijek crtaju u reetci 0.1 inch (2.54 mm) uz uvjet da su i komponente u knjinici ureene na taj nain. Kod projektiranja tiskanih ploica reetka se prilagoava komponentama i sloenosti tiskane ploice.

Klikom desne tipke mia na otvara se kontekst izbornik u kojem je mogue izborom stavke Last vratiti prije koritene postavke reetke, a izborom stavke New mogue je definirati postavke reetke sa pripadajuim imenima. Ta imena reetaka sa pripadajuim postavkama se onda takoer pojavljuju u ovom kontekst izborniku i na taj nain moemo bre pristupati pojedinim reetkama bez potrebnog namjetanja. Prilikom namjetanja postavki koordinatne reetke postoji polje za definiranje alternativne reetke. Ona se koristi kada pri crtanju ili pomicanju objekata na trenutke trebamo reetku vee preciznosti, a aktivira se za vrijeme crtanja dok drimo pritisnutu tipku Alt. Odnosi esto koritenih vrijednosti izraenih u razliitim mjernim jedinicama za duljinu dani su u tablici:

inch mil mm

0.008 8 0.2032 0.010 10 0.2540 0.012 12 0.3048 0.016 16 0.4064 0.024 24 0.6096 0.032 32 0.8128 0.040 40 1.0160 0.050 50 1.2700 0.100 100 2.5400 0.200 200 5.0800 0.400 400 10.1600

EAGLE ver. 5 13

12. Crtanje linija, krunica, lukova i pravokutnika Linije, krunice, lukovi i pravokutnici slue za crtanje simbola elemenata, kuita elemenata, okvira i drugih objekata ili imaju posebnu funkciju npr. kod oznaavanja zabranjenih podruja.

Naredba WIRE Naredba WIRE koristi se za crtanje linija. Naredba WIRE se ne koristi za crtanje elektrinih mrea i sabirnica u Schematic Editoru nego naredbe NET i BUS. Ako se u Layout Editoru naredba WIRE koristi na sloju Bottom ili Top, EAGLE ih tretira kao elektrine vodie, ali prilikom usmjeravanja zranih linija preporua se koritenje naredbe ROUTE jer naredba WIRE automatski ne postavlja metalizirane rupe (Vias) prilikom prijelaza sa jednog signalnog sloja na drugi. Naredba WIRE se koristi za crtanje okvira tiskane ploice na sloju 20 (Dimension). Pokretanjem naredbe WIRE otvara se alatna traka sa parametrima za tu naredbu.

Crtanje linije zapoinjemo klikom lijeve tipke mia na eljenom mjestu povrine za crtanje i pomicanjem mia u odgovarajuem smjeru. eljeni oblik i kut loma linije moemo postii izborom odgovarajueg ortogonalnog moda u alatnoj traci sa parametrima ili upotrebom desne tipke mia za vrijeme crtanja linije. Ako prilikom izbora oblika i kuta loma linije upotrebom desne tipke mia drimo pritisnutu tipku Shift, redoslijed prolaska kroz ortogonalne modove ii e u suprotnom smjeru, a ako drimo pritisnutu tipku Ctrl, izbor je mogu jedino izmeu dva odgovarajua suprotna oblika. U Schematic Editoru izbor tri oblika luka linije mogu je jedino u alatnoj traci sa parametrima, dok je u Layout editoru mogue oblike lukova izabrati i pomou desne tipke mia za vrijeme crtanja linije. Kraj postavljanja linije izvodimo dvostrukim klikom lijeve tipke mia na eljenom mjestu povrine za crtanje. Prekid crtanja zapoete linije izvodimo pritiskom na tipku Esc ili klikom lijeve tipke mia na

ikonu ime ujedno i deaktiviramo naredbu WIRE. Za vrijeme dok je naredba WIRE aktivna, u polju Width alatne trake sa parametrima moemo mijenjati irinu linije izborom iz ponuenih vrijednosti ili upisom eljene vrijednosti za pojedini dio linije. Promjenu irine ve postavljene linije mijenjamo klikom lijeve tipke

mia na naredbu CHANGE , pozicioniranjem pokazivaa mia na stavku Width i izborom odgovarajue irine linije ili upisom neke druge vrijednosti u prozoru New Width koji se otvara izborom stavke . Drugi nain je upisati naredbu sa vrijednou u naredbeni redak npr. CHANGE WIDTH 0.017 . Nakon promjene irine linije kliknemo lijevom tipkom mia na segment linije kojem smo htjeli promijeniti irinu, a ujedno je i postavljena irina linije aktualna za crtanje novih linija. Na opisani nain promjene irine linije mogue je mijenjati i vrstu linije (Style) i sloj (Layer). Svojstva linije kao to su Width, Style ili Layer mogu se mijenjati i izborom stavke Properties iz kontekst izbornika koji se otvara klikom desne tipke mia na postavljenu liniju

ili klikom lijeve tipke mia na naredbu INFO , a zatim na postavljenu liniju ime se takoer otvara prozor Properties u kojem je mogue izvriti eljene promjene.

Kada se mijenja sloj za grupu potrebno je prvo pokrenuti naredbu GROUP i nacrtati okvir oko grupe. Zatim treba kliknuti lijevom tipkom mia na naredbu CHANGE, odabrati stavku Layer, pritisnuti i zadrati tipku Ctrl i kliknuti desnom tipkom mia na grupu.

EAGLE ver. 5 14

Naredba CIRCLE

Za crtanje krunice aktiviramo naredbu CIRCLE klikom lijeve tipke mia na ikonu . Krunicu definiramo sa dva klika lijeve tipke mia. Prvim klikom na povrinu za crtanje definiramo centar, a drugim klikom polumjer krunice. irina linije krunice moe se mijenjati na nain kao to je objanjeno za liniju. Krunica sa irinom linije 0 biti e ispunjena. Crtanje krunice sa centrom u odreenim koordinatama i polumjerom moemo zadati u naredbenom retku. Za krunicu sa pozicijom centra u koordinatama x=10, y=25 i polumjerom 15 mm, slijed naredbi bi bio: GRID mm (postavljanje mjerne jedinice u mm) CIRCLE (10 25) (10 40) ili CIRCLE (10 25) (10 10) Prvi par koordinata nakon naredbe CIRCLE oznaava centar krunice , a drugi par koordinata (za koji postoje i druge mogunosti osim navedena dva primjera) odreuje udaljenost linije crtanja krunice od centra, odnosno definira polumjer krunice.

Naredba ARC

Za crtanje luka aktiviramo naredbu ARC klikom lijeve tipke mia na ikonu . Luk definiramo sa tri klika lijeve tipke mia. Prvim klikom na povrinu za crtanje definiramo poetnu toku, drugim klikom promjer luka, a treim klikom kraj luka. Prije definiranja zavrne toke luka, pomicanjem mia moemo mijenjati duinu luka, a klikom desne tipke mia prebacujemo smjer crtanja luka.

Naredba RECT Za crtanje ispunjenog pravokutnika aktiviramo naredbu RECT klikom lijeve tipke mia na

ikonu . Pravokutnik definiramo sa dva klika lijeve tipke mia na nain da prvim klikom na povrinu za crtanje odredimo jedan kut pravokutnika, a drugim klikom odreujemo njegov suprotni kut. Pravokutnik e biti ispunjen bojom sloja koji se trenutno koristi.

EAGLE ver. 5 15

13. Postavljanje teksta

Aktiviranjem naredbe TEXT otvara se prozor sa poljem za upis teksta. Nakon upisa teksta, lijevom tipkom mia kliknemo na tipku OK. Upisani tekst zalijepljen je za pokaziva mia, a za to vrijeme sadraj teksta moemo promijeniti upisom nekog drugog teksta koji moemo pratiti u naredbenom retku i pritiskom na tipku Enter. Ako u naredbeni redak upisujemo tekst od vie rijei (postoje razmaci), tekst je potrebno zapoeti i zavriti jednostrukim navodnicima (npr. 'Ovo je tekst'). Pomicanjem mia odreujemo poziciju za postavljanje teksta na povrini za crtanje, a svakim klikom desne tipke mia mijenjamo orijentaciju teksta za kut od 90. Ako drimo pritisnutu tipku Shift za vrijeme dok pritiemo desnu tipku mia, promjena orijentacije smjera teksta za kut od 90 kree se u suprotnom smjeru. Odreivanje orijentacije teksta i drugih parametara mogue je u alatnoj traci sa parametrima.

Klikom lijeve tipke mia na povrinu za crtanje tekst e biti postavljen. Kopija postavljenog teksta i dalje je zalijepljena za pokaziva mia. Ako elimo promijeniti sadraj teksta uz pokaziva uiniti emo to na opisani nain. Promjenu postavljenog teksta i njegovih svojstava kao to su vrsta teksta (Font), veliina teksta (Size) i irine linije teksta u odnosu na visinu (Ratio) mogue je izvriti u prozoru Properties koji se otvara klikom desne tipke mia na tekst dolje/lijevo i izborom stavke

Properties u kontekst izborniku ili pojedinano pokretanjem naredbe CHANGE i izborom svojstva teksta koje elimo mijenjati. 14. Koritenje knjinica EAGLE posjeduje velik broj knjinica koje sadre klasine komponente za montau kroz provrte i komponente za povrinsku montau. Takoer je mogue izabrati europske ili amerike simbole komponenata. Za poetak iz Control Panela otvorite novu stranicu u Schematic editoru na nain File/New/Schematic.

Naredba USE Naredba USE koristi se za otvaranje (aktiviranje) knjinica komponenata. Po default-u su sve knjinice instalirane sa programom EAGLE aktivne. Putanja do direktorija sa knjinicama moe se vidjeti i promijeniti u Control Panelu na nain Options/Directories, polje Libraries i klikom lijeve tipke mia na tipku Browse. Kasnije kreirane ili iskljuene knjinice mogu se dodati pokretanjem naredbe USE i izborom knjinice u direktoriju u kojem je pohranjena. Sve knjinice iz definirane putanje mogu se odjednom aktivirati upisom naredbe USE * u naredbeni redak. Pojedina knjinica moe se iskljuiti u prozoru Add na nain da se knjinica oznai, a zatim je potrebno kliknuti lijevom tipkom mia na tipku Drop. Ukljuivanje i iskljuivanje knjinica mogue je izvriti i u stablu Control Panela ukljuivanjem i iskljuivanjem zelene oznake uz ime knjinice.

EAGLE ver. 5 16

Naredba ADD Listu dostupnih knjinica otvaramo klikom lijeve tipke mia na naredbu ADD u alatnoj traci. Kretanje po stablu sa knjinicama mogue je pomou mia na nain da klik lijeve tipke mia na znak + uz ime knjinice otvara sadraj grane, a klik na znak uz ime knjinice zatvara sadraj grane. Drugi nain je kretanje sa tipkama za navigaciju na tipkovnici tako da se tipkama gore/dolje kreemo po stablu sa knjinicama, tipka desno otvara, a tipka lijevo zatvara sadraj grane. Brz nain pristupanja pojedinoj knjinici je pomou tipaka na tipkovnici. Pritiskom tipke sa odreenim brojem ili slovom oznaava se prva knjinica kojoj ime zapoinje sa odabranim brojem ili slovom. Npr. ako utipkamo slovo c, prva knjinica kojoj poinje ime sa slovom c biti e oznaena. Ako utipkamo slovo o, prva knjinica kojoj poinje ime sa slovom o biti e oznaena i ako utipkamo slovo n, prva knjinica kojoj poinje ime sa slovom n biti e oznaena. Ako isti niz slova c o n utipkamo brzo, oznaena e biti prva knjinica kojoj ime poinje sa slovima con. Brzo pronalaenje pojedine komponente mogue je upisom imena ili bilo koje rijei iz opisa komponente u polje Search i pritiskom na tipku Enter. Dozvoljeno je i koritenje wild card znakova u sluajevima kada ne znamo potpuno toan naziv komponente. Tako znak ? moe zamijeniti jedan nepoznati znak iz imena komponente, a znak * jedan ili vie znakova. Npr. ako elimo pronai komponentu 74LS00N, neki od moguih upisa u polje Search su: 74*00*, 74LS00*, 74*LS?. Sve varijante komponenata koje zadovoljavaju zatraeni upit biti e prikazane. Oznaavanjem eljene komponente biti e prikazani njeni detalji (simbol, kuite, opis) sa desne strane. Postavljanje simbola komponente na crte pokreemo klikom lijeve tipke mia na OK ili pritiskom na tipku Enter. Simbol prvog segmenta (vrata) integriranog kruga 74LS00N prilijepljen je uz pokaziva mia. Desnom tipkom mia mijenjamo orijentaciju simbola za kut od 90, a pritiskom na kotai mia moemo zrcaliti simbol. Klikom lijeve tipke mia na povrinu za crtanje postavljamo prvi simbol, a uz pokaziva se pojavljuje novi simbol. Postavimo ukupno pet simbola. Nazivi uz simbole IC1A, IC1B, IC1C, IC1D, IC2A pokazuju da prvih etiri vrata pripadaju jednom, a peta vrata pripadaju drugom integriranom krugu.

Pritiskom na tipku Esc prekida se postavljanje slijedeeg simbola i otvara se prozor ADD za traenje slijedee komponente. U polje za traenje upiimo *555*, izaberimo i postavimo simbol komponente LM555N. Pritisnimo tipku Esc. Jo jednim pritiskom na tipku Esc iskljuujemo naredbu ADD.

Moemo primijetiti da na simbolu komponente 74LS00N nema vidljivih pinova za napajanje, a na simbolu komponente LM555N su pinovi za napajanje prisutni (V+, GND). Razlog je taj to EAGLE podrazumijeva da e sve aktivne komponente koje imaju po jedan VCC i GND pin biti spojene na isti izvor napajanja. Tako e pinovi za napajanje (iako nevidljivi na simbolu) biti automatski spojeni na izvor napajanja prilikom generiranja tiskane ploice (osim

EAGLE ver. 5 17

ako ih korisnik nije spojio na neku drugu signalnu liniju uz primjenu naredbe INVOKE). Za komponente kao to je LM555N pinove za napajnje potrebno je runo spojiti na odgovarajui dio mree.

Aktivirajmo sloj 93 (Pins) pomou naredbe ili upisom DISPLAY PINS u naredbeni redak. Sada su vidljivi parametri pinova prikazani zelenom bojom. Ako poveamo veliinu prikaza na ekranu vidimo oznake In ili Out i brojeve pored njih koje oznaavaju razred pinova za mogunost zamjene (Swaplevel). Pin razreda veeg od 0 moe se zamijeniti sa pinom istog razreda na istom simbolu (naredba PINSWAP). Pin razreda 0 ne moe se zamijeniti sa drugim pinom. Najbri nain postavljanja komponenata koje su ve ranije postavljane je taj da klikom

desne tipke mia na ikonu otvorimo izbornik u kojem se nalazi lista ranije postavljanih komponenata i izaberemo odgovarajuu.

Naredba INVOKE Naredba INVOKE omoguava prikaz pinova za napajanje aktivnih komponenata koji nisu vidljivi i spajanje na drugi izvor, a ne na VCC i GND. Za demonstraciju pokrenimo naredbu

INVOKE klikom lijeve tipke mia na ikonu , a zatim na simbol komponente IC2A. Otvara se prozor Invoke: IC2 (74LS00N) u kojem moemo odabrati segment P sa pinovima za napajanje, ali i druge segmente simbola komponente koji jo nisu postavljeni na crte (vrata B, C i D). Segmenti koji su ve u upotrebi ispisani su sivim, a segmenti koji se jo mogu koristiti crnim tekstom.

Pokrenimo postavljanje segmenta P oznaavanjem stavke segmenta P i klikom lijeve tipke mia na tipku OK ili dvostrukim klikom lijeve tipke mia na stavku segmenta P. Segment sa pinovima za napajanje prilijepljen je uz pokaziva mia, a klikom lijeve tipke mia postavljamo ga na crte. Sada moemo spojiti pinove za napajanje sa bilo kojim dijelom mree.

EAGLE ver. 5 18

15. Crtanje elektrine sheme Iz Control Panela otvorite novi dokument u Schematic editoru na nain File/New/Schematic i poveajte prozor preko cijelog ekrana. Grid

Prvo je potrebno postaviti koordinatnu reetku (grid). Standardna reetka za Schematic je 100 mil ili 0.1 inch. Kod te reetke se postavljaju simboli komponenata jer bi se inae moglo dogoditi da se vodii ne mogu spojiti sa pinovima komponenata. Alternativna reetka se postavlja na 25 mil ili 0.025 inch za mogunost finijeg namjetanja (npr. imena), a aktivira se pritiskom na tipku Alt. Vidljivost reetke na ekranu lako se ukljuuje i iskljuuje pritiskom na funkcijsku tipku F6.

Dodavanje okvira crtea (Frame)

Lijevom tipkom mia kliknemo na naredbu ADD i otvorimo knjinicu frames.lbr koja sadri razliite formate okvira. Izaberimo za primjer A4L-LOC i okvir sa sastavnicom je prilijepljen uz pokaziva mia. Ako okvir nije vidljiv u cijelosti pritisnimo tipku F4, a pritiskom na lijevu tipku mia postavimo okvir na crte tako da donji lijevi ugao okvira bude postavljen u koordinatu (X=0,Y=0) koja je na povrini za crtanje oznaena znakom +. Prekidanje postavljanja novog okvira koji je ve prilijepljen za pokaziva mia i naredbe

ADD izvodimo klikom lijeve tipke mia na ikonu . Okvir emo vidjeti u optimalnoj

veliini pritiskom kombinacije tipaka Alt+F2 ili klikom lijeve tipke mia na ikonu . Gotove okvire mogue je modificirati dodavanjem novih polja, a mogue je napraviti i vlastiti okvir pokretanjem Draw/Frame u glavnom izborniku. Tekst untitled u sastavnici automatski se mijenja u ime dokumenta nakon prvog snimanja, a tekst not saved! se mijenja u datum i vrijeme snimanja. Podaci koji se trae u pojedinim poljima sastavnice popunjavaju se tekstom na sloju 94 (Symbols).

Crtanje i ureivanje elektrine sheme

Unutar postavljenog okvira nacrtati emo samostalno elektrinu shemu koja se inae nalazi u dokumentu demo1.sch i sastoji se od slijedeih komponenata.

Oznaka komponente

Vrijednost Ime komponente u knjinici

Kuite Knjinica

C1 30 p C-EUC1206 C1206 rcl

C2 30 p C-EUC1206 C1206 rcl

C3 10 n C-EU025-025X050 C025-025X050 rcl

C4 47 u/25 V CPOL-EUTAP5-45 TAP5-45 rcl

C5 47 u CPOL-EUTAP5-45 TAP5-45 rcl

D1 1N4148 1N4148 DO35-10 diode

IC1 PIC16F84AP PIC16F84AP DIL18 microchip

EAGLE ver. 5 19

IC2 78L05Z 78L05Z TO92 linear

JP1 PROG PINHD-1X4 1X04 pinhead

JP2 APPL PINHD1X17 1X17 pinhead

Q1 XTAL/S QS special

R1 2,2 k R-EU_R1206 R1206 rcl Postavljanje simbola komponenata pokrenite pomou naredbe ADD na ve opisan nain u poglavlju 13.

Nakon postavljanja simbola komponenata dodajte simbole napajanja +5V, V+ i GND iz knjinice supply1.lbr. Oni predstavljaju signale izvora napajanja prema kojima ERC provodi posebnu provjeru.

Naredba NET Spajanje simbola u elektrinu mreu izvodimo pomou naredbe NET. Pojedina elektrina veza e biti spojena sa pinom simbola ako je njezin poetak ili zavretak postavljen u spojnu toku pina. Ako je linija mree spojena tono u spojnu toku pina ona e tu biti i zavrena, a ako nije i dalje e pratiti kretanje pokazivaa mia. Spojne toke na pinovima moemo istaknuti zelenim krunicama ukljuivanjem sloja 93 (Pins). Elektrine veze automatski dobivaju ime.

EAGLE ver. 5 20

Naredba MOVE Postavljenim simbolima komponenata moemo mijenjati poloaj pomou naredbe MOVE

koju aktiviramo klikom lijeve tipke mia na ikonu . Lijevom tipkom mia kliknemo u blizini oznake + simbola kojeg elimo pomaknuti nakon ega simbol posvijetli i pomie se sa pokazivaem mia. Prije sputanja simbola na novo mjesto moemo ga rotirati desnom tipkom mia. Ako pomaknemo simbol komponente tako da pin komponente prelazi preko pina druge komponente ili linije elektrine mree, izmeu njih e automatski biti generiran elektriki spoj. Za razliku od toga, ako pomiemo liniju elektrine mree i postavimo preko je pina simbola, elektriki spoj nee biti generiran. Ako segment linije mree elimo pomaknuti paralelno, moramo kliknuti lijevom tipkom mia negdje oko sredine segmenta, a ako elimo pomaknuti njegov kraj, moramo kliknuti lijevom tipkom mia negdje blizu kraja segmenta.

Naredba JUNCTION Sputanjem vrha linije elektrine veze na drugu mrenu liniju one se automatski spajaju i na mjestu spoja se generira spojna toka ili vor (Junction). Opcija automatskog postavljanja vorova moe se iskljuiti u kartici Options/Set/Misc, uklanjanjem kvaice za opciju Auto set junction. U tom sluaju koristimo naredbu JUNCTION i postavljamo vorove na mjestu

spajanja elektrinih veza runo na nain da lijevom tipkom mia kliknemo na ikonu , a zatim na mjesto spoja. Na mjestima gdje linija elektrine veze prelazi preko druge (ne spaja se vrhom), takoer koristimo naredbu JUNCTION jer vor nee biti automatski generiran i u sluaju ako je opcija automatskog postavljanja vorova ukljuena.

Naredba DELETE Objekte na crteu (okvir, simbole komponenta, vorove, segmente linija wire, net ili bus)

briemo aktiviranjem naredbe DELETE klikom lijeve tipke mia na ikonu , a zatim kliknemo lijevom tipkom mia na objekt koji elimo obrisati. Ako odjednom elimo obrisati cijelu liniju, prilikom oznaavanja linije koju briemo potrebno je pritisnuti tipku Shift.

Za brisanje grupe potrebno je kliknuti lijevom tipkom mia na ikonu , pa na ikonu i oznaiti grupu, pritisnuti tipku Ctrl i desnom tipkom mia kliknuti na grupu.

Naredba NAME EAGLE automatski dodjeljuje imena B$.. za sabirnice, P$.. za pinove i N$.. za linije elektrine mree. Ako npr. elimo promijeniti ime elektrinoj vezi sa pina 16 simbola IC1,

kliknemo lijevom tipkom mia na ikonu i nakon toga na spomenutu liniju elektrine mree. U otvorenom prozoru Name, polju New name vidimo trenutno ime, a mijenjamo ga upisom novog imena npr. OSC1 i lijevom tipkom mia kliknemo na tipku OK. Na isti nain mijenjamo imena simbolima komponenata i sabirnicama

EAGLE ver. 5 21

Naredba LABEL Naredba LABEL omoguava nam da ime sabirnice ili elektrine veze uinimo vidljivim i da ga postavimo na eljeno mjesto. Za vjebu kliknite lijevom tipkom mia na ikonu naredbe

LABEL , a zatim na mrenu liniju OSC1 (iz prethodnog odlomka). Primijetimo tekst OSC1 koji se pomie sa pokazivaem mia i to da je linijom vezan za mrenu liniju na koju se odnosi. Pritiskom desne tipke mia tekst moemo rotirati prije njegovog pozicioniranja pritiskom na lijevu tipku mia. Tekst imena mrenih linija i sabirnica ne moe se promijeniti naredbom CHANGE TEXT nego se mijenja naredbom CHANGE NAME, a veliina i font se mijenjaju naredbama CHANGE SIZE i CHAGE FONT.

Naredba VALUE

Aktiviranjem naredbe VALUE klikom lijeve tipke mia na ikonu , moemo definirati ili promijeniti vrijednost komponente tako da lijevom tipkom mia kliknemo na simbol komponente, u prozoru Value, polju New value upiemo vrijednost komponente i lijevom tipkom mia kliknemo na tipku OK.

Naredba SHOW Pomou naredbe SHOW moemo istaknuti (posvijetliti) objekte na crteu i prikazati njihove detalje. Otvorite ve ureenu shemu u dokumentu demo1.sch u direktoriju eagle/projects/examples/tutorial, pokrenite naredbu SHOW klikom lijeve tipke mia na ikonu

i kliknite lijevom tipkom mia na mrenu liniju spojenu na pin 3 simbola IC2. Primijetite da je posvijetlila oznaena mrena linija i svi pinovi simbola koji su na taj dio mree spojeni, a takoer primijetite i detalje o mrenoj liniji ispisane u statusnoj traci na dnu prozora Net: V+, Class 1 power. Pomou naredbe SHOW korisno je provjeriti da li su svi objekti pojedinog dijela mree pravilno spojeni nakon ega se mogu generirati dokumenti Netlist ili Pinlist pomou naredbe Export u izborniku File. Osvijetljenost objekta iskljuujemo pritiskom na tipku Esc ili klikom lijeve tipke mia na

ikonu ime i deaktiviramo naredbu SHOW. Ako elimo istaknuti tono odreeni objekt npr. C1 moemo utipkati naredbu SHOW C1 u naredbeni redak. S obzirom da je naredba SHOW zadnja aktivna naredba, za isticanje simbola C2 dovoljno je upisati samo C2 , a za isticanje simbola svih kondenzatora C* . Dodavanje istaknutih objekata bez deaktivacije ve posvijetljenih izvodimo klikom lijeve tipke mia na eljeni objekt uz pritisnutu tipku Ctrl, a na isti nain moemo pojedinom objektu iz grupe posvijetljenih, efekt isticanja iskljuiti. Funkcija pamenja koritenih utipkanih instrukcija Pomou tipka za navigaciju strelica-gore i strelica-dolje moemo redom pozvati prethodno utipkane instrukcije u naredbenom retku i pojedinu aktivirati pritiskom na tipku Enter. Pritisak na tipku Esc brie naredbeni redak.

EAGLE ver. 5 22

Naredba SMASH Primijetimo da se prilikom rotiranja simbola komponenata iz horizontalnog u vertikalni poloaj sa simbolom rotiraju i njihove oznake i vrijednosti. Kako bismo mogli rotirati oznake i vrijednosti komponenata neovisno o simbolu, integrirani sadraj simbola komponente moramo razdvojiti na njegove dijelove pomou naredbe SMASH. Lijevom tipkom mia

kliknemo na ikonu i nakon toga na simbol komponente. Primijetimo da su se uz vrijednost i oznaku simbola pojavili znakovi +. Pomou naredbe MOVE sada moemo pomicati vrijednost i oznaku komponente neovisno o simbolu, a prilikom njihovog pomicanja moemo primijetiti liniju koja ih povezuje sa simbolom na koji se odnose. Za rotiranje oznaka i vrijednosti komponenata koristimo desnu tipku mia, a za mogunost finijeg pozicioniranja koristimo alternativnu reetku pritiskom na tipku Alt. Veliinu teksta oznaka i vrijednosti moemo promijeniti pomou naredbe CHANGE SIZE. Vraanje oznake i vrijednosti pojedine komponente u prvobitan poloaj i ponitavanje razdvajanja sadraja simbola komponente (unsmash) izvodimo klikom lijeve tipke mia na simbol komponente uz pritisnutu tipku Shift za vrijeme dok je aktivna naredba SMASH. Drugi nain na koji moemo primijeniti i iskljuiti naredbu SMASH na pojedinoj komponenti je da klikom desne tipke mia na simbol komponente otvorimo kontekst izbornik i odaberemo stavku Properties. U prozoru Properties ukljuimo ili iskljuimo opciju Smashed. Ako naredbu SMASH elimo primijeniti na grupu komponenata, kliknemo lijevom tipkom

mia na ikonu , nakon toga na ikonu i oznaimo grupu, pritisnemo tipku Ctrl i desnom tipkom mia kliknemo na grupu. Ponitavanje naredbe SMASH na grupu izvodimo na isti nain uz dodatak pritisnute tipke Shift. Ako prilikom primjene i ponitavanja naredbe SMASH na grupu nismo pritisnuli tipku Ctrl, otvara se kontekst izbornik u kojem odaberemo stavku Smash: Group.

Naredba BUS Otvorite dokument bus.sch u direktoriju eagle/projects/examples/tutorial. Prikazana je elektrina shema koja sadri sabirnice. Sabirnica nema logiko znaenje i predstavlja samo objekt na crteu. Logike veze se definiraju naredbom NET i pod odreenim imenom se spajaju na sabirnicu. Ime sabirnice odreuje signalne linije koje sabirnica sadri. U ovom primjeru sabirnica pod imenom EN, VALVE[0..11] sadri signale EN i VALVE 0 do VALVE11. Aktivirajte naredbu NET i za vjebu spojite pinove integriranog kruga IC7 na sabirnicu EN, VALVE[0..11] prema slijedeem rasporedu:

EN IC7 Pin 14 EN VALVE0 IC7 Pin 16 INA VALVE1 IC7 Pin 15 INB VALVE2 IC7 Pin 10 INC VALVE3 IC7 Pin 9 IND

EAGLE ver. 5 23

Elektrika provjera (ERC Electrical Rule Check)

Naredba ERC se koristi za pronalaenje eventualnih elektrikih greaka u elektrinoj shemi. Rezultat provjere je popis greaka i upozorenja u ERC Errors prozoru. Ako imamo

otvoren dokument demo1.sch i lijevom tipkom mia kliknemo na ikonu , ERC pronalazi slijedea upozorenja:

Prva dva upozorenja nas informiraju da su pinovi VDD i VSS spojeni na signale koje EAGLE nije oekivao, premda je to u ovom primjeru napravljeno sa razlogom. Tree upozorenje nas informira da za komponentu Q1 nije definirana vrijednost. Ako kliknemo lijevom tipkom mia na pojedino upozorenje EAGLE pokazuje poziciju problema na elektrinoj shemi. Ako nije potrebno izvriti nikakvu korekciju prema upozorenju jer je razlog problema opravdan, poruku oznaimo i lijevom tipkom mia kliknemo na tipku Approve nakon ega se poruka vie ne nalazi u listi Warnings nego Approved. Napomena: ERC moe istraiti mogue izvore greaka, ali na nama je odgovornost da poruku pravilno interpretiramo i poduzmemo eventualno potrebne radnje.

Generiranje tiskane ploice

U Schematic dokumentu sa elektrinom shemom za koju elimo projektirati (dizajnirati)

tiskanu ploicu pokrenemo naredbu BOARD klikom lijeve tipke mia na ikonu . U generiranom dokumentu Layout editora pojavio se okvir tiskane ploice i kuita komponenata pokraj prazne tiskane ploice. Dalje postupke vidi u poglavlju 16.1.

EAGLE ver. 5 24

16. Automatsko naprijed/natrag biljeenje Pod kontrolom automatskog naprijed/natrag biljeenja bilo koja promjena na elektrinoj shemi kao to je promjena imena komponente ili mrene veze, rezultira ekvivalentnom promjenom na tiskanoj ploici i obrnuto. Neke akcije kao to je dodavanje komponenata mogue su jedina u Schematic editoru. U takvim sluajevima EAGLE ne dozvoljava promjenu na tiskanoj ploici, ve upozorava da promjenu treba izvesti na elektrinoj shemi. Koritenjem kontrole naprijed/natrag biljeenja moemo biti sigurni da su tiskana ploica i elektrina shema dosljedne. Taj kontrolni mehanizam se aktivira kada otvaramo Schematic i Board dokumente sa istim imenom koji su dosljedni. EAGLE uvijek otvara oba dokumenta s istim imenom ako se nalaze u istom direktoriju. Dosljednost u ovom kontekstu podrazumijeva da su lista povezivanja, komponente i vrijednosti iste. Provjera dosljednosti se provodi prilikom uitavanja dokumenata. Ako su pronaene neke razlike potrebno je pokrenutu ERC. U prozoru ERC Errors, listi Consistency errors moemo vidjeti razlike izmeu elektrine sheme i tiskane ploice. Koritenjem tih informacija mogue je korekcijama korak po korak postii dosljednost.

Naprijed/natrag biljeenje se ne provodi ako je otvoren samo Schematic prozor ili samo Board prozor. Svaka promjena u tim trenucima dovodi do razilaenja izmeu elektrine sheme i tiskane ploice. Zbog toga kada radite na tiskanoj ploici nikada ne gasite elektrinu shemu. Za praenje naprijed/natrag biljeenja uitajte dokument demo2.sch, a dokument demo2.brd e biti automatski uitan u Layout editoru. Sada prilagodite veliinu prozora dokumenata tako da svaki zauzima pola ekrana. Promijenite neka imena ili vrijednosti i zapazite da se promjene deavaju na oba prozora. Isto isprobajte i sa naredbama DELETE, UNDO i REDO.

EAGLE ver. 5 25

17. Projektiranje tiskane ploice 17.1. Kreiranje tiskane ploice i postavljanje kuita komponenata bez elektrine sheme Otvorite novi dokument na nain File/New/Bord u Control Panelu i maksimalno poveajte prozor. Definiranje oblika i dimenzija tiskane ploice Prije crtanja okvira tiskane ploice prvo moramo postaviti koordinatnu reetku i mjernu

jedinicu za duljinu. Lijevom tipkom mia kliknite na ikonu GRID i podesite slijedee postavke: Display: On - reetka e biti vidljiva Style: Dots - reetka e biti prikazana tokama Size: 1 mm - finoa reetke Multiple: 5 - vidljiva e biti svaka peta toka reetke Alt: 1 mm - alternativna reetka je jednaka glavnoj Okvir tiskane ploice se crta pomou naredbe WIRE na sloju 20 Dimension. Zbog toga

kliknite lijevom tipkom mia na ikonu , a u traci sa parametrima postavite sloj 20 Dimension i irinu linije Width: 0.1 mm. Za poetak crtanja okvira kliknite lijevom tipkom mia u koordinatu X=0, Y=0 (oznaena znakom +) i pomaknite pokaziva mia po dijagonali gore, desno u koordinatu npr. X=50, Y=40. Desnom tipkom mia ili pomou alata u traci sa parametrima podesite kut izmeu linija 90 i klikom lijeve tipke mia fiksirajte dvije povuene linije. Vratite pokaziva mia u poetnu toku X=0, Y=0 i dvostrukim klikom lijeve tipke mia zavrite okvir. Prilagodite veliinu prikaza pritiskom na tipke Alt+F2. Postavljanje rupa za montau tiskane ploice u kuite Za eventualnu ugradnju gotovog elektronikog sklopa u kuite, moramo predvidjeti rupe za uvrenje tiskane ploice vijcima. Pokrenite naredbu HOLE klikom lijeve tipke mia na

ikonu . U polju Drill trake sa parametrima odaberite vrijednost za promjer rupe od 3.2 mm za vijke M3 i postavite po jednu rupu u svaki ugao tiskane ploice sa centrom 5 mm udaljenim od bridova tiskane ploice (prva vidljiva toka reetke u uglu tiskane ploice).

Naredbu HOLE prekinite naredbom STOP .

EAGLE ver. 5 26

Postavljanje komponenata Prije postavljanja komponenata vano je postaviti koordinatnu reetku i mjernu jedinicu za

duljinu. Kliknite lijevom tipkom mia na ikonu GRID i za ovaj primjer podesite slijedee postavke: Display: On - reetka e biti vidljiva Style: Dots - reetka e biti prikazana tokama Size: 50 mil - finoa reetke Multiple: 1 - vidljiva e biti svaka toka reetke Alt: 12.5 mil - alternativna reetka je 4 puta finija od glavne

Pokrenite naredbu ADD klikom lijeve tipke mia na ikonu i postavite dva kuita

DIL14 rotirana desnim tipkom mia po elji. Pomou naredbe REPLACE kuite DIL 14 moete zamijeniti SMD kuitem SO14. Postavite sada dva SMD kuita otpornika 1206. Ako znamo tono ime kuita, postavljanje otpornika moemo pokrenuti upisom slijedee naredbe u naredbeni redak ADD R1206 i iz ponuenih knjinica izaberemo kuite ili ako znamo i ime knjinice ADD R1206@smd-ipc . SMD kuita zajedno sa lemnim mjestima postavljena su sa gornje strane ploice. Ako ih elimo prebaciti na donju stranu ploice pokrenemo naredbu MIRROR i kliknemo lijevom tipkom mia na kuite ili otvorimo klikom desne tipke mia kontekst izbornik za odreeno kuite i kliknemo lijevom tipkom mia na stavku Mirror. Za na primjer neka kuita budu postavljena na gornjoj (top) strani. Kuita kojima ne elimo mijenjati poziciju

moemo zakljuati naredbom LOCK , a naredbu LOCK moemo deaktivirati pomou kombinacije Shift+LOCK. Zakljuavanje/otkljuavanje mogue je izvriti i u kontekst izborniku za pojedino kuite odabirom naredbi Lock/Unlock. Na zakljuanom kuitu centralna toka kojoj kuite pripada mijenja znak + u x. Dodjeljivanje imena komponentama

Pokrenite naredbu NAME pomou alata i kliknite lijevom tipkom mia blizu toke pripadanja (oznaena sa + ili x) prve komponente DIL14. U otvorenom prozoru Name, polju New name upiite IC1 i kliknite lijevom tipkom mia na tipku OK ili pritisnite tipku Enter. Na isti nain dodijelite preostalim kuitima imena IC2, R1 i R2. Promjenu imena mogue je izvriti i u naredbenom retku. Za primjer promjene imena komponente R2 u R22 potrebno je upisati NAME R2 R22 .

Dodjeljivanje vrijednosti kuitima

Pokrenite naredbu VALUE pomou alata i kliknite lijevom tipkom mia blizu toke pripadanja kuita komponente IC1. U otvorenom prozoru Value, polju New value for IC1 upiite CD4001 i kliknite lijevom tipkom mia na tipku OK ili pritisnite tipku Enter. Na isti nain komponenti IC2 dodijelite vrijednost CD4002, otporniku R1 vrijednost 100 k i otporniku R2 vrijednost 22 k.

EAGLE ver. 5 27

Definiranje signala Slijedei korak je definiranje signala i njihovo spajanje zranim linijama. Prvo definirajte

GND signal klikom lijeve tipke mia na ikonu SIGNAL i upiite GND u naredbeni redak. Kliknite lijevom tipkom mia na lemno mjesto pina (pad) 7 komponente IC1 i zranom linijom signala GND poveite sa lemnim mjestom pina 7 komponente IC2 na kojem dvostrukim klikom lijeve tipke mia zavrite GND signal. Definirajte signal VCC upisom VCC u naredbeni redak. Kliknite lijevom tipkom mia na lemno mjesto pina 14 komponente IC1 i zranom linijom signala VCC poveite sa lemnim mjestom pina 14 komponente IC2 na kojem dvostrukim klikom lijeve tipke mia zavrite VCC signal. Na isti nain moete definirati i druge signalne linije, a ako im ne dodijelite imena EAGLE e imena signala generirati automatski. Kasnije je imena zranih linija signala mogue promijeniti pomou naredbe NAME. Definiranje net klasa Naredba CLASS pokree se kao Edit/Net classes i omoguava nam definiranje svojstava tiskanih vodova za pojedinu liniju elektrine mree (net). Width definira minimalnu irinu tiskanog voda. Clearance definira minimalnu udaljenost od tiskanog voda druge net klase. Drill definira minimalni promjer metaliziranih rupa. Kod signala napajanja treba predvidjeti veu irinu tiskanih vodova za jae struje i veu udaljenost izmeu tiskanih vodova za vie napone. Autorouter/follow-me router takoer koristi postavke za net klase. Po default-u nema definiranih net klasa i vrijednosti svih svojstava su 0. To znai da za tiskane vodove svih signala vrijede pravila postavljena u pravilima dizajna (Design Rules). Ako su vrijednosti svojstava postavljena u pravilima dizajna i u net klasama, vrijediti e ona svojstva sa viom vrijednou. Postavljanje razliitih vrijednosti za udaljenost izmeu pojedinih net klasa izvodi se u matrici Clearance koja se otvara u prozoru Net classes klikom lijeve tipke mia na tipku >>. Primjer koritenja razliitih net klasa pogledajte u dokumentu hexapodu.brd. 17.2. Kreiranje tiskane ploice i postavljanje kuita komponenata

iz elektrine sheme Ako imamo nacrtanu elektrinu shemu u Schematic editoru, na laki nain moemo postii rezultat opisan u prethodnom poglavlju. Generiranje tiskane ploice Uitajte dokument demo1.sch i pokrenite naredbu BOARD klikom lijeve tipke mia na

ikonu . U otvorenom prozoru potvrdite kreiranje demo1.brd dokumenta klikom lijeve tipke mia na tipku Yes. U generiranom dokumentu Layout editora pojavio se okvir tiskane ploice i kuita komponenata lijevo od okvira tiskane ploice. Poveajte maksimalno prozor Layout editora.

EAGLE ver. 5 28

Definiranje oblika i dimenzija tiskane ploice i postavljanje rupa za montau tiskane ploice u kuite

Okvir tiskane ploice na sloju 20 Dimension maksimalnih je dimenzija za EAGLE Light verziju (100 x 80 mm). Dimenzije okvira moemo korigirati prema naim potrebama. U naem primjeru definirati emo okvir tiskane ploice dimenzija 50 x 40 mm. Prvo postavite koordinatnu reetku na isti nain kao u prethodnom poglavlju pri definiranju oblika i dimenzija tiskane ploice. Kliknite lijevom tipkom mia na ikonu naredbe MOVE i pomaknite gornji desni ugao ploice u koordinatu X=50, Y=40, donji desni ugao u koordinatu X=50, Y=0 i lijevi gornji ugao u koordinatu X=0, Y=40. Postavite rupe za montau tiskane ploice u kuite na isti nain opisan u prethodnom poglavlju. Pomicanje kuita komponenata na tiskanu ploicu Prvo postavite koordinatnu reetku na isti nain kao i u prethodnom poglavlju kod postavljanja komponenata. Pritiskom na tipke Alt+F2 prikaite sve objekte na ekranu u maksimalno veliini. Aktivirajte naredbu MOVE i razmjestite kuita komponenata po tiskanoj ploici. Kod razmjetaja komponenata koristite desnu tipku mia za rotaciju komponenata i probajte ih razmjestiti tako da ima to manje meusobnog presijecanja zranih linija. Nakon pomicanja komponenata pokrenite naredbu RATSNEST klikom lijeve tipke

mia na ikonu koja e prekalkulirati zrane linije i povezati ih tako budu to krae, sa to manje meusobnog presijecanja. Postupak promjene poloaja komponenata i upotrebu naredbe RATSNEST ponovite vie puta dok ne postignete najbolji raspored. Komponente koje moraju zauzimati odreeno mjesto na tiskanoj ploici i ne smiju se pomicati, zakljuajte naredbom LOCK. 17.3. Usmjeravanje linija tiskanih vodova (rutanje) Rutanje tj. usmjeravanje i pretvaranje zranih linija u tiskane vodove moemo izvesti runo, poluautomatski i automatski bez obzira da li su zrane linije signala spojene bez ili iz elektrine sheme. Moete naine rutanja isprobati na kreiranom dokumentu demo1.brd i dokumentu kreiranom runo u poglavlju 16.1. Runo rutanje Zrane linije pretvaramo u tiskane vodove pomou naredbe ROUTE. Kliknite lijevom

tipkom mia na ikonu , a zatim na poetak neke od zranih linija. U traci sa parametrima moete mijenjati sloj na kojem e biti postavljani tiskani vodovi (16 Bottom ili 1 Top), irinu tiskanog voda i druge parametre. Pomaknite pokaziva mia u smjeru eljene putanje tiskanog voda. Primijetite da je od poetne toke zrana linija transformirana u liniju tiskanog voda na sloju 16, a preostali dio zrane linije se pomie sa kretanjem pokazivaa mia. Desnom tipkom mia moete mijenjati kut skretanja linije tiskanog voda. Trenutna irina tiskanog voda moe se promijeniti u odreenom trenutku rutanja tako da pojedini segmenti istog tiskanog voda mogu imati razliite irine. Dvostrukim klikom lijeve tipke mia moete

EAGLE ver. 5 29

prekinuti postupak rutanja na trenutnom segmentu, a kasnije nastaviti rutanje klikom lijeve tipke mia u toku prekida. Klikom lijeve tipke mia fiksirajte zavrnu toku zrane linije i ona postaje u potpunosti transformirana u liniju tiskanog voda. Ako slijedeu zranu liniju zapoinjemo iz toke na kojoj se nalazi tiskani vod ija se irina razlikuje od namjetene u traci sa parametrima, a mi elimo nastaviti rutati sa irinom tiskanog voda istom kao postavljenog voda na koji se nadovezuje zrana linija, pritisnemo tipku Shift i kliknemo lijevom tipkom mia na poetak zrane linije. irina voda e se promijeniti na irinu voda od kojeg smo zapoeli rutanje nove zrane linije. Ako u trenutku rutanja promijenite sloj, EAGLE automatski postavlja metaliziranu rupu (via). Ako zavravamo tiskani vod na mjestu zavretka drugog tiskanog voda istog signala, ali na suprotnom sloju, via nee automatski biti postavljena. Zbog toga prilikom zavravanja tiskanog voda iz ovog sluaja drite pritisnutu tipku Shift i via e biti postavljena. EAGLE prati promjenu nakon svakog kreiranja tiskanog voda i korigira spajanje zrane linije u bliu toku istog signala. U trenutku rutanja tiskanog voda, kada se pribliavamo lemnom mjestu komponente, tiskani vod se automatski spaja u centar lemnog mjesta ako je preostala udaljenost zrane linije manja od duljine ugriza definirane u izborniku Options/Set/Misc, polju Snap lenght. Ako niste zadovoljni izgledom ili poloajem pojedinog segmenta tiskanog voda, moete ga

vratiti u zranu liniju pomou naredbe RIPUP tako da kliknete lijeve tipke mia na ikonu , nakon toga na segment tiskanog voda. Ako odjednom elite vratiti sve tiskane vodove u

zrane linije pokrenite naredbu RIPUP, kliknite lijevom tipkom mia na ikonu i u otvorenom prozoru kliknite lijevom tipkom mia na tipku Yes. Poluautomatsko (Follow-me) rutanje

Nakon aktiviranja naredbe ROUTE, u traci sa parametrima moemo primijetiti alate i

koji nam olakavaju rutanje. Djelomini mod rada poluautomatskog rutanja aktivira se klikom lijeve tipke mia na

ikonu , a zatim na poetak neke zrane linije. Kada pomaknemo pokaziva mia tiskani vod automatski definira svoju putanju i po potrebi mijenja sloj do toke poloaja pokazivaa. Klikom lijeve tipke mia u zavrnu toku zrane linije tiskani vod e biti kreiran u potpunosti. Potpuni mod rada poluautomatskog rutera aktivira se klikom lijeve tipke mia na ikonu

, a zatim na poetak neke zrane linije. Kada pomaknemo pokaziva mia zrana linija je u potpunosti prikazana tiskanim vodom od poetka do kraja s time da svojom putanjom prolazi kroz toku trenutnog poloaja pokazivaa mia. Klikom lijeve tipke mia u bilo kojem dijelu prikazane putanje tiskanog voda, tiskani vod e biti kreiran od poetka do kraja sa automatskom promjenom sloja na svom putu u sluaju potrebe. Poluautomatski ruteri uvaavaju pravila dizajna i net klasa. Postavljanje strategije rutanja izvodi se u karticama General i Foolow-me prozora Autorouter setup koji se otvara klikom

lijeve tipke mia na ikonu AUTO .

EAGLE ver. 5 30

Automatsko rutanje (Autorouter)

Automatskim rutanjem moda neemo dobiti raspored i izgled tiskanih vodova kakav bismo ba eljeli, ali nam moe utedjeti dosta vremena i dosadnog posla. Automatsko rutanje

pokrenite klikom lijeve tipke mia na ikonu AUTO . U otvorenom prozoru definirajte aktivne slojeve za rutanje tiskanih vodova, preferirani smjer linija tiskanih vodova za pojedini sloj i za poetak rutanja kliknite lijevom tipkom mia na tipku OK. Autorouter se moe pokrenuti u bilo kojem trenutku, bez obzira da li su ve neki tiskani vodovi od prije postavljeni. Oni nee biti mijenjani prilikom automatskog rutanja. Obino se linije tiskanih vodova za napajanje rutaju runo prije pokretanja autoroutera. Automatsko rutanje se moe

prekinuti naredbom STOP i na pitanje o prekidu kliknite lijevom tipkom mia na tipku OK. Za demonstraciju kako kombinirati runo i automatsko rutanje uitajte dokument hexapodu.brd. Iskljuite slojeve 21 tPlace, 23 tOrigins, 25 tNames, 27 tValues i 51 tDocu koristei naredbu DISPLAY, tako da komponente vie nisu vidljive. Ova ploica sadri runo rutane signale AC1 i AC2. Pravokutnici na slojevima 41 tRestrict i 42 bRestrict koriste se za kreiranje zabranjenih podruja unutar kojih autorouter ne smije rutati tiskane vodove na Top i Bottom sloju. Komponenta B1 je pokrivena zabranjenim podrujem nacrtanom na sloju 43 vRestrict unutar kojeg je autorouteru zabranjeno postavljanje metaliziranih rupa (via).

Pokrenite autorouter klikom lijeve tipke mia na ikonu . U otvorenom prozoru moete odabrati reetku za rutanje 10 mil ili nakon klika lijeve tipke mia na tipku Load otvorite parametre autoroutera iz dokumenta hexapodu.ctl. Pokrenite rutanje klikom lijeve tipke mia na tipku OK. U sluaju da ne elite mijenjati postavke autoroutera moete ga pokrenuti upisom naredbe AUTO; u traku za upis naredbi i parametara, a prozor za podeavanje e biti preskoen. Za vrijeme rutanja pratite informacije u statusnoj liniji o postotku izvrenog posla, broju via u odreenom trenutku i broju rutanih signala. Promatrajte i opadanje broja via tokom faze optimizacije. Ako bi rezultat rutanja bio manji od 100 % moete sami vratiti pojedine kritine signale u zrane linije i ostatak zranih linija rutati runo. Ako elite vratiti status ploice u poetno stanje upiite naredbu RIPUP ! AC1 AC2 u traku za unos naredbi i parametara. Autorouter za irinu linija koristi vrijednost postavljenu u Edit/Design Rules, kartica Sizes, polje Minimum width. Autorouter pazi i na zadane vrijednosti za razliite net klase, a uzima veu vrijednost. Autorouter ne moe rutati tiskane vodove u obliku luka.

EAGLE ver. 5 31

17.4. Ureivanje tiskane ploice nakon rutanja Za vjebu otvorite dokument demo2.brd.

Naredba DISPLAY Pomou naredbe DISPLAY moemo odabrati koji e slojevi biti vidljivi i na taj nain sakriti neke slojeve zbog boljeg pregleda ili prikazati slojeve ije informacije nisu bile

vidljive. Kliknite lijevom tipkom mia na ikonu i probajte uoiti razliku prilikom ukljuivanja/iskljuivanja slojeva gornje strane tiskane ploice 21 tPlace, 23 tOriginis, 25 tNames, 27 tValues, i 51 tDocu.

Naredba MOVE Pomou naredbe MOVE moemo pomicati objekte na tiskanoj ploici. Naredbu MOVE

aktiviramo klikom lijeve tipke mia na ikonu , a od tada su nam dostupni i razni alati u traci sa parametrima. Kada pomiemo liniju, ako kliknemo lijevom tipkom mia blizu kraja linije pomiemo njezin kraj, a ako kliknemo negdje oko sredine linije, pomiemo ju paralelno. Ako drimo pritisnutu tipku Ctrl pravocrtna linija se pretvara u luk. Ako elimo pomaknuti

krae segmente linija prethodno ih je potrebno podijeliti pomou naredbe SPLIT . Ako elimo pomaknuti tekst imena ili vrijednosti komponente najprije moramo razdvojiti

sadraj komponente na dijelove pomou naredbe SMASH . Prilikom pomicanja metaliziranih rupa pomiu se i spojeni tiskani vodovi.

Naredba SPLIT Pomou naredbe SPLIT moemo liniji dodati kut ili luk. Pokrenite naredbu SPLIT klikom

lijeve tipke mia na ikonu . Lijevom tipkom mia kliknite na segment linije tiskanog voda. Primijetite da je dui dio ostao ravna linija, a krai dio je podijeljen u dva dijela. Pomicanjem mia moete mijenjati poloaj, a desnom tipkom mia moete mijenjati oblik kuta ili luka izmeu dva segmenta kraeg dijela. Klikom lijeve tipke mia uvrujete poloaj ta dva segmenta, a preostali dui dio segmenta je i dalje vezan na pokaziva mia. Dovrite postavljanje dueg segmenta tiskanog voda do njegovog kraja sa putanjom i oblikom kutova po elji. Na ovaj nain vrlo lagano moete preusmjeriti tiskani vod nakon rutanja.

Naredba MITER Pomou naredbe MITER moemo ukositi ili zaobliti mjesta loma linije tiskanog voda.

Aktivira se klikom lijeve tipke mia na ikonu , u polju Radius trake sa parametrima upiite ili izaberite polumjer luka i kliknite lijevom tipkom mia na mjesto loma linije. Linija se u kutu skratila (ukosila) i dobila dvije toke loma. Daljnjim klikom lijeve tipke mia na svaku novu toku loma skraujemo kut i zaobljavamo kut linije.

EAGLE ver. 5 32

Naredba CHANGE Naredbu CHANGE koristimo za promjenu irine i sloja linije tiskanog voda. Promjenu irine tiskanog voda izvodimo pokretanjem naredbe CHANGE, izborom stavke Width i neke druge irine linije (ili sami upiemo irinu linije nakon izbora stavke ). Klikom lijeve tipke mia na pojedini segment linije mijenjamo njezinu irinu na postavljenu vrijednost. irinu linije moemo promijeniti i upisom naredbe u naredbeni redak npr. CHANGE WIDTH 0.023 , i klikom lijeve tipke mia na eljeni segment linije tiskanog voda. Pomicanje segmenta linije tiskanog voda na suprotni sloj izvodimo pokretanjem naredbe CHANGE, izborom stavke Layer i sloja na koji postavljamo segment tiskanog voda. Ako je u tom sluaju potrebna metalizirana rupa (via) za prijelaz na suprotni sloj ona e biti automatski postavljena, a ako via postaje redundantna (dupla) biti e automatski obje uklonjene.

Naredba GROUP Naredba GROUP omoguava oznaavanje nekoliko objekata, promjenu njihovih svojstava njihovo pomicanje, rotiranje i zrcaljenje odjednom. Naredba GROUP se aktivira klikom lijeve

tipke mia na ikonu . Nakon toga pomou lijeve tipke i povlaenja mia nacrtamo vanjske linije poligona oko grupe objekata i zatvorimo poligon pritiskom na desnu tipku mia (ne koristiti POLYGON naredbu). Objekti koji su bili obuhvaeni nacrtanim poligonom posvijetlili su. Drugi nain oznaavanja prostora grupe je da nakon pokretanja naredbe GROUP pritisnemo i zadrimo pritisnutu lijevu tipku mia, pomaknemo pokaziva mia po dijagonali eljenog prostora i otpustimo lijevu tipku mia. Objekti unutar oznaenog pravokutnog prostora su posvijetlili. Ako u traku za unos naredbi i parametara upiemo naredbu GROUP ALL , biti e oznaeni svi objekti iji su odgovarajui slojevi prikazani i koji nisu zakljuani naredbom LOCK. Ako drimo pritisnutu tipku Shift u trenutku kada prvi puta pritisnemo tipku mia u cilju oznaavanja grupe i ako ve postoji neka grupa oznaena od prije, ve oznaena grupa biti e proirena trenutno oznaavanom grupom. Ctrl + GROUP i klik lijeve tipke mia na pojedine objekte omoguava promjenu njihovog lanstva u grupi. Oznaite grupu i pokrenite naredbu MOVE. Pritisnite tipku Ctrl, kliknite desnom tipkom mia kako bi se grupa uhvatila za pokaziva mia i otpustite tipku Ctrl. Sada moete istovremeno pomicati sve objekte grupe, a pritiskom na desnu tipku mia moete rotirati grupu. Pritiskom lijeve tipke mia ponovo fiksirajte poloaj grupe. Objektima sadranim unutar definirane grupe moemo mijenjati zajednika svojstva pomou naredbe CHANGE. Npr. grupi moemo odjednom promijeniti irinu linija tiskanih vodova. Oznaite grupu i pokrenite naredbu CHANGE, izaberite stavku Width i neku drugu irinu linije. Pritisnite tipku Ctrl i kliknite desnom tipkom mia unutar prozora editora.

EAGLE ver. 5 33

Naredba RIPUP O naredbi RIPUP je ve bilo rijei u poglavlju 16.3., a ovdje e biti navedena dva primjera koritenja. Ako elite vratiti tiskane vodove GND i VCC u zrane linije, kliknite lijevom tipkom mia

na ikonu i u naredbeni redak upiite GND VCC . Ako elite vratiti sve tiskane vodove u zrane linije osim tiskanih vodova GND i VCC.

kliknite lijevom tipkom mia na ikonu i u naredbeni redak upiite ! GND VCC . Linije navedenih tiskanih vodova su posvijetlile i za izvravanje naredbe kliknite lijevom tipkom

mia na naredbu GO . Ako elite trenutno izvravanje naredbe nakon pritiska na tipku Enter, naredbu treba zavriti sa znakom toka-zarez odnosno ! GND VCC ; .

Naredba SHOW Naredbu SHOW koristimo za isticanje (posvjetljavanje) zranih linija, tiskanih vodova ili

komponenata. Kliknite lijevom tipkom mia na ikonu i u naredbeni redak upiite npr. IC1 . Kuite komponenta IC1 je posvijetlilo, a u statusnoj traci moete vidjeti informacije o komponenti. Ako elite istaknuti komponentu malih dimenzija moe se dogoditi da je na primjeujete iako je posvijetljena. U tom sluaju koristite naredbu sa opcijom @ odnosno npr. SHOW @ C2 . Komponenta e biti uokvirena i linijom povezana sa lijevim gornjim uglom povrine za crtanje uz ikonu SHOW. Ako je otvoren i dokument sa dosljednom elektrinom shemom ista naredba e biti izvrena i na odgovarajuem simbolu komponente.

Naredba POLYGON Naredbu POLYGON koristimo za definiranje povrina na tiskanoj ploici zalivenih bakrom koje pripadaju odreenom signalu i povezuju sva lemna mjesta komponenata koja pripadaju tom signalu. Za demonstraciju emo popuniti bakrom sloj TOP, GND signalom. Uitajte ponovo dokument demo2.brd, maksimalno poveajte prozor i vratite tiskane vodove signala GND u zrane linije naredbom RIPUP GND . Pokrenite naredbu DISPLAY, iskljuite sve slojeve klikom lijeve tipke mia na tipku None, ukljuite slojeve 1 Top, 17 Pads, 18 Vias i 20

Dimension. Kliknite lijevom tipkom mia na ikonu , a u naredbeni redak upiite GND kako bi poligon dobio ime i pripao signalu GND. U traci sa parametrima oznaite sloj 1 Top, lijevom tipkom mia kliknite u gornji lijevi kut ploice, zatim u gornji desni kut ploice, donji desni kut ploice i zavrite okvir poligona dvostrukim klikom lijeve tipke mia u donji lijevi kut ploice. Okvir poligona prikazan je crtkanom linijom. Kliknite lijevom tipkom mia na

ikonu naredbe RATSNEST i svi dostupni dijelovi tiskane ploice unutar okvira poligona, postati e ispunjeni bakrom GND signala na Top sloju ploice povezujui lemna mjesta GND signala termalnim simbolima. Za bolje uoavanje istaknite bakrom zaliveni GND signal pomou naredbe SHOW GND . Nakon ponovnog uitavanja dokumenta poligon nee biti ispunjen nego e biti vidljiv samo njegov crtkani okvir. Za popunjavanje poligona ponovo je potrebno pokrenuti naredbu

EAGLE ver. 5 34

RATSNEST. Za suprotnu akciju, odnosno vraanje samo vidljivog crtkanog okvira poligona potrebno je pokrenuti naredbu RIPUP i lijevom tipkom mia kliknuti na rub poligona.

Dodavanje okvira crtea (Frame)

Dodavanje okvira izvodi se na nain opisan u poglavlju 15 sa razlikom to se podaci u sastavnici popunjavaju tekstom na sloju 48 (Document). 18. Provjera prema pravilima dizajna (Design Rule Check DRC) Kada zapoinjemo razvijati projekt moramo razmiljati o pravilima dizajna koja moemo definirati uz pomo DRC dijaloga. Za praenje daljih uputa moete otvoriti dokument

demo3.brd. Kliknite lijevom tipkom mia na DRC ikonu i provjerite ili promijenite zadane vrijednosti. Otvorite za primjer karticu Restring i primijetite da kada kliknite lijevom tipkom mia u polje pojedinog parametra dobivate i slikoviti opis. Za potvrivanje postavljenih parametara kliknite lijevom tipkom mia na tipku Apply. Pomou tipke Check pokrenite DRC. DRC naredba provjerava da li ploica odgovara definiranim pravilima dizajna. Nakon zavretka provjere u statusnoj liniji moete primijetiti poruku DRC: No Errors. Tipka Select u prozoru DRC (default) nam omoguava oznaavanje tono odreenog podruja za koji elimo provjeru. Podruje se oznaava pomou pravokutnika kojeg definiramo lijevom tipkom mia. U statusnoj liniji takoer dobivamo poruku nakon provjere. Pomaknite jedan tiskani vod na sloju 1 Top preko nekoliko drugih tiskanih vodova na istom sloju. Pokrenite provjeru upisom DRC; u naredbeni redak, ime e naredba biti odmah izvrena bez otvaranja izbornika za postavljanje parametara. U statusnoj liniji moete primijetiti poruku sa brojem greaka, a prozor sa listom greaka automatski je otvoren. Lijevom tipkom mia kliknite na neku od greaka, a EAGLE e pokazati lokaciju greke oznaenu takozvanim error poligonom. Ako u nekim sluajevima elite tolerirati greku kliknite na tipku Approve i error poligon e biti obrisan. Nakon to greku popravite oznaite ju sa Processed. Pomou tipke Clear all briemo listu greaka. Objekti na ploici koji se ne mogu obrisani moda su error poligoni, a moete ih obrisati pomou naredbe DRC CLEAR. 19. Ispis dokumenata i generiranje izlaznih datoteka Za ispis Schematic i Layout dokumenata EAGLE koristi driver-e operacijskog sustava, a sadraj dokumenta koji e biti vidljiv nakon ispisa ovisi o vidljivim slojevima crtea koji su definirani pomou naredbe DISPLAY. Ispis dokumenata pokree se klikom lijeve tipke mia

na ikonu ili izborom stavke Print u izborniku File. U otvorenom prozoru Print moemo odabrati pisa, generiranje izlaznog dokument u PDF obliku, veliinu stranice, orijentaciju, poravnanje, podruje, pred pregled, opcije, mjerilo, omjer stranica i margine ispisa. Ako je ukljuena opcija Caption ispis e sadravati podnoje sa imenom, datumom, vremenom i mjerilom (Scale factor). Ako su za Scale factor i Page limit postavljene vrijednosti 1, ispis bi trebao biti u mjerilu 1:1 i osiguran ispis na jednu stranicu. Ako ispis ne stane na jednu stranicu, EAGLE automatski mijenja Scale factor. Ako je za Page limit postavljena vrijednost

EAGLE ver. 5 35

0, ispis e biti u mjerilu prema vrijednosti postavljenoj za Scale factor. Napomena: Postavke ispisa za Layout editor koje e biti ponuene odnose se na jednostranu

tiskanu ploicu sa klasinim (through hole) komponentama i kratkospojnicima (premosnicima, jumpers) na gornjoj strani ploice, a tiskanim vodovima i SMD

komponentama na donjoj strani ploice.

Ispis elektrine sheme Za ispis elektrine sheme prvo pomou naredbe DISPLAY definirajte vidljive slojeve. Preporuka je oznaiti sve slojeve osim sloja 93 (Pins). Nakon pokretanja naredbe PRINT, u prozoru Print moete koristiti postavke kao na slici (izbor pisaa ovisi o dostupnom, prikljuenom pisau).

EAGLE ver. 5 36

Ispis sheme montae komponenata sa gornje strane ploice Za ispis sheme montae komponenata na gornjoj strani tiskane ploice definirajte pomou naredbe DISPLAY slijedee vidljive slojeve: 1 (Top, ako postoje ktratkospojnici sa gornje strane ploice), 20 (Dimension), 21 (tPlace), 25 (tNames), 48 (Document) ako dokument sadri okvir crtea, 51 (tDocu), a ostale slojeve prema potrebi. Nakon pokretanja naredbe PRINT, u prozoru Print moete koristiti postavke kao na slici.

EAGLE ver. 5 37

Ispis sheme montae komponenata sa donje strane ploice Za ispis sheme montae SMD komponenata na donjoj strani tiskane ploice definirajte pomou naredbe DISPLAY slijedee vidljive slojeve: 20 (Dimension), 22 (bPlace), 26 (bNames), 48 (Document) ako dokument sadri okvir crtea, 52 (bDocu), a ostale slojeve prema potrebi. Nakon pokretanja naredbe PRINT, u prozoru Print moete koristiti postavke kao na slici.

Napomena: Prije ispisa sadraja donje strane tiskane ploice potrebno je zrcaliti okvir crtea

sa sastavnicom pomou naredbe MIRROR kako tekst nakon ispisa ne bi bio

zrcaljen (s obzirom da se prilikom ispisa sadraja donje strane ploice ukljuuje

opcija Mirror).

EAGLE ver. 5 38

Ispis sheme tiskanih vodova Za ispis sheme tiskanih vodova definirajte pomou naredbe DISPLAY vidljive slojeve 16 (Bottom), 17 (Pads), 18 (Vias), 20 (Dimension), 48 (Document) ako dokument sadri okvir crtea, a ostale slojeve prema potrebi. Nakon pokretanja naredbe PRINT, u prozoru Print moete koristiti postavke kao na slici.

Napomena: Prije ispisa sadraja donje strane tiskane ploice potrebno je zrcaliti okvir crtea

sa sastavnicom pomou naredbe MIRROR kako tekst nakon ispisa ne bi bio

zrcaljen (s obzirom da se prilikom ispisa sadraja donje strane ploice ukljuuje

opcija Mirror).

EAGLE ver. 5 39

Ispis sheme tiskanih vodova na film (foliju)

Za ispis sheme tiskanih vodova definirajte pomou naredbe DISPLAY vidljive slojeve 16 (Bottom), 17 (Pads), 18 (Vias). Nakon pokretanja naredbe PRINT, u prozoru Print moete koristiti postavke kao na slici.

Generiranje dokumenata za pohranu u digitalnom obliku Svaku od navedenih stranica dokumenata za ispis mogue je snimiti u digitalnom obliku za potrebe pohrane dokumentacije i budueg ispisa. Prvi nain je spremanje u PDF obliku tako

da lijevom tipkom mia u prozoru Print, polje Output file kliknemo na tipku i u prozoru Print to file definiramo ime, oblik (pdf ili ps) i putanju spremanja dokumenta. Drugi nain je generiranje IMAGE dokumenata na nain File/Export/Image sa mogunou definiranja imena, kvalitete, putanje i oblika dokumenta (bmp, png, tif i drugi).

EAGLE ver. 5 40

Generiranje liste komponenata Generiranje liste komponenata mogue je izvesti na dva naina. Otvorite Schematic dokument za koji elite generirati dokument sa listom komponenata i pokrenite File/Run/bom.ulp. U prozoru Eagle: Bill of Material moete na nain uhvati i spusti mijenjati redoslijed stupaca liste materijala, a tip liste mogue je odabrati oznaavanjem izbora Value ili Parts. Nakon klika lijeve tipke mia na tipku Save moemo dodijeliti ime i putanju generiranom dokumentu. Generirani dokument moemo otvoriti pomou nekog programa za pregled i ureivanje teksta kao to su Word ili WordPad. Drugi nain generiranja liste komponenata je da iz otvorenog Schematic dokumenta pokrenemo File/Export/Partlist i u prozoru Export Partlist definiramo ime i putanju generiranog dokumenta. Generiranje Gerber podataka pomou CAM procesora Ako za pojedinu tiskanu ploicu elimo generirati podatke za proizvodnju upravljanu raunalom, EAGLE nam taj posao omoguava pomou CAM (computer aided manufacturing) procesora. Dokument gerb274x.cam koji se nalazi u poddirektoriju za CAM poslove, automatizira izlaz za veinu Gerber podataka za dvostrane tiskane ploice. Otvorite Cam procesor dvostrukim klikom lijeve tipke mia na dokument gerb274x.cam u CAM grani stabla u Control Panelu ili na nain File/Open/CAM job/gerb274x.cam. U prozoru CAM procesora otvorite dokument demo3.brd na nain File/Open/Bord/demo3.brd. Aktivne slojeve za pojedinu karticu moete pregledati otvaranjem kartica. Klikom lijeve tipke mia na tipku Process Job u direktorij gdje je locirana tiskana ploica biti e generirani dokumenti sa slijedeim znaenjem:

demo3.cmp tiskani vodovi sa strane komponenata (gornja strana ploice) demo3.sol tiskani vodovi sa donje strane ploice demo3.plc sitotisak kuita komponenata (gornja strana ploice) demo3.stc lemno otporna maska sa strane komponenata (gornja strana ploice) demo3.sts lemno otporna maska sa strane tiskanih vodova (donja strana ploice) demo3.gpi informacijski dokument

Prvih pet dokumenata se alje proizvoau. Generiranje podataka za buenje Generiranje podataka za buenje izvodi ce pomou excellon.cam posla. Pokree se na isti nain kao i gerb274x.cam prethodno objanjen. Posao excellon.cam generira dokument sa ekstenzijom .drd, a sadri podatke o buenju i tablicu buenja. Takoer se alje proizvoau. EAGLE moe generirati i druge podatke za proizvodnju kao to su podaci za strojeve za montau, testnu opremu, glodalice za prototip ploice, statistike podatke za proizvoae.

EAGLE ver. 5 41

20. Literatura 1. EAGLE Tutorial, Version 5 2. EAGLE Help