Click here to load reader

E} lvi]P îìíòX WZK'ZD‡ knjiga 2016.pdf · Ivančica Mihovilić, završila je jezičnu gimnaziju i diplomirala talijanski jezik i informatiku. ... pitki tekstovi namije- njeni

  • View
    216

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of E} lvi]P îìíòX WZK'ZD‡ knjiga 2016.pdf · Ivančica Mihovilić, završila je jezičnu...

No knjige 2016. PROGRAM

1

DRAVNI HIDROMETEOROLOKI ZAVODZagreb, Gri 3

www.meteo.hr

No knjige 2016. PROGRAM

3

No knjigena Griu uz pisce meteorologe

s poetkom u 18 satiKnjinica Dravnog hidrometeorolokog zavoda

No knjige 2016. odrava se u petak, 22. travnja, uoi Svjetskog dana knjige i autorskih prava, a na Dan hrvatske knjige. Iznimku da se No knjige odrava 23. travnja, na Svjetski dan knjige, ine vikendi i neradni dani te blagdani. Organizacijski odbor Noi knjige zato je donio odluku da e se No knjige odravati u petak uoi vikenda.

Dana 23. travnja obiljeava se Dan hrvatske knjige, odlukom Sabora Repub-like Hrvatske od 1996. godine, u spomen na Marka Marulia koji je toga da-tuma 1501. godine dovrio ep Judita.

Svjetski dan knjige i autorskih prava, proglaen 1995. na Glavnoj skuptini UNESCO-a, obiljeava se kao simbolini datum u svjetskoj knjievnosti jer su toga dana 1616. umrli Miguel de Cervantes, William Shakespeare i Inca Gar-cilaso de la Vega, a ove se godine u svijetu obiljeava 400. obljetnica smrti Cervantesa i Shakespearea.

Sudionici Noi knjige u knjinici DHMZ-a strunjaci, znanstvenici, meteor-olozi-pisci pokuali su u jezik uvesti nove pojmove i rijei. Poesto ne tako sretno i sve je ipak ostalo ispod Shakespeareovih 3000 novih rijei koje je pisac uveo u engleski jezik.

Bili su ogranieni pravilima koja namee znanstveno podruje premda su ih znali ponekad prekoraiti ali s donkihotovskim uinkom. O tim (ne)spretnim prekoraenjima saznat emo u programu koji nosi naslov Nita zdravo za gotovo ili kako vam drago. Ljepote i bogatstva jezika prisjetit emo se pre-ko pukog vremenoslovlja, kalendarske meteorologije, hrvatske prognostike ali i peruna divjeg zeja, paradieta, ribe s botunima i kapje maslinovog uja. Njihova aroma, punina i bogatstvo neka nas provedu kroz san gornjogradske proljetne noi.

No knjige 2016. PROGRAM

5

PROGRAM

18:00 18:15

edo BrankoviO nekim strunim i profesionalnim knjigama

Prisjea se nekih knjiga koje su bile vane u njegovoj profesionalnoj karijeri, od studentskih pa sve do sadanjih dana, te vjeruje da su neke od tih knjiga jo uvijek vane u izobrazbi meteorologa. Za vrijeme njegovog studija uglav-nom se uilo iz skripti i biljeki a samo ponekad iz knjiga. Knjige su se rijetko itale od korica do korica i bile su dopunska pomo u pripremi za ispite. Au-tori nekih knjiga-udbenika bili su nobelovci, primjerice Richard Feynman i Linus Pauling, a premda neki nisu, ipak su ostavili trajni trag u znanju i sjea- nju. Pored udbenika i strunih knjiga prikazat e se neke neobine i egzo-tine knjige vezane uz meteoroloku struku.

18:15 18:25

Lidija Srnec50. broj Hrvatskog meteorolokog asopisa

U kratkom izlaganju e se osvrnuti na povijesni tijek izlaenja Hrvatskog me-teorolokog asopisa, jedinog iskljuivo meteorolokog asopisa u Hrvatskoj. Takoer e se predstaviti novi, 50. broj asopisa koji je posveen 20. godi- njici ALADIN projekta u Hrvatskoj.

18:25 18:40

Ivanica MihoviliPredstavljanje bloga knjinice pod naslovom Nita zdravo za gotovo

Zato blog knjinice DHMZ-a? Zato jer je za uspjeh bloga potrebno ono to u knjinici imamo. Kvalitetni sadraj, leeran pristup i osjeaj za dobar di- zajn, osobni glas i jasni stav. Nita zdravo za gotovo ili kako vam drago - jer je bolje da znamo. U knjinicama i znanosti od autoriteta u veoj je asti je

PROGRAM Noknjige2016.

6

sumnja. Premda, onaj tko pita, ponekad skita. Dobro je naalit se na vlasti-ti raun i zato post: Jezikova juha. Informacije danas pleu kroz razna pol-ja. Twiter, klimatske promjene, proljetnice i Umberto Eco skupa a tekst se doekao na noge. Postoji li veza izmeu gotike i prognoza? Javni i privatni sektor na istoj strani udo (ne)mogue. Mogu li kontrole i naredbe poboljati sustav? Variramo razne forme: vijesti, komentar, intervju. Teme kojih u velikim medi-jima nema i naslovi koji povlae na klik. Povezujemo na leeran nain humor i vrijedne ideje u znanje.

18:40 18:50

Pauza

18:50 19:10

Milan SijerkoviPuke vremenske izreke u hrvatskoj meteorolokoj literaturi

Prilog Milana Sijerkovia odnosi se na puke izreke koje sadre dugorona vremenska proricanja. One se najveim dijelom odnose na iskustvena zna- nja o klimatskim obiljejima (meteorolokim singularitetima) hrvatskog pod-neblja u kojima su datumske odrednice vjerski blagdani i drugi sveti dani (spomendani) u godini. Takve se izreke mogu pronai kao sporadini prilozi u 10 struno-popularnih meteorolokih knjiga o vremenu i podneblju pojed-inih hrvatskih mjesta i podruja, u 2 knjige Marka i Vinje Vueti o Jadranu, te u veim tivima (lancima) Josipa Bratulia, Milana Hodia, Ljerke imun-kovi, Milana Sijerkovia i Marka Vuetia - meu inim. Svakako je najvani-je tivo takve vrste knjiga Puko vremenoslovlje Milana Sijerkovia, koju je objavilo Otvoreno uilite u Zagrebu godine 1996., a u koju je pisac svrstao izreke za svaki mjesec u godini i za svako od etiri godinja doba. Iz te knjige prezenter je izdvojio dvadesetak izreka koje se vie istiu svojim literarnim obiljejima, domiljatim izriajima nego struno valjanim porukama. Kao poseban literarni dodatak prezenter je izdvojio stihove Miroslava Krlee iz njegove pjesme Kalendarska posveene Tomau Miklouiu, tvorcu prvog hrvatskog stoljetnog kalendara.

No knjige 2016. PROGRAM

7

19:10 19:25

Marko VuetiZato tako?

Meteoroloka informacija je sveprisutna. Izgovorena ili prikazana, ispisana ili narisana korisna je taman toliko koliko je razumljiva! A je li uvijek razumljiva i tona? Propitkuje li itko tonost informacije? Tko to i zato u meteorologiji mijenja struno nazivlje i fizikalne jedinice? ine li domiljate promjene uvjerljivijom samu meteoroloku informaciju, a informatora znanjem potkovanu osobu? Ni jedno ni drugo dapae, crv sumnje rastae cijelu struku! Imaju li promjene plansko dogaanje i opravdani razlog? U ostalom gdje je izvor uoenih promjena? Potraga je krenula, a izvorite je pronaeno na ne-oekivanom mjestu!

19:25 19:40

Marko VuetiRibarsko-meteoroloka kuhinja

Od divjeg zeja do paradieta

Ni Krist ni apostoli nisu se ustezali na stolu imati divje zeje to je nekada slovilo za hranu siromanih teaka i ribara, oito i apostola, a danas za slabo znanu iznimnu deliciju. Perun divjeg zeja i kapja maslinovog uja danas je lje-kovita delicija sljubljena s ribom peenom na gradeleRibari su bili zadovoljni kad bi ulovili rau, ribu s botunima, i spremali su je najee leo kao kultnu laganu ali hranjivu ljetnu veeru. Mala plava hrani- teljica uzmorskoga puka, sardela, priprema se na sto naina, i inat je neima-tini. Sardele na ranju, iskonsko je ribarsko jelo koje u svojoj hedonistikoj jednostavnosti pokazuje svu ribarsku domiljatost.U rijetkim prilikama slasticom se zainjao sveani ruak, ali i ako je neko di-jete ili odrasli, ne daj Boe, dobio upalu plua ili plauritu u ivot ga je vraao paradiet! Mladiima je ova ljetna hladna energetska bomba davala polet, zanos i strast u veernjim izlascima kada je strankinjama trebalo pokazati i dokazati arm i izdrljivost jadranskog galeba.

O AUTORIMA No knjige 2016.

8

O AUTORIMA

edo Brankovi, klimatolog, umirovljen je kao savjetnik ravnatelja DHMZ-a za klimatologiju. Profesionalnu karijeru zapoeo je kao mlai znanstvenik na implementaciji i prvoj primjeni nu-merikog modela za prognozu vremena (zajedno s dr. Vesnom Jurec). Krae vrijeme radio je u Slubi za prognozu vremena prije odlaska u Europski centar za srednjorone prognoze vre-mena (ECMWF) u Readingu, Velika Britanija. U Istraivakom odjelu ECMWF-a radio je 20-ak godina na poslovima dijagnos-tike i razvoju prognostikog modela, prediktabilnosti atmos-fere i dugoronim numerikim simulacijama. Zajedno s Timom Palmerom zapoeo je rad na sezonskim prognozama koje su danas sastavni dio operativnih produkata Europskog centra. Nakon ECMWF-a radio je par godina u Meunarodnom centru za teorijsku fiziku (ICTP) u Trstu, Italija na globalnom i regional-nom modeliranju klime. Nakon povratka u Hrvatsku angairan je u razvoju i primjeni regionalnih klimatskih modela, te analizi rezultata globalnih i regionalnih klimatski modela u simulacija-ma sadanje klime i buduih klimatskih promjena.

Lidija Srnec je via struna savjetnica u Odjelu za istraivanje klime i bi-ometeorologiju u DHMZ. Radi na operativnim i istraivakim poslovima u podruju regionalnog klimatskog modeliranja i bi-ometeorologije. Diplomirala je 1996. na Prirodoslovno-mate- matikom fakultetu Sveuilita u Zagrebu s temom Meu- djelovanje kvazigeostrofike atmosfere i planetarnog grani- nog sloja. Znanstveni stupanj magistra znanosti postigla je 2010. godine na istom fakultetu s temom Usporedba sezon-skih klimatskih varijacija u Hrvatskoj i temperaturnih anoma- lija u Tropskom Pacifiku. Koautor je u knjigama Zavian izmeu snijega, vjetra i Sunca: monografija u povodu 50. obljetnice rada meteoroloke postaje Zavian (2003.) i Klimatski atlas Hr-vatske / Climate atlas of Croatia 1961. 1990., 1971. 2000. (2008.). Objavila je 13 znanstvenih radova u CC bazama. Sud-jelovala je na nekoliko znanstvenih projekata u zemlji i ino- zemstvu, te mnogim meunarodnim i domaim znanstvenim skupovima. Od prosinca 2013. godine je glavna i odgovorna urednica Hrvatskog meteorolokog asopisa.

No knjige 2016. PROGRAM

9

Ivanica Mihovili, zavrila je jezinu gimnaziju i diplomirala talijanski jezik i informatiku. Zavrila je poslijediplomski studij iz In-formacijskih znanosti, Cisco akademiju mrenih tehnologija, program za web dizajnera i niz programa u sklopu CARNeta, NSK i FER-a, jednogodinji studij za praktiara Neurolingvis-tikog programiranja, a apsolivirala je studij Filozofije. Za-vrila je niz edukacija u Centru za kreativno pisanje. Od 1987. radi u DHMZ-u, najprije na poslovima formiranja baze ekolokih podataka i prevoenja u Kemijskom laborato- riju i Odjelu za informatiku, a od 2005. u knjinici DHMZ-a. Bila je u prvom urednitvu Biltena i jedan je od urednika Biblio-grafije zaposlenika DHMZ-a u razdoblju 1947. 2006. Oformi-la je prvi digitalni repozitorij strunih i znanstvenih radova DHMZ-a, prvi elektroniki katalog knjinice i prve samostalne web stranice knjinice, radi biografsku bazu strunjaka i znan-stvenika DHMZ-a. Pokrenula je niz akcija u sklopu knjinice. lanica je raznih strukovnih udruenja i tijela.

Milan Sijerkovi je u razdoblju od 1990. do 2014. napisao 20 struno popularnih knjiga s podruja meteorologije.Meu tim knjigama etiri su bile djeje knjige-slikovnice, a 16 su knjige za odrasle. Od tih 16, najvie ih je, ak 10, sadravalo opis vremena i klime pojedinih mjesta i podruja u Hrvatskoj (Koprivnice, Poege, Senja, Istre, Karlovca, Slavonskog Broda, Pazina, Velike Gorice, Kutjeva, te Hrvatskog gorja). Izbor je ug-lavnom bio odreen zanimanjem nakladnika. Dvije knjige su bile ope meteoroloke naravi, dvije se odnose na puku prog-nozu vremena, a dvije na povijest meteorologije.Zadnje dvije knjige koje je Sijerkovi napisao imaju naslove Ku-tjevako vinorodno podneblje (Vrijeme i klima Zlatne doline) i Vrijeme nemirno, klima rasklimana (Meteoroloke pripovijes-ti), a objavljene su godine 2014. Od 1963. godine do umirovljenja Milan Sijerkovi je ne-prestance radio u DHMZ-u, najveim dijelom u prognostikoj slubi, kao prognostiar i voditelj slube.Za svoj doprinos popularizaciji znanosti 1991. dobio je dravnu godinju nagradu Fran Tuan. Povodom Svjetskog meteorolokog dana, 23. oujka 2016., Hrvatsko meteoroloko drutvo dodijelilo mu je priznanje za nesebian i dugogodinji rad u meteorologiji i klimatologiji te popularizaciju struke.

O AUTORIMA No knjige 2016.

10

Marko Vueti svoju je struku, meteorologiju, upotrijebio kao neslueno velik i raznolik svijet, mnogima mistino nepoznat i intrigan-tan, za pribliavanje znanosti svima onima radoznalima kojima znanja nikad dosta. U poetku to bijahu struni i znanstveni radovi, ali brzo su ih pratili popularni, pitki tekstovi namije- njeni iroj publici. Sa suprugom Vinjom autor je knjige Vri-jeme na Jadranu koja je doivjela drugo izdanje i prva je knji-ga meteoroloke tematike pisana izvorno na hrvatskom jeziku koja je prevedena na strani jezik (engleski) kao zasebno cjelo-vito djelo. Rado objavljuje putopise, feljtone i kratke prie i izvan podruja meteorologije. Njegovi su tekstovi uglavnom vezani uz more, ribarstvo i ivot uz more, napose uz njegov mikro svijet zaviaja - grada Hvara i Paklenih otoka. Kao logian slijed ovih tema nametnula se i ribarska kuhinja! Ponekad bi se na pustom otoku, s oskudnim prilozima ali uz raznovrsne frike plodove mora, i sam ogledao u spravljanju zalogaja koji ivot znai. I danas sa zanosom kuha riblja jela na tradicionalni nain a uitak e rado podijeliti s prijateljima za stolom i kroz popularni tekst. Jedan je od autora opsenih turistikih vodia za otok Hvar i susjedni otok Bra.Zaposlen je u DHMZ-u gdje vodi Odjel za agrometeoroloke in-formacije. lan je strukovnih udruga Hrvatskog meteorolokog drutva i Hrvatskog agrometeorolokog drutva. lan je ured-nitva strunog asopisa Vatrogastvo i upravljanje poarima te popularnog More magazin. Nastupa u televizijskim i radio emisijama s prezentacijom agrometeoroloke prognoze i za-nimljivostima, napose iz biljnog svijeta, koje povezuje s vre-menskim (meteorolokim) dogaanjima te tradicijom i vjer-ovanjima u puku.

Nema veega mraka od neznanja.

Dobre izreke i dobre veere. Bilo bi jo bolje kada bi ih se dobro drali.W. Shakespeare

Pozivamo Vas na

No knjige na Griu uz pisce meteorologe

22. travnja 2016. od 18 sati

u knjinicu Dravnog hidrometeorolokog zavoda, Gri 3, Zagreb

Program

18:00 edo Brankovi O nekim strunim i profesionalnim knjigama

18:15 Lidija Srnec 50. broj Hrvatskog meteorolokog asopisa

18:25 Ivanica Mihovili Predstavljanje bloga knjinice pod naslovom: Nita zdravo za gotovo

18:40 Pauza

18:50 Milan Sijerkovi Puke vremenske izreke u hrvatskoj meteorolokoj literaturi

19:10 Marko Vueti Zato tako?

19:25 Marko Vueti Ribarsko-meteoroloka kuhinja: Od divjeg zeja do paradieta

DRAVNI HIDROMETEOROLOKI ZAVODZagreb, Gri 3www.meteo.hr