Dzin Sarp Od Diktature Do Demokratije

  • Upload
    -

  • View
    1.966

  • Download
    19

Embed Size (px)

Citation preview

  • 5/8/2018 Dzin Sarp Od Diktature Do Demokratije

    1/84

    vDzin Sarp

    RUSIMO PREPREKE GRADIMO MOSTOVE

  • 5/8/2018 Dzin Sarp Od Diktature Do Demokratije

    2/84

    Naslovoriginala: From dictatorship to democracyIzdavac: Gradanske inicijative

    Udruzenje gradana za demokratiju icivilno obrazovanjeBeograd, Vlajkoviceva 17Miljenko DeretaNevena PantovicIvan Valencak i D.C.A. PeraloyuTOPag - Novi Sad1500 / drugo izdanje

    Za izdavaca:Prevela s engleskog:Korice i prelom:Stampa;Tiraz:

    CIP - Katalogizacija u publikacijiNarodna biblioteka Srbije, Beograd

    321.64SARp, DzinOd diktature do demokratije / Dzin Sarp ;[prevela s engleskog Nevena Pantovic]. - Beograd:Gradanske inicijative - Udruzenje gradana za demokratijui civilno obrazovanje, 1999 (Novi Sad: yuTOPag), - 84 str. ;20 ern. - (Biblioteka Rusirno prepreke - gradimo mostove)Tirai 1500ISBN 86-7408-006-5321.74 323.22a) Diktatura b) DemokratijaID=77081612

    Biblioteka "Rusimo prepreke - gradimo mostove" den je projektakoji Gradanske inicijative realizuju '" IDEE (Institut za dcmolcratijuIistoenoj Evropi). Projekat Breaking Barriers - Building Bridgesfinansira USAID (Agencija SAD za medunarodni razvoj)Stampanje drugog izdanja pomogla FREEDOM HOUSE

  • 5/8/2018 Dzin Sarp Od Diktature Do Demokratije

    3/84

    SADRZAJ:Autorov predgovor

    I glava.REALNO SUOCAVANJE S DIKTATUROM 9Trajan problemDo slob ode nasiljem?Drzavni udar?Izbori?Pogresno uzdanje u drugeSuocavanje s neprijatnom istinom

    II glavaOPASNOSTI PREGOVARANJA 17Vrline i ogranicenja pregovaranjaPregovori 0predajiMoe, pravda i pregovori"Popustljivi" diktatoriKakva vrsta mira?Razlozi za nadu

    III glavaODAKLE POTICE MOC? 24Basna 0 "Gospodaru majmuna"Neophodni izvori politicke modCentri demokratske mod

    IV glavaDIKTATURE IMAJU SLABOSTI 30Identifikovanje Ahilove peteSlabosti diktaturaNapad na slabe tacke diktatura

  • 5/8/2018 Dzin Sarp Od Diktature Do Demokratije

    4/84

    V glavaUPOTREBA MOCI 33Delovanje nenasilne borbeNenasilno oruzjeVemost demokrata vlastitom oruzjuOtvorenost, tajnost i visoke normePomeranje u odnosima snagaCetiri mehanizma promeneDemokratizujuCi efekti politickog prkosaKompleksnost nenasilne borbe

    DODATAK: METODI NENASILNE AKCIJE 42VI glavaPOTREBA ZA STRATESKIM PLANIRANJEM 51Realno planiranjePrepreke planiranjuCetiri vazna termina u strateskom planiranjuVII glavaPLANIRANJE STRATEGIJE 5 8Osnovni strateski momentiIzbor sredstavaPlaniranje demokratijeSpoljna pomocFormulisanje glavne strategijePlaniranje strategija kampanjaElementi planiranja kampanjaSirenje ideje nesaradnjeRepresija i protivmereVernost strateskom planuVIII glavaPOLITICKI PRKOS NA DELU 68Selektivan otporSimbolicni izazovi

  • 5/8/2018 Dzin Sarp Od Diktature Do Demokratije

    5/84

    Sirenje odgovomostiCiIjanje na diktatorsku moePromene u strategijiIX glavaSLAMANJE DIKTATURE 74Kako diktatorima oduzeti moeEskalacija slobodeSlamanje diktatureOdgovomo i posle uspehaX glavaTEMELJI ZA TRAJNU DEMOKRATIJU 80Opasnost od nove diktatureSprecavanje pucevaIzrada nacrta ustavaDemokratska odbrambena politikaTrajni problemiMeritoma odgovomost

    5

  • 5/8/2018 Dzin Sarp Od Diktature Do Demokratije

    6/84

    AUTOROVPREDGOVOR[edna od stvari koje vee godinama cine glavni predmet mog zani-

    manja jeste pitanje kako ljudi mogu da sprece i razore dikatature. Nji-me sam se bavio delimicno iz uverenja da takvi rezimi ne bi trebaloda vladaju ljudskim bicima i da ih satiru. To svoje uverenje potkre-pljivao sam citajuci 0 vaznosti ljudske slobode, 0 prirodi diktatura(od Aristotela do analiticara totalitarizma), te istorije diktatura (naro-cito nacistickog i staljinistickog sistema).

    Tokom godina bio sam u prilici da upoznam ljude koji su ziveli itrpeli pod nacistickom vladavinom, ukljucujuci i neke koji su prezi-veli koncentracione logore. U Norveskoj sam sreo ljude koji su se od-uprli fasistickoj vladavini i preziveli, te slusao 0 onima koji su strada-Ii,Razgovarao sam s Jevrejima koji su utekli iz kandzi nacista i saosobama koje su pomogle pri njihovom spasavanju,

    Znanje 0 teroru komunisticke vladavine stekao sam vise iz knjiganego iz licnih kontakata. Teror tih sistema izgledao mi je posebno bo-Ian jer su te dikature bile nametnute u ime oslobadanja od ugnjetava-nja i eksploataeije.

    Tokom poslednjih deeenija, zahvaljujuci posetama osoba iz zema-lja s diktatorskom vlascu, kao sto su Panama, Poljska, Cile, Tibet iBurma, stvamost danasnjih diktatura postala mi je realnija. Od Tibe-tanaea koji su se borili protiv kineske komunisticke agresije, Rusa ko-ji su osujetili drzavni udar pristaliea cvrste linije iz avgusta 1991, teTajlandana koji su nenasilno sprecili povratak vojnog rezima stieaosam cesto mucne uvide u podmuklu prirodu diktatura.

    Osecaj tuge i gneva zbog brutalnosti, kao i divljenje za smireni he-orizam neverovatno hrabrih ljudi i zena ponekad su bili pojacani po-setarna mestirna na kojima su jos vrebale velike opasnosti ali su hra-bri ljudi ipak istrajavali u svom prkosu. Izmedu ostalih, bio sam uPanami pod Norijegom, u Vilni, Litvanija, dok je sovjetska represijajos trajala, na trgu Tijenanmen u Pekingu, kako za vreme veselog de-monstriranja slobode, tako i u trenutku kada su stigle prve oklopnetrupe te kobne noci, kao i u dzungli "oslobodene Burme" u stabu de-mokratske opozieije u Manerplou.

    Ponekad sam obilazio i mesta pogibija, kao sto su televizijski to-ranj i groblje u Vilni, javni park u Rigi gde su ljudi pobijeni, eentar Fe-

    6

  • 5/8/2018 Dzin Sarp Od Diktature Do Demokratije

    7/84

    rare u severnoj Italiji, gde su fasisti postrojili i streljali protivnike, iskromno groblje u Manerplou gde su sahranjeni ljudi koji su umrlipremladi. Tuzno je saznanje da svaka diktatura za sobom ostavlja ta-kay trag smrti i razaranja.

    Iz tih mojih zanimanja i iskustava izrasla je nepokolebljiva nadada bi tiraniju bilo moguce spreciti, da bi se protiv diktature mogle vo-diti uspesne borbe bez masovnih pokolja na obe strane, da bi posto-jece dikature bilo moguce razoriti, te spreCiti da nove nastanu iz nji-hovog pepela.

    Nastojao sam da brizljivo promislim koji bi to najefikasniji nacinibili za slamanje diktature uz najmanju mogucu cenu u vidu ljudskihpatnji i stradanja. U tome mi [e pomoglo moje dugogodisnje izucava-nje diktatura, pokreta otpora, revolucija, politicke misIi, drzavnihuredenja, a posebno stvarne nenasilne borbe.

    Ova publikacija rezultat je tih nastojanja. Siguran sam da ni izda-leka nije savrsena. No, mozda daje neke smernice pomocu kojih bi semogli smisliti i isplanirati oslobodilacki pokreti, mocniji i uspesnijinego inace.

    Kao plod nuznosti i namere, u fokusu ovog istrazivanja nasao segenericki problem nacina razaranja diktature i sprecavanja nastankanove. [a nisam kompetentan da dam detaljnu analizu i recept za kon-kretnu zemlju. Nadam se, medutim, da ova genericka analiza mozebiti od koristi ljudima u, na zalost, premnogim zemljama ciju realnostsada Cine diktatorske vladavine. Oni ce morati da ispitaju valjanostove analize za vlastite situacije i do koje mere njene glavne preporu-ke jesu primenljive, ili se mogu uciniti primenljivim, na njihove oslo-bodilacke borbe.

    Prilikom pisanja ovog ogleda koristio sam dragocenu pomoc ne-koliko ljudi kojima dugujem zahvalnost. Brus Dzenkins (Bruce Jen-kins), moj specijalni asistent, dao je neprocenjiv doprinos svojim uo-cavanjem problema u sadrzaju i izlaganju i pronicljivim preporuka-rna za rigoroznije i jasnije izlaganje teskih ideja (narocito onih koje suse ticale strategije), reorganizovanje strukture teksta i redaktorska po-boljsanja. Takode sam zahvalan Stivenu Kodiju (Stephen Coady) zapomoc pri redigovanju. Dr Kristofer Krugler (Chiristopher Kruegler)i Robert Helvi (Robert Helvey) ljubazno su izneli vazne kritickepri-

    7

  • 5/8/2018 Dzin Sarp Od Diktature Do Demokratije

    8/84

    medbe i savete. Dr Hejzel Makferson (Hazel McFerson) i dr PatrisaParkman (Patricia Parkman) snabdele su me informacijama 0borba-ma u Africi, odnosno Latinskoj Americi. Premda se ovaj rad uvelikotemelji na njihovoj ljubaznoj i izdasnoj podrsci, za analizu i zakljuckeu njemu sadrzane odgovomost je moja.

    Ni na jednom mestu u ovoj analizi nisam polazio od pretpostav-ke da ce odupiranje diktaturi biti lak poduhvat za koji se nece platitinikakva cena. Svi vidovi borbe imaju svoje komplikacije i cenu. Uborbi protiv diktatora bice, naravno, gubitaka. Nadam se, medutim,da ce ova analiza podstaci vode otpora da razmisle 0 strategijama ko-je njihovu moe mogu uciniti efikasnijom a smanjiti relativni nivo gu-bitaka.

    Ovu analizu ne treba protumaciti tako kao da ce sa okoncanjemdate diktature svi problemi nestati. Posle pada jednog rezima ne na-stupa utopija. Time zapravo tek zapocinje razdoblje velikog truda idugotrajnih nap ora da se izgrade pravedniji drustveni, ekonomski ipoliticki odnosi i ukinu drugi vidovi nepravde i ugnjetavanja. Na-dam se da ovo kratko istrazivanje nacina slamanja diktatura moze bi-ti od koristi svim ljudima, rna gde bili, koji zive pod dominacijom izude za slobodom.

    8

  • 5/8/2018 Dzin Sarp Od Diktature Do Demokratije

    9/84

    I glava

    REALNO SUOCAVANJE SDIKTATUROMPoslednjih godina, razne diktature - kako domaceg, tako i stranog

    porekla - pale su ili su posmule kada su se sucelile s prkosnim, mo-bilisanim narodom. Mada su cesto izgledale cvrsto usancene i neobo-rive, pokazalo se da neke nisu bile kadre da odole zdruzenom poli-tickom, ekonomskom i socijalnom prkosu ljudi.

    Od 1980, diktature su padale pred mahom nenasilnim prkosomnaroda Estonije, Latvije i Litvanije, Poljske, Istocne Nemacke, Ceho-slovacke i Slovenije, Madagaskara, Malija, Bolivije i Filipina. Nenasi-Ian otpor potpomo!?ao je kretanje ka demokratizaciji u Nepalu, Zam-biji, [uznoj Koreji, Cileu, Argentini, Haitiju, Brazilu, Urugvaju, Mala-viju, Tajlandu, Bugarskoj, Madarskoj, Zairu, Nigeriji, i u raznim delo-virna bivseg Sovjetskog Saveza (igrajuci znacajnu ulogu u osujeciva-nju drzavnog udara koji su avgusta 1991. pokusale da izvedu prista-lice cvrste linije).

    Osim toga, poslednjih godina masovan politicki prkos' javio se uKini, Burmi i Tibetu. Mada nisu okoncale vladajuce diktature ili oku-pacije, te borbe su svetskoj zajednici predocile brutalnu prirodu re-presivnih rezima a stanovnistvu donele dragoceno iskustvo s takvimvidom borbe.

    Slom diktatura u gore nave denim zemljama svakako nije uklonioi sve druge probleme u tim drustvima: siromastvo, kriminal, biro-

    1Termin koji koristimo u ovom kontekstu prvi je upotrebio Robert Helvi. "Politicki prkos''je nenasilna borba (protest, nesaradnja i interveneija) kojoj se prkosno i aktivno pribegavau politicke svrhe. Termin je nastao kao odgovor na zbrku i izvrtanje znacenja stvorenihusled izjednacavanja nenasilne borbe s paeifizmom i moralnim iIi verskim "nenasiljern"."Prkos" oznacava namerno osporavanje autoriteta izrazavanjem neposlusnosti, uz odbaci-vanje bilo kakve pokornosti. "Politicki prkos" definiSe ambijent u kome se deluje (politic-ki), kao i eilj (politicka moe). Tim terminom se uglavnom oznacava delovanje stanovnistvakoje nastoji da iz ruku diktature ponovo preuzme kontrolu nad institueijama drzave ustraj-no napadajuci njene izvore moci a sluzeci se pri tom promisljenirn strateskim planiranjemi operaeijama. U ovom radu naizmenicno se koriste termini politicki prkos, nenasilan ot-por i nenasilna borba, premda poslednja dva najcesce oznacavaju borbe s nesto sirim ra-sponom eiljeva (drustveni, ekonomski, psiholoski itd.).

    9

  • 5/8/2018 Dzin Sarp Od Diktature Do Demokratije

    10/84

    kratska neefikasnost i opustosena covekova sredina cesta su ostavsti-na brutalnih rezima, Medutim, pad pomenutih diktatura neznatno jeublazio vecinu patnji zrtava ugnjetavanja i otvorio put za ponovnuizgradnju drustva sa vise politicke demokratije, licnih sloboda i soci-jalne pravde.

    Trajan problemTendencija vece demokratizacije i slobode zaista je bila prisutna u

    svetu tokom proteklih deceni]a. Prema podacima Freedom House, ko-ji svake godine pravi rnedunarodni pregled statusa politickih prava igradanskih sloboda, broj zemalja sirom sveta koje su klasifikovanekao "slobodne" znatno je porastao za poslednjih deset godina.2

    1983.1993.

    Slobodne5575

    Dehmicno slobodne7673

    Neslobodne6438

    Tu pozitivnu tendenciju, medutim, umanjuje cinjenica da velikibroj ljudi jos uvek zivi u uslovima tiranije. Prema stanju iz januara1993,31 % od 5,45 milijardi svetskog stanovnistva nastanjivalo je ze-mlje i teritorije oznacene kao "neslobodne",' to jest podrucja s krajnjeogranicenim politickim pravima i gradanskim slobodama. U tih 38zemalja i12 teritorija u kategoriji "neslobodnih'' vladaju razne vojnediktature (kao u Burmi i Sudanu), tradicionalne represivne monarhi-je (kao u Saudijskoj Arabiji i Butanu), dominantne politicke partije(kao u Kini, Iraku i Sevemoj Koreji), strani okupatori (kao u Tibetu iIstocnom Timoru), ili se radi 0stanju tranzicije.

    Danas su rnnoge zemlje u stanju brze ekonomske, politicke i soci-jalne promene. Mada je broj zemalja u kategoriji "slobodnih" poras-tao tokom poslednjih deset godina, postoji veliki rizik da mnoge na-cije, suocene s tako brzirn i temeljnim promenama, krenu u suprot-nom smeru i dozive nove vidove diktature. Vojne klike, ambiciozni

    2 Freedom House, Freedom in the World: The Annual Survey of Political Rights and Civil Liberti-es, 1991-1993, New York, Freedom House, 1')93, str. 66 (brojke za 1993. odnose se na janu-arlo Vidi str. 79-80, gde je dat opis kategorija: "slobodne". "delimicno slobodne" i "neslobod-ne".

    3 Freedom House, Freedom in the World, str. 4.

    10

  • 5/8/2018 Dzin Sarp Od Diktature Do Demokratije

    11/84

    .

    pojedinci, izabrani funkcioneri i doktriname politicke partije iznovace pokusavati da nametnu svoju volju. Drzavni udari jesu i ostace re-dovna pojava, Ogromnom broju ljudi i dalje ce biti uskracivanaosnovna ljudska i politicka prava.

    Na zalost, proslost je jos uvek ziva, Problem diktatura ima dubo-ke korene. Ljudi u mnogim zemljama doziveli su decenije ili cak ve-kove ugnjetavanja, bilo poniklog unutar zemlje bilo nametnutog spo-lja. Bespogovomo pokoravanje autoritetima ili vladaocima cesto je bi-10 duboko usadeno. U ekstremnim slucajevima, socijalne, politiCke,ekonomske pa cak i verske institucije drustva - van drzavne kontro-Ie - namerno su slabljena, potcinjavana iii cak zamenjivana novou-strojenim institucijama pomocu kojih su drzava ili vladajuca partijakontroIisale drustvo, Stanovnistvo je cesto bivalo atomizirano (pre-tvarano u masu izolovanih pojedinaca) pa nije bilo kadro da zajed-nicki radi na postizanju slob ode, da gradi medusobno poverenje, ilida cini rna sta na vlastitu inicijativu.

    Rezultat je predvidljiv: zajednica postaje slab a, nedostaje joj sarno-pouzdanje i nije sposobna za otpor. Ljudi se cesto boje da svoju mr-znju prema diktaturi i svoju glad za slobodom podele makar i sa po-rodicom iii prijateljima. Cesto su previse uplaseni da bi ozbiljno raz-misljali 0 javnom otporu. U svakom slucaju, kakva bi bila korist?Umesto toga prepustaju se patnji bez svrhe i buducnosti bez nade.

    Postojece stanje u danasnjim diktaturama moze biti mnogo gorenego prethodno. U proslosti, neki su mozda pokusali da pruze otpor.Mozda je bilo kratkotrajnih masovnih protesta i demonstracija. Mo-zda je polet privremeno narastao. U nekim drugim prilikama pojedi-nici i male grupe mozda su preduzimali odvazne, ali nemocne gesto-ve, dokazujuci neko nacelo ili naprosto svoj prkos. Ma koliko pod-staknuti plemenitim pobudama, takvi primeri otpora u proslosti ce-sto nisu mogli da prevladaju ljudski strah i naviku pokomosti, sto jenuzan preduslov za razaranje diktature. Zalosno je da su ta dela mo-zda donela sarno jos vise patnji i smrti, a ne pobede, pa cak ninadu.

    Do slob ode nasiljem?Sta da se radi u takvim okolnostima? Cin{se da su ocigledne mo-

    gucnosti uzaludne. Diktatori se ne obaziru na ustavne i pravne pre-

    11

  • 5/8/2018 Dzin Sarp Od Diktature Do Demokratije

    12/84

    preke, sudske odluke i javno mnjenje. Razume se, reagujuCi na bru-talnosti, torturu, nestanke i ubistva, ljudi su cesto dolazili do zakljuc-ka da se diktatura moze okoncati jedino nasiljem. Gnevne zrtve suponekad organizovale borbu protiv brutalnih diktatora svim nasil-nim i vojnim snagama koje su mogle da sakupe, uprkos malim izgle-dima da uspeju. 11 ljudi su se cesto hrabro borili, podnoseCi velikepatnje i zrtvujuCi svoje zivote. Njihova postignuca katkada su bilaznacajna, ali su retko uspevali da izvojuju slobodu. Nasilne pobunemogu da pokrenu brutalnu represiju koja stanovnistvo cesto ostavljajos bespomodnijim nego pre.

    Kakve god da su prednosti nasilne opcije, medutim, jedno je ja-sno: U zdanje u nasilna sredstva znaci opredeljivanje upraoo za onu vrstuborbe u kojoj je tlaC itelj gotovo uvek nadm ocan. Diktatori su opremljenida primenjuju nasilje ogromnih razmera. Bilo da se demokrati drzedugo ili kratko, na kraju surova vojna stvarnost biva neminovna.Diktatori gotovo uvek imaju nadmoc u oruzju, municiji, transport-nim sredstvima i velicini vojnih snaga. I pored junastva, demokratiim (gotovo nikad) nisu dorasli.

    Kada shvate da je konvencionalna vojna pobuna nerealna, nekidisidenti onda zagovaraju gerilsku borbu. Gerilska borba, medutim,potlacenom stanovnistvu gotovo nikad ne donosi koristi niti demo-kratiju. Gerilska borba nije ocigledno resenje, pogotovo s obzirom naveoma izrazenu tendenciju ogromnih gubitaka medu vlastitim sta-novnistvom. Ta tehnika ne garantuje uspeh, uprkos tome sto je po-drzavaju teorija i strateska analiza, a katkad i medunarodna zajed-niea. Gerilske borbe obicno veoma dugo traju. Vlast cesto raseljavacivilno stanovnistvo, po cenu ogromnih ljudskih patnji i socijalnedislokaeije.

    Cak i kada su uspesne, gerilske borbe cesto imaju znacajne nega-tivne strukturne posledice na dugi rok. Neposredan rezultat je da na-padnuti rezim zavodi jos vecu diktaturu usled protivmera koje pred-uzima. Ako gerila napokon i uspe, novi rezim najcesce zavodi jos ve-cu diktaturu nego prethodni zbog centralizacije koja nastaje kao re-zultat naraslih vojnih snaga i slabljenja ili razaranja nezvisnih dru-stvenih grupa i institucija tokom borbe - upravo onih tela koja su pre-sudna za uspostavljanje i odrzavanje demokratskog drustva. Protiv-niei diktatura treba da potraze drugu mogucnost.

    12

  • 5/8/2018 Dzin Sarp Od Diktature Do Demokratije

    13/84

    Drzavni udar?Vojni udar protiv diktature izgleda kao jedan od srazmerno naj-

    laksih i najbrzih nacina za uklanjanje gnusnog rezima. Medutirn, tajmetod je skopcan s veoma ozbiljnirn problemirna. Najvazniji je taj stoi dalje ostaje postojeca losa raspodela mod medu stanovnistvom i eli-tom koja upravlja drzavom i njenirn vojnim snagama. Uklanjanje od-redenih osoba i klika sa vodecih polozaja najverovatnije ce sarnoomogudti nekoj drugoj grupi da zauzme upraznjeno mesto. Teorij-ski, ta grupa bi mogla biti blaza u postupcima i donekle otvorena zareforme, no jednako je verovatno i suprotno.

    Posto ucvrsti svoje pozicije, nova klika moze postati jos okrutnijai jos ambicioznija od stare. Dakle, nova klika - u koju su mozda pola-gane nade - bice kadra da cini sta god zeli ne mareci za demokratijuili ljudska prava. To nije prihvatljiv odgovor na problem diktature.

    Izbori?U uslovima diktature izbori nisu dostupan instrument znacajne

    politicke promene. Neki diktatorski rezimi, poput onih u bivsem Is-tocnom bloku pod sovjetskom dominacijom, nastojali su da odrzeprivid demokratije. Takvi izbori, medutim, bili su sarno strogo kon-trolisani plebisciti sa ciljem da kandidati koje je rezim vee pomnoodabrao dobiju [avnu potvrdu. Diktatori katkada pod pritiskom mo-gu pristati na izbore, ali ih onda "namestaju" kako bi na drzavne po-lozaje doveli civilne marionete. Ako se predstavnicirna opozicije do-zvoli da se kandiduju pa oni i pobede, sto se desilo u Burmi 1990. iNigeriji 1993, rezultati mogu naprosto biti ignorisani a "pobednici"podvrgnuti zastrasivanju, hapsenju ili cak egzekuciji. Nije posao dik-tatora da omogucavaju izbore koji bi mogli da ih uklone sa vlasti.

    Pogresno uzdanje u drugeMnogi ljudi koji sada pate pod brutalnom diktaturom iii su otisli u

    progonstvo da bi bili van njenog domasaja ne veruju da potlaceni mo-gu sami da se oslobode. Oni misle da njihov narod moze biti spasensarno akcijom drugih. Oni se uzdaju u spoljne snage. Veruju da sarnomedunarodna pomoc moze biti dovoljno jaka da obori diktatora.

    13

  • 5/8/2018 Dzin Sarp Od Diktature Do Demokratije

    14/84

    MiSljenje da potlaceni nisu kadri da efikasno delaju ponekad je is-pravno za odredeno razdoblje. Kao sto smo napomenuli, potlaceniljudi su cesto nespremni i privremeno nesposobni da se bore zato stone veruju u svoju sposobnost da se odupru okrutnoj diktaturi i neznaju na koji nacin da se spasu. Stoga je razumljivo sto mnogi ljudigaje nade da ce imslobodu doneti drugi. Ta spoljna snaga mogu biti"[avno mnjenje", Ujedinjene nacije, odredena zemlja, iii medunarod-ne ekonomske i politicke sankcije.

    Takav scenario moze zvucati utesno, ali oslanjanje na spasiteljaspolja skopcano je s teskim problemima. Takvo uzdanje u druge mo-ze biti potpuno pogresno. Obicno nema stranog spasitelja, a ako ne-ka strana drzava i interveniSe, po svoj prilici joj ne treba verovati.

    Valja istaci nekoliko surovih cinjenica u vezi s oslanjanjem na stra-nu intervenciju:

    - strane drzave ce cesto tolerisati iii cak nedvosmisleno pomagatidiktaturu radeci na ostvarenju svojih ekonomskih i politickih in-teresa;

    - strane drzave takode mogu biti sklone da iznevere potlaceni na-rod umesto da odrze svoje obecanje i pomognu njegovo osloba-danje na ustrb drugog cilja:

    - neke strane drzave delovace protiv diktature sarno zato da bione mogle preuzeti ekonomsku, politicku iii vojnu kontrolu naddatom zemljom;

    - strane drzave mogu da se aktivno ukljuce u ostvarivanje pozitiv-nih ciljeva sarno ako je, i kada je, unutrasnji pokret otpora veepoceo da uzdrmava diktaturu i time skrenuo paznju meduna-rodne zajednice na brutalnu prirodu rezima.

    Diktature postoje, u prvom redu, zbog unutrasnje raspodele sna-ga u domovini. Stanovnistvo i drustvo preslabi su da bi diktaturi za-davali ozbiIjne probleme; bogatstvo i moe usredsredeni su u rukamapremalog broja ljudi. Premda diktaturama medunarodne akcije mo-gu ici naruku iii ih donekle slabiti, njihovo trajanje u prvom redu za-visi od unutrasnjih cinilaca.

    Medutim, medunarodni pritisci mogu biti vrlo korisni kada se nji-rna pruza podrska moen om unutrasnjern pokretu otpora. Tada, na

    14

  • 5/8/2018 Dzin Sarp Od Diktature Do Demokratije

    15/84

    _ __

    primer, medunarodni ekonomski bojkoti, razni vidovi embarga, pre-kid diplomatskih odnosa, iskljucenje iz medunarodnih organizacija,osuda od strane organa Ujedinjenih nacija i slicno mogu biti od veli-ke pomoci. Ako, pak, nema jakog unutrasnjeg pokreta otpora, maloje verovatno da ce biti takvih akcija.

    Suocavanje s neprijatnom istinomZakljucak je neugodan. Kada se zeli obaranje diktature na najefi-

    kasniji nacin i uz najmanju cenu, onda predstoje cetiri neodlozna za-datka:

    - neophodno je da kod potlacenog stanovnistvo ojacaju odluCnost,samopouzdanje i vestine otpora;

    - neophodno je da ojacaju. nezavisne drustvene grupe i institucijepotlacenog stanovniStva;

    - neophodno je stvoriti mocne unutrasnje snage otpora;- neophodno je razraditi mudar glavni strateski plan za oslobada-nje i vesta ga sprovoditi.

    Oslobodilacka borba je vreme za oslanjanje na vlastite snage i zaunutrasnje jacanje borbene grupe. Kao sto je Carls Stjuart Parnel(Charles Stewart Parnell) uzviknuo za vreme irskog strajka zbog za-kupnina 1879. i 1880:

    "Ne vredi oslanjati se na vladu ... Morate da se oslonite na vlastituodlucnost., Pomozite sebi drzeci se zajedno jacajte one medu varnakoji su slabi ..., povezujte se, organizujte se i morate pobediti ..."

    "Kada se postarate da ovo pitanje bude zrelo za resavanje, tada, itek tad a, ce ono biti reseno.:"

    U sudaru s jednom jakom silom koja se uzda u sebe, mudromstrategijom, diciplinovanom i odvaznom akcijom, i istinskom sna-gom diktatura ce se na kraju raspasti. Minimum je, medutim, da ce-tiri gore pomenuta uslova budu ispunjena.

    4 Patrick Sarsfield O'Hegarty, A History of Ireland Under the Union, 1880-1922, London, Met-huen, 1952, str. 490-491.

    15

  • 5/8/2018 Dzin Sarp Od Diktature Do Demokratije

    16/84

    Kao sto smo u dosadasnjim razmatranjima naznacili, oslobadanjeod diktature u krajnjoj liniji zavisi od sposobnosti ljudi da se samioslobode. Primeri uspesnog politickog prkosa - ili nenasilne borbe zapolitiCkeciljeve- koje smo naveli pokazuju da zaista postoje sredstvakojimabi ljudi mogli sami da izvojuju slobodu, ali da je ta opcijaosta-la nerazvijena. Tomopcijom detaljno cemo se pozabaviti u narednimglavama. Prvo, medutim, treba da razmotrimo pitanje pregovora kaosredstva za uklanjanje diktature.

    16

  • 5/8/2018 Dzin Sarp Od Diktature Do Demokratije

    17/84

    II glava

    OPASNOSTI PREGOVARANJAKada se nadu pred ozbiljnim problemom suprotstavljanja dikta-

    turi (0 cemu je bilo reci u I glavi), neki ljudi mogu zapasti u pasivnupokornost. Orugi, ne videci izglede za postizanje demokratije, mogudoci do zakljucka da moraju da se pomire sa oCigledno trajnom dik-taturom, u nadi da ce "nagodbama", "kompromisima" i "pregovo-rima" mozda biti kadri da spasu neke pozitivne elemente i prekinubrutalnosti. Na prvi pogled, u nedostatku realnih opcija, takav nacinrazmisljanja ima svojih prednosti.

    Ozbiljna borba protiv brutalnih diktatura nije nimalo prijatna per-spektiva. Zasto se mora poci tim putem? Zar nije moguce da svibudu razumni i pronadu nacin da razgovaraju, da se dogovore kakoda diktaturu postupno privedu kraju? Zar demokrati ne mogu daapeluju na obicno covekoljublje kod diktatora i ubede ih da malo-po-malo smanje svoju dominaciju i,eventualno, naposletku potpuno uz-maknu i omoguce uspostavljanje demokratije.

    Ponekad se tvrdi da istina nije sarno jedna. Mozda su demokratipogresno razumeli diktatore, koji SUI mozda, delovali iz valjanih po-buda u teskim okolnostima? IIi neko mozda moze pomisliti da bi sediktatori rado povukli iz teske situacije pred kojom se.zemlja naslakad bi sarno na to bili podstaknuti ili navedeni. Mozda diktatorimatreba ponuditi resenje u kome nema porazenih, u kome svako pone-sto dobija. Rizici i patnje dalje borbe mogli bi da se izbegnu, reci ceneki, sarno ako bi demokratska opozicija bila voljna da mimo resikonflikt pregovorima (pri kojima bi mozda cak mogli asistirati nekivesti pojedinci ili cak strana vlada). Zar to ne bi bilo bolje nego teskaborba, makar se ona vodila nenasilnim a ne vojnickim sredstvima?

    Vrline iogranicenja pregovaranjaPregovori su veoma korisna alatka za resavanje izvesnih vrsta pi-

    tanja u sukobima, pa ih ne treba propustiti ili odbaciti kada su prime-reni. U nekim situacijama u kojima se ne radi 0 fundamentalnim pi-

    17

  • 5/8/2018 Dzin Sarp Od Diktature Do Demokratije

    18/84

    tanjima, pa je stoga kompromis prihvatljiv, pregovori mogu biti va-zno sredstvo za resavanje konflikta. Strajk radnika zbog nadnica do-bra je ilustracija primerene uloge pregovora u konfliktu: resenje po-stignuto pregovaranjem moze doneti porast nadnica negde na sredi-ni izmedu iznosa koje su prvobitno predlozile sukobljene strane. Su-kobi u vezi rada s legalnim sindikatima su, medutim, nesto sasvimdrugo od sukoba u kojima se radi 0nastavljanju surove diktature iliuspostavljanju politickih sloboda.

    Kada su spome fundamentalne stvari, koje se ticu verskih nacela,pitanja ljudske slobode ili citavog buduceg razvoja drustva, pregovo-ri nisu nacin za postizanje obostrano zadovoljavajuceg resenja, 0 ne-kimosnovnim stvarima ne moze biti kompromisa. Sarno pomeranje uodnosima snaga u korist demokrata moze adekvatno garantovatiosnovne stvari koje se dovode u pitanje. Do takvog pomeranja dod ceborbom, a ne pregovorima. Tone znaci da pregovorima nikada ne tre-ba pribeCi. Poenta je u tome da oni nisu realan nacin za uklanjanje ja-ke diktature u uslovima nepostojanja mocne demokratske opozicije.

    Pregovori, naravno, mozda uopste i nisu opcija. Cvrsto usancenidiktatori koji se osecaju bezbedni na svom polozaju mogu odbiti dapregovaraju sa svojim demokratskim oponentima, ili, kad pregovoriotpocnu, demokratski pregovaraCi mogu da nestanu bez traga i glasa.

    Pregovori 0predaji?Pojedinci i grupe koji se suprotstavljaju diktaturi i daju prednost

    pregovorima cesto imaju valjane pobude. Narocito kada dugogodi-snja oruzana borba protiv brutalne diktature nije dovela do konacnepobede, razumljivo je da ce svi ljudi najrazlicitijih politickih ubede-nja zeleti mir. 0 pregovorima ce vrlo verovatno razmisljati demokra-ti tamo gde su diktatori nesumnjivo vojno nadmocni a razaranje i gu-bici u narodu vise ne mogu da se podnose. Demokrati ce tada doci uvrlo veliko iskusenje da istraze bilo koji drugi put kojim bi se moglispasiti neki od njihovih ciljeva a pri tom okoncati ciklus nasilja i kon-tranasilja.

    Ponuda diktature da se do "mira" dode pregovorima s demokrat-skom opozicijom je, razume se, prilicno podmukla. Nasilje bi sami

    18

  • 5/8/2018 Dzin Sarp Od Diktature Do Demokratije

    19/84

    diktatori mogli odmah da okoncaju, sarno kada bi prestali da ratujuprotiv vlastitog naroda. Na vlastitu inicijativu i bez ikakvog pogada-nja mogli bi da vaspostave postovanje ljudskog dostojanstva i ljud-skih prava, da oslobode politicke zatvorenike, prekinu torturu, zau-stave vojne operacije, povuku se iz vlade i izvinu narodu.

    Kada je diktatura jaka, ali iritirajuci otpor istrajava, diktatori mo-gu pozeleti da pregovaraju 5opozicijom 0 njenoj predaji pod izgovo-rom sklapanja "mira". Poziv na pregovore moze da zvuci privlacno,ali u prostoriji za pregovore mogu vrebati ozbiljne opasnosti.

    S druge strane, kada je opozicija izuzetno jaka a diktatura u istin-skoj opasnosti, diktatori mogu da traze pregovore da bi spasili sto vi-se svoje vlasti ili bogatstva. Ni u jednom slucaju demokrati ne trebada pomognu diktatorima da postignu svoje ciljeve.

    Demokrati treba da se cuvaju zamki koje diktatori mogu namer-no da ugrade u pregovaracki proces. Poziv na pregovore 0 osnovnimpitanjima politickih sloboda moze biti nastojanje diktatora da demo-krate navedu na mimu predaju a da se nasilje diktature nastavi. U ta-kvim vrstama sukoba pregovori mogu odigrati valjanu ulogu jedinona kraju odlucne borbe u kojoj je moe diktatora uspesno unistena aoni traze bezbedan prolaz za sebe do medunarodnog aerodroma.

    Moe, pravda i pregovoriAko ovaj sud 0pregovorima zvuci preostro, mozda bi valjalo ob-

    uzdati romanticne predstave 0 njima. Treba biti nacisto 5 tim kakopregovori funkcionisu,

    "Pregovaranje" ne znaci da dye strane sednu zajedno, da na rav-nopravnim osnovama putem razgovora uklone nesuglasice koje suihdovele u sukob. Moramo zapamtiti dye cinjenice. Prvo, na prego-vorima sadrzaj postignutog sporazuma ne zavisi od relativne pra-vednosti sukobljenih gledista i ciljeva. Drugo, sadrzaj postignutogsporazuma umnogome zavisi od razmera mod svake pregovarackestrane.

    Valja razmotriti nekoliko teskih pitanja. Sta svaka strana u nekomkasnijem trenutku moze uciniti da ostvari svoje ciljeve, ako sa onom

    19

  • 5/8/2018 Dzin Sarp Od Diktature Do Demokratije

    20/84

    __------__---------

    drugom ne postigne sporazum za pregovarackim stolom? Sta svakastrana moze da ucini posto je sporazum postignut, ako druga stranapogazi rec i upotrebi raspolozive snage da dode do svojih ciljeva upr-kos sporazumu?

    Do resenja na pregovorima ne dolazi se procenjivanjem ispravno-sti illpogresnosti spomih pitanja. Premda se 0 tome moze dosta ras-pravljati, stvami ishodi pregovora zavise od procene 0 apsolutnom irelativnom stanju moci sukobljenih grupa. Sta demokrati mogu uci-niti a da minimum njihovih zahteva ne bude osporen? Sta diktatorimogu uciniti da ostanu na kormilu i neutralisu demokrate? Drugimrecima, ako do sporazuma dode, to ce najverovatnije biti rezultat oce-ne svake strane koliko je ona druga mocna u poredenju s njom, teproracuna kako bi se otvorena borba mogla zavrsiti.

    Paznju valja obratiti i na to od cega je svaka strana voljna da odu-stane da bi sporazum bio postignut. Uspesni pregovori podrazume-vaju kompromis, podjednako popustanje, Svaka strana dobija deoonoga sto zeli a odustaje od dela svojih ciljeva.

    U slucaju ekstrernnih diktatura, sta prodemokratske snage trebada prepuste diktatorima? Koje ciljeve diktatora prodemokratske sna-ge treba da prihvate? Da Ii demokrati treba da daju diktatorima (biloda je rec 0politickoj partiji ili vojnoj kliki) na ustavu zasnovanu traj-nu ulogu u buducoj vladi? Gde je u tome demokratija?

    Cak i ako pretpostavimo da u pregovorima sve ide kako valja,moramo se zapitati: kakva ce vrsta mira biti postignuta? Da li ce zi-vot posle toga biti bolji ili gori nego sto bi bio da su demokrati zapo-celi iii nastavili borbu?

    "Popustljivi" diktatoriDiktatorska dominacija moze pocivati na raznim motivima i cilje-

    virna: moci, polozaju, bogatstvu, preoblikovanju drustva i slicnom.Valja zapamtiti da nista od toga ne bi bilo postignuto kada bi diktato-ri sisli s vlasti. U slucaju pregovora, diktatori ce nastojati da odbranesvoje ciljeve.

    Kakva god da su obecanja diktatori dali u postignutim sporazu-mirna, niko nikada ne sme zaboraviti da oni mogu da obecaju bilo sta

    20

  • 5/8/2018 Dzin Sarp Od Diktature Do Demokratije

    21/84

    da bi obezbedili pokomost demokratskih oponenata a da potom svebesramno pogaze.

    Ako se demokrati saglase da obustave otpor u zamenu za predahod represije, mogu se grdno razocarati. Obustavljanje otpora retkodonosi smanjenje represije. Cim se ukloni ogranicavajuce dejstvounutrasnje i medunarodne opozicije, diktatori mogu da pribegnu josbrutalnijem ugnjetavanju i nasilju nego pre. Sa slomom narodnog ot-pora obicno nestaje protivtezna sila koja je ogranicavala vlast ibru-talnost diktature. Tirani onda mogu da se obtuse na koga god zele."[er tiranin ima moe da nam ucini sarno one za sta mi nemamo sna-ge da mu se odupremo", napisao je Krisnalal Sridharani(KrishnalalShridharani).'

    O tpor, a ne pregovori, jeste ono sto je bitno za prom enu kada postoje su-kobi zbog fundam entalnih pitanja. G otovo u svim slucaieoim a, otpor se m o-ra nastaviti da bi diktatori bili oterani s vlasti. U speh najcesce zavisi ne adresenia pregovorim a, vee od m udrog koriscenia najprikladnijih i najm ocni-jih sredstava otpora koja su dostupna. N asa tvrdnja, kojom cem o se kasnijedetaljnije pozabaviti, glasi da je polititki prkos, to jest nenasilna borba, naj-m ocnije sredstvo dostupno onim a koji se bore za slobodu.

    Kakva vrsta mira?Ako demokrati i diktatori uopste i treba da razgovaraju 0miru,

    valja krajnje trezveno razmisljati 0opasnostima koje su s tim skopca-ne. Nije svako ko koristi rec "mir" zeljan mira koji nosi slobodu ipravdu. Pokoravanje surovoj represiji i pasivno prepustanje okrut-nim diktatorima koji su pocinili zverstva nad stotinama iii hiljadamaljudi nije pravi mir. Hitler se cesto zalagao za mir, pod kojim je pod-razumevao pokoravanje njegovoj volji. Mir 0kome diktatori govorenajcesce nije nista vise do mir koji vlada u zatvoru ili grobu.

    Ima i drugih opasnosti. PregovaraCi dobrih namera ponekad po-brkaju ciljeve pregovora i sam pregovaracki proces. Nadalje, demo-

    5 Krishnalal Shridharani, War Without Violence: A Study of Ghandi's Method and Its Accomplis-hments, New York, Harcourt, Brace, 1939, i reprint izdanje New York and London, GarlandPublishing, 1972, str. 260.

    21

  • 5/8/2018 Dzin Sarp Od Diktature Do Demokratije

    22/84

    kratski pregovaraci, iIistrani strucnjaci za pregovore Cijaje pomoc za-trazena, mogu jednim jedinim potezom diktatorima dati domaci imedunarodni legitimitet koji im je do tada uskracivan zbog uzurpi-ranja vlasti, krsenja Ijudskih prava i brutalnosti. Bez tog krajnje po-trebnog legitimiteta diktatori ne mogu da nastave da vladaju u nedo-gled. Pobomici mira ne treba da im daju legitimitet.

    Razlozi za naduKao sto smo vee rekli, vode opozicije mogu smatrati da moraju da

    nastave pregovore iz osecanja da je demokratska borba beznadezna.Osecaj nemoci, medutim, moze da se izmeni. Diktature nisu trajne.Ljudi koji zive pod diktaturom ne moraju da ostanu slabi, a diktato-rima ne mora da se dozvoli da beskonacno ostanu mocni, Aristotel jeodavno primetio: "...Oligarhije i tiranije su kraceg veka od rna kogdrugog drzavnog uredenja ... Nigde tiranije nisu dugo trajale"." Mo-deme diktature su takode ranjive. Njihove slabosti mogu da se po-gorsaju a moe diktatora da bude slomljena. (U IV glavi detaljnije ce-mo se pozabaviti tim slabostima.)

    Novija istorija pokazuje da su diktature ranjive i otkriva da moguda se raspadnu u relativno kratkom roku: dok je za obaranje komu-nisticke diktature u Poljskoj bilo potrebno deset godina (1980-1990),u Istocnoj Nemackoj i Cehoslovackoj 1989. godine sve je bilo gotovou roku od nekoliko nedelja. U Salvadoru i Gvatemali 1944. godineborbe protiv brutalnih vojnih diktatora koji su cvrsto drzali svoje po-lozaje trajale su otprilike po dye nedelje. Mccan vojni rezim iranskogsaha potkopan je za sarno nekoliko meseci. Markosova diktatura naFilipinima popustila je pred mocnim narodom u roku od nekolikonedelja 1986;vlada SAD je brzo napustila predsednika Markosa ka-da je snaga opozicije postala ocigledna. Pokusaj drzavnog udara pri-stalica evrste linije u Sovjetskom Savezu avgusta 1991. blokiran je zasarno nekoliko dana politickim suprotstavljanjem. Nakon toga, mno-ge od drzava koje su dugo bile pod sovjetskom dominacijom za sarnonekoliko dana, nedelja i meseci povratile su nezavisnost.

    6Aristotle, The Politics, transl. by T.A. Sinclair, Harrnondsworth, Middlesex, England andBaltimore, Maryland, Penguin Books 1876 (1962), Book V,Chapter 12, str. 231 i 232.

    22

  • 5/8/2018 Dzin Sarp Od Diktature Do Demokratije

    23/84

    Star a predrasuda da nasilna sredstva uvek deluju brze dok nena-silna uvek iziskuju ogromno vreme ocito je pogresna. Premda mozebiti potrebno mnogo vremena da se izmeni osnovna situacija u dru-stvu, nenasilna borba ponekad relativno brzo preraste u odlucnu bit-ku protiv diktature.

    Pregovori nisu jedina alternativa ratovanju do unistenja, s jednestrane, i kapitulaciji, s druge. Upravo navedeni prirneri, kao i oni po-brojani u I glavi, pokazuju da za one koji zele mir i slobodu postojidruga opcija: politicki prkos.

    23

  • 5/8/2018 Dzin Sarp Od Diktature Do Demokratije

    24/84

    III glava

    ODAKLE POTICE MOC?Postizanje slobode i mira nije, naravno, prost zadatak. On ce izi-

    skivati veliku strate sku vestinu, veliku organizaciju i planiranje. Novise od svega iziskivace moe, Demokrati ne mogu da se nadaju oba-ranju diktature i uspostavljanju politicke slobode ako nisu kadri daefikasno koriste vlastitu moe,

    Ali kako je to moguce? Kakvu to vrstu moci, koja bi bila dovoljnaza razaranje diktature i njene goleme vojne i policijske mreze, demo-kratska opozicija moze mobilisati? Odgovor lezi u cestom nerazume-vanju politicks mod. Spoznati sta je ona zapravo i nije toliko tezakzadatak. Neke osnovne istine sasvim su proste.

    Basna 0"Gospodaru majmuna"Kineska parabola iz XIV veka, ciji je autor Lju Di, sasvim lepo ocr-tava nerazumevanje politicke moci:'"U feudalnoj drzavi Cu jedan starac je uspevao da prezivi zahva-

    ljujuci tome sto su za njega radili majmuni. Narod Cua zvao ga je 'dugong' (gospodar majmuna).

    Svakog jutra starac bi sakupio majmune u dvoristu i naredio naj-starijem da povede ostale u planine da beru plodove s grmlja i drve-ca. Vazilo je pravilo da svaki majmun od onoga sto ubere deseti deomora da preda starcu. Oni koji bi propustili da to ucine bivali su su-rovo isibani. Svi majmuni mucno su ziveliali nisu smeli da se zale.

    J ednoga dana jedno majmunce upita ostale majmune: 'Da li je sta-rae posadio sve vocke i grmlje?' Ostali rekose: 'Ne, sami su izrasli.'Majmunce je i dalje pitalo: 'Zar ne mozemo da uzmemo plodove i

    7 Ovu pricu, koju je pod naslovom "Rule by Tricks" from Yu-li-zi napisao Lju Di, preveo jeSidney Tai, sva prava zadrzana. [u-li-ci je takode pseudonim Lju Dija. Prevod je prvobitnoobjavljen u Nonvio len t Sanc ti ons: News f rom the A lber t E in st ein I ns ti tu ti on , Cambridge, Mass.,Vol. IV, No.3 (Winter 1992-1993), str. 3.

    24

  • 5/8/2018 Dzin Sarp Od Diktature Do Demokratije

    25/84

    bez starceve dozvole?' Ostali odgovorise: 'Da, mozemo.' 'Zasto bi-smo, onda, zavisili od starca; zasto moramo da mu sluzimo?'

    I pre nego sto je majmunce dovrsilo sta je zaustilo svim majmuni-rna svanu pred ocima i oni zivnuse.[os iste nod, kad starac cvrsto zaspa, majmuni iscupase sve kolje

    utvrde u koju su bili zatvoreni te utvrdu sravnise sa zemljom. Takodeuzese sve plodove iz staracevog skladista i ponese ih sa sobom u su-mu iz koje se vise nikad nisu vratili. Starac na kraju umre od gladi."

    Ju LiCi kaze: "Neki ljudi u svetu vladaju svojim narodom zahva-ljujuci trikovima a ne pravednim nacelima. Nisu li oni kao gospodarmajmuna? Nisu ni svesni svoje pometenosti. Cim njihov narod pro-gleda, njihovi trikovi vise ne deluju."

    Neophodni izvori politicke mociPrincip je prost. Diktatorima je potrebna pomoc naroda kojim vla-

    daju - bez nje ne bi mogli da obezbede i odrzavaju izvore politickemod. U izvore politicke mod spadaju:

    - Autoritet, uverenost ljudi da je rezim legitiman i da su oni mo-ralno obavezni da mu se povinuju;

    - Ljudski resursi, broj i znacaj osoba i grupa koje se povinuju, ko-je saraduju ili pruzaju pomoc vladarima;

    - Vestine i znanja, koji su potrebni rezimu da bi funkcionisao akoje obezbeduju kooperativni pojedinci ili grupe;

    - Nematerijalni Cinioci, psiholoski i ideoloski cinioci koji ljudemogu navesti da se povinuju vladarima i da im pomazu,

    - Materijalni resursi, stepen do kojeg vladari upravljaju imovi-nom, prirodnim resursima, finansijskim resursima, privrednimsistemom i sredstvima veze i saobracaja ili imaju pristup istima; i

    - Sankcije, kazne, zaprecene ili primenjene, protiv neposlusnih inekooperativnih da bi se obezbedili pokornost i saradnja koji supotrebni rezimu da bi postojao i sprovodio svoju politiku.

    2 5

  • 5/8/2018 Dzin Sarp Od Diktature Do Demokratije

    26/84

    Svi ovi izvori, medutim, zavise od prihvacenosti rezima, od po-komosti i poslusnosti stanovnistva i od saradnje nebrojenog mnostvaljudi i mnogih drustvenih institucija. A to nije zagarantovano.

    Puna saradnja, poslusnost i podrska povecace dostupnost potreb-nih izvora mod, pa time i moe bile koje vlade.

    S druge strane, kada narod i institucije uskrate saradnju agresori-rna i diktatorima, time se smanjuje, a mozda i onemogucava, raspo-laganje izvorima mod od kojih vladari zavise. Ako su ti izvori nedo-stupni, moe vladara slabi i najzad nestaje.

    Razume se, diktatori su osetljivi na akcije i ideje koje ugrozavajunjihovu moe da cine sto im je volja. Diktatori ce, stoga, po svoj prilicipretiti onima koji su neposlusni, koji strajkuju iIi ne saraduju i kaznja-vati ih. Medutim, tu nije kraj price. Represija, pa ni brutalnosti ne re-zultiraju uvek ponovnim uspostavljanjem onog stepena pokomosti isaradnje koji je potreban da bi rezim funkcionisao.

    Ako je, uprkos represiji, na dovoljno dugi rok moguce ogranicitiili ugasiti izvore mod, to kod diktature prvo moze izazvati kolebanjei pometnju. Potom ce verovatno nastupiti vidno slabljenje mod dik-tature. Tokom vremena, blokiranje izvora mod moze da izazove pa-ralizu i iznemoglost rezima, a kod teskih slucajeva i njegov raspad.Moe diktatora ce nestati, sporo ili brzo, usled politicke izgladnelosti.

    Dakle, stepen slobode ili tiranije u bilo kom obliku vladavine uvelikoj meri je odraz relativne odlucnosti podanika da budu slobod-ni i njihove spremnosti i sposobnosti da se odupru nastojanjima dabudu podjarmijeni.

    Suprotno opstem misljenju, cak i totalitame diktature zavise odstanovnistva i drustava kojima vladaju. Kao sto je politikolog Karl V.Dojc (Karl W. Deutsch) 1953. primetio:

    "Totalitama vlast je jaka sarno ako ne mora precesto da se koristi.Ako totalitama vlast mora da se koristi uvek iprotiv celokupnog sta-novnistva, malo je verovatno da ce dugo ostati mocna. Posto je tota-litarnim rezimima potrebno vise mod da bi izasli na kraj sa svojim

    8Karl W. Deutsch, "Cracks in the Monolith", in Carl J . Friedrich, ed., Totalitarianism, Cam-bridge, Mass., Harvard University Press, 1954, str. 313-314.

    26

  • 5/8/2018 Dzin Sarp Od Diktature Do Demokratije

    27/84

    podanicima nego drugim tipovima vladavine, takvi rezimi imaju ve-cu potrebu za opstom ipouzdanom popustljivoscu svog naroda; po-vrh toga moraju biti u mogucnosti da racunaju na aktivnu podrskubar znacajnih delova stanovnistva u slucaju potrebe."

    Engleski teoreticar prava iz devetnaestog veka Dzon Os tin (JohnAustin) opisao je situaciju u kojoj diktatura naspram sebe ima neza-dovoljan narod. Ostin tvrdi da ako je vecina stanovnistva odlucna darazori postojeCi sistern vladavine i spremna da trpi represiju da bi toucinila, onda sila te vladavine, ukljucujuci i one koji je podrZavaju, nemoze da sacuva omrazenu vladavinu cak i ako dobije inostranu po-moe. Prkosni ljudi ne mogu biti silom vraceni u poslusnost i pokor-nost, zakljucuje Ostin."

    Nikolo Makijaveli je mnogo ranije tvrdio da vladalac "...koji za ne-prijatelja ima citav narod nikada ne moze da bude bezbedan; sto jevladalac suroviji, to njegov rezim biva slabiji''."

    Prakticnu politicku primenu ovih saznanja demonstrirali su uNorveskoj pripadnici herojskog pokreta otpora protiv nemackih oku-patora i, kao sto smo naveli u I glavi, hrabri Poljaci, Nemci, Cesi, 510-vaci i mnogi drugi koji su se suprotstavili komunistickoj agresiji i dik-taturi ina kraju doprineli slomu komunisticke vladavine u Evropi.To, naravno, nije nova pojava..slucajevi nenasilnog otpora datiraju josiz 494. godine p.n.e, kada su plebejci prestali da saraduju sa svojimrimskim patricijskim gospodarima." Nenasilnoj borbi pribegavali suu raznim vremenima narodi sirom Azije, Afrike, obe Amerike, Au-stralije i Pacifickih ostrva, kao i u Evropi.

    Prema tome, tri najvaznija cinioca kada se utvrduje do koje cemere moe jedne vladavine biti kontrolisana ili nekontrolisana jesu:(1) relativna ielia u narodu da ograniCi moe vlade; (2) relativna sna-ga nezavisnih organizacija i institucija podanika da kolektivno b10-kiraju izvore moci: i(3) relativna sposobnost stanovnistva da uskratisaglasnost i pomoc,

    9 John Austin, L ec tu res o n Ju risp ru den ce o r th e P hilo so ph y o f P ositive Law, Fifth ed., rev. and ed.by Robert Campbell, 2 volumes, London, John Murray, 1911 (1861), Vol. I, str. 296.10Niccolo Machiavelli, "The Discourses on the First Ten Books of Livy", in The Discourses ofN i cco lo Mach iavel li , London, Routledge and Kegan Paul, 1950, Vol. I, str. 254.11Vidi Gene Sharp, T he P olitics of N on violen t A ction , Boston, Porter Sargent, 1973, str. 75, i nadrugim mestima u tekstu jos istorijskih primera.

    2 7

  • 5/8/2018 Dzin Sarp Od Diktature Do Demokratije

    28/84

    Centri demokratske modJedna karakteristika demokratskih drustava jeste postojanje, neza-

    visno od drzave, mnostva nevladinih grupa i institucija. U njih spa-daju, na primer, porodice, verske organizacije, kulturna udruzenja ..sportski klubovi. privredne institucije, sindikati, studentska udruze-nja, politicke partije, sela, komsijska udruzenja, bastovanski klubovi,organizacije za ljudska prava, rnuzicke grupe, literarna drustva, idrugi. Ta tela su vazna zato sto sluze vlastitim ciljevima istovremenodoprinoseci zadovoljavanju drustvenih potreba.

    Osim toga, pomenuta tela imaju veliki politicki znacaj, Ona cinegrupne i institucionalne osnove posredstvom kojih ljudi mogu da uti-cu na upravljanje drustvom u kome zive iodupru se drugim grupa-rna ivladi kada ove neopravdano narusavaju njihove interese, aktiv-nosti ili ciljeve. Izolovani pojedinci, koji ne pripadaju takvim grupa-rna, najcesee nisu kadri da znacajnije uticu na ostatak drustva, josmanje vladu, a sasvim sigurno ne na diktaturu.

    Dakle, ako diktatori mogu da ukinu autonomiju i slobodu takvihtela, stanovnistvo ostaje relativno bespomocno. Nadalje, ako te insti-tucije budu stavljene pod diktatorsku kontrolu centralnog rezima ilibudu zamenjene novim kontrolisanim institucijama, onda mogu dabudu upotrebljene za ovladavanje kako pojedinacnim pripadnicima,tako i citavim tim delovima drustva.

    Ako, medutim, autonomija i sloboda nezavisnih gradanskih insti-tucija (van drzavne kontrole) moze da se ocuva ili povrati, one su ve-oma znacajne za funkcionisanje politickog prkosa. Zajednicko obelez-je navedenih primera slamanja ili slabljenja diktatura jeste odvaznomasovno pribegavanje stanovnistva i njegovih institucija politickomprkosu.

    Kao sto smo vee rekli, ti centri moci cine institucionalne osnove sakojih stanovnistvo moze da vrsi pritisak ili da se odupre diktatorskojkontroli. U buducnosti oni ce biti neizostavan strukturalni osnov zaslobodno drustvo, Stoga su njihova neokrnjena samostalnost i stalnirast cesto preduslov za uspeh oslobodilacke borbe.

    Ako je diktatura u najvecoj meri uspela da razori ili stavi pod kon-trolu nezavisna drustvena tela, vazno je da pripadnici otpora stvore

    28

  • 5/8/2018 Dzin Sarp Od Diktature Do Demokratije

    29/84

    nove nezavisne drustvene grupe i institucije ili da ucvrste demokrat-sku kontrolu nad onim telima koja su opstala ili su delimicno kontro-lisana. Za vreme Madarske revolucije 1956-1957. nastao je veliki brojveca neposredne demokratije koja su se spojila i nekoliko nedeljafunkcionisala kao celovit savezni sistem institucija i upravijanja. UPoljskoj krajem osamdesetih, radnici su organizovali iIegalne sindi-kate Solidarnosti i, u nekim slucajevima, preuzeli kontrolu nad zva-nicnim, komunistickim sindikatima. Takve institucionalne tekovinemogu imati veoma vazne politicks posledice.

    Razume se, nista od toga ne znaci da je lako oslabiti ili razoritidiktature, niti da ce svaki pokusaj biti uspesan. Svakako ne znaci dace borba prod bez gubitaka jer ce oni koji jos sluze diktatorima vero-vatno uzvratiti u nastojanju da primoraju mase da nastave da sara-duju i budu poslusne.

    G ore izlozeno shvatanje m oci, m eduiim , znaci da hotim icno slam anjed ik ta tu re je ste moguce . Narocito diktature imaju specificna obelezja ko-ja ihcine osetljivim na vesta primenjen politicki prkos. Sada cemo sepodrobnije pozabaviti tim obelezjima.

    2 9

  • 5/8/2018 Dzin Sarp Od Diktature Do Demokratije

    30/84

    IV glava

    DIKTATURE IMAJUSLABOSTIDiktature cesto izgledaju neranjive. Obavestajne sluzbe, policija,

    vojne snage, zatvori, koncentracioni logori i odredi smrti pod kontro-lorn su mocne nekolicine. Diktatori obicno samovoljno pustose nov-cana sredstva, prirodne resurse i proizvodne kapacitete zemlje kori-steci ih za ostvarenje vlastitih namera.

    Nasuprot tome, snage demokratske opozidje cesto izgledaju kraj-nje slabe, neefikasne i nernocne. Takav utisak 0neranjivosti jednestrane i nemoci druge efikasnu opoziciju cini malo verovatnom.

    To, medutim, nije cela prica.

    Identifikovanje Ahilove peteJedan grcki mit daje nam lep primer ranjivosti toboze neranjivog.

    Ratnika Ahila nijedan udarac nije mogao povrediti niti je ijedan macmogao probiti njegovu kozu. Majka ga je, kao bebu, navodno potopi-la u vode magicne reke Stiks i time zastitila njegovo tela od svih ozle-da. No postojao je jedan problem. Posto je majka Ahila drzala za pe-tu da ga voda ne bi odnela, taj delic njegovog tela ostao je nenakva-sen. Kada je Ahil odrastao, svima je izgledalo da ga oruzje njegovihneprijatelja ne moze raniti. Medutim, u bici protiv Trojanaca jedanneprijateljski vojnik, poucen od Apolona koji je znao Ahilovu slabost,uperio je strelu u Ahilovu nezasticenu petu, jedino mesto gde je mo-gao biti ranjen. Pogodak je bio smrtonosan. I danas se izrazom "Ahi-lova peta" oznacava najosetljivije mesto neke osobe, plana, ili institu-dje, koje ne moze da se zastiti od napada,

    Isti princip vazi iza okrutne diktature. One, takode, mogu biti po-bedene, ali najbrze i uz najmanju cenu ako se njihove slabosti identi-fikuju i napad usredsredi na njih.

    30

  • 5/8/2018 Dzin Sarp Od Diktature Do Demokratije

    31/84

    Slabosti diktaturaNeke od slabih strana diktatura su sledece:1. Saradnja mnostva ljudi, grupa i institucija potrebnih da bi si-

    stem funkcionisao moze biti ogranieena ili uskracena.2. Raniji zahtevi i ucinci poIitike rezima donekle ce ograniciti nje-

    govu sadasnju sposobnost da usvaja i sprovodi protivrecne poIitike.3. Sistem moze poceti da funkcionise rutinski, usled cega postaje

    manje sposoban da se brzo prilagodi novonastalim situacijama.4. Kadrovi i resursi vee namenjeni za postojece zadatke ne mogu

    se lako upotrebiti za nove potrebe.5. Potcinjeni, iz straha da ne ozlojede svoje pretpostavljene, mogu

    da uskracuju tacne i potpune informacije koje su diktatorima potreb-ne za donosenje odluka.

    6. Ideologija moze da erodira, a mitovi i simboli sistema mogu po-stati klimavi.

    7. Ako je ideologija jaka i utice na eovekov pogled na stvarnost,usled ideoloske zaslepljenosti mogu da se zanemare stvarni uslovi ipotrebe.

    8. Zbog opadanja efikasnosti i kompetentnosti birokratije, ili zbogpreterane kontrole i regulacije, politika i funkcionisanje sistema mo-gu postati nedelotovorni.

    9. Unutrasnji institucionalni konflikti i licna rivalstva i neprijatelj-stva mogu da naskode funkcionisanju diktature pa cak i da ga pore-mete.

    10. Intelektualci i studenti mogu da se uskomesaju reagujuCi nauslove, ogranicenja, doktrinarnost i represiju.

    11. Siroka javnost s vremenom moze postati apaticna, skepticna,pa eak i neprijateljski raspolozena prema rezimu,

    12. Regionalna, klasna, kulturna ili nacionalna neslaganja mogu sezaostriti,

    13. Hijerarhija vlasti u diktaturi uvek je donekle nestabilna, a kat-kada i krajnje nestabilna. Ljudi ne zadrzavaju uvek isti rang, vee od-

    31

  • 5/8/2018 Dzin Sarp Od Diktature Do Demokratije

    32/84

    laze navise iii nize polozaje, ili bivaju uklonjeni da bi na njihovo me-sto dosao neko drugi.

    14. Delovi policijskih ili vojnih snaga mogu raditi na postizanjuvlastitih ciljeva, cak i protiv volje etabliranih diktatora, pribegavaju-ci, izmedu ostalog, idrzavnom udaru.

    15.Ako je diktatura nova, potrebno je vreme da se uhoda i ucvrsti.16. Posto u diktaturi premali broj ljudi donosi prevelik broj odlu-

    ka, moguce su greske u proceni, politici i radu.17. Ako rezim nastoji da izbegne te opasnosti pa decentralizuje

    kontrolu i odlucivanje, njegova kontrola nad centralnim polugamamoci moze jos vise da slabi.

    Napad na slabe tacke diktatureKada su joj poznate inherentne slabosti sistema, demokratska

    opozicija moze nastojati da namemo pogorsa te "Ahilove pete" kakobi sistem drasticno izmenila ili razbila.

    Zakljucak je, dakle, jasan: iako naizgled jake, sve diktature imajuslabe tacke, pate od unutrasnje neefikasnosti, lienih rivalstava, insti-tucionalne neefikasnosti i sukoba medu organizacijama i sektorima.Usled toga rezim, s vremenom, obicno postaje manje efikasan i ose-tljiviji na izmenjene uslove i smisljen otpor. Nece sve sto rezim sebistavi u zadatak biti ostvareno. Povremeno, na primer, cak ni direktnaHitlerova naredenja nisu bivala sprovedena zato sto su njegovi pod-redeni odbili da to ucine, Desava se cak i da se diktatorski rezirn br-zo raspadne, kao sto smo vee napomenuli.

    To ne znaci da diktature mogu biti srusene bez rizika igubitaka.Svaki moguCi put ka oslobadanju podrazumevace rizike i eventual-ne patnje, i iziskivace odredeno vreme. I, naravno, nijedan nacin de-lovanja ne moze osigurati brz uspeh u svakoj situaciji. Medutim, onevrste borbe koje su uperene na prepoznatljive slabosti diktature ima-ju vece sanse za uspeh od onih koje napadaju diktaturu tamo gde jeova ocito najjaca, Pitanje glasi kako voditi tu borbu.

    32

  • 5/8/2018 Dzin Sarp Od Diktature Do Demokratije

    33/84

    V glava

    UPOTREBA MOCIU I glavi napomenuli smo da vojni otpor protiv diktatura ove ne

    pogada tamo gde su najslabije, vee naprotiv tamo gde su najjace. Bi-rajuci da se sa diktaturom odmere na polju vojne sile, snabdevanjamunicijom, tehnologije naoruzanja i slicnog, pokreti otpora obicnosebe stavljaju u izrazito nepovoljan polozaj. Diktature ce gotovo uvekbiti kadre da na tim poljima mobilisu nadrnocna sredstva. Takodesmo ukazali i na opasnosti oslanjanja na to da ce strane sile donetispasenje. U II glavi razmotrili smo probleme oslanjanja na pregovorekao sredstvo za uklanjanje diktature.

    Koja ce to onda sredstva snagama demokratskog otpora dati izra-zitu prednost i doprineti pogorsanju uocenih slabosti diktatura? Ko-ji ce to metod delovanja izvuci koristi iz teorije politicke moci 0kojojje bilo reci u III glavi? Pravi izbor je politicki prkos.

    Politicki prkos ima sledece karakteristike:- odbacuje mogucnost da 0ishodu odlucuju sredstva borbe koje jeizabrala diktatura;

    - rezimu je tesko da se sa njim bori;- moze izrazito pogorsati slabosti diktature i prekinuti njeno napa-janje na izvorima moci:

    - na delu moze biti veoma rasprsen ali i koncentrisan na odre-den cilj;- navodi diktatore da grese u procenama i delovanju;- moze uspesno da koristi stanovnistvo u celini te grupe institu-cije drustva u borbi za okoncanje brutalne dominacije manjine;

    - pomaze da se efektivna moe u drustvu sire rasprostre, cime stva-ra vece mogucnosti za uspostavljanje i odrzanje demokratskogdrustva.

    33

  • 5/8/2018 Dzin Sarp Od Diktature Do Demokratije

    34/84

    Delovanje nenasilne borbeKao i vojne snage, politicki prkos moze se koristiti u razne svrhe,

    od nastojanja da se na protivnike utice da preduzmu drugacije mere,da stvaraju uslove za mirno resavanje konflikta, pa do slamanja pro-tivnickog rezima. Politicki prkos, medutim, deluje na potpuno dru-gaciji nacin od nasilja. Premda oba metoda jesu sredstva za vodenjeborbe, borba se vodi sasvim drugacijim sredstvima i sa drugacijimposledicama. Nacini na koje se odvija nasilni sukob i njegovi rezulta-ti dobro su poznati. Fizicko oruzje koristi se za zastrasivanje, ranjava-nje, ubijanje i razaranje.

    Nenasilna borba mnogo je kompleksnija i raznovrsnija od nasilne.Ona se vodi psiholoskim, socijalnim, ekonomskim i politickim cruz-jima, kojima pribegavaju stanovnistvo i institucije drustva. Ta oruzjapoznata su pod raznim nazivima kao protesti, strajkovi, nesaradnja,bojkoti, nelojalnost i moe naroda. Kao sto smo vee konstatovali, svevlade mogu da vladaju sarno dok se neophodni izvori njihove modnapajaju saradnjom, pokornoscu i poslusnoscu stanovnistva i dru-stvenih institucija. Za razliku od nasilja, politicki prkos je narocito po-godan za prekid napajanja tih izvora mod.

    N enasilno oruzj eUobicajena greska dosadasnjih improvizovanih kampanja politic-

    kog prkosa bila je oslanjanje na sarno jedan metod ili najvise dva, naprimer strajkove i masovne demonstracije. U stvari, postoji mnostvometoda koji omogucavaju da se otpor odgovarajudm strategijama,prema potrebi, koncentrise ili rasprsuje.

    Identifikovano je oko dye stotine specificnih metoda nenasilne ak-cije, a bez sumnje ih ima jos mnogo vise. Ti metodi klasifikovani su utri glavne kategorije: protest i ubedivanje, nesaradnja i intervencija.Metodi nenasilnog protesta i ubedivanja mahom su simbolicne de-monstracije, ukljucujuci parade, mars eve, i bdenja (54 metoda). Ne-saradnja je podeljenja na tri potkategorije: (a) socijalna nesaradnja (16metoda), (b) ekonomska nesaradnja, ukliucujuci bojkote (26 metoda)i strajkove (23 metoda), i (c) politicka nesaradnja (38 metoda). Nena-silna intervencija, psiholoskim, socijalnim ekonomskim ili politickim

    34

  • 5/8/2018 Dzin Sarp Od Diktature Do Demokratije

    35/84

    sredstvima, kao sto su post, nenasilna okupacija i paralelna vlada (41metod) cine poslednju grupu. Spisak 198 metoda dat je u dodatku.

    Koriscen]e veceg broja tih metoda - brizljivo odabranih, primenji-vanih od obucenih civila ustrajno i naveliko, u kontekstu mudre stra-tegije i odgovarajuce taktike - verovatno ce svakom nelegitimnom re-zimu zadati velike probleme. To vazi za sve diktature.

    Za razliku od vojnih sredstava, metodi nenasilne borbe rnogu seusredsrediti direktno na spoma pitanja. Prirnera radi, posto je pitanjediktature pre svega politicko, onda bi politicki vidovi nenasilne bor-be bili presudni. To bi bili, izmedu ostaIog, uskracivanje Iegitimnostidiktatorima i nesaradnja s rezimom. Nesaradnja bi takode bila prime-njena protiv konkretnih politika. Katkada se nenapadno, pa cak i taj-no, moze praktikovati izvrdavanje i odugovlacenje, dok se u nekimdrugim prilikama moze pribeci svim vidijivim metodima otvoreneneposlusnosti, javnog demonstriranja prkosa istrajkova.

    S druge strane, ako je diktatura osetijiva na ekonomske pritiske iliako joj se najvise uzimaju za zlo ekonomske nedace, onda ekonom-ska akcija, poput bojkota i strajkova, moze biti primeren metod otpo-ra. Na nastojanja diktature da eksploatise ekonomski sitem mogio bise odgovoriti ogranicenim generainim strajkovima, usporenim ra-dom i uskraCivanjem preko potrebne strucne pomoci (iIi potpunimpovlacenjern strucnjaka). Moguca je i selektivna primena raznih vr-sta strajkova na kljucnim punktovima proizvodnje, transporta, snab-devanja sirovinama i distribucije proizvoda.

    Neki metodi nenasilne borbe iziskuju od Ijudi takve postupke ko-.ji izlaze iz okvira njihovog uobicajenog zivota, kao sto su deIjenje le-taka, rad u ilegainoj stampariji, strajk giadu iIi sedece ulicne demon-stracije. Neki Ijudi se tesko prihvataju tih metoda, osim u ekstremnimsituacijama.

    Drugi metodi nenasilne borbe, pak, od Ijudi iziskuju da zive kao iranije, premda uz neke izmene. Na primer, mogu da odlaze na posaoumesto da strajkuju, ali da onda namemo rade sporije ili manje efika-sno nego obicno. "Creske" se mogu eesee praviti. U odredenim trenu-cima Ijudi mogu da se "razbole" iIi postanu "nesposobni" za rad. IIi,naprosto, mogu da odbiju da rade. Mogu da odlaze na bogosluzenjakada taj ein izrazava ne sarno verska vee i politicka ubedenja. Mogu

    35

  • 5/8/2018 Dzin Sarp Od Diktature Do Demokratije

    36/84

    zastititi svoju decu od protivnicke propagande time sto ce ih obrazo-vati kod kuce iii u ilegalnim skolama. Mogu odbiti da stupe u orga-nizacije koje im se "preporucuju" ili namecu a u koje ranije ne bi stu-pili po slobodnoj volji. Slicnost takvih vrsta akcija s uobicajenim ak-tivnostima ljudi ili ogranicen step en odstupanja od njihovog uobica-jenog zivota mnogima moze znatno olaksati ukljucivanje u borbu zanacionalno oslobodenje.

    Vemost demokrata vlastitom oruzjuPosto nenasilna borba i nasilje funkcioniSu na bitno razlicitenacine, cak ce i ograniceno nasilan otpor tokom karnpanja politic-

    kog prkosa biti kontraproduktivan jer ce borbu premestiti na te-ren na kome diktatori imaju nadrnocnu prednost (vojno ratova-nje). Disciplinovano nenasilje je kljuc uspeha, pa se u tome moraistrajati uprkos provokacijama i brutalnostima diktatora i njiho-vih agenata.

    Odrzavanje discipline nenasilja naspram nasilnih protivnika omo-gucava da lakse funkcionisu cetiri mehanizma promene u nenasilnojborbi (0 kojima ce biti reci kasnije). Disciplinovano nenasilje je tako-de izuzetno vazno u procesu politickog dzijudzicua. U tom procesukrajnja surovost rezima prema aktivistima evidentno nenasilne bor-be politicki se negativno odrazava na polozaj diktatora time sto iza-ziva nezadovoljstvo u njihovim vlastitim redovima a takode dopri-nosi sirenju podrske nosiocima otpora medu stanovnistvom, medutradicionalnim pristalicama rezima i trecim licima.

    U nekim slucajevima, medutim, ograniceno nasilje protiv diktatu-re moze biti neizbezno. Frustriranost i mrznja prema rezimu mogudovesti do eksplozije nasilja. IIi,pak, odredene grupe mogu biti ne-voljne da odustanu od nasilnih sredstava iako im je jasan znacaj ne-nasilne borbe. U tim slucajevima ne mora se odustati od politickogprkosa. Ali je neophodno da se nasilna akcija odvoji od nenasilne ak-cije u sto je moguce vecoj meri. Treba ih odvojiti geografski, po gru-pama stanovnistva, vremenski i tematski. Inace nasilje moze imatipogubne posledice po politicki prkos, koji je potencijalno dalekomocniji iuspesniji.

    36

  • 5/8/2018 Dzin Sarp Od Diktature Do Demokratije

    37/84

    Istorija nas uci da iako se u slucaju politickog prkosa moraju oce-kivati gubici, broj mrtvih i ranjenih bide daleko manji nego pri vojnimokrsajima. Stavise, ta vrsta borbe ne omogucava beskrajno odrzava-nje ciklusa ubijanja i surovosti.

    Nenasilna borba koliko iziskuje, toliko i proizvodi manji (ili boljereceno kontrolisan) strah od drzave i njene nasilne represije. Presta-nak ili kontrolisanje straha predstavlja kljucni element u razbijanjumoci diktatora nad stanovnistvom,

    Otvorenost, tajnost i visoke normeTajnost, lukavstva i konspiracija stvaraju veoma teske problemepokretu koji pribegava nenasilnoj akciji. Cesto je nemoguce spreciti dapoliticka policija i obavestajni agenti otkriju namere i planove pokre-taoIz perspektive pokreta, tajnost ne sarno sto ima korene u strahu veega i jaca, pa time slabi duh otpora i smanjuje broj ljudi koji mogu daucestvuju u datoj akciji. Tajnost takode moze biti kriva za, cesto neo-pravdana, sumnjicenja i optuzbe u vezi s tim ko je dousnik ili agentprotivnicke strane. Ona takode moze uticati na sposobnost pokreta daostane nenasilan. Suprotno tome, otvorenost u pogledu namera i pla-nova ne sarno sto ce imati obmut ucinak vee ce i stvoriti utisak da jepokret otpora izuzetno mocan. Problem jet naravno, mnogo komplek-sniji od toga, a postoje i neki znacajni vidovi aktivnosti pokreta otpo-ra koji mogu iziskivati tajnost. Potrebno je da oni koji poznaju dina-miku nenasilne borbe i sredstva prismotre kojima u specificnoj situa-ciji diktatura raspolaze donesu valjano zasnovanu procenu.

    Uredivanje, stampanje i distribucija ilegalnih publikacija, rad ile-galnih radio-stanica u zemlji i prikupljanje podataka 0delovanju dik-tature neke su od ogranicenog broja specificnih aktivnosti koje ce iz-iskivati visok stepen tajnosti.

    Odrzavanje visokih normi ponasanja u nenasilnoj akciji neophod-no je u svim fazama sukoba. Cinioci poput neustrasivosti i odrzava-nja discipline nenasilja uvek su potrebni. Vazno je upamtiti da za po-stizanje odredenih promena cesto moze biti neophodan veliki brojljudi. Medutim, na taj broj se moze racunati kao na pouzdane ucesni-ke jedino ako se odrzavaju visoke norme pokreta.

    37

  • 5/8/2018 Dzin Sarp Od Diktature Do Demokratije

    38/84

    Pomeranje Uodnosima snagaStratezi moraju imati na umu da su u konfliktu u kome se koristi

    politicki prkos promene na popristu borbe stalne, uz neprekidnu in-terakciju poteza i protivpoteza. Nista nije staticno. Odnosi snag a, ka-ko apsolutni tako i relativni, podlozni su stalnim i brzim promenama.To omogucavaju pripadnici pokreta otpora koji uprkos represiji osta-ju vemi nenasilnim metodima.

    Varijacije u moci svake od protivnickih strana u ovoj vrsti sukobaverovatno ce biti izrazenije nego u nasilnom sukobu, javljace se brzei s raznovrsnijim i politicki znacajnijim posledicama. Zbog tih varija-cija, odredene akcije pripadnika otpora verovatno ce proizvesti posle-dice koje ce se protezati daleko izvan konkretnog vremena i mesta ukome su nastale. Ti ucinci povratno ce delovati na jacanje ili slablje-nje ove ili one grupe.

    Osim toga, nenasilne grupe svojim akcijama mogu uticati na jaca- .nje ili slabljenje relativne snage pro tivniCke grupe u daleko vecoj merinego sto je to slucaj u oruzanim sukobima. Na primer, disciplinovani odvazan nenasilan otpor brutalnim diktatorima moze da izazovezabrinutost, nezadovoljstvo, kolebanje, au ekstremnim situacijamacak i pobunu, kod vojnika i stanovnistva ciju podrsku diktatori ima-ju. Taj otpor, takode, moze da dovede do vece medunarodne osudediktature. Nadalje, vesta, disciplinovana i istrajna primena politlckogprkosa u pokret otpora moze da privlaci sve vise i vise ljudi koji biinace svoju precutnu podrsku dali diktatorima ili bi se u sukobu dr-zali neutralno.

    Nenasilna borba izaziva promene na cetiri nacina. Prvi mehani-zam je najmanje verovatan, mad a je delovao. Kada pripadnici protiv-nicke grupe budu dimuti patnjama koje odvazni borci nenasiinogpokreta otpora trpe usled represije ilikada prihvate racionalne argu-mente da se ovi bore za pravednu stvar, moze se desiti da usvoje nji-hove ciljeve. Taj mehanizam naziva se preobracanie (konverzija). Prem-da se slucajevi preobracanja u nenasilnoj akciji ponekad desavaju, onisu retki i u vecini sukoba uopste se ne javljaju, ili bar ne u znacajnoj~ri.

    Mnogo cesce nenasilna borba toliko menja konfliktnu situaciju idrustvo da oponenti naprosto ne mogu da cine ono sto bi hteli.. Upra-

    38

  • 5/8/2018 Dzin Sarp Od Diktature Do Demokratije

    39/84

    _ _. -_ .. _--_---- ---------------------~-----

    vo iz te promene proisticu ostala tri mehanizma: akomodacija, nena-silna prinuda i dezintegracija. Koji ce od tih mehanizama delovati za-visi od toga do koje su se mere relativni i apsolutni odnosi snaga po-merili u korist demokrata.

    Ako se ne radi 0 fundamentalnim pitanjima, ako se zahtevi opo-zicije u ogranicenoj kampanji ne tumace kao preted i ako su se priodmeravanju protivnika odnosi snaga donekle izmenili, neposredansukob moze biti okoncan postizanjem sporazuma ili kompromisa.Taj mehanizam naziva se akomodacija. Mnogi strajkovi. na primer, re-seni su na taj nacin - obe strane postigle su neke od svojih ciljeva, alinijedna nije postigla sve sto je htela. Vlada moze u takvom resenjuvideti neke koristi za sebe, kao sto su popustanje napetosti, stvara-nje utiska "ispravnosti'', ili popravljanje medunarodnog imidza rezi-rna. Stoga je vazno veoma brizljivo odabrati pitanja koja je prihvatlji-vo resavati mehanizmom akomodacije. Borba za obaranje diktaturenije jedno od njih.

    Nenasilna borba moze biti mnogo mocnija nego sto to mehanizmipreobracanja i akomodacije naznacuju, Masovna nesaradnja i prkosmogu toliko da izmene drustvenu i politicku situaciju, narocito od-nose snag a, da zapravo onemoguce diktatore da kontrolisu ekonom-ske, drustvene i politicke procese vladanja i drustvo. Vojne snage pro-tivnika mogu biti toliko pokolebane da naprosto vise ne slusaju nare-denja za gusenje otpora. Mada protivnicke vode ostaju na svojim po-lozajima i ne odstupaju od svojih prvobitnih ciljeva, oduzeta im jesposobnost da efikasno delaju. To se zove nenas ilna p rinuda.

    U nekim ekstremnim situacijama, uslovi koji proizvode nenasilnuprinudu dalje se zaostravaju, Vodstvo protivnicke strane zapravo gu-bi .svaku sposobnost delovanja pa se njihova vlastita struktura modurusava, Samostalnost, nesaradnja i prkos pripadnika otpora tolikosu potpuni da njihovi protivnici ne mogu da sacuvaju ni privid kon-trole nad njima. Rezimska birokratija uskracuje poslusnost svome ru-kovodstvu. U vojsci ipoliciji izbijaju pobune. Tradicionalne pristali-ce rezima i stanovnistvo odricu se dotadasnjeg rukovodstva, negira-juci mu bilo kakvo pravo da vlada. Tako se gube njihova dotadasnjapomoc i poslusnost. Cetvrti mehanizam promene, dezintegracija pro-tivnickog sistema toliko je potpuna da rezim nema snage ni za preda-ju. On se naprosto raspada.

    39

  • 5/8/2018 Dzin Sarp Od Diktature Do Demokratije

    40/84

    Prilikom planiranja strategija oslobaclanja, treba imati na umu ovacetiri mehanizma. Oni ponekad u biti slucajno stupaju u dejstvo. Me-clutim, opredeljivanje za jedan ili vise njih kao mehanizme promeneu sukobu omogucice da se formulisu specificne strategije koje se me-clusobno pojacavaju, Koji mehanizam (ili mehanizme) valja odabratizavisice od brojnih cinilaca, ukljucujuci apsolutnu i relativnu moe su-protstavljenih grupa, te stavove i ciljeve grupe koja pribegava nena-silnoj borbi.Dernokratizujuci efekti politickog prkosa

    Za razliku od nasilnih sankcija koje imaju centralizujuce efekte,koriscenje tehnika nenasilne borbe doprinosi politickoj demokratiza-ciji drustva.

    Demokratizacija ima jedan negativan aspekt. Nairne, za razlikuod vojnih sredstava, ova tehnika ne daje mogucnost vladajucoj elitida zavede represiju protiv stanovnistva radi zavoclenja ili odrzavanjadiktature. Vode pokreta politickog prkosa mogu da uticu i vrse priti-sak na svoje sledbenike, ali ne mogu da ih zatvaraju ili salju na gubi-Iiste kada ovi izraze neslaganje ili odaberu druge vode.

    Drugi aspekti demokratizacije su pozitivni. Nairne, nenasilna bor-ba snabdeva stanovnistvo sredstvirna za pruzanje otpora koja se mo-gu upotrebiti za postizanje gradanskih sloboda ili njihovu odbranuod postojecih diktatora ili onih koji to nameravaju da postanu. Nena-silna borba moze na nekoliko nacina da doprinese demokratizaciji:

    - zahvaljujuCi iskustvu stecenom u nenasilnoj borbi stanovnistvomoze sa vise samopouzdanja da se usprotivi pretnjama rezima iugrozi njegovu sposobnost da primenjuje nasilnu represiju;

    - nenasilna borba opskrbljuje stanovnistvo sredstvirna za nesarad-nju i prkos kojima moze da se odupre nedemokratskoj vlasti dik-tatorske grupe;

    - nenasilna borba moze da se upotrebi za afirmisanje prava naupraznjavanje demokratskih sloboda, poput slobode govora, slo-bode stampe, nezavisnog organizovanja i slobode izbora u uslo-virna represivne kontrole;

    - nenasilna borba uveliko doprinosi opstanku, preporodu i jacanjunezavisnih grupa i institucija drustva, kao sto smo vee naveli -

    40

  • 5/8/2018 Dzin Sarp Od Diktature Do Demokratije

    41/84

    ..

    one su vazne za demokratiju zbog svoje sposobnosti da mobili-su moe stanovnistva i ogranice efektivnu moe rna kog potencijal-nog diktatora;

    - sredstva nenasilne borbe omogucavaju stanovnistvu da upotre-bi svoju moe protiv represivnih policijskih i vojnih mera dikta-torske vlade;

    - metodi nenasilne borbe omogucavaju stanovnistvu i nezavisniminstitucijama da u interesu demokratije ogranice ili prekinu na-pajanje izvora moci vladajuce elite, cime dovode u pitanje njenusposobnost da nastavi svoju dominaciju.

    Kompleksnost nenasilne borbeKao sto smo vide li iz prethodnih razmatranja, nenasilna borba je

    kompleksna tehnika drustvene akcije, koja ukljucuje mnostvo meto-da, razne mehanizme promene i iziskuje specificno ponasanje. Da bibio efikasan, pogotovo protiv diktature, politicki prkos zahteva bri-zljivo planiranje i pripreme. Potencijalni ucesnici moraju da razume-ju sta se od njih trazi, Resursi moraju da budu stavljeni na raspolaga-nje. A stratezi moraju da proanaliziraju najefikasnije nacine primenenenasilne borbe. Sada cemo se pozabaviti poslednjim od ovih kljuc-nih elemenata: potrebom za strateskim planiranjem.

    41

  • 5/8/2018 Dzin Sarp Od Diktature Do Demokratije

    42/84

    DODATAK 5. GLAVIMETOD I NENASILNOG PROTESTA IUBEDIVANJA

    Zvanicne izjave1. [avni govori2. Pisma protivljenja ili podrske3. Saopstenja organizacija i institucija4. Potpisane izjave za javnost5. Izjave 0 optuzbama i namerarna6. Grupne ilimasovne peticije

    Kornunikacija sa sirom javnoscu7. SIogani, karikature isimboli8. Transparenti, posteri i displeji9. Leci, pamfleti i knjige10. Novine i casopisi11. Nosaci zvuka, radio i teIevizija12. Pisanje po nebu izemlji

    Grupno istupanje13. Deputacije14. Toboznje nagrade15. Grupno Iobiranje16. Piketiranje17. Toboznji izbori

    Simbolicni javni Cinovi18. Isticanje zastava i simbolicnih boja19. Nosenje simbola20. Molitva i bogosluzenje21. Urucivanje simbolicnih predrneta

    42

  • 5/8/2018 Dzin Sarp Od Diktature Do Demokratije

    43/84

    22. Protestno svlacenje23. Unistavanje vlastite imovine24. Simbolicno osvetljenje25. Isticanje portreta26. Protestno slikarstvo27. Novi natpisi i nazivi28. Simbolicni zvuci29. Simbolicni prigovori30. Nepristojni gestovi

    Pritisci na pojedince31. "Saletanje" zvanicnika32. Izrugivanje zvanicnicima33. Bratimljenje34. Bdenja

    Drama i muzika35. Skecevi i sale36. Dramske i muzicke predstave37. Pevanje

    Povorke38. Marsevi39. Parade40. Verske procesije41. Hodocasca42. Motorizovane povorke

    Odavanje pocasti mrtvima43. Politicka zalost44. Toboznji pogrebi45. Demonstrativni pogrebi46. Odlazak na groblje

    43

  • 5/8/2018 Dzin Sarp Od Diktature Do Demokratije

    44/84

    [avni skupovi47. Skupovi protesta ili podrske48. Protestni mitinzi49. Kamuflirani protestni mitinzi50. Protestni seminari

    Povlacenje i odricanje51. Demonstrativno napustanje52. Cutnja53. Odricanje od pocasti54. Okretanje leda

    METODI DRUSTVENE NESARADN]EIzopstenje

    55. Drustveni bojkot56. Selektivan drustveni bojkot57. Zenska neangazovanost58. Ekskomunikacija59. Interdikcija

    Nesaradnja u pogledu drustvenih dogadaja, obica-ja i institucija60. Odlaganje drustvenih i sportskih aktivnosti61. Bojkot drustvenih poslova62. Studentski strajk63. Socijalna neposlusnost64. Povlacenje iz drustvenih institucija

    Povlacenj e iz drustvenog sistema65. Ostajanje kod kuce66. Totalna individualna nesaradnja

    44

  • 5/8/2018 Dzin Sarp Od Diktature Do Demokratije

    45/84

    67. Bekstvo radnika68. Socijalno utociste69. Kolektivan nestanak70. Protestna emigracija (hedzra)

    METOD I EKONOMSKE NESARADNJE:(1) EKONOMSKI BOJKOTI

    Akcije potrosaca71. Potrosacki bojkot72. Netrosenje bojkotovane robe73. Politika stednje74. Neplacanje zakupa75. Nedavanje u zakup76. Nacionalni potrosacki bojkot77. Medunarodni potrosacki bojkot

    Akcije radnika i proizvodaca78. Radnicki bojkot79. Proizvodacki bojkot

    Akcije posrednika80. Bojkot od strane dobavljaca i operativaca

    Akcije vlasnika i rukovodilaca81. Bojkot od strane trgovaca82. Neiznajmljivanje ili neprodavanje imovine83. Lokaut84. Zamrzavanje radnog staza85. Generalni strajk trgovaca

    45

  • 5/8/2018 Dzin Sarp Od Diktature Do Demokratije

    46/84

    Akcije vlasnika finansijskih sredstava86. Povlacenje bankovnih uloga87. Neplacanje taksi, dazbina i poreza88. Neplacanje dugova iii kamate89. Uskracivanje gotovine iii kredita90. Neuplacivanje drzavnih prihoda91. Neprihvatanje vladine novcane pomoci

    Akcije vlada92. Domaci embargo93. Stavljanje trgovaea na emu listu94. Medunarodni embargo od strane prodavaea95. Medunarodni embargo od strane kupaca96. Medunarodni trgovinski embargo

    METODI EKONOMSKE NESARADNJE:(2) STRAJK

    Simbolicni strajkovi97. Protestni strajk98. Iznenadna obustava rada Cstrajk iz vedra neba")

    Poljoprivredni strajkovi99. Strajk seljaka100. Strajk farmera

    Strajkovi posebnih grupa101. Odbijanje prinudnog rada102. Strajk zatvorenika103. Strajk zanatlija104. Strukovni strajk

    46

  • 5/8/2018 Dzin Sarp Od Diktature Do Demokratije

    47/84

    Obicni strajkovi u privredi105. Strajk preduzeca106. Strajk industrije107. Strajk solidarnosti

    Ograniceni strajkovi108. Strajkna kljucnim punktovima109. Nominalni strajk (strajk "na braniku")110. Usporeni rad111. Rad po pravilima112. "Razboljevanje"113. Rezigniranost114. Ograniceni strajk115. Selektivni strajk

    Strajk vise privrednih grana116. Generalizovani strajk117. Generalni strajk

    Kombinacija strajka i prekida privredivanja118. Zatvaranje radnji119. Prekid privredne aktivnosti

    METODI POLITICKE NESARADN]EOdbacivanje autoriteta

    120. Uskracivanje lojalnosti121. UskraCivanje jayne podrske122. Literatura i govori u prilog otporu

    47

  • 5/8/2018 Dzin Sarp Od Diktature Do Demokratije

    48/84

    Nesaradnja gradana s drzavnom upravom123. Bojkotovanje zakonodavnih tela124. Bojkot izbora125. Bojkotovanje namestenja i polozaja u drzavnoj upravi126. Bojkotovanje drzavnih resora, organa i drugih telal27. Povlacenje iz drzavnih prosvetnih institucija128. Bojkotovanje organizacija koje finansira drzava129. Nepomaganje organima reda130. Uklanjanje vlastitih natpisa, oznaka i putokaza131. Neprihvatanje imenovanih zvanicnika132. Odbijanje da se ukinu postojece institucije

    Gradanske alternative poslusnosti133. Nevoljno i SpOTOpovinovanje134. Neposlusnost kada nema direktnog nadzora135. Neposlusnost najsirih slojeva136. Prikrivena neposlusnost137. Odbijanje da se prekine skup ili sastanak138. Protestno zauzimanje nekog prostora139. Nesaradnja prilikom regrutacije i deportacije140. Sakrivanje, bekstvo i koriscenje laznih identiteta141. Gradanska neposlusnost prema "nezakonitim" zakonima

    Akcije drzavnih namestenika142. Selektivno neispunjavanje obaveza pornocnika u drzavnoj

    upravi143. Blokiranje komandnih i informacionih linija144. Odugovlacenje i opstrukcija145. Opsta nesaradnja administrativnog osoblja147. Namerna neefikasnost i selektivna nesaradnja organa reda148. Pobuna

    Drzavna akcija na domacem planu149. Kvazilegalnaizbegavanja i odlaganja150.Nesaradnja osnovnih jedinica drzavne uprave

    48

  • 5/8/2018 Dzin Sarp Od Diktature Do Demokratije

    49/84

    Drzavna akcija na medunarodnom planu151.Izmene u diplomatskom i drugim vidovima predstavljanja152.Odlaganje i otkazivanje diplomatskih dogadaja153.UskraCivanje diplomatskog priznavanja154.Prekid diplomatskih odnosa155.Povlacenje iz medunarodnih organizacija156.Neuclanjenje u medunarodna tela157.Iskljucenje izmedunarodnih organizacija

    METODI NENASILNE INTERVENCIJEPsiholoska intervencija

    158.Samoizlaganje elementamim nepogodama159.Post

    (a) post kao vid moralnog pritiska(b) strajk gladu(c) gandijevski post160.Paralelni sudski proces (reverse trial)

    161.Nenasilno sikaniranje

    Fizicka intervencija162.Protestno sedenje163.Protestno stajanje164.Protestna voznja165.Utapanje u dogadaj (wade in)166.Mesanje u dogadaj (mill in)167.Protestna molitva168.Nenasilne najezde169.Nenasilne vazdusne najezde170.Nenasilna invazija171.Nenasilna interjekcija172.Nenasilna opstrukcija173.Nenasilna okupacija

    49

  • 5/8/2018 Dzin Sarp Od Diktature Do Demokratije

    50/84

    Drustvena intervencija174. Ustanovljavanje novih drustvenih obrazaca175. PreoptereCivanje kapaciteta176. Odugovlacenje u znak protesta177. Govorenje u znak protesta178. Gerilsko pozoriSte179. Alternativne drustvene institucije180. Alternativni sistem komunikacije

    Ekonomska intervencija181. Strajk sa zauzimanjem fabrika182. Nenasilno zaposedanje imanja183. Prkosenje blokadama184. Politicki motivisano falsifikovanje185. Predupredna kupovina186. Zaplena imovine187. Damping188. Odabir klijentele189. Alternativna trzista190. Alternativni sistemi transporta191. Alternativne ekonomske institucije

    Politicka intervencija192. PreoptereCivanje administrativnih sistema193. Otkrivanje identiteta tajnih agenata194. Trazenje kazne zatvora195. Gradanska neposlusnost prema "neutralnim" zakonima196. Ne postivanje postojeCih pravila197. Dvojni suverenitet i paralelna vlada

    5 0

  • 5/8/2018 Dzin Sarp Od Diktature Do Demokratije

    51/84

    VI glava

    POTREBA ZA STRATESKIMPLANIRANJEMKampanje politickog prkosa uperene protiv diktatura mogu da

    zapocnu na razne nacine. U proslosti su te borbe gotovo uvek bile ne-planirane i u biti slucajne. Do sada su najrazlicitije nedace sluzile kaopovod za inicijalnu akciju, no najcesce se radilo 0novim brutalnosti-ma, hapsenju ili ubistvu osobe od velikog ugleda, novoj represivnojpolitici ili propisima, nestasicama hrane, omalovazavanju verskihubedenja, ili pak godisnjici nekog vaznog, s tim povezanog dogadaja.Katkada bi odredeni postupak diktature toliko razgnevio stanovni-stvo da je ono stu palo u akciju bez ikakve predstave 0 tome kako bise buna mogla zavrsiti. Desavalo se i da neki hrabar pojedinac ili ma-la grupa preduzmu akciju koja bi zadobila podrsku, U necijim nevo-ljama drugi mogu videti slicnosti s nepravdama koje su sami dozive-li pa, tako, i oni mogu da se pridruze borbi. Katkada specifican pozivmale grupe ili pojedinca na pruzanje otpora moze naici na neoceki-vano veliki odziv.

    Mada spontanost ima neka pozitivna obelezja, obicno je bila stet-na. Nosioci demokratskog otpora najcesce nisu mogli da predvidebrutalnosti diktature, pa su prolazili kroz teske patnje a otpor je bivaoslomljen. Desavalo se da zbog toga sto demokrati nisu imali plan,kljucne odluke budu prepustene slucaju, s pogubnim posledicama.Cak i kada je ugnjetacki sistem bivao oboren, nepostojanje plana 0nacinu na koji valja izvesti tranziciju u demokratski sistem potpomo-glo bi nastanak nove diktature.

    Realno planiranjeU buducnosti neplanirana narodna akcija nesumnjivo ce igrati

    znacajnu ulogu u bunama protiv diktatura. Medutim, sada je mogu-ce iznaci najefikasnije nacine za obaranje diktature, proceniti kada supoliticka situacija i narodno raspolozenje sazreli, te odabrati kako da

    51

  • 5/8/2018 Dzin Sarp Od Diktature Do Demokratije

    52/84

    se pokrenu kampanje. Brizljivo promisljanje na osnovu realne procenesituacije isposobnosti naroda neophodno je da bi se odabrali efikasninacini za postizanje slobode u takvim okolnostima.

    Ako se nesto zeli postici, mudro je isplanirati kako to valja uradi-ti. Sto je cilj vazniji, ili sto su posledice eventualnog neuspeha teze, toplaniranje biva znacajnije. Stratesko planiranje povecava verovatno-cu da ce sva raspoloziva sredstva biti mobilisana i najefikasnije upo-trebljena. To narocito vazi za demokratski pokret - cija su materijalnasredstva ogranicena i cije ce se pristalice naci u opasnosti - koji nasto-ji da obori mocnu diktaturu. Diktatura ce, naprotiv, obicno raspola-gati ogromnim materijalnim sredstvima, organizacionim snagama isposobnoscu da neprekidno cini brutalnosti.

    "Isplanirati strategiju" ovde znaci smisliti pravac delovanja kojipovecava izglede da se iz sadasnje situacije dospe u zeljenu. U nasojraspravi to znaci iz diktature u demokratski sistem. Plan za ostvare-nje tog cilja najcesce ce se sastojati od niza etapnih kampanja i drugihorganizovanih aktivnosti kojima treba ojacati potlaceno stanovnistvoi drustvo, a oslabiti diktaturu. Ovde valja napomenuti da cilj nije na-prosto rusenje postojece diktature, vee uspostavljanje demokratskogsistema. Glavna strategija koja se ogranicava na puko rusenje vlada-juce diktature nosi veliki rizik da proizvede novu tiraniju.

    Prepreke planiranjuNeki pobornici slob ode na raznim stranama sveta ne bave se

    mnogo time kako do nje doci, Tek poneki uvidaju koliko je vazno pa-zljivo strateski isplanirati buducu akciju. Zato se to gotovo nikada ine cini.

    Kako to da ljudi sa idejom da svom narodu donesu politicku slo-bodu tako retko prave sveobuhvatan strateski plan za ostvarenje togcilja? Na zalost, vecina ljudi u grupama demokratske opozicije nerazume potrebu za strateskim planiranjem ili nije navikla, ili nauce-na, da strateski misli. To je tezak posao. Stalno na udaru diktature,zatrpani neposrednim zadacima, vode otpora cesto nemaju onu si-gurnost i vreme koji su potrebni da bi se razvile vestine strateskogmisljenja.

    52

  • 5/8/2018 Dzin Sarp Od Diktature Do Demokratije

    53/84

    .. ..-.-.-.- --.----------------

    Umesto toga, po pravilu, naprosto se reaguje na inicijativu dikta-ture. Opozicija je tako uvek u defanzivi - nastoji da ocuva ogranicenegradanske slob ode ili bastione slobode i, u najboljern slucaju, uspora-va sirenje diktatorske kontrole ili stvara odredene probleme u spro-vodenju novih politika rezima,

    Neki pojedinci i grupe, naravno, mozda misle da sveobuhvatnodugorocno planiranje oslobodilackog pokreta nije ni potrebno. Mo-zda naivno smatraju da ako se dovoljno snazno, istrajno i dugo bu-du zalagali za svoj cilj, do njega ce i stici, Drugi smatraju da napro-sto time sto uprkos tcskocama zive u skladu sa svojim nacelima iidea lima iafirrnisu ih, cine sve sto je u njihovoj moci da bi ih os tva-rili. Privrzenost humanim ciljevima ivemost idealima vredni su di-vljenja, ali su krajnje neprimereno sredstvo za okoncanje diktature ipostizanje slobode.

    Drugi protivnici diktature mozda naivno misle da ce do slobodedod samo uz pomoc dovoljne kolicine nasilja. Ali, kao sto smo vee is-takli, nasilje nije garant uspeha. Umesto slob ode moze doneti poraz,masovnu tragediju, ili i jedno i drugo. U vecini situacija diktatura jenajbolje opremljena za nasilnu borbu, a vojne cinjenice gotovo nikadne idu u prilog demokratima.

    Ima, takode, aktivista koji svoju akciju zasnivaju na onome sto"osecaju'' da valja ciniti. Takvi pristupi, medutim, ne samo sto su ego-centricni vee i ne nude nikakve smemice za izradu glavne strategijeoslobadanja.

    Akci