D EVAD KARAHASAN:ISTO NI DIWANPozicija naslova je uvijek ono mjesto teksta na koje se stavlja akcenat, markirano mjesto.Isto ni diwan okuplja u sebi i najva niji narativni postupak ovog romana i najavljuje mjesto u kojem e se razvijati doga aji kao konstitutivni elementi fabule. Prva asocijacija , naro ito u bosanskom krugu , koju nudi rije Istok jeste svakako arapski svijet koji mi uvijek dovodimo u neraskidivu vezu sa islamom. Druga rije , diwan, nosi mnogobrojna zna enja: vije e , skup tina , sav jet , dvor , ku a , sofa , zbornik, zbirka tekstova, razgovor , besjeda , rije . Bez obzira na to da li emo odlu iti da suzimo zna enje i da ga posmatramo u okiviru samo jednog zna enje koje daje , moramoprihvatiti injenicu da je nemogu e odvojiti diwan od Istoka. Isto tako , moramo biti svjesni da nam su avanje pojma u okviru samog teksta ne e biti dozvoljeno . Karahasan nam daje diwan u cjelini , kao prepisku izme u Begzade i Mukafe , kao zbirku tekstova u formi Gazvanovog dnevnika , kao topos na kojem se naj e e vr i razgovor , besjeda a to su dvor , ku ai na kraju kao ono zbog ega se ivi i umire -rije . Naime, svaki od Karahasanovih likova zlo inaca umire prvenstveno zbog rije i , propovijesti koje nisu u skladu sa op eprihva enim shvatanjem , dok ono to im se name e kao pravi zlo in , ubistvo, nije dokazano. Najva niji umjetni ki postupk u ovom djelu je postupak ogledala . Prva pri a se ogleda u drugoj , a obje u tre oj koja je sna na ironizacija prethodnih.Ovaj postupak je primijenjen i u naslovu: Diwan u sebi nosi dah istoka , kao to istok podrazumijeva diwan kao oblik govora i ivota. Ve u naslovu Karahasanovog romana krije se izvjesna ogledalska igra na kojoj konceptualno vrlo dosljedno po iva i itavo djelo . Istok se tu ogleda u diwanu a diwan u istoku (D elilovi , Muhamed:predgovor) Prvi dio Pisma1.TOP: pismo (susret dva svijeta)

SIM: blizu/daleko Usmeno/pismeno Odsustvo komunikacije/komunikacija

Proslost/sada njost KON: cit.Begzadino pismo razbudilo je na povr inu povuklo zbrku k oja u njemu vlada ve dugo, nepodno ljivo dugo, jo otkako ju je ostavio kod ku e i do ao ovamo vjeruju i da svijet mo e shvatiti jedino ako je u sredi tui da mo e dovoljno nau iti jedino ako ita na najve em svjetskom jeziku na kojem se mo e na i sve to treba znati STR: (36) SIM : pam enje /zaborav KON: cit.Ma koliko mu to u ovom trenutku trebalo, ne uspijeva vidjeti lice svoje ene.Bo e moj, kako je to mogu e? Pa ja je volim, mo dea je volim vi e nego onda kada sam bio s njom, a ni ta je moje osim razuma ne pamti, govorio je u Mukaffi nekakav unutra nji glas kao da se podruguje nekada njoj njegovoj slijepoj vjeri u razum i znanje. Nije li ga uvjeravala da nije sve znanje u razumui da se tijelom i ljubavlju mo e znati i pamtiti vi e i bolje nego razum om ? Nije govorila, a tako li i na nju i sada mu se to govori njezinim glasom. Mo da i jeste, ali se on ne sje a kada. Ustade i krenu po Rustema. Neka mu on pri a o Begzadi, mo da ju je vidio kad mu je davala pismo, mo da e mu Rustemova pri a vratiti u o i enino lice. A onda se brzo spusti nazad na jastuk. Gluposti. Glupost ili bunilo. Rustem je nije mogao vidjeti, ubio bi i nju i njega da ju je vidio. A i da je takvo ne to mogu eon ne bi mogao podnijeti Rustemovo pripovjedanje o njoj.Kako o Begzadi govo riti s njegovim kreveljenjem i njegovim lakrdija kim mudrovanjem? Bolje da ita njezina pisma. Mo da to i pomogne? STR: (39-40) DIS: Zbog vremenske distance Mukaffa je zaboravio sve to nije zapisano. Begzadin lik nije u njegovom sje anju, sve to zna o B egzadi jeste iz pisama.2.TOP: prostor papira

SIM: Prazan/ispisan Strah/mir Neugodnost/ugoda Proizvoljnost / zadatost Besmisao/smisao

Proizvoljnost bez njihovog uticaja/ njihov uticaj KON: cit. Ali nije nau ila tedjeti. Na itavom je smotku napisala onih nekoliko redova pa njega sada praznina ispod pisma obavija i uvla i u sebe kao neka hladna utroba. Kako je mogu e da ona, koja sve razumije i sve mo e, tako uporno ne razumije njegov strah od prazne kozje ko eNije to krtost i nije prenemaganje, to je strah od prazne povr ine za pisanje koja se svojom prazninom nudi svakakvim glupostima svim u asima i, to je najgore, proizvoljnosti.Sada se , bez obzira na njega, na nju i na sve ljude, ive i mrtve, svitak popunjava oko njezinog pisma a na to ime e se popuniti ne mogu uticati ni ona ni on.() Ne mo e popuniti sve praznine i ne mo e svugdje sprje iti proizvoljnoist, govorila mu je kad joj je prvi put, davno, jo dok je mislio da ne mora micati od ku e da bi u io, obja njavao za to treba pisati sitno i slovima ispunjavati svaki dio u kaste povr ine za pisanje. STR: (31-32)3. TOP: ku a

SIM: unutra /vani red/nered KON: Ne mogu ja za epiti mijeh vjetrova i ubijediti ki u da pada onda kad treba , ali mogu svoju ku u popuniti onim to treba i onako k ako treba . To me osloba a straha pred svijetom i njegovim neredom ili redom koji ja ne razumijem pa ga do ivljavam kao nered. STR: (32) SIM: Bazar(javno)/ku a(privatno) Zubeid/ Mutevekil KON: Kako se Mutevekilova ku a prelivala u Zubeidovu, tako se i sa m Mutevekil prelivao u njega , jer se Zubeid stalno irio i debljao a Mutevekil ru io i tanjio ." Na kraju je imao samo ku u i u ku i samo gomilu svitaka na kojima je bilje io ono ime je Zubeid obja njavao svoj nasrtaj na njega

INT: Ova granica je propusna i opozicija se ru i. Brisanje granice izme u dva tijela uslovljeno je njihovom sudbinom , ali se ogleda i na nivou prostora . Ku a gubi sve elemnte privatnosti, stvari nestaju , robinja se prodaje , prostor doma se puni Zubeidovim rije ima .4. TOP : Miris

SIM: blizu /daleko e nja, Begzada INT: Miris bri e udaljenost izme u Begzade i Mukafe, jer on vi e ezne za njom zbog mirisa koji ga opominje na njeno prisustvo, postojanje bez obzira na daljinu. Jedan od estih postupaka u modernoj knji evnosti jeste izvrtanje stvarnosti da bi se u nju unijele promjene . U ovom slu aju fizi ko udaljavanje doprinosi emocionalnom zbli avanju .6.TOP: arapski svijet (sredi te svijeta)

SIM: znanje/ neznanje KON: i oti i me u Arape jer se sredi te svijeta tamo preselilo STR: (36) INT: Ovdje moramo napomenuti da se granica pomjerila i da bi klju ni topos prvo bio Perzija, pri emu bi simboli ki poredak izgledao ovako:Perzija/arapska plemena, znanje/ neznanje. Dokaz za postojanje ovakvog pomjeranja jeste citat: Drugi put je zaobilazio znanje i govorio o Perziji o tome kako njezin duh valja sa uvati pred najezdom divljaka iz pustinje. Ja to moram, Begzada, ja sam du an u initi to mogu da sa uvam znanje i pam enje na eg naroda. Na na em jeziku se pisalo i Bogu molilokad oni divljaci nisu bili ni nomadi jer nisu imali pitomih ivotinja. Ali su sada ja i, sada je njihova vjera ja a i njihov je jezik svjetski jezik. Drvo svijeta sada raste u pustinji i ja zbog toga nisam kriv. Jedino to mogu je to da se penjem uz to drvo i tako poku am spasiti ono to su mi stari ostavili.( str.37) Iz ovog citata je jasan ne samo odnos izme u kultura i smjena jedne, a dolazak i napredak druge, nego i odnos pojedinac/kolektiv, tj. nametanje sebi jedne te ke odgovornosti, a to je odgovornost o o uvanju i spasenju svog kulturolo kog kruga, a to je jedan od na ina da se odr i i vlastiti identitet.

7.TOP: Mukafa

SIM: tjelesno/ duhovno Begzada/znanje KON: A sve to vrijeme bila je ljep a, toplija i dra a nego ikad. Kao da je svojimtijelom nastojala da iz njega istisne znanje i Perziju, e nju za dalekim svjetovima i sje anje na nepravedno obogaljenog oca koji sigurno nije bio krivza utaju poreza za koju mu se sudilo. STR: (38)8.TOP: pismo

SIM: pam enje/zaborav KON:Ma koliko mu to u ovom trenutku trebalo , ne uspijeva vidjeti lice svoje ene. Bo e moj, kako je to mogu e? Pa ja je volim, mo da je volim vi e nego onda kada sam bio s njom, a ni ta je mojue osim razuma ne pamti, govorio je Mukaffi nekakav unutra nji glas kao da se podruguje nekada njoj njegovoj slijepoj vjeri u razum i znanje. Nije li ga uvjeravala da nije sve znanje u razumu i da se tijelom i ljubavlju mo e znati i pamtiti vi e i bolje nego razumom? Nije govorila, a tako li i na nju i sada mu se to govori njezinim glasom. Mo da i jeste, ali se on ne sje a kada. Ustade i krenu po Rustema. Neka mu on pri a o Begzadi, mo da ju je vidio kada mu je davala pismo, mo da e mu Rustemova pri a vratiti u o i enino lice. A onda se brzo spusti nazad na jastuk. Gluposti. Glupost ili bunilo. Rustem je nije mogao vidjeti, a ubio bi i nju i njega da ju je vidio. A i da je takvo ne to mogu e, on ne bi mogao podnijeti Rustemovo pripovjedanje o njoj. Kako o Begzadi govoriti s njegovim lakrdija kim mudrovanjem? Bolje da ita njezina pisma. Mo da i to pomogne? STR: (39-40) DIS: Pismo se ovde name e kao mnemotehni ko sredstvo, ono uva jednu osobu od zaborava. U pismu se prepli u mjesto i vrijeme, ono razbija fizi ku razdaljinu, ali u isto vrijeme pazi da se vremenska distanca bude prevazi ena. S druge strane, imamo pri u koja bi isto tako trebala uvati sje anje na neki doga aj ili osobu kao to je to u usmenom kulturama, ali od nje se ovdje odustaje zbog nepouzdanosti pripovjeda a. ini se da ovaj tekst nema svoju funkciju samo na nivou rom ana, on uva i podsje a recepijenta na gradivo knji evne teorije sa kojom senerijetko igra.8.TOP: znanje

SIM: apsolutno/ ograni eno

Bog/ ovjek KON: Sjeti se kako lijepo ka e da je ovjeku stra no na ovom svijetu ba zato to mu je dragi Bog nalo io da zna, a ograni io mu znanje da se ne bi uzdigo preko svojih granica. STR: (46)9. TOP: sredi nje mjesto (kalifovo mjesto)

SIM: centar/periferija Mo /ograni ena mo KON: Tako je govorio Sulejman, ali je moj gospodar Isa uporno ponavljao da svoje glave mo emo sa uvati jedino ako kalifa ubijedimo da niko iz porodice vi e ne eli njegovo mjesto, ako je ikada elio. Kalif e ti odmah povjerovati da na sredi njem mjestu radije gleda njega nego svog brata, govorio je moj gospodar Isa kriju i da se ruga. STR: (57-58) DIS: Vidimo da se topos sredi njeg mjesta ponavlja, sli u drugom kontekstu. Prvo je o njemu govoreno kao o primarnom mjestu u koje je upisankulturolo ki napredak, a sada se stvari redaju po ljestvici na vrhu koje je dr avna vlast. Zauzeti sredi nje mjesto zna i imati neograni enu mo , pri emu znanje ne igra bitnu ulogu.10.TOP: tepih

SIM: Isa/Mukaffa Jastuk/tepih Le i/sjedi KON: Mukaffa sjede prema njemu izmi u i jastuk da bi pred gospodarom sjedio na tepihu i tako pokazao razliku me u njima, pa se ljutnu na sebe jer mu do e do svijesti da Isa le i. Mogao je slobodno sjesti na jastuk, jer bi se razlika vidjela po tome to jedan le i, a drugi sjedi. STR: (67) DIS: Ovakav simboli ki poredak ukazuje na klasne razlike i va nost njihovog po tivanja. One su iskazane u odnosu na mjesto na kojem se biva i na inom na koji se biva. Na ovaj na in je datakarakterizacija likova, ali i socijalna motivacija.11.TOP: rupa u zidu

SIM: ognji te/svijet Poznato/nepoznato KON: Nadao se da e mu plo a za pisanje i rupa u zidu pomo i da se sabere, jer su te dvije stvari ono to zaista poznaje, mo da dvije jedine sigurne stvari na svijetuAko upadne u gust mrak, ovjeku je najbolje da tra i ne to to zaista zna poznato mjesto ili neku stvar ije mjesto i priropdpoznaje odranije. STR: (76) DIS: Ovaj topos je usko povezan sa unutra njim osje anjem junaka. On prenosi distinkciju izme u dva fizi ka prostora na psiholo ki plan.12.TOP: no

SIM: vlaga/suho Basra/dom Blizu/daleko Tama/svjetlo KON: No je bila hladna i nepomi na, zasi ena mirisom vode i mo vare. Jedna od onih no i kakve on ne voli i zbog kojih se nikad u Basri nije osjetio kao kod ku e, jer su ovdje sve no i upravo ovakve. Sve je nepomi no, sve li i na mo vare i sve ljap e. Ovdje vole mo varu, ovdje ivot povezuju tamnim, vla nim i mekanim, ovdje se truljenju i kvarenju raduju kao preporodu i ne emu plodnom i dobrom. Kao da svi bez prestanka sanjaju majku. A postojani um edrvana samo poja ava miris mo vare, iako je ba zbog tog uma staza pod nogom ovako vrsta i sigurna. Dobro je to Begzada nema vla nog mirisa u sebi, ne bi je mogao voljeti da nije onako prelijepo suha i svijetla. DIS: Basra je mjesto koje se identificira safigurom majke, pri emu je proces ra anjaneraskidivo povezan sa prirodnim ciklusom i to u nekom obrnutom smislu, bar ne uobi ajenom. Ra anje nije povezano sa prolje em i svjetlom, nego vi e sa jeseni, razgradnnjom materije i tamom. Kroz ovaj topos dobro se prikazuje figura stranca i osje aj ne pripadnosti, ali sposobnosti da se svojim o ima verbalizuju i prepoznaju razlike. Za Mukaffu Begzada postaje nositelj tih razlika, ona je sve to je njegova prava domovina i to nije Basra. INT: Zanimljiva je Mukaffina percepcija domovine, za njega domovina nije majka niti je ona koja ra a, za njega je domovina njegova ena, kojoj se ak odri e mogu nost ra anja, to je opet princip koji uz enu kao takvu oduvijek stoji, bilo da se radi o

kulturolo kom, vjerskom ili isto mu kom gledanju. Mukaffa pristaje samo na ja -ti odnos, sve van ovog odnosa je strano i nepo eljno. Glupo je i nerazumljivo to je danas po elio da Isa ode kod njih i da zajedno tamo ive. On i Begzada su dovoljni da u blizini nije mogao zamisliti nekog tre eg, pa ak ni njihovo dijete, ma kakav grijeh to bio. (str.79)13. TOP: sredi nje mjesto

SIM: znanje/neznanje KON: Mene si volio i sa mnom si lijepo ivio (znam to sada i znala sam onda kada si odlazio a ja te pu tala da ode ), ali si oti ao d sti e znanje u sredi tu svijeta. To znanje su oni i ivot u njihovoj blizini, ono ti je trebalo vi e od mene i ljubavi sa mnom. STR: (90) DIS: Jo jedno je arapski svijet dat kao svijet znanja, ono to ju ovom kontekstu bitno jeste Begzadina percepcija koja povezuje mukaffinu glad za znanjem sa njihovim odnosom i daje nam jo bolju sliku tog odnosa.14.TOP: bazar i ku a

SIM: javno/privatno Zubeid/Mutvekil KON: Kako se Mutevekilova ku a prelivala u Zubeidovu, tako se i sam Mutevekil prelivao u njega, jer se Zubeid stalno irio i debljao, a Mutevekil su io i tanjio. STR: (101) INT: Ova granica se bri e to je zadato samom pri om, na inom na koji se doga aji grade i tvore je.Nestaje granica izme u dva tijela, a to se ogleda i na nivou prostora. Ku a gubi sve elemente privatnosti, nestaju stvari koje svojim prisustvom grade osje aj doma, robinja se prodaje, jedino to ostaje jesu Zubeidove rije i. Na kraju je imao samo ku u i u ku i samo gomilu svitaka na kojima je bilje io ono ime je Zubeid obja njavao svoj nasrtaj na njega. (str.101)15.TOP: stranac

SIM: stranci/doma i Znanje/neznanje Mo /nemo

Gazvan/Majstor Znanje na osnovu/znanje na osnovu iracionalnog, umjetnosti Racia Umije e obja njavanja/umije e stvaranja Gazvan/doma i Prihva en icijenjen Majstor/doma i Neprihva en, ali cijenjen KON: Zato je bila bezgrani na njihova radost kad je nakon nekog vremena do ao izaslanik sa ovjekom koji je tek za ao u mu evne godine i koji je ipak ta no odgovorio. Pred starcima je ponovio svoj odgovor, a onda je objasnio svoj izbor. Kad popijem toliko vino , objasnio je stranac, ja oslabim svoju osjetljivost i zatomim svoj razum. Tako pijan sa u itkom u zaklati dijete i silovati majku ne bih li o ivio utrnula osje anja, ne znaju i ta inim i neodgovaraju i za sebe, jer sam bez razuma. To zna i da su u mje ini vina sva tri zla koja nudite.Stranac se zvao Gazvan ibn Valid Mudlid i i odmah je postavljen za emira stra e, a njegov odgovor se i danas ponavlja da seobjasni za to nam je zabranjeno i vino i sve drugo to mo e pomutiti razum ili ga na neko vrijeme zamra iti. Zaista je Gazvan znao o zlu sve to jeljudskoj pameti dopu teno da zna. itao je i prepoznavao znakove koje su samo njegove o i vidjele, a onda je iz njihrazumjevao zlo ine i prepoznavao zlo ince ma kako vje to da su se krili. STR: (106) Nikad u ovim krajevima, a mo da ni u svijetu, nije bilo majstora koji bi se u slikarskom umije u mogao mjeriti s nekim Beri-Zadeom, Perzijancem koji je ovamo do ao iz Ehvaza. On nije pri ao o onome to ga je navelo da do e ovamo, a ja nisam ispitivao jer je ivio povu eno, mirno i dob ro, rade i svoj posao poma u i sirotinji, a u svom je poslu bio tako dobar da ga ljudi nisu ni zvali nikako osim Majstor. Ja mu znam ime zato to sam ga zapisao jer sam o njemu, kao i o svakom drugom, htio znati koliko mogu, ina e bih ga i ja znao samo kao Majstora. Imao je veliku i lijepu ku u malo izvan grada, usred vrta koji je dopirao do prvih ku a idovskog naselja. Vi e puta sam mu savjetovao da preseli u grad, jer tamo ive i gotovo da poziva sve lopove na sebe, ali je on svaki put otklonio govore i da za njegov posao treba mir, a blaga to se ti e neka ga nose, njegovo je glavno blago u njegovom umije u

STR: (109) KON: Husain se odmah obradovao vide i u tome znak da se Majstor ubio, a u tome, opet rje enje na eg slu aja i dokaz da majstor nije normalan to je on, Husain, davno tvrdio. STR: (109) KON: Kakve su ovo slike, Gazvane dragi?! Kakav je to ovjek koji ovo nama e? To je trebalo ubiti kao psa. STR: (116) KON: Sve to jedan ovjek mo e smisliti drugi ovjek mo e razumjeti, govorio sam sebi da se ohrabrim.Ako jedan ovjek nekoga ubije, drugi ovjek mo e razumjeti kako ga je i za to ubio, jer nam je dragi Bog svima dao istu stvarnost. A kad razumije doga aj lako ti je otkriti ko je u njemu sudjelovao, jer u svemu to inimo ostavljamo svoje tragove. Mo e , Gazvane, sigurno mo e , samo se smiri i razmi ljaj. STR: (117) INT: Uloga stranca nam je data kroz dva primjera. ini se da je uslov za prihvatanje stranog ni ta drugo nego asimilacija. Gazvan i Majstor su po tom pogledu i prostorno obilje eni, Gazvan je dio gradskog centra, a Majstor periferije. Uz to Gazvan posjeduje sposobnost koja je od su tinskog zna aja za doma e, tako da se izme u njih razvijaju veze me usobne zavisnosti. S druge strane, Majstor je udan i ne nailazi na prihvat anje kao li nost nego samo kao slikar. injenica da je on majstor u svom zanatu, ini njegov zanat va nijim od njega samog, zanimanje, a ne ime postaju osnovni na in identifikacije ovog lika.16.TOP: slika

SIM: ovostrano/ onostrano Vani/ unutra Vidljivo/ nevidljivo KON: Nisam odgovorio jer sam primjetio da o i na slici nisu pr4azne nego ispunjene ne im to ne pripada ljudskom oku. Pri ao sam i sledio se umjesto du ice i zjenice u oku su bili oni njegovi kvadrati, u bijeloj boji, koji se upisuju jedan u drugi i tako prave vrtlog. Nije to slijepo oko, to je oko koje se do beskona nosti uvr e u sebe kao da eli zakrenuti svoj pogled unutrai sagledati vlastitu unutra njost i mo dsa gleda. Kunem se, Bo e moj, da je ovo bezumlje, da se ni jedno oko ne mo e ovako pona ati niti ovako izgledati, i hvala Ti to je tako. Oko koje sebe vidi iznutra protivi se tvojoj volji i u tvojim svjetovima nije mogu e.

Pa ipak sam osje ao kako mi se po utrobi proliva strah od naslikanih o iju i soje ao sam potrebu da se od ne ega branim ili da bar pobjegnem. STR: (122) INT: Slika je razlog zlo ina i njegovo obja njenje. Ona je prostor tajne, tajne koja mora biti otkrivena. U isto vrijeme ona je granica izme u stvarnosti i drugog svijeta. Izme u onoga to je vani i to je vidljivo i onoga to je unutra i to je nevidljivo. Put do nevidljive unutra njosti dat je kroz o i djevoj ice, mo e se re i da one predstavljaju grani nu liniju na ovom mjestu. Vanjski svijet implicira kona nost, datost granica, dok ovaj drugi vodi u beskona nost koju ljudski um ne mo e shvatiti to uzrokuje osje aj nemo i, straha i kako se to esto u tekstu navodi vrtoglavice. Dok su kvadrati veliki, to je gotovo lijepo jer se do ivljava kao lagano okretanje od kojeg te hvata neveselo i tromo kikotanje, ali se onda, kako se kvadrati smanjuju, vrti sve br e, vrti se pomamno, propadaju i u ponor na ijem su dnu zlatne ta kice iz o iju naslikane djevoj ice. ( str.123) jer su o i djevoj ice inile mogu im svaki doga aj osim onih koje ljudska pamet mo e smisliti i smatrati mogu im. (str. 126) Da bi objasnili sliku kao granicu prelaska izme u svjetova na umu moramo imati nekoliko stvari koje se tematiziraju u romanu, a to su intertekstualne veze sa Kuranom i obja njenje anrazvanog adab, kojem pripada ovaj dio teksta. Adab bi se mogao definirati kao knji . oblik koji podu ava ne zamaraju i i obrazuje zabavljaju i, dakle kao beletristi ko-didakti ki anr predvi en za obrazovanje adiba intelektualaca, ovjeka koji bi trebao biti upu en u cjelinu humanisti k ih znanja. Uz malo pretjerivanje moglo bi se re i da je esej evropski ekvivalent adabu. Prvi pisac adaba je Abdulah ibn al-Mukaffa koji je smatrao da se adabom mo e re i sve ono to je pohvalno to ovjek prou ava i zahvaljuju i emu se usavr ava. Kroz cijelu pri u se napominje da ljudi ne bi trebali posje ivati slikara i naru ivati portrete, jer time ine veliki grijeh. Tako se uspostavlja opozicija religija, ta nije islam i umjetnost, a na granici izme u ovih opozicija stoji slika, bilo da se radi o umj etni koj slici ili datoj slici stvarnosti. Ova granica se u slu aju djevoj ice javlja kao propusna, s tim da upisanost tijela u stvarni prostor nestaje. Nemogu nost istovremenog postojanja tijela i njegove slike obja njava se pri om o Poslaniku koji kori sti navode iz Kurana. Iznijeli su itav slu aj pred Poslanika i zamoliliga da presudi u svemu tome daju i ljudima pravu pouku. On im je, miljenik Bo iji, objasnio da slika, ako nije savr ena, unaka ava Bo iji svijet i tako vrije a Boga, jer naslikano ne e nikada trepnuti ni

uzdahnuti. A ako je slika savr ena, ona vidljivi bo iji svijet ini suvi nim, kako pokazuje i ispri ani slu aj u kojem je slika na alost bila savr ena. U oba slu aja, kad je slika savr ena i kad nije, ona je grijeh jer nas navodi da iskora imo iz ovog svijeta. Slika uvijek nastoji da nas prevede u neki drugi svijet i u neko drugo obli je u kojem emo biti izvan bola i radosti koji su nam dosu eni u ovom vidljivom svijetu. Taj svijet i to obli je idu uporedo s ovim vidljivim svijetom i s vama ovakvima, opominju i nas ponekad da se pogledamoi podsjetimo na nevidljivi svijet kojeg sigurno ima. Savr eno naslikati ovaj, vidljivi svijet zna i ptero iti ga u neki od nevidljivih, a Bogu to nije drago jer on voli mno inu svojih svjetova koji se me usobno odra avaju, sudaraju i mimoilaze. Da ih sve ne voli ne bi ih stvarao tolike.(str.133)17.TOP: svirka (muzika)

SIM: Ovaj svijet/drugi svijet Ograni enost/bezgrani nost KON: Kakva crna svirka!? Svirka ovjeku treba da ga odvede negdje izvan njega, da ga zavede negdje gdje stvari nisu sigurne i jasno razgrani ene, negdje gdje se na trenutak mo e zaboraviti ovaj svijet i svoje lice. A meni treba ba suprotno, sve suprotno od toga. - ta to? -Jasnog rasporeda i vrstih granica. Svijeta u kojem sam ja ja i u kojem ne mogu biti niko drugi. Svijeta u kojem danju sija sunce, a no u mjesec, u kojem se dan i no smjenjuju sigurno i obavezno, u kojem ku e stoje na zemlji a ljudi stanuju u ku ama. STR: (171) DIS: Svrka, kao i slika pokazuju poimanje umjetno sti kao granice izme u razli itih svjetova. One imaju mo da prenesu pojedinca preko granica stvarnosti i jasnog poretka u neku drugu realnost. 18.TOP: trokut KON: Ali se vidljivi ivot vidljivog tijela ne mo e razumjeti niti zamisliti bez svetog trokuta koji ine du a, unutra nje tijelo i vanjsko tijelo. Bez toga trokuta nema ivog ovjekai nema ivota. STR: (195) DIS: Trokut ovdje predstavlja vrstu maniristi kog toposa, to je topos koji kupi sve i sve je u nekoj vezi, tako da se ne mo e jasno razdvojit i i zasebno posmarati tj. posmatrati bez veze sa drugim.Ovaj prostor bri e granicu izme u unutra njeg i vanjskog.19.TOP: rijeka

SIM: prvi dio grada/drugi dio grada Sufjanova ku a/ribareva ku a KON:Njima bi jo mogla ne to i zna iti da krenu s dva suprotna kraja grada i idu prema njegovoj sredini. Uvijek zlo in ima neku geometriju i zlo inac uvijek crta neku figuru, makar to i ne znao. A ovi to znaju, oni to rade namjerno, zbog nekih svojih izmi ljotina i uvjerenja. - O ekuje da se ne to desi na sredini izme u ove dvije ta ke na primjer u rijeci? - Ne o ekujem ni ta, samo razmi ljam u okviru koji imamo. Imamo liniju na ijim su krajevima ribarova i Sufjanova ku a, a izme u njih d amija i luka. Ko smo u pravu , moglo bi se ne to dogoditi na pola pu ta izme u d amije i luke, recimo na rijeci. STR: (214-215) KON: Malo se smirio pa mi objasnio da oko rijeke vleda neopisiva zbrka, da se ribari ne usu uju otisnuti na vodu, a i oni to su bili isplovili vratili su se jer su ih otjerala tjelesa koja plove rijekom. Ne zna se da li su iva ili mrtva, ne zna se ija , otkuda i za to. Naprosto su, malo nakon svitanja, krenula jedno za drugim, svako sat do dva, po jedno ili dva-tri u grupi, nekakva tijela. Oni koji su ve izi li na rijeku, vratili su se prestravljeni i rekli drugima za tijela, tako da sada svi ribari to ih je u gradu stoje na gomilama na obali, broje tijela to licam prema nebu plove niz rijeku i premiru od straha. Ibn Tevab i stra ari su ih nastojali umiriti, podsje ali su ih da treba ne to pojesti, a to se ne mo e dobiti brojanjem plove ih tjelesa, predlagali su im da isplove i ne to ulove izme u dvije grupe tjelesa, onda kad je rijeka ista, ali uzalud jer ribari i dalji poskakuju obalom, bulje u rijeku i strahuju. STR: (218) TOP: tvrdjava SIM:unutra/vani Mir/haos DIS: Tvrdjava je mjesto reda I zakona. Tu je zakon ne slovo na papiru, nego ista realizacija. KON: U tvr avu sam u ao kao u spasenje. To je svijet vrstog nepromjenjivog poretka, svijet postojanog rasporeda koji sam ja odredio rukovode i se razumom I zakonima, svijet u kojem je sve jasno razgrani eno, a u kojem se brkanje tih granica ka njava kao prestup. Volio sam tvr avu, odlazak u nju uvijek me je umirivao I razbijao moje nedoumice. Prvo to sam u inio po dolasku u Bagdad bilo j e da tvr avu ovako uredim I ona je jo uvijek takva, bez ikakve promjene Ili poreme aja. Ne znaju i ta da radim prije Tevabovog dolaska krenuo sam u obilazak kao to sam uvijek inio kad mi je trebalo ohrabrenja, mira ili povjerenja u sebe. STR:(248,249) INT: Tvr ava je podjeljena na sedam krugova. Na dnu se nalaze oni koji su po zakonu najvi e zgrije ili (ubice), dok je sedmi krug nazvan stajali te. Podjela tvr ave na krugove zasnovana je na te ini grijeha u skladu s kojima je odmjerena

kazna (podsje a na Bo anstvenu komediju). Osim toga ovaj dio aludira na na in rasporeda koji diktiraju svete knjige, to pripovjeda I sam navodi. TOP: Tauhidi SIM: pro lost/sada njost Onaj svijet/ovaj svijet Nevidljivo/vidljivo KON: Pa onda pogledaj ime se ona bavi I o emu pi e, brate moj slatki. Ne e on govoriti o tebi I o meni, o onima koje vidi I uje, nego o nekm davnim ljudima ili ak o ljudima koji nikada nisu ni ivjeli ili e te podu avati to brojevi mogu, ili e ne to mudrovati o d inima I njegovim navikama, iako nikada nije sreo niti vidio d ina. Mo e neko misliti da su oni budale Ili prevaranti, a ja mislim da je to naprosto njihov posao. Oni iz nevidljivog svijeta dovla e ovamo neke odsutne ljude, kao to ti , na primjer, kad ita iz odsutnosti dovla ih n jihov glas I recimo njih, cijele. Ne znam, dodu e emu to slu i, ali ra unam da za ne to treba im se doga a. Jedino mislim da smo mi mnogo va niji od njih, jer mi uvamo I ure ujemo ovaj svijet, a oni u njega dovla e dijelove nekih nevidljivih svjetova I trude se da se ovaj na pobrka s tim njihovim svjetovima. STR:(397) DIS: U ovom dijelu razvija se bitna distinkcija iyme u goni a I gonjenog odnosno u ovom dijelu je ona najizrazitija. Goni je uvijek emir stra e, ovjek sa jasno definisanim I op teprihvatljivim du nostima, dok je gonjeni uvijek medijator izme u vidljivog I obja njivog I nevidljivog , realno neobja njivog. Ono to ote ava zadatak progonitelja jeste njegovo insistiranje da rije i problem logi kim putem potkrijepljenim dokazima . Gazvan uni tava Halad a tako to namje ta dokaze, a ne zato to mu se oni a priori nude kao logi ki slijed neoborivih injenica. Istovremeno na drugom nivou teksta, na slo enijem nivou itanja Gazvanovog lika sasvim je jasno da je Gazvan svjestan prividnosti svoga uspjeha. Zlo in I dalje ostaje misti an, tajanstven I neobja njiv. U tre em dijelu, ba Tauhidi I Sulejman javljaju se kao iskrivljeno ogledalo Gazvan Halad . Sulejmanov status je ni i od Gazvanovog, ali ne samo status nego I nivo svijesti. Njegova akcija ne uni tava onog koji mu je dat kao suparnik nego obi nog roba. Ovaj dio mo emo posmatrati kao ironi ki pomak prethodnog. Sulejmanov postupak ne da ne nudi rje enje, ova akcija ne nudi nikakvu vrstu spoznaje, nego samo ironi nu rekonstrukciju. STR: (421) Pa ivot estitog ovjeka prolazi u tome da rije i jedan problem I stvori dva nova I ta se tu mo e . TOP: Lice SIM: unutra/vani INT : Lice se name e kao jedan od najfrekventnijih I najva nijih toposa u cijelom romanu. Lice je fizi ko mjesto u koje se upisuje na identitet. Ne znati sebe , nemati svijest o sebi zna i nemati lice. Na licu se nalaze o i koje gledaju van, u nama vidljivu stvarnost ali istovremeno one nude put u unutra njost . Mukafa zaboravljaBegzadino lice , ali olak avaju a injenica jest e postojanje pisma, rije i koje dolaze iznutra.Paradoksalno je to to Mukafa ne mo e (zbog udaljenosti I

zaborava) vidjeti ono to je vaniali zna ono to je unutra . Djevoj ica sa slike ima I vanjski lik I o i koje nude put u unutra njost sto djeluje strav i no ljudima kojinaviklim da se prvenstveno gledaju izvana . Interesantna je injenica da vanjsko lice nekada ne odgovara unutra njem,a sklad unutra njeg I vanjskog je ona zadatost koju Gazvan postavlja . Kada stvara Halad evog dvojnika on najvi e pa nje posve uje licu , britvom I minkom, dotjeruju i ga izvana , I neprekidnom pri om dotjeruju i ga iznutra . Na taj na in on daje zatvoreniku novi identitet izvan kojega se zatvorenik za kratko vrijeme ne mo e kretati , jer u potpunosti postaje to to sada jeste , Halad . Tauhidi je tako ersvjestan nepodudarnosti izme u onoga to jeste I onoga to eli biti . On eli biti Gazvan , ali to mo e postati samo zadaju i sebi Gazvanovo lice I ivot, pri emu je pri amnemotehni ko sredstvo.To je ono lice koje vrsto stoji upravljaju i njegovim postucima , dovode i stvari u red . KON: Razumio je da Tauhidi pri a svoju pri uzato to mu ona ne dopu ta da zaboravi svoje lice . Ako u njegovom ivotu ima ne to to je , zaista neporecivo I kona no on I ba on, to je ona ljuba v koje nije bilo I ono stajanje na suncu , tako da on mo e kad god ne razumije ta mu se doga a , kad god je izgubljen pa ne zna ta bi I kako bi htio , ispri ati nekome svoju pri u I prisjetiti se ko je I kakav je. Razumio je da je Tauhidi mudar , da je m udar bar onoliko koliko misli onaj ludi Behramjer zna da ovjek mo e uvati svoja lica jedino ako onaimaju neki oblik I zna da ih on mo esa uvati jedino zna taj oblik , pa je sebi kao oblik svog lica zadao unutra nje licedalekih junaka .Str. 400 Ali je mudro , preko svake mjere je mudro na i neki oblik za svoju rasp enu li nost, sabrati to siroto lice koje se stalno mijenja prema sugovorniku , prema situaciji ,prema mirisu koji se natalo io okolo . Tu je Tauhidi mudar . Str. 401