1dvorac

2 dvorac

Uvod . . . . . . . . . . . . . . . 2

Vijesti . . . . . . . . . . . . . . . 3

Predstavimo se . . . . . . . . . . . 12

Specijalistički kutak . . . . . . . . . 14

Susret s književnikom . . . . . . . . 16

Posjetili smo . . . . . . . . . . . . 17

Književni kutak . . . . . . . . . . . 18

Sportske vijesti . . . . . . . . . . . 20

Eko-kutak . . . . . . . . . . . . . 24

Vjerski kutak . . . . . . . . . . . . 26

Kviz . . . . . . . . . . . . . . . 27

Ekskurzije . . . . . . . . . . . . . 28

Razbibriga . . . . . . . . . . . . . 30

Literarno-likovni kutak . . . . . . . . 33

Dječja prava . . . . . . . . . . . . 34

S A D R Ž A JLIST UČENIKA OSNOVNE ŠKOLE TENJA

Tenja, Svete Ane 2, Tel. 031 290 211

Izdavač: OŠ TENJA

Za izdavača: TIHOMIR JURČEVIĆ, ravnatelj

Odgovorna urednica: JADRANKA BERAK, prof., voditeljica novinarske skupine

Glavna urednica: BARBARA KRALJIČAK, 7.a

Lektura i korektura: TATJANA BUDAČ, prof. BORISLAVA DOKIĆ, prof. STANKO MENIČANIN, prof.

Novinari: MARINA BARTOLOVIĆ, 5.b, LEA BERAJA, 5.a, VALERIJA BRUĆIĆ, 5.a, JELENA CINDRIĆ, 5.a, IVANA JANEGA, 5.b, DOMINIK GLAVAŠ, 5.A, MARINELA KNEŽEVIĆ, 5.a, KRISTINA MAGDIĆ, 5.b, MATIAS MIJIĆ, 5.a, MARINA PRANJIĆ, 5.b, ANDREJA RIHTER, 5.a, ANAMARIJA SERTIĆ, 5.B, BORNA TOBLER, 5.B, IVONA VALENTIĆ, 5.a, TINEA VUKOVIĆ, 5.a,SLAVICA ŠIMIĆ, 5.b, ANA GLAVAŠ, 7.a, BARBARA KRALJIČAK, 7.a, IVANA KRIVAK, 7.a

Suradnici: UČENICI I UČITELJI RAZREDNE I PREDMETNE NASTAVE

Fotografije: IVANA KRIVAK, 7.a

Grafičko oblikovanje i prijelom: VEDRANA PETROVIĆ-HOLIK, graf.inž.

Hej, ekipa!Evo nas opet! Tu je nova ekipa novinara, nove teme, nov sadrľaj i joą jedan novi broj Dvorca. Vjeruje-mo da ste nas s nestrpljenjem očekivali i čekanje će vam se isplatiti. Ima mnogo razloga da se zadubite u ove stranice. I ove godine smo uvjereni da će svatko naći neąto za sebe. Ponosni smo na rezultate svoje-ga rada. Jedini mi znamo kako je bilo teąko i napor-no. Vjerujemo da se trud i isplatio. Narode, navali s čitanjem!

Glavna urednica: Barbara Kraljičak, 7.a

Sigurno nas se sjećate još od prošlegodine

3dvorac

Posljednji put su se okupili na jednom mjestu tri osma razreda sa svojim razrednicima i ostalim predmetnim učiteljima . Evo kako je to bilo .

Dana 24. 6. 2004. godine u 10 sati u školskoj dvorani podijeljene su svjedodžbe našim osmašima. Pe-dagoginja Vera Brkić prva se obrati-la učenicima koji će nas uskoro na-pustiti. Pohvalila je cijelu generaciju i istaknula uspjehe u učenju, vladanju i rezultate iz mnogobrojnih natjecanja. Učenik Petar Kizivat se zahvalio svim učiteljima i zaželio im mnogo zdravlja,

sreće, uspjeha u radu i da budu manje strogi prema ostalim učenicima.U ime svih osmaša je on s učenikom Markom Žuljevićem podijelio svim učiteljicama i učiteljima po jednu cr-venu ružu Poslije toga je uslijedi-la podjela svjedodžbi po redoslijedu iz imenika. Razrednici su se oprosti-li sa svojim razredima, a onda je ra-vnateljev govor dojmio sve nazočne učenike i učitelje. Kada smo pomisli-li da je susretu kraj, za riječ se javio učitelj Petar Grkinić i odrecitirao pri-godnu pjesmu. Ostali smo bez riječi.Nikada više neće biti u istom sasta-vu, nikada se više neće smijati istim šalama, nikada više iste školske bri-ge... Takav je život.

Novinari

Osamnaesti dan mjeseca lipnja bio je oso-bit po mnogo čemu. Neki će ga pamtiti po velikoj vrućini, neki po završetku jedne školske godine, a drugi po tome što se osmi razred neće nikada ponoviti. Proteklih godi-na se nije znalo kada su nam osmaši došli ili otišli. Sve se obavljalo rutinski : išli su u prijepodnevnu smjenu kako bi se izbjegle “opasnosti”.

Ove godine je sve bilo drukčije zahvaljujući čovjeku, našem ravnatelju Tihomiru Jurčeviću, koji ima povjerenja u mladost i ta nas mladost nije iznevjerila.

U 15 sati i 30 minuta su se osmi razredi sastali u učionici sa svojim razrednicima, a u 16 sati preko razglasa se čuo ravnateljev glas. Pozdravio je sve učenike i zamolio da se osmaši isprate do izlaznih vrata škole. Učenici osmih razreda se nisu nadali što ih očekuje izvan učionica u kojima su se nala-zili. Zvono je zvonilo. Učenici nižih razreda su mahali, učitelji isto tako i svi su bili uz

njih dok su zadnji put prolazili našim hod-nicima. Nitko nije mogao skriti svoje emo-cije, od najmlađih učenika do spremačica. Osmaši su otišli, a naši pogledi su ih pratili sve do izlaza iz školskog dvorišta. Koje su uspomene oživjele? To samo oni znaju.

Nigdje se nije mogla naći pocijepana bilježnica ili udžbenik. Koja se još škola može s tim pohvaliti? Odgajati buduće lju-de je naše životno opredjeljenje i svakod-nevno dobivamo potvrde o tome da nismo pogriješili u odabiru svog poziva.

U 19 sati je održana prigodna veselica na koju su bili pozvani svi učitelji koji su im predavali tijekom proteklih osam godina. Razišli su se u dogovoreno vrijeme i razre-dnici nisu imali nikakvu zamjerku u svezi s njihovim ponašanjem.

Jadranka Berak

vijesti...O završetku školovanja u Osnovnoj školi Tenja u Tenji

Kako su potekle suze svim uposlenicima i učenicima prilikom

ispraćaja osmih razreda, pročitajte u

ovom tekstu.

O podjeli svjedodžbi našim osmašima

POSLJEDNJE OSNOVNOŠKOLSKO ZVONO

Zvijezde tvoje sudbinekovane su i u ovoj školi

4 dvorac

Jedno nezaboravno prijepodne u starom dijelu grada Osijeka, Tvrđi. Evo što se sve dogodilo.

Tvrđa, stari dio grada Osijeka, bila je mjesto događanja jesenskih

manifestacija koje su se održavale u listopadu ove godine. Urešena pozornica mnogobrojnim plodovima, upaljene svijeće i glazba su dale pravi jesenski ugo-đaj. Posjetitelja je bilo jako malo zbog lošeg vremena, ali je nastup naših VOKSI-CA, zbora 4. razreda i rit-mičke skupine 3. razreda bio zapažen. Našu školu je predstavio i štand s razno-likim proizvodima Školske zadruge Ginko. Najproda-vaniji je bio zlatovez i ma-štoviti magnetići. Cijeli

program je propratila Televizija Slavo-nije i Baranje. Cijelim sudjelovanjem trebamo biti ponosni na našu školu i naše učenike koji pri nastupu nisu imali nimalo treme.

Ana Glavaš, 7.a

Veselimo se svakom novom učeniku u našoj školi

I ove godine nas je još više

I ove školske godine se možemo pohvaliti velikim porastom broja učenika.

Učenika je svakim danom sve više i više, a prostor je i dalje ograničen.

Prošle školske godine naša škola je imala po tri odjela u svakom razredu. Ove go-dine se možemo pohvaliti sa četiri prva, treća i četvrta razreda i sa četiri osma razreda. Dobili smo i veći broj učitelja koji će raditi u našoj školi. Sve bi nas to još više veselilo da nije tako malo prostora u kojemu se izvodi nastava. Nastava se rea-

lizira u tri smjene. Prva otpočinje u 7

sati i traje do 11.30, među-smjena od 11.30 do 14.35, a sljedeća od 14.40 do 19.10. Učenici prvih razreda zaštićeni su ranog ustajanja i kasnog odlaska kućama pa oni polaze nastavu u među- smjeni. Da bi se nastava mogla lakše realizirati, sati su skraćeni za 5 minuta.

Veliki odmor u jutarnjoj smjeni je poslije trećeg sata, a u poslijepodnevnoj poslije drugog sata.To su velike promjene koje su i nužne pa ih moramo prihvatiti. Nadamo se skoroj obnovi našeg dvorca. Tada će nastava biti podijeljena u dva objekta na zadovoljstvo svih učenika, roditelja i upo-slenika naše škole.

Novinari

NOVA ŠKOLSKA GODINA

JESEN U TVRÐI

Nastup naših VOKSICA i prodaja proizvoda Školske zadruge Ginko

... vijesti

U našoj školi su se prodavale rabljene knjige

Mali sajam rabl jenih knj igaSvaki polazak u školu je stresan i za djecu i za roditelje.Znamo koliko kućni budžet trpi pri kupovini onih najpotrebnijih stvari, osobito knjiga. Najteže je onim obiteljima koje svake godine spremaju više školaraca za polazak u školu.

Da bi se sve to barem malo ublažilo, krajem kolovoza je održan sajam

rabljenih knjiga u našoj školi. Odaziv nije bio velik jer je većina roditelja u to vrijeme nabavila knjige svojoj djeci.Ravnatelj Tihomir Jurčević obećava još jedan sajam, ali na samom kraju ove školske godine gdje će se svi zaintere-sirani za takvu kupnju moći opskrbi-ti na jednom mjestu i po garantirano nižim cijenama. To je jedan od načina da naši roditelji predahnu i da se malo rastereti kućni budžet. Svaka knjiga je dobra. Samo neka je očuvana. Učenici će nuditi i kupovati one knjige koje će im trebati. Ne treba zaboraviti i važnu ulogu naših učitelja koji se trude svake školske godine zadržati već postojeće udžbenike istih autora kako bi se stare knjige mogle nasljeđivati. Svi se slažu da je ova ravnateljeva ideja korisna i da će zaživjeti.

Zato, učenici, čuvajte svoje knjige jer će i drugi iz njih učiti!

Novinari

5dvorac

Kako su učenici naše škole s učiteljima proslavili ovaj veseli blagdan? Mnogo boja, pjesme i veselja!

Sve se to dogodilo 12. listopada 2004. godine u 18 sati na školskom dvorištu.

Vrijeme nam je bilo naklonjeno, hladno, ali bez kiše. Na štandu su se prodavali mnogo-brojni proizvodi od brašna.

Vesele prodavačice su rado davale upute o vrsti proizvoda. Kada se prikupio veliki broj roditelja i male djece, priredba je mo-

gla započeti. Sudionici ove priredbe bili su živopisno odjeveni u odjeću boje jeseni. Program su pripremile učiteljice Draženka Glasovac i Martina Arvaj, a o razglasu se skrbio ravnatelj Tihomir Jurčević. Cijeli program je snimala Slavonska televizija. Pjevalo se, igralo, palile baklje i veselilo plodovima zemlje. Posjetitelji su znali na-graditi sudionike programa jakim pljeskom. Program je trajao tridesetak minuta. U holu škole su se poslije priredbe dijelila peciva koja su ispekla djeca sa svojim marljivim majkama.

Novinari

vijesti...

Kako smo dočekali naše najmlađe učenike i njihove roditelje?

Teško je naći čovjeka koji se ne bi mo-gao sjetiti svog polaska u školu i onog

prvog dana kada se odvojio na nekoliko sati od svojih roditelja i kada je upoznao svoju učiteljicu i nove prijatelje.

Da jedan takav dan ostane u lijepom sje-ćanju našim ovogodišnjim mnogobrojnim prvašićima potrudili su se: ravnatelj Tihomir Jurčević i učiteljice Vesna Troskot, Jasna Vidović, Dušanka Klasnetić kao i učitelj.

Ove godine se možemo pohvaliti s 4 prva razreda.

Na početku među smjene, 1. 9. 2004. godine u 11 sati, svi su bili tu i roditelji i učenici.

Pozdrav dobrodošlice roditeljima i novim učenicima uputio je gospodin ravnatelj T. Jurčević. Novi učenici i roditelji su pogledali prigodni program koji je pripremila učiteljica Draženka Glasovac i ostali učitelji. Poslije prigodnog programa su učitelji prozvali svoje učenike i uputili ih u svoje učionice gdje su im podijelili male darove. Neko vrijeme su proveli zajedno upoznavajući se. Bilo je i suza i negodovanja i zbunjenosti. Ipak, to nešto novo u njihovim životima. Najmlađi, sretno!

Novinari

Najmlađi govore...Evo što su rekli o sebi, svojim učiteljima i o školi.

Dini Radić, 1.b

- Učiteljica je dobra. Od predmeta najviše volim engleski jezik.

Laura Grafina, 1.b

- Volim svoju učiteljicu Jasnu Vidović. Najdraži predmet mi je engleski jezik, a najteži matematika.

Tamara Klasnetić, 1.c

- U školi mi se sviđa hrana i učiteljica Dušanka Klasnetić. Od predmeta najviše volim engleski jezik.

Jesen je stigla i njezinih plodova je svuda oko nas

Dani zahvalnosti za plodove zemlje

Došli su nam najmlađi učenici

Prvi dan u školi

O susretu velikog broja folkloraša Osječko-baranjske županije

SLAVONIJO, U JESEN SI ZLATNA!Što se sve događalo u kasno subotnje poslijepodne u našoj Tenji? Pjesmi i igri nigdje kraja.

U Tenji se 4. 9. 2004. godine odr-žalo okupljanje velikog broja kul-

turnoumjetničkih društava u narodnim nošnjama iz cijele Slavonije. Ovu mani-festaciju organizirao je Centar za kulturu i šport iz Tenje. Na toj manifestaciji pod imenom Slavonijo, u jesen si zlatna, sudjelovala su ova kulturnoumjetnička društva: Šokadija iz Ladimirevaca, Klasje Slavonije iz Antunovca, Dukat iz Svinjarevaca, Josip Kozarac iz Erne-stinova, Širokopoljac iz Širokog Polja, Tomislav iz Donjih Andrijevaca, Josip Šošić iz Tenje i najmlađa folklorna sku-pina naše škole. Folklornu skupinu u našoj školi vodi učiteljica Ružica Dvorski. Ovo im nije bio prvi nastup. Već su se imali prigodu predstaviti na mnogobrojnim priredba-ma, a ovaj nastup će pamtiti i po tome što ih ovoga puta nisu gledali samo roditelji i učitelji, već i oni drugi koji nisu do sada bili upoznati s njihovim radom. Učiteljica Dvorski je sa svojim folklorašima dugo i marljivo radila što se i vidjelo po nagradi publike. Pamtit će se i nastup Tamburaške škole Bato-rek, koji su dobili veliki pljesak i nagra-du publike.Mnogobrojni gledatelji su uživali u igri i pjesmi i svi su ugodno proveli jedno subotnje poslijepodne.

Kristina Magdić, 5.b

David Benke, 1.a

- Volim ići u školu jer mi je zabavno. Od predmeta najviše volim vjeronauk i tjele-sni odgoj. Ne sviđaju mi se išarani stolovi i učenje engleskog jezika.

Mala anketa

6 dvorac

Predbožićni program za naše učenike i roditelje

Od 20. do 23. prosinca 2004.g. u večernjim satima, učenici i učitelji su izveli različite programe za sve zainteresirane posjetitelje. Dana 20. prosinca na programu je bio Božićni koncert. Na karaokama su sudjelovali učenici školskog zbora kojega rukovodi učiteljica Draženka Glasovac. Gostovali su plesači Ple-sne škole Feniks sa svojim progra-mom. Program je vodila učenica Ivona Relatić. Jedina mana cijeloga programa je u tome što je bilo malo gledatelja. Razlog je možda u vre-menu održavanja.

Barbara Kraljičak, 7.a

Što se sve radilo u najveselijem i najsvečanijem mjesecu u godini?

Vrijeme darivanja i radosnog ozračja. Evo kako su ga naši učenici učinili još ljepšim.

Sv. Nikola i Krampus

U ovome mjesecu je bilo mnogo lije-pih i veselih trenutaka. Počet ćemo

od samog početka. Na Dan sv. Niko-le naši najmlađi učenici, od prvog do četvrtog razreda, imali su najviše razloga za radost i veselje. Pohodili su ih Sv. Nikola, Krampus i u narod-nu nošnju odjevene učenice naše škole. U strašnog Krampusa bila je prerušena učenica 6. razreda, Ana Šokčević, a u sv. Nikolu Ivona Relatić, učenica 8. razreda. Učiteljice tih razreda pripremi-le su i prigodni program za ove drage goste. Gosti su djeci podijelili čokolade i bombone. Stariji učenici, koji su pre-stali vjerovati u Sv. Nikolu, bili su po-malo ljubomorni na ovaj posjet dragih gostiju.

Barbara Kraljičak, 7.a Ana Glavaš, 7.a

Bogati školski štandPočetkom mjeseca prosinca posta-vljen je školski štand u holu naše škole s mnogobrojnim i raznovrsnim proizvodima naših učenika i učitelja. Najvjerniji kupci su, kao i uvijek, ro-ditelji, učitelji i učenici. Najvažniji podatak u cijeloj ovoj priči je taj da su sve te proizvode načinili naši učenici s učiteljima. Štand je bio prepunjen zlatovezom, čestitkama, nakitom za bor, priborom za školarce itd. Naši prvačići su dali svoj prilog. Marljivo su radili sa svojim učiteljicama i na-pravili veliki broj ukrasa za jelke.

Ivana Krivak, 7.a

Voksi na djelu

Cijela noć je bila u znaku našega Voksija kojega vodi učiteljica D.

Glasovac. Pjevalo se, glumilo, zaba-vljalo i darivalo. Radnja ove pred-stave je smještena u jednoj obitelji.

Tema je ona naša, predblagdanska. Glavne glumice su bile Marina i nje-zina mama Emilija- Antonija. među oživljenim kuglicama našao se i Djed Mraz sa svojim sobovima. Na kraju priče su likovi darovali slatkišima sve goste. Poslije progra-ma su darovana djeca svih dje-latnika naše škole prigodnim pa-ketićima. Veseli prosinac nije ovdje završio. Sljedećega dana su svi učenici naše škole dobili darove. Radost je bila ogromna. Učitelji su bili tolerantni jer su se pravili da ne čuju šuškanje ispod klupe i otvaranje omiljenih slatkiša.

Lea Beraja, 5.a Marinela Knežević, 5.a

VESELI PROSINACU NAsOJ sKOLI

... vijesti

7dvorac

Cijela škola je bila preplavljena mno-gobrojnim maskama. Dana 8.2.2005. bilo je nezaboravno. Maske su bile plod mašte učenika i njihovih roditelja. Svake godine skrećemo pozornost rodi-teljima da ne kupuju maske i da se tako ne izlažu bespotrebnim troškovima jer u natjecateljskom dijelu su uvijek one

maske koje su napravljene kod kuće. Učiteljice Dubravka Horvat, Mirosla-va Arvaj i Ružica Kozić su obišle sve razrede pod nastavom i odlučile se za nekoliko maski koje će se natjecati za najbolju krajem poslije podnevne smje-ne.Odabir najbolje maske je bio u 18:30 u holu naše škole. Voditeljica progra-ma bila je učiteljica Klara Bilić, a u ocjenjivačkom sudu su bile učiteljice Vedrana Petrović-Holik, Draženka Gla-sovac i Jadranka Berak. Bilo je teško odabrati najbolju masku jer je svaka

bila lijepa i zanimljiva na svoj oso-bit način. Ipak se moralo odlučiti za najbolje od najboljih maski. Podijelje-ne su nagrade za dvije skupne i indivi-dualne maske. Darovi su podijeljeni, a svi su uživali u zadnjem danu maskenbala. Po do-lasku iz škole svi su skinuli maske i opet će biti što su bili i prije. Dolazi Ko-rizma. Čega ćete se odreći? Učenicima predlažem da to bude neučenje, a učiteljima jedinice!

Barbara Kraljičak, 7.b

VESELI PROSINACU NAsOJ sKOLI

NAGRAĐENE SKUPNE MASKE ZA NIŽE RAZREDE SU:Baka i djed: Nataša Đukelić, 4.d Jovana Knežević, 4.dNAGRAĐENE SKUPNE MASKE ZA VIŠE RAZREDE SU:Mama i beba: Tomislav Mandić, 5.a Filip Vidaković, 5.aNAGRAĐENE INDIVIDUALNE MASKE IZ NIŽIH RAZREDA SU: 1. Strašilo - David Mijić, 3.b2. Pipi Duga Čarapa - Bojana Lisica, 2.c3. Gljiva - Stjepan Tot, 4.a

NAGRAĐENE INDIVIDUALNE MASKE IZ VIŠIH RAZREDA SU:1. Pastir - Nikola Vuksanović, 5.c2. Stari djed - Marko Mikac, 7.b3. Mlada mljekarica - Tomislav Halauš, 7.b

Bar jedan dan budimo netko drugi!

Imali smo sat pod maskama vijesti...

Iza naše škole se radi punom pa-rom. Kopa se i odvozi zemlja. Sve se priprema za uvođenje nove plinske instalacije Ne preporuča se prolaziti tim mjestom u kasnim večernjim satima jer su moguća neugodna iznenađenja.U našoj školi je uvijek toplo, osobito od veselog dječjeg glasa. Otpočela je sezona grijanja, a naše instala-cije su odavno dotrajale. Ravnatelj Tihomir Jurčević je odlučio osuvre-meniti ono bez čega se ne može. Radovi će se ubrzo privesti kraju. Osim djelatnike jedne tvrtke, u ra-dovima su pomagali i dečki koji u civilu služe vojni rok u našoj školi. U posljednje vrijeme metereološki uvjeti ne idu na ruku izvoditeljima radova, ali se svi nadamo da će biti izvedeni na vrijeme.

Ana Glavaš, 7.a

Za roditelje je ovaj borak njihove djece bio možda i predug, ali je djeci prošao prebrzo. Razgovarali smo s učiteljicom Martinom Ar-vaj o ovome boravku pa pročitajte.Kada ste otputovali u Orahovicu?Početkom mjeseca ožujka je bio planiran naš odlazak, kao i svake godine.Kakav je bio smještaj i hrana?Smještaj je bio odličan. Svi smo bili zado-voljni. Sobe su bile tople i čiste. Po sobama je bilo 6, 8 ili po 10 učenika. Kreveti su bili na kat i nije nitko pao s kreveta.Što su učenici najviše voljeli raditi u slobo-dno vrijeme?Najviše su se zabavljali ulazeći u sobe svojih prijatelja i trčeći po hodnicima. Izvan soba

su se grudali, trčali, sanjkali. Dečki su imali turnir u Bay Blade.Pitali smo i učenike o njihovom dojmu s ovoga putovanja.

Ivanica Novaković, 3.b

Cijeli boravak u Orahovici mi se jako svidio. Išli smo u zoološki vrt, vidjela sam dvorac Dore Pejačević, pokušali smo se popeti na Ružicu Grad, ali nismo uspjeli...

Valentina Kozić, 3.c

Meni je u Orahovici bilo dobro. Obišli smo mnoga mjesta i mnogo se igrali. Kupila sam mnoge poklone sebi i roditeljima.U vinariji i vinskom podrumu je bilo jako mračno.

Filip Antunović, 3.b

Svidjelo mi se što smo morali smisliti ime za svoju sobu. Vidio sam uskotračni vlak. Ćiro nam se svidio. Svima sam poslao raz-glednice. Stigli smo pogledati i serije. Bio sam sretan kada sam doputovao kući.

Maja Stipić, 3.c

Prvoga dana u Orahovici mi je bilo dosadno jer nismo ništa radili. Najljepše mi je bilo u disku. Nikada prije nisam tamo bila. Bilo mi je lijepo u Orahovici i voljela bih opet otići.

Bojan Klasnetić, 3.d

U autobusu na putu u Orahovicu mi je bilo jako zabavno. U zoološkom vrtu mi je bilo super. Tamo sam vidio mnogo lijepih životinja.

Ivana Domazet, 3.a

Prvi dan nam je prošao u razgledanju doma i okolice. Lijepo smo se igrali na snijegu kojega je bilo jako mnogo. Na povratku kući smo obišli zoološki vrt. Tamo sam vidjela: medu, pumu, lava, majmune, zmiju i druge životinje. Svi smo bili sretni i veseli.

Prvo duže odvajanje od roditelja odlaskom u Orahovicu

Kako su proveli svoje vrijeme u ovome mjestu učenici trećih razreda sa svojim učiteljicama pitali smo učenike i njihove učiteljice.

Tradicija okupljanja mlađih osnovnoško-laca se nastavila i ove godine. Na ovoj manifestaciji pod imenom Cvjetni korzo nastupili su i naši učenici četvrtih razre-da sa svojim učiteljicama. Mogli smo vi-djeti i učenike OŠ sv. Ane, OŠ Ljudevi-ta Gaja, OŠ Vijenac, OŠ Franje Krežme, itd. Svi su imali odjeću u obliku jed-noga proljetnoga cvijeta. Taj izgled su ostvarili trudom svojih učiteljica i uči-telja. Iz razgovora s učiteljicom Željkom Martinović saznali smo da su se ona i učiteljica Mirta Primorac priprema-le sa svojim učenicima za ovaj nastup

oko 2 tjedna. Cijela manifestacija je otpočela u 12 sati na Trgu svetog Troj-stva u Tvrđi. Oni koji su željeli, mogli su posjetiti mnogobrojne štandove s maštovitim proizvodima u znaku Uskr-sa. Proizvodi su se mogli kupiti po prihvatljivim cijenama. Najzanimljiviji su bili oni gdje smo mogli vidjeti teh-niku potkivanja jaja i oni koje su za-stupale nacionalne manjine sa svojim kolačima, pićem i ukrasima. Na štandu OŠ I. Štarka smo vidjeli mnogo zanim-ljivih stvari i nakita.

Andreja Rihter, 5.a Marinela Knežević, 5.a

Cvjetni korzo uOsijeku

SVEČANO POKRETANJEPLINSKOG GRIJANJA

Toplije isuvremenijeKrajem mjeseca studenog ispred ulaza Otpočeli su radovi na novim plinskim instalacijama u našoj školi.

Naši učenici u Orahovici

dvorac8

... vijesti

9dvorac

Ove je godine naša škola gostovala po drugi put u susjednoj Republici Sloveniji, u mjestu Pišenice. Razlog posjeta bio je seminar pod nazivom Pomikamo meje ili Pomičemo granice. Na seminaru su sudjelovale učenice osmih razreda naše škole Ivona Relatić i Kristina Bojčić te nastavnica povijesti Sandra Barić.Za učenike i mentore su organizira-ne radionice i izleti. Na njima su se učenici i mentori mogli bolje upoz-nati te ostvariti suradnju između svojih škola. Nastavnica S. Barić je vodila radionicu Buntovnici s razlo-gom. Na njoj se putem scenskog nastupa dočarao život seljaka, vla-stele, razlozi seljačkih buna... U ra-

dionicama su bili uključeni učenici iz Istre, Hrvatskog zagorja, Slove-nije i Slavonije. Scenski nastup je završen porukom o miru, nenasilju,

toleranciji i prijateljstvu. Na ovome druženju trebalo se shvatiti kako granice postoje samo u našim gla-vama te kako nije bitno koje smo boje kože, vjerske i nacionalne pri-padnosti.Puni dojmova vratili smo se kućama i s nadom da ćemo sve to podijeli-ti s drugim učenicima i nastavnici-ma naše škole.

Nastavnica Sandra Barić

U Ernestinovu je krajem mjeseca ožujka održano jedno okupljanje mladih i onih koji se tako osjećaju u kojem su se mogli baviti umjet nošću u brojnim radionicama. Najposjećenije su bile ove: slikar-ska, grafička, slamarska, kiparska i keramička. Mladi su se družili, stva-rali i učili nešto novo. Našu školu je predstavljalo nekoliko učenika sed-mih i osmih razreda s učiteljicom

Vedranom Petrović-Holik. Radioni-ce su vodile stručne osobe iz cije-le Hrvatske. I slobodno vrijeme je bilo ispunjeno glazbom i susretima s poznatima. Jutromlat je izazvao veliko zanimanje kao i mladi koji plešu latinoameričke plesove.

Svatko od polaznika ove Kolonije je mogao naći nešto za sebe.

Ana Medić, 7.b

Mjesto za mladei kreativne

Što se sve događalo u Ernestinovu u vrijeme proljetnih praznika? Kako smo proveli vrijeme? Pročitajte u sljedećim redovima.

O radnom gostovanju naših učitelja i učenika u Republici Sloveniji.

B U N T O V N I C IS RAZLOGOM

Nastavnica povijesti Sandra Barić i učenice Kristina Bojčić i Ivona Relatić sudjelovalesu na trodnevnom seminaru Pomičemo granice u slovenskom mjestu Pišenice.

Umjetnička kolonija mladih u Ernestinovu

10 dvorac10 dvorac

Svim roditeljima, učenicima i uči-teljima je bila poznata ova nagradna igra koja je trajala nekih mjesec i pol dana. Za jedno računalo je trebalo biti prikupljeno 400 kupona. S pe-simizmom smo ušli u ovu nagradnu igru poznavajući kupovne navike naših sumještana koji, zbog daleko nižih cijena, kupuju u Kauflandu. Ali, svi smo se ostavili starih navika

u želji da se što više kupona sakupi za našu djecu i našu školu.

Prikupljeno je mnogo kupona. Sva-kodnevno smo ih prebrojavali radu-jući se svakome novome kuponu. Roditeljima i učenicima zahvaljujemo na ovoj podršci. Kada je završila na-gradna igra, nedostajalo nam je jako malo kupona kako bismo dobili šest računala. Mislili smo da to ne će biti problem jer naša škola svakodnevno kupuje u Konzumovoj trgovini u Tenji pa će se moći «progledati kroz prste» za nekoliko kupona. Nada nas je kratko držala. Ubrzo smo saznali da su pravila ista za sve i da oni nisu željeli odstupati. Umjesto očekivanih šest računala, dobili smo samo pet. Sretni smo što smo sudjelovali u ovoj nagradnoj igri, ali poslije svega ostaje gorak okus.

Novinari

Toga dana je naša škola bila domaćinom Aktiva nastavnika RN. Teme ovoga susreta bile su:Geo-metrijski diktat i Kako pomoći učenicima s poteškoćama.Prvi dio vodila je učiteljica iz Zagre-ba koja je izvanredno izvela ogled-ni sat iz matematike kroz radionicu za učiteljice koji je bio dinamičan i originalan. Nakon toga je prikaza-na vrpca s iscrpnim naputcima za rad s djecom koja imaju poteškoća

u učenju. Poslije kratke analize učiteljica Sandra Centner obavijesti-la je učiteljice iz nekoliko osnovnih škola da svoje priloge mogu obja-vljivati i u našemu Biltenu. Sudioni-cima je isto tako omogućen posjet izložbi u holu naše škole na kojoj su predstavnici Školske knjige - Zagreb izloľili svoja najnovija izdanja.

Sanja Karaica, 5.c

Nataša Budimir, 5.c

Aktiv nastavnika razredne nastave

I učiteljice uče...O susretu učiteljica i učitelja razredne nastave koji jeodržan na našoj školi 10. veljače 2005

Ovaj susret je bio radnoga karaktera. Razgovaralo se i prenosila nova saznanja iz područja ove znanosti.Naša škola je 26. siječnja ove godine ugostila pedagoge naše županije na Aktivu pedagoga. Na petosatnome susretu s temom Provjera znanja petnaestogodišnjaka razmijenila su se mnogobrojna zajednička iskustva. Saznali smo da se razgovaralo i na temu Strategije odgojnog rada razrednika. Na kraju su poslušali izvješće sa stručnog skupa u Lovranu.

Biljana Brocić, 5.c

Dragana Raąetić, 5.c

Stručni skup pedagogaOsječko-baranjske županije

AKTIVPEDAGOGAna našoj školi

Rezultati akcije Konzum djeci Osijeka

Umjesto šest,dobili smo pet računala!

Nismo zadovoljni suradnjom s lancem

ovih trgovina.

Pročitajte i zašto je to tako.

Umjesto šest,dobili smo pet računala!

... vijesti

11dvorac

1.Dobili ste nagradu za odličan uspjeh i primjerno vladanje u cijelom osnovnoškolskom školovanju. Je li bi-lo teško?Antonija: Nije bilo teško. Sve sam pre-dmete učila s velikom ljubavlju i zani-manjem.Petar: Nije teško učiti ako se pozorno prati nastava i redovito uči.

2.Jesu li vam neki predmeti bili lakši, a neki teži?Antonija: Niti jedan predmet nije težak ako se dobro organizira vrijeme za učenje i za odmor. Najteži predmet mi je bila fizika.Petar: Fizika je zahtijevala najviše rada.

3. Koji vam je razred bio najlakši, a koji najteži?Antonija: Najlakši mi je bio osmi, a najteži prvi razred.Petar: Najlakši mi je bio prvi, a najteži sedmi.

4. Postoji li neko vaše pravilo za uspješno učenje?Antonija: Treba redovito učiti. Drugog pravila nema.Petar: Maksimalno se treba usredotočiti na ono što se uči.

5. Koji će vam učitelji ostati u lijepom sjećanju?Antonija: Većine učitelja ću se rado sjećati, a izdvojila bih učiteljicu Zdenku KneževićPetar: Sjećat ću se razrednice Zdenke Knežević i učitelja Petra Grkinića.

6. U koju ćete se srednju školu upi-sati?Antonija: Dvojim između opće gimna-zije i srednje ekonomske škole.Petar: Upisat ću se u jednu od gimna-zija.

7. Dajte savjet onima koji bi željeli bi-ti kao vi!Antonija: Budite uporni i svaki trenu-

tak propratite s osmijehom!Petar: Pozorno pratite nastavu! Na taj način ćete lakše naučiti zadano gradi-vo.

Zahvalili smo se na razgovoru ovim odlikašima. Bili su skromni. Nisu se hvalili, osobito Petar, koji je ostvario odlične rezultate i u športu. Kada neko-mu ide, onda mu ide baš sve!

Novinari

Pozitivni primjer svim ostalim učenicima

RAZGOVOR S ANTONIJOM RIHTERI PETROM KIZIVATOM

Govorili smo u našem listu o mnogim događanjima tijekom polugodišta. Vrijeme je da se kaže nešto i o onima koji su osnovnu školu završili sa svim peticama i bili nagrađeni za to. Možemo poželjeti veći broj takvih učenika.

U četvrtak, 14.4.2005. su Kristina Magdić, 5.b, Dragana Dokić, 5.c i moja malenkost Matias Mijić, 5.a posjetili Četvrtu osnovnu školu u Vuko-varu. Gostovali smo na tri radionice u kojima smo i sudjelovali.To su: ekološka, likovna i sportska radionica. Igrali smo nogomet, sadili nove sadnice i crtali po zidovima škole. Upoznali smo mnogo svojih vršnjaka i razmijenili mnoga iskustva. Za uspomenu na taj dan dobili smo jednu sa-dnicu lipe koju smo zasadili u atriju naše škole.

Matias Mijić, 5.b

Druženje s vukovarskim vršnjacima

O jednodnevnom druženju naših petaša s vukovarskim pročitajte u sljedećim redovima.

vijesti...

12 dvorac

Ne hvale se svojim radom. Ne pričaju koliko je teško uskladi-ti sviranje sa školskim obvezama. U trenucima kada se naša škola ispuni umilnim zvucima tamburica, onda shvatimo da uče, vježbaju ili se pripremaju za neki nastup.Sljedeće redove smo posvetili njima, našim tamburašima. Razgovarali smo s gospodinom Kolarićem.

Kada je u našoj školi osnovan tamburaški sastav ?Osnovan je prije četiri godine. Radimo u dvije skupine. Čine ih mlađa i starija. Mlađa skupina ima 24 člana, a starija 15.

Koliko se često sastajete?Sastajemo se dva puta tjedno. Održavamo po jedan sat na svakom druženju.

Kako odabirete skladbe koje ćete svirati?

Odabiremo ih prema interesu učenika i učitelja.Kakve su to najčešće skladbe koje izvodite?Mnogobrojne i raznovrsne. Ovisi o prigodama. Sviramo naro-dne (folklorne), zabavne i umjetničke skladbe.

Kakve skladbe učenici najviše vole svirati?Najviše vole zabavne pa nekako pronalazimo kompromis.

Kada i gdje ste zadnji puta nastupili?Nastupili smo 3. rujna 2004. na Filozofskom fakultetu u Osijeku.Svi znaju da se niti jedna naša priredba ne može zamisliti bez naših tamburaša. Oni nastupaju i izvan naše škole. Zain-teresirani, javite se. Novi članovi su uvijek dobro došli.

Dominik Glavaš, 5.a Matias Mijić, 5.a

O svim aktualnim problemima možete razgovarati i posa-vjetovati se s našom pedagoginjom. Kraj zbornice pronaći ćete ured gospođe pedagoginje Vere Brkić. To je mjesto gdje svaki učenik može dobiti pomoć ili savjet u svakom trenutku. Došle smo na dogovoreni razgovor. Dočekala nas je s osmijehom. Pitale smo o svemu što nas je zani-malo i što vas može zanimati.

Kako ste se opredijelili baš za ovaj posao?Odlučila je moja velika ljubav prema djeci. Nisam se odu-vijek željela baviti ovim poslom.U mladosti sam željela biti stomatologinja. Na tom fakultetu je bila velika konku-renciju pri upisu .Nisam uspjela i bilo mi je jako žao.

Opišite nam jedan svoj radni dan.Moj posao zahtijeva česte kontakte s roditeljima i učenicima. Danas sam obrađivala ankete u kojima su sudjelovali roditelji. Svakodnevno se susrećem s velikim brojem dokumentacije na kojoj moram raditi.

Ima li u našoj školi problema s disciplinom i u savlada-vanju gradiva?Naša škola je jedna od malobrojnih koje se ne mogu potužiti ni na jedan od tih problema.

Kako se kvalitetno uči?Jako je važno da se prati prdavanje pod satom . Po dolasku kući učenici trebaju sve ispredavano ponoviti. Najteže je učiti kada se gradivo nagomila. Važno je održavati konti-nuitet u učenju .Znanje je tada dugotrajnije.Svima je na-porno rano ustajanje zbor nastave koja počinje u jutarnjoj smjeni od sedam sati. Do kada će tako biti?Trenutačno se ne može ništa izmijeniti. Ovako mora biti sve dok se ne obnovi dvorac. Obnova će otpočeti na proljeće.U koliko će se smjena tada raditi?Radit će se u dvije smjene.

Ivana Krivak, 7.a

Martina Biljuš, 7.a

... predstavimo se

NAŠA PEDAGOGINJANAŠA PEDAGOGINJA

Razgovor s voditeljem tamburaške skupine gospodinom Kolarićem

O samozatajnom radu naših tamburaša i o njihovim planovima za budućnost.

Svirajte mi,tamburaši!!!

13dvorac

Od kada se bavite zlatovezom?Na tu zamisao smo došli prije neko-liko godina. Polazila sam i tečaj zla-toveza. Ubrzo smo počeli i djelovati na našoj školi s mnogobrojnim zain-teresiranim gospođama.

Tko se sve može uključiti u zlato-vez?Mogu sve zainteresirane žene koje žele s nama raditi i provoditi ugodno vrijeme u radu i razgovoru. Učenice 4. razreda uče prve poteze iglom.

Koje proizvode najviše pravite?Najčešće su to slike u svim dimen-zijama. Njih uramljujemo i prodajemo na školskom štandu. Novac od proda-nih slika na neki način je opet na-mijenjen djeci. Kupuju se darovi oni-ma najboljima koji su ostvarili zavidne rezultate na nekim natjecanjima.

Kada se sastajete?Sastajemo se utorkom u večernji satima. Najproduktivniji smo u je-sen i zimu. U ostalim mjesecima smo okupirani osobnim obvezama u kućanstvima.

Zna li se za vaš zlatovez i izvan naše škole?Naša zadruga je izlaga-la naš zlatovez i proizvo-de ostalih izvannastav-nih aktivnosti u kojima su uključeni naši učenici i njihovi roditelji.

Kako se kreću cijene proizvoda?Cijena ovisi o dimenzija-ma slika. Manje su 30 kn, a veće do 150 kn.

Kako nabavljate konac i platno?Konac, platno i sve ostale potrepštine nabavljamo u osječkom Bagatu i

Unitasu. Troškove pokrivano od pro-danih proizvoda.

Kako se ispunjava vrijeme pri vašim susretima?

Radi se, šali, razgovara. Vrijeme brzo prođe i svi-ma je jako ugodno.

Dragi naši, čuli ste. Ako ima zainteresiranih, samo izvolite. Provest ćete vrije-me radeći nešto korisno za našu školu.

Barbara Kraljičak, 7.a Ana Glavaš, 7.a

Fotografije: Ivana Krivak, 7.a

Zlatovez u slobodno vrijeme

R A Z G O V O R U G O D N I U Z

zlatovezOdlučil i smo vas upoznati s marljivim gospođama iz našega mjesta koje svoje slobodno vrijeme provode u prostorijama naše škole stvarajući prekrasne ukrase od zlatoveza. Voditeljica ove skupine je učiteljica Irena Randović s kojom smo ovom prigo-dom razgovarali.

Svirajte mi,tamburaši!!!

predstavimo se ...

1. Kada se preporuča prvi posjet sto-matologu ?- Prvi posjet stomatologu bi se trebao iz-vršiti još u ranom djetinjstvu. Do dva-desete godine života stomatologu bi tre-balo odlaziti svaka tri mjeseca.

2. Koja je najčešća bolest zubi i kako se ona može spriječiti ?- To je karijes. Toliko je to česta bolest da se ne može baš nitko pohvaliti da mu nije, bar jedan zub, zahvaćen ka-rijesom. Svoje zube možemo zaštiti ta-ko što ćemo ih prati najkraće tri minu-te sa svih strana i uz to masirati zubno meso. Važna je i uloga mineralne vode za zdravlje zuba.Najvažnije je od ranog djetinjstva steći naviku dolaženja k stomatologu. Kada počnu rasti trajni zubi, onda se mora-mo najviše skrbiti o njima.

3. Od kada se već može znati kakve ćemo imati zube ?- Još u vrijeme trudnoće majka utječe na naše zube. Ona to čini svojim oda-birom hrane: vitaminskim tabletama, mlijekom, mliječnim proizvodima...Kada se beba rodi i kada joj počnu ni-

cati prvi zubi, preporuča se skrb o nji-ma poslije svakog obroka.

4. Kada stomatolog preporuča nošenje zubnih proteza ?- Stručni naziv za ovo pomagalo je or-todontski aparat. Postoje dvije vrste: fik-sni i mobilni. Fiksni se nosi stalno, a mobilni se može povremeno vaditi iz usta. Mobilni aparat se nosi do 18. go-dine, a fiksni u kasnijim godinama. Svr-ha im je estetsko poravnanje nepravil-no raspoređenih zuba.Ortodontske aparate treba nositi redo-vito jer je konačan ishod višestruko ko-ristan: lijepo posloženi zubi koji će biti dulje zdravi. Zubi koji nisu ravno poslo-ženi skloniji su bržem kvarenju jer se teže čiste.

5. Ovisi li kvaliteta zuba od njihove boje ?- Ne. Boja naših zuba ovisi o nasljeđu i o dentinu. Bijeljenje zuba nitko ne pre-poruča. Svaki stomatolog će rado ski-nuti naslage kamenca koji nastaje od: kave, čaja ili sokova.

6. Često vidimo ukrase na zubima.O čemu se radi ?- To su cirkoni. Od svih vrsta ugradnji, on je najbezazleniji jer se najmanje

oštećuje sam zub. Zub se ne brusi, na-nese se samo malo kiseline koja napra-vi male rupice u koju se ugradi cirkon. Ugrađen cirkon može stajati na zubu oko tri mjeseca i postupak se može po-noviti tako što će se ta površina prvo temeljito ispolirati.Zub se ne može pokvariti jer je ugra-dnja s prednje strane zuba.

7. Kakvo je vaše mišljenje o toj ugrad-nji ?- Nikome se ne može zabraniti. Češće je ugradnja cirkona zastupljena kod uz-rasta od petog do osmog razreda.

8. Na raznim dijelovima tijela možemo vidjeti i pirsing. Postoje li neke opa-snosti ? - Pirsing je pitanje izbora. Važno je da ga obavi stručna osoba u sterilnim uvjeti-ma. U suprotnom, infekcije su ne mogu izbjeći. Nikada ne bih preporučila pir-sing na jeziku ili ustima jer su jako bol-ni otoci, a može se dobiti i težak oblik hepatitisa.Zahvaljujemo našoj sugovornici na ko-risnom razgovoru. Nadamo se da će i vama višestruko pomoći .

Barbara Kraljičak, 7.a Ana Glavaš, 7.a

SVAKODNEVNO ZUBE TREBA PRATI

NAJKRAĆE 3 MINUTEPitali smo:

Lidiju Petrićdr. stomatologije

... specijalistički kutak

Lijepi i zdravi zubi su ne samo naš ukras već i nužnost za zdravlje našeg organizma. Kako zube možemo održati što dulje zdravim i o tome što je to još i u modi u svezi sa zubima, pročitajte u sljedećim redovima .

14 dvorac

15dvorac

SVAKODNEVNO ZUBE TREBA PRATI

NAJKRAĆE 3 MINUTE

Provjera sluha našim učenicima

Svake godine su učenicima sedmih razreda pro-vjerava sluh jednom od najučinkovitijih metoda-screening metodom. Nešto više o svemu smo saznali od dr Mirjane Jakić.Svakome učeniku u dobi od 13 godina provje-ravamo čuje li dobro na lijevo ili desno uho au-diometrom. Ako se dogodi da učenik ne čuje do-bro na jedno uho prvo posumnjamo na nakupi-ne u zvukovodu. To možemo pregledati otosko-pom. Ako se naše sumnje pokažu opravdanim onda mu te nakupine otklanjamo ispirivanjem. Poslije tog postupka ćemo ponoviti pregled. Ako rezultati ni tada nisu bolji onda učenika šaljemo na specijalistički pregled u KBO, na

odgovarajući odjel gdje će se napraviti detalj-nije pretrage. Tražit će se uzrok slabog sluha i pokušati na vrijeme otkloniti uzročnik. Razlozi mogu biti: povučeni krajnici ili česte upale uha i nosa. Djeci kojima se nije moglo pomoći na dru-gi način mora se prepisati slušni aparatić. On će im pomoći u svakodnevnom životu jer zbog sla-boga sluha takva djeca ne postižu dobre rezul-tate u školi.

dr Mirjana Jakić

Nikome nije ugodno dobiti cjepivo, ali svi znamo da se moramo cijepiti i da nam ono čuva zdravlje koje je najveća dragocjenost svakog djeteta i odraslog čovjeka. Zašto smo se ovoga puta cijepili? Protiv kojih će nas bolesti štititi ova cjepiva i koje su to bolesti, saznat ćete u ovome tekstu.1. Protiv kojih bolesti smo se cijepili?-Cijepili smo se protiv tuberkuloze i hepatitisa B.

2. Jesu li to zarazne bolesti?-Hepatitis B je virusna zarazna bolest, a tuberkulo-za je bakterijska zarazna bolest.

3. Koliko se puta trebamo cijepiti protiv tih bolesti?-Protiv hepatitisa B se treba cijepiti tri puta kako bi se stvorila zaštita, u šestom razredu osnovne škole u razmaku od jednog mjeseca između prve i druge doze. Između druge i treće doze razmak mora biti pet mjeseci. Protiv tuberkuloze ste se cijepili odmah po rođenju, ali to nije dovoljno. Cijepi-li ste se u drugoj godini života. Cjepivo se dobiva u drugom i sedmom razredu osnovne škole.

4. Kakve su to bolesti?- Hepatitis B je teška upalna bolest jetre koja se pre-nosi spolnim kontaktom i preko krvi zajedničkom uporabom pribora za intravenoznu primjenu dro-

ge. Ne postoji lijek protiv virusa pa se primjenjuje učinkovito cjepivo. Prenošenje tuberkuloza s čovjeka na

čovjeka je moguće kašljanjem, kihanjem i govorom.

5. Koji su simptomi tih bolesti?-Inkubacija kod hepatitisa B traje od 2 do 6

mjeseci. Prvi simptomi su: umor, gubljenje teka, povraćanje, vrućica, žutica kože i bjeloočnica.Inkubacija kod tuberkuloza traje od 4 do 8 tjedana. Najčešći znako-vi plućne tuberkuloza su: malaksa-lost, povišena temperatura, bljedi-lo, pojačano znojenje, gubitak teka i težine i nevoljkost.

6. Jesu li bolesti česte?-Procjenjuje se da u svijetu ima oko

250 milijuna ljudi koji nose virus he-patitisa B.

Od tuberkuloza boluje oko 30 milijuna ljudi.Ivana Krivak, 7.a

Valerija Brućić, 5.a

Dobro čujemo, ali ne marimo!

Iglice koje čuvaju naše zdravljeUčenici naše škole su se cijepil i

... specijalistički kutak

16 dvorac

Naša škola je bila domaćinom još jednog kulturnog događaja. Ponosni smo što

smo ovoga puta ugostili znamenitoga pisca Matka Marušića na Dan zaljubljenih.

Ušavši u učionicu broj 12 ispunio ju je isto-ga trenutka svojim humorom, smijehom, dalmatinskim naglaskom i ljubavlju prema svojoj kćeri Mariji. Odmah nam je rekao najvažniju stvar, to je škola i učenje. Dobri učenici završavaju dobre škole. Kada završe dobre škole dobivaju bolji posao koji je do-bro plaćen.

-To vam govorim iz osobnog iskustva. Potječem iz jedne jako siromašne obitelji koja mi nije mogla pružiti ni ono najvažnije. Prvi puta sam oprao zube s devetnaest godina. U školi me je usmjeravala moja učiteljica. Škola mi je spasila život. Ona mi je omogućila da iz jednoga teškoga života odem u jedan lijep i normalan. Čitanjem postajete bolji učenici iz svih predmeta. Nema veće radosti i ljepše zabave od lijepe knjige. Nemojte se zadovoljiti filmovima jer oni nikada nisu vjerni prikaz onoga što piše u knjizi.

Kada ste postali pisac?

- Pisac sam postao iz nesreće, u vrijeme kada me je napustila prva supruga i otišla s našim sinom Berislavom u Švicarsku.

Sinu sam pisao priče i osluškivao njegove potrebe punih 20 godina. Joško Marušić, znameniti karikaturist, predložio mi je da napišem prvu knjigu. Tako je nastala moja prva knjiga Snijeg u Splitu. Druga knjiga je nastala u Domovinskom ratu i zove se Plaču li anđeli ?Duboko me se dojmila smrt dvojice dječaka u Slavonskom Brodu.

Tu knjigu sam posvetio sinu Stjepanu.

Kome ste posvetili knjigu Škola plivanja i kako ste se odlučili za taj naslov?

-To je jedna humoristična knjiga. U njoj ne možete pronaći prostog i uvrjedljivog hu-mora. Bit ove knjige nije da bude smiješna. Htio sam naglasiti da se problemi mogu riješiti i šalom. Knjiga se ruga roditeljima koji neizmjerno vole svoju djecu pa u toj lju-bavi znaju i mnogo griješiti. Iz te beskrajne ljubavi prema djeci nastaje nesporazum od velikih očekivanja. Roditeljstvo je kao škola plivanja. Mnogi mladi postaju roditelji, a ne znaju kako se odgajaju djeca. Najteži posao na svijetu je biti roditelj, a ne postoji škola u

kojoj bismo naučili kako se dobro odgajaju djeca. Djeca najviše vole kada roditelji s njima razgovaraju. Recite to svojima sada kada se vratite kući..

Je li istina da ste izjavili kako o svojoj ženi ne biste napisali knjigu jer bi bila jako smiješna?

-Moja žena je pametnija od mene. Marlji-va je, fina i inteligentna. Smiješno je koliko smo različiti i pored te velike ljubavi koja nas povezuje. Muški su romantični, a žene su racionalne.

Koje djelo najviše volite?

-To je isto kao da pitate roditelje koje dije-te najviše voli. Svako dijete je jedinac. Ne-procjenjivo i neponovljivo.

Koliko mislite još knjiga napisati?-Želio bih što više ili barem još dvije. Želio bih napisati jednu smiješnu knjigu o medi-cini. Nju bih posvetio svojoj ženi. Napisao bih Snijeg u Splitu- 2. dio. Nju bih posvetio svojemu ocu.

Koliko dugo pišete jednu knjigu?-Trebam mnogo vremena. Jer mi pisanje nije jedini posao. Radim kao profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Ne mogu pisati kada nema moje male Marije, a ne mogu ni kada je tu jer ona traži svoje stvari i vrijeme za sebe. Ona pregleda moje stra-nice, ispravlja i pita. Supruga je najstroža čitateljica. Tako moj rad na jednoj knjizi može trajati i do 4 godine.

Poznati ste i po čuvanju vrijednosti hrva-tskoga jezika?

-Istina. Zašto izgovarati tuđe riječi kada ima-mo svoje. Ljepše je i pravilnije reći računalo nego kompjutor. Jezik je odraz naše duše i tradicije.

Imate li neki hobi?

- Ništa me ne zanima, samo moja Marija. S njom gledam ozbiljne filmove, vodim oz-biljne razgovore iako ima samo deset go-dina. Vrijeme s Marijom mi je najvažnije. Važno je s djetetom gledati ozbiljan film i objašnjavati mu sve što ga zanima.

Nedostaje li vam Split?

-Tamo sam rođen i odrastao. Mnogo mi znači taj grad. Ne zato što je bolji od Za-greba. U Splitu ne bih mogao dobiti posao koji ovdje radim pa sam zato još uvijek u Zagrebu.

Ne znamo jesmo li vam prenijeli barem dio ovoga ozračja? Bilo nam je lijepo. Vrijeme prebrzo proletjelo. Ostatak vremena smo utrošili uzimajući autograme i kupujući novu knjigu. Valentinovo je. Zar knjiga nije najbolji dar voljenoj osobi?

Novinari

Susret s književnikom Matkom Marušićem

Najvažnije u životu je škola i čitanje lijepih knjigaVrijeme je prebrzo prolazilo, a u nama su se rađala mnogobrojna pitanja o životu i radu ovoga znamenitoga pisca za djecu i odrasle. U svojim djelima oživljava mnoge životne teme i pomaže nam u rješavanju mnogih dvojbi koje nas znaju opteretiti. Pročitajte o najvažnijim stvarima u životu ovoga pisca, oca i supruga.

17dvorac

kazališna predstaveDragan Babić, 1.c

Predstava mi se jako svidjela. Najsmješniji dio mi je bio kada se pojavio vrag i crvena svjetla.

Sara Hašćić, 1.b

Bilo je zanimljivo i zabavno. Najsmješnije mi je bilo kada su dje-ca vikala.

Jelena Maslarić, 1.d

Glumci su bili super. Najviše mi se svidio lik postolara.

Sven Barić, 3.c-

Sve je bilo odlično. Najviše mi se svi-dio lik vraga, a najmanje lik bake.

Matea Mikolaš, 4.b

Predstava je bila malo tužna i malo vesela. Najtužnije mi je bilo kada je postolar patio zbog siromaštva i nije imao za kruh, a najsmješnije mi je bilo onda kada su prolaznici vikali. Neke je uplašilo kada je vrag kucao na vrata.

Magdalena Kraljičak, 4.b

Najviše mi se svidjela postolaro-va sreća s djecom koja više nisu tražila kruha. Najviše mi se svidio lik postolara koji je radio svoj po-sao, a nitko mu nije plaćao.

Barbara Kraljičak, 7.a

posjetil i smo...

Karlo Bojčić, 7.b

Uživio sam se u tu predstavu. Bila je jako napeta. Očekivao sam nešto više. Uplašio sam se kada su pucali.

Jovana Jarić, 7.c

Nije mi ništa bilo zanimljivo. Očekivala sam mnogo više od te predstave.

Branimir Kupčarić, 8.dScenarij je dobar, kostimi su bili odlični. Nasmijalo me je tipično žensko svađanje.

Jovana Karan, 8.d

Pohvalila bih cijelu predstavu, a osobito zvučne efekte.

Postolar

i

vrag

Održana je 6.11.2004. u 19 sati u HNK-u

Osamžena

Najvažnije u životu je škola i čitanje lijepih knjiga

18 dvorac

S uzbuđenjem smo očekivali dolazak Stjepana Tomaša i razgovor s njim. Kada je ušao u učionicu,

malo nas je zbunio s ispitivanjima kao da smo na satu književnosti. Najbolje je bilo kada smo mi dobili prigodu da nešto novo saznamo o njegovu stvara-laštvu i životu.

- Čitali smo mnoga vaša djela, a sada nas zanima ovo najnovije.Nedavno sam objavio roman za djecu Halo, ovdje komandosi. Radi se o jednoj suvremenoj temi. Na pisanje me je potaknuo jedan novinski članak u kojem jedan otac traži nestalo dijete i nudi nagradu za bilo koju informaciju.

- Kakvi su likovi i događaji?Događaj je stvaran. Bio sam inspiriram i onda nije teško napisati jedno zanimlji-

vo djelo. Likovi su: dječak Leon, njegovi roditelji, njegova sestra i studentica koja ih je čuvala.

- Najveće inspiracije?Moja najdublja inspiracija bio je Domo-vinski rat i veliko stradanje svih naših ljudi, osobito djece. Tako su i nastala moja najveća djela, koja vjerojatno, čita-

te za lektiru: Dobar dan, tata!, Moj tata spava s anđelima i Mali ratni dnevnik. Najviše su me dojmile sudbine djece koja su ostala rano bez roditelja i one aktualne, svakodnevne.

-Jeste li nekada pisali o sebi?U svim mojim djelima ima ponešto iz moga života, osobito iz djetinjstva.

- Koja je razlika između našeg i vašeg djetinjstva?Postoji jako velika razlika. Današnjoj djeci treba više vremena za druženje, više prijatelja i igre. Ja sam sve to imao jer nije bilo računala i televizije.

- Kako se zove vaše prvo djelo?Moja prva knjiga je nastala sasvim slučajno. Na početku književnog stva-ranja pisao sam samo za odrasle, a

STJEPAN TOMAŠ

Televizijske sapunice su najbolje za poslijepodnevni san!

O M I LJ E N I P I S A C M N O G I H G E N E R A C I J A

O posjetu poznatog pisca našoj školi i promociji najnovijeg romana HALO, OVDJE KOMANDOSI!

19dvorac

Televizijske sapunice su najbolje za poslijepodnevni san!

onda je jedna izdavačica zatražila da napišem nešto i za djecu. Tako je na-stao Moljac i noćni čuvar, moj prvi ro-man za djecu. Izvodi se i kao radiodra-ma. Tiskan je u vrijeme mojih studen-tskih dana, 1972. godine.

- Koliko vam je potrebno vremena za jednu knjigu?

Trebam mnogo vremena samo zbog građe koju znam tražiti i po nekoliko mjeseci. Pisanje je za mene samo hobi jer radim kao profesor hrvatskog je-

zika u srednjoj školi. Posao mi je na pr-vom mjestu, a ostatak vremena provo-dim pišući.

- Što mislite o drugim dječjim pisci-ma?Sve ih cijenim, a osobito Krilića i Gar-daša. Sva njihova djela sam pročitao.

- Koje vam je djelo donijelo najveće priznanje?Za djelo Dobar dan, tata dobio sam Na-gradu Ivane Brlić- Mažuranić. Ono je prevedeno na talijanski i slovački jezik.

- Imate li neobjavljenih djela?Nemam. U tisku se nalazi roman o Franji Krežmi, znamenitom violinistu. Njegov život je bio jako zanimljiv. Po-stoji jedan podatak koji mnogima nije poznat, a to je da je Krežma dobio upa-lu uha i poslije tjedan dana umro.

- O kojem ste zanimanju maštali kada ste bili dijete?Želio sam biti numizmatičar, šahist i nogometaš.Razgovor s našim gostom bio je pred-viđen da traje dva školska sata, ali

se oduljio mnogo više. Iskoristile smo svaki trenutak kako bismo što više saz-nali o njemu. Postavile smo mu kratka pitanja.

1. Najdraža glazba?Nekada sam svirao klarinet. Slušam samo stariju glazbu.

2. Najdraži filmovi?Ne volim američke filmove. Najviše vo-lim pogledati švedski, češki, mađarski ili poljski film? Imaju više duše i nisu komercijalne prirode.

3. Vaše mišljenje o sapunicama?Nemaju nikakvu umjetničku vrijednost, ali se opet gledaju. Divim se njihovim tvorcima koji znaju izmisliti toliko zaple-ta. Meni one ne smetaju jer u vrijeme njihovog prikazivanje sam kod kuće i spremam se na poslijepodnevno spa-

vanje. Gledajući ih, tako brzo zaspim da ništa ne uspijem zapamtiti. Fabula je tako jednostavna i često smiješna.

4. Jeste li strog profesor?Nisam jer volim svoj posao. Kao sred-njoškolac imao sam slabe ocjene iz hr-vatskog jezika.

Na kraju druženja zamolili smo na-šeg gosta da nešto poruči našim učeni-cima.Prvi put sam u vašem mjestu i jako mi je drago što sam se odazvao pozivu.

Učenici su postavljali zanimljiva pita-nja. Doći ću opet, samo me pozovite. Pročitajte mnogo zanimljivih knjiga jer je pročitana knjiga najveće bogatstvo.

Sandra Ivić i Marina Basić

Lektira je za mnoge nešto teško ili nešto što se izbjegava kako tko zna i umije. Učiteljica J. Berak se potrudi-la da taj «lektiritis», bolest nečitanja, ne uzme maha. Zato se sati lektire osmišljavaju na najrazličitije načine, a najpopularnija je sudnica. Nju učenici najviše voleBili smo na jednoj sudnici u 7 razredu 28.10.2004.godine. Sve je bilo kao pravoj sudnici tužitelj, bra-nitelj, svjedoci, porotnici i sutkinja. Mještani jednog velegradskog pod-zemlja optužili su Miku koji je ubio kći Evicu u alkoholiziranom stanju.

Suđenje je bilo jako napeto i neizvje-sno sve do samoga kraja. Sutkinja Ja-dranka Berak, učiteljica hrvatskog je-zika, pomno je pratila tijek suđenja i usmjeravala ga kada je to trebalo. Svi su imali prigodu pokazati svoju krea-tivnost i jezične sposobnosti. Svi smo se lijepo zabavili. Nadamo se da će i sljedeće sudnice biti tako zanimlji-ve i zabavne. Za radoznale, Mika je oslobođen krivnje zahvaljujući «bor-benosti» svoje braniteljice Barbare Kraljičak.

Marija Primorac, 7.a

Lektira je nešto što će se pamtiti...

Joj, ta lektira!

20 dvorac

... sport

Županijsko natjecanje u šahu

Prije polaska na put bili smo svi uzbuđeni u iščekivanju natjecanja i rezultata koje ćemo ostvariti. Bilo je to ugodno iskustvo. Naš tim su činile ove učenice: Kate Tuzlak, Josipe Puškarić i mene, Ane Medić. Na ovome natjecanju sudjelovalo je pet škola. Na početku susreta smo odigra-li nekoliko igara za upoznavanje i zai-gravanje. Prve dvije partije smo izgubili i to je utjecalo na naše sljedeće partije. Nismo se vratili na s jednim odličjem kući jer smo osvojili peto mjesto, ali smo bogatiji za mnogo novih prijatelj-stava i poznanstava. Važno je sudjelo-vati, zar ne.

Ana Medić, 7.b

Još jedna pobjeda je naša. Dan 13. 10. nije bio onakav kako bi ga doživjeli praznovjerni. Za nas je bio uspješan i sretan. Naš Ginko je odigrao utakmi-cu protiv Lavova iz Ladislavaca. Prva dva gola dali su A. Buljević i Siniša Stjepanović. Ubrzo ih je sustigao umor jer su natjecanja u zadnje vrijeme bila učestala. Lavovi su pokušali iskoristiti

našu trenutačnu slabost pa su nam za-tresli mrežu. A. Buljević se nije dao zbuniti i Lavovi su dobili još jedan zgo-ditak u svoju mrežu. Ubrzo je utakmica završila našom pobjedom. Držimo pal-ce našem Ginku!

Barbara Kraljičak, 7.a Ana Glavaš, 7.a

Fotografirala: Ivana Krivak, 7.a

Nogometno nadmetanje našeg Ginka i ladislavačkih Lavova

LAVOVI NISTE JAČI!

Najbolji šahisti naše škole našli su se na županijskom natjecanju u Strizivojni. O svim događanjima ćete saznati iz prve ruke od naše natjecateljice Ane Medić, učenice 7.b razreda.

Laka pobjeda i «brza» nogometna utakmica u Osijeku

Riječ je o utakmici koja je bila nape-ta od samog početka pa sve do kraja.Najvažnija utakmica do sada održana je 27.10.2004. godine u Osijeku s OŠ Vladimira Becića. Očekivanje naših igrača i navijača su bila visoka jer smo već navikli na dobre rezultate našeg Ginka. Utakmica je dobro započela za naše, zgoditkom Saše Novakovića. Kada je stiglo izjednačenje, S. Novaković

je zabio dva gola. Onda je došao red na A. Buljevića koji je dao čak 3 gola. Pomislili smo da će i sada biti lagana pobjeda. Ali...Sasvim nenadano smo primili čak 4 gola. Bilo je jako napeto, ali je pobjeda bila naša. Nogometaši će se odmarati do mjeseca ožujka kada će se na Dan športa održati finale. Očekujemo susret s OŠ Mladost.

Barbara Kraljičak, 7.a

Nogometna utakmica Ginka i OŠ Vladimira Becića

Bilo je «gusto», ali se isplatilo!

21dvorac

Naučite nešto o odbojci ili proširite svoje znanje o ovom zanimljivom športu! Sve to vam nudimo u sljedećim redovima

Engleski naziv za odbojku je Volleyball i on se rabi u svim zemljama engleskog i njemačkog jezičnog područja.To je kolektivna športska igra u kojoj sudjeluju dvije momčadi.Svaka momčad ima po šest igrača s dvije strane mreže.Igra se dijeli na setove,a setovi se sastoje od bodova.Utakmica traje dok jedna momčad ne dobije tri seta.Set dobiva ona ekipa koja prva osvoji 15 bodova.Razlika u bodovima mora biti najmanje 15:13. Današnji oblik odbojke izumio je Amerikanac G.W.Morgan 1895.go-dine.U Europi odbojka se igra od 1917.godine.Donijeli su ju američki vojnici koji su sudjelovali u Prvom svjetskom ratu.Od 1923.godine odbojka se igra u Africi.Igralište može biti u dvorani ili u prirodi.Promjer igrališta je 18X9 m.Stupovi mreže ukopani su najmanje pola metra izvan bočnih stra-na.Gornji rub mreže opšiven je platnom u širini od 5 cm.Razmak između gornjeg ruba mreže i tla je različit.Za seniore243 cm,240 cm za juniore,224 cm za juniore,224 cm za seniorke i 220 za ju-niorke.

sport ...

Dopušteno je :- odbijati loptu dvjema rukama istodobno- odbijati loptu bilo kojim dijelom tijela iznad pojasa- odbiti loptu tri puta prije nego što bude upućena preko

mreže- pri blokiranju rukom nadvisiti mrežu- blokirati loptu na protivničkom polju- lopta smije dotaći mrežu

Zabranjeno je:- zadržavati loptu u ruci- odbijati loptu dva puta- dotaći tijelom mrežu- prijeći središnju liniju- igraču iz stražnjeg reda prebaciti loptu ako je ona iznad

gornjeg ruba mreže- smečirati nad protivničkim poljem- mijenjati pozicije igrača u trenutku serviranja

ODBOJKAOmiljeni šport naših mladih - naučite nešto više o njemu

PRAVILA IGREU igri sudjeluju dvije momčadi.Svaka ima po šest igrača.U trajanju jednog seta dopušteno je šest izmjena igrača.Igrači se mijenjaju u vrijeme igre i to na zahtjev kapetana uz odobrenje pomoćnog ili glavnog suca.Utakmicu vodi glavni sudac i pomažu mu pomoćni suci.Glavni i pomoćni sudac odluke donose zviždanjem.Strane igrališta izmjenjuju se nakon svakog seta, a u petom setu poslije osmog boda.

22 dvorac

Ivana Krivak 100m i 300m

Sanja Šekerović 100m

Najbolje rezultate postigli su ovi učenici:

Siniša Stjepanović 3. mjesto 100m - bronca

Tomislav Halauš 3. mjesto 300m - bronca

Ivan Tot 3. mjesto skok u vis - bronca

Igor Krstić 5. mjesto skok u vis

Marko Valentić 3. mjesto bacanje kugle - bronca

Boris Molnar štafeta 2. mjesto - srebro

Tomislav Halauš štafeta 2. mjesto - srebro

Igor Krstić štafeta 2. mjesto - srebro

Siniša Stjepanović štafeta 2. mjesto - srebro

SPORTAŠ ISPORTAŠICA

GODINE

Siniša Stjapanović, 8.d

Kata Tuzlak, 8.a

2. mjesto u gradskome natjecanju,2. mjesto na županijskome natjecanju4. mjesto na poluzavršnom državnom natjecanju.

Boris Molnar i Marin Andrijanić, 8.b

Marko Valentić i Igor Krstić, 8.c

Djevojčicenajbolji rezultati:

Ivan Tot,

Dino Majer i

Ante Primorac

učenici 8.a razreda

Rezultati s međužupanijskognatjecanja iz atletike

... sport

Naši atletičari su osvojili i:

Ivana Krivak, 7.a

23dvorac

Sto trideset godina tjelovježbe u hrvatskim školamaKako se taj dan obilježio u našoj školi i tko je sve sudjelovao? Brzo ćemo vam otkriti.

Svake godine na dan 25. stu-denog obilježava se obljetnica uvođenja TZK u hrvatske škole. Tako je bilo i ove godine u našoj školi. Prvi sat u svim smjenama je bio posvećen F. Bućaru koji je i zaslužan za ovo djelo. Članovi naše radijske skupine pročitali su

zanimljive tekstove na tu temu, a učitelj Petar Grkinić je uredio panoe na tu temu.

Učenici viših razreda su pokazi-vali vježbe po učionicama osta-lim razredima i svi su zajedno vježbali uz glazbu. Sve aktivnosti je organizirala učiteljica tjelesne i zdravstvene kulture B. Peller.

Mali novinari

sport ...

Naša novinarka - pobjednicaO natjecanju u krosu i o ostvarenim rezultatima. Neočekivana pobjeda u trčanju na 1200 m naše novinarke Ivane Krivak, učenice 7.a razreda.

Dana 19. 10. 2004. godine na osječkom hipodromu odr-žano je natjecanje učenika osnovnih škola u krosu. Na tom natjecanju sudjelovali su i naši učenici u uzrastu od 3. do 8. razreda. Na stazi dugoj 600 m utrkivale su se učenice trećih i četvrtih razreda. Najbolji rezultat, za našu školu ostvarila je učenica Magdalena Kraljičak. Osvojila je 5. mjesto, a deseto učenica Ivana Bojčić. Zatim je uslijedila utrka na 800m za dječake i djevojčice petih i šestih razreda. Naši učenici na toj utrci nisu osvojili neke veće rezultate. Ali, nije tako ostalo. Utrka na

1200 m bila je na zavidnoj razini. Trčali su učenici sedmih i osmih razreda. Naša novinarka je Ivana Krivak je osvojila prvo mjesto. Sretni smo zbog nje. Učenici Kata Tuzlak i Siniša Stjepanović se mogu pohvaliti dobrim nastupom.Naš Ginko je ostvario dobre rezultate i moramo biti zadovoljni.

Barbara Kraljičak, 7.a Ana Glavaš, 7.a

Fotografirala: Martina Biljuš, 7.a

Spomen na lik i djelo Franje Bućara, promicatelja tjelesne i zdravstvene kulture u hrvatskim školama

SPORTAŠ ISPORTAŠICA

GODINE

24 dvorac

... razbibriga

Poznato nam je da živimo u potro-šačkom svijetu, gdje se sve prodaje i kupuje. Nitko i ne pomišlja koliko je stabala moralo biti srušeno za: papir-nate vrećice iz pekarnice, dnevni tisak, letke, kartonske kutije i raznovrsnu ambalažu od papira koja se pri kupnji proizvoda samo odlaže u smeće. Svaka naša učionica ima po jednog Papirka, mjesto gdje se odlaže samo papirnato smeće, koje spremačice odlažu u kon-tejnere predviđene samo za papir. Re-cikliranjem starog papira čuvamo svoje šume koje nas daruju čistim zrakom. Kada želite baciti u nepovrat i najmanji papirić, sjetite se da je naša šuma time osiromašena za jedno stablo.

U mjesecu rujnu se svake organizira akcija prikupljanja starog papira na našoj školi. Tako je bilo i ove godine. Odaziv učenika i roditelja je bio bolji od prošlogodišnjeg.

Ivona Valentić, 5.a

... eko kutak

U našem selu uređeno je nekoliko dječjih igrališta. Tako su trudom čelnih ljudi i donatora djeca dobila prostor za igru i odmor.

Ne zadugo, na igrališta dolaze naši stariji sumještani koji uništavaju ljuljačke i tobogane, bacaju smeće i ometaju djecu u igri. U večernjim satima se od njihove vike ne može spavati.Pitamo se s razlogom za koga su ta igrališta napravljena i treba li se smeće odlagati na tim površinama koja su namijenjena dječjoj igri.

Dragana Dokić, 5.c

Sanja Karaica, 5.c

Zelenilo našeg školskog dvorišta je na-daleko poznato. Svi se trudimo da tako i ostane. Krajem mjeseca listopada za-sađene su sadnice čempresa. Učenici sedmih razreda su pomagali pri sadnji ovog prekrasnog drveća. Us-pješno su obavili svoj posao. Sljedećih godina, dok ovo drveće bude raslo, pratit će i dočekivati mnoge generacije učenika.

Ana Glavaš, 7.a

O rujanskoj akciji skupljanja papira u Osnovnoj školi Tenja. Rezultati bolji od prošlogodišnjih.

Zajedničkim akcijama do novoga izgleda školskog dvorišta

Izgledom školskog dvorišta već neko vrijeme nismo zadovoljni, a razlozi su opravdani. Zima i sol je učinila svoje kao najnovija plinifikacija koja je sa sobom donijela mnogo razrovane zemlje. Na tu temu smo

razgovarali s našim ravnateljem T. Jurčevićem. On nam je obećao da će se oko škole napraviti stazice, klupice za sjedenje i posaditi novo zelenilo. Sve radove će izvoditi učenici sa svojim učiteljima. Ova akcija će sigurno probuditi veću svijest o očuvanju okoliša.

Maja petrović, 5.c Dragana Rašetić, 5.c

Čuvajmo svoješume i zaradimo

za izlet!

1. 4.a = 344 kg2. 6.b = 154 kg3. 5.c = 129 kg4. 5.a = 125 kg5. 4.b = 113 kg6. 5.b = 110 kg7. 8.d = 99 kg8. 3.d = 80 kg9. 8.b = 80 kg

10. 2.b = 69 kg11. 6.a = 66 kg12. 4.c = 64kg

13. 7.a = 48 kg14. 3.d = 45 kg15. 1.a = 45 kg16. 4.b = 43 kg17. 6.c = 43 kg18. 3.c = 36 kg19. 7.b = 21 kg20. 2.c = 20 kg21. 7.c = 12 kg22. 3.a = 11 kg23. 2.a = 8 kg

Rezultati akcije skupljanja papira održane 21. 9. 2004. godine

Papir nije smeće.Podignimo ekološku svijest.

Uz našu postojeću školsku ogradu zasađene su nove sadnice čempresa

Ekološka ograda

Možemo se pohvaliti čistoćom i zelenilom našeg školskog dvorišta. Odnedavno će ga resiti i sadnice čempresa.

Nebriga sumještanao dječjim igralištima

O uništavanju igrališta u našemu mjestu.

IGRALIŠTA ILI SMETLIŠTA?

Naša škola planira veliku akciju

Uređenješkolskog

okoliša

Uređenješkolskog

okoliša

25dvorac

Možda niste ni pretpostavili koliko su daroviti i inteligentni.Proširite svoje znanje o ovim lijepim životinjama. Inteligencija ovih životinja je veća od one koju imaju majmuni.Ovaj podatak govori o tome da su dupini po inteligenciji zanimljivija!Dupini nikada ne spavaju! Jedna polovica mozga uvijek im je budna,a nakon dva sata aktivnosti prebacuje se na drugu polovicu.Svoje mladunce doje na je-dan jako neobičan način.Zbog karakterističnog oblika čeljusti ženka ispušta gusti mlaz mlijeka ravno u usta mladog dupina.Udaljenost određuju vidom i bio-sonderom ili zvučnim radarom. Na čelu imaju masno tkivo koje im služi kao akustična leća pomoću koje usmjeravaju zvuk i određuju udaljenost.Zvukove koje dupini ispuštaju mogu biti toliko jaki da njima oma-me ribu.Ti zvukovi imaju i odgojnu vrijednost kada mama «viče» na svoju bebu dupina.

Razgovarali smo o ovom pomalo za-boravljenom zanimanju s Petrom Mijićem, iskusnim košarašem.

1.Koliko dugo se bavite ovim poslom?Ovim poslom se bavim oko 45 go-dina.

2. Kako ste se odlučili baviti baš ovim poslom?Potječem iz mnogobrojne obitelji. Teško se živjelo i moralo zaraditi za život i za platiti porez pa sam počeo raditi s dvanaest godina.

3. Što sve izrađujete?Pravim sve vrste košara. Najprodava-nije su košarice za aranžmane, za ru-blje i za kućne ljubimce. Tražene su i pleteni stolci, stolci za terasu i poli-ce za cvijeće.

4. Koliko vam je potrebno vremena za izradu jednog od ovih predmeta?Za jednu košaru trebam do dva sata, a za stolac oko 4 sata.

5. Je li naporan ovaj posao i kojim se alatom služite?

Da, vrlo je naporan. Prvo se uzgoji pruće koje se mora okopavati oko 2 godine. Kada naraste u visinu od oko 25cm, onda se ručno reže. Pruće se kuha 6-7 sati, a hladi se i do 12 sati. Na kraju se guli i odlaže na suho mjesto. Alat kojim se služim je veo-ma oštar. Služim se oštrim nožem, šilom i tucalo kojim se nabija šiba.

6. Od kojeg pruća se prave košare?Prave se od kuhanog pruća vrbe i bambusa.

7. Hoće li vas netko naslijediti u tom po-slu?Ne, moja djeca to ne žele raditi jer je to težak posao.

8. Zahvaljujemo se na razgovo-ru i možemo li očekivati vaš dola-zak u našu školu i da zainteresira-nim učenicima pokažete kako se izrađuju ovi proizvodi?- Da, svakako. Ja ću donijeti pruće.

Sanja Karaica Biljana Brocić

Dana 22. 4. svi ljudi ekološki prosvijećeni slave Dan planeta Zemlje. Naša škola je obilježila i Dan učeničke zadruge Ginko. Od osam sati je počelo prikupljanje staroga papira. Tom akcijom rukovodile su učiteljice Zlata Babić i Anđelka Buzjak. Na tehničkom dijelu posla pomagali su naši domari i ročnici. Odaziv je bio jako velik. Školsko igralište je bilo puno roditelja i učenika koji su stalno donosili papir i nestrplji-vo čekali u redu.

Čišćenje školskog dvorišta je predvodi-la učiteljica Draženka Glasovac sa zain-teresiranim učenicima. U školi su u to vrijeme bile u tijeku mnogobrojne ra-dionice koje su vodile naše učiteljice; slikanje na svili - Kornelija Prica, zla-tovez - Irena Randović, modeliranje –Jasna Vidović i Ana Šarac, crtanje na staklu – Mirta Primorac, recikliranje staroga papira – Željka Martinović, likovnu radionicu - Vadrana Petrović-Holik, male vezilje - Dušanka Klasnetić

i Mirjana Stanić...Naš školski štand bio je na svome mjestu i ispunjen mnoštvom naših proizvoda koje je mo-gao svatko kupiti po prigodnim cijena-ma. Marljive tete u kuhinji su se skrbi-le da nitko ne ostane gladan.

Kristina Magdić, 5.b

Slavica Šimić, 5.b

Kako je naša škola obilježila Dan planeta Zemlje i Dan učeničke zadruge Ginko?

Odužili smo se našem planetu. Pročitajte na koji sve način.

Šiba do šibe - košara

Sve je više obrta koji se gase i nestaju. Jedan naš sumještanin se bavi jednim takvim pročitajte o kojem se obrtu radi.

DUPINI SUNAJINTELIGENTNIJE

ŽIVOTINJE

eko kutak ...

^ ^

Ekolosški zživimoi djelujemo

26 dvorac

O čemu smo razgovarali sa župnikom i vjeroučiteljem, odmah saznajte.

Veliki broj novoupisanih učenika je dočekalo početak nove školske go-dine u našoj školi. Otuda je i potreba za novim učiteljima i za jednim vjeroučiteljem. Dobili smo novoga i mladoga koji je i župnik u Župi sv. Ane u Tenji.

1. Kakvi su vaši prvi dojmovi u radu s djecom?To je veliki izazov i velika obveza. Sredine u kojima sam do sada djelo-vao bile su male i nisu pružale velike mogućnost za red.

2. Uspijevate li uskladiti svoje obveze u školi i u župi? Malo teže. Župa je jako velika, ali uspijevam.

3. Od kada postoji želja za ovim pozivom?Da. Još kao dijete bio sam ministrant. Moji roditelji su pjevali u crkve-nom zboru.

4. Koliko dugo predajete vjeronauk?Imam relativno mnogo iskustva. Vjeronauk predajem osam godina. Prenijeli smo samo djelić našeg razgovora. Nadamo se da ste zadovoljni.

Ivana Krivak, 7.a, Martina Biljuš, 7.a

Дана 23.04.2005. године испред храма Светрог оца Николаја , сабрало се мноштво народа а са народом по традици дошли су и ученици 0.Ш. ‘’Тења’’ од првог до осмог разреда. Заједно са својим учитељима и разредницима тих одељења кренули су у Литију. По узору на Христов долазак у село Витанију, где је Христос васкрсао праведног Лазара и ова Литија креће из правца Цркве кроз село до Православнога гробља у нашем месту. Стигавши на одредиште свештеници су осветили врбине гранчице по узору на оне палмине гранчице, којима су махала деца поздрављајући Христов долазак у Јерусаслим и самом наменом била освећена. Иако је Он Цар Славе, долазио као најскромнији човек, јашући на магарету, деца су чистим срцем познала Спаситеља. Махала су палмовим гранчицама и бацала цвеће на пут којим је Исус Христос пролазио. Код нас нема палмових гранчица, па се беру младе врбове гранчице, које се после вечерње службе освештавају и деле народу, зато се Лазарева субота зове и Врбица. После послужења са кокицама и соком, кренули смо путем Цркве и махали врбиним гранчицама поздрављајући долазак Христов у Јерусалим. По доласку литијско сабрање је своју улогу поздрављајући Христа, наставили у Светом храму по узору на долазак Христов у велики Јерусалимски храм. Овај догађај остао је у сећању и дивној успомени, јер смо били весели и радосни што нас је Господ удостојио да нас прати лепо време, прослављајући овај велики радосни дан, дан дечије радости.

VASKRS На васкршње јутро, када се на истоку рађа сунце, литијом се три пута обилази око Цркве

и стаје пред затворена врата храма. У муклој, мучној и глувој тишини пролазе последњи тренуци

преиспитивања, стрепње, сузне и болне наде, пре бљеска васкршње радости.

Тада храм звонима проговара. Отвора своја врата Бљесне светлост. Уместо црних одора, беле. Уместо гроба, смрти и краја – рођење, радости и почетак.

Звона проговарају и јављају свету једину и вечну радост и нову истину: ‘’Жив је Господ!’’, док народ устрепталим срцем пева васкршњи тропар.

‘’Христос васкрсе из мртвих, смрћу смрт уништи и онима који су у гробовима живот дарова!’’ Истина васкрсења Христовог, већ два миленијума, а тако ће бити док је света и века, људе обасјава божанском радошћу. Велики

Петак је страшан, јер је дело људско. Васкрсење је радост Божије милости, наде и спасењ.

VRBICA

VASKRS

Razgovor s novim vjeroučiteljem

Župnik i vjeroučiteljJo s ip Dominkov ić

... vjerski kutak

27dvorac

1. Poznati roman za djecu Dubravka Jelačića Bužimskog zove se:a) Hrvatska mafijab) Europska mafijac) Tenjska mafijad) Čepinska mafija

2. Sad već kultni film iz devedesetih u kome vodeće uloge imaju Brad Pitt, Edward Norton i Helena Bonham Car-ter zove se:a) Klub boracab) Klub brzacac) Klub ovacad) Klub novaka

3. Grobnice drevnih egipatskih vlada-ra smještene su bile duboko u:a) hramovimab) školamac) piramidamad) dvorcima

6. Mujo je uhvatio zlatnu ribicu i poželio postati car, nakon sna budi ga sluga i govori mu hajmo prijestolonasljedniče Ferdinande danas putujete u Sarajevo. Što će se Muji dogoditi u Sarajevu?a) dobro će se natulumariti s prijatelji-ma na Baš- čaršijib) upoznat će lijepu Fatu i oženiti se.c) bit će žrtva atentata i to će biti povo-dom Prvom svjetskom ratu.d) bit će žrtva atentata i to će biti povo-dom Drugom svjetskom ratu.

4. Ovaj je veliki znanstvenik iz Like rođen daleke 1856. odgovoran za na-stanak izmjenične struje koju danas koristimo. Njegovo ime je:a) Ivan Krhab) Nikola Teslac) Thomas Alva Edisond) Albert Einstein

7. Prema Einsteinovoj specijalnoj teo-riji relativnosti, s brzinom tijela mijenja se i:a) ljepota tijelab) boja tijela

c) masa tijelad) vrsta tijela

8. Ako je jedan kut u trokutu jednak 90, a drugi 30 stupnjeva, onda treći kut mora bitia) pravi kutb) šiljati kutc) kut od 0 stupnjevad) kut od 60 stupnjeva

9. Fotosinteza je proces u kojem bi-ljke a) proizvode energiju pomoću ugljičnog dioksidab) udišu kisik i izdišu ugljični dioksidc) donose plodoved) puštaju korijenje

10. Proton je čestica u atomu koja a) ima eksplozivni nabojb) nema nabojac) ima pozitivni nabojd) ima emotivni naboj

11. Riba koja se omrijesti u Plitvičkim jezerima i krene nizvodno do mora, završit će u:a) Mrtvom morub) Jadranskom moruc) Crnom morud) Lavoru

12. U bitci kod Siska 1593. godine vojska hrvatskog bana Tome Bakača Erdoedyja porazila jea) tursku vojsku Hasan-pašeb) Napoleonovu vojskuc) vojsku klonovad) Džingis-kanovu vojsku

13. Koji je veliki skladatelj (bio) sretni otac dvadesetoro djece?a) Antonio Vivaldib) Mladen Grdovićc) Johann Sebastian Bachd) Michael Jackson

14. Instrument s najvećim rasponom tonova je:a) frula

b) tamburicac) orguljed) violina

15. Peterostruki zlatni olimpijski plivač Johnny Weissmueller poznat je i po tumačenju uloge:a) Tarzana b) Supermana c) Ramba 2d) Tita

16. Koji je legendarni zid srušen 1989.?a) kineskib) berlinskic) plačad) boli

17. Izbaci uljeza:a) bananab) jabukac) rajčicad) grah

18. Joseph Niepce je poznat po tome što jea) progutao najviše noževa u jednom danub) 1826. snimio prvu fotografiju c) otkrio tko je Jack Trbosjekd) 1789. pokrenuo francusku revolu-ciju

19. Što je bilo sloganom Francuske re-volucije iz 1789.?a) Sloboda! Jednakost ! Brat-stvo!b) Kruha i igara!c) Neka cvate tisuće cvjetova!d) Smrt fašizmu, sloboda naro-du!

20. Natpis na vratima američkih tramvaja »Keep hands clear« znači:

a). Operite ruke prije ulaska u tramvaj.b) Operite ruke po izlasku iz tramvaja.c) Držite ruke podalje od vrata.d) Pazite na osobnu higijenu.

Draga djeco!I ove smo godine pripremili za vas kviz znanja. Kao i prošle, neka će vam pitanja biti lagana i vjerojatno ćete odmah znati odgovor, a za neka druga morat ćete se potruditi. Želimo vam puno znanja i radoznalosti – jer dokle god želite znati više rastete i ople-menjujete se!KVIZ

kviz...

28 dvorac

U mjesecu travnju su svi zainteresirani učenici mogli jedno subotnje poslije po-dne provesti u prirodi. Organiziran je je-dnodnevni izlet u Jankovac po povolj-noj cijeni. Učenike su vodile učiteljice Branka Peler, Klara Bilić i Tatjana Budač.

Pješačenje nikome nije teško palo jer je u društvu sve lakšąe. Čist zrak, šuma, na-dmorska visina od 470m i pješačenje od oko jednoga sata utjecalo je povoljno na povećanu potrebu za hranom. Grah s ko-basicom je mnogima dobro došao, a oni izbirljivi su se morali zadovoljiti hranom koju su ponijeli od kuća.Poslije objeda je učiteljica Branka Peler organizirala natjecanja u trčanju na 60m i u bacanju loptice u dalj. Pobjednike su očekivale zanimljive nagrade. Ugod-no smo proveli vrijeme na ovome izletu. Uslijedilo je silaženje s Jankovca koje i nije bilo naporno kao uspinjanje. Stigli smo ubrzo svojim kućama. Ovo lijepo druženje ćemo svi pamtiti.

Karlo Bojčić, 7.b

Prikaz s ove ekskurzije nam je na ovaj zanimljiv način predočila učenica Jo-sipa.

O svome boravku u Splitu je pisala u pismu jednoj prijateljici. Pročitajmo ga!

Izlet u Jankovac... ekskurzije

Draga Ivana!Super sam se provela u gradu Splitu. Poznat je po mnogim znamenitosti-

ma. Lijepo mi je bilo prvoga dana na Marjanu iako sam se morala uspeti

na oko 600 stuba. Neki se nisu mogli uspeti do kraja jer im je to bilo jako

naporno. Vidjela sam noąnje primorskoga kraja. Drugi dan u ovome gra-

du je bio, također, zanimljiv jer smo obiąli jedan muzej. Vidjela sam razne

brodove koji su nekada plovili morima. Lijepo je bilo vidjeti mnogobrojne

starine kojima su se nekada ljudi sluľili. Vidjela sam Dioklecianovu palaču

koja ima ľeljezna, zlatna i medena vrata. Obilaze ju mnogobrojni turisti. U

gradu sam vidjela kip Marka Marulića, oca hrvatske knjiľevnosti. Fotogra-

firali smo se kraj njega kao kraj jedne velike cvjećarnice u kojoj su se naąoj

učiteljici svidjele orhideje. Bili smo i na Poljudu, ali se nismo smjeli penja-

ti na tribine. Na kraju smo obiąli Trogir. Eto, tako je zavrąio moj boravak

na ovoj ekskurziji.Pozdravlja te tvoja Josipa.

Izlet četvrtih razredau Splitu

29dvorac

PETAKPolazak u 21.00 sati. Putovali smo luksuznim autobusom starim oko četrnaest dana. U Zagreb smo svratili po vodiča koji nas jeupoznavao s mje-stima, običajima, znamenjima...

SUBOTAUjutro stajemo u Makarskoj. Posjećujemo muzej školjaka. Nakon Makarske idemo u hotel koi izgleda

užasno, no to nas nije spriječilo da se ludo zabavimo.

NEDJELJANakon doručka krenuli smo trajektom prema Korčuli. Poslije razgledavanja, okupali smo se u moru. Korčula je zbi-lja prekrasan gradić. Navečer smo išli u Disco; provod je bio dobar.

PONEDJELJAKKrenuli smo u razgledavanje Dubrov-nika koji je meni osobno najljepše mje-sto koje smo posjetili. Kada smo se vra-tili u hotel, slijedila je zabava do ponoći. To je bila luda i nezaboravna noć.

UTORAKImali smo cijeli dan slobodan. Iskoristili smo ga kako smo htjeli. Vrijeme je bilo predivno. Neki su se i kupali. Navečer smo se pakirali ali i zabavljali.

SRIJEDAKrećemo kući, no prvo idemo u Split gdje nas dočekuje simpatični vodič koji nas upoznaje s tim prelijepim gradom. Kasnije smo imali slobodnog vreme-na. Nakon Splita krenuli smo kući, a u Tenju smo stigli u 3 ujutro. Sve u sve-mu bilo je SUPER!

Kristina Bojčić, 8.b

Dan je bio obasjan suncem, kao stvo-ren za izlet. U 8.00 ispred naše škole je kreuo autobus u pravcu Baranje, krajnji cilj “Kopački rit”. Do mjesta gdje smo trebali pogledati dokumentarni film o “Kopačkom ritu” trebalo nam je oko pola sata vožnje. Film je trajao desetak minu-ta i bio je vrlo obavještajan. U 11 sati smo kenuli u obilazak “Kopačkog rita” brodicom. U obilasku smo vidjeli mnoge zanimljive biljke i životinje. Dolazak u Kneževe Vinograde bio je predviđen za 13 sati. Nakon odličnog ručka imali smo slobodno vrijeme koje smo iskoristili na najbolji mogući način: špricajući se vodom iz balona. Igrali smo i odbojku, a pred kraj našeg posjeta

Kneževim Vinogradima nek su se odlučili rashladiti kupanjem u svježoj dunavskoj vodi.Nakon zabavnog posjeta i kupanja, otišli smo u Batinu pogledati spomenike. Tamo smo se zadržali sat vremena. Nakon na-pornog i zabavnog dana, iscrpljani i umor-ni, ali s malo više znanja, oko 18.30 vra-tili smo se pred našu školu.

Ivona Matijević, 6.a

... b i l o j e SUPER !

28. svibnja 2005., šesti razredi proveli su na izletu

Ukratko o ekskurziji osmih razreda

Pogled na Korčulu

Zelenci - Maro I Baro (gore)i palača Sponza (dole)

U KOPAČKOMRITU

30 dvorac

Big Brotheri za Osmijeh djeteta

Konferencija za novinare je održana u Hotelu Osijek 20. ožujka s početkom u 17 sati. Marina, Alen, Saša i Zdravko bil i su na svojim mjestima u točno dogovoreno vrijeme. Time su pokazali svoju profesionalnost i ozbiljnost kojom nose svoju slavu unatoč njihovom opuštenom nastupu pred novinarima. Saša je prednjačio sa svojim biserima. Pisao je ljubavne poruke, mene pošarao po ruci kada sam zatražila zajedničku fotku, smijao se međusobnim šalama i upadicama...Ja sam bila pomalo začuđena i pitala sam se zar se baš ni malo nisu izmijenil i. Ono što mi se svidjelo je to da nisu opterećeni svojom slavom. To je pokazao svatko od njih, osobito Alen koji nam je svima prišao i pozdravio se pri ulasku u dvoranu.

... razbibriga

Što si prvo uradio kada si došao kući?

Alen: Na znam. Ne sjećam se. Znam samo da sam se dobro istulumario.

Kako se nosiš s velikom slavom?Saša: Dobro, nije teško. U početku je bilo malo čudno i naporno, a sada sam se već prilagodio tome da me ljudi prepoznaju na ulici i traže fotkanje. Zdravko: Nisam se nadao da će ovako dugo trajati. Drago mi je zbog toga. Marina: Nadala sam se tako nečemu i ostvarilo mi se.

Jesi li potrošio novce?

Saša: Ne. Ima još. Sada na tržnici prodajem grincag. Ovo nemojte snimiti, a vi objaviti.

Izgleda da se jedino ugodno osjećate ka-da vas snimaju.

Saša: Da, bez kamere smo razbacani poput grincaga po cesti.

Koje ćete dojmove ponijeti iz našeg grada?

Marina: Osijek mi je prelijep. Alen je razgle-dao građevine, a Saša motore.

Saša: Nisam prvi puta u Osijeku. Dolazio sam i prije na utakmice. Doći ću opet. Planiram dolazak na motorijadu u šestom mjesecu.

Riječ ima udruga Za osmijeh djeteta...

Kristijan Subašić, glasnogovornik udruge Za osmijeh djeteta dao je važne detalje iz onoga

Velike zvijezde RTL –a sudjeluju na preduskrsnom humanitarnom koncertu za djecu s posebnim potrebama iz našega grada.

I nama je važan dječji osmijeh!

31dvorac

Što je televizija?Pametno tele koje ima vizije.

Što znači obratiti se?Znači dobiti brata.

Što se prerađuje u rafinerijama?Drva.

Koji je najveći morski sisavac?Morski lav.

Kamo ide hrana iz želuca?Hrana iz želuca ide u pluća.

Čime dišu žabe?Škrgama.

Što je tempo?Tempo je dinamika.

Što su to mediji?To je skup riječi koji prenosi poruku.

Što su zbirne imenice?Zbirne imenice su izbirane.

O čemu govori pjesnik u pjesmi Jesen?Govori nam o izgledu jeseni u jesen.

Kakva je to višestruko složena rečenica?To je rečenica koja ima više slogova.

Gdje nastaju muške spolne sta-nice?Nastaju u mozgu i jajnicima.

Što je srčani zalistak?Frizura kada se zaliže kosa.

Što je snob?Vrsta skupocjenog konja.

razbibriga...

I nama je važan dječji osmijeh!

što će se dogoditi ove večeri. Organiziran je humanitarni koncert na koji su se rado odazvali Edo Maajka, Shorty i ekipa Big Brothera sa svojim glazbeno-scenskim na-stupom. Ovaj koncert je organiziran u svrhu prikupljanja novaca za uskrsne darove djeci s posebnim potrebama. Darove će dobiti djeca vrtića Kosjenka i dječji odjel KBC-a u Osijeku. Njima će sami gosti sutra, 21. ožujka podijeliti darove, a ne će biti zaboravljena niti djeca hrvatskih branitelja i djeca nestalih i poginulih branitelja. Sve su ulaznice za dvoranu na Zrinjevcu prodane, njih 3000. Važnu ulogu je odi-grao i organizator ovoga humanitarnog koncerta, osječko Poglavarstvo. Surađivale su i ove tvrtke: Končar, Noćni bar Patika, LURA, BOBI za osmijeh djeteta, Emanita...Ova Udruga ima i dugoročne planove u budućnosti.

Imaju želju za izgradnjom jednog centra gdje bi se sva spomenuta djeca mogla okupljati oko zanimljivih aktivnosti u želji da im se stavi osmijeh na usne i da ih se skloni od negativnog utjecaja ulice.

Nastavljamo razgovor ugodni...

Koliko će trajati show i što ste to pripre-mili?

Saša: Trajat će nekih četrdesetak minuta. Na ovome šalabahteru sve piše, a ja vam ne ću ništa reći. Ha-ha-ha.

Alen: Želimo se svima zahvaliti i djeci staviti osmijeh na lice.

Što sada radite?

Saša: Radim u jednoj marketinškoj tvrtci i zadovoljan sam.

Marina: Preselila sam se u Zagreb. Još se nisam zaposlila. Trošim polako roditeljski novac.

Zdravko: Čekam neki dobar posao. Živim u Zagrebu. Uživam intenzivno u životu. Mogu reći da nam se na neki način onih sto dana u kući polako isplaćuje.

Alen: Ženio bih se. Uživam. Tulumarim. Malo sam kod kuće.

Pomaže li vam Saša materijalno?

Marina: Da, da, sigurno.

Čuli smo da ćete biti angažirani na nekim projektima na RTL-u. O čemu se radi?

Marina: Na znam što bih novo rekla, osim da je sve u pregovorima. Oni su prepoznali našu popularnost pa nas žele iskoristiti.

Ima li nešto zbog čega žalite?

Marina: Za sada ne žalim ni za čim.

Zdravko: Zbog milijun kuna...

Saša: Zbog nekih dvoličnosti jedne osobe iz kuće o kojoj sam imao dobro mišljenja.

Što kažu prijatelji o boravku u kući?

Zdravko: Rekli su mi da me je Antonija nominirala, a od nje se nisam nadao.

Saša: Ne bih više komentirao.

Koliko ste svojih dana iz kuće odgledali?

Marina: mislim da još nije došlo vrijeme za to. Čekam dan kada će želja i radoznalost sazrijeti.

Zdravko: Možda tri. Ne znam.

Ovi dragi gosti su ubrzo otišli na jedan đir promenadom s jednom snimateljskom ekipom, a ja sam se još malo zadržala u predvorju hotela gledajući šale i zabavljanje ovih mladih i otkačenih ljudi. Tuga što nisam dobila priču od Ede Maajke je zamijenjena zadovoljstvom u druženju s ekipom Big Brothera.

Ivana Krivak, 7.a

B I S E R Č I Ć I

32 dvorac

Moja mama se zove Jasminka.Ima 39 godina.Srednjeg je rasta.Ima dugu smeđu kosu i smeđe oči.Moja mama i ja se u svemu slažemo.Između nas nema tajni.Ako nešto skrivim malo viče,ali brzo sve zaboravi i oprosti mi.Nastoji mi ispu-niti svaku želju.U svemu mi pomaže.Nikuda ne ide bez nas i sve slobodne trenutke provodi sa mnom u igri i šali.Ja volim svoju mamu i ona je najljepša mama na svijetu.Kad odrastem i budem imao novaca,kupit ću joj sve što poželi!

Predrag Milisav 4.d

Djeci ću dopustiti:da se igraju,da se druže s ostalom djecom,da idu kod prijatelja i da mogu ići sa mnom na bazene.Branit ću im:druženje s djecom koja bacaju petarde,drogiranje,penjanje po drveću i uništavanje onoga što imaju.Neću biti strog.Bit ću nježan i dobar prema njima.

Milan Penić 3.razred u Silašu

Moj djed se zove Mirko.On je nizak i ima sijedu kosuMoj djed i ja idemo u gradSvog djeda ja jako volimSvom djedu ja done-sem drva.

Boris Roksandić 2.c

Moja baka se zove Jovanka.Ona ima sijedu kosu i smeđe oči. Nosi naočale jer ne vidi dobro. Ona je stara. Ja svojoj baki pomažem brisati suđe.

Tamara Čivčija 2.c

Nikolina Mijatović, 8.d - Koloristička perspektiva (gore lijevo)Dolores Beraja, 8.b - Koloristička perspektiva (desno)

Ivana Šimić, 8.b - Valerske skale (dole)Ana Šokčević, 6.b - Valerske skale (dole)

Moja baka

Moj djed

Ja kao roditeljKristina Bojčić, 8.b - Koloristička perspektiva (gore)Marija Filipović, 8.b - Hladne boje (dole)

Mama i ja

Radovi s motivima seoskih stambenih i gospodarskihzgrada te konja sudjelovali su na likovnom natječaju StudijaTanay i UHULI-a Tradicija i suvremenost

33dvorac

More je beskrajno modro prostranstvo. Kad se sjetim mora, pomis-lim na slobodu. Ono može raditi što želi. Kada je ljuto, svom jačinom udara u obalu. Blistave kapljice prskaju posvuda, a pjenasti valovi potapaju obalu. Kada je more tužno, svuda oko nas je mirna površina. Čuje se šum nekih dalekih valova, glasanje galebova koji kao da pozdravljaju more. Kad je sretno, maleni razigrani valovi plivaju posvuda tako da niti jedan kutak mora ne ostane miran. Ako se itko pokuša približiti moru il i ga dodirnuti, maleni valovi će ga istog trena popljusnuti. Svuda se osjeti miris soli i puše lagan i topao vjetar. I tako more radi što god želi i kada god želi. Nitko ga ne može ukrotiti pa čak ni čovjek.

Dolores Beraja, 8.c

Zlatna i kasna jesen puna je zrelih grana.Volim te plodove sočne,to mi je najbolja hrana.Volim te, jeseni moja,puna si najljepših boja.Sve si nam dala i zato tebi hvala.

Matej Jukić 5b

Zimo draga, zimo mila,Zašto ne bi sretna bila?Zašto nam ne bi suncepodarila?Zubato il i blago da nam bude drago!

Igrat ćemo se do mile volje.I tebi će biti bolje.

Sretni bi bil i svi, a najviše ti.Marina Bartolović, 5.b

Moj najbolji prijatelj je Jakov. Visok je, snažan, pametan, duhovit, vješt je na računalu i voli l ijepe djevojke. Obožava glazbu kao i ja. Voli se lijepo odijevati i l ijepo izgledati. To mu i uspijeva. Vrlo je mudar i vjeran prijatelj. U njega se mogu uvijek pouzdati i znati da neće nikada odati moje tajne. Često je šarmantan i romantičan. Obožavam naše šetnje i razgo-vore. Zainteresirane za ovakvog dečka, navalite!

Branimir Luc, 5.b

More

Z i m a

Moj prijatelj

Ines Farkaš, 7.a - Deriviranje komplementarnog para bijelom bojom (gore)Svjetlana Orsag, 7.b - Valerske skale (dole)Anita Žalac, 7.a - Valerske skale (dole)

Anđa Alilović, 7.a - Koloristički izraz na plohi (gore)Veronika Krešo, 7.b - Deriviranje komplementarnog para bije-lom bojom (lijevo)Anita Žalac, 7.a - Valerske skale (dole)

Jesen

34 dvorac

Republika Hrvatska prihvatila je Konvenciju o pravi-

ma djeteta 1992.godine.To znači da se naša vlada

sada mora pobrinuti za to da svako dijete ima sva pra-

va iz Konvencije.Udruga AmnestyInternacional,koja se

bori za zaštitu ljudskih prava,a ona,dakako,uključuje

i dječja prava,na svojim web-stranicama www.am-nesty.hr rječnikom koje svako dijete može razumje-

ti objasnila koja su to dječja prava.Jer,jedno je od

tvojih prava da budeš upoznat sa svojim pravima! Da

krenemo od obrazovanja.Svako dijete ima pravo na

obrazovanje.Osnovnoškolsko obrazovanje mora biti

besplatno,a svrha je tvojega obrazovanja da razviješ

svoju osobnost,talente te svoje mentalne i fizičke spo-

sobnosti u najvećoj mogućoj mjeri.Obrazovanje bi

te,također,trebalo pripremiti u vođenju mirnog i odgo-

vornog života u mirnoj sredini.

I DJECA IMAJU PRAVO NA SVOJA PRAVA

Odrasli u vezi s tobom moraju činiti samo najbolje.Ni-

tko te ni na kakav način ne smije ozlijediti.Roditelji te

trebaju zajedno odgajati.Odrasli se moraju pobrinuti za

to da ste zaštišćeni od zlostavljanja i zanemarivanja:ni

tvoji te roditelji ne smiju ozlijediti.Nitko ti ne smije za-

braniti ni igru,kad god odrasli donesu neku odluku koja

te se na bilo koji način tiče,tvoje je pravo izreći svoje

mišljenje,koje odrasli moraju shvatiti ozbiljno.Tvoje je

pravo da saznaješ stvari i re

ći,napisati ili nacrtati što

misliš ako time nećeš prekršiti p

ravo nekoga drugoga.

Odrasli se moraju pobrinuti za to da dobiješ informacije

koje možeš razumjeti.Imaš pravo skupljati informacije

s radija,televizije,iz tiska,knjiga,sa svih strana svijeta.

Tvoje je pravo imati privatan život ,a to, recimo znači da

možeš voditi dnevnik koji nitko drugi ne smije pročitati.

Konvencija ima ukupno 54 članka,a svaki od njih govori

o jednom dječjem pravu.Što više ljudi razumiju da djeca

imaju prava,veća je mogućnost da će svoj djeci pomoći

da rastu zdrava,sigurna i slobodna.Preuzeto iz Glasa Slavonije

Biti obaviješten

Pravo na obrazovanje

v

b

Konvencija o pravima djeteta govorio pravima

koje se moraju ispoštovati,a govori i o tome

što dijete smije raditi i o onome što ljudi koji

su odgovorni za djecumoraju činiti da bi svako

dijete bilo sretno,zdravo i sigurno.Znaš li da po-

stoji dokument koji se zove Konvencija o pra-

vima djeteta?Ova Konvencija govori o tvojim

pravima.Ona govori o tome što smiješ raditi.

I ti imaš svoju odgovornost prema drugoj dje-

cii odraslima,kako bi i oni imali svoja prava.

Konvencija je dogovor između zemalja koje će

poštovati isti zakon.Svake godine se događaju

ružne stvari djeci,zato ponovimo.

y