Dugotrajni zatvori i ljudska prava– Rezultati me unarodne studije –

Autor: Kirstin Drenkhahn

Voditelji Projekta:Frieder Dünkel, Kirstin Drenkhahn and Manuela Dudeck ( Greifswald, DE)

eri:Sonja Snacken and Hanne Tournel (Vrije Universiteit Brussel, BE)

Anette Storgaard (Aarhus Universitet, DK)Esther Giménez-Salinas and Aïda C. Rodríguez (Universitat Ramon Llull, Barcelona, ES)

Tapio Lappi-Seppälä (Oikeuspoliittinen tutkimuslaitos, Helsinki, FI)Pascal Décarpes (Université Marc Bloch, Strasbourg, FR)

Velinka Grozdani and Ute Karlavaris-, Vilnius, LI)

-Kawecka, Joanna Grzywa , Kraków, PL) and (

Lena Roxell (Stockholms Universitet, SE)Dirk van Zyl Smit and Fabienne Emmerich (University of Nottingham, UK)

With financial support by the AGIS ProgramEuropean Commission – Directorate General Justice, Freedom and Security

AGIS 2006

1

Sadržaj

1. Uvod........................................................................................................................................22. Prikupljeni podaci i metodologija...........................................................................................53. Uzorak.....................................................................................................................................54. Smještaj.................................................................................................................................105. Aktivnosti..............................................................................................................................15

5.1 Obrazovanje i rad............................................................................................................155.2 Slobodno vrijeme............................................................................................................215.3 Vanjski kontakti ..............................................................................................................23

...............................................................................................................................26Izvori .........................................................................................................................................27

© 2009, Universität Greifswald, Lehrstuhl für Kriminologie.

2

1. UvodIzvršenje dugotrajnih zatvorskih kazni i

inego kod ostalih zatvorenika.

zatvorenika u rehabilitacijske programekazne jer se zbog njihove opasnosti i dužine trajanja zatvaranja rehabilitacija smatra uzaludnom.1 Pored toga svi negativni efekti lišenja slobode koji su svojstveni svakom zatvaranju više dolaze do izražaja kod dugotrajnog zatvaranja. Kao rezultat ove nepovoljne pozicije, osobe koje se otpuštaju s dugotrajne zatvorske kazne susre iproblemima prilikom njihove reintegracija u zajednici. i tamo gdje su zatvorenici

kontinuiteta u primjeni tih mjera kroz dugotrajno vrijeme zatvaranja, ali i nakon njihovog otpuštanja. U supra - nacionalnom okviru Europske u

i posebnosti pravne suradnje u kaznenompravu s druge. Proklamacijom Povelje o temeljnim pravima iz 2000. Europska Unija je priznala valjanost ljudskih pravo kao jedan od svojih kulturnih temelja. Iako je Povelja na snazi tek od ratifikacije Lisabonskog ugovora zaštita ljudskih prava je u Europskoj Uniji iranije postojala. i ratificirale su Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda (EKLJP) je se ostvaruje pred Europskim sudom za ljudska prava (ESLJP) putem zaštite individualnih prava. To vrijedi i za Poljsku i Ujedinjeno Kraljevstvo kod kojih prava koja postoje u nacionalnom pravu.2 Štoviše, preporukama konkretizira Povelju. Te p za ljudska prava kao iprava. (npr. German Federal Constitutional Court, Urt. v. 31.5.2006, BVerfGE 116, 69 pp.; Swiss Federal Court, Urt. v. 12.2.1992, BGE 118 Ia, 64 pp.). dugotrajne kazne zatvora dvije preporuke su mjerodavne: Pre. (2003)23 o postupanju zatvorske administracije prema doživotnim i dugotrajnim zatvorenicima (u daljnjem tekstu: Preporuka za dugotrajnezatvorenike i Pre. (2006)2 Europska zatvorska pravila (u daljnjem tekstu: EPR).

sustavu.3

Preduvjet za pravosudne suradnje – uzajamno povjerenje. sigurnost u postojanje epravosudne kulture ilišenja slobode, postoji okvipremještanja .4 5. prosinca 2011. i

1 V. npr. Izvještaj o posjeti Europskog Povjerenstva zpostupanja ili kažnjavanja (CPT) u Francuskoj u 2003 (CPT 2004, §§ 33 pp.), u Italiji u 2004 (CPT 2006, §§

CPT 2007, §§ 40 p.).2 Protokol o primjeni Povelje o temeljnim ljudskim pravima Europske Unije u Poljskoj i Ujedinjenom

Kraljevstvu, Službene novine Europske Unije 2007/C 306/01, 11/17/2007.3 V. Drenkhahn/Dudeck 2007; Dünkel 2009, s. 180 pp.; van Zyl Smit/Snacken 2009, s. 27 p.4 9/JHA od 27 studena 2008. o primjeni

u kaznenim stvarima, kojima se odre uje kazne zatvora ili mjera za potrebe izvršenja u EU.

3

porijekla, bez njegovog pristanka, odnosno bez pristanka države primateljice, a kako bi izdržao kaznu zatvora.5

postupku izvršenja kazne ukoliko se želi dosljedno zaštiti osobna prava i slobode. i o uvjetima

udskih prava u zatvorima. Da bi opravdali ma

dima EU u zaštiti ljudskih prava.

pirijskim istraživanjima kako bi se

postupku izvršenja kazne zatvora u EU. Do sada takva istraživanja izvršena su od em djelu pripadaju i ovom projektu pod

vodstvom Kate Greifswaldu.6 Studija o izvršenju kazne zatvora “Mare Balticum Prison Study” istraživala je zatvorene institucije za muške

tviji, Litvi, Poljskoj, Rusiji i Švedskoj.7

Komparativna studija za izdržavanje zatvora za žene “International Study on Women’s Imprisonment”Hrvatskoj, Litvi, Poljskoj, Rusiji, Sloveniji i Španjolskoj.8 Oba su projekta ukazala na znatne razlike životnih uvjeta u tijekom izdržavanja zatvorske kazne u navedenim zemljama i na probleme vezane uz zaštitu ljudskih prava.

Ovaj projekt, Dugotrajni zatvor i ljudska prava cama Europske Unije je prvi

Na projektu su ca EU Belgije, Danske, Engleske,9 Finske, Francuske,

, Litve, Poljske, Španjolske and Švedske, kao i države kandidatkinje Hrvatske.Istraživali su se životni uvjeti, zatvorska “klima” i mjere resocijalizacije u najširem smislu, kao i medicinsko – psihijatrijsku skrb u zatvorima. Empirijski podaci ukazali su na

zatvaranja.10

Mannheimu pokazuje da su zatvorenici u Europi,-I-Störungen).11 U

do 50%.).12 i samodjelu, ali i uvjeti za 13

karakteristikama koje su utjecale na navedene posljedice su s jedne strane individualne karakteristike zatvorenika kao njegova osobnost, starost i zdravstveno stanje, te stav prema

elu i i životni uvjeti u zatvoru, s druge strane.

5 V. van Zyl Smit 2008, s. 91 p.6 Summary u Dünkel 2009.7 Dünkel 2007; Zolondek/Sakalauskas 2005.8 Dünkel/Kestermann/Zolondek 2006; Zolondek 2007; Zolondek/Dünkel 2007. Poslije su slijedili upitnike u

Nizozemskoj, Južnoj Africi i dopunili su komparativnu studiju cf. Dünkel/Zolondek 2009.9 U Ujedinjenom kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne I zatvorski sustavi: Sjeverni Irski,

Škotski, Engleski i Welski. Samo engleski zatvori su sudjelovali u ovoj studiji.10 Vidi Drenkhahn/Dudeck 2007; cf. Fazel/Danesh 2002.11 Salize et al. 2007. Prema DMS-IV, Achse i

problemi s izuzetkom smetnja osobnosti, usp. APA 2000.12 Dudeck et al. 2006; Frädrich et al. 2000.13 Dudeck et al. 2007.

4

na izdržavanju dugotrajnih zatvorskih kazni ( u daljnjem tekstu: dugotrajni zatvorenici) postoji slika (vidi zemlje koje su sudjelovale u projektu, tab. 1.). 2007. godine postotak bio je manji od 20% u tri države; Ciprom na vrhu liste sa 64%, odnosno 61%.14 U preostalim državama udio je 20% i 50%.Posljednjih godine udio dugotrajnih zatvorenika u odnosu na cijelu zatvorsku populaciju

; u nekim državama to je iznosili više od 10% od 2000.do 2007. Pored toga, broj dugotrajnih zatvorenika porastao

(2000.: 16,399, 2007.: 25,473, 55%).

Graf. 1: Postotak dugotrajnih zatvorenikasu sudjelovale u projektu, 2000.-2007. (na dan 1. rujna).

Izvore: SPACE I- 2000-2007.

14 Španjolska Autonomna Zajednica Katalonija ima vlastit zatvorski sustav put u SPACE I u 2007. I veliki broj dugotrajnih zatvorenika ali nema podataka u SPACE I 2007.

5

2. Prikupljeni podaci i metodologija

svakoj državi sudionici trebalo je provesti empirijsko istraživanje u dva zatvora. Istraživanje je uzelo u obzir individualnu situaciju zatvorenika i njihovu percepciju kao i dugotrajnog izvršavanja kazne u svakoj ustanovi. Podaci su se skupljali putem dva odvojena upitnika kojeg su ispunjavali zatvorenici i uprava zatvora. Upitnici su se sastavljali prema Preporuci za dugotrajno zatvaranje i EZP. Isto tako, upitnik za zatvorenike sadržavao je i pitanja koja su se odnosila na nj i posebno na traumatizaciju. Upitnik za zatvorenika sadrži 23 stranice u hrvatskoj verziji, upitnik za zatvorsku upravu 25.

o bi stekli vlastite impresije.

U svakoj državi trebalo je prikupiti podatke iz dva zatvora putem anketiranja uprave zatvora i po 50 muških zatvorenika na dugotrajnoj zatvorskoj kazni u svakom od njih. Tako je u 11 država, u 22 ustanove bilo istraživano 1.100 zatvorenika. U projektu definicija dugotrajnog

zatvorenika koji služi kaznu u trajanju od najmanje pet godina ili kaznu doživotnog zatvora.obuhvatila je 50 zatvorenika po ustanovi, odnosno 100 po državi kako bi se osigurao dovoljan

Kako žensk

tanih zatvorenika nisu postavljauzorka. Izbor ustanova u kojima se izdržavaju dugotrajne zatvorske kazne prepušten je svakom pojedinom partneru. fazi

sudionica.uzorak od 100 zatvorenika dugotrajnih zatvorskih kazni nije mogao osigurati u samo dvije ustanove.U ovakvoj vrsti istraživanja pojavljuje se pitanje mogu li rezultati biti generalizirani? U ovom

dugotrajnog zatvora. Svi ispitani zatvorenici sudjelovali su dobrovoljno; svaka osoba koje je željela mogla je sudjelovati ukoliko nisu postojali neki sigurnosni problemi. Nije postojala selekcija dobronamjernih ili kooperativnih zatvorenika od strane zatvorskog osoblja.15 Pored toga, treba imati na um

; Što više, na

životne svaku ustanovu oblikuje raspoloživa infrastruktura i socijalni uvjeti.16

nacionalnim, regionalnim i lokalnim osobitostima.

3. Uzorakpina anketirala je 1101 zatvorenika iz 36 kaznionica. Analizirani su podaci

1049 zatvorenika; 52 vrijeme manje od pet godina bilo zato što su ispunili manje od polovice upitnika. Taj manjak

15izvještaja.

16 Vidi odnosa u zatvorima Liebling/Arnold 2004; Liebling 2009.

6

ukazuje samo ukoliko je bilo potrebno objasniti pomanjkanje odgovora. Tab. 1 pokazuje distribuciju zatvorenika prema zemljama i institucijama.

Tab. 1: Obim uzorka

Država Br. Zatvori i broj sudionika

Belgija 42 Andenne (10); Ittre (6); Brugge (13); Leuwen-Centraal (13)

Danska 90 Vridsløse (13); Jyderup (13); Horserød (10); Sdr. Omme (12); Øst-jylland (23); Herstedvester (19)

98 Celle (22); Naumburg (23); Torgau (21); Lübeck (13); Luckau-Duben (9); Waldeck (10)

Engleska 124 Gartree (52); Whatton (72)

Finska 52 Helsinki (25); Riihimäki (27)

Francuska 92 St. Martin de Ré (30); Muret (40); Lannemezan (22)

Hrvatska 95

Litva 207 Marijampole (107); Alytus (100)

Poljska 106 Tarnów (55); Chelm (51)

Švedska 64 Norrtälje (17); Österåker (8); Hall (23); Kumla (16)

Španjolska 79 Brians I (33); Brians II (26); Quatre Camins (20)

Navedeni podaci odnose se na broj anketiranih, a ne na stvarni broj dugotrajnih zatvorenika u istraživanim zatvorima, i ne na kapacitet ustanova. Od 36 istraživanih kaznionica, samo su njih 34 dostavile podatke o broju mjesta u njihovim ustanovama.istraživanja imala je 2229 mjesta, najmanja 170. 13, 250 i 500 mjesta, 9 kaznionica imalo je manje od 250, 500 i 1000 mjesta i preostalih 6 imalo je više od 1000. Litva, Poljskoj i Španjolskoj .Upravitelji zatvora pitani su o posebnim mjerama za bijega.odgovora: “zatvorski zid”, “žice”, “prozori s rešetkama”, “izolirana lokacija”, “psi”, “policijske ophodnje”, “nadzorne kamere”, i “ograda s alarmom”. Dobiveni su odgovori od 30 zatvora. 21 (70%) mjera osiguranja od bijega. Pet ustanova navelo je da raspolažu sa samo dvije ili tri takve mjere. Ipak, treba naglasiti da je za sigurnost zatvora bitno i zatvorsko osoblje. Važnu ulogu pri tome osobito

osoblje nije anketiralo (o njihovom obrazovanju, stavovima i percepcijama itd.), jedini pokazatelj može biti njihov broj u odnosu na zatvorenike. Podaci dobiveni iz 25 institucija pokazuju da u prosjeku na deset zatvorenika , minimalno je jedan, a maksimalno je 13 na deset zatvorenika.

jeta i tradicija unutar svake države.kaznionice vrijede ista pravila

Tab. 2 prezentira izabrane karakteristike ispitanih zatvorenika. U prosjeku zatvorenici su bili od 35 do 40 godina starosti (SD = 11.2) 78.

7

Distribucija zatvorenika po godinama starosti ukazuje na razlike (p < .001) ovisno o državama i institucijama.

(93.4%) su državljani države u kojoj se provodilo anketiranje. Nešto manji broj njih (91%) .

pretpostaviti da je malo vjerojatno da su zatvorenici koji nisu dovoljno poznavali jezik ili su

m odnosu. Postoje zna (p = .05) sa najmanjim postotkom

(28%) (44%). 50% zatvorenika u Poljskoj i 75% u Engleskoj su imali djecu.

glede njihovog obrazovanja i osposobljenosti za r Ovdje treba napomenuti da mnogi zatvorenici nisu uzimali u obzir edukaciju koju su stekli za vrijeme izdržavanja kazne. Stoga ove podatke treba uzeti s rezervom.obrazovanje zatvorenika iz Hrvatske (100%) rezultat je školskog sustava koji diferencira

Tab. 2: Izdvojene karakteristike ispitanih zatvorenika

Prosstarost(SD)

Domadržavljanstvo

(%)

Oženjen/

zajednica(%)

Djeca(%)

Školska sprema

(%)sprema

(%)

Belgija 39,7 (13,0) 75,6 39,0 56,1 82,9 62,5

Danska 37,2 (10,6) 97,8 40,9 52,8 86,9 57,5

41,8 (11,1) 91,7 27,8 58,3 94,8 69,1

Engleska 44,3 (13,2) 92,7 33,1 67,2 79,2 55,7

Finska 37,5 (9,1) 96,2 27,5 57,1 96,2 57,7

Francuska 46,2 (11,8) 93,3 26,1 54,9 91,0 75,9

Hrvatska 41,7 (9,8) 93,5 42,6 57,9 100,0 73,2

Litva 35,2 (8,8) 95,0 43,9 53,4 88,8 75,3

Poljska 37,9 (11,6) 100,0 28,3 50,0 98,1 70,8

Švedska 38,9 (9,8) 90,5 41,3 60,9 95,3 50,8

Španjolska 41,0 (9,0) 88,3 38,5 56,4 92,2 47,3

Ukupno 39,9 (11,2) 93,4 36,0 56,6 91,1 65,2

kazne zatvorenici su naveli 17 44.2% ubojstvo, 16% razbojništvo, 13.3% seksualni delikti, 6.3% tjelesne ozljede, 8.2% imovinski delikti i 10.7% zlouporaba droga i 1.4% neka druga kaznena djela (Tab. 2).

17 Redoslijed: 1. Ubojstvo/teško ubojstvo, 2. razbojništvo, 3. seksualni delikt, 4. tjelesna povreda, 5. ijevara/ pronevjera ili neki drugi imovinski delikt, 6. uporaba droge, 7. vožnje u alkoholiziranom

stanju. Drugi delikti rangirani su kao posebni .

8

Graf. 2: Najteža kaznena djela po državama

82.8% , 17.2% vremenski e sankcije.

(v. Graf. 3). Ako

23.8% izdržava kaznu u trajanju od 5 do 7 godina, 19.5% od 7 do 10, 23.7% od 10 do 15, 15.7% više od 15 godina i 17.4% (Graf. 3).18

vrlo malo doživotnih zatvorenika, u uzorak nissankcijama iz Litve i Poljske.19

18 13 zatvorenika nisu odgovorili na pitanju o vrsti njihove sankcije a 26 nisu mogli navesti dužinu kazne. Dali su odgovorili

19 2006. god. Radilo se o 185 poljskih zatvorenikazatvorenika), a u Litvi 101 (1.4%) (posljednji brojevi iz SPACE I).

9

Graf. 3: Trajanje kazne zatvora po državama

20

. Istražni zatvor je u 91.2% sudionika bio zastupljen u aktualnom kaznenom postupku (od 81.3% u Engleskoj do 97.8% u Francuskoj). U prosjeku, od sadašnje kazne zatvorenicu su izdržali malo više od 6 godina (Tab. 3). pogledu ranijeg kažnjavanja (p < .001).

20 Razlike u nacionalnim uzorcima možobzir istražni zatvor u trajanje izdržavanja zatvorske kazne, a što se može vidjeti iz nekih primjedba na upitnicima. Stoga na os .

10

Tab. 3: Ranija i sadašnja iskustva zatvaranja

Sadašnja zatvorska kazna po

mjesecima: Prosjek (SD)

Ranija zatvaranja(%) po mjesecima:

Prosjek (SD)

Belgija 202,7 (123,1) 58,5 86,9 (54,7)

Danska 108,1 (43,6) 58,4 51,9 (41,4)

107,3 (44,0) 59,4 81,1 (67,1)

Engleska 105,0 (47,5) 42,7 69,0 (61,8)

Finska 114,2 (32,2) 53,8 59,5 (41,0)

Francuska 243,0 (92,1) 35,9 113,2 (67,5)

Hrvatska 157,8 (64,2) 23,4 76,7 (36,3)

Litva 99,9 (38,1) 98,0 58,0 (35,3)

Poljska 156,4 (73,8) 56,6 81,7 (47,6)

Švedska 114,1 (46,3) 73,0 49,5 (35,1)

Španjolska 211,9 (83,6) 57,1 119,1 (70,1)

Ukupno 142,4 (79,1) 59,6 75,0 (55,5)

4. SmještajDetaljne preporuke glede smještaja svih zatvorenika sadržane su u EPR br. 18. Stoga Preporuka o dugotrajnim zatvorenicima sadrži samo nekoliko uputa o smještaju i zatvorskom

21 Pored toga, EPR br. 18.5 jednokrevetne spavaonice.

kada je to povoljnije za zatvorenike. Prema navedenome, smještaj u velikim spavaonicama nikad ne može biti povoljniji za zatvorenike jer nedostaci takvog smještaja prevladavaju nad prednostima.22 Iz pravila 18.6 i 18.7 EPR, jasno proizlazi da samo oni zatvorenici koji su

dijeliti e o tome

Polovica ispitanika ovog istraživanja raspolagalo je jednokrevetnim spavaonicama.postojale su i vrlo velike spavaonice; zatvorenika je bila u Litvi. I ovdje

(Graf. 4). Postoje države u kojima je smještaj u jednokrevetne sobe postignuti standard ili se tome teži. Istovremeno, u Hrvatskoj,

prevladavaju dvokrevetne sobe.

21 Commentary, Rule 18, str. 46.22 Commentary, Rule 18, str. 47.

11

Graf. 4: Broj zatvorenika u spavaonicama po državama (%)

Zatvorenike se pitalo imaju li dovoljno prostora u njihovim spavaonicama. Ukupno njih 43% je odgovorilo pozitivno. njihove impresije o dostatnosti prostora, ta korelacija je puno manja od pretpostavljene (r = -.30, o = -.33; p < .001)23.

svakodnevno provoditi izvan spavaonice. Da bi se to provjerilo zatvorenike se pitalo koliko sati dnevno mogu provoditi izvan spavaonice. Prosjek nacionalnih uzoraka prezentiran je u Graf. 5. (p < .001). Iako ova korelacija nije

provode izvan spavaonica to su zadovoljniji prostorom.

23 - a negativni predznaksuprotnu (obrnutu) vezu.

12

Graf. 5: Dnevno vrijeme izvan spavaonice u satima (prosjek, 95%)

da prozori nisu zasjenjeni ili da nisu od neprozirnog stakla.24

48% u Poljskoj).

a, osobito u državama sjeverne Europe kod kojih se može postaviti udovoljavanju pravila EPR-a.25

prozori nisu postavljeni previsoko, odnosno da ne postoje neke prepreke tome. Petina zatvorenika iz uzorka nije mogla iz sobe vidjeti dvorište (od 6% u Švedskoj do 62% u Poljskoj).

je li dovoljno toplo z . 6.

24 Commentary, Rule 18, str.. 46.25 Ibid.

13

Graf. 6: Temperatura (%)

Prema uputama o higijenskim uvjetima iz EPR br. 19 zatvorenicima se mora u svakom uje njihova

puta tjedno. Ukupno, 69.4% ispitanika imaju vlastite zahode. Kod njih 61.4% ti zahodi se nalaze u odvojenim prostorijama, a kod preostalih 38.6% u samim spavaonicama.

zahodu. Graf. 7 Za pozdraviti je da veliki broj ispitanika ima u vlastitim spavaonicama ossobama gdje postoji jedan situacija. 74% žele.

procijenilo da je voda bila dovoljno topla(Graf. 8).

14

Graf. 7: Imate li zahode u vašim spavaonicama? (%)

Graf. 8: Sanitarni objekti (%)

Na kraju ovog poglavlja o smještaju, ispitanici su pitani da ozna(6-stupnja Likert skale, 1 =

ne, 2 = vrlo malo, 3 = malo, 4 = , 5 = jako, 6 = vrlo jako). Rezultati uzorka u cjelini prezentirani su u Graf. 9. Treba imati na

15

napetosti (r = .52; p < .001) dijelili spavaonicu (r = .28; p < .001), a što se i . zatvorenici nisu bili uznemiravani u svojoj privatnosti samo odi kontrolom zatvorskog osoblja.

Graf. 9: Napetost (stres) od … (6-bodova Likert skale, %)

5. Aktivnosti

kojima ispunjavaju svoje vrijeme.26

slobodne aktivnosti i komunikacija s vanjskim svijetom. Prema Preporuci o dugotrajnim zatvorenicima rad i obrazovanje imaju funkciju pripremiti zatvorenike za život na slobodi, a slobodne aktivnosti i kontakti s vanjskim svijetom i to prije svega s obitelji, u funkciji su prevencije ili ublažavanja štetnih posljedica dugotrajnog zatvaranja. Važno je da su

osobnih izbora u zatvorskoj svakodnevici (br. 21). Detaljna pravila glede raznih dnevnih aktivnosti sadržana su u EPR-preporuku (br. 25) da se zatvorenicima treba ponuditi izbalansirani program aktivnosti.

5.1 Obrazovanje i radGotovo 40%

(Graf. 10). Dojmljiv 84% ispitanika radi u Poljskoj njih 57% . oba zatvora u Hrvatskoj koja su sudjelovala u istraživanju uspješno osiguravala m

26 CPT 2001, § 33; Report, Rule 10, § 50.

16

za rad svojim zatvorenicima, za razliku od zatvora u Poljskoj koji su po tom pitanju imali velikih problema.

Graf. 10: Rad i obrazovanje po državama ( , %)

Pravila o obrazovanju i usavršavanju sadržana su u br. 28 EPR. i naglašavaju da svaki zatvor treba svim zatvorenicima osigurati pristup što obuhvatnijim obrazovnim programima. Pri tome treba uzeti u obzir individualne potrebe zatvorenika kao i njihove želje. Prednost trebaju

ponuditi im u tri kategorije: školsku spr

izobrazbu i daljnje usavršavanje. Kako klasifikacije od strane ispitanika nisu uvijek bile

ska sprema“ ne podrazumijeva samo

83 za 7.9% cjelokupnog , 109

(10.4%) i 168 u stjecanje daljnjeg usavršavanja (16%).Graf. 11 pokazuje postotak sudjelovanja zatvorenika u programima edukacije po državama. I

sudjelovanja brazbe u Litvi, i visoki postotak dodatnog usavršavanja zatvorenika iz Belgije, Engleske, Francuske, Švedske i Španjolske. Posljednji rezultati su uglavnom rezultat dopisnih studija (za detalje više u daljnjem tekstu).

17

Graf. 11: Programi za obrazovanje i usavršavanje u tijeku ( , %)

izjavili su da su školski program 24 su imali cilj zavrišti deset razreda škole, 18 27 i 17 u

naviše su birana industrijska zanimanja (od ukupno 32, njih 18 spremu 15elektro- , 14 .

(53) kompjutore (44). Svi ostali programi su bili zastupljeni u maloj mjeri

Pored toga zatvorenike se ispitivalo je su li završili programe za vrijeme izdržavanja kazne. 45% njih odgovorilo je potvrdno. Tako je 13% steklo neku školsku spremu, gotovo 15% 18.5% je završilo neko daljnje

. 12.Visok postotak ispitanika koji su završili obrazovanje ili usavršavanje u zatvoru u Francuskoj

ispitivanja u zatvorima bili duže (preko 9 godina) od drugih koji su u prosjeku u zatvorima bili otprilike šest godina pa su imali više vremena za te aktivnosti. Nasuprot tome, visok

anje adekvatnih pogodnosti.28

27 e jezika prema stupnjevima opismenjavanjematerinjeg jezika.

28 Vidi. Prison Service Order 4000 (Incentives and Earned Privileges), br. 3.12.

18

Graf. 12: Završeni programi obrazovanja i usavršavanja ( , %)

EZP (br. 26.1.)smije upotrijebiti u svrhu kažnjavanja. U tom smislu zahtijeva se od zatvorske uprave da u dovoljnoj mjeri osigura zatvorenicima smisleni posao u zatvoru kako bi nakon otpuštanja bili osposobljeni da se radom izdržavaju na slobodi. Rad zatvorenika u zatvoru treba na

osobne potrebe kao i potrebe uzdržavanja njihovih obitelji.

i ostali poslovi. Sudionici su odgovarali o vrsti posla kojeg obavljaju, tjednom vremenu provedenom na poslu i naknadama. Graf. 13 pokazuje postotak zaposlenih zatvorenika i vrstu posla u svakom nacionalnom uzorku.

19

Graf. 13: Rad u zatvoru (%)

57 od njih209 bavilo se bilo spajanjem, razdvajanjem ili pakiranjem predmeta ovisno o narudžbi. Pet zatvorenika radilo je u avio-industriji, tri u proizvodnji madraca. Druga velika skupina koju

37 sudionika radila je u metalnoj industriji (npr.

poljoprivreda i šivanje. Odstupanja od navedenog nalazimo u Hrvatskoj gdje prevladava obrada drva i m u

(67 od 199) i u praonici(21).

sportskim aktivnostima. Odstupanja od navedenog vide se u Francuskoj u kojoj je nau biblioteci, u Litvi ostalimposlovima“ prevladavaju soboslikarski radovi. Tab. 4 pokazuje prosjek, kao i minimum i maksimum radnih sati po svim kategorijama i postotak zatvo

(37 od 619 = 6%). Nema razlike u vrsti posla izm

rade manji broj radnih sati. broj sati od prosjeka. Stoga se, zbog svega navedenog ne može zatvorenici za svoj posao nisu dobili naknadu. Posebnosti proizlaze iz poljskog i španjolskog uzorka: Prema poljskom Zakonu o izvršenju kaznenopravnih sankcija, za rad u zatvoru se

( 123 im, zatvorenici mogu pristati besplatno ( . 123.a.). ni

2009., dakle, za vrijeme prikupljanja podataka u okviru ovog istraživanja. , takvi su zatvorenici dobivali neke

20

druge pogodnosti.

Tab. 4: Radno vrijeme i naknada ( )

Država anski poslovi Proizvodnja Drugi posloviRadno vrijeme

(%)Radno vrijeme

(%)Radno vrijeme

(%)

Belgija 14,7 (4-32) 100,0 29,9 (20-40) 100,0 42,0 (20-60) 100,0

Danska 32,0 (3,5-47) 100,0 32,2 (6-37) 100,0 36,5 (25-50) 100,0

Njem 40,0 (20-56) 100,0 36,9 (30-40) 100,0 37,7 (20-49) 95,0

Engleska 31,3 (3-96) 100,0 24,8 (1-42) 100,0 21,1 (2,5-40) 100,0

Finska 41,7 (8-60) 90,0 32,1 (20-40) 100,0 28,8 (20-35) 100,0

Francuska 26,7 (7-50) 90,9 27,7 (5-35) 97,0 23,2 (10-35) 60,0

Hrvatska 40,3 (16-52) 92,3 40,0 (38,5-42) 100,0 41,2 (4-58) 100,0

Litva 25,0 (1-56) 90,0 39,3 (8-80) 97,0 36,6 (5-70) 100,0

Poljska 19,0 (1,5-60) 43,8 32,3 (20-38,5) 80,0 30,0 (7-42) 77,3

Švedska 33,3 (7-40) 100,0 31,3 (20-40) 100,0 25,9 (6-38) 100,0

Španjolska 21,6 (4-40) 55,6 23,8 (17-40) 84,6 25,8 (8-40) 83,3

a

kao što su obrazovanje ili terapije. Nasuprot tome,

EZP- ima.

29 Rad predstavlja dio svakodnevice u kojoj zatvorenici mogu dobiti priliku izbora. Stoga u nastavku, prezentirani u

njihovim interesima i vještinama.

29 , 98; van Zyl Smit/Snacken 2009, str. 53.

21

Graf. 14: Utjecaj zatvorenika na izbor posla i njihovim interesima (%)

i njihove zainteresiranosti za obavljanje posla. (r = .39, odnosno. r = .40, uzorka po pojedinoj državi; p < .001). U pojedinim državama navedena korelacija je izražena

(r = .60, p < .001), a u Hrvatskoj (r = .29, p = .05) i Poljskoj je najmanja (r = .34, p = .05). korelacija. Sasvim je jasno, da što je manja ponuda poslova, manja jihovog

5.2 Slobodno vrijemeOrganiziranje slobodnog vremena regulirano je preporukom br. 27 EZP. Zatvorenicima se mora osigurati vježbanje na svježem zraku najmanje sat vremenavremena neki alternativni program. Za realizaciju sportskih i rekreacijskih programa moraju biti osigurane sprave i oprema. Isto tako zatvorenicima moraju biti dostupne i druge aktivnosti za popunjavanje slobodnog vremena (npr. igre, kulturne aktivnosti, hobiji) koje mogu i sami organizirati. Kroz provedenu anketu nastojalo se saznati postoje li organizirane aktivnosti za slobodno vrijeme i ako da li zatvorenici u njima sudjeluju (Graf. 15). sudjelovanja u aktivnostima i dužeg boravka izvan spavaonice. (r = .14, odnosno r = .17, po uzorku pojedine države, p = .001).

22

Graf. 15: Ponuda aktivnosti u slobodnoj vrijeme (%)

(5-stupnjevaLikert skale): 1 = , 2 = nikada, 3 = rijetko, 4 = ponekad, 5 = (Graf. 16).

aktivnostima kao što su gledanje televizije ijetko sudjeluju u kreativnim aktivnostima

navedene aktivnosti nisu ni bi

tskoj, Litvi, Francuskoj i Poljskoj zatvorenici manje ili više nego u ostalim državama gledaju televiziju i slušaju muziku: (srednja ukupna vrijednost = 5, srednja vrijednost u Hrvatskoj i Francuskoj = 4). i i Poljskoj (LI: 62%; PL: 54%)

za te aktivnosti.

23

Graf. 16: Aktivnosti u slobodnoj vrijeme (5-bodova Likert skale)

(33), (30), pisanje pisma (29), rad na kompjuteru (24), muziciranje (23), kuhanje (19), video igre (17), šetnja (15), telefoniranje (13), bilijar ili pikado (10). Mnogo r navedi se i izdavanje zatvorskih novina, briga o biljkama i

.9 3.8 sati u Engleskoj i 6.1 sati u Litvi. (p < .001).

372 sudionika odgovaralo je na pitanje koje bi slobodne aktivnosti željeli imati. Daleko ody building,

.grupe (45) i edukaciju (26). Može se još dodati da bi mnogi od njih željeli više vremena provoditi u prirodi, imati više posjeta, dnevnih izlazaka i širu ponudu slobodnih aktivnosti u cjelini.

5.3 Vanjski kontakti(pravo na

zaštitu osobnog i obiteljskog života). Preporuka za dugotrajne zatvorenika smatra zaštitu obiteljskih odnosa vrlo u otklanjanju štetnih utjecaja dugotrajnog zatvaranja: „osobite napore treba ulo danje obiteljskih veza“ (br. 22). Stoga

ju,

„obitelj“ podrazumijevaju i druge zatvoreniku bliske osobe.30 Ovi kontakti nisu važni samo Stoga pravilo br. 24.4

30 Commentary, Rule 24, str. 52.

24

intimnih obiteljskih posjeta.31

U istraživanju postavljala su se psvijetom (Graf. 17). Dobiveni podaci nisu mogli potvrditi pretpostavku da što je duža kazna zatvora to su vanjski kontakti. Isto se odnosi i na pretpostavku da zatvorenici koji imaju obiteloblicima kontakata, zbog razlika u zakonskoj regulativi. Tako npr. danski zatvori su vrlo

poluotvorenog zatvora proizlazi da su posjete zatvorenicima dozvoljene pet puta u tjednu, odnosno pet sati tjedno.

a, slobodnih aktivnosti itd.), kao i prostorna udaljenost posjetitelja.

Graf. 17: Sadašnji kontakti (%)

31 Commentary, Rule 24, str. 53 .

25

Graf. 18: Razvitak kontakata (%)

kazne nije mij Na pitanje tko su bili posjetitelji, malo njih je dalo odgovor. Možda je razlog tome kompliciranost

neke posjete njima osobno nisu ni bile važne.jniju grupu posjetitelja (Graf. 19) , (53% cjelokupnog

uzorka). Najduže posjete, od gotovo osam sati, bile su posjete od strane supruga i partnerica. ilo o posjeti od

strane volontera i dušobrižnika u trajale u prosjeku jedan sat.(50%) su

naveli da je smanjenja posjeta, a kod

kroz posjete zatvorenicima.

26

Graf. 19: Posjete (%)

6. Rezultati prezentirani u ovom istraživanju ukazuju na velike razlike po pojedinim državama koje su sudjelovale u ovom projektu. Po svim postavljenim pitanjima postoje pozitivni i negativni rezultati u odnosu na EZP i Preporuku o dugotrajnim zatvorenicima.

je polovica zatvorenika smještena u jednokrevetnu sobu. Spavaonice za osam ili više zatvorenika su iznimke. U zatvorima kod kojih jednokrevetne spavaonice nisu pravilo, posebnu pažnju treba

an spavaonica u smislenim aktivnostima. U cjelokupnom uzorku rezultati istraživanja po pitanju higijenskih uvjeta su p .

ljske gdje su zatvorenici smješteni u velikim

Po pitanju obrazovanja i rada, veliki postotak zatvorenika sudjeluje u nekom obliku edukacije Tako u Švedskoj

i drugim nekvalificiranim poslovima koji ih ne pripremaju

. 40.6% u Litvi

do 90.7% Nedvojbeno je da mala ponuda slobodnih aktivnosti, osobito u

provedbu izvršenja zatvorske kazne. i dugotrajnih obiteljskih

posjeta do 48 sati tjedno u Danskoj, Francuskoj i Litvi.

27

rima u “ u Europskoj uniji. Ove razlike imaju za

posljedicu da izdržavanje iste kazne po vrsti, a ponekad i po mjeri, alia zatvorske kazne. Da bi se

dodatni napor u realizaciju izvršenja dugotrajnih zatvorskih kazni.

IzvoriAmerican Psychiatric Association (APA) (2000): Diagnostic and statistical manual of mental disorders (DSM-IV-TR). 4th ed. Washington, DC.Commentary on Recommendation Rec(2006)2 of the Committee of Ministers to member states on the European Prison Rules. In: Council of Europe (ed., 2006): European Prison Rules. Strasbourg, p. 39-99.Drenkhahn, K., Dudeck, M. (2007): Lebensbedingungen im europäischen Langstrafenvollzug. Neue Kriminalpolitik 19, p. 134-138.Dudeck, M., Barnow, S., Spitzer, C., Stopsack, M., Gillner, M., Freyberger, H. J. (2006): The relevance of personality and sexual traumata for sexual offenders in forensic psychiatry. Psychother Psychosom Med Psychol 56, p. 147-153.Dudeck, M., Spitzer, C., Gillner, M., Freyberger, H. J. (2007): Dissoziative Erfahrungen wäh-rend der Straftat bei forensisch-psychiatrischen Patienten – eine Pilotstudie. Trauma & Gewalt 1 (2), p. 34-41.Dünkel, F. (2007): Strafvollzug und die Beachtung der Menschenrechte – Eine empirische Analyse anhand des Greifswalder „Mare-Balticum-Prison-Survey“. In: Müller-Dietz, H. et al. (eds.): Festschrift für Heike Jung. Baden-Baden, p. 99-126.Dünkel, F. (2009): International vergleichende Strafvollzugsforschung. In: Schneider, H. J. (ed.): Internationales Handbuch der Kriminologie, vol. 2. Berlin, p. 145-226.Dünkel, F., Kestermann, C., Zolondek, J. (2006): Reader: International Study on Women’s Imprisonment – Current situation, demand analysis and “best practice”. Greifswald. Online publication, http://www.rsf.uni-greifswald.de/duenkel/english/publications/ women-in-prison.html.Dünkel, F., Zolondek, J. (eds., 2010): Internationale Untersuchung zum Frauenvollzug – Be-standsaufnahme, Bedarfsanalyse und „best practice“. In publication.European Committee for the Prevention of Torture and Inhuman or Degrading Treatment or Punishment (CPT) (2001): 11th General Report on the CPT‘s activities covering the period 1 January to 31 December 2000. CPT/Inf (2001) 16.European Committee for the Prevention of Torture and Inhuman or Degrading Treatment or Punishment (CPT) (2004): Rapport au Gouvernement de la République française relatif à la visite effectuée en France par le Comité européen pour la prévention de la torture et des peines ou traitements inhumains ou dégradants (CPT) du 11 au 17 juin 2003. CPT/Inf (2004) 6.European Committee for the Prevention of Torture and Inhuman or Degrading Treatment or Punishment (CPT) (2006): Rapport au Gouvernement de l’Italie relatif à la visite effectuée en Italie par le Comité européen pour la prévention de la torture et des peines ou traitements inhumains ou dégradants (CPT) du 21 novembre au 3 décembre 2004. CPT/Inf (2006) 16.European Committee for the Prevention of Torture and Inhuman or Degrading Treatment or Punishment (CPT) (2007): Report to the Czech Government on the visit to the Czech Republic carried out by the European Committee for the Prevention of Torture and Inhuman or Degrading Treatment or Punishment (CPT) from 27 March to 7 April 2006 and from 21 to 24 June 2006. CPT/Inf (2007) 32.

28

Fazel, S., Danesh, J. (2002): Serious mental disorder in 23,000 prisoners: a systematic review of 62 surveys. Lancet 359, p. 545-550.Frädrich, S., Pfäfflin, F. (2000): Zur Prävalenz von Persönlichkeitsstörungen bei Strafgefan-genen. Recht & Psychiatrie, p. 95-104.Liebling, A. assisted by Arnold, H. (2004): Prisons and their Moral Performance: A Study of Values, Quality and Prison Life. Oxford.Liebling, A. (2009): Moralische Leistung und Auswirkungen von Gefangenschaft. Neue Kri-minalpolitik 21, p. 14-20.Report accompanying the Recommendation Rec (2003) 23 on the Management by Prison Administrations of Life-Sentence and other Long-Term Prisoners. http://www.coe.int/ t/e/legal_affairs/legal_co-operation/prisons_and_alternatives/legal_instruments/List_instruments.asp.Salize, H. J., Dressing, H., Kief, C. (2007): Mentally Disordered Persons in European Prison Systems – Needs, Programmes and Outcome (EUPRIS). Mannheim: Zentralinstitut für seelische Gesundheit.Van Zyl Smit, D. (2008): Die Durchsetzung europäischer Prinzipien im Strafvollzug – Paral-lelen zur Abschaffung der Todesstrafe? GreifRecht 2008, p. 88-95.Van Zyl Smit, D., Snacken, S. (2009): Principles of European Prison Law and Policy. Oxford.Zolondek, J. (2007): Lebens- und Haftbedingungen im deutschen und europäischen Frauen-strafvollzug. Mönchengladbach.Zolondek, J., Dünkel, F. (2007): Lebensbedingungen inhaftierter Frauen im europäischen Vergleich. In: Kawamura-Reindl, G., Halhuber-Gassner, L., Wichmann, C. (eds.): Gender Mainstreaming – ein Konzept für die Straffälligenhilfe? Freiburg i. Br., p. 287-308.Zolondek, J., Sakalauskas, G. (2005): Strafvollzug und Strafvollzugsrecht in Litauen. ZfStrVo (54), p. 151-157.