Web viewTaktički nastupi pri akcidentima . s opasnim tvarima. Dubravka Bartolec, DVD Bukovac, Bukovac 115, Zagreb, 8. rujna 2017. 1. Osnovni pojmovi. Opasne

Taktički nastupi pri akcidentima s opasnim tvarima

Dubravka Bartolec, DVD Bukovac, Bukovac 115, Zagreb, 8. rujna 2017.


1.Osnovni pojmovi

Opasne tvari su tvari koje za vrijeme proizvodnje, prijevoza, prerade, skladištenja ili korištenja u tehnološkom procesu ispuštaju ili stvaraju zarazne, nadražujuće, zapaljive, eksplozivne, korozivne, zagušljive, toksične ili druge opasne prašine, dimove, plinove, magle, pare ili vlakna kao i štetna zračenja u količinama koje mogu ugroziti život i zdravlje ljudi, materijalna dobra i okoliš na manjoj ili većoj udaljenosti od objekata u kojima se nalaze.Opasne tvari mogu prouzročiti opasne ili štetne učinke koji mogu biti trajni ili prolazni:Trajni učinci opasne tvari vezani su za razaranja tkiva, a očituju se u trajnom oštećenju organa ili dijelova organa.Prolazni učinci opasne tvari ubrzavaju ili usporavaju procese u organizmu.

Opasne tvari podijeljene su u 9 razreda ili klasa. Ovisno o vrsti opasnosti pojedini su razredi na temelju određenih ispitivanja podijeljeni u skupine:

Razred 1: EksploziviRazred 2: PlinoviRazred 3: Zapaljive tekućineRazred 4: Zapaljive krute tvari, tvari podložne samozapaljenju, tvari koje u dodiru s vodom razvijaju zapaljive plinove Razred 5: Oksidacijske tvari i organski peroksidiRazred 6: Otrovne i infektivne tvariRazred 7: Radioaktivni materijalRazred 8: Korozivne tvariRazred 9: Mješovite opasne tvari i predmeti

Slika 1.Neki od simbola opasnih tvari (redom: eksplozivi, zapaljivi plinovi, otrovne tvari)

Akcidenti - nenamjerni, iznenadni i neočekivani događaji koji uzrokuju štetu za ljude, imovinu ili okoliš. Prema Zakonu o zaštiti i spašavanju (NN br. 174/2004) to je nesreća koja je vezana uz tehničko-tehnološki proces ili promet te svojim posljedicama prelazi okvire tehničko-tehnološkog postrojenja u kojem je nesreća nastala.

Vatrogasna taktika je po definiciji skup svih mjera i postupaka kojima se uzimajući u obzir ljudske i materijalne resurse (motivacija, broj, obučenost, sposobnost i organiziranost ljudstva, količina i moć raspoložive vatrogasne tehnike i opreme) nastoje spriječiti

Dubravka Bartolec, DVD Bukovac, Bukovac 115, Zagreb, 8.rujna 2017.


prijeteće opasnosti ili u što većoj mjeri zaštititi ljude i dobra od najrazličitijih vrsta opasnosti te smanjiti nastalu štetu.

2. Intervencija

U nesrećama s opasnim tvarima potrebno je što prije intervenirati.Ranijim dolaskom na mjesto nesreće može se spasiti nečiji život, spriječiti ozljeđivanje ili kontaminacija opasnim tvarima.Dobro osmišljen i uređen sustav planiranja, dobra organizacija i odgovarajuća opremljenost interventnih postrojbi i timova polazna su osnova za brzo i djelotvorno postupanje u nesrećama s opasnim tvarima.

Jedan od prvih postupaka po dolasku na lokaciju jest formiranje zapovjednog mjesta i na temelju prvih informacija zaustaviti se na sigurnoj udaljenosti. Bitno je također kontaktirati ovlaštene osobe zadužene za obavljanje tehnološkog procesa u kojem se dogodio akcident bilo u industriji ili pri prijevozu opasne tvari raspolaganjem prikladnih, specifičnih i pouzdanih informacija odrediti zonu III odnosno sigurnu zonu.

Izvid situacije i detektiranje opasnosti također je vrlo bitna predradnja na mjestu nesreće. U ovom trenutku se određuje zona II za prilaz interventnih službi. Sukladno mogućnostima na terenu i vremenskim uvjetima (urbane sredine, AC, prometnica, vjetar i sl.) potrebno je oformiti stožer za djelovanje interventnih i inspekcijskih službi. Započeti sa radnjama, na temelju spoznaja, određivanja odnosno detektiranja opasne tvari.

2.1.Osnovne taktičke postavke

2.1.1 Navalno i obrambeno taktičko djelovanje

Dva su osnovna taktička djelovanja obzirom na vrstu postupaka poduzetih u nesrećama s opasnim tvarima. Navalno i obrambeno taktičko.Navalno taktičko djelovanje uključuje postupke u kojima se očekuje izravan doticaj opasnih tvari i interventnih djelatnika. Interventni djelatnici se iz tog razloga moraju odgovarajuće zaštititi napravama za zaštitu dišnih organa,zaštitnom odjećom, te iza intervencije ukoliko postoji potreba potrebno je izvršiti dekontaminaciju.Za navalno djelovanje vatrogasci moraju imati specijalizacijski stupanj osposobljenosti za intervencije s opasnim tvarima.



Obrambeno taktičko djelovanje uključuje postupke koji ne predviđaju izravan dodir interventnih djelatnika s opasnim tvarima. Ovdje se obično radi o uklanjanju izvora paljenja, onemogućavanju razvoja i širenja para tekućine, ograđivanju materijala kako bi se spriječilo njegovo širenja, obavješćivanju javnosti te evakuaciji.Pri ovakvim djelovanjima potreban je niži stupanj zaštite vatrogasaca i stoga je dovoljan osnovni stupanj osposobljenosti za intervencije s opasnim tvarima.

2.1.2. Taktičke jedinice

Pod pojmom taktičke jedinice podrazumijevaju se organizacijske skupine vozila i opreme, a ovise o više čimbenika: raspoloživom broju i osposobljenosti djelatnika, vozilima, opremi, uvjetima na mjestu nesreće.Uobičajena je organizacija u dvije taktičke jedinice: osnovna i proširena.Osnovna taktička jedinica obuhvaća vozilo za opasne tvari (akcidentno vozilo), vozilo za gašenje požara i tehničko vozilo.

Slika 2. Osnovna taktička jedinica

Proširena taktička jedinica sadržava uz osnovnu jedinicu još i zapovjedno vozilo, dodatno vozilo za gašenje požara, posebno vozilo za dopremu veće količine opreme za zaštitu dišnih organa i zaštitnih odijela, vozilo s posebnom mjernom opremom za otkrivanje opasnih tvari, vozilom za dekontaminaciju i drugim vozilima i opremom.

2.1.3. Taktičke grupe

Interventni djelatnici na terenu raspoređuju se u grupe od najmanje dvije osobe. Broj grupa i djelatnika određuje se prema potrebama i mogućnostima.



Obzirom na dodijeljeni zadatak interventni djelatnici dijele se na sedam grupa: Izviđačka grupa – spašava unesrećene i određuje opasnu tvar.Mjerna grupa – mjeri koncentraciju opasne tvari.Radna grupa – provodi plan za smanjivanje opasnosti.Prijevozna grupa – postavlja opremu za rad. Ne ulazi u opasno područje.Sigurnosna grupa – u pripravnosti za slučaj spašavanja ozlijeđenih djelatnika.Vatrogasna grupa – u pripravnosti sa sredstvima za gašenje požara.Dekontaminacijska grupa – vrše dekontaminaciju djelatnika i opreme u skladu sa propisanom procedurom

2.1.4. Sigurnost na mjestu nesreće

Za sigurnost na mjestu intervencije je odgovoran zapovjednik. Zapovjednik je također odgovoran za provođenje plana intervencije, odabir zaštitne opreme,broj taktičkih grupa i njihovih članova, osiguranju pomoći u slučaju nužde, osiguranju prijevoza za potrebe medicinske pomoći, provedbu dekontaminacije i tome slično.

Za sigurnost na mjestu nesreće vrlo je bitno podijeliti prostor na nadzorna područja te ih označiti čunjevima, stupovima, zastavicama, trakama i slično.Tri su nadzorna područja ili zone: opasno, pripremno i sigurno

Kada dolazi do širenja plinova ili para opasnih tvari, kao opasno područje, koje je potrebno blokirati i na kojem su potrebne posebne mjere zaštite, označavamo područje oko mjesta istjecanja ili pukotine opasne tvari, koje je omeđeno unutarnjom sigurnosnom granicom. Na tom području je obvezna uporaba specijalne-odgovarajuće zaštitne odore/opreme, kako bi se izbjegle ozljede i ugrožavanje života i ljudi pripadnika interventnih službi.Vrsta zaštitne odore se razlikuje i obzirom na udaljenost od mjesta istjecanja/pukotine (ako stojimo neposredno do mjesta ispuštanja, rabit ćemo drugu zaštitnu odoru u odnosu na onu koju bismo nosili, ako stojim na rubu područja opasnosti). Vrijedi pravilo, da na opasnom području dozvoljavamo samo zadržavanje propisno zaštićenih interventnih službi. U tom području je potrebno vršiti nadzor koncentracija opasnih tvari te utvrditi granične vrijednosti.Između područja neposredne opasnosti (opasnog područja) i vanjske sigurnosne granice nalazi se sigurnosno područje gdje pripadnici interventne postrojbe mogu biti opremljeni samo izolacijskim aparatima sa zaštitnom maskom, kako bi bili zaštićeni u slučajevima nenadanih događaja, npr. promjene smjera i jačine vjetra.

Veličina i oblik opasnog područja ovise o sljedećim faktorima:



-svojstvu opasne tvari: veličina i oblik opasnog područja značajno se razlikuju, da li se npr. radi o krutom eksplozivu ili otrovnom plinu, koji je počeo istjecati na nesreći. Općenito je kod istjecanja plina opasno područje veće nego kod nesreće s krutom tvari.

-vrsti ispuštanja: značajno se razlikuje veličina opasnog područja obzirom na to da li se radi o ispuštanju otrovnog ili ukapljenog plina. Tako je kod istjecanja plina u ukapljenom stanju područje opasnosti 10 puta veće od istjecanja plina u plinastom stanju.

-brzini istjecanja: opasno područje se povećava kod veće brzine istjecanja (1 kg/s u odnosu npr. 0.01 kg/s). Istjecanje ovisi i o veličini tlaka u spremniku, odnosno veličini pukotine.

-okolišu (reljefu) i posebnostima na mjestu nesreće: oblak plina ostat će nepromijenjen duže vrijeme, ako se s vjetrom širi preko jezera, nego kroz šumu.

-vremenskim prilikama: U vodi topivi plin se rastopi na kiši što dovodi do smanjenja opasnog područja . Zračna nestabilnost može 4 do 5 puta povećati opseg opasnog područja. Tako će opasni oblak biti stabilniji u hladno zimsko doba nego za toploga ljetnog dana, t.j. povećat će se opseg opasnog područja. Vruć sunčan dan može lako uzrokovati termička kretanja, odnosno jaka zračna gibanja koja smanjuju koncentraciju plina. Istovremeno treba imati na pameti, da kod veće temperature tekućine brže isparavaju, odnosno da se u tom slučaju povećava opasno područje. Kao što vidimo, vrijeme je značajan faktor, gdje mnogi od čimbenika utječu međusobno jedan na drugoga.

Razlikujemo pritom 3 razreda stabilnosti: razred A - nestabilno i vjetrovito vrijeme s prosječnom brzinom vjetra od 8 m/s razred D - neutralno, s brzinom vjetra od 5 m/s razred F - stabilno s brzinom vjetra od 1 m/s

-smjeru i brzini vjetra: Širenje plinskog oblaka značajno ovisi o smjeru vjetra, kao i zračnim tokovima. Tako je raspršivanje i smanjenje koncentracije brže kod veće brzine vjetra. Brzina vjetra također važnu ulogu igra kod određivanja smjera širenja opasnog oblaka. Općenito, niža brzina vjetra znači veću vjerojatnost nepouzdanosti smjera vjetra. Tako kod brzina vjetra nižih od 2 m/s, možemo računati s kružnim oblikom opasnog područja. Kod brzina vjetra većih od 2 m/s, smjer vjetra je stabilniji i požarno područje se oblikuje s kutom od 60°. Bez obzira na navedeno, potrebno je budno pratiti eventualne promjene smjera vjetra, te po potrebi redefinirati veličinu i smjer opasnog područja. Vanjsku sigurnosnu granicu moguće je više udaljiti od područja (neposredne) opasnosti. Za razliku od područja opasnosti, vanjsku sigurnosnu granicu može omeđiti policija. Izvan vanjske sigurnosne



granice nema rizika za ozljede ljudi u okolici. Ove podatke treba naravno uzeti s rezervom, jer su doneseni temeljem iskustava na europskom kontinentu; jaki, brzo mijenjajući vjetrovi upravo su mogući u hrvatskom priobalju, gdje se na uskom području u vrlo kratkom vremenu može promijeniti niz vjetrova („ruža vjetrova“).

U početnoj fazi nesreće s opasnim tvarima često se ne raspolaže detaljnim podacima o tvari, a ujedno se zahtijeva brzo djelovanje, tj. interventne postrojbe se nalaze pod vremenskim pritiskom. Zapovjednik intervencije u tim okolnostima mora nekada donositi ključne odluke temeljene na nepotpunim podacima – npr. u akcijama spašavanja, gdje u pravilu nakon nesreće ne prođe više od nekoliko minuta, kada su prve interventne postrojbe na putu ili su već pristigle na mjesto nesreće. Čak i da u tom trenutku ima na raspolaganju cjelokupnu dokumentaciju o opasnoj tvari, koja može biti iskazana u desetinama stranica gusto ispisanih svojstava, manjka vremena, da se takva dokumentacija u nekoliko minuta detaljno prouči, uz istovremeno izviđanje na mjestu intervencije.Stoga je ključno, da se u početku intervencije može približno odrediti opasno područje, koje se kasnije, uz pomoć sofisticiranih mjernih uređaja, informacija stručnjaka ili simulacijskih programa širenja opasnih oblaka (dissemination programs) itd. može detaljno utvrditi.Početno određivanje opasnog područja u pravilu se temelji na približnoj osobnoj procjeni, koja se utvrđuje temeljem oznaka opasnosti na vozilu. Određivanje opasnih područja obzirom na različite klase opasnih tvari ili oznake opasnosti prikazano je u tablici koja slijedi. Također se zapovjednik intervencije može naći u vrlo zahtjevnom položaju, kada se radi o nesrećama, u koje je uključeno više opasnih tvari.Prvi podaci o opasnim tvarima mogu biti dostupni kod vozača u tovarnom listu. U najgorem slučaju vatrogasni zapovjednik, koji je došao prvi na mjesto nesreće, suočava se sa situacijom da mora donijeti odluku da li da samo s izolacijskim aparatima i redovnom interventnom zaštitnom odorom opremljene vatrogasce pošalje u opasno područje, kako bi se pristupilo spašavanju i utvrdilo, o kojoj se tvari i kojim su rizicima uopće radi. Pritom vatrogasni zapovjednik mora biti u stanju vrlo brzo ocijeniti rizike kojima će biti izložena njegova postrojba. Jasno je da su izbor i procjena vrlo teški. Ovakve početne procjene, pogotovo kada se radi o opasnim područjima za miješane utovare, samo su okvirne i neprecizne, te se u daljnjem tijeku intervencije trebaju provjeriti i korigirati. Također valja upozoriti, da se u priloženoj tablici opasno područje kod nekih tvari određuje temeljem klase opasnosti (opasnih tvari), a kod nekih temeljem broja oznake opasnosti.

Za kategorizaciju opasnih zona prilikom akcidenta upotrebljavamo sljedeće pojmove:

ZONA 0 ( VRUĆA ZONA)



- prostor u kojem je kontaminacija maksimalna i a koncentracija opasne tvari takva da ugrožava živote ljudi i životinja. U ovu zonu ulaze samo specijalno opremljene vatrogasne interventne grupe koje imaju potpunu zaštitu a čiji je zadatak spašavanje tj. izvlačenje unesrećenih i ozlijeđenih osoba iz neposredne opasnosti te brtvljenje otvora kroz koji nekontrolirano izlazi uzročnik kontaminacije.

ZONA I ( TOPLA ZONA )-prostor u kojem postoji vjerojatnost pojave kontaminacije, a koncentracija opasne tvari je takva da ne ugrožava živote ljudi i životinja. U ovu zonu ulaze vatrogasci koje nose posebna odjela i koriste opremu za zaštitu dišnih organa a zadatak im je prihvatiti unesrećene iz zone 0 te ih otpremiti na dekontaminaciju. Također imaju zadatak da upotrebom specijalne opreme i sredstava spriječe širenje ZONE 0.

ZONA II ( HLADNA ZONA )– prostor u kojem postoji kontaminacija u tragovima a koncentracija opasne tvari je zanemariva. Ovaj prostor je siguran za rad svih interventnih službi koje su pozvane na mjesto akcidenta a u njemu mogu boraviti samo ovlaštene službene osobe .

ZONA III ( SIGURNA ZONA )- prostor koji je potpuno siguran i u kojem nema mogućnosti pojave kontaminacije niti minimalne koncentracije opasne tvari. Sigurnu zonu određuje voditelj intervencije a osiguranje iste vrši policija. Važno je napomenuti da se ova zona nalazi na rubu hladne zone a s obzirom na vrstu kontaminacije granice sigurne zone mogu biti udaljene nekoliko stotina metara a u nekim slučajevima i više kilometara od samog mjesta akcidenta.



Slika 3. i 4. Prikazi zoniranja područja nesreće

3. Smanjivanje opasnosti

Izbor metode za smanjivanje opasnosti ovisi o okolnostima na mjestu nesreće i mogućnostima primjene pojedine metode npr. hlađenje, razrjeđivanje i ispiranje vodom, prekrivanje pjenom, raspršivanje para, neutralizacija, kontrolirano spaljivanje, spaljivanje na baklji.

LITERATURA

Knjige- Damir Knežević: Intervencije u nesrećama pri prijevozu opasnih tvari, Vatrogasna

škola, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, zagreb 2004.

- Popović, Knežević, Župančić, Merćep, Gauš, Blaha : Priručnik za osposobljavanje vatrogasaca

Intrernetske stranice:



http://www.hvz.hrhttp://www.hvz.hr/sigurnosne-udaljenosti/http://www.hvz.hr/opasnosti-i-mjere-zastite/http://www.hvz.hr/eri-kartice-upute-za-koristenje/http://upvh.hr/wp-content/uploads/2017/02/te59_01_oznacavanje_opasne_zone_100224.pdf


http://upvh.hr/wp-content/uploads/2017/02/te59_01_oznacavanje_opasne_zone_100224.pdf

http://upvh.hr/wp-content/uploads/2017/02/te59_01_oznacavanje_opasne_zone_100224.pdf

http://www.hvz.hr/eri-kartice-upute-za-koristenje/

http://www.hvz.hr/opasnosti-i-mjere-zastite/

http://www.hvz.hr/sigurnosne-udaljenosti/

http://www.hvz.hr/

Documents

Web viewTaktički nastupi pri akcidentima . s opasnim tvarima. Dubravka Bartolec, DVD Bukovac, Bukovac 115, Zagreb, 8. rujna 2017. 1. Osnovni pojmovi. Opasne