D:TEKSTKRONIKAKRONIKE OD 41-62KRON58 - obz.hr · po~asti vije}niku Zlatku Zup~i}u preminulom izme|u dvije sjednice. Nastavljena Nastavljena je burno - ve} na samom po~etku - o sadr`aju

15. srpnja 1999. @UPANIJSKA KRONIKA 3

U OVOM BROJU

SKUP[TINA @UPANIJEOdràna 15. sjednica Skup{tine Osje~ko-baranjske ùpanije 30. lipnja 1999. godine

PITANJA I PRIJEDLOZI VIJE]NIKA

ZASJEDALA RADNA TIJELAKomisija za financije i imovinsko-pravna pitanja, Komisija za gospodarska pitanja,

Komisija za prostorno ure|enje i za{titu okoli{a, Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb iKomisija za javne slu`be

POGLAVARSTVO @UPANIJEOdràna 46. sjednica Poglavarstva @upanije 17. lipnja 1999. godine

* Na 47. sjednici Poglavarstva @upanije 24. lipnja 1999. godine: Osnivanje novih trvornica* Na 48. sjednici @upanijskog poglavarstva 8. srpnja 1999. godine: Novi gospodarski programi

* Odràna 49. sjednica Poglavarstva 15. srpnja 1999. godine

SUSRETI I SASTANCIS Vanjom Kalo|erom: Motivirati strane ulagatelje * Ministar poljoprivrede sa slavonskim ùpanom

* Tr`ni vi{ak p{enice otkupiti kreditom * Kako okon~ati ste~aj u LIO-u* Rije{iti sudbinu OLT-a * Rije{iti probleme distribucije plina u gradu \akovu

* Suzbiti zloporabu droga na podru~ju @upanije * @upan primio predstavnike Pravoslavne crkve

@UPANIJSKE GOSPODARSKE INICIJATIVESlobodna zona - zna~ajan ~imbenik u pokretanju razvojnih projekata

* Proizvodnja “Megamina” u Osijeku? * Predstavljen projekt gradnje kafilerije* Potencijalni financijeri ocijenili prihvatljivim nove gospodarske projekte

ME\UNARODNI KONTAKTIU Tuzli odràna sjednica Predsjedni{tva Euroregionalne suradnje Dunav-Drava-Sava* S voditeljem Ureda Promatra~ke misije EU * S novi voditeljem Misije OESS-a

* Obnoviti obiteljska poljoprivredna gospodarstva uz pomo} norve{ke Vlade* Predstavljena Studija o obnovi i razvoju ratom razru{enog podru~ja

OBNAVLJAMO I GRADIMOPoloèn temeljni kamen {kole u Ku{evcu * Ministar zdravstva pustio u rad nove ure|aje uKlini~koj bolnici Osijek * Uskoro novi objekti socijalne skrbi * U pripremi po~etka izgradnjeZapadne obilaznice grada Osijek zavr{ena projektna dokumentacija, odràn sastanak Stru~nog

povjerenstva i sastanak s ravnateljem Hrvatske uprave za ceste

4 @UPANIJSKA KRONIKA 15. srpnja 1999.

SKUP[TINA @UPANIJE

ODR@ANA 15. SJEDNICA SKUP[TINEOSJE^KO-BARANJSKE @UPANIJE

30. lipnja 1999. godine

15. sjednica @upanijske skup{tine koju je predsjednik @eljko Ronta sazvao za30. lipnja s najavom nastavka sjednice sljede}i dan - 1. srpnja ukoliko se zbogobimnosti dnevog reda ne uspije dovr{iti rad Skup{tine, ipak je u jednomdanu, gotovo u jednom dahu. Zapo~ela je tu`no - minutom {utnje u znakpo~asti vije}niku Zlatku Zup~i}u preminulom izme|u dvije sjednice. Nastavljenaje burno - ve} na samom po~etku - o sadràju dnevnog reda koji je premaprijedlogu sadràvao 32. to~ke.

Dr.sc. Vilim Herman predloìo je da se dnevni red "zaboravi" i da vije}nici raspravljaju naovoj sjednici samo o stanju gospodarstva i poljoprivredi, odnosno aktualnim prosvjedima seljaka,jer je u na{oj @upaniji sudbina 50% ljudi izravno i neizravno vezana uz poljoprivredu. Vije}nikIvan Pavi} podrào je prijedlog vije}nika Hermana napomenuv{i da se na prosvjednimpunktovima nalaze seljaci svih politi~kih opredjeljenja. Vije}nik Vladimir [plajt predloìo je da"atraktivna" 26. to~ka dnevnog reda bude pomaknuta naprijed, a Ramir Risti} predloìo je dase doda to~ka pod kojom bi se razmotrio Plan kapitalnih ulaganja na podru~ju Osje~ko-baranjskeùpanije te to~ka u okviru koje bi se formirala vi{estrana~ka komisija za pra}enje realizacijeProra~una @upanije.

@upan Branimir Glava{ nije iskazao potporu prijedlozima vije}nika Hermana obzirom dasu na dnevnom redu sjednice prevladavale upravo to~ke odnosno materijali za raspravu ogospodarskim temama. Glede prijedloga vije}nika Vladimira [plajta ̀ upan je rekao da redni brojto~ke ne bi trebao utjecati na kvalitetu rasprave. Plan kapitalnih investicija prema rije~imaùpana Branimira Glava{a Skup{tina }e pravodobno razmatrati, a prijedlog vije}nika Risti}a dase imenuje vi{estrana~ko povjerenstvo ùpan je podrào.

No glasovanjem vije}nici nisu poduprli podnesene prijedloge, tako da je prihvaƒen dnevnired kako ga je u pripremi i sazivanju sjednice predloìo predsjednik Skup{tine: 1. Usvajanje zapisnika 14. sjednice Skup{tine @upanije 2. Izvje{}e Mandatne komisije Skup{tine Osje~ko-baranjske ùpanije 3. Pitanja i prijedlozi vije}nika 4. Prijedlog odluka o osnivanju trgova~kih dru{tava 5. Prijedlog Zaklju~ka o preuzimanju udjela Slavonske banke d.d. Osijek u Slobodnoj zoni

d.o.o. Osijek 6. Izvje{}e o provo|enju Programa poticanja poduzetni{tva Osje~ko-baranjske ùpanije u 1998.

godini 7. Prijedlog Programa poticanja poduzetni{tva Osje~ko-baranjske ùpanije u 1999. godini 8. Prijedlog Programa poticanja malog poduzetni{tva s ciljem razvitka turizma u ruralnom

prostoru Osje~ko-baranjske ùpanije 9. Informacija o naknadama za eksploataciju prirodnih resursa na podru~ju Osje~ko-baranjske

ùpanije10. Izvje{}e o naplati slivne vodne naknade i obavljenim radovima u 1998. godini na podru~ju

Osje~ko-baranjske ùpanije

15. lipnja 1999. @UPANIJSKA KRONIKA 5

11. Informacija o odre|enim pitanjima raspolaganja poljoprivrednim zemlji{tem u vlasni{tvudràve s posebnim osvrtom na jednogodi{nji zakup

12. Informacija o pripremama za ètvu na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije13. Informacija o problematici granica lovi{ta na podru~ju Baranje14. Prijedlog Rje{enja o odobrenju kr~enja {uma u gospodarskoj jedinici "\akova~ki lugovi i

gajevi"15. Informacija o stanju plinofikacije na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije s osvrtom na

problematiku njezinog nastavka16. Izvje{}e o stanju i problematici gra|enja i odràvanja ùpanijskih i lokalnih cesta u 1998.

godini17. Izvje{}e o radu i poslovanju Uprave za ceste Osje~ko-baranjske ùpanije u 1998. godini18. Davanje suglasnosti na Plan gra|enja i odràvanja ùpanijskih i lokalnih cesta za 1999.

godinu za podru~je Osje~ko-baranjske ùpanije19. Prijedlog Odluke o dopuni Odluke o visini godi{nje naknade za uporabu javnih cesta {to

se pla}a pri registraciji motornih i priklju~nih vozila20. Informacija o stanju i pitanjima za{tite ìvota i osobne sigurnosti ljudi i imovine te javnom

redu i miru na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije u 1998. godini21. Izvje{}e o stanju i problematici zdravstvenih ustanova u vlasni{tvu Osje~ko-baranjske ̀ upanije22. Informacija o stanju socijalne skrbi na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije u 1998. godini23. Prijedlog Zaklju~ka o davanju suglasnosti na Odluku o izmjenama i dopunama Statuta

Ljekarne "Osijek"24. Prijedlog Rje{enja o izmjeni i dopuni Rje{enja o imenovanju osoba ovla{tenih za utvr|ivanje

nastupa, vremena i uzroka smrti gra|ana umrlih izvan zdravstvene ustanove25. Prijedlog Zaklju~ka o dopunama Programa investicija na podru~ju Osje~ko-baranjske ̀ upanije

u 1999. godini26. Izvje{}e o obavljenoj reviziji Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije za 1998. godinu27. Prijedlog Odluke o prijenosu dugotrajne imovine obnovljene sredstvima Osje~ko-baranjske

ùpanije Hrvatskom zavodu za zapo{ljavanje Zagreb za potrebe Podru~ne slu`be u Vukovaru28. Prijedlog zaklju~aka o otpisu potraìvanja za robne zalihea) Prijedlog Zaklju~ka o otpisu potraìvanja za robne zalihe od IPK Ratarstvo-sto~arstvo d.o.o.

Osijekb) Prijedlog Zaklju~ka o otpisu potraìvanja za robne zalihe od IPK MIA Mljekarska industrija

d.o.o. Osijek29. Prijedlog za promjenu podru~ja op}ina Jagodnjak i êminac30. Prijedlog za pokretanje postupka podizanja spomen obilje`ja hrvatskim braniteljima poginulim

u Domovinskom ratu31. Prijedlog Rje{enja o imenovanju sudaca porotnika @upanijskog suda u Osijeku32. Realizacija projekta "Izgradnja odvodnog sustava Op}ine êpin" a) Prijedlog Zaklju~ka o realizaciji projekta "Izgradnja odvodnog sustava Op}ine êpin" b) Prijedlog Zaklju~ka o davanju jamstva Op}ini êpin na kredit za realizaciju projekta

"Izgradnja odvodnog sustava Op}ine êpin" i odobrenju zaduìvanja Osje~ko-baranjskeùpanije za realizaciju projekta

Mr.sc. @eljko Toma{i}- novi ùpanijski vije}nik

Minutom {utnje zapo~eta sjednicaSkup{tine u znak odavanja po~asti preminulomvije}niku Zlatku Zup~i}u iz Na{ica, svojnastavak je dobila podno{enjem izvje{}aMandatne komisije koja je utvrdila da su se

stekli zakonom propisani uvjeti za po~etakobavljanja du`nosti vije}nika od stranenjegovog zamjenika mr.sc. @eljka Toma{i}a(HDZ).

Nakon prihva}anja izvje{}a i sve~ane prisege,mr.sc. @eljko Toma{i} po~eo je obna{ati svojuvije}ni~ku du`nost.


Osnivanje Tvornice kukuruznog{kroba Osijek i Tvornice zaproizvodnju su{enog povr}a,vo}a, ljekovitog i krmnog biljaOsijek

@upan Branimir Glava{uvodno je pojasniogospodarske programe ielaborate koji su bilipodlogom za dono{enjepredloènih odluka zaosnivanje trgova~kihdru{tava. Programi }e bitinominirani prema Vladi

Republike Hrvatske i inozemnom kreditoru,Hypobanci iz Klagenfurta i austrijskoj Controlbanci. Prema ̀ upanovim rije~ima stru~ni timovisu prilikom izrade ovih elaborataargumentirano stali iza svih programaocjenjuju}i ih kvalitetnim i perspektivnim. Uovom je trenutku potrebno iskoristiti najavljenukreditnu liniju Hypo-banke kojom je planirano800 milijuna DEM za ovaj dio Hrvatske.@upanija nema namjeru, naglasio je ùpan,zadràti svoje vlasni~ke udjele u budu}imdru{tvima kapitala nego pomo}i u stvaranjupretpostavki da programi mogu zaìvjeti i tadaiza}i prodajom svog udjela ostalim ili budu}imdioni~arima odnosno kooperantima. @upanijabi dakle, bila inicijator, pokreta~ gospodarskihprograma a ve} su za sada prona|eni strate{kinositelji i investitori. U slu~aju Tvornicekukuruznog {kroba to bi bila "Drava" Osijek,a kod Tvornice za proizvodnju su{enog povr}a,vo}a, ljekovitog i krmnog bilja inicijatorprograma je Marijan Bro|anac iz Ke{inaca.Prema rije~ima ùpana Glava{a uskoro }e sepojaviti i tre}i program kojeg su inicijatoriIPK Croatia Osijek i Pivovara Osijek, a rije~je o proizvodnji pivarskog slada odnosnopreradi je~ma. Ovi programi omogu}it }ezapo{ljavanje oko 300 djelatnika no indirektnakorist je puno ve}a budu}i da }e ~etiri do pettisu}a kooperanata tako|er biti uklju~eno unjihovu realizaciju.

Vije}nik dr.dc. Vilim Herman ~estitao jena nastojanjima da se otvori novi razvojniciklus no istaknuo je da je bit problema umakroekonomskim prilikama u Hrvatskoj ~ijese posljedice odraàvaju na ovom podru~ju ina to treba osigurati odgovaraju}i utjecaj@upanijske skup{tine uz nu`no stvaranje novih

normativno-pravnih i ekonomskih okvira.Nedostatna financijska sredstva mogla bi sena}i, predloìo je vije}nik, revizijom pretvorbe.Potom se osvrnuo na centralizaciju sredstavai "igre" prilikom redistribucije tih sredstava izdràvnog prora~una u kojoj se pojavljuju "oni

koji mogu vi{e utjecati".Potrebno je u~initi odre|enenapore da se sredstva necentraliziraju nego daostanu tamo gdje suostvarena i tamo gdje senastoje pokrenuti noviprojekti i otvoriti novirazvojni ciklus. @upan

Branimir Glava{ podsjetio je na svoj pozivupu}en oporbenim strankama da se uklju~e urad @upanijskog poglavarstva, na sjednici nakojoj je ponovno izabran na ovu funkciju, na{to je vije}nik Herman odgovorio da je to biopoziv na suradnju na programu Hrvatskedemokratske zajednice. Vije}nik Tibor Santoèlio je ~uti izlaganja autora ovih projekata,posebice ga je u okviru toga zanimalo na kojina~in su utvr|ene potrebe na inozemnomtrì{tu i postoje li na njemu uhodanikapaciteti sa suvremenim tehnologijama ili nei u svezi s tim da li je utemeljen optimizamglede hrvatskog prodora na takovo trì{te.Vije}nik mr.sc. Rajko Odoba{a podsjetio je nasvoj projekt "Temeljne mjere stabilizacijenacionalnog, regionalnog i gradskoggospodarstva", materijal koji je podijeliovije}nicima u velja~i ove godine i na koji dosada nije bilo nikakvih reakcija dok je sEkonomskog instituta iz Zagreba stigao pozivda sudjeluje u projektu izrade strategijerazvoja poljoprivrede u Hrvatskoj za sljede}ihdeset godina. Vije}nik Darko Cini podsjetio jena odredbe Poslovnika glede otvaranjarasprave povodom vije}ni~kog pitanja iodredbe o obvezi dostave materijala uz pozivosam dana prije sjednice, {to u ovom slu…ajunije po{tovano. Ljudevit Kontrec istakao je daimamo vi{e ovakvih kapaciteta vjerojatno ne birazgovarali o prosvjedima poljoprivrednika.

Na primjedbu vije}nikaRisti}a da od osamstru~njaka za podru~jegospodarstva iz Poglavarstva@upanije na ovoj sjedniciSkup{tine nema niti jednog,za rije~ se javio ~lanPoglavarstva dr.sc. Ivan


Ba~i} te pojasnio predloène projekte. IvanBa~i} bio je voditelj izrade projekata koje jeradio IPK Zavod za ekonomiku, projektiranjei programiranje razvoja, ovla{tena stru~nainstitucija. Glede Tvornice kukuruznog {kroba,pojasnio je da je rije~ o proizvodu koji 100%uvozimo jer u Hrvatskoj nema takve tvornice.Planira se upu}ivanje 30% ukupne proizvodnjena doma}e trì{te, a 70% u izvoz. Ivan Ba~i}napomenuo je da je rije~ o strate{kominteresu jer u slu~aju da se proizvodnja nerealizira u na{oj @upaniji, ovaj projektrealizirao bi se negdje drugdje u Hrvatskoj.Kako Hrvatska nije u ~lanstvu Europske unije(prosje~na prodajna cijena u dràvama~lanicama je 3,57 kuna za kilogram {kroba),prodajna cijena ovog hrvatskog proizvoda bit}e 2,14 kuna {to }e omogu}iti komunikaciju sasvjetskim trì{tem. Strate{ki vlasnik je tvornica"Drava" Osijek sa 60% udjela, izgradnja bitrebala po~eti 1. studenoga 1999. godine, aomogu}ilo bi se zapo{ljavanje 45 djelatnika i2500 obiteljskih gospodarstava. U svezi sprojektom proizvodnje su{eg povr}a, vo}a,ljekovitog i krmnog bilja Ivan Ba~i} je rekaoda bi tvornica bila locirana u Slobodnoj zonina lokaciji MIO Osijek, a po~etak izgradnjepredvi|en je za 1. listopad ove godine.Hrvatska trenutno uvozi ljekovito bilje isu{eno vo}e i povr}e tako da je predvi|enplasman 30% proizvoda na doma}e, a 70% nainozemno trì{te. Tvornica bi zapo{ljavala 176radnika i angaìrala oko 4000 ljudi uobiteljskim gospodarstvima radi proizvodnjesirovina. Potom je Ivan Ba~i} izvijestio

nazo~ne da je u tijeku izrada jo{ dva projekta- tvornice za preradu soje i tvornice sto~nehrane.

Slijedom ove rasprave, vije}nici suglasovanjem donijeli predloène odluke. Premanjima, radi trajnog obavljanja gospodarskedjelatnosti Osje~ko-baranjska ùpanija zajednosa Tvornicom ìgica Drava d.d. Osijek, IPKKandit d.o.o. Osijek, IPK Tvornica {e}erad.o.o. Osijek, Belje d.d. Darda, Beli{}e d.d.Beli{}e i Tvornicom papira PAN-Papirnaindustrija d.d. Zagreb osniva Tvornicukukuruznog {kroba Osijek kao dru{tvo kapitalatipa dru{tva s ograni~enom odgovorno{}u, tes istim statusom zajedno sa Bro|anacCommerce d.o.o. Ke{inci, IPK Osijek d.d.Osijek i Belje d.d. Darda Tvornicu zaproizvodnju su{enog povr}a, vo}a, ljekovitog ikrmnog bilja Osijek.

Temeljni kapital prvog dru{tva iznosi8.300.000,00 kuna (s temeljnim ulozima:Osje~ko-baranjska ùpanija 833.000,00 kuna -10 %, IPK Kandit d.d. Osijek 833.000,00 kuna- 10 %, IPK Tvornica {e}era d.d. Osijek416.500,00 kuna - 5 %, Belje d.d. Darda416.500,00 kuna - 5 %, Beli{}e d.d. Beli{}e416.500,00 kuna - 5 %, PAN-Papirnaindustrija d.d. Zagreb 416.500,00 kuna - 5 %i Drava d.d. Osijek 4.998.000,00 kuna - 60%). Temeljni kapital drugog dru{tva iznosi5.000.000,00 kn i podijeljen je na ~etiri udjela(Osje~ko-baranjska ùpanija 450.000,00 kn - 9%, Bro|anac Commerce d.o.o. Ke{inci


2.550.000,00 kn - 51 %, IPK Povrtlarski centard.o.o. Osijek 1.000.000,00 kn - 20 % i Beljed.d. Darda 1.000.000,00 kn - 20 %).

Svoj temeljni ulog Osje~ko-baranjskaùpanija unosi u nov~anom vidu, a ostaliosniva~i u novcu i stvarima.

Valja napomenuti da su donesene odlukesamo temelj pristupanja @upanije zaklju~enjudru{tvenih ugovora o osnivanju ovih trgova~kihdru{tava, a da se dru{tva smatraju osnovanimkada osniva~i potpi{u dru{tvene ugovore oosnivanju dru{tava u zakonom odre|enomsadràju.

Preuzet poslovni udioSlavonske banke d.d. Osijeku Slobodnoj zoni d.o.o. Osijek

Uklju~uju}i se u raspravu o prijedlogupreuzimanja poslovnog udjela Slavonske bankeu temeljnom kapitalu Slobodne zone Osijek,vije}nik dr.sc. Ramir Risti} traìo je dodatnopoja{njenje o razlozima zbog kojih @upanijapreuzima udio Slavonske banke u Slobodnojzoni jer je iz materijala vidljivo da je jedinirazlog pove}anja udjela u mogu}nostive}inskog odlu~ivanja u tom dioni~komdru{tvu. Vije}nik dr.sc. Vilim Herman ponovioje potrebu da se stvore normativno-pravniokviri kako bi se motivirali strani ulagatelji zaintenzivna ulaganja u Slobodnu zonu koja utom slu~aju moè imati 50 ili 500 puta ve}iprostor nego {to je predvi|eno. @upanBranimir Glava{ istaknuo je da u ovomtrenutku 40% vlasni{tva @upanije nije dovoljnoda bi se u Slobodnoj zoni u~inili ozbiljnijipomaci. Kako je u ùpanijskom prora~unuplanirano 5 milijuna kuna za gospodarskeprograme otvorila se mogu}nost usmjeravanjadijela sredstava u Slobodnu zonu. Istodobno,Slavonska banka nije imala interes za ulaganjei prepustila je svoj udio pod nepromijenjenimuvjetima. U Zoni je potrebno izgraditiodgovaraju}u infrastrukturu za {to }e seiskoristiti i sredstva Ministarstva pomorstva,prometa i veza obzirom da je Luka Tranzitdjelomi~no u vlasni{tvu Slobodne zone i ulazi

u proces privatizacije. Potrebna je odre|enakonsolidacija i stabilizacija Zone radi njenogstavljanja u punu funkciju u gospodarskomsmislu. To je ujedno preduvjet za stranaulaganja jer Slobodna zona, prema rije~imaùpana Glava{a, nije ledina na koju }e do}istrani investitor i graditi, nego je prethodnopotrebna sva infrastruktura.

Nakon toga je Skup{tina glasovanjemprihvatila pove}anje udjela @upanije utemeljnom kapitalu Slobodne zone d.o.o.Osijek koji je prije ove transakcije iznosio40%, odnosno 400.000,00 kuna. Prijenosomudjela Slavonske banke d.d. Osijek uSlobodnoj zoni d.o.o. Osijek na @upaniju, udioOsje~ko-baranjske ùpanije u temeljnomkapitalu Dru{tva se pove}ava na 60% inominalno iznosi 600.000,00 kuna.

Prihva}en Program poticanjapoduzetni{tva @upanije u1999. godini

Prijedlog Programa za teku}u godinupotakao je vije}nika dr.sc. Vilima Hermana daistakne kako program "generalno zasluùjepodr{ku" no ostaje problem nedostatkafinancijskih sredstava. Upitao je zbog ~ega jeodgo|ena dodjela kredita za poticanje malogi srednjeg poduzetni{tva i obrtni{tva jer smatrada su neki od poduzetnika zasigurno zakinutitime {to sredstva nisu odobrena odnosno {topredmeti nisu uzeti u postupak. @upanBranimir Glava{ pojasnio je razloge zbogkojih nije donesena odluka o dodjeli kreditaza poticanje poduzetni{tva. Naime, izpodnesenih zahtjeva nije bilo vidljivo da }edo}i do pozitivnih pomaka u gospodarskomsmislu odnosno do otvaranja novih radnihmjesta. Prema ùpanovim rije~ima, novac bibio potro{en a da nikakvog u~inka ne bi bilo.Drugi razlog bila je ocjena da ugovor potpisans Privrednom bankom nije kvalitetan te da seu postupku raspisivanja natje~aja za dodjelukredita ide na realizaciju kredita putemSlavonske banke. Minimalni iznos kreditapove}an je na 400.000 kuna za po~etnike, amaksimalni za kvalitetne programe iznosi 2milijuna kuna. Ukupno }e biti podijeljeno 15milijuna kuna i to manjem brojuzainteresiranih ako ponude kvalitetne programekoji }e donijeti o~ekivane rezultate.


Naknade za eksploatacijuprirodnih resursa na podru~juOsje~ko-baranjske ùpanije

O Informaciji o naknadama zaeksploataciju prirodnih resursa na podru~juOsje~ko-baranjske ùpanije pripremljenoj ipodnesenoj temeljem njezinog zaklju~ka od 29.listopada 1998. godine, gotovo da i nije bilorasprave, tek nekoliko pitanja vije}nikaOdoba{e, Risti}a i Viljevca usmjerenihpoja{njenju pojedinih navoda, ~emu jeudovoljila Aleksandra Arbanas, pro~elnikUreda za gospodarstvo.

Nakon toga je, prihva}aju}i Informaciju,Skup{tina poduprla i ocjene i prijedlogesadràne u ponu|enom zaklju~ku Poglavarstva.Tim slijedom i Skup{tina je konstatirala da suprikupljeni i u Informaciji prikazani podacirezultat raspoloìvih slu`benih evidencijanadle`nih dràvnih tijela i u tom smisluistiniti.

No, uspore|uju}i raspoloìve prirodneresurse s prikazanim podacima o njihovojeksploataciji, izrazila je sumnju u potpunostovih podataka, kao posljedicu financijskemotiviranosti nositelja eksploatacije prirodnihresursa za zadràvanjem dobiti.

Odredbe zakona o pripadnosti naknadaza eksploataciju prirodnih resursa (rente,koncesije i sl.) jedinicama lokalne samoupravena ~ijem podru~ju se nalaze ovi izvori, rezultatsu opredjeljenja zakonodavca da se dioostvarenog profita obvezno vrati u podru~je nakojem nastaje, kako ono ne bi postalo teksirovinska osnovica uve}anja kapitala nositeljaeksploatacije odnosno razvitka podru~ja ukojem taj kapital ima sjedi{te. Nedostatnavisina utvr|enih naknada ili jo{ vi{e nezakonitouskra}ivanje isplate zakonom priznate naknadeumanjivanjem odnosno neistinitim prikazivanjemstvarno eksploatiranih koli~ina, umanjujeionako nedostatan financijski kapacitet jedinicalokalne samouprave odnosno umanjuje njihovumogu}nost funkcioniranja i razvitka.

I kona~no, zatraìla je od Poglavarstvada izu~i na~in osiguranja potpunih podatakaodnosno nadzora nad eksploatacijom prirodnihresursa na podru~ju @upanije, te razmotripitanje adekvatnosti visine propisima utvr|enih

naknada kao i mehanizama osiguranja njihovenaplate. Sukladno zaklju~cima koji proiza|u izprou~avanja ove problematike, Poglavarstvo }epokrenuti odgovaraju}e inicijative prematijelima sredi{nje dràvne vlasti.

O naplati slivne vodne naknadei obavljenim radovima

Bez rasprave je prihva}eno i Izvje{}e onaplati slivne vodne naknade i obavljenimradovima u 1998. godini na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije a s njime i zaklju~ciPoglavarstva. Skup{tina je konstatirala daIzvje{}e sadrì podatke samo o dijeluutro{enih sredstava u iznosu od 51,5%napla}enih sredstava, te traì da se budu}imizvje{}ima prikaù ukupno utro{ena sredstva injihova namjena.

Istakla je da se u izvje{}ima kontinuiranonavodi problem naplate slivne vodne naknade,a time i nedostatak potrebnih financijskihsredstava za minimalno odràvanjemelioracijskih sustava. To ukazuje na ~injenicuda zakonom utvr|eni model financiranjaupravljanja lokalnim vodama u postoje}imuvjetima tek djelomi~no funkcionira.Odràvanje melioracijskih sustava, kojima se{titi i ure|uje poljoprivredno zemlji{te, izuzetnoje zna~ajno za Osje~ko-baranjsku ùpaniju, anemogu}nost odràvanja melioracijskih sustavamoè prouzro~iti {tete velikih razmjera. Izre~enih razloga, Skup{tina drì da je nu`noizraditi prijedlog izmjena u na~inu financiranjaupravljanja lokalnim vodama, koji }e uvaìtipostoje}u situaciju. U izradi prijedlogapotrebno je utvrditi probleme u funkcioniranjupostoje}eg sustava financiranja, razmotritiopravdanost prijedloga da se malapoljoprivredna doma}instva (veli~ine do 3,0 ha)oslobode pla}anja slivne vodne naknade, uzosiguranje sredstava iz Dràvnog prora~una, teargumentirati prijedloge za izmjenu.

Raspolaganje poljoprivrednimzemlji{tem u vlasni{tvu dràve

U raspravi o Informaciji o raspolaganjupoljoprivrednim zemlji{tem u vlasni{tvu dràve


vije}nik Ivan Pavi} napomenuo je da su ujedinicama lokalne samouprave zemlji{ne knjigetotalno nesre|ene isto kao i situacija ukatastru. Osim toga predloìo je da se 34%sredstava upla}enih od zakupnine u @upanijskiprora~un vrati jedinicama lokalne samoupraveu njihov prora~un jer ve}ina nema drugihprirodnih resursa osim zemlje odnosnopoljoprivrede koje predstavlja glavni izvorprihoda. Vije}nik dr.sc. Ramir Risti} istakaoje da je @upanija prema nalazu Dràvnerevizije protuzakonito davala zemlji{te ujednogodi{nji zakup te da nije koristilasredstva od zakupnine za poticanje razvojapoljoprivrede {to sve zajedno predstavljadovoljan razlog da se ova Informacija neprihvati. Vije}nik Branko Lackovi} predloìo jeda se na razini dràve osiguraju sredstvapotrebna za sre|ivanje imovinsko-pravnihodnosa i da se u tom smislu uputi inicijativaprema Vladi od strane @upanijske skup{tine teda se izradi program u kojem }e se definirati

na~in i vrijeme u kojem }ese ovi problemi temeljitorije{iti. Vije}nik Darko Cinipitao je {to je sazemlji{tem u dràvnomvlasni{tvu u pogledu kojegse vodi postupak povratkaimovine i {to }e sedogoditi kada potencijalnipodnositelji zahtjeva postanu

vlasnici tog zemlji{ta. Vije}nika zanima da lije predvi|ena ta pravna situacija koja bitrebala sugerirati i odre|eni oprez prigodomdavanja zemlji{ta u zakup.

Pro~elnik Ureda za imovinsko-pravneposlove Jerka Luka~evi} pojasnila je da nitijedna kuna od sredstava koja se koriste zanamjene predvi|ene Pravilnikom o kori{tenjusredstava napla}enih od prodaje i zakupapoljoprivrednog zemlji{ta u vlasni{tvuRepublike Hrvatske nije potro{ena u drugenamjene. Podru~je @upanije nije podru~jeizvan jedinica lokalne samouprave koje@upanija obuhva}a, svi su jednaki korisnici ibitno je da namjena i kori{tenje sredstavabude kako je Pravilnikom predvi|ena, dok jemanje va`no da li }e to raditi tijelo jedinicelokalne samouprave ili @upanija. Ured zaimovinsko-pravne poslove je stru~no tijelo kojeopsluùje u okviru svoje nadle`nosti Komisijuza prodaju i davanje u zakup poljoprivrednogzemlji{ta na podru~ju @upanije. Kroz taj rad

uo~en je problem koji se odnosi na nerije{enaimovinsko-pravna pitanja, nesre|eno zemlji{tekoje je zemlji{te stupanjem na snagu Zakonao poljoprivrednom zemlji{tu 23. srpnja 1991.godine postalo vlasni{tvom Republike Hrvatske,a nije kao takovo i upisano u zemlji{nimknjigama. Breme svega onoga {to je do sadabilo vo|eno kao dru{tveno vlasni{tvo i savposao koji s tim u svezi treba odraditi po~ev{iod geodetskog izmjera, snimanja zemlji{ta itd.~ini odre|ene nu`ne preduvjete koji se morajuispuniti da bi Ured mogao dalje postupati jernije tijelo nadle`no da ovaj problem samorije{i. Bez sredstava namijenjenih za geodetskuizmjeru, budu}i se radi o prirodnim resursimau vlasni{tvu Republike Hrvatske, posao nemoè biti odra|en. Prema rije~ima pro~elnice- to nije tro{ak nego investicija i dok se topitanje ne rije{i na razini Dràve bit }enezadovoljstava o kojima je govorio vije}nikCvitkovi}. [to se ti~e nezakonitosti u dijelukoji se odnosi na raspolaganje sredstvimaostvarenim od prodaje i zakupapoljoprivrednog zemlji{ta, rije~ je o krajnjojnu`di u postupanju s jednim dijelom zemlji{tao kojem se nitko nije brinuo. Opravdanje jesadràno u obrazloènju i o~itovanju naIzvje{}e o reviziji. Vije}niku Darku CinijuJerka Luka~evi} je odgovorila da je ~lankom3. Zakona o poljoprivrednom zemlji{tu onozemlji{te koje je bilo upisano kao dru{tvenovlasni{tvo postalo vlasni{tvo RepublikeHrvatske, a u sklopu toga i onaj dio zemlji{taza koje jo{ nije utvr|en vlasnik odnosno dokse vlasnik ne utvrdi u postupku za povratimovine koji se provodi sukladno Zakonu.

Nakon toga Skup{tina je prihvatilaInformaciju i predloène zaklju~ke.

O pripremama za ètvu na podru~juOsje~ko-baranjske ùpanije

U pristupu raspravi o pitanju ètve, vije}nikIvan Vu~kovi} nazvao jet e m u o ` e t v i" z a b r i n j a v a j u }om igoru}om". U svojoj raspraviosobito je naglasiopote{ko}e koje predstojekod otkupa p{enice kao inezadovoljstvo cijenomp{enice. Gubici }e za

seljake biti puno ve}i nego pro{le godine, a


to se odnosi i na {e}ernu repu, soju,suncokret i sve ostale kulture jer je za sveza{titna cijena bila nià. Vije}nik Vu~kovi}predloìo je da Skup{tina donese zaklju~akkoji }e uputiti Vladi Republike Hrvatske dakrajnji rok za otkup p{enice bude 1. kolovozai da se ne ide na vi{emjese~nu obro~nuotplatu. Vije}nik je tako|er predloìo da sepreispita cijena kilograma p{enice i rekao datakav prijedlog tako|er treba uputiti Vladi ovejeseni odnosno prije sjetve. Ivan Vu~kovi} usvom je daljnjem izlaganju naveo da zapadnezemlje imaju takvu industriju koja moèsubvencionirati poljoprivredne proizvode, abudu}i da to Hrvatska nije u mogu}nosti,seljaci sada traè od dràve 1,30 kuna. Onine traè ni{ta na poklon nego samo pla}anjesvog rada i zalaganja za ovu proizvodnju, asvakako bi trebalo posti}i dogovor {to }e seto~no i u kojim koli~inama sijati, naglasio jevije}nik. Vije}nik Herman predloìo je da seu Zaklju~ku Skup{tine svakako naglasi potrebada se problemi moraju rje{avati na dràvnojrazini, da odgovornost prije svega leì nahrvatskoj Vladi i resornom ministarstvu te dase naglasi da }e ètva 1999. godine po obimuproizvodnje biti zna~ajnije manja u odnosu na1998. godinu zbog neodgovaraju}e agrarnepolitike hrvatske Vlade te da stoga Skup{tina@upanije zahtijeva o~itovanje Vlade o mjeramakoje }e poduzeti za sljede}u poljoprivrednusezonu. Vije}nik Risti} predloìo je daSkup{tina podrì prosvjede seljaka i izvr{ipritisak na Vladu da pove}a subvencije zapoljoprivredu. Prema rije~ima vije}nikaeuropski standard za subvencioniranjepoljoprivrede je oko 2% brutto nacionalnogdohotka. Vije}nik je ujedno predloìo da sevi{ak sredstava Ministarstva obrane preusmjeriu poljoprivredu, {to je izazvalo polemiku ukojoj su uz predsjednika Skup{tine Rontu iùpana Glava{a koji su ukazivali da jerasprava ovog vijeƒnika izvan kontekstadnevnog reda, sudjelovali i vije}nici Herman iLackovi}.

Prihva}aju}i podnesenu InformacijuSkup{tina je ukazala na procjene premakojima }e ètva usjeva roda 1999. godine bitizna~ajno manja u odnosu na prethodnugodinu, {to je rezultat nepovoljnih klimatskihprilika, ali i nedostatka sredstava koja suuvjetovala smanjenje sjetvenih povr{ina, s jedneodnosno izostanak poduzimanja suvremenih

agrotehni~kih mjera odnosno tehnologije uoptimalnim agrotehni~kim rokovima, s drugestrane. S obzirom na ovu ~injenicu, upozorilaje na utjecaj i zna~enje stabilne politike kojuoblikuje dràva u odnosu na uvjeteproizvodnje i otkupa poljoprivrednih proizvoda,na proizvodne rezultate. Bez pravodobno jasnoutvr|ene politike poticaja i isplate sredstavatome namijenjenih te definirane politikeotkupa, nije mogu}e o~ekivati ni stabilnupoljoprivrednu proizvodnju. Posljedica togajeste i bit }e smanjenje sjetvenih povr{ina {to}e dovesti do toga da, unato~ prirodnimpotencijalima, Hrvatska umjesto izvoznikompostane uvoznikom poljoprivrednih proizvoda.Republika Hrvatska je osigurala zna~ajnukreditnu potporu u proizvodnji ovogodi{njeguroda putem osiguranja repromaterijala, ali jeisplata nov~anih poticajnih sredstava kasnila,unato~ upozorenjima na posljedice koje }ezbog toga nastupiti, istakla je Skup{tina.

U kontekstu ove problematike, upozorila jei na podatak kako su prera|iva~i ìtarica uHrvatskoj osiroma{eni do razine kojaonemogu}ava otkup ovogodi{njeg uroda. Sobzirom i na aktualnu politiku banaka premaovom problemu, Skup{tina ocjenjuje nu`nimzna~ajan anga`man dràve u otkupuovogodi{njeg uroda. Stoga je zatraìla odVlade Republike Hrvatske, odnosno nadle`nihtijela dràvne uprave da se bez odlaganjao~ituju glede tog pitanja. I kona…no, ponovoje upozorila kako }e rje{avanje ovog pitanjapresudno utjecati na reprodukciju u ovompodru~ju u sljede}oj godini. Izostanakpravodobnog poduzimanja mjera izazvat }eposljedice koje tijekom jednogodi{njegproizvodnog ciklusa vi{e ne}e biti mogu}eotkloniti.

O problematici lovi{tana podru~ju Baranje

Bez rasprave, prihva}aju}i podnesenuInformaciju i zaklju~ke, Skup{tina jekonstatirala da u osnovi ponovljene inicijativeza preispitivanje granica lovi{ta na podru~juBaranje, koju je na zahtjev lova~kih udruga iOp}ine Bilje pokrenulo Poglavarstvo, aprihvatila Skup{tina @upanije 29. listopada1998. godine, nije vlasni~ko-pravni statusdràvnih odnosno zajedni~kih lovi{ta, ve} pravo


i mogu}nost gospodarenja njima odnosnoorganiziranja lovstva na ovom podru~ju.

Lovstvo na podru~ju Baranje, kaogospodarska grana djelatnosti, nerazdvojni jedio ukupne turisti~ke ponude podru~jaoslonjenog na projekte ruralnog i ekolo{kogturizma te projekte odrìvog razvitka kao noverazvojne filozofije i koncepcije ratom stradalogpodru~ja. Ono je dio iznimnih napora@upanije usmjerenih pokretanju gospodarskihaktivnosti i revitalizaciji demografski ugroènogpodru~ja. Otuda osobit interes @upanije da sesprije~i prekomjerno iskori{tavanje u ratuzna~ajno smanjenih prirodnih potencijala ovogpodru~ja, a u interesu kapitala ~iji je temeljnimotiv profit. Stoga drì da je najprimjerenijegospodarenje lovi{tima povjeriti domicilnimlova~kim udrugama ~iji ~lanovi svoju ìvotnuegzistenciju vezuju uz ovo podru~je. Nespornaje i mogu}nost stru~nog utemeljenja politikegospodarenja koju bi one provodile, zasnovanana djelatnosti znanstvenih ustanova Sveu~ili{taJ.J.Strossmayera u Osijeku.

Slijedom ovih postavki, ali i ~injenice danije dovr{en proces deminiranja podru~jaBaranje, pa ni dijelova koje pokrivaju lovi{taza koja je predvi|eno raspisivanje natje~aja zadavanje prava lova, Skup{tina drì da

namjeravano dono{enje odluke o davanjukoncesije prava lova na dràvnim lovi{tima zakoja je, sukladno Zakonu o lovu, Ministarstvopoljoprivrede i {umarstva zatraìlo prethodnomi{ljenje Osje~ko-baranjske ùpanije trebaodloìti do stvaranja sigurnosnih, ali i drugihpretpostavki za stavljanje lovi{ta u funkcijugospodarskog razvitka i revitalizacije ratomstradalog podru~ja Baranje.

Pokrenuta inicijativa za prijenoskompleksa dvorca Tikve{ u vlasni{tvoOsje~ko-baranjske ùpanije

Nastavno, Skup{tina je konstatirala daturisti~ki usmjereno podru~je Baranje nakonrata gotovo nema raspoloìvih kapacitetanamijenjenih smje{taju turista i drugih gostiju,a bez ovog sadràja te{ko }e biti uspje{norazvijati turisti~ku ponudu Baranje, osobito onuvisokog turizma. Istodobno, najzna~ajnijipreostali smje{tajni kapacitet predstavljaoplja~kani i gra|evinski devastirani kompleksdvorca Tikve{, koji je iz tog razloga izvanfunkcije izloèn daljnjem propadanju.

Imaju}i to u vidu, kao i ~injenicu da jeovaj kompleks od osobitog zna~enja zaturisti~ku eksploataciju prirodnih vrednotaParka prirode Kopa~ki rit u koji je uklju~eni posebni zoolo{ki rezervat koji je sukladnoZakonu o za{titi prirode u vlasni{tvu Osje~ko-baranjske ùpanije, Skup{tina predlaè VladiRepublike Hrvatske da ovaj objekt prenese uvlasni{tvo @upanije s namjenom privo|enjanavedenoj gospodarskoj svrsi.

Provo|enje programa plinofikacijena podru~ju @upanije

U raspravi o stanju plinofikacije napodru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije iproblematici njezinog nastavka, vije}nik @eljkoViljevac upitao je za{to se na izgra|eni sustavplinske mreè nisu priklju~ile jedino op}inePodravska Moslavina i Viljevo. To je ujednopitanje stanovnika tih op}ina - kada }e se natemelju svojih ve} potpisanih ugovora priklju~itina plinsku mreù i moè li @upanija u~initine{to u tom pravcu. Na ovo pitanje odgovorioje pro~elnik Ureda za obnovu i razvitak Josip[kori} koji je izvijestio da je plinska mreà


poloèna te da }e do sezone grijanja savsustav snabdijevanja plinom biti u funkciji. Uovom slu~aju problem je jedino u izgradnjimjerno-regulacijske postaje koja }e bitizavr{ena do rujna, a to je posao INA-e kaoveledistributera i bit }e u suradnji s HEP-ombiti rije{en.

Stanje i problematika gra|enjai odràvanja ùpanijskih i lokalnihcesta u 1998. godini

Bez rasprave prihvaƒeno je i Izvje{}e ostanju i problematici gra|enja i odràvanjaùpanijskih i lokalnih cesta u 1998. godini, alije svojim zaklju…kom Skup{tina ukazala naiznimno lo{e stanje cestovne mreè napodru~ju @upanije, a posebno na podru~juhrvatskog Podunavlja {to je posljedicavi{egodi{njeg neodràvanja tih cesta. Stoga jeocijenila potrebnim da se na razini RepublikeHrvatske osiguraju sredstva za obnovunavedenih cesta budu}i da se one nalaze napodru~ju posebne dràvne skrbi za koja supotrebna ve}a ulaganja.

U tom kontekstu, posebno je istaklava`nost {to skorije izgradnje nadvo`njaka naju`noj obilaznici grada Osijeka te zaduùjeUpravu za ceste @upanije da poduzmepotrebne aktivnosti u svezi s utvr|ivanjemmogu}nosti za njezinu realizaciju.

Za{tita ìvota i osobnesigurnosti ljudi i imovinena podru~ju @upanijeu 1998. godini

U raspravi o Informaciji o stanju ipitanjima za{tite ìvota i osobne sigurnostiljudi i imovine te javnom redu i miru napodru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije u 1998.godini, vije}nik Mirko Poljak primijetio je dau Informaciji nema pokazatelja samog stanjasigurnosti ve} je rije~ samo o statisti~kimpodacima. Vije}nik smatra da podatak kakood 12 kaznenih dijela u 6 slu~ajeva nijeprona|en po~initelj pokazuje da je situacijaalarmantna i da se te{ko mogu prihvatitikonstatacije iz materijala da je pove}anaotkriva~ka aktivnost i djelatnost. Osim toga,

600 kaznenih dijela u podru~ju gospodarstva i420 kaznenih djela organiziranog krimilanapokazuju da je rije~ o bitnom ugroàvanjugospodarskog sustava cijele @upanije {to nijezanemarivo ako se uzme u obzir da svakiozbiljniji strani ulagatelj traì procjenusigurnosti na podru~ju na koje ulaè.

Dubravko Jezer~i}, na~elnik Policijskeuprave Osje~ko-baranjske pojasnio je da jerije~ o podacima za 1998. godinu u kojoj jetekao proces mirne reintegracije ~iji je teretnajve}im dijelom iznijela upravo Policijskauprava Osje~ko-baranjska. Situacija sigurnostisasvim je druga~ija u razdoblju prvih 5mjeseci 1999. godine iako je u tom razdobljuporastao broj kaznenih djela organiziranogkriminala. Posebnu pozornost trebalo biobratiti kaznenim djelima u svezi s kori{tenjemi trgovanjem drogom a ~iji je broj tako|er uporastu.

Revizija Prora~una @upanijeza 1998. godinu

U raspravi o predmetnompitanju, vije}nik dr.sc.Ramir Risti} primijetio jeda je u Izvje{}u revizijekonstatirano da su u@upaniji protuzakonitoispla}ivane pla}e u ve}emiznosu te je ùpanobmanuo javnost sniàva-

njem pla}a odnosno tvrdnjom da je tomerazlog {tednja. Potom je vije}nik nabrojao jo{neke nepravilnosti u poslovanju kao npr. zaadaptaciju zgrade @upanije angaìran jeizvoditelj radova bez javnog natje~aja {to nijeu skladu sa zakonom, prilikom angaìranjaizvoditelja radova na zgradi Zavoda zazapo{ljavanje u Vukovaru nije izabrananajpovoljnija ponuda, nego tek tre}a po redu,a prigodom kupovine dionica Medijskog centraGlas Slavonije od NDU (koja je u svezi sGradskim ogrankom HDZ) isplata sredstavanije izvr{ena sukladno zakonskoj proceduri.

@upan Branimir Glava{ odgovorio je da jerije~ o krivoj interpretaciji vijeƒnika,a da nalazrevizije ukazuje na nebitne primjedbe kojenisu dovele u pitanje opravdanost i zakonitosttro{enja prora~unskih sredstava @upanije.


PITANJA I PRIJEDLOZI VIJE]NIKA

Pokrenut postupak podizanjaspomen obilje`ja hrvatskimbraniteljima poginulim uDomovinskom ratu

Skup{tina je prihvatila inicijativu udrugaproiza{lih iz Domovinskog rata te pokrenulapostupak podizanja spomen obilje`ja hrvatskimbraniteljima poginulim u Domovinskom ratuna podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije. Radiorganiziranja i provo|enja aktivnosti izrade ipodizanja spomen obilje`ja u javnom prostorugrada Osijeka, osnovala je Povjerenstvo zapodizanje spomen obilje`ja hrvatskimbraniteljima poginulim u Domovinskom ratu,koje ƒe raspisati i provesti natje~aj te odabratiidejno rje{enje spomen obilje`ja, organiziratiizvedbu odabranog idejnog rje{enja, provestipostupak odabira lokacije spomen obilje`ja,organizirati podizanje spomen obilje`ja ujavnom prostoru te provesti druge aktivnosti iradnje potrebne u postupku podizanja spomenobilje`ja. Ove aktivnosti bit }e provedene urokovima koji omogu}avaju da se spomenobilje`je podigne u prigodi obiljeàvanja 10-teobljetnice dràvnosti Republike Hrvatske.

U Povjerenstvo su imenovani Vladimir[eks, za predsjednika, Branimir Glava{, zazamjenika predsjednika, te mr.sc. Davor Brun~i},mr.sc. Sonja Cupec, Oliver Grigi}, Petar Kljaji},dr.sc. @eljko Ko{ki, dr.sc. Zlatko Kramari} i IvicaPeko, za ~lanove.

Potpora realizaciji projekta"Izgradnja odvodnog sustavaOp}ine êpin"

I kona~no, Skup{tina je prihvatila prijedlogza realizaciju projekta "Izgradnja odvodnogsustava Op}ine êpin" na na~in da se projektsufinancira 50% sredstvima Hrvatskih voda,30% Op}ine êpin i 20% Osje~ko-baranjskeùpanije. Prava i obveze sudionika uredit }ese posebnim sporazumom.

S tim u svezi dala je i jamstvo Op}iniêpin na kredit za realizaciju ovog projekta uvrijednosti od 1.879.683,24 DEM iliprotuvrijednosti od oko 7.298.984,83 kuna spripadaju}im kamatama i tro{kovima naknade,{to je 30% vrijednosti kredita od 6.265.610,81DEM ili protuvrijednost od oko 24.329.949,48kuna. Op}ina êpin }e prema planu otplatekredita u svojim prora~unima osigurati sredstvaza povrat svog dijela preuzete obveze pokreditu iz propisima utvr|enih izvorafinanciranja.

Istodobno, odobreno je i zaduìvanjeOsje~ko-baranjske ùpanije za realizacijuprojekta iz kredita HBOR-a u vrijednosti od1.253.122,17 DEM ili protuvrijednosti od oko4.865.989,93 kuna s pripadaju}im kamatama itro{kovima naknade, {to je 20% vrijednostikredita. Sredstva za otplatu kredita osigurat }ese u prora~unima Osje~ko-baranjske ùpanijesukladno planu otplate kredita.

"Aktualni sat" ili vrijeme u kojem vije}nici postavljaju pitanja i podnose prijedloge uvijekje najdinami~niji dio sjednice, dio sjednice koje i novinari prate s najvi{e pozornosti, vrijemepropitivanja izvr{avanja utvr|ene politike ali i odgovornosti izvr{nih i upravnih tijela. Stoga subrojna pitanja i prijedlozi i ovaj puta zasuli ùpana Branimira Glava{a koji je na njihodgovarao.

Vije}nik Ivan Vu~kovi} predloìo je dase @upanijska skup{tina izjasni protiv prosvjedaseljaka na cestama odnosno na~ina na koji jeprosvjed organiziran jer je u pitanjuograni~avanje slobode kretanja gra|ana. Potomje postavio pitanje o stanju protugradne

za{tite. @upan mu je odgovorio daprotugradna za{tita ne funkcionira jer jepotrebno izdvojiti zna~ajna financijska sredstvai u budu}nosti na kvalitetniji na~in, u suradnjis Dràvom, rje{avati ovaj problem. Gledeprosvjeda seljaka ùpan je naglasio da pred


problemima u poljoprivredi ne treba "zatvaratio~i" no na~in na koji su seljaci upozorili naprobleme nikako se ne smije podràti. Kr~enjeprometnica i onemogu}avanje gra|ana uslobodi kretanja zna~i ujedno i kr{enje zakonada bi se izborilo svoje pravo, a zapravo je upitanju namjera pojedinih politi~kiinstrumentaliziranih skupina da na po~etkuturisti~ke sezone i nakon zaustavljanja rata uSrbiji, naprave "kaos".

Vje}nik Tibor Santo pitao jeda li je Vladimir [i{ljagi}s k r e n u o p o z o r n o s t@upanijskom poglavarstvu daje Ministarstvo zdravstvazabranilo stavljanje uuporabu i promet Megaminakao dijetetskog proizvoda jer

sadrì metale koji su u suprotnosti sPravilnikom o zdravstvenoj ispravnostinamirnica te se taj pripravak ne moè koristitini kao lijek. Na ovo pitanje ùpan jeodgovorio da je megamin ðupaniji interesantansamo kao gospodarski projekt i da se ni{tane}e proizvoditi dok ne budu pribavljena svarelevantna mi{ljenja.

Vije}nik Vladimir Jelki}postavio je pitanje u sveziizostanka financijskih sred-stava iz Dràvnog prora~unanamijenjenih osje~komPoljoprivrednom institutunakon posljednjeg rebalansate upitao koliko i kako

@upanija moè pomo}i da se rije{i problemprostora Instituta. O ovom pitanju ùpan jerekao da je @upanija planirala 500.000 kunaza ovu ustanovu i kod toga ostaje, nonaglasio je da }e dalje izdvajati onolikosredstava koliko izdvoji Grad Osijek iz svogprora~una jer radi se o ustanovi od op}egzna~aja.

Vije}nik Marko Vu~emilovi}-[imunovi} ponovno jenaglasio va`nost deminiranjaprostora na{e @upanije.Izrazio je uvjerenje da zbogsporosti u provedbideminiranja odnosno ukolikose nastavi takvom dinamikom,

do kona~nog deminiranja trebat }e 50 ili 100godina. Stoga je predloìo da se

odgovaraju}im izmjenama zakona dio sredstavaprikupljenih od poreza namijeni deminiranjuterena. U svezi s problematikom deminiranjaùpan je istaknuo da }e se Poglavarstvozauzeti za to da Vlada ovom dijelu Hrvatskeda apsolutni prioritet kako bi poljoprivrednepovr{ine bile stavljene u funkciju odnosnodostupne poljoprivrednim proizvo|a~ima.

Vije}nik Branko Lackovi}postavio je pitanje o stanjugospodarstva @upanije isanaciji 18 gospodarskihsubjekata me|u kojima je iBelje. Vije}nik je tako|erpredloìo osnivanje ̀ upanijskogureda za mlade u kojem bi

bili predstavnici studentskih, kulturnih, {portskihi drugih udruga mladih, a rje{avao biprobleme mladih ljudi kojima zaista u svemutreba pomo} i potpora. U odnosu na prvopitanje o tijeku sanacije tvrtki na podru~ju@upanije, ùpan je istaknuo da se programisanacije unato~ svim te{ko}ama ipakrealiziraju, da su kadrovske promjene na ~eluBelja bile sasvim te da beljska mljekara, kojuje vije}nik spomenuo kao du`nika, izvr{avasvoje obveze i nema dugovanja duìh od 30dana. OLT je dobio 50% sredstavanamijenjenih sanaciji a prema posljednjimuvjeravanjima uskoro }e dobiti i ostatak. Uodnosu na prijedlog @upan je podràoosnivanje ùpanijskog ureda za mlade uznapomenu da je to stari prijedlog Hrvatskedemokratske zajednice.

Vije}nik dr.sc. Ramir Risti} zanimao se dali je predsjednik Tu|man potvrdionovoizabrane podùpane. Vije}nika je tako|erzanimalo u kojoj su fazi pripreme za po~etakradova na mostu kod Beli{}a. Vije}niku jeñupan rekao je da Vlada nije uputila nikakavnegativan odgovor glede imenovanja novihpodùpana u zakonski predvi|enom roku, takoda se ne o~ekuje izostanak potvrde podùpana.U odnosu na drugo pitanje izvijestio je da sedirektor "Osijek-Koteksa", izvoditelja radova namostu kod Beli{}a Ivan Ragu` upravo nalaziu Zagrebu gdje }e od direktora Hrvatskihcesta Aleksandra âklovi}a dobiti upute ouvo|enju operative u gradili{te mosta.

Vije}nik dr.sc. Vilim Herman podrào jeprijedloge vije}nika Marka Vu~emilovi}a-


ZASJEDALA RADNA TIJELA

[imunovi}a u svezi s deminiranjem kao va`nimpitanjem gospodarstva i poljoprivrede ovogpodru~ja. On je predloìo da se formiraskup{tinsko tijelo koje bi vr{ilo odre|eni"politi~ki pritisak" radi kona~nog rje{avanjaproblema deminiranja. Osim toga, vije}nik jepredloìo izvanrednu tematsku sjednicu ogospodarstvu i poljoprivredi. @upana BranimiraGlava{a upitao je da li se sredstva Dràvnogprora~una jo{ uvijek koriste za njegov slu`beniautomobil, kako je nedavno navodno izjaviosam ùpan. U svezi s prijedlogom da se odrìtematska sjednica o stanju u gospodarstvuùpan je podsjetio da je takova sjednicaodràna u velja~i ove godine, ali se suglasios prijedlogom za formiranje "komisije zapritiske" i ujedno ga predloìo za predsjednikaobzirom da je saborski zastupnik. Na pitanjekori{tenja automobila odgovorio je da koristiautomobil koji se financira iz sredstavaMinistarstva obrane i smatra pohvalnim da seza ove svrhe ne tro{e sredstva ùpanijskogprora~una.

Vije}nik Ivan Cvitkovi} predloìo je dase za prvu sljede}u sjednicu pripremi izvje{}eo stanju u zemlji{nim knjigama i pri tome

zatraìo ve}u u~inkovitost uprave u na{oj@upaniji kako bi se smanjio broj dolazakaodnosno "{etanja" stranaka i time uzrokovanonezadovoljstvo dijela gra|ana prigodomobra}anja uredima i slu`bama. Sloìv{i se sprimjedbama vije}nika koje su se odnosile nasporost, birokratsku inertnost inezainteresiranost s kojom se gra|ani susre}uprigodom obra}anja ùpanijskim uredima, alii zbog ~ega "trpe" odre|eni gospodarskiprogrami, ñupan je podupro njegoveprijedloge.

Vije}nik Andrija Ru~evi}tako|er je podràoin i c i j a t i vu v i j e }n ikaVu~emilovi}a u svezideminiranja uz naglasak nava`nost rje{avanja ovogproblema zbog kona~nogomogu}avanja povratkaprognanika kako bi napokon

mogli zaorati prve brazde na svojim poljima.Vije}nik se tako|er osvrnuo na prijedlog IvanaVu~kovi}a da se Skup{tina izjasni protivprosvjeda seljaka i izjavio da on, naprotiv,podràva akciju Selja~kog saveza.

U pripremi 15. zasjedanja @upanijske skup{tine svoj dio pripreme odradila su i njezinaradna tijela. Brojne to~ke predvi|enog dnevnog reda odnosno obimni materijali okupili su…lanove Mandatne komisije i Komisije za izbor i imenovanja, Komisije za gospodarska pitanja,Komisije za prostorno ure|enje i za{titu okoli{a, Komisije za javne slu`be, Komisije za lokalnusamoupravu, Komisije za financije i imovinsko-pravna pitanja i Odbora za zakonodavnu djelatnosti statutarno-pravna pitanja, Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb te Odbora za civilnu obranu.

Razmatraju}i Informaciju oodre|enim pitanjimaraspolaganja poljoprivrednimzemlji{tem u vlasni{tvudràve Komisija zafinancije i imovinsko-pravna pitanja podpredsjedanjem Joze Rai}apodràla je konstatacije

Poglavarstva izre~ene u Zaklju~ku povodomrazmatranja ove Informacije kao i ranije

donesenim aktima Poglavarstva i Skup{tine.Komisija posebno napominje potrebuuklju~ivanja svih nadle`nih tijela u rje{avanjeproblema raspolaganja poljoprivrednimzemlji{tem u vlasni{tvu dràve radi ubrzanjaprovedbe zakonom predvi|enih postupaka.Komisija nagla{ava da se navedeni postupcine}e mo}i ubrzati bez osiguranja potrebitihfinancijskih sredstava na dràvnoj razininamijenjenih financiranju sre|ivanjakatastarskog i zemlji{no-knji`nog stanja.


Obzirom da su u saborskoj proceduripredloène izmjene i dopune Zakona opoljoprivrednom zemlji{tu kojima se predvi|abrisanje ~lanka 13. i ~lanka 14., Komisijanapominje da navedene ~lanke nije potrebnobrisati kako je predloèno ve} izmijeniti usmislu kako se predlaè u aktu u prilogu ovojInformaciji, a to se posebice odnosi nafinancijski aspekt problema kako je navedenou to~ki IV. navedenog akta. Komisija podràvaprijedlog Poglavarstva @upanije da se po~etnigodi{nji iznos smanji za zakup poljoprivrednogzemlji{ta 30%, a za prodaju 50%. Komisijatako|er podràva najnovijim izmjenama idopunama Zakona predvi|eni na~inraspore|ivanja sredstava ostvarenih od prodajei zakupa poljoprivrednog zemlji{ta u vlasni{tvuRepublike Hrvatske.

Izvje{}e o stanju i problematici gra|enjai odràvanja ùpanijskih i lokalnih cesta u1998. godini pobudilo je Komisiju zagospodarska pitanja, koja je zasjedala podpredsjedanjem Marka Vu~emilovi}a -[imunovi}a,da Skup{tini ukañe na potrebu da Uprava zaceste Osje~ko-baranjske ùpanije poduzmepotrebne aktivnosti u svezi s utvr|ivanjemmogu}nosti izgradnje nadvo`njaka na ju`nojobilaznici grada Osijeka. Isti materijal bio je

pod logom zak l ju~kaKomisije za prostornoure|enje i za{titu okoli{a,koja je zasjedala podpredsjedanjem KrunoslavaIñakovi}a, kojim ukazuje nalo{e stanje cestovne mreèna podru~ju @upanije, aposebno na podru~ju

hrvatskog Podunavlja {to je posljedicavi{egodi{njeg neodràvanja tih cesta. Komisijacijeni potrebnim da se na razini RepublikeHrvatske osiguraju sredstva za obnovunavedenih cesta budu}i da se one nalaze napodru~ju od posebne dràvne skrbi koje traìve}a ulaganja.

Komisija za prostorno ure|enje i za{tituokoli{a razmotrila je i Plan gra|enja iodràvanja ùpanijskih i lokalnih cesta za1999. godinu te predloìla da se u ciljusagledavanja stanja i pra}enja prihoda ibudu}ih rashoda @upanijske uprave za cestepribave podaci od Ministarstva unutarnjihposlova o vozilima s podru~ja @upanije zakoja se pla}a godi{nja naknada za uporabu

javnih cesta, a koja je prihod ove Uprave.

Povodom Izvje{}a o stanju i problematicizdravstvenih ustanova u vlasni{tvu Osje~ko-

baranjske ̀ upanije Odbor zazdravstvo i socijalnu skrbpod predsjedanjem mr.sc.Rudike Gmajni}a, konstatiraoje da je zbog pozitivnihpomaka u obnovi iopremanju zdravstvenihustanova do kojih je do{lonakon izrade ovog Izvje{}a,

potrebno izraziti zadovoljstvo obnovomzdravstvenih ustanova na reintegriranompodru~ju posebice ambulanti u Aljma{u,Erdutu, Ernestinovu i Antunovcu za koje suu me|uvremenu raspisani natje~aji zaizvoditelje radova na obnovi te natje~aji zanabavu opreme.

Nastavno, razmatraju}i Informaciju o stanjusocijalne skrbi na podru~ju Osje~ko-baranjskeùpanije u 1998. godini Odbor je ukazao naproblem nedostatka kapaciteta za smje{tajstarijih osoba i podràva otvaranje novihkapaciteta, odnosno izgradnju Domaumirovljenika Podravski Podgajci i Domaumirovljenika u Na{icama. Postoje}e smje{tajnekapacitete nu`no je odràvati i opremati radiosiguranja potrebne razine u pruànju oveusluge. Odbor tako|er ukazuje na potrebuuvo|enja ekonomske cijene za pruànje uslugasmje{taja u domovima umirovljenika.

Ovim inicijativama pridruìlase i Komisija za javneslu`be koju je vodio Antun@eljko @ivkovi} podupiruƒisve inicijative za otvaranjenovih smje{tajnih kapacitetate iskazujuƒi uvjerenje oneophodnosti uvo|enjaekonomske cijene za uslugu

smje{taja.


POGLAVARSTVO @UPANIJE

ODR@ANA 46. SJEDNICA POGLAVARSTVA@UPANIJE

17. lipnja 1999. godine

46. sjednica Poglavarstva, koju je ùpan Branimir Glava{ sazvao u Osijeku 17. lipnjanastavila je niz sjednica na kojima je pozornost usmjerena poticanju novih gospodarskih inicijativana podru~ju @upanije, a poradi oblikovanja i pokretanja novog razvojnog ciklusa bez kojeganema opstanka. Stoga, unato~ ~injenici da je posljednje usvojenom dnevnom redu, osnivanjetvornice kukuruznog {kroba bitno je obiljeìlo ovu sjednicu na kojoj su razmotreni: 1. Prijedlog Zaklju~ka povodom razmatranja prijedloga za sufinanciranje radova na sanaciji

crpili{ta Mirkovac u Op}ini Kneèvi Vinogradi 2. Informacija o realizaciji projekta "Izgradnja odvodnog sustava Op}ine êpin" 3. Nacrt Zaklju~ka o preuzimanju udjela Slavonske banke d.d. Osijek u Slobodnoj zoni d.o.o.

Osijek 4. Informacija o projektu izgradnje tvornice za proizvodnju kukuruznog {kroba u Osijeku

Potpora projektimavodoopskrbe i odvodnje

Komunalni projekti od {ireg zna~enja napodru~ju @upanije nisu pro{li bez pozornostiPoglavarstva. Potpora nastavku, to~nije re~eno,dovr{enju oblikovanja projekta izgradnjeodvodnog sustava Op}ine êpin, o kojemu jeraspravljala @upanijska skup{tina prije godinudana i ovaj puta je podràna od stranePoglavarstva.

No, pored toga, Poglavarstvo @upanijeocijenilo je opravdanim i potrebu sanacijecrpili{ta Mirkovac za vodoopskrbu naseljaMirkovac u Op}ini Kneèvi Vinogradi. U tomsmislu, suglasilo se da "Hrvatske vode"sufinanciraju radove na sanaciji crpili{taMirkovac iz svojih interventnih sredstava uiznosu od 200.000,00 kuna.

Potpora projektu izgradnje tvorniceza proizvodnju kukuruznog {krobau Osijeku

Ocjenjuju}i program osnivanja tvornice zaproizvodnju kukuruznog {kroba u okviruSlobodne zone Osijek, ~iji je nositelj Tvornicaìgica Drava d.d. Osijek, gospodarskim

poduhvatom od osobitog zna~aja za razvitakgospodarstva @upanije, Poglavarstvo jepoduprlo predo~eni program i izrazilo svojuspremnost djelotvornog anga`mana u njegovomostvarivanju.

S obzirom navisoku financijskuvrijednost projekta,Poglavarstvo drì dabi u njegovomostvarivanju trebalisudjelovati i zainte-

resirani gospodarski subjekti, osobito oni ~ijaproizvodnja predstavlja sirovinsku osnovicuproizvodnog programa budu}e tvornice.

Budu}i da, s obzirom na zna~aj ifinancijsku vrijednost programa dio pretpostavkiza osnivanje tvornice trebaju stvoriti nadle`nadràvna tijela, izrazilo je spremnost Osje~ko-baranjske ùpanije da svojim ulogom i samasudjeluje u osnivanju zajedni~kog trgova~kogdru{tva i time pospje{i odvijanje ovogaprojekta. Tome u prilog govori izainteresiranost @upanije za razvitak Slobodnezone Osijek, ~iji je i sama osniva~. Odluku utome smislu Poglavarstvo je predloìlo@upanijskoj skup{tini.


Na 47. sjednici Poglavarstva @upanije24. lipnja 1999. godine

OSNIVANJE NOVIH TVORNICA

Brojna pitanja koje je potrebno razmotriti prije upu}ivanja @upanijskoj skup{tini naodlu~ivanje okupilo je ~lanove Poglavarstva na 47. sjednicu ovoga tijela 24. lipnja u Osijeku. No,osnivanje novih gospodarskih tvrtki kao nositelja novog razvojnog ciklusa gospodarstva @upanije,dalo je pe~at i ovoj sjednici, na kojoj su razmotrena sljede}a pitanja: 1. Davanje mi{ljenja o kandidatima za zamjenika dràvnog pravobranitelja Osje~ko-baranjske

ùpanije 2. Prijedlog Rje{enja o odobrenju financijskih sredstava iz Prora~una Osje~ko-baranjske

ùpanije za 1999. godinu Agenciji za obnovu osje~ke Tvr|e 3. Davanje mi{ljenja o darovanju poljoprivrednog zemlji{ta u vlasni{tvu Republike Hrvatske

hrvatskim braniteljima 4. Davanje mi{ljenja o darovanju poljoprivrednog zemlji{ta u vlasni{tvu Republike Hrvatske

Poljoprivrednoj i veterinarskoj {koli Osijek 5. Realizacija projekta "Izgradnja odvodnog sustava Op}ine êpin" a) Nacrt Zaklju~ka o realizaciji projekta "Izgradnja odvodnog sustava Op}ine êpin" b) Nacrt Zaklju~ka o davanju jamstva Op}ini êpin na kredit za realizaciju projekta

"Izgradnja odvodnog sustava Op}ine êpin" i odobrenju zaduìvanja Osje~ko-baranjskeùpanije za realizaciju projekta

6. Informacija o projektu osnivanja tvrtke Tribo min Osijek 7. Nacrt odluka o osnivanju trgova~kih dru{tava a) Nacrt Odluke o osnivanju Tvornice za proizvodnju su{enog povr}a, vo}a, ljekovitog i

krmnog bilja Osijek b) Nacrt Odluke o osnivanju Tvornice kukuruznog {kroba Osijek 8. Davanje mi{ljenja o darovanju poljoprivrednog zemlji{ta u vlasni{tvu Republike Hrvatske

Agroproteinki d.d. Sesvetski Kraljevec

O darovanju poljoprivrednogzemlji{ta u vlasni{tvuRepublike Hrvatske

Darovanje poljoprivrednog zemlji{ta uvlasni{tvu Republike Hrvatske dio je mjerautvr|enih propisima o zbrinjavanju hrvatskihbranitelja iz Domovinskog rata. U ovompostupku Vlada Republike Hrvatske obveznopribavlja mi{ljenje ùpanijskog poglavarstva.Postupaju}i sukladno svojim ovlastima,Poglavarstvo je na ovoj sjednici dalo pozitivnomi{ljenje za darovanje poljoprivrednog zemlji{taza 19 hrvatskih branitelja iz [ljivo{evaca,Ke{inaca, P. Moslavine, Beni~anaca, D.Miholjca, Bo~kinaca, P. Podgajaca, Sv. \ura|a,Ivanova i Viljeva.

Nastavno, polaze}i od obveza preuzetihSporazumom o ustupanju prava kori{tenja iprenamjeni vojarni za potrebe Sveu~ili{ta

Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, a radiiznalaènja trajnog smje{taja Poljoprivredne iveterinarske {kole Osijek, koja je uzsrednjestru~no obrazovanje registrirana i zaobavljanje poljoprivredne proizvodnje,Poglavarstvo je poduprlo darovanjepoljoprivrednog zemlji{ta u vlasni{tvu dràvetoj ratom te{ko stradaloj srednjo{kolskojustanovi.

Osnivanje tvrtke Tribo Min u Osijeku

Ocjenjuju}i program osnivanja Dru{tvaza proizvodnju mineralnih pripravaka TriboMin u Osijeku, ~iji je nositelj Tribo Techd.o.o. Zagreb, gospodarskim poduhvatom odzna~aja za razvitak gospodarstva @upanije,Poglavarstvo je poduprlo predo~eni program iizrazilo svoju spremnost djelotvornoganga`mana u njegovom ostvarivanju. U tom


smislu, a polaze}i od nu`nosti osiguranjavaljanih pravnih pretpostavki proizvodnje iprometa proizvoda ove tvrtke, Poglavarstvo jeizrazila spremnost poduzeti radnje kojima }ese tome pridonijeti.

Nastavno, Poglavarstvo je, u imeOsje~ko-baranjske ùpanije kao osniva~a ivlasnika ustanove, izrazilo svoju suglasnost daustanova Ljekarna "Osijek" sudjeluje uosnivanju trgova~kog dru{tva Tribo Min uOsijeku. Sredstva za temeljni ulog osniva~a,osigurat }e Osje~ko-baranjska ùpanija izprora~unskih sredstava. Odnosi koji se s oveosnove uspostavljaju bliè }e biti ure|eniposebnim ugovorom.

Osnivanje novihtrgova~kih dru{tava

Razmatraju}i stanje gospodarstva napodru~ju Osje~ko-baranjske ̀ upanije, Skup{tinaje svojim zaklju~kom od 18. velja~e 1999.godine obvezala Poglavarstvo na poduzimanjemjera radi promjene stanja. Ovaj zahtjevutemeljen je na spoznaji da @upanija izravnone raspolaè instrumentima ekonomske ifinancijske politike kojima moè presudnoutjecati na stanje gospodarstva na svompodru~ju. Me|utim, ekonomske i socijalneimplikacije postoje}eg stanja niti jednomodgovornom gospodarskom ili politi~komsubjektu, pa bilo to i op}insko, gradsko ili

ùpanijsko poglavarstvo i njihova predstavni~katijela, ne dopu{ta ravnodu{je i izostanakanga`mana u promjeni postoje}eg stanja.Posebno, alarmantno stanje po pitanjunezaposlenosti na podru~ju @upanije nalaèsvim kompetentnim ~imbenicima aktivnosudjelovanje, te neprekidno uporno zalaganjeu provo|enju mjera definirane aktivne politikezapo{ljavanja.

Problem nezaposlenosti nesporno jeiskaz stanja gospodarstva na podru~ju @upanijei ekonomskog stanja op}enito. Stoga, bezzna~ajnijeg pokretanja novog razvojnog ciklusanije mogu}e o~ekivati ni uspje{no rje{avanje ilibarem ublaàvanje ovog problema.

Polaze}i od navedenih zaklju~akaSkup{tine, u nastojanju pokretanja novograzvojnog ciklusa, Poglavarstvo je u protekladva mjeseca, pored zna~ajnih aktivnostiusmjerenih saniranju i financijskoj konsolidacijigospodarskih subjekata na podru~ju @upanije,nastojalo potaknuti, poduprijeti odnosnoomogu}iti ostvarivanje gospodarskih projekatakoji }e zaustaviti negativan trend u poslovanjute pokrenuti nove gospodarske aktivnosti. Utom cilju pozvalo je i ohrabrivalo poduzetnikena pokretanje novih projekata, uspostavilo iodràvalo niz kontakata s financijskiminstitucijama i inozemnim ulaga~ima, a u oveprocese nastojalo uklju~iti raspoloìve razvojneljudske resurse kojima ova @upanija danas

r


aspolaè. Pri tome je bilo svjesno darestrukturiranje gospodarstva mora zna~itiusvajanje novih tehnologija primjerenihsuvremenim dosezima znanosti, a koje prate iodgovaraju}i financijski izvori. Tu preobrazbumogu iznijeti samo ljudi i sami osposobljeniza upravljanje razvitkom.

S tim ciljem nastojalo je oblikovatirazvojnu strategiju koja }e optimalno uvezatiproizvodni ciklus u primarnoj proizvodnji srazvojem prehrambenih kapaciteta, odnosnorazvitkom prera|iva~ke industrije zasnovane napoljoprivrednoj proizvodnji. Pri tomePoglavarstvo podsje}a da gotovo svi preradbenikapaciteti poljoprivrednih proizvoda napodru~ju ùpanije potje~u s po~etka ovogstolje}a, da je politikom neinvestiranja ovopodru~je gotovo pretvoreno u sirovinskuosnovicu i time osiroma{eno, pa da stogausmjerenje ka izgradnji novih preradbenihkapaciteta koji uz sebe vezuju {irok krugpoljoprivrednih proizvo|a~a ovoga podru~ja imasvoje ne samo gospodarsko ve} i socijalno tepoliti~ko opravdanje.

Slijede}i ovo usmjerenje, Poglavarstvo jeneposredno sudjelovalo u oblikovanju novihrazvojnih projekata, odnosno svojom aktivno{}unastojalo omogu}iti njihovu realizaciju. U tomsmislu poduprlo je izgradnju nove tvornice uljau êpinu i modernizaciju tvornice za preradumlijeka u Osijeku, tvornice pivarskog slada itvornice za preradu soje. U tom kontekstuvalja promatrati i nastojanja za osposobljavanjuSlobodne zone Osijek za pruñanje optimalnih

uvjeta razvitka novih gospodarskih kapaciteta.

Ocjenjuju}i program osnivanja tvornice zaproizvodnju su{enog povr}a, vo}a i ljekovitogbilja i tvornice kukuruznog {kroba u okviruSlobodne zone Osijek gospodarskimpoduhvatom od osobitog zna~aja za razvitakgospodarstva @upanije, Poglavarstvo jepoduprlo predo~ene programe i izrazilo svojuspremnost djelotvornog anga`mana u njihovomostvarivanju.

S obzirom na visoku financijsku vrijednostovih projekata, Poglavarstvo drì da bi unjihovom ostvarivanju trebali sudjelovati izainteresirani gospodarski subjekti, osobito oni~ija proizvodnja predstavlja sirovinsku osnovicuproizvodnog programa budu}ih tvornica.

Budu}i da, s obzirom na zna~aj ifinancijsku vrijednost programa, diopretpostavki za osnivanje ovih tvornica trebajustvoriti nadle`na dràvna tijela, Poglavarstvodrì da je potrebno da i Osje~ko-baranjskaùpanija svojim ulogom i sama sudjeluje uosnivanju zajedni~kih trgova~kih dru{tava itime pospje{i odvijanje ovih projekata, baremu po~etnom razdoblju njihovog pokretanja.

Iz re~enih razloga Poglavarstvo jepredloìlo Skup{tini da razmotri i prihvatiprijedlog, te donese odluke o osnivanjutrgova~kih dru{tava i to Tvornice zaproizvodnju su{enog povr}a, vo}a i ljekovitogbilja u Osijeku i Tvornice kukuruznog {krobau Osijeku.

Na 48. sjednici @upanijskog poglavarstva8. srpnja 1999. godine

NOVI GOSPODARSKI PROGRAMI

Niz sjednica @upanijskog poglavarstva posve}enih novim gospodarskim programima proljetnogi ljetnog ciklusa zasjedanja dovr{en je 48. sjednicom odrànom u Osijeku pod predsjedanjemùpana Branimira Glava{a 8. srpnja. Novi projekti odnosili su se na projekte izgradnje Tvorniceslada u Osijeku i kafilerije kod Viljeva. No, u bogatom dnevnom redu bile su zastupljene idruge gospodarske teme, a~i i zdravstvo, kadrovska obnova upravnih tijela @upanije primjenominstituta pripravnika i funkcioniranje jedinica lokalne samouprave:


1. Usvajanje zapisnika 42., 43., 44., 45., 46. i 47. sjednice Poglavarstva @upanije 2. Informacija o projektu izgradnje Tvornice slada u Osijeku 3. Informacija o projektu izgradnje kafilerije 4. Prijedlog rje{enja o odobrenju financijskih sredstava iz Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije

za 1999. godinu za osnivanje a) Tvornice kukuruznog {kroba Osijek b) Tvornice za proizvodnju su{enog povr}a, vo}a, ljekovitog i krmnog bilja Osijek c) Tribo Min d.o.o. za proizvodnju mineralnih pripravaka Osijek 5. Prijedlog Pravilnika o izmjenama Pravilnika o radu u upravnim tijelima Osje~ko-baranjske

ùpanije 6. Prijedlog Plana primanja pripravnika na rad u upravna tijela Osje~ko-baranjske ùpanije za

1999. godinu 7. Prijedlog Programa investicijskog odràvanja objekata i nabavke opreme zdravstvenih

ustanova u vlasni{tvu Osje~ko-baranjske ùpanije za 1999. godinu 8. Prijedlog zaklju~aka o davanju suglasnosti na a) Izmjene Programa zakupa Doma zdravlja Osijek b) Odluku o davanju u zakup jedinica zakupa Doma zdravlja Osijek 9. Prijedlog zaklju~aka o davanju suglasnosti na a) Odluku o izmjeni i dopuni Programa zakupa Doma zdravlja Na{ice b) Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o po~etku davanja u zakup jedinica zakupa Doma

zdravlja Na{ice10. Razrje{enje i imenovanje ~lanova Povjerenstva za ocjenu projekata razvoja malog

gospodarstva a) Prijedlog Pravilnika o izmjeni Pravilnika o kori{tenju sredstava za poticanje razvitka malog

gospodarstva na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije b) Prijedlog Rje{enja o imenovanju predsjednika i ~lanova Povjerenstva za ocjenu projekata

razvoja malog gospodarstva11. Razrje{enje i imenovanje ~lanova @upanijskog povjerenstva za pripremu prijedloga za

odobrenje sredstava za kreditiranje prioritetnih namjena u poljoprivredi a) Prijedlog Rje{enja o izmjeni Rje{enja o osnivanju @upanijskog povjerenstva za pripremu

prijedloga za odobrenje sredstava za kreditiranje prioritetnih namjena u poljoprivredi b) Prijedlog Rje{enja o imenovanju predsjednika i ~lanova @upanijskog povjerenstva za

pripremu prijedloga za odobrenje sredstava za kreditiranje prioritetnih namjena upoljoprivredi

12. Prijedlog Rje{enja o odobrenju sredstava iz Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije za 1999.godinu za podmirenje dijela duga Op}ine Popovac

13. Prijedlog Rje{enja o odobrenju financijske potpore iz Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanijeza 1999. godinu

a) Op}ini êpin b) Gradu Belom Manastiru14. Prijedlog Rje{enja o izmjeni namjene i visine sredstava u Prora~unu Osje~ko-baranjske

ùpanije za 1999. godinu

Izgradnja Tvornice slada u Osijekui kafilerije kod Viljeva

Projekti izgradnje tvornice pivarskog sladai kafilerije na podru~ju @upanije predstavljenisu i predloèni za Vladinu potporu jo{prilikom boravka izaslanstva Vlade u Osijeku17. oùjka ove godine.

Ocjenjuju}i program osnivanja Tvorniceslada u Osijeku, prema projektu koji je

izradio IPK Zavod za ekonomiku, projektiranjei programiranje razvoja d.o.o. Osijek,gospodarskim poduhvatom od osobitog zna~ajaza razvitak gospodarstva @upanije, Poglavarstvoje poduprlo i ovaj program i ponovno izrazilosvoju spremnost djelotvornog anga`mana unjegovom ostvarivanju.

S obzirom na visoku financijsku vrijednostprojekta, Poglavarstvo drì da bi u njegovomostvarivanju trebali sudjelovati i zainteresirani


gospodarski subjekti, osobito oni ~ijaproizvodnja predstavlja sirovinsku osnovicuproizvodnog programa budu}e tvornice odnosnooni kojima proizvodnja ove tvornice predstavljasirovinsku osnovicu. U tom smislu,Poglavarstvo je poduprlo okupljanjezainteresiranih osniva~a iz reda poljoprivredneproizvodnje (IPK Osijek d.d. Osijek i Beljed.d. Darda) te pivarske industrije (Pivovarad.d. Osijek i druge zainteresirane pivovare).Pri tome je naglasilo da krug osniva~a trebaostati otvoren i prema drugim zainteresiranimfinancijerima, a posebice prema potencijalnimfinancijerima iz inozemstva.

Projekt izgradnje industrijskog pogona zautilizaciju (kafilerije) na podru~ju op}ineViljevo ~iji je nositelj Agroproteinka d.d.Sesvetski Kraljevec omogu}it }e ostvarenje

inicijativa proizvo-|a~a i prera|iva~amesa na podru~ju@upanije usmjerenihrje{avanju problemaìvotinjskih otpadaka,ali i potpunijojpreradi i boljemiskori{tenju sirovinate slijedom toga

ostvarenju dopunskih financijskih efekata inovom zapo{ljavanju.

Iz re~enog razloga Poglavarstvo je,ocjenjuju}i ovaj projekt gospodarskimpoduhvatom od osobitog zna~aja za razvitakgospodarstva @upanije, podràlo njegovoizvo|enje. U ostvarivanju potpore projektu,Poglavarstvo je obvezalo sva ùpanijskaupravna tijela na aùrno djelovanje radistvaranja potrebnih prostornih, pravnih i drugihpretpostavki po~etka realizacije projekta. Utom smislu, naloìlo je @upanijskom zavodu zaprostorno ure|enje da bez odlaganja poduzmesve potrebne stru~ne radnje usmjerene izmjeniProstornog plana biv{e op}ine Donji Miholjac.

Provode}i odluke Skup{tine o osnivanjunovih tvornica, Poglavarstvo je odobrilo isplatuu svoti od 833.000,00 kuna na ime osiguranjatemeljnog uloga Osje~ko-baranjske ùpanije utemeljnom kapitalu Dru{tva s ograni~enomodgovorno{}u Tvornica kukuruznog {krobaOsijek, te 450.000,00 kuna za temeljni ulogOsje~ko-baranjske ùpanije u temeljnomkapitalu Dru{tva s ograni~enom odgovorno{}u

Tvornica za proizvodnju su{enog povr}a, vo}a,ljekovitog i krmnog bilja Osijek. Ova }esredstva biti upla}ena nakon {to buduzaklju~eni odgovaraju}i dru{tveni ugovori oosnivanju ovih trgova~kih dru{tava.

Nastavno, odobrena je isplata u svoti od76.000,00 kuna Ljekarni "Osijek" za temeljniulog Ljekarne "Osijek" u temeljnom kapitaluDru{tva s ograni~enom odgovorno{}u zaproizvodnju mineralnih pripravaka Tribo MinOsijek.

@upanija pripravnicimaobnavlja sastav svojih slu`bi

U ostvarivanju Mjera aktivne politikezapo{ljavanja Hrvatskog zavoda zazapo{ljavanje, koje je poduprla i @upanijskaskup{tina, Poglavarstvo je odlu~ilo primiti narad u upravna tijela 40 pripravnika radiomogu}avanja njihovog stru~nog osposobljavanjai stjecanja potrebnog radnog iskustva kaopreduvjeta polaganja stru~nog ispita odnosnoolak{avanja zapo{ljavanja u upravnim tijelimaili u drugim sredinama.

S tim ciljem Poglavarstvo je donijeloPlan primanja pripravnika na rad u upravnatijela Osje~ko-baranjske ùpanije za 1999.godinu. Ovim Planom je predvi|eno primanje30 pripravnika visoke stru~ne spreme(pravnika, ekonomista, gra|evinara, arhitekata,geodeta i agronoma) te deset pripravnikasrednje stru~ne spreme (ekonomske,poljoprivredne, upravne, op}e i geodetske).

Istekom pripravni~kog staà @upanija }esukladno svojim mogu}nostima i potrebamadio pripravnika koji poloè stru~ni ispitzadràti u radnom odnosu i time osiguratikadrovsko obnavljanje stru~nog sastavaùpanijskih upravnih tijela. Sredstva za pla}epripravnika za vrijeme trajanja pripravni~kogstaà osiguravaju se dijelom u Prora~unu@upanije, a drugim dijelom iz sredstavaHrvatskog zavoda za zapo{ljavanje na na~in daHrvatski zavod sufinancira 41,55 % brutopla}e pripravnika odnosno 70% ukoliko sezapo{ljava hrvatski branitelj.

Natje~aj za zapo{ljavanje pripravnika bit}e objavljen sukladno Planu u drugoj polovinikolovoza ove godine.


Donesen Program investicijskogodràvanja objekata i nabavkeopreme zdravstvenih ustanova

Za potrebe investicijskog odràvanjaobjekata i nabavke opreme zdravstvenihustanova u vlasni{tvu Osje~ko-baranjskeùpanije u 1999. godini bit }e angaìranasredstva prora~una Osje~ko-baranjske ùpanijeu iznosu od 1.250.000,00 kuna te ustanovaostvarena kao vi{ak prihoda nad rashodima u1998. godini u iznosu od 1.697.000,00 kuna.Na taj na~in ukupno angaìrana sredstvaiznose 2.822.000,00 kuna. Programom, koji jedonijelo Poglavarstvo utvr|ena je i bliànamjena ovih sredstava.

Program }e se realizirati dinamikomsukladnom likvidnim mogu}nostima Osje~ko-baranjske ùpanije i zdravstvenih ustanova, anajkasnije do 30. studenoga 1999. godine.

Programi zakupa zdravstvenihjedinica i status ravnateljadomova zdravlja

Proces privatizacije uz d r a v s t v u z a k u p o mzdravstvenih jedinica primarnezdravstvene za{tite (domovazdravlja) u zavr{noj je fazi.Svoju propisima utvr|enuobvezu davanja suglasnoti naakte kojima se ure|uje tijek

tog procesa (program zakupa i odluke odavanju u zakup) Poglavarstvo redovito (i sobzirom na promjene ~esto) izvr{ava.

No, u ovoj fazi postavljeno je i pitanjemogu}nosti sada{njih ravnatelja domovazdravlja da ostvare svoje pravo na zakupzdravstvene jedinice u kojoj obavljaju lije~ni~kupraksu. S tim u svezi postavljeno je pitanjestatusa ravnatelja domova zdravlja u svezi spostupkom zakupa jedinica zdravstvene za{tite.

Razmatraju}i ovo pitanje, Poglavarstvo jekonstatiralo da i ravnatelji zdravstvenihustanova primarne zdravstvene za{tite uvlasni{tvu @upanije imaju pravo zakupajedinica zakupa u domovima zdravlja u kojimaobna{aju du`nost, temeljem i sukladno

propisima koji ure|uju ta pitanja. Ono,me|utim, isti~e da se prema Zakonu ozdravstvenoj za{titi obavljanje privatne praksei radni odnos u ustanovi me|usobno isklju~uju.To zna~i da po~etkom obavljanja privatneprakse u jedinici zakupa lije~niku, pa tako ilije~niku - ravnatelju prestaje radni odnos.Budu}i da, sukladno Zakonu o ustanovama iZakonu o zdravstvenoj za{titi, obna{anjedu`nosti ravnatelja ustanove izvan radnogodnosa nije mogu}e, to tim trenutkomizabranom ravnatelju prestaje i mandatravnatelja. Tome u prilog govori iinkopatibilnost odnosa koji se uspostavljajuizme|u ravnatelja u zastupanju ustanove izakupnog odnosa na jedinicama zakupa uodnosnom domu zdravlja.

Stoga je Poglavarstvo obvezalo upravnavije}a zdravstvenih ustanova u kojima, zbogzasnivanja zakupnog odnosa ravnatelju po silizakona prestaje radni odnos, da uprimjerenom roku izvr{e svoju obvezu utvr|enuZakonom o zdravstvenoj za{titi te provedupostupak izbora novog ravnatelja.

Financijske potpore i odgovornostjedinica lokalne samouprave

Nedostatak financijskihsredstava sve ~e{}eupu}uje op}ine i gradovena traènje financijskepomo}i @upanije i to neza investicijske projekte,ve} za redovito funkcio-niranje ovih jedinica.

Tako je na ovoj sjednici Poglavarstvorazmotrilo i prihvatilo zahtjeve te odobrilosredstva financijske potpore Op}ini Popovac(75.000,00 kuna), Op}ini êpin (600.000,00kuna) te Gradu Belom Manastiru (600.000,00kuna).

No, ovim povodom Poglavarstvo jerazmotrilo i uzroke i posljedice ovakvesituacije. U tom sklopu je konstatiralo daprovedene analize financijskog poslovanjajedinica lokalne samouprave upozoravaju nasve ve}e probleme u njihovom financiranjuodnosno nedostatak potrebnih sredstava zaredovito poslovanje, {to pove}anje brojazahtjeva za financijskom potporom od straneùpanijskog prora~una i potvr|uje.


Prihvatilo je zaklju~ak kako je todjelomi~no izraz globalnih makroekonomskihproblema, ali i nedostatnog financijskogkapaciteta pojedinih jedinica lokalnesamouprave {to upu}uje i na potrebupropitivanja kriterija njihovog osnivanja imogu}nosti daljnjeg opstanka. Podrobnijaanaliza, me|utim, ukazuje i na pove}anjestupnja zaduènosti op}ina i gradova koji surezultat materijalno neutemeljenih planova izaduìvanja izvan stvarnih financijskihmogu}nosti pojedine jedinice, odnosno drugihvidova neracionalnog i neodgovornog tro{enjaraspoloìvih sredstava.

Imaju}i to u vidu, upozorilo je nazakonom odre|enu odgovornost svih sudionikaodlu~ivanja o upotrebi sredstava kojimaraspolaè jedinica lokalne samouprave, aosobito na odgovornost poglavarstva ina~elnika tih jedinica. Budu}i da se takvimpona{anjem ne nanosi samo {teta odnosnojjedinici, ve} i sustavu lokalne samouprave tedru{tvenoj zajednici u cjelini, @upanijskopoglavarstvo }e poja~ati svoje naporeusmjerene pove}anju odgovornosti svih uraspolaganju ovim sredstvima.

U ostvarivanju ovog opredjeljenja,Poglavarstvo je zatraìlo od Slu`be za javnefinancije da pripremi i Poglavarstvu predo~i

analizu financijskog poslovanja jedinica lokalnesamouprave na podru~ju @upanije. U tomsmislu, predlaganju odobrenja financijskihpotpora jedinicama lokalne samouprave moraprethoditi analiza racionalnosti njihovogfinancijskog poslovanja. Bez te prethodneanalize za odnosnu jedinicu, Poglavarstvo ne}evi{e odobravati financijske potpore.

S tim u svezi Poglavarstvo je posebnoistaklo da je za{tita zakonitosti u materijalnomi financijskom poslovanju jedinica lokalnesamouprave zada}a svih, pa i tijela dràvnevlasti i uprave u ~ijoj se nadle`nosti nalazeova pitanja. U tom smislu ukazalo je naneodrìvost stanja u kojem dràvna revizija neupozorava na pojave kr{enja zakonitosti, anakon toga tijela krivi~nog gonjenja u istojjedinici pokre}u postupke zbog nezakonitosti ufinancijskom poslovanju. Radi otklanjanjauzroka visoke zaduènosti i financijske blokadejedinica lokalne samouprave, {to posljedi~noparalizira i djelovanje njihovih tijela odnosnofunkcioniranje jedinice u cjelini, Poglavarstvoje zatraìlo od Podru~nog ureda Dràvnerevizije informaciju o financijskom poslovanjuop}ina êpin, Levanjska Varo{ i Vi{kovci urazdoblju od 1995. do 1998., prema nalazimarevizora Podru~nog ureda za to razdoblje.Nakon analize predo~enog izvje{}a, Poglavar-stvo }e odlu~iti o poduzimanju daljnjih mjera.


ODR@ANA 49. SJEDNICA POGLAVARSTVA 15. srpnja 1999. godine

Svoju posljednju sjednicu pred ljetnu stanku, @upanijsko poglavarstvo je odràlo u Osijeku15. srpnja. Sazivanje zasjedanja ovog tijela uvjetovala je potreba dovr{enja zapo~etih poslovavezanih uz plasman kreditnih sredstava za poticanje razvitka malog gospodarstva i poljoprivrede,kako je to vidljivo i iz dnevnog reda ove sjednice: 1. Prijedlog Rje{enja o odobrenju kredita za financiranje prioritetnih namjena u poljoprivredi

na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije 2. Informacija o raspisivanju natje~aja za prikupljanje razvojnih programa malih i srednjih

poduzetnika Osje~ko-baranjske ùpanije za odobravanje kredita 3. Informacija o tijeku izgradnje Osnovne {kole "Hrvatski sokol" u Podravskim Podgajcima

Kreditiranje razvojnih programau malom poduzetni{tvu i poljoprivredi

Raspisivanjem natje~aja za prikupljanjeponuda za kreditiranje malog poduzetni{tvanastavljaju se zapo~ete aktivnosti provo|enjaPrograma poticanja razvitka malog i srednjeggospodarstva. U okviru ovog natje~aja nastavit}e se s plasmanom raspoloìvih, do sadaneutro{enih sredstava osiguranih u@upanijskom prora~unu i drugim izvorima zaovu namjenu.

U odnosu na poticanje razvitkapoljoprivrede, sukladno utvr|enom Pravilniku,a temeljem provedenog postupka ocjenepristiglih zahtjeva predloènih za financiranje,odnosno kreditiranje, Poglavarstvo je svojimrje{enjem prihvatilo ponude 43 podnositeljazahtjeva te im odobrilo kredite za financiranjeprioritetnih namjena u poljoprivredi u ukupnojsvoti od 5.568.676,00 kuna. Ova }e kreditnasredstva biti plasirana putem Slavonske banked.d. Osijek.

No, tim povodom, Poglavarstvo jekonstatiralo da je @upanijskom povjerenstvu zapripremu prijedloga za odobrenje sredstava zakreditiranje prioritetnih namjena u poljoprivredipristiglo vrlo malo kvalitetnih zahtjeva odnosnoprograma koji zadovoljavaju traène kriterijeza dodjelu financijskih sredstava. Stoga je,unato~ zna~ajno ve}im raspoloìvim sredstvima,sredstva odobrilo samo za programe kojiudovoljavaju utvr|enim kriterijima. Raspoloìvasredstva preostala iz ovog razloga plasirat }ese u novom natje~aju koji Povjerenstvo trebaprovesti u jesen 1999. godine. Ovimnatje~ajem sredstva }e biti usmjerena u

programe poticanja poljoprivredne a posebicepovrtlarske proizvodnje s ciljem stvaranjakvalitetne sirovinske osnovice za razvojneprograme ove grane prera|iva~ke industrije.

Dovr{enje zgrade Osnovne {kole"Hrvatski sokol" u P.Podgajcima ?

Razmatraju}i informaciju o tijekuizgradnje zgrade Osnovne {kole "Hrvatskisokol" u Podravskim Podgajcima, Poglavarstvoje upozoreno da je dinamika odvijanja radovana izgradnji ovog objekta odnosno njegovodovr{enje u predvi|enom roku dovedeno upitanje zbog neizvr{enja preuzetih financijskihobveza prema izvo|a~u radova.

Stoga je ono podsjetilo da je vrijednostinvesticije utvr|ena Ugovorom o izvo|enjuradova zaklju~enim 28. oùjka 1997. godinebila 8.505.157,10 kuna, od ~ega je kao svojuobvezu @upanija preuzela 5.050.000,00 kuna aGrad Donji Miholjac 3.455.157,10 kuna. S timu svezi, naglasilo je da je Osje~ko-baranjskaùpanija u cijelosti izvr{ila prispjele preuzeteobveze prihva}aju}i i uve}anje cijene zbogprimjene PDV-a, dok Grad Donji Miholjacsvoju obvezu prema izvoditelju radova nije nipo~eo izvr{avati. Na zahtjev Grada, njegovaobveza za 1999. i 2000. godinu utvr|ena je narazini njegove financijske mogu}nosti, ~ime jezapravo sru{ena je financijska konstrukcijaizgradnje ove {kole.

No, i pored toga, dospjele obveze GradaDonjeg Miholjca iznose za 1997. i 1998.godinu 720.000,00 kuna koje su u cijelostiostale nepodmirene. Ova situacija stvara


SUSRETI I SASTANCI

osnovu za naplatu dospjelog duga sudskimputem. Budu}i da je rije~ o zajedni~kojinvesticiji u kojoj @upanija ima ulogusudu`nika, Poglavarstvo je naloìlo ̀ upanijskimstru~nim slu`bama da pripreme dokumentacijupotrebnu za utuènje dospjelog duga radipokretanja odgovaraju}eg sudskog postupka.

S tim u svezi, ocijenilo je da odnosizvr{nih tijela Grada Donjeg Miholjca premapredmetnoj investiciji primjer je neodgovornogpona{anja kojim se ne nanosi samo {tetaodnosnoj jedinici, ve} i sustavu lokalne

samouprave te dru{tvenoj zajednici u cjelini,na koje je Poglavarstvo ukazalo svojim aktomdonesenim na 48. sjednici. Slijedom svogopredjeljenja za ja~anjem napora usmjerenihpove}anju odgovornosti svih u raspolaganjuprora~unskim sredstvima, @upanijskopoglavarstvo }e zatraìti od Podru~nog uredaDràvne revizije informaciju o financijskomposlovanju i ove jedinice lokalne samouprave,a nakon toga odlu~iti o poduzimanju potrebnihmjera usmjerenih utvr|ivanju i ja~anjuodgovornosti za materijalno i financijskoposlovanje.

S Vanjom Kalo|erom:Motivirati strane ulagatelje

Mogu}nosti i na~in rada i suradnje@upanije i stranih ulagatelja bili su temarazgovora 7. srpnja 1999. godine {to ga jeùpan Branimir Glava{ vodio s VanjomKalogjerom, izvr{nim direktorom Hrvatskeagencije za promicanje ulaganja. @upan je

tako rekao da ovda{nje proizvo|a~e trebamotivirati i ohrabriti na takvu suradnju, te }e@upanija biti kooperativna kako bi se onimakoji dolaze ulagati pomoglo ukloniti sveadministrativne prepreke radi {to brèprovedbe projekata.

Isti~u}i kako je ohrabruju}e to {to i@upanija daje potporu stranim ulagateljima,


Vanja Kalogjera je rekao da se budu}nost inapredak ove regije, kao uostalom i cijeleHrvatske, treba zasnivati na malim i srednjimtvrtkama te izvozu proizvedene robe na na~inkako to rade zapadne zemlje. Kako bi se pakprivukli strani ulagatelji, treba im ponuditirazne pogodnosti: besplatno zemlji{te zatvornice, subvencije za zapo{ljavanje radnika ilismanjenje carine.

Nakon ovoga sastanka u Velikoj vije}nici@upanije odràna je prezentacija na kojoj jeprojekt suradnje sa stranim ulagateljimapredstvaljen gospodarstvenicima ipredstavnicima jedinica lokalne uprave isamouprave.

Ministar poljoprivrede sa slavonskimùpanima

U Poglavarstvu @upanije odràn je 28.lipnja 1999. godine sastanak svih petslavonskih ùpana i Ivana \urki}a, ministrapoljoprivrede i {umarstva. Razgovaralo se oaktualnoj problematici predstoje}e ètve, ali ikako izna}i rje{enje sveukupnog stanja upoljoprivredi. Nakon sastanka ministar \urki}izjavio je da su ùpani imali gotovo istovjetnastajali{ta o tome da s ovogodi{njom ètvomne bi trebalo biti problema jer su okolnostiznatno povoljnije od pro{logodi{njih kada jeètva do~ekana s visokim zalihama p{enice.Prema rije~ima ministra o~ekuje se otkuptr`nih vi{kova od strane mlinsko-pekarskihindustrija kojima }e Vlada pruìti pomo} dase financijski osposobe za isplatu p{eniceproizvo|a~ima.

Tr`ni vi{ak p{enice otkupiti kreditom

Na sastanku pet mlinsko-pekarskih tvrtkis podru~ja Osje~ko-baranjske ùpanijeodrànom 9. srpnja 1999. godine uz ~elneljude tvrtki bio je nazo~an ùpan BranimirGlava{. Nakon sastanka upu}en je prijedloghrvatskoj Vladi u kojem se izraàva spremnostna otkup 55 tisu}a tona tr`nog vi{kaovogodi{njeg uroda p{enice po cijeni od jednekune po kilogramu uz PDV. Uz ovaj prijedlogzatraèno je od Vlade da izda dràvnojamstvo na inozemni kredit kojim bi se

proizvo|a~ima - seljacima isplatila otkupljenap{enica u zajam~enom roku od 30 dana odosiguranja kredita odnosno u sljede}ih 45dana. Prema rije~ima ùpana BranimiraGlava{a predloèni na~in otkupa p{enice jedinaje realna mogu}nost kojim bi bili zadovoljni iproizvo|a~i i mlinsko-pekarska industrija. Iznoskredita koji bi osigurale ove tvrtke trebao bibiti u visini 70 milijuna kuna.

Kako okon~ati ste~aj u LIO-u

@upan Branimir Glava{ razgovarao je 24.lipnja 1999. godine s Marijanom Kardumom,ve}inskim vlasnikom Lanene industrije Osijek.Istekao je naime prvi mjesec dana zaklju~enognajma LIO-vih objekata i opreme, tijekomkojega je pokrenuta proizvodanja za tridesetdjelatnika. Obujam dogovorenih isporuka zanjema~kog i slovenskog naru~itelja te doma}eMinistarstvo obrane je takav da od po~etkasrpnja s poslom po~inje narednih tridesetdjelatnika. Iako je planirano do konca godinezapo{ljavanje ukupno sedamdeset djelatnika,Marijan Kardum procjenjuje da }e taj brojdosegnuti i sto zaposlenika. Ve}inski se vlasniksprema i investirati u ure|enju objekata radiosiguranja potrebne infrastrukture (telefonija,energija, voda).

No unato~ poslovnoj operativnosti, predMarijanom Kardumom se isprije~io zidadministrativne neu~inkovitosti. Naime, iako jebilo predvi|eno da }e se 11. lipnja okon~atiste~aj, Ste~ajno vije}e to nije u~inilo niti dodanas. Tako nije do{lo do prijenosa pravavlasni{tva na vjerovnika, u ovom slu~ajuSlavonsku banku, od koje naposljetku MarijanKardum ima namjeru otkupiti vlasni~ki udio.Ovakva situacija ostvalja u izvjesnom vakumujer, u poziciji u kojoj ne postoje temelji zasklapanje jasnog ugovora, Ste~ajno vije}e moènegirati njegova dosada{nja ulaganja ijednostavno LIO prepustiti drugom ponuditelju.Stoga se Marijan Kardum pita moè li sezbog ne~ije neodgovornosti ovako poslovati,odnosno moè li se dovesti u pitanje poslovniugled LIO-a, posebice kada je dogovorenaran`man s MORH-om za potrebepredstoje}ih Svjetskih vojnih igara.

Marijan Kardum je ùpana izvijestio damu, ukoliko u skoro vrijeme ne do|e do


okon~anja ste~ajnog postupka, ne}e preostatidrugo rje{enje nego otkazati dogovorenearan`mane, odnosno {ezdeset ljudi za koje imaposla ponovno vratiti na Zavod zazapo{ljavanje. @upan je izrazio potporunjegovom zalaganju, uz naglasak kako }e sePoglavarstvo suprostaviti svima koji zbogbezrazlo`nih administrativnih barijera ili izraznoraznih osobnih interesa budu ko~ilinastojanja oìvljavanja gospodarstva, kao uovom slu~aju, gdje je izvjesna realizacijaotvaranja stotinjak radnih mjesta.

Rije{iti sudbinu OLT-a

Vlada Republike Hrvatske }e iz posebnihsredstava Hrvatske banke za obnovu i razvitakOLT-u dozna~iti sredstva predvi|ena zanjegovu sanaciju. Rezultat je to sastankaùpana Branimira Glava{a i predstavnikaSkupa zaposlenika, Sindikata te ~lanovaUprave i Nadzornog odbora OLT-a odrànog25. lipnja 1999. godine, tijekom kojeg jeuspostavljena telefonska komunikacija spremijerom mr.sc. Zlatkom Mate{om tedobiveno ovo obe}anje.

Iako je, naime, Vlada RepublikeHrvatske jo{ u oùjku donijela zaklju~ak oodobrenju sanacijskog kredita, ta sredstva, arije~ je o iznosu od 7,9 milijuna kuna, jo{ dodanas nisu na raspolaganju OLT-u. Kako suuglavnom u pitanju sredstva za isplatuzaostalih pla}a, ovakva je situacija razlogomnezadovoljstva djelatnika OLT-a, koji suponovno najavili javne prosvjede. U povodutoga ùpan Branimir Glava{ odrào jesastanak u ovakvom sastavu, tijekom kojeg ihje jo{ jednom upozorio kako nema potrebe zaizlaskom radnika na Trg Ante Star~evi}a jerje @upanija u~inila sve {to je bilo u njezinojmo}i.

U daljnoj raspravi jo{ jednom jedotaknuto pitanje sudbine OLT-a teu~inkovitosti sada{njeg predsjednika UpraveBranimira Kova~i}a, koji je ponudio svojuostavku. No ~injenica da je Kova~i} za gotovotrideset mjeseci, koliko je na ~elnom mjestuOLT-a, osigurao isplatu 28 pla}a dovoljno ideu prilog njegovoj angaìranosti. Tako|er jenagla{eno kako budu}nost OLT-a ne rje{avaisplata ovih sredstava, te je potrebno zalaganjesvih kojima je do OLT-a stalo na rje{avanjunjegove budu}nosti.

Rije{iti probleme distribucijeplina u gradu \akovu

Na inicijativu Vladimira [eksa,potpredsjednika Hrvatskog dràvnog sabora, auz nazo~nost ùpana Branimira Glava{a, uPoglavarstvu @upanije odràn je 9. srpnja1999. godine sastanak s predstavnicima Grada\akova oko razrje{enja problematikepreuzimanja distribucije plina u tom gradu.

Uvodno je gradona~elnik Darko Vrtari}pojasnio kako je \akova~ki vodovod u sije~njuove godine preuzeo od |akova~e Energedistribuciju plina, dio zaposlenika, ali idugoro~no kreditno zaduènje. No zbogsmanjenja prihoda, nelikvidnosti poslovnihsubjekata ali i smanjenog podmirivanjakomunalnih obveza od strane ku}anstava,Vodovod je doveden u situaciju da ne moèotpla}ivati preuzete kredite. Time je unepovoljnu poziciju dovoden i sam Grad\akovo, jer se on pojavljuje kao jamac zapreuzete dugoro~ne kredite. Iz tih razloga ugradskoj su upravi zainteresirani da se pristupiiznalaènju na~ina da se djelatnost opskrbeplinom povjeri drugom pravnom subjektu, koji}e biti u mogu}nosti podnijeti teret otplatedugova i budu}eg razvoja plinofikacije nadistributivnom podru~ju \akova. Tijekomrasprave se iskristalizirao model prema kojem}e Grad \akovo raspisati natje~aj za davanjedjelatnosti distribucije plina u koncesiju narazdoblje od trideset godina. Natje~aj }e bitiraspisan u roku od narednih petnaest dana.Budu}i koncesionar bi morao brinuti i odaljnjem razvoju plinofikacije prigradskihnaselja i op}ina \akov{tine, a u tom smislusu se potpredsjenik [eks i ùpan Glava{zaloìli da se budu}i korisnici plinske mreèza{tite tako {to }e koncesionar po{tivati visinuprosje~ne cijene prostornog metra.

Suzbiti zlouporabu drogana podru~ju @upanije

U Poglavarstvu @upanije osnovano je 1.srpnja 1999. godine Povjerenstvo za provedbunacionalne strategije suzbijanja zlouporabedroga na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije.Kako je uvodno rekao Vladimir [i{ljagi},~lanovi ovoga Povjerenstva radit }e volonterski


@UPANIJSKEGOSPODARSKE INICIJATIVE

i osmisliti operativni rad i djelovanje. Bit }etu predstavnici {kolstva, zdravstva, carine,policije, odvjetni{tva i sudstva. Prioritetno jeosnivanje Centra za izvanbolni~ko lije~enjeovisnika. Osnivanju Povjerenstva bio jenazo~an i dr. Slavko Sakoman, ravnateljDràvnog povjerenstava, koji je naglasio kakoispravan program, primarna i sekundarnaprevencija, represija te osnivanje spomenutogCentra, mogu biti kvalitetno oru`je u borbi zasmanjenjem zlouporabe droga.

@upan primio predstavnikePravoslavne crkve

@upan Branimir Glava{ sa suradnicimaprimio je 15. srpnja 1999. godine sve}enikeSrpske pravoslavne crkve Sre}ka Leskovca,arhijerijskog namjesnika osje~kog i Nikolu

[kori}a, paroha osje~kog i uru~io im dvaprimjerka kopija crkvenih knjiga nestalihpo~etkom Domovinskog rata. Originalne knjigenisu prona|ene no u osje~koj Filmotecidokumenti su pohranjeni na mikrofilmovimatako da su osigurani svi podaci iz crkvenihknjiga od 1958. godine do 1991. godine.Arhijerijski namjesnik Leskovac zamolio je zapomo} u ure|enju prostorije za vjeronaukdjece u Tenji na {to je ùpan obe}aoosigurati traènih 5.000 kuna. Glede pomo}iza ure|enje krovi{ta crkve u Radi}evoj ulicidogovoreno je da se o sredstvima za tunamjenu razgovara na jesen. Prigodom ovogsusreta iskazana je obostrana èlja zalije~enjem ratnih rana me|u gra|animarazli~itih vjera i ocijenjeno je da je crkvaizuzetno vaàn ~imbenik koji tome moèpridonijeti.

Slobodna zona - zna~ajan ~imbeniku pokretanju razvojnih projekata

U radnim prostorijama PoglavarstvaOsje~ko-baranjske ùpanije 17. lipnja 1999.godine je pod predsjedanjem ZoranaKova~evi}a odràna Skup{tina osniva~aSlobodne zone Osijek.

Nakon utvr|ivanja dnevnog reda,Skup{tina je prihvatila izvje{}e o poslovanjuZone za pro{lu godinu. Govore}i ofinancijskim aspektima, Branimir Horvat,predsjednik Uprave Slobodne zone, je naglasiokako je ukupan prihod ostvaren u pro{lojgodini bio u visini od 1,8 milijuna kuna, teda je prva godina poslovanja Zone zavr{ilapozitivnim poslovanjem od ukupno 247.000kuna dobiti. Budu}i da Poglavarstvo @upanijena svojoj pro{loj sjednici nije prihvatilo

prezentirano izvje{}e u kojemu nije bilo rije~io finacijskim rezultatima poslovanja, ZoranKova~evi} je predloìo da se ovakvodopunjeno izvje{}e uputi Poglavarstvu, odnosnoSkup{tini @upanije na ponovno razmatranje.

U nastavku je Skup{tina dala potporu Pismunamjere Osje~ko-baranjske ùpanije gledepreuzimanja udjela Slavonske banke d.d. utemeljnom kapitalu Zone. Ovu namjeru@upanija temelji na iznimnom zna~enju kojePoglavarstvo pridaje djelovanju Zone upokretanju i oblikovanju razvojnih gospodarskihprojekata. Stoga je ocijenilo nu`nim osiguratisvoju zna~ajniju ulogu u upravljanju Zonom.

Naposljetku, Branimir Horvat je predloìoda Skup{tina prihvati njegovu ostavku namjesto predsjednika Uprave, obrazlaù}i tuodluku prezauzeto{}u obvezama u IPK-u.Skup{tina je jednoglasno donijela odluku onjegovu razrje{enju, te istovremeno, a naprijedlog @upanije koji je iznio ZoranKova~evi}, za novog predsjednika UpraveSlobodne zone imenovala @eljka Mandi}a.


Njegovo imenovanje ocijenjeno je dobrodo{lim,prije svega zbog daljnih aktivnosti na ulaganjui ure|enju infrastrukturnih objekata ielemenata unutar same Zone.

Proizvodnja "Megamina" u Osijeku ?

@upan Branimir Glava{ primio je 17.lipnja 1999. godine Tihomira Lelasa, suvlasnikatvrtke "Tribo tech" i vlasnika patenta"Megamina", poznatog vitaminsko-dijetetskogpripravka koji je ùpana ukratko upoznao sdosada{njim rezultatima koje je u lije~enjute{kih bolesti pokazao ovaj preparat.

Tihomir Lelas je nadalje iskazao èlju da se"Megamin" proizvodi isklju~ivo u Hrvatskoj, apo mogu}nosti upravo u Osijeku, budu}i da jei sam Osje~anin. U tu svrhu, u tehni~ko-tehnolo{kom pogledu odgovaralo bi proizvodnopostrojenje u sastavu osje~ke "Teine", predkojom je razrje{enje ste~ajnog postupka. Budeli se okon~anje toga postupka razvijalo uonom smjeru koji bi odgovaro "Tribo techu",Tihomir Lelas je spreman sudjelovati uosnivanju novog dru{tva kapitala, koje bi uvrlo kratkom roku zapo~elo s proizvodnjom"Megamina" za ve} poznatog naru~itelja, {to bido konca godine otvorilo pedeset radnihmjesta.

Ocjenjuju}i da bi projekt "Megamina"mogao biti zanimljiv za Osje~ko-baranjskuùpaniju, jer je rije~ o ve} sada svjetskipoznatom proizvodu, koji osim svojemedicinske vrijednosti otvara vrata i razvojudrugih pripravaka, kao i poticanju medicinskogturizma u Bizova~kim toplicama. @upan jeiskazao spremnost podràti ova nastojanja.

Tihomir Lelas je naposljetku, u imeostalih suvlasnika "Tribo techa", izrazio

namjeru Poglavarstvo detaljnije upoznati sasvojim projektom, tako da se o~ekuje Pismonamjere o mogu}oj poslovnoj suradnji.

Predstavljen projekt gradnje kafilerije

Osje~ko-baranjski ùpan Branimir Glava{zajedno s predstavnicima tvrtke Agroproteinkad.d. iz Sesvetskog Kraljevca Antom Grli}em iBrankom Ivkovi}em predstavio je 8. srpnja1999. godine projekt izgradnje kafilerije koja}e se nalaziti nedaleko od Donjeg Miholjca.Kafilerija }e osigurati zapo{ljavanje pedesetakradnika, a prera|ena tehni~ka mast i ko{tanobra{no isporu~ivat }e se ve} poznatominozemnom kupcu. Projekt je vrijedan 10milijuna DEM, a sredstva }e se osiguratidijelom kreditom Hypobanke, a dijelomsredstvima Agroproteinke. O~ekuje se ifinancijska potpora hrvatske Vlade. Gradnjomove tvornice na podru~ju Osje~ko-baranjskeùpanije rasteretit }e se pogon u SesvetskomKraljevcu koji je za sada jedini u Hrvatskoj,a kafilerija kapaciteta 120 tona otpadakasvakako }e opravdati svoje postojanje jer naovom podru~ju ima dvadesetak klaonica.Prema rije~ima ùpana Branimira Glava{a, nazamolbe upu}ene ostalim ùpanijama zasudjelovanje u izgradnji kafilerija do sada nijebilo pozitivnih odgovora, a ovakav zna~ajnigospodarski projekt, koji }e biti zavr{en dokraja 2000. godine, velik je pomak u trenutnojgospodarskoj situaciji u kojoj nema vremenaza rasprave nego samo za djelovanje.

Potencijalni financijeri ocijeniliprihvatljivim nove gospodarskeprojekte

Nakon odràvanja godi{nje skup{tineSlavonske banke d.d. predstavnike Hypobankei EBRD-a, strate{kih investitora Slavonskebanke, predvo|ene dr. Volfgangom Kultererom,direktorom Uprave grupacije Hypo, primio je24. lipnja 1999. godine ̀ upan Branimir Glava{.Tom prigodom ̀ upan ih upoznao s projektimaizgradnje tvornica pivarskog slada, su{enogvo}a i povr}a te kukuruznog {kroba koji sunominirani za kreditni aran`man Hypobanke.


ME\UNARODNI KONTAKTI

@upan je goste upoznao kako namjera@upanije nije graditi tvornice nego je uloga@upanijskog poglavarstva poticati i ohrabrivatipoduzetnike glede investiranja u noveprograme. Tako|er, iako }e @upanija smanjim postotkom u}i u ove investicije, nijejoj za cilj u kona~nici imati vlasni~kog udjela,nego }e svoj udio prepustiti budu}impartnerima onog trenutka kada ovi projektizaìve. U ovom predstavljanju sudjelovali su iStevan Radovan~evi} i Marijan Bro|anac, kojisu inicijatori projekta izgradnje tvornicekukuruznog {kroba i su{enog vo}a i povr}a.@upan je tako|er najavio skori dovr{etak

studije izgradnje pogona nove klaonice, teprogram trajnog rje{avanja gospodarenjaotpadom na bazi industrije cementa, a koji }etako|er biti nominirani za ovaj kreditni izvor.

Dr. Wolfgang Kulterer ocijenio jenavedene projekte prihvatljivim, a naglasio jekako se pokazatelji iz studija posvemauklapaju u aran`mane kakve je Hypobankave} kreditno servisirala. Projekti }e bitipredmetom rasprave austrijske kontrolnebanke, a za {to Volfgang Kulterer smatra dane treba imati bojazni te da }e dobiti zelenosvjetlo.

U Tuzli odràna sjednicaPredsjedni{tva Euroregionalnesuradnje Dunav-Drava-Sava

Druga radna sjednicaPredsjedni{tva Euroregi-onalne suradnje Dunav-Drava-Sava (~iji je ~lan i

Osje~ko-baranjska ùpanija) na kojoj sudjeluju~elnici ùpanija, odnosno kantona, gradovanjihovih sjedi{ta, te gospodarskih komoraPe~uha, Osijeka i Tuzle, odràna je podpredsjedanjem dr. Ferenca Kekesa 12. srpnja1999. godine u Tuzli.

U uvodnom dijelu izlaganja Ferenc Kekesje podnio Izvje{}e o razdoblju nakon prvogzasjedanja Predsjedni{tva koje je odràno 18.oùjka 1999. godine u Osijeku, nakon kojegaje iznio inicijativu o osnivanju novih radnihodbora. Najvi{e zanimanja pobudio je prijedlogo suradnji lokalnih televizija s ciljem stvaranjaTV-emisije pod radnim nazivom "VrataEurope" (po uzoru na emisiju HRT "Alpe-Dunav-Adria"), odnosno stvaranje medijskogprostora za potrebe Euroregionalne suradnjeDunav-Drava-Sava, odnosno ̀ upanija i gradovauklju~enih u suradnju. Dogovoreno je dapredlagatelj (TV Pe~uh) uputi poziv nasuradnju svim lokalnim TV postajama nakon~ega bi se definirao modalitet suradnjeodnosno ispitao interes lokalnih TV-postaja za

predloènu inicijativu.

U nastavku sjednice predsjednici radnihodbora podnijeli su Izvje{}e o radu radnihodbora, a s obzirom da pojedini radni odborijo{ nisu popunjeni u skladu sa Statutom,zatraèno je od ~lanova Predsjedni{tva daimenuju u radne odbore svoje predstavnike.

Na kraju sjednice dogovoreno je da sesljede}a sjednica Predsjedni{tva odrì tijekomlistopada ili studenog u Osijeku kada }e seodràti i me|unarodna konferencija oeuropskom koridoru Baltik-Jadran.

S voditeljem UredaPromatra~ke misije EU

@upan Branimir Glava{ razgovarao je 23.lipnja 1999. godine s Ericom Coleom,voditeljem vukovarskog ureda Promatra~kemisije Europske unije. Tema razgovora bila jerazvoj gospodarske situacije u Osje~ko-baranjskoj ̀ upaniji. @upan je tako Erica Coleaupoznao s aktivnostima koje su dovele doponovnog pokretanja dijela proizvodnje u LIO-u, odnosno do oìvljavanja tvrtke "Tehnika-beton", te predstavio projekte izgradnjetvornice pivarskog slada, su{enog vo}a ipovr}a, te kukuruznog {kroba. Ove je projektePoglavarstvo prihvatilo, a nakon pozivnogizja{njavanja @upanijske skup{tine trebali bi


biti nominirani za kredit austrijske Hypobanke.@upan o~ekuje da }e ove projekte davanjemdràvne garancije Vlada podràti svojomodlukom najkasnije do konca srpnja.

@upan je upoznao Erica Cola sasastavom novog Poglavarstva, napominju}i kakove}ina novoizabranih ~lanova ne pripada nitijednoj stranci, ve} se pri izboru rukovodionjihovim iskustvom u gospodarskompoduzetni{tvu. U nastavku razgovora bilo jerije~i o procesu povratka, za kojeg je ùpanocijenio da je dosegnuo maksimum. @upanprocjenjuje kako }e se broj povratnika jo{pove}ati, ali to vi{e ne}e biti u ve}em opsegu.

Naposljetku, izraàvaju}i zadovoljstvo spozorno{}u koju ùpan posve}uje ~lanovimaPromatra~ke misije, voditelj Cole ùpanu jepredstavio Michaela Franklanda, koji }e uskorood njega preuzeti ulogu voditelja vukovarkogureda misije Europske zajednice.

S novim voditeljem Misije OESS-a

@upan Branimir Glava{ primio je 8.srpnja 1999. godine u nastupni posjet

Bernarda Ponceta, novog voditelja MisijeOESS-a u Republici Hrvatskoj, koji je naglasiokako }e se u sklopu svojih ovlasti MisijaOESS-a u Hrvatskoj i dalje zauzimati zapoticanje povratka te suìvot i pomirdbu naovim podru~jima, te da shva}a kako jeekonomska obnova @upanije prioritet. @upanGlava{ je iskazao ponos glede rezultataprocesa mirne reitegracije, u kojemu gotovoda se vi{e ne biljeè nikakvi incidenti.U nastavku je zaklju~eno da postojeminimalne razlike u stavovima glede problemau Baranji i ostalim reintegriranim dijelovima@upanije izme|u ~elnika @upanije i OESS-a teda }e njihova daljnja suradnja biti neupitna.

Obnoviti obiteljskapoljoprivredna gospodarstvauz pomo} norve{ke Vlade

Norve{ki projekt obnove obiteljskihpoljoprivrednih gospodarstava i zadruga u etapije zavr{nih priprema, o ~emu je ùpanaBranimira Glava{a izvjestio 18. lipnja 1999.godine Johan Skjaeveland, direktor poduze}a"Jaeren Produktutvikling" koje je norve{kaVlada zaduìla za provedbu pomo}iPodunavlju.


OBNAVLJAMO I GRADIMO

Iako je predvi|eno da se u Vukovarsko-srijemskoj i Osje~ko-baranjskoj projekt provodiistovremeno, prvo }e se zbog nedostatkafinancijskih sredstava po~eti realizirati ususjednoj ùpaniji. Izraàvaju}i àljenje {tonorve{ka Vlada nije osigurala dovoljno novca,Skjaeveland je naglasio kako }e najo{trije odVlade i Parlamenta svoje zemlje zahtijevatipo{tivanje dogovorenih kvota. Marko Bari{in,pro~elnik Ureda za rad, zdravstvo i socijalnuskrb, ali i ~lan Povjerenstva za realizaciju ovogprojekta, pojasnio je da se 50% kredita dajenepovratno, a ostalih 50% seljaci vra}aju bezkamata u poseban fond koji }e se koristitiponovno za istu namjenu i po istom klju~u.

@upan Glava{ je pak izrazio zahvalnostza dobro~instvo Norve{ke, isti~u}i da gapomo} Vukovarsko-srijemskoj ùpaniji radujeisto kao da je istodobno pruèna i Osje~ko-baranjskoj. Pri tom je naglasio da @upanija isama poduzima sli~ne korake kako bi se

gospodarstvo i cjelokupno podru~je obnovilo irazvijalo.

Predstavljena Studija o obnovii razvoju ratom razru{enogpodru~ja

Predstavnici European FinancialConsultinga GmbH predstavili su 29. lipnja1999. godine u Poglavarstvu @upanije projekt"Studija o obnovi i razvoju ratom razru{enogpodru~ja Slavonije" najzna~ajnijim ovda{njimgospodarstvenicima te predstavnicima javnihpoduze}a i jedinica lokalne samouprave za kojije osiguran kredit u iznosu od 6,5 milijardiaustrijskih {ilinga. Cilj studije, rekao je PaulKnotter, je identifikacija projekata u javnom iprivatnom sektoru kako bi se izabraleprioritetne investicije od vitalnog zna~enja zadobrobit cijele regije. Doma}in oveprezentacije bio je podùpan Bo{ko Jan~i}.

Poloèn temeljni kamen{kole u Ku{evcu

@upan Branimir Glava{ poloìo je 14.srpnja 1999. godine temeljni kamen za gradnjunove podru~ne {kole u Ku{evcu, prigradskomnaselju u \akovu.Nova {kola bit }e sagra|ena

u dvori{tu stare, a osje~ka "Gradnja" d.d.ugovorom se obvezala izgraditi je za samo 75dana. Osje~ko-baranjska ùpanija izdvojila je2.300.000 kuna za ovu investiciju, a s tim usvezi ùpan Branimir Glava{ naglasio je da jedo{lo vrijeme stvaranja solidnih uvjeta za ̀ ivotsvakog hrvatskog ~ovjeka i gospodarski iskorak


naprijed. Sve~anosti polaganja kamena temeljca bili su nazo~ni i gradona~elnik Grada \akovaDarko Vrtari} te pro~elnica Ureda za prosvjetu, kulturu, informiranje, {port i tehni~ku kulturu

Ksenija Zboìl koja je naglasila da broj novih {kola koji je u posljednih {est godina izgra|enna podru~ju na{e @upanije ve}i od dvadeset.

Ministar zdravstva pustio u radnove ure|aje u Klini~kojbolnici Osijek

U nazo~nosti ùpana Branimira Glava{a,ravnatelja Klini~ke bolnice Osijek prim. dr.sc.Kre{imira Glavine te brojnih predstavnikazdravstva Osje~ko-baranjske ùpanije, ministarzdravstva prof.dr. @eljko Reiner sve~ano jeotvorio 23. lipnja 1999. godine novi dioosje~ke bolnice i pustio u rad tri nova ure|ajau Zavodu za radiologiju i onkologiju Klini~kebolnice Osijek. Ovi najsuvremeniji ure|ajinabavljeni su sredstvima Ministarstva zdravstvai Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje,a zna~ajno }e pobolj{ati dijagnostiku i lije~enjebolesnika. @upan Branimir Glava{ ovom jeprigodom naglasio da je osje~ko zdravstvodobilo zna~ajan medicinski sadràj, a Osijek jeprvi hrvatski grad u kojem }e se pruàtiovakova vrhunska lije~ni~ka usluga. @upan jetako|er izrazio zahvalnost sredi{njoj hrvatskoj

vlasti uz uvjerenje da nije zaboravila rubnedijelove zemlje, za {to je dokaz i ovajzna~ajan projekt za Grad Osijek i na{u@upaniju za koji je u posljednje tri godine izDràvnog prora~una izdvojeno 140 milijunakuna.

Prema rije~ima ministra Reinera, hrvatska}e Vlada nastaviti s realizacijom cilja dakvalitetna zdravstvena za{tita europske razinebude podjednako svima dostupna.

Uskoro novi objektisocijalne skrbi

Josip Sari}, pomo}nik ministra rada isocijalne skrbi, potpisao je 29. lipnja 1999.godine u prostorijama Poglavarstva @upanijeugovor o izradi tehni~ke dokumentacijebudu}ih umirovljeni~kih domova u Na{icama iPodravskim Podgajcima s predstavnicima


projektnog biroa "Opus" iz Osijeka. Prema rije~ima Josipa Sari}a, prihva}ena je inicijativa ̀ upanaBranimira Glava{a da Ministarstvo rada i socijalne skrbi sufinancira gradnju tih dvaju domova.

Dokumentacija }e biti gotova do jeseni kako bi se za gradnju domova osigurao novac uprora~unu u idu}oj godini.

U pripremi po~etka izgradnjeZapadne obilaznice grada Osijeka

...zavr{ena projektna dokumentacija

@upan Branimir Glava{ se u prostorijamaIGH, Poslovnog centra Osijek, uz doma}inadirektora Marija Crnjaka, sastao 16. lipnja1999. godine s Petrom \ukanom, glavnimdirektorom IGH-a. Bila je to prigoda da serazmjene informacije o djelovanju ovogInstituta pri ~emu je, uz uspje{ne poslovnerezultate, va`no istaknuti kako su najvi{eulagali u podmla|ivanje stru~nog kadra.Primjerice, samo je u osje~kom Centru uposljednjih pet godina zaposleno 25 mladihinènjera, uglavnog gra|evinske struke, kojimase omogu}uje daljnja stru~na izobrazba. @upanGlava{ naglasio je zadovoljstvo dosada{njomsuradnjom s osje~kim Centrom IGH-a, pa ne~udi {to su uklju~eni i u realizaciju dvatrenuta~no najzna~ajnija infrastrukturna objektana podru~ju @upanije: izgradnju mosta prekorijeke Drave kod Beli{}a, te u izvedbuprojektne dokumentacije zapadne osje~keobilaznice.

Kada je obilaznica u pitanju, Crnjak jeizvijestio ùpana kako je IGH ispo{tovaozadane rokove i da je dokumenatacija projektaobilaznice predana Hrvatskoj upravi za ceste.Na njima je dalje, kao investitorima, razrje{njeimovinsko-pravnih odnosa, {to je posljednjikorak prije ishodovanja gra|evinske dozvole,koji bi trebao uslijediti do po~etka rujna.

Petar \ukan ukratko je u nastavkuùpana upoznao s inicijativom koju IGHplanira pokrenuti s obzirom na pitanjezbrinjavanja komunalnog otpada kroz pogonskogorivo, za {to su gotove studije, te jepredloìo da Osje~ko-baranjska ùpanija budedoma}in jedne od prvih prezentacija.

...odràn sastanak Stru~nogpovjerenstva

Uz nazo~nost ùpana Branimira Glava{a,a pod predsjedanjem Ivice Peke, pro~elnikaUreda za prostorno ure|enje, odràna je 2.srpnja 1999. godine sjednica Stru~nogpovjerenstva za pra}enje izrade projektne


dokumentacije Zapadne obilaznice gradaOsijeka. Pred ovim desetoro~lanimPovjerenstvom je zada}a poticanja realiziranjasvih potrebnih radnji koje }e do po~etka rujnaomogu}iti isho|enje gra|evinske dozvole.

To je uvodno naglasio i ùpan Glava{,smatraju}i da je jesenski po~etak izgradnje

obilaznice preduvjet da ova investicija, odkapitalnog zna~aja za Osijek i Osje~ko-baranjsku ùpaniju, svoje mjesto u {tozna~ajnijem financijskom iznosu na|e ustavkama dràvnog prora~unu koji }e sedonijeti za idu}u godinu. Pred Povjerenstvomsu sada dva zadatka: isho|enje suglasnosti zaprojektnu dokumenatciju prema uvjetima izlokacijske dozvole te rje{avanje imovinsko-pravnih odnosa. Svoju suglasnost, naime,moraju dati sva ministarstva odnosno javnisustavi koji su sudjelovali kod davanjaposebnih uvjeta gra|enja, a za njihove stru~neslu`be opse`na projektna dokumentacija }e bitiizloèna u prostorijama osje~kog IGH-a.

IGH, odnosno Mario Crnjak kaoprojektant, }e tako|er uz @upaniju bitidoma}in javne prezentacije projekta trasebudu}e obilaznice kako bi se s njim upoznalai javnost. Upozoreno je kako su pro{ireneinformacije kako budu}a trasa predvi|a ~ak iru{enje ku}a, {to je odmah demantirano. Kakobi se izbjegle daljnje dezinformacije,dogovoreno je da se uskoro odrì prezentacijau Velikoj vije}nici Osje~ko-baranjske ùpanije.

...odràn sastanak s ravnateljemHrvatske uprave za ceste

@upan Branimir Glava{ odrào je 8.srpnja 1999. godine sastanak s Aleksandromâklovi}em, ravnateljem Hrvatske uprave zaceste. Tom je prigodom vi{e rije~i bilo oizgradnji mosta na rijeci Dravi kod Beli{}a, te

zapadne obilaznice oko Osijeka. Aleksandarâklovi} je tako ùpana izvijestio kako jeOsijek-Koteks izabran kao najpovoljnijiponuditelj za obavljanje gra|evinskih radova naizgradnji mosta kod Beli{}a. Potpisivanjeugovora s Upravom za ceste kao investitoromtrebalo bi po~etkom kolovoza Osijek-Koteksuvesti u nastavak radova na izgradnji mosta.

@upan je nadalje, uz projektanta MarijaCrnjaka i Jerku Luka~evi}, pro~elnicu Uredaza imovinsko-pravne poslove, upoznaoAleksandra âklovi}a s aktivnostima koje sepoduzimaju oko isho|enja gra|evinske dozvoleza izgradnju osje~ke zapadne obilaznice. Kakobi se, kako i u dosada{njim slu~ajevima,zaposlila doma}a gra|evinska operativa,@upanija }e se zaloìti da se raspi{e javninatje~aj za doma}e izvo|a~e radova.

Naposljetku, bilo je rije~i o mogu}no-stima nastavka izgradnje autoceste na dioniciod Kopanice do Bajakova, za {to je tako|erpotrebno dobiti suglasnost Vlade RepublikeHrvatske. Sastanku su bili nazo~ni i Josip[kori}, pro~elnik Ureda za obnovu i razvitak,te Ivan Ragu`, direktor Osijek-Koteksa.

Documents

D:TEKSTKRONIKAKRONIKE OD 41-62KRON58 - obz.hr · po~asti vije}niku Zlatku Zup~i}u preminulom izme|u dvije sjednice. Nastavljena Nastavljena je burno - ve} na samom po~etku - o sadr`aju