STUDENTI: FRANJO CIGIĆ BORIS MATIĆ

MARIN ALERIĆ ZVONIMIR KOVAČ

STEFAN ČAGALJ HRVOJE ŠUŠAK

ZVONIMIR MADŽAR

Sustavi potpore odlučivanju-MAKROEKONOMIJA-

Uvod u ekonomiju

Ekonomija je znanstvena disciplina koja proučava kako društva upotrebljavaju oskudne resurse da bi proizvela određena dobra i usluge i raspodijelila ih među ljudima

Iz ove definicije, možemo izvući dvije temeljne zamisli ekonomije, oskudnost i efikasnost.

Oskudnost resursa

• Oskudnost. . . Znači da društvo ima ograničene resurse i stoga ne može proizvoditi sva dobra i

usluge koje ljudi žele imati.• Bit oskudnosti je u kompromisu, odnosno

osoba moora birati između dva cilja.

Efikasnost proizvodnje

„Što, zašto i za koga proizvoditi?”Proizvesti što više sa što manje utrošenih

sredstava ili materijala

Povijest ekonomske misli

Ekonomska misao je prisutna u društvu od vremena antičke Grčke pa sve do danas

Neke od najvažnijih škola u povijesti su bile fiziokratizam i Keynesijanska škola.

MAKROEKONOMIJA JE GRANA EKONOMSKE ZNANOSTI KOJA SE, ZA RAZLIKU OD MIKROEKONOMIJE, BAVI CJELOKUPNIM GOSPODARSTVOM NEKOG PODRUČJA, PROUČAVAJUĆI MEĐUSOBNE ODNOSE UKUPNE (AGREGATNE) PROIZVODNJE, PRIHODA, ZAPOSLENOSTI, CIJENA I DRUGIH VARIJABLI

Makroekonomija

Temeljna makroekonomska pitanja su:

Zašto dolazi do pada zaposlenosti i proizvodnje i kako se može smanjiti nezaposlenost? Koji su izvori inflacije cijena i kako je držati pod kontrolom? Kako se može povećati stopa privrednog rasta?

Četiri glavna makroekonomska cilja ("zlatni četverokut"):•gospodarski rast•stabilnost cijena•puna zaposlenost•pozitivna vanjsko-trgovinska bilanca

Opći ciljevi makroekonomske politike su:

•visoka i rastuća razina zaposlenosti•visoka zaposlenost, odnosno, niska nezaposlenost,•cjenovna stabilnost s cijenama i najamninama koje određuju ponuda i potražnja na slobodnim tržištima.

Sredstva makroekonomske politike su:•fiskalna•monetarna•dohodovna politika

Fiskalna se politika sastoji od porezna politike i politike javnih rashoda. U razdoblju prekomjerne ekspanzije kada prijeti inflacija primijenit će se kontrakcijska (restriktivna) fiskalna politika, a u razdoblju depresije ekspanzivna

Monetarna politika sastoji se od kontrole novčane ponude od strane središnje banke, ovisno o fazi privrednog ciklusa. U inflacijskim uvjetima primjenjuje se politika ograničenja novčane ponude, dok se u razdoblju recesije, depresije vodi politika povećanja agregatne ponude novca

Politika dohodaka se sastoji od kontrole najamnina i cijena u širokom rasponu od neobvezujućih smjernica i preporuka do potpune regulacije. Ovaj je instrument manje rigidan i jeftiniji od prethodna dva.

Bruto domaći proizvod ( BDP)

Vrijednost svih finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom jedne godine

On uključuje vrijednost stranih investicija u domaću privredu ali isključuje vrijednost domaćih investicija u inozemstvu

Postoji realni i potencijalni BDPPotencijalni BDP predstavlja mogućnost

proizvodnje. Na potencijalni BDP utiču : Porast resursa Porast efikasnosti korištenja resursa

Realni BDP je ispod potencijalnogRazlika između potencijalnog i stvarnog BDP

naziva se jaz.

Izračunavanje BDP

BDP se može izračunati na dva načina :a) kao tok proizvodnjeB) kao tok troškovaPromatra li se BDP kao tok proizvodnje on se

sastoji od potrošnje pojedinaca ili domaćinstava (C), investicija (I), državnih izdataka (G), i neto izvoza (X).

BDP = C + I + G + X

BDP kao tok prihoda(troškova)

Promatra li se BDP kao tok prihoda odnosno troškova on se sastoji od najamnina (W), kamata (i), rente (R), profita (Pf), Amortizacije (Dp) i neizravnih poreza (T).

BDP = W + i + R + Pf + Dp + TNEOVISNO O TOME KOJI SE PRISTUP

PRIMJENJUJE DOBIVA SE UVIJEK ISTI BDP!

Intermedijalna dobra

Intermedijalna dobra su ona dobra koja se koriste u proizvodnji drugih dobara bilo kao sirovina ili poluproizvodi

BDP NE OBUHVAĆA VRIJEDNOST INTERMEDIJALNIH DOBARA.

To se čini radi izbjegavanja problema “ dvostrukog obračunavanja” istih proizvoda jednom kao outputa i drugi put kao inputa

BRUTO I NETO INVESTICIJE (ULAGANJA)

• Kako je BDP zbroj vrijednosti svih finalnih dobara uključuje u sebe i bruto investicije.

• Bruto investicije su one koje su namijenjene zamjeni postojećeg istrošenog kapitala i stvaranju novog, a financiraju se iz amortizacije i akumulacije (tj. neraspodjeljene dobiti)

• Neto investicije su namijenjene proširenju postojećeg kapitala, a financiraju se iz akumulacije (tj. neraspodjeljene dobiti).

NETO IZVOZ

Predstavlja razliku između izvoza i uvoza roba i usluga

Izvoz predstavlja prodana dobra i usluge u stranim državama

Uvoz predstavlja kupljene proizvode i usluge u inozemstvu

Ako je izvoz veći od uvoza imamo trgovački suficit, a ako je manji imamo trgovački deficit.

Osobna potrošnja

Pretpostavka:zatvorena privreda sastavljena od nositelja aktivnosti ili procesa proizvodnje i potrošnje

Nositelji aktivnosti proizvodnje su proizvođači organizirani u poduzeća, a nositelji aktivnosti potrošnje su potrošači, organizirani u kućanstva

Proces potrošnje se dijeli u tri dijela: tekuća osobna potrošnja C, investicije I i državna potrošnja G, pa je agregatna potrošnja AD = C + G + I. Funkcija potrošnje je odnos između razine potrošnje (C) i raspoloživog dohotka (DI): C = f (DI).

Krivulja potrošnje s pravcem od 45 stupnjeva siječe se u točki pokrića. U njoj je potrošnja jednaka raspoloživom dohotku. Lijevo od točke pokrića potrošnja je veća od raspoloživog dohotka i financira se iz minule štednje ili iz kredita. Desno od točke pokrića potrošnja je manja od raspoloživog dohotka.

Budžetska (državna) potrošnjaBudžetska (državna) potrošnja je u nacionalnim

računima prikazana kao potrošnja roba i usluga namijenjenih podmirenju zajedničkih i općih potreba društva

U situaciji nezaposlenosti proizvodnih faktora treba povećati javne rashode iznad prihoda.

Ako su pak svi proizvodni faktori zaposleni, tada bi povećanje budžetske potrošnje utjecalo samo na povećanje njihovih cijena zbog porasta potražnje za njima i time djelovalo inflacijski. Zbog toga u situaciji inflacije treba smanjiti budžetsku potrošnju ili raspoloživi dohodak povećanjem poreza kako bi se smanjila agregatna potražnja i preko nje inflacija.

Porezi

Porezi su jedan od prihoda države i u čitavom poreznom sustavu su najvažniji i najizdašniji javni prihod. Porezi su zapravo jedan oblik prisilnog davanja koji nameće država, koji nije namjenski usmjeren i koji nema izravnu protučinidbu.

Prvi poznati porezni sustav potječe iz starog Egipta (3000 – 2800 p.K). Najpoznatiji i najrašireniji je bio onaj u obliku plaćanja desetine i prisilnog rada. Zapisi iz tog vremena pokazuju da je faraon poduzimao dvogodišnje putovanje kako bi prikupio poreze.

Porezi

• U novije vrijeme moderne i suvremene države primjenjuju sve više poreza. Porezni sustavi su različiti od zemlje do zemlje, ali postoji nekolicina poreznih oblika koji imaju presudnu ulogu u svim modernim poreznim sustavima. To su :

porez na dohodak pojedinca i obitelji porez na dobit poduzeća porez na plaće i iz plaća porez na imovinu porez na promet trošarine (akcize)

Porezi

Po pitanju državne ekonomije porez se upotrebljava kao oruđe za usmeravanje ulaganja u određenim smjerovima. U skladu su proklamiranim ciljevima, moderne razvijene države donose posebne vrste poreznih zakona kojim se stimuliraju ili eliminiraju ekonomske grane. Države koje žele privući kompanije na otvaranje novih pogona to postižu donošenjem zakona kojima novi pogoni u početnom razdoblju imaju smanjeno plaćanje poreza, a u slučaju poslova u državnom interesu bivaju i potpuno oslobođeni.

Porezi

• Osnovna svrha ubiranja poreza je financiranje budžeta i propisanih nadležnosti države i njenih jedinica. Porezi su najvažniji izvor budžeta i bez njih država ne bi mogla da funkcionira i financira javna dobra i zajedničke potrebe, kao što su obrana, zaštita imovine i prava građana, javni red i mir, obrazovanje, zdravstvo, infrastruktura i slično.

• Od vremena nakon prvog svjetskog rata i stvaranja modernih industrijskih država najveća razdoblja ekonomskog sloma (1929, 2007) se događaja nakon razdoblja najnižih poreza za najbogatije članove društva koji novac oslobođen snižavanjem poreze redovno ulažu u financijske špekulacije koje na kraju obavezno završe slomom.

Razvoj i dizajn sustava

Microsoft Visual Studio 2008

Programski jezik:C#

SQL server 2005

• Zadaci koji se stavljaju pred sustav potpore odlučivanju:

• 1) Odrediti utjecaj porezne stope na multiplikator,

• 2) Odrediti kakav bi utjecaj na endogene varijable Y i C imala autonomna promjena egzogene varijable G,

• 3) Kvantificirati utjecaj autonomnih investicija i budžetske potrošnje G od po 100 jedinica na endogene varijable Y i C,

• 4) Odrediti multiplikativni efekat na dohodak (ΔY) povećanja potrošnje ΔC=100 novčanih jedinica za pet razdoblja

Tablica sa podacima

Izgled formi

• Upravljači aplikacije:

• -Forma – Windows Form je skup upravljanih klasa u .NET okružju dizajniranih za razvoj obogaćenih klijent aplikacija

• -Oznaka – Label omogućuje pisanje po formi aplikacije

• -Tekstualno polje – textBox je dodatak koji se koristi prilikom gradnje korisničkog sučelja

• -Gumb – Button je upravljač na koji se može kliknut mišom da bi se pokrenula određena akcija

• -DataGridView – Tablica koja služi za prikaz podataka

• -Grafikon – Chart je dodatak koji se koristi prilikom dizajniranja i prikaza kompleksnih grafova