Državne potpore i način ostvarivanja poreznih olakšica ... · PDF file152 2 / 2014 Porezi Državne potpore i način ostvarivanja poreznih olakšica – potpora male vrijednosti

2 / 2014150150

Pore

zi Milivoj Friganović, mag. oec.

Državne potpore i način ostvarivanja poreznih olakšica – potpora male vrijednosti

Sadržaj:

1. Državne potpore 152

1.1. Odobravanje i kontrola državnih potpora nakon pristupanja RH u EU 152

1.2. Pojam državne potpore 154

1.3. Podjela državnih potpora prema namjeni 155

1.4. Lista postojećih potpora 156

1.5. Postupanje prije dodjele državnih potpora 156

1.5.1. Prijava državnih potpora Europskoj komisiji radi prethodnog odobrenja 157

1.5.2. Prethodna prijava Agenciji državnih potpora koje su izuzete od prethodne prijave Europskoj komisiji 158

1.6. Izvješća, evidencije i dostava podataka o državnim potporama 158

1.6.1. Evidencija davatelja državnih potpora i dostava podataka 158

1.6.2. Izvješće Europskoj komisiji 158

1.6.3. Godišnje izvješće o državnim potporama 158

1.7. Razlikovanje državne potpore od općih poreznih mjera 159

1.8. Računovodstvo državnih potpora 160

Primjer 1 - Državna potpora se odmah iskazuje u prihod 161

Primjer 2 - Državna potpora povezana je s dugotrajnom imovinom iskazuje se kao odgođeni prihod i sučeljava s obračunatom amortizacijom 161

Primjer 3 - Državna potpora povezana s dugotrajnom imovinom oduzima se od knjigovodstvenog iznosa dugotrajne imovine za koju je državna potpora dobivena 161

Primjer 4. - Državna potpora kojom je grad svom komunalnom poduzeću dao poslovni prostor koji se upisuje u temeljni kapital komunalnog poduzeća (kapitalni pristup) 162

1512 / 2014 151

Pore

ziMilivoj Friganović, mag. oec.

2. Potpore male vrijednosti (de minimis potpore) 162

3. Porezna oslobođenja i olakšice na PPDS-u, brdsko-planinskom području, Gradu Vukovaru 164

3.1. Porezna oslobođenja i olakšice na PPDS 165

3.2. Porezna oslobođenja i olakšice za poduzetnike koji djelatnost obavljaju u Gradu Vukovaru 166

3.3. Porezne olakšice na brdsko-planinskim područjima 167

4. Način ostvarivanja poreznih oslobođenja i olakšica – potpora male vrijednosti 168

4.1. koje djelatnosti mogu ostvariti pravo na poreznu olakšicu 168

4.2. Ukupni iznos porezne olakšice (potpore male vrijednosti) koji se može dodijeliti poreznom obvezniku 168

4.3. Postupak prijave za ostvarivanje i odobravanje porezne olakšice 169

4.4. Oblik i sadržaj prijave za ostvarenje poreznih olakšica 169

4.5. Godišnje izvješće o korištenju poreznih olakšica koje se podnosi Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske zajednice i Poreznoj upravi 170

4.6. Primjer popunjavanja obrasca POPPDS za 2013. godinu 170

Bilješke

2 / 2014152

Pore

zi


Od 1. srpnja 2013. tj. danom pristupanja Republike Hrvatske u Europskoj uniju, odobravanje i kontrola državnih potpora prelazi u nadležnost Europske komisije, što znači da se u Republici Hrvatskoj kao i u ostalih 27 država članica Europske unije primjenjuje Ugovor o funkcioniranju Europske unije i cijela pravna stečevina (acquis).

Cijeli sustav odobravanja i kontrole državnih potpora u Europskoj uniji proizlazi iz članka 107., 108. i 109. Ugovora o funkcioniranju Europske odnosno Uredbe Vijeća broj 659/1999. što predstavlja te-meljni okvir za uređenje hrvatskog Zakona o državnim potporama.

Na tom tragu donesen je i Zakon o državnim potporama („Narodne novine“, broj 72/13 i 141/13 kojim se uređuju nadležnosti tijela Re-publike Hrvatske iz područja državnih potpora, politika državnih pot-pora Republike Hrvatske, postupanja prije dodjele državnih potpora, vođenje evidencija i izvještavanje o državnim potporama. Zakon o državnim potporama se ne primjenjuje na državne potpore poljopri-vredi i ribarstvu osim što postoji obveza Ministarstva financija da, počevši za 2014., napravi godišnje izvješće o državnim potporama te u njega uključi i podatke o državnim potporama poljoprivredi i ri-barstvu. Za 2013. i 2014. godišnje izvješće o državnim potporama će izraditi Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN).

Prema članku 2. Zakona o državnim potporama, državna potpora je stvarni i potencijalni rashod ili umanjeni prihod države dodijeljen od davatelja državne potpore u bilo kojem obliku koji narušava ili prijeti narušavanjem tržišnog natjecanja stavljajući u povoljniji polo-žaj određenog poduzetnika ili proizvodnju određene robe i/ili usluge utoliko što utječe na trgovinu između država članica Europske unije u skladu sa člankom 107. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije.

U članku detaljno opisujemo postupanje prije dodjele državnih potpora (prijava državnih potpora Europskoj komisiji radi prethod-nog odobrenja i prethodna prijava državnih potpora AZTN-u koje su izuzete od prethodne prijave Europskoj komisiji) obveze davatelja državnih potpora te Ministarstva financija i AZTN-a.

Potpora male vrijednosti (de minimis potpora) je potpora dodije-ljena pojedinom korisniku koja ne prelazi ukupni iznos od 200.000 EUR u razdoblju od tri fiskalne godine, bez obzira na oblik ili namjenu potpore, dok potpora dodijeljena pojedinom korisniku u sektoru ce-stovnog prometa ne smije premašiti 100.000 EUR u razdoblju od tri fiskalne godine te ne smije biti dodijeljena za nabavu vozila.

Prilikom dodjele potpore male vrijednosti davatelj potpore dužan je obavijestiti korisnika potpore da mu je dodijeljena takva potpora i o tome mora izvijestiti Ministarstvo financija i/ili AZTN u rokovima i na način propisan Zakonom o državnim potporama te Pravilnikom o dostavi prijedloga državnih potpora i podataka o drža vnim potpo-rama. Također, davatelj potpore dužan je voditi zasebnu evidenciju dodijeljenih potpora male vrijednosti po pojedinim korisnicima i te podatke čuvati u razdoblju od deset godina od dana dodjele potpore.

U članku detaljno opisujemo način dodjele državnih potpora su-kladno uredbi Europske komisije kojom se uređuju potpore male vrijednosti.

Temeljem Zakona o područjima posebne državne skrbi, Zakona o brdsko-planinskim područjima i Zakon o obnovi i razvoju Grada Vukovara olakšice i oslobođenja (koje se smatraju potporama male vrijednosti mogu se koristiti još samo u poreznoj prijavi za 2013., dok je od 2014. u primjeni novi model utvrđivanja ovih potpora malih vrijednosti.

U članku smo obradili i računovodstvo državnih potpora s primje-rima iz prakse te jedan primjer ostvarivanja poreznih oslobođenja i olakšica (potpore male vrijednosti) za obveznike poreza na dobit koji djelatnost obavljaju na području posebne državne skrbi.

O svemu ovome čitajte u nastavku teksta.

1. Državne potpore

1.1. Odobravanje i kontrola državnih potpora nakon pristupanja RH u EU

U ekonomskoj teoriji i praksi država razvijenog tržišnog gospodar-stva smatra se da državne potpore imaju svoje ekonomsko opravda-nje kada su namijenjene za otklanjanje tržišnog neuspjeha odnosno da su opravdane u onim slučajevima kada se djelovanjem tržišta i njegovih zakonitosti ne može postići potreban ekonomski rast i društveni razvoj. U tom slučaju država datim državnim potporama djeluje na poboljšanje učinaka na tržištu i postaje svojevrstan par-tner tržištu.

Državne potpore su bitan instrument industrijske politike suvreme-nih država. Posebni značaj državne potpore dobivaju u suvremenim krizama koje se, na žalost, upravo događaju.

Od 1. srpnja 2013. tj. danom pristupanja Republike Hrvat-ske u Europskoj uniju, odobravanje i kontrola državnih pot-pora prelazi u nadležnost Europske komisije, što znači da se u Republici Hrvatskoj kao i u ostalih 27 država članica Europske unije primjenjuje Ugovor o funkcioniranju Europ-ske unije i cijela pravna stečevina (acquis).

Cijeli sustav odobravanja i kontrole državnih potpora u Europskoj uniji proizlazi iz članka 107., 108. i 109. Ugovora o funkcioniranju Europske odnosno Uredbe Vijeća broj 659/1999.što predstavlja te-meljni okvir za uređenje hrvatskog Zakona o državnim potporama.

Na tom tragu donesen je i Zakon o državnim potporama („Narodne novine“, broj 72/13 i 141/13 – u daljnjem tekstu: Zakon) kojim se uređuju nadležnosti tijela Republike Hrvatske iz područja državnih potpora, politika državnih potpora Republike Hrvatske, postupanje prije dodjele državnih potpora, vođenje evidencija i izvještavanje o državnim potporama. Zakon se ne primjenjuje na državne potpore poljoprivredi i ribarstvu osim članka 16. Zakona kojim postoji obveza Ministarstva financija da u godišnje izvješće o državnim potporama uključi i podatke o državnim potporama poljoprivredi i ribarstvu.

kako Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (u daljnjem tekstu: Agencija) više ne odobrava i ne kontrolira državne potpore, jer je to sada u nadležnosti Europske komisije, ona sad pomaže davatelji-ma držanih potpora da izrade prijedloge programa i/ili pojedinačnih državnih potpora kako bi bile usklađene s propisima o državnim pot-porama i kako bi od strane Europske komisije bile odobrene u što kraćem roku.

Osim Zakona doneseni su sljedeći hrvatski propisi relevantni za državne potpore i to:

� Odluka o donošenju smjernica politike državnih potpora za raz-doblje 2014. – 2016. („Narodne novine“, broj 130/13) koju je donijela Vlada Republike Hrvatske slijedeći politiku državnih potpora Europske unije i smjernice fiskalne i ekonomske poli-tike Republike Hrvatske u kvantitativnim i kvalitativnim mjeri-lima.

Za provedbu i nadzor provedbe politike državnih potpora u okviru mjera fiskalne politike Republike Hrvatske, u skladu sa Zakonom o državnim potporama, nadležno je Ministarstvo fi-nancija. Ovim smjernicama postavljeni su prioritetni ciljevi pri dodjeli državnih potpora i svrha učinkovitog korištenja sred-

1532 / 2014 153

Pore


stava državnog proračuna i one su osnovni instrument čijim se sadržajem, kao uputama, trebaju voditi davatelji državnih potpora pri planiranju i izradi prijedloga za dodjelu novih držav-nih potpora. kao i Zakon o državnim potporama i ove Smjerni-ce odnose se samo na državne potpore industriji i uslugama a ne na državne potpore u poljoprivredi i ribarstvu. Smjerni-ce politike državnih potpora predstavljaju upute davateljima državnih potpora koje oni trebaju slijediti prilikom planiranja mjera i izrade prijedloga državnih potpora iz svoje nadležnosti. Njima se navode opći i posebni ciljevi dodjele državnih potpo-ra čijem ostvarenju davatelji trebaju težiti imajući na umu po-red same svrhe državnih potpora i raspoloživost proračunskih sredstava za provedbu mjera državnih potpora.

� Pravilnik o dostavi prijedloga državnih potpora i podataka o dr-žavnim potporama („Narodne novine“, broj 99/13) – koji pro-pisuje sadržaj, oblik i način dostave prijedloga programa dr-žavne potpore ili pojedinačne državne potpore Agenciji, oblik i način dostave Agenciji podataka o dodijeljenim državnim potporama, te sadržaj i oblik obrazaca radi dostave Ministar-stvu financija tromjesečnih podataka o dodijeljenim državnim potporama i potporama male vrijednosti i godišnjih podataka o učinkovitosti dodijeljenih državnih potpora i potpora male vrijednosti iz članka 14. Zakona.

Svi relevantni propisi o državnim potporama nalaze se na web stranici Europske komisije a moguće ih je pronaći na službenoj tražilici EUR-Lex. Međutim,do dovršetka i objave službenih prijevo-da na hrvatskom jeziku, Agencija je na svojoj web stranici zadržala popis odluka Vlade Republike Hrvatske o objavljivanju pravila o dr-žavnim potporama iz pojedinih područja koje, iako su prestale važiti 1. srpnja 2013., korisnicima stoje na raspolaganju do objavljivanja pojedinačnih odluka na hrvatskom jeziku na službenim stranicama Europske komisije:

� Zakon o državnim potporama (»Narodne novine«, br. 140/05. i 49/11.),

� Uredba o državnim potporama (»Narodne novine«, br. 50/06.), � Odluka o objavljivanju pravila o državnim potporama za sana-

ciju i restrukturiranje (»Narodne novine«, br. 20/07.), � Odluka o objavljivanju pravila o potporama male vrijednosti

(»Narodne novine«, br. 45/07.), � Odluka o objavljivanju pravila o potporama za istraživanje i ra-

zvoj i inovacije (»Narodne novine«, � br. 84/07.), � Odluka o objavljivanju pravila o državnim potporama za male i

srednje poduzetnike (»Narodne novine«, br. 39/08.), � Odluka o objavljivanju pravila o državnoj potpori u obliku na-

knade za javne usluge (»Narodne novine«, br. 39/08.), � Odluka o objavljivanju pravila o državnoj potpori za osiguranje

kratkoročnih izvoznih kredita (»Narodne novine«, br. 39/08.), � Odluka o objavljivanju pravila o primjeni propisa o državnim

potporama na mjere koje se odnose na izravno oporezivanje poduzetnika (»Narodne novine«, br. 46/08.),

� Odluka o objavljivanju pravila o državnoj potpori u poštanskim uslugama (»Narodne novine«, br. 46/08.),

� Odluka o objavljivanju pravila o državnoj potpori kinematograf-skoj i ostaloj audiovizualnoj djelatnosti (»Narodne novine«, br. 46/08.),

� Odluka o objavljivanju pravila o regionalnim potporama (»Na-rodne novine«, br. 58/08.),

� Odluka o objavljivanju pravila o potporama u obliku financij-skih transfera javnim poduzetnicima (»Narodne novine«, br. 58/08.),

� Odluka o objavljivanju pravila o državnim potporama za zapo-šljavanje (»Narodne novine«, br. 68/08.),

� Odluka o objavljivanju pravila o potporama za usavršavanje (»Narodne novine«, br. 68/08.),

� Odluka o objavljivanju pravila o državnim potporama za poti-canje ulaganja rizičnog kapitala u male i srednje poduzetnike (»Narodne novine«, br. 91/08.),

� Odluka o objavljivanju pravila o udjelu potpora kod prodaje ze-mljišta i zgrada od strane tijela javne vlasti (»Narodne novine«, br. 106/08.),

� Odluka o objavljivanju pravila o utvrđivanju referentne i dis-kontne stope (»Narodne novine«, br. 114/08.),

� Odluka o objavljivanju pravila o državnoj potpori sektoru čelika (»Narodne novine«, br. 134/08.),

� Odluka o objavljivanju pravila o potpori u prometu (»Narodne novine«, br. 141/08.),

� Odluka o objavljivanju pravila o državnim potporama za na-knadu troškova uslijed liberalizacije tržišta električne energije (»Narodne novine«, br. 150/08.),

� Odluka o objavljivanju pravila o državnim potporama za zaštitu okoliša (»Narodne novine«, br. 154/08.),

� Odluka o objavljivanju općih pravila o skupnim izuzećima u području državnih potpora (»Narodne novine«, br. 37/09.),

� Odluka o objavljivanju pravila o državnoj potpori u obliku jam-stva (»Narodne novine«, br. 39/09.),

� Odluka o objavljivanju pravila o državnim potporama za javne radiodifuzijske usluge (»Narodne novine«, br. 31/10.),

� Odluka o izmjeni i dopunama Odluke o objavljivanju pravila o potpori u prometu (»Narodne novine«, br. 31/10.),

� Odluka o objavljivanju pravila o provedbi prava državnih pot-pora od strane nacionalnih sudova (»Narodne novine«, br. 89/10.),

� Odluka o objavljivanju pravila o državnim potporama koja se odnose na brzi razvoj širokopojasnih mreža (»Narodne novi-ne«, br. 64/11.),

� Odluka o dopunama Odluke o objavljivanju pravila o potpora-ma za usavršavanje (»Narodne novine«, br. 68/11.),

� Odluka o dopunama Odluke o objavljivanju pravila o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje (»Narodne novine«, br. 119/11.),

� Odluka o dopunama Odluke o objavljivanju pravila o državnoj potpori kinematografskoj i ostaloj audiovizualnoj djelatnosti (»Narodne novine«, br. 144/11.),

� Odluka o dopunama Odluke o objavljivanju pravila o državnim potporama za zapošljavanje (»Narodne novine«, br. 31/12.),

� Odluka o objavljivanju popisa pravila o državnim potporama (»Narodne novine«, br. 83/12.),

� Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o objavljivanju pravila o regionalnim potporama (»Narodne novine«, br. 117/12.),

� Odluka o dopunama Odluke o objavljivanju pravila o državnim potporama za poticanje ulaganja rizičnog kapitala u male i srednje poduzetnike (»Narodne novine«, br. 117/12.),

� Odluka o dopunama Odluke o objavljivanju pravila o državnoj potpori za osiguranje kratkoročnih izvoznih kredita (»Narodne novine«, br. 130/12.),

� Odluka o objavljivanju pravila o državnim potporama sektoru brodogradnje (»Narodne novine«, br. 3/13.).

2 / 2014154

Pore

zi


1.2. Pojam državne potporePrema članku 2. Zakona, državna potpora je stvarni i potenci-

jalni rashod ili umanjeni prihod države dodijeljen od davatelja državne potpore u bilo kojem obliku koji narušava ili prijeti naru-šavanjem tržišnog natjecanja stavljajući u povoljniji položaj odre-đenog poduzetnika ili proizvodnju određene robe i/ili usluge utoliko što utječe na trgovinu između država članica Europske unije u skladu sa člankom 107. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije.

Državne se potpore dijele na programe državnih potpora i na poje-dinačne potpore.

Program državne potpore je pravni akt na temelju kojeg se, bez potrebe za dodatnim provedbenim mjerama, unaprijed neodređenim korisnicima državne potpore dodjeljuju državne potpore kao i pravni akt na temelju kojeg se državna potpora, koja unaprijed nije vezana uz poseban projekt, dodjeljuje jednom ili više korisnika državne pot-pore na neodređeno vrijeme i/ili u neodređenom iznosu.

Pojedinačna državna potpora je državna potpora koja nije dodi-jeljena na temelju programa državne potpore.

Državne potpore izuzete od obveze prijave Europskoj komisiji su državne potpore koje prije dodjele nije potrebno prijaviti Europskoj komisiji u skladu s važećim propisima Europske komisije donesenim na temelju članka 108. Ugovora o funkcioniranju EU.

Prijava Europskoj komisiji je prijava prijedloga programa držav-ne potpore ili pojedinačne državne potpore Europskoj komisiji radi odobrenja njezine dodjele u skladu s važećim uredbama Vijeća i Europske komisije kojima se uređuje postupak prijave i odobrenja državnih potpora.

Potpora male vrijednosti je potpora uređena važećom uredbom Europske unije koja zbog svoga iznosa ne narušava ili ne prijeti narušavanjem tržišnog natjecanja i ne utječe na trgovinu između država članica Europske unije te ne predstavlja državnu potporu iz članka 107. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju EU.

Davatelj državne potpore je središnje tijelo državne uprave, je-dinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te svaka pravna osoba koja dodjeljuje državne potpore.

Korisnik državne potpore je svaka pravna i fizička osoba koja, obavljajući gospodarsku djelatnost, sudjeluje u prometu roba i uslu-ga a prima državnu potporu bez obzira na njezin oblik i namjenu,

Pravila o državnim potporama su pravila pravne stečevine Eu-ropske unije o uvjetima dodjele državnih potpora i propisa Republike Hrvatske kojima su prenesena pravila pravne stečevine o uvjetima dodjele državnih potpora.

Subvencije; neposredna subvencija kamata; oprost duga po osnovi zajma; prisilna nagodba i stečaj; oprost poreza, porezna oslobođenja, izuzeće i porezne olakšice; snižavanje, oslobođenje, olakšice, izuzeće i oprost plaćanja doprinosa; odgode pri plaćanju poreza; otpis duga, odgode pri podmi-renju duga; ulaganje u vlasnički kapital; kapitalna ulaganja i rizični kapital; pretvaranje duga u vlasnički udjel; prodaja dr-žavne imovine pod povoljnijim uvjetima; odricanje od isplate dobiti poduzetnika; povoljni zajmovi; zajmovi poduzetnicima u teškoćama; jamstva; opozvana jamstva i ostalo mogu biti instrumenti dodjele državnih potpora i oni sami po sebi ne govore da li se radi o državnim potporama ili ne.

Ne postoji jednostavna i jednoznačna definicija državnih potpora već one predstavljaju mjere i sredstva dodijeljena od davatelja potpore (središnje tijelo državne uprave, jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave te svaka pravna osoba koja dodjeljuje državne potpore) poduzetnicima, ako zadovoljavaju kumulativno slijedeća četiri kriterija:

� mora se raditi o stvarnoj ili potencijalnoj rashodovnoj strani države (Državni proračun, proračuni jedinica lokalne i regio-nalne razine, razne institucije i pravne osobe osnovane ili u većinskom vlasništvu države) ili o umanjenom prihodu države (npr. oslobađanje poduzetnika od uplate poreza i/ili doprinosa, otpis potraživanja i dr.).

� dodjelom potpore pojedini poduzetnik ili poduzetnici stavlja-ju se u povlašteni položaj u odnosu na njihove konkurente pa imaju ekonomsku prednost obzirom da su mu sredstva dodijeljena ispod uobičajenih tržišnih uvjeta. Najčešći oblici državnih potpora koje predstavljaju ekonomsku prednost su: subvencije, ulaganje u temeljni kapital, zajmovi pod povolj-nijim uvjetima od tržišnih (niže kamate), otpis ili preuzimanja dugova, porezne olakšice, porezna oslobođenja i porezna izu-zeća ili odgoda plaćanja poreza i doprinosa, državna jamstva ili jamstva drugih tijela javne vlasti pod povoljnijim uvjetima, sudjelovanje države ili tijela javne vlasti u temeljnom kapitalu ako je stopa koja se primjenjuje na povrat tih ulaganja niža od one koja se očekuje od privatnog ulagača koji posluje pod normalnim tržišnim uvjetima (primjerice ulaganje u investicij-ske fondove), niže cijene roba ili usluga koje prodaju državna tijela ili tijela koja upravljaju državnim sredstvima, uključujući prodaju zemljišta u vlasništvu države po povlaštenim uvjetima ili njegovo ustupanje bez naknade, neposredne pogodbe i sl.

Ovaj kriterij se smatra ispunjenim i u slučajevima koji su manji očiti nego prethodno navedeni a to su:

� poduzetnik kupuje/uzima u najam javno zemljište ispod tržišne cijene,

� poduzetnik prodaje zemljište državi po cijeni višoj od tržiš-ne,

� poduzetnik ima privilegirani pristup državnoj infrastrukturi bez plaćanja naknade,

� poduzetnik koristi kapital iz fondova rizičnog kapitala dr-žave pod uvjetima koji su povoljniji nego kod privatnog investitora.

� potpora se dodjeljuje na selektivnoj osnovi (određenom poduzetniku ili poduzetnicima, regijama ili pojedinim gos-podarskim sektorima) – time se mjere koje predstavljaju dr-žavnu potporu razlikuju od općih mjera gospodarske politike koje se odnose na sve poduzetnike i sektore u državi (opće fiskalne mjere, opće smanjenje kamatnih stopa, devalvacija nacionalne valute). katkad se pojedine mjere, koje se smatra-ju potencijalno otvorenim za sve poduzetnike, mogu smatrati državnom potporom ako je učinak objektivnih uvjeta u stvari selektivan odnosno ako korist od tih mjera mogu imati samo neki poduzetnici.

Izgradnja i održavanje infrastrukture od strane tijela javne vlasti nije državna potpora ako ima obilježje opće mjere na do-brobit svih poduzetnika (npr. izgradnja autoceste ili željeznič-ke pruge). I tu je moguće pojedinog poduzetnika „dovesti“ u ekonomsku prednost (npr. izgradnja infrastrukture se provodi isključivo u interesu pojedinih poduzetnika koji za njihovo kori-štenje ne plaćaju tržišnu cijenu). Potpora također može biti sa-

1552 / 2014 155

Pore


držana u povlaštenom tretmanu poduzetnika koji se tom infra-strukturom koristi (npr. korištenje objekata u zračnim lukama).

� mora postojati stvarni ili potencijalni učinak narušavanja tr-žišnog natjecanja i trgovinu između RH-a i država članica EU-a. Za ispunjenje ovog uvjeta dovoljno je da poduzetnik obavlja ekonomsku aktivnost i da djeluje na tržištu koje uključuje trgo-vinu između država članica EU.

Prilikom dodjele državne potpore odlučujući je učinak predmetne mjere a ne njezin uzrok, vrsta ili cilj.

Pravila o državnim potporama primjenjuju se samo na mjere koje se odnose na poduzetnike.

Prema sudskoj praksi EU-a, pojam poduzetnika obuhvaća svaki poslovni subjekt koji se bavi gospodarskom djelatnošću bez obzira na njegov pravni status i način na koji se financira. Pojam poduzet-nika se može odnositi i na neprofitne poslovne subjekte ako se bave gospodarskom djelatnošću.

Ako pojedina mjera kumulativno ne ispunjava sve navedene kri-terije tada se ne radi o državnoj potpori. Dakle, državnom pot-porom, s obzirom da nije ispunjen barem jedan od četiri navedena kriterija, ne smatra se:

� pomoć kućanstvima, invalidnim osobama, jer korisnik pot-pore može biti samo pravna ili fizička osoba koja na tržištu sudjeluje u prometu roba i usluga,

� sredstva dodijeljena javnim tijelima za djelatnost koje nemaju gospodarski karakter, obrazovnim ustanovama, bolnicama, za izgradnju stambenih zgrada u državnom vlasništvu za socijal-no ugrožene skupine, javnim centrima za profesionalno usavr-šavanje,

� opće mjere namijenjene svim poduzetnicima i svim sektori-ma,

� ulaganja u infrastrukturne projekte koji prilikom korištenja ne-maju ekonomski karakter (lokalne i županijske ceste, željeznič-ka infrastruktura),

� sredstva dodijeljena poduzetniku po tržišnim uvjetima, � direktno financiranje iz fondova EU i potpore odobrene od nad-

nacionalnih i multinacionalnih organizacija, � potpora namijenjena za obranu i za javne radove.

1.3. Podjela državnih potpora prema namjeni

Prema namjeni državne potpore možemo podijeliti na: � horizontalne potpore – koje se mogu odnositi na sve podu-

zetnike i gospodarske sektore. Državne potpore s horizontal-nim ciljevima mogu znatno manje narušiti tržišno natjecanje nego sektorske. Europska unija posebno favorizira horizon-talne potpore i sintagma „manje ali kvalitetnije potpore“ koja se provlači kroz glavne dokumente Europske unije odnosi se upravo na poticanje država članica za razvojem horizontalnih potpora. Najvažnije vrste horizontalnih potpora su za: istraži-vanje i razvoj te inovacije, zaštitu okoliša, poticanje razvoja malih i srednjih poduzetnika, zapošljavanje, usavršavanje, kulturu i očuvanje kulturne baštine, sanaciju i restrukturiranje (primjenjuju se na sve poduzetnike i sektore ali one imaju do-nekle poseban status jer mogu uzrokovati značajno narušava-nje tržišnog natjecanja).

S aspekta poduzetnika - poreznih obveznika u Republici Hr-vatskoj posebno treba istaknuti slijedeće horizontalne držav-ne potpore:

� za obrazovanje i izobrazbu (usavršavanje) koje su pro-pisane Zakonom o državnoj potpori za obrazovanje i izo-

brazbu („Narodne novine“, broj 109/07, 134/07 i 152/08), i Pravilnikom o sadržaju evidencije državne potpore za obrazovanje i izobrazbu („Narodne novine“, broj 12/08 i 13/09), i

� za istraživačko razvojne projekte koje su propisane Za-konom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novine“, broj 123/03, 105/04, 174/04, 2/07 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 46/07, 45/09 – čl. 30. Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i viso-kom obrazovanju, 63/11), 94/13 i 139/13 i Pravilnikom o državnoj potpori za istraživačko razvojne projekte („Narod-ne novine“, broj 116/07).

Prema Zakonu o porezu na dobit („Narodne novine“, broj 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12 i 148/13) i Pravil-niku o porezu na dobit („Narodne novine“, broj 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12 i 160/13) na-vedene državne potpore pri utvrđivanju porezne osnovice za obračun poreza na dobit dodatno umanjuju računovodstvenu dobit odnosno uvećavaju gubitak.

� sektorske potpore – Europska komisija je za pojedine sekto-re (usmjerene izabranim poduzećima) donijela pravila o uvjeti-ma koje moraju ispuniti radi usklađenosti s odredbama članka 107. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Najvažnije su potpore za sektor čelika, kopneni, pomorski i zračni promet te djelatnost brodogradnje.

� regionalne potpore - dodjeljuju se kao poticaj gospodarskom razvoju područja s neuobičajeno niskim standardom ili viso-kom stopom nezaposlenosti.

S aspekta poduzetnika - poreznih obveznika u Republici Hr-vatskoj posebno treba istaknuti slijedeće regionalne potpore:

� porezne olakšice i oslobođenja za područje posebne državne skrbi koje su propisane Zakonom o područjima posebne državne skrbi („Narodne novine“, broj 86/08, 5711, 51/13 i 148/13) i Pravilnikom o načinu ostvarivanja porezne olakšice obveznika poreza na dobitak na područji-ma posebne državne skrbi („Narodne novine“, broj 53/09 i 122/10) – ove olakšice i oslobođenja na dosadašnji na-čin mogu se koristiti još samo u poreznoj prijavi za 2013. dok se od 1. siječnja 2014. primjenjuju porezne olakšice i oslobođenja za porezne obveznike koji obavljaju dje-latnost na potpomognutim područjima sukladno članku 28.a Zakona o porezu na dobit:

� porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regio-nalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara, a koji zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50 % zaposlenika ima prebivalište i borave na potpomognutim područjima jedinica lokalne samou-prave, odnosno na području Grada Vukovara, ne plaćaju porez na dobit.

� porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u II. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regional-nom razvoju Republike Hrvatske, a koji zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vri-jeme, pri čemu više od 50 % zaposlenika ima prebivalište i borave na potpomognutim područjima jedinica lokalne

2 / 2014156

Pore

zi


samouprave, odnosno na području Grada Vukovara, pla-ćaju 50 % od propisane stope poreza.

Iznos oslobođenja od plaćanja poreza na dobit utvrđuje se u skladu s odgovarajućim pravilima o potporama male vrijednosti.

Smatra se da porezni obveznik zapošljava na neodređeno vrijeme zaposlenika ako je isti proveo u radnom odnosu kod poreznog ob-veznika i imao prebivalište i boravio na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave, odnosno na području Grada Vukovara najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju.

Način ostvarivanja porezne olakšice utvrđuje se Pravilnikom o načinu ostvarivanja poreznih olakšica od obavljanja djelatnosti na potpomognutim područjima koji donosi ministar financija uz su-glasnost ministra nadležnog za regionalni razvoj.

� porezna oslobođenja na području Grada Vukovara koja su propisana Zakonom o obnovi i razvoju Grada Vukovara („Na-rodne novine“, broj 44/01, 90/05, 80/08, 38/09 i 148/13) i Pravilnikom o načinu ostvarivanja porezne olakšice obvezni-ka poreza na dobitak na području Grada Vukovara („Narodne novine“, broj 53/09 i 122/10) - ove olakšice i oslobođenja na dosadašnji način mogu se koristiti još samo u poreznoj prija-vi za 2013. dok se od 1. siječnja 2014. primjenjuju porezne olakšice i oslobođenja za porezne obveznike koji obavljaju djelatnost na potpomognutim područjima sukladno član-ku 28.a Zakona o porezu na dobit.

� porezne olakšice na brdsko-planinskim područjima koje su propisane Zakonom o brdsko-planinskim područjima („Narod-ne novine“, broj 12/02, 32/02, 117/03, 42/05, 90/05, 80/08 i 148/13) i i Pravilnikom o načinu ostvarivanja porezne olakšice obveznika poreza na dobitak na brdsko-planinskim područji-ma („Narodne novine“, broj 53/09 i 122/10) - ove olakšice i oslobođenja na dosadašnji način mogu se koristiti još samo u poreznoj prijavi za 2013. dok se od 1. siječnja 2014. primje-njuje porezne olakšice i oslobođenja za porezne obveznike koji obavljaju djelatnost na potpomognutim područjima sukladno članku 28.a Zakona o porezu na dobit.

� olakšice i oslobođenja za porezne obveznike u slobodnim zonama koje su propisane Zakonom o slobodnim zonama („Narodne novine“, broj 44/96, 92/05, 85/08 i 148/13) i Pra-vilnikom o načinu izračuna izvršenih ulaganja i uporabljenih potpora za ulaganje i o načinu ostvarenja porezne povlastice za korisnike slobodnih zona („Narodne novine“, broj 122/08, 33/10 i 52/10 – ispr.),

� poticaji ulaganja koji su propisani Zakonom o poticanju ula-ganja („Narodne novine“, broj 138/06 i 61/11) i Uredbom o poticanju ulaganja („Narodne novine“, broj 64/07) za ulaga-nja započeta u 2007. godini te Zakonom o poticanju ulaganja („Narodne novine“, broj 73/00) na koje imaju pravo porezni obveznici tj. zadržavaju pravo korištenja odobrenih poticajnih mjera, poreznih i carinskih povlastica do isteka razdoblja za koje su odobrene.

Treba reći da je 10. listopada 2012. stupio na snagu Zakon o poti-canju investicija i unapređenju investicijskog okruženja („Narod-ne novine“, broj 111/12 i 28/13), te je prema članku 27. toga Zakona propisano da trgovačka društva i obrti, obveznici poreza na dobit, zadržavaju pravo korištenja odobrenih poticajnih mjera, poreznih i carinskih povlastica, do isteka razdoblja za koje su odobrene.

Prema Zakonu o porezu na dobit i Pravilniku o porezu na dobit navedene potpore smanjuju obvezu poreza na dobit koja je obraču-nata na utvrđenu poreznu osnovicu nakon povećanja i smanjenja računovodstvene dobiti kao polazne osnove.

1.4. Lista postojećih potporaSukladno pravnoj stečevini EU (acquis) potpore koje su uklju-

čene na listu postojećih potpora mogu se dodjeljivati i nakon stje-canja članstva u EU bez potrebe ponovne prijave odnosno odobrenja od strane Europske komisije. Još važnije, one ne mogu biti predmet naloga za povrat potpora. Drugim riječima, svi programi potpora i pojedinačne potpore koje se nalaze na listi postojećih potpora zašti-ćeni su od naknadne kontrole Europske komisije i tijela EU sve do isteka roka važenja programa koji je također naveden u listi, uz uvjet da se ne mijenjaju ni prije a niti nakon stjecanja članstva u EU.

Sukladno Ugovoru o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, Prilogu IV. 2. Politika tržišnog natjecanja, sljedeći programi potpora i pojedinačne potpore koji su stupili na snagu u Republici Hrvatskoj prije dana pristupanja te se primjenjuju i nakon tog dana, od pristupanja se smatraju postojećim potporama u smislu članka 108. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije:

1) potpore koje su stupile na snagu prije 1. ožujka 2002.,2) potpore koje su sadržane u samom Ugovoru o pristupanju, 3) potpore koje je prije dana pristupanja ocijenila Agencija i za

koje je utvrdila da su usklađene s pravnom stečevinom EU te u svezi s kojima Europska komisija nije iznijela prigovor na temelju ozbiljne sumnje u usklađenost s unutarnjim tržištem a sukladno postupku koji uređuje Ugovor o pristupanju.

Dakle, sve mjere postojećih državnih potpora koje nisu navedene u Ugovoru o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji i koje je Agencija odobrila nakon sklapanja toga Ugovora, a Europska komisija nije iznijela prigovore na njihovu usklađenost s pravnom stečevinom EU u postupku tzv. „prijelaznog mehanizma postojećih potpora“, smatraju se usklađenim s pravnom stečevinom EU i mogu se primjenjivati do roka na koji su odobrene. S druge pak strane, sve mjere koje predstavljaju državnu potporu i primjenjuju se nakon pristupanja a nisu odobrene odnosno nisu na listi postojećih potpo-ra, smatraju se novim potporama koje podliježu nadzoru Europske komisije.

Na web stranici Agencije prikazana je Lista postojećih državnih potpora po: davateljima državne potpore, nazivu programa/poje-dinačne potpore, broj klase Agencije o odobrenju, broj odobrenja EC, datum odobrenja EC, program/pojedinačna državna potpora, kategorija državne otpore, iznos državne potpore, trajanje državne potpore, instrument državne potpore.

1.5. Postupanje prije dodjele državnih potpora

Člancima 9. i 10. Zakona je određen postupak odobravanja držav-ne potpore koji uključuje davatelje državnih potpora, Ministarstvo financija, Agenciju i Europsku komisiju.

Davatelji državnih potpora prilikom izrade prijedloga programa državnih potpora i pojedinačnih državnih potpora moraju voditi brigu o usklađenosti učinaka predloženih državnih potpora sa smjernica-ma politike državnih potpora i ciljevima ekonomske i fiskalne politike Vlade Republike Hrvatske.

Pri izradi prijedloga programa državnih potpora i pojedinačnih dr-žavnih potpora, davatelj državne potpore posebice provodi sljedeće aktivnosti:

� analizira učinke na gospodarstvo predloženih mjera sadržanih u prijedlogu programa državne potpore ili pojedinačne državne potpore,

� § analizira i iskazuje doprinose određene vrste državne pot-pore u ostvarenju ciljeva ekonomske i fiskalne politike (gospo-

1572 / 2014 157

Pore


darski rast, povećanje zaposlenosti, jačanje konkurentnosti i sl.),

� provodi analizu usklađenosti pojedinog prijedloga programa državne potpore ili pojedinačne državne potpore s općim cilje-vima ekonomske i fiskalne politike, a posebice postizanja veće razine zaposlenosti, stabilnosti cijena, poboljšanja gospodar-skih uvjeta poslovanja, poticanja proizvodnje i gospodarskog rasta i jačanja konkurentnosti nacionalne ekonomije.

Davatelj državne potpore iskazuje očekivane učinke kao sastav-ni dio prijedloga programa državne potpore ili pojedinačne državne potpore.

Nakon navedenog davatelj potpore prijedlog programa državne potpore ili pojedinačnu potporu dostavlja prvo Ministarstvu finan-cija na mišljenje.

Ministarstvo financija u svom mišljenju ocjenjuje da li je određe-ni prijedlog programa državne potpore ili pojedinačne državne potpo-re u skladu sa smjernicama politike državnih potpora i fiskalnom po-litikom Republike Hrvatske te ga dostavlja davatelju državne potpore u roku od 20 dana od zaprimanja prijedloga. Prijedlozi programa državne potpore ili pojedinačne državne potpore jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne dostavljaju se Ministarstvu financija osim u slučajevima uređenim propisima o državnom prora-čunu Republike Hrvatske (uglavnom se radi u slučajevima o dodjelji-vanju potpore putem jamstva).

Davatelj državne potpore uz prijedlog programa državne potpore ili pojedinačne državne potpore Agenciji dostavlja mišljenje Mi-nistarstva financija. Ako je mišljenje Ministarstva financija nega-tivno davatelj državne potpore ne dostavlja prijedlog na postupanje Agenciji.

Člankom 9. Zakona propisan je postupak prijave državne potpore za koju je potrebno prethodno odobrenje Europ-ske komisije, dok je člankom 10. Zakona propisan postu-pak koji se odnosi na državne potpore obuhvaćene propisi-ma o izuzećima, kada nije potrebno odobrenje Europske komisije, nego je za dodjelu potpore mjerodavno mišljenje Agencije, koja je dužna o tome u roku 20 dana nakon da-vanja mišljenja, putem propisanog obrasca, obavijestiti Eu-ropsku komisiju o osnovnim kriterijima koji su predviđeni u programu ili pojedinačnoj potpori.

1.5.1. Prijava državnih potpora Europskoj komisiji radi prethodnog odobrenja

Davatelj državne potpore dostavlja Agenciji prijedlog programa dr-žavne potpore ili pojedinačne državne potpore radi prijave Europskoj komisiji.

Nakon što Agencija zaprimi prijedlog potpore od davatelja, ona u roku d 45 dana od primitka potpunog prijedloga donosi svoje mi-šljenje o usklađenosti prijedloga potpore s propisima o državnim potporama.

Ako Agencija smatra da prijedlog nije usklađen ili nije u dovoljnoj mjeri usklađen s pravilima o državnim potporama, predložit će u pi-sanom obliku davatelju državne potpore izmjene i dopune dostavlje-nog prijedloga radi postizanja usklađenosti s pravilima o državnim potporama. Davatelj državne potpore učinit će predložene izmjene i dopune u roku koji odredi Agencija, a koji ne može biti kraći od

osam niti dulji od 30 dana. Ako davatelj državne potpore ne dosta-vi Agenciji predložene izmjene i dopune u propisanom (zadanom) roku Agencija davatelju državne potpore ponovno upućuje zahtjev za izmjenu i dopunu dostavljenog prijedloga. Ako i nakon ponovlje-nog zahtjeva davatelj državne potpore ne dostavi zatražene izmjene i dopune smatrat će se da je davatelj državne potpore odustao od prijedloga programa državne potpore ili pojedinačne državne potpore.

Ako Agencija smatra da je prijedlog programa državne potpo-re ili pojedinačne državne potpore radi prijave Europskoj komisiji usklađen s pravilima o državnim potporama bez odgode (odnosno u roku od 45 dana) prijavljuje prijedlog programa državne potpore ili pojedinačne državne potpore Europskoj komisiji (elektronskim putem i to na način da Agencija prijedlog državne potpore dostavlja Stalnom predstavništvu RH-a u Bruxellesu koji prijedlog prosljeđuje Europskoj komisiji) na ocjenu i o tome obavještava davatelja dr-žavne potpore i Ministarstvo financija. Postupak prijave reguliran je Uredbom Vijeća br. 659/1999 i Uredbom komisije br. 794/2004.

Agencija prijavljuje prijedlog programa državne potpore ili pojedi-načne državne potpore Europskoj komisiji bez odgode po primit-ku izmijenjenog prijedloga, ako smatra da je prijedlog usklađen s pravilima o državnim potporama. Ako davatelj državne potpore zatraži da se prijedlog prijavi bez učinjenih predloženih izmje-na, Agencija će postupiti po zahtjevu davatelja državne potpore i neizmijenjeni prijedlog prijaviti Europskoj komisiji bez odgode. Ako davatelj državne potpore koju je Agencija prijavila Europskoj ko-misiji odustane od namjere dodjele državne potpore o tome će bez odgode izvijestiti Agenciju, a Agencija će povući već podnesenu prijavu ako Europska komisija već nije donijela odluku o prijavljenoj državnoj potpori. Agencija obavještava Ministarstvo financija o pod-nesenoj prijavi prijedloga programa državne potpore ili pojedinačne državne potpore Europskoj komisiji, odnosno o odustanku davatelja državne potpore od prijedloga.

Davatelj državne potpore ne može dodijeliti državnu potporu pri-je odobrenja Europske komisije.

Sadržaj, oblik i način dostave prijedloga programa državne potpore i pojedinačne državne potpore uređen je Pravilnikom o dostavi pri-jedloga državnih potpora i podataka o državnim potporama.

Nakon zaprimanje prijedloga potpore Europska komisija provodi postupak „prethodne ocjene notifikacije“ i to na slijedeći način:

� ako se ne radi o državnoj potpori iz članka 107. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije, o tome donosi odluku,

� ako utvrdi da je prijedlog potpore sukladan zajedničkom tržištu i s izuzećem propisanim člankom 7. stavcima 2. i 3. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije, donosi konačnu odluku,

� ako utvrdi da postoje sumnje o usklađenosti prijedloga potpo-re sa zajedničkim tržištem, donosi odluku o pokretanju formal-nog ispitnog postupka.

Ove odluke Europska komisija donosi unutar roka od dva mjeseca koji počinje teći od datuma kada je prijedlog potpore kompletan.

kada Europska komisija donese pozitivnu odluku o prijedlogu državne potpore, Agencija će o tome odmah obavijestiti davatelja državne potpore, koji tek tada može započeti s dodjelom državnih potpora korisnicima koji zadovoljavaju sve uvjete iz prijedloga.

Idealno, cijeli postupak od izrade prijedloga pa do donošenja od-luke Europske komisije ne može trajati kraće od četiri mjeseca, dok kod tzv. postojećih državnih potpora koje je Europska komisija već prije odobrila te se traži samo produženje postojećih državnih potpo-ra, može trajati do dva mjeseca.

2 / 2014158

Pore

zi


1.5.2. Prethodna prijava Agenciji državnih potpora koje su izuzete od prethodne prijave Europskoj komisiji

Prema članku 108. stavku 4. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije, Europska komisija može donijeti uredbe koje se odnose na kategorije državne potpore za koje je Vijeće na temelju članka 109. utvrdilo da se mogu izuzeti iz postupka predviđenog stavkom 3. istog članka.

kategorije državnih potpora koje se ne trebaju prijaviti Europskoj komisiji na prethodno odobrenje obuhvaćene su uglavnom sljede-ćim propisima:

� Uredba komisije br. 800/2008. pod nazivom Uredba o općim izuzećima (Službeni list EU L 214/2008) koja je prevedena u RH-a pod nazivom: Odluka o objavljivanju općih pravila o sku-pnim izuzećima u području državnih potpora (“Narodne novi-ne“, br. 37/2009)

� Odluka komisije o primjeni članka 106. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije u obliku kompenzacije za javne usluge odobrene određenim poduzetnicima radi obavljanja usluga od općeg interesa (Službeni list EU L 7/2012).

Člankom 10. Zakona propisano je postupanje pri dodjeli državnih potpora izuzetih od obveze prijave Europskoj komisiji.

Davatelj državne potpore dostavlja Agenciji prijedlog programa državne potpore ili pojedinačne državne potpore izuzetih od obveze prijave Europskoj komisiji radi davanja mišljenja o usklađenosti sa-držaja prijedloga s pravilima o državnim potporama. Agencija daje mišljenje na prijedlog najkasnije u roku od 45 dana od primitka potpunog prijedloga kojim potvrđuje da je predložena državna pot-pora izuzeta od obveze prijave Europskoj komisiji te je u skladu s pra-vilima o državnim potporama. Ako Agencija smatra da prijedlog nije usklađen ili nije u dovoljnoj mjeri usklađen s pravilima o državnim potporama predložit će, u pisanom obliku, davatelju državne potpore izmjene i dopune dostavljenog prijedloga radi postizanja usklađe-nosti s pravilima o državnim potporama. Davatelj državne potpore učinit će predložene izmjene i dopune u roku koji odredi Agencija, a koji ne može biti kraći od osam niti dulji od 30 dana. Ako davatelj državne potpore ne dostavi Agenciji predložene izmjene i dopune u zadanom roku Agencija davatelju državne potpore ponovno upućuje zahtjev. Ako i nakon ponovljenog zahtjeva davatelj državne potpore ne dostavi zatražene izmjene i dopune smatrat će se da je davatelj državne potpore odustao od prijedloga.

Davatelj državne potpore može dodijeliti državnu potporu nakon što je dobio pozitivno mišljenje Agencije o usklađenosti prijedloga programa državne potpore ili pojedinačne državne potpore s pravili-ma o državnim potporama. Agencija u roku od 20 dana na poseb-nom obrascu obavještava Europsku komisiju da su zadovoljeni svi potrebni uvjeti, a ako Europska komisija nema dodatnih pitanja, odluka se objavljuje u Službenom listu Europske unije.

Ako se ne slaže s mišljenjem Agencije, davatelj državne potpore može zatražiti od Agencije prijavu prijedloga izravno Europskoj ko-misiji, što će Agencija bez odgode učiniti, međutim, u tom slučaju davatelj državne potpore ne može dodijeliti državnu potporu prije odobrenja Europske komisije. Ako davatelj državne potpore koju je Agencija prijavila Europskoj komisiji odustane od namjere dodjele državne potpore o tome će bez odgode izvijestiti Agenciju, a Agen-cija će povući već podnesenu prijavu ako Europska komisija već nije donijela odluku o prijavljenoj državnoj potpori.

Agencija obavještava Ministarstvo financija o svome mišljenju danom na prijedlog te o podnesenoj prijavi Europskoj komisiji, ako je

učinjena. Sadržaj, oblik i način dostave prijedloga programa državne potpore i pojedinačne državne potpore uređen je Pravilnikom o do-stavi prijedloga državnih potpora i podataka o državnim potporama.

1.6. Izvješća, evidencije i dostava podataka o državnim potporama

1.6.1. Evidencija davatelja državnih potpora i dostava podataka

Davatelji državnih potpora dužni su voditi evidenciju dodijeljenih državnih potpora (dodijeljenih od strane Europske komisije/Agen-cije) iz svoje nadležnosti. Davatelji državnih potpora vode zasebnu evidenciju dodijeljenih potpora male vrijednosti. Davatelji državnih potpora i potpora male vrijednosti dostavljaju Ministarstvu finan-cija podatke o dodijeljenim državnim potporama i potporama male vrijednosti tromjesečno. Davatelji državnih potpora godišnje do-stavljaju Ministarstvu financija analizu učinkovitosti dodijeljenih državnih potpora iz svoje nadležnosti, do 30. lipnja tekuće godine za prethodnu godinu. Davatelji državnih potpora dostavljaju podat-ke i po potrebi, na zahtjev Ministarstva financija, bez odgode.

Davatelji državnih potpora podatke dostavljaju na obrascima čiji oblik i sadržaj je uređen Pravilnikom o dostavi prijedloga državnih potpora i podataka o državnim potporama.

Davatelji državnih potpora dostavljaju Agenciji podatke o dodije-ljenim državnim potporama (u obliku i na način koji je uređen Pravil-nikom o dostavi prijedloga državnih potpora i podataka o državnim potporama) radi dostave izvješća Europskoj komisiji, do 30. trav-nja tekuće godine za prethodnu godinu.

1.6.2. Izvješće Europskoj komisiji

Agencija prikuplja i obrađuje podatke o dodijeljenim državnim pot-porama i o tome dostavlja izvješće Europskoj komisiji do 30. lipnja tekuće godine za prethodnu godinu. Europska komisija jednom godišnje objavljuje sveobuhvatno izvješće o dodijeljenim državnim potporama u EU (Scoreboard). U tom izvješću nisu sadržane potpore male vrijednosti.

Isto izvješće Agencija bez odgode dostavlja i Ministarstvu financi-ja za potrebe izrade godišnjeg izvješća o državnim potporama.

Agencija dostavlja Europskoj komisiji i druga izvješća o državnim potporama u skladu s pravilima o državnim potporama.

1.6.3. Godišnje izvješće o državnim potporama

Ministarstvo financija izrađuje godišnje izvješće o državnim pot-porama i sadrži podatke i o državnim potporama poljoprivredi i ri-barstvu. Ministarstvo nadležno za poljoprivredu i ribarstvo dostavlja Ministarstvu financija podatke o dodijeljenim državnim potporama i potporama male vrijednosti poljoprivredi i ribarstvu radi izrade go-dišnjeg izvješća o državnim potporama do 30. lipnja tekuće godine za prethodnu godinu.

Ministarstvo financija dostavlja godišnje izvješće o državnim potporama Vladi Republike Hrvatske do kraja listopada tekuće go-dine za prethodnu godinu.

Vlada Republike Hrvatske dostavlja godišnje izvješće o državnim potporama Hrvatskom saboru do 15. studenoga tekuće godine za prethodnu godinu.

Godišnje izvješće o državnim potporama za 2013. godinu izradit će Agencija do kraja 2014. godine i podnijeti na usvajanje Hrvatskom saboru. Davatelji državnih potpora dostavljaju Agenciji,

1592 / 2014 159

Pore


prema njezinim uputama, podatke o državnim potporama radi izrade godišnjeg izvješća o državnim potporama za 2013. godinu.

Dakle, tek godišnje izvješće o državnim potporama za 2014. posta-je obveza Ministarstva financija.

1.7. Razlikovanje državne potpore od općih poreznih mjera

Izuzeća, porezne olakšice i oslobođenja propisana poreznim pro-pisima koja se primjenjuju na sve poduzetnike i proizvodnju svih proizvoda na teritoriju RH-a smatraju se općim poreznim mjerama a ne državnim potporama.

Iako danom stupanja na snagu Zakona (1.srpnja 2013.) prestaju važiti sve Odluke Vlade Republike Hrvatske (ali ipak su ostavljene korisnicima na Web stranici Agencije na raspolaganju) koje su do-nesene sukladno članku 3. Uredbe o državnim potporama („Narodne novine“, br. 50/06) radi boljeg razumijevanja razlike između državnih potpora od općih poreznih mjera koristi ćemo Odluku o objavljiva-nju pravila o primjeni propisa o državnim potporama na mjere koje se odnose na izravno oporezivanje poduzetnika („Narodne novine“, br. 46/08) koja predstavlja prijevod Obavijesti komisije o primjeni propisa o državnim potporama na mjere koje se odnose na izravno oporezivanje (dobiti) poduzetnika (98/C 384/03).

Iz navedene Odluke citirati ćemo, radi boljeg razumijevanja, njen najbitniji dio:

„B. Primjena članka 92. stavka 1. Ugovora na porezne mjere8) Člankom 92. stavkom 1. uređuje se da »se svaka potpora

koju dodjeljuje država članica ili koja se dodjeljuje putem državnih sredstava u bilo kojem obliku, a koja narušava ili prijeti narušavanjem tržišnoga natjecanja stavljanjem u povoljniji položaj određenih poduzetnika ili proizvodnje određene robe, smatra nespojivom sa zajedničkim tržištem ako utječe na trgovinu između država članica«. Pri primjeni pravila Zajednice koja se odnose na državne potpore nije bitno radi li se ovdje o poreznoj mjeri, budući se članak 92. primjenjuje na potpore u »bilo kojem obliku«. Da bi se smatrala potporom u smislu članka 92., mjera mora zado-voljavati kumulativne kriterije koji su opisani u nastavku ovog teksta.

9) Prvo, mjera mora za primatelje potpore predstavljati pred-nost kojom ih se oslobađa od davanja koje inače moraju snositi iz vlastitih sredstava. Prednost može biti ostvarena putem smanjenja poreznih davanja poduzetnika na različi-te načine uključujući:

� smanjenje porezne osnovice (primjerice posebni pore-zni odbici, posebni/izvanredni ili ubrzani otpis, ili evi-dentiranje rezerviranja u bilancu),

� potpuno ili djelomično smanjenje iznosa poreza (pri-mjerice porezno izuzeće/oslobođenje od poreza ili po-rezna olakšica),

� odgodu plaćanja, ukidanje ili čak posebni sporazum o isplati poreznoga duga u ratama (reprogramiranje po-reznog duga).

10) Kao drugo, korist mora biti dana od države ili putem držav-nih sredstava. Gubitak poreznih prihoda jednak je potrošnji državnih sredstava u obliku fiskalnih izdataka. Ovaj kriterij primjenjuje se i na potpore dane od regionalnih ili lokalnih tijela u državama članicama (3). Pored toga, državna pot-pora može se dati putem poreznih propisa zakonodavnog,

regulatornog ili upravnog karaktera, tako i putem prakse poreznih tijela.

11) Kao treće, mjere moraju utjecati na tržišno natjecanje i tr-govinu između država članica. Ovaj kriterij pretpostavlja da korisnik mjere obavlja gospodarsku djelatnost, bez obzira na njegov pravni status i način financiranja. Prema stal-noj sudskoj praksi kriterij utjecaja na trgovinu zadovoljen je ako poduzetnik korisnik obavlja gospodarsku djelatnost koja uključuje trgovinu između država članica. Sama činje-nica da se potporom jača položaj poduzetnika u odnosu na položaj drugih poduzetnika koji su takmaci u trgovini unutar Zajednice dovoljna je da se može zaključiti kako postoji utjecaj na trgovinu unutar Zajednice. Ni činjenica da je potpora relativno niskoga iznosa (4), ni da je korisnik umjerene veličine ili da je njegov udio na tržištu Zajednice vrlo nizak (5), niti da se korisnik ne bavi izvozom (6) ili go-tovo svu svoju proizvodnju izvozi izvan Zajednice, ne utječe na ovaj zaključak.

12) Naposljetku, mjera mora biti određena ili selektivna na način da favorizira »određene poduzetnike ili proizvodnju određene robe«. Ova selektivna prednost može proizlaziti iz izuzeća od poreznih propisa zakonodavne, regulatorne ili upravne naravi ili iz diskrecijske prakse poreznih tijela. Međutim, selektivna priroda mjere može se opravdati »pri-rodom ili općim okvirom sustava« (8). Ako je tako, mjera se ne smatra potporom, u smislu članka 92. stavka 1. Ugo-vora. Ovi različiti aspekti razmatraju se u daljnjem tekstu.

RAZLIKOVANJE DRŽAVNE POTPORE I OPĆIH MJERA13) Porezne mjere koje mogu koristiti svi gospodarski subjekti

koji posluju u okviru države članice u načelu su opće mjere. One moraju stvarno biti dostupne svim poduzetnicima na ravnopravnoj osnovi, te ne smiju biti faktički ograničene u dosegu, primjerice, putem diskrecijske ovlasti države gle-de njihovog odobravanja ili putem drugih čimbenika koji ograničavanju njihov stvarni učinak. Međutim, ovaj uvjet ne ograničava ovlast država članica da odlučuju o gospo-darskoj politici koju smatraju najprikladnijom te, osobito, da rasporede porezno opterećenje kako smatraju odgova-rajućim u odnosu na različite proizvodne čimbenike. Pod uvjetom da se primjenjuju bez razlike na sve poduzetnike i na proizvodnju sve robe, sljedeće mjere ne predstavljaju državnu potporu:

� porezne mjere sasvim tehničke prirode (primjerice, određi-vanje porezne stope, propisi o smanjivanju vrijednosti i ot-pisivanju, propisi o prijenosu gubitka u naredna razdoblja; propisi o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili izbjega-vanja plaćanja poreza),

� mjere kojima se ostvaruju ciljevi opće gospodarske politike putem smanjivanja poreznog tereta glede određenih troš-kova proizvodnje (istraživanje i razvoj, okoliš, obrazovanje, zapošljavanje).

14) Činjenica da neki poduzetnici ili neki sektori imaju više koristi od drugih od tih poreznih mjera ne znači nužno da se na njih primjenjuju propisi tržišnog natjecanja koji se odnose na državne potpore. Prema tome, mjere kojima je cilj smanjivanje oporezivanja rada za sve poduzetnike ima-ju relativno veći učinak na radno intenzivne industrije od kapitalno intenzivnih industrija, te nužno ne predstavljaju državnu potporu. Slično tome, porezni poticaji za ulaganje

2 / 2014160

Pore

zi


1.8. Računovodstvo državnih potpora

Državne potpore su, za potrebe računovodstva, uređene za srednje i male poduzetnike (koji primjenjuju Hrvatske standarde financijskog izvještavanja - u daljnjem tekstu: HSFI) u sljedećim HSFI-ima:

� HSFI 5 – Dugotrajna nematerijalna imovina (točka 10), � HSFI 11 – Potraživanja (točke 18 i 27), � HSFI 14 – Vremenska razgraničenja (točke 7, 21 i 22), � HSFI 15 – Prihodi (točke 12, 37 i 38) i � HSFI 17 – Poljoprivreda (točke14, 15 i 16).

Veliki poduzetnici (u koje spadaju i poduzetnici čiji su vrijednosni papiri uvršteni na burzu ili se priprema takvo uvrštenje) primjenjuju Međunarodne standarde financijskog izvještavanja (MSFI) i što se tiče državnih potpora to je uređeno MRS-om 20 – Računovodstvo za državne potpore i objavljivanje državnih pomoći.

Državne potpore u poljoprivredi za velike poduzetnike uređene su MRS-om 41 – Poljoprivreda (točke 34, 35, 36, 37, 38 i 57). U ovom tekstu nećemo obrađivati problematiku računovodstva državnih pot-pora u poljoprivredi.

I navedeni HSFI i MRS - 20 razlikuju državne potpore od državne pomoći, dok se sama definicija državne potpore u HSFI-ima i MRS – 20 u mnogočemu razlikuje od definicije državne potpore u hrvat-skom Zakonu o državnim potporama.

Državne potpore – su pomoći države u obliku transfera resursa poduzetniku u zamjenu za prošlo ili buduće zadovoljavanje određenih uvjeta koji se tiču poslovanja poduzetnika. Državne pomoći isklju-čuju one oblike državne pomoći kojima nije moguće na razborit način utvrditi vrijednost i transakcije s državom koje se ne mogu razlikovati

od normalnih poslovnih transakcija poduzetnika (HSFI – 11.18 i HSFI – 14.7).

Državna pomoć je pomoć kojoj je cilj pružanje ekonomske koristi pojedinom poduzetniku koji zadovoljava određene kriterije (HSFI – 15.12).

Prema točci 7. MRS-a 20 - Računovodstvo za državne potpore i objavljivanje državnih pomoći državne potpore se priznaju po fer vrijednosti kada društvo ispunjava zahtjeve uz koje se daju potpore i kada postoji dovoljno jamstava da će državne potpore biti primljene.

Prema točki 13., 14. i 15. MRS-a 20 - Računovodstvo za državne potpore i objavljivanje državnih pomoći, moguća su dva šira pristupa u računovodstvu državnih potpora i to:

� dobitni pristup prema kojem se potpora unosi u prihod tije-kom jednog ili više razdoblja. Zagovornici dobitnog pristupa tvrde da su državne potpore primici iz drugih izvora (na neki način „zarađene“), a ne od dioničara pa ih treba priznavati kao prihod u odgovarajućem razdoblju. Državne potpore su rijetko kada bez uvjeta. Subjekt ih zarađuje tako da zadovolji postav-ljene uvjete i ispuni predviđene obveze. Stoga potpore treba unijeti u prihod i povezati s odnosnim troškovima za koje je potpora namijenjena da ih kompenzira. kao što porez na dobit i drugi porezi terete dobit, logično je u računu dobiti i gubitka jednako postupiti i s državnim potporama, koje su produžetak fiskalnih politika.

HSFI 14 – Vremenska razgraničenja (koristi samo dobitni pri-stup) u svojim točkama 21. i 22. uređuju način priznavanja državnih potpora na sljedeći način i to:

� državne potpore povezane s imovinom, uključujući nenovčane potpore po fer vrijednosti, trebaju se prezentirati u bilanci ili iskazivanjem odgođenog prihoda ili tretiranjem kao odbitne stavke pri izračunavanju knjigovodstvenog iznosa te imovine, osim državnih potpora za biološku imovinu koja se naknadno mjeri po fer vrijednosti u skladu s HSFI 17 (14.21.)

� kada je riječ o potporama (ili odgovarajućim dijelovima pot-pora) povezanih s imovinom, osim biološke imovine u skladu s HSFI 17 – Poljoprivreda, dvije se metode prikazivanja u fi-nancijskim izvještajima smatraju prihvatljivim alternativama:a) jedna metoda iskazuje potporu kao odgođeni prihod koja

se priznaje kao prihod na sustavnoj i racionalnoj osnovi tijekom vijeka upotrebe imovine;

b) druga metoda oduzima potporu pri izračunavanju knji-govodstvenog iznosa imovine. Potpora se priznaje kao prihod, tijekom vijeka upotrebe imovine koja se amortizira, smanjenjem troška amortizacije (14.22.).

HSFI 15 – Prihodi u svojim točkama 37. i 38. isto tako koriste samo dobitni pristup i to na slijedeći način:

� Državne potpore treba priznati kao prihod tijekom više razdo-blja kako bi se sučelili s odgovarajućim rashodima, osim za državne potpore za biološku imovinu koja se naknadno mjeri po fer vrijednosti koje se priznaju u skladu s HSFI 17 (15.37.)

� Potraživanja za državne potpore za nadoknadu nastalih ras-hoda ili nastalog gubitka ili kao potraživanje u svrhu pružanja trenutne financijske podrške poduzetnika ali bez budućih po-vezanih troškova, treba priznati kao prihod razdoblja u kojem je potraživanje nastalo (15.38.)

Načelno, na isti način (kao i kod HSFI-a) ali znatno detaljnije se priznaju državne potpore prema MRS-u 20 - Računovodstvo za dr-žavne potpore i objavljivanje državnih pomoći.

� kapitalni pristup prema kojem se potpora odobrava izrav-no u korist udjela dioničara tj. trebaju se iskazati izravno

u okoliš, istraživanje i razvoj ili obrazovanje koriste samo poduzetnicima koji pokrenu takvo ulaganje, ali nužno ne predstavljaju državnu potporu.

15) U presudi iz 1974. (9) Sud je odlučio kako državnu potpo-ru čini svaka mjera kojoj je cilj djelomično ili u potpunosti osloboditi poduzetnike u određenom sektoru od financij-skog tereta koji proizlazi iz uobičajene primjene općega poreznog sustava, »a ne postoji opravdanje za takvo oslo-bađanje na temelju prirode ili općeg okvira toga sustava«. U presudi također stoji da »članak 92. ne razlikuje mjere državne intervencije prema njihovim razlozima ili ciljevima već ih definira u odnosu na njihove učinke«. Presuda tako-đer navodi kako činjenica da se mjerom usklađuju davanja u odgovarajućem sektoru s onima koja moraju podmiriti takmaci u drugim državama članicama ne mijenja činje-nicu da je riječ o potpori. Takva odstupanja između pore-znih sustava, koji su kao što je gore navedeno obuhvaćeni člancima 100. do 102., ne mogu se ispraviti jednostranim mjerama koje su usmjerene na poduzetnike koji su najviše pogođeni odstupanjima između poreznih sustava.

16) Glavni kriterij kod primjenjivanja članka 92. stavka 1. na porezne mjere jest da se mjerom omogućuje iznimka od primjene poreznog sustava u korist određenih poduzetni-ka u državi članici. Prema tome prvo treba utvrditi koji je zajednički sustav koji se primjenjuje. Nakon toga treba raz-motriti jesu li iznimke od sustava ili razlike unutar sustava opravdane »prirodom ili općim okvirom«poreznog sustava, odnosno je li proizlaze izravno iz temelja ili osnovnih nače-la poreznoga sustava u dotičnoj državi članici. Ako to nije slučaj, riječ je o državnoj potpori.“

1612 / 2014 161

Pore


u glavnicu (npr. lokalna samouprava postaje suvlasnikom ili povećava svoj vlasnički udjel u trgovačkom društvu). Zago-vornici kapitalnog pristupa tvrde da su državne potpore fi-nancijski mehanizam i kao prema takvima treba postupati u bilanci, umjesto da se prenose kroz račun dobiti i gubitka kako bi naknadile stavke rashoda što ih financiraju. Budući da se ne očekuje otplata (povrat) trebaju se odobriti izravno u glavnicu. Državne potpore nisu zarađene pa ih ne treba priznavati kroz račun dobiti i gubitka, jer predstavljaju poticaj što ga pruža država bez s tim povezanih troškova. HSFI 14 – Vremenska razgraničenja i HSFI 15 – Prihodi ne obrađuje kapitalni pristup što znači da srednji i mali poduzetnici primjenjuju MRS 20 - Računovodstvo za državne potpore i objavljivanje državnih pomoći.

Možemo zaključiti da se prema MRS 20 - Računovodstvo za državne potpore i objavljivanje državnih pomoći i HSFI 14 - Vremenska razgraničenja i HSFI 15 – Prihodi prihvaća dobitni pristup dok se kapitalni pristup samo kao takav spominje (samo u MRS-u 20) ali dalje ne obrađuje i to kako u standardima tako i u literaturi.

kao što smo već rekli kod korištenja dobitnog pristupa sredstva primljena na temelju državne potpore iskazuju se kao odgođeni pri-hod (skupina konta - 29) i prenose se u prihod (skupina konta - 76) u istom razdoblju kada su nastali troškovi koji se namiruju iz dobivene državne potpore, što znači da prihodi i rashodi djeluju neutralno na osnovicu poreza na dobit. O tome se izjasnila i Središnja služba- po-rezne uprave u svom mišljenju (klasa: 320-01/06-01/06/6; Ur.broj: 513-07-21-01/06-2 od 28 prosinca 2006.) iz kojeg izdvajama:

“… Pritom se postupa ovisno o namjeni potpore, odnosno po-ticaja:

� ako je potpora odnosno poticaj povezan s dugotrajnom imovinom, iskazuje ga se kao odgođeni prihod u razdoblju vijeka uporabe sredstva kojeg se amortizira. U prihode (dobit) razdoblja unosi ga se razmjerno visini amortizacije,

� ako je potpora odnosno poticaj u vezi s određenim rasho-dima, priznaje ga se kao prihod u razdoblju kad nastanu rashodi. Ako je namijenjena pokriću rashoda u više razdo-blja oporezivanja, prihode treba odgoditi i priznati razmjer-no nastalim rashodima. …“

U nastavku dajemo nekoliko jednostavnih primjera knjiženja pri-mljene državne potpore i priznavanje prihoda (dobitni pristup) te jedan primjer evidentiranja državne potpore u glavnicu (kapitalni pristup).

Primjer 1 - Državna potpora se odmah iskazuje u prihod Na žiro-račun poduzetnika uplaćena je državna potpora na ime tre-

nutne financijske pomoći u iznosu od 200.000,00 kuna.

Knjiženje (glavna knjiga):

Red. br.

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 5

1. Izvod žiro-računa - primljeni iznos državne potpore 200.000,00 1000 7693

Primjer 2. - Državna potpora povezana je s dugotrajnom imovinom iskazuje se kao odgođeni prihod i sučeljava s obračunatom amortizacijom

Na žiro-račun poduzetnika uplaćena je državna potpora, koja je dana za nabavu dugotrajne imovine (opremu), u iznosu od 200.000,00 kuna. Poduzetnik je od dobavljača dobio račun (od 27. lipnja 2013.) za nabavljenu dugotrajnu imovinu (opremu) koja je dije-lom financirana iz državne potpore:

� iznos ulaznog računa (ukupno): 375.000,00 kn � PDV (25% na 300.000,00 kn) 75.000,00 kn � iznos računa bez PDV-a 300.000,00 kn

Oprema je stavljena u uporabu 14. srpnja 2013. po nabavnoj vrijednosti od 300.000,00 kn. Obračunata je amortizacija u iznosu 31.250,00 kn (300.000,00 x 25% : 12 x 5).

Na kraju godine (31. prosinca 2013.) oprihoduje se razmjerni dio obračunate amortizacije u iznosu od 20.833,33 kn (200.000,00 x 25% : 12 x 5). Dakle, oprihoduje se 66,67% ukupno obračunate amortizacije koliko i iznosi udio državne potpore u nabavnoj vrijedno-sti opreme (200.000,00 : 300.000,00 = 66,67%)


Red. br.

Opis IznosRačun


1. Izvod žiro-računa - primljeni iznos državne potpore i evidentiranje odgođenog prizna-vanja prihoda 200.000,00 1000 29112

2. Ulazni račun dobavljača Pretporez u primljenom računuOprema u pripremi (investicije u tijeku)

375.000,00 75.000,00300.000,00

16000261

2201

3. Oprema stavljena u uporabu 300.000,00 0210 0261

4. Obračun amortizacije 31.250,00 4312 0291

5. Obračun prihoda tekuće godine po osnovi državne potpore 20.833,33 29112 7693

U slučaju da se naknadno utvrdi da poduzetnik treba vratiti dio dr-žavne potpore koja nije još oprihodovana (npr. nije zaposlio određeni broj zaposlenika a to je bio jedan od uvjeta) tada mora vratiti državnu potporu s kamatama (kto-7210) pa to treba evidentirati na sljedeći način: 29112;7210/1000). Međutim, ako poduzetnik treba vratiti čitavu državnu potporu s kamatama onda se još razlika (kto - 735 ostali rashodi) između salda konta odgođenog priznavanja prihoda (kto-29112) i visine dodijeljene državne potpore evidentirane na ras-hode poslovanja poduzetnika ( 29112;7210;735/1000)

Primjer 3. - Državna potpora povezana s dugotrajnom imovinom oduzima se od knjigovodstvenog iznosa dugotrajne imovine za koju je državna potpora dobivena

Na žiro-račun poduzetnika uplaćena je državna potpora, koja je dana za nabavu dugotrajne imovine (opreme), u iznosu od 200.000,00 kuna. Poduzetnik je od dobavljača dobio račun (od 27. lipnja 2013.) za nabavljenu dugotrajnu imovinu (opremu) koja je dije-lom financirana iz državne potpore:

� iznos ulaznog računa (ukupno): 375.000,00 kn � PDV (25% na 300.000,00 kn) 75.000,00 kn � iznos računa bez PDV-a 300.000,00 kn

Oprema je stavljena u uporabu 14. srpnja 2013. po nabavnoj vrijednosti od 300.000,00 kn. Iznos državne potpore u iznosu od

2 / 2014162

Pore

zi


200.000,00 kn se oduzima od nabavne vrijednosti dugotrajne imovi-ne koja iznosi 300.000,00 kn što iznosi 100.000,00 kn.

Obračunata je amortizacija u iznosu 10.416,67 kn (100.000,00 x 25% : 12 x 5).


Red. br.

Opis IznosRačun


1. Izvod žiro-računa - primljeni iznos državne potpore i evidentiranje obveze za državne potpore 200.000,00 1000 26970

2. Ulazni račun dobavljača Pretporez u primljenom računuOprema u pripremi (investicije u tijeku)

375.000,0075.000,00

300.000,0016000261

2201

3. Oprema stavljena u uporabu – nabavna vrijednost opremeObveze za primljenu državnu potporuVrijednost opreme u uporabi umanjena za državnu potporu

300.000,00200.000,00

100.000,00

26970 0210

0261

4. Obračun amortizacije (100.000,00 x 25% : 12 x 5). 10.416,67 4312 0291

Primjer 4. - Državna potpora kojom je grad svom komunalnom poduzeću dao poslovni prostor koji se upisuje u temeljni kapital komunalnog poduzeća (kapitalni pristup)

Grad je komunalnom poduzeću (d.o.o.) dao potporu u obliku po-slovnog prostora koji se upisuje u temeljni kapital komunalnog po-duzeća čime grad stiče poslovni udjel (ili povećava već postojeći poslovni udjel) u tom komunalnom poduzeću.

Vrijednost poslovnog prostora iznosi 400.000,00 kn a pripadaju-ćeg zemljišta 100.000,00 kn. Po obavljenoj registraciji povećanja te-meljnog kapitala komunalno poduzeće će obaviti sljedeće knjiženje:


Red. br.

Opis IznosRačun


1. Građevinsko zemljištePoslovni prostor (poslovna zgrada)Upisani temeljni kapital d.o.o. za člana društva (grad)

100.000,00400.000,00500.000,00

010100200

9120

2. Potpore male vrijednosti (de minimis potpore)

Iako je prema prijelaznim odredbama Zakona o državnim potpo-rama Odluka o objavljivanju pravila o potporama male vrijednosti („Narodne novine“, br. 45/07) stavljena izvan snage do dovršetka i objave službenih prijevoda uredbe na hrvatskom jeziku koja regulira potpore male vrijednosti Agencija je na svojoj web stranici zadržala navedenu Odluka.

Naime, Odluka o objavljivanju pravila o potporama male vrijedno-sti nije ništa drugo nego prijevod na hrvatski jezik (materijalnih prava iz točke I. Odluke sadržanih u tekstu akta iz točke II. Odluke) pravila o potporama male vrijednosti kojs su sadržana u Uredbi komisije Europskih zajednica (nadalje: EZ-a), broj 1998/2006, od 15. prosin-ca 2006. godine, o primjeni članaka 87. i 88. Ugovora o Europskoj zajednici na potpore male vrijednosti (Službeni list Europske unije, serija L, broj 379, 28. prosinca 2006., str. 5 -10).

Na dalje prema članku 11. Zakona o državnim potporama, potpore male vrijednosti dodjeljuju se u skladu s važećom uredbom Europ-ske unije kojom se uređuju potpore male vrijednosti.

Potpora male vrijednosti (de minimis potpora) je potpora dodijeljena pojedinom korisniku koja ne prelazi ukupni iznos od 200.000 EUR u razdoblju od tri fiskalne godine, bez obzi-ra na oblik ili namjenu potpore, dok potpora dodijeljena po-jedinom korisniku u sektoru cestovnog prometa ne smije premašiti 100.000 EUR u razdoblju od tri fiskalne godine te ne smije biti dodijeljena za nabavu vozila.

Potpore male vrijednosti nije moguće dodijeliti poduzetnicima u teškoćama, u industriji čelika, za nabavu transportnih sredstava i opreme kao ni za poticanje izvoza.

Za dodjelu ove vrste potpore nije potrebno odobrenje Agencije jer se smatra da one u značajnoj mjeri ne narušavaju trgovinu između Republike Hrvatske i država članica EU.

Prilikom dodjele potpore male vrijednosti, davatelj potpore dužan je obavijestiti korisnika potpore da mu je dodijeljena takva potpora i o tome mora izvijestiti Ministarstvo financija i/ili Agenciju u roko-vima i na način propisanim člancima 14. od 16. Zakona o državnim potporama te Pravilnikom o dostavi prijedloga državnih potpora i podataka o državnim potporama. Također davatelj potpore dužan je voditi zasebnu evidenciju dodijeljenih potpora male vrijednosti po pojedinim korisnicima i te podatke čuvati u razdoblju od deset godi-na od dana dodjele potpore

Člankom 1. Odluke o objavljivanju pravila o potporama male vrijed-nosti utvrđeno je područje primjene Uredbe koja se odnosi na sve potpore male vrijednosti dodijeljene poduzetnicima osim:

(a) potpora dodijeljenih poduzetnicima koji djeluju u sektorima ribarstva i akvakulture, kako je obuhvaćeno Uredbom Vijeća (EZ-a) broj 104/2000,

(b) potpora dodijeljenih poduzetnicima koja djeluju u primarnoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda kako je navedeno u Prilogu I. Ugovora,

(c) potpora dodijeljenih poduzetnicima koji djeluju u preradi i stavljanju na tržište poljoprivrednih proizvoda kako je navedeno u Prilogu I. Ugovora, u sljedećim slučajevima:

(I) ukoliko je iznos potpore utvrđen na temelju cijene ili količine takvih proizvoda kupljenih od primarnih proizvođača ili stavljenih na tržište od strane dotičnih poduzetnika,

(II) ukoliko je potpora uvjetovana njenim djelomičnim ili potpu-nim prenošenjem na primarne proizvođače,

(d) potpora za djelatnosti usmjerene k izvozu prema trećim ze-mljama ili državama članicama, odnosno potpora koje su u izrav-noj vezi s izvezenim količinama, s uspostavom i funkcioniranjem distribucijske mreže ili s drugim tekućim troškovima vezanim uz djelatnost izvoza,

(e) potpora uvjetovanih korištenjem domaće, a ne uvezene robe,

(f) potpora dodijeljenih poduzetnicima koji djeluju u sektoru ugljena, kako je definirano u Uredbi (EZ-a) broj 1407/2002,

(g) potpora za nabavu vozila za cestovni prijevoz tereta koja se dodjeljuje poduzetnicima koji obavljaju cestovni prijevoz tereta za najamninu ili naknadu,

1632 / 2014 163

Pore


U nastavku prikazujemo tablicu o dodijeljenim potporama male vrijednosti u RH za razdoblje 2010. – 2012. Iz Godišnjeg izvješća o državnim potporama za 2012. godinu (izvješće je napravila Agen-cija).

Tablica 38. Potpore male vrijednosti za razdoblje 2010. – 2012.

Potpore male vrijednosti 2010. 2011. 2012.

A1 Neposredne subvencije kamata 11,6 23,3 16,1

A1 Subvencije 302,7 293,5 284,4

A2 Oprost poreza, porezna oslobođenja, izuzeća i olakšice 196,7 183,2 98.8

A2 Otpis duga 0,1 0,0 0,0

A2 Snižavanje, oslobođenje, olakšice, izuzeće i oprost plaćanja doprinosa 19,4 17,9 16,6

B1 kapitalna ulaganja 3,3 0,0 1,3

C1 Povoljni zajmovi 7,8 37,9 71,0

D Jamstva 11,9 15,7 15,9

D Plaćanja za opozvana jamstva 11,9 16,8 5,7

UKUPNO: 565,4 588,3 509,8

Izvor: Ministarstvo financija, ostali davatelji potpora; podaci obrađeni u AZTN-u

Od ukupno dodijeljenih 509,8 milijuna kuna potpora male vrijed-nosti u 2012. , davatelji potpora na razini središnje države dodijelili 418 milijuna kuna ili 82%, dok su davatelji potpora na lokalnoj razini dodijelili 91,8 kuna ili 18%.

De minimis potpore u 2012. prema podacima zaprimljenih od da-vatelja, dodjeljivali su:

� Ministarstvo gospodarstva dodijelilo je 30,8 milijuna kuna potpora temeljem Zakona o slobodnim zonama u obliku opro-sta poreza, poreznih oslobođenja, izuzeća i olakšica.

� Ministarstvo poduzetništva i obrta dodijelilo je 79,1 milijuna kuna subvencija (definicija subvencije: to je oblik nepovratne financijske pomoći koju država daje ustanovama i gospodar-stvenicima za strogo određenu namjenu – npr. poticanje pro-izvodnje, zaštita standarda stanovništva i sl.) temeljem Plana poticanja poduzetništva i obrtništva za 2012. – Poduzetnički impuls.

� Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije dodijelilo je 8 milijuna kuna subvencija temeljem Programa državne potpore otočnim poslodavcima za očuvanje radnih

mjesta te temeljem Zakona o područjima posebne državne skrbi 23,3 milijuna kuna poreznih olakšica.

� Temeljem Zakona o brdsko-planinskim područjima dodijeljeno je 899.784 kuna, Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara 7,3 milijuna kuna te Zakona o područjima posebne državne skrbi 36,4 milijuna kuna, sve u obliku poreznih olakšica.

� Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture dodijelio je ukupno 7,6 milijuna kuna subvencija i to 3,9 milijuna kuna su-kladno Programu subvencioniranja razlike u cijeni pogonskog goriva brodarima (malim poduzetnicima) u nacionalnoj plovid-bi u razdoblju od 2010. do 2012., te 3,7 milijuna kuna sukladno Programu izgradnje i rekonstrukcije putničke i izletničke flote za potrebe hrvatskih privatnih brodara – malih poduzetnika u razdoblje od 2010. Do 2012.

� Ministarstvo turizma dodijelilo je ukupno 14 milijuna kuna u obliku subvencija i neposrednih subvencija kamata sukladno programima: Program dodjele bespovratnih sredstava ma-nifestacijama u funkciji razvoja turizma u 2012., 4,9 milijuna kuna, Program unapređenja ponude turističkog sektora „korak više“ 3,7 milijuna kuna, Program razvoja novih proizvoda tu-rizma „Inovativni turizam“ 3,2 milijuna kuna, Program razvoja turizma na selu 2012., 793.725 kuna, Program „Razvoj turiz-ma u malom gospodarstvu 2001. – 2003., 839.516 kuna te Program poticanja razvoja turizma u turistički nerazvijenim područjima 570.000 kuna.

� Ministarstvo kulture dodijelilo je sukladno Programu „Poduzet-ništvo u kulturi“ (Poduzetnički impuls) subvencije u iznosu od 1,9 milijuna kuna.

� Ministarstvo branitelja dodijelilo je 9,8 milijuna kuna subven-cija temeljem Programa stručnog osposobljavanja i zapošlja-vanja hrvatskih branitelja i djece smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja za razdoblje od 2012. do 2013.

� Hrvatska banka za obnovu i razvitak je temeljem Pravilnika o osnovnim uvjetima financiranja pojedinih ciljnih skupina dodi-jelila 101,6 milijuna kuna i to kroz povoljne zajmove 68,5 mili-juna kuna te putem subvencija 33,1 milijuna kuna.

� Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom dodijelio je 12,2 milijuna kuna subvencija kao poticaj i olakšicu poduzetnicima pri zapošljavanju osoba s in-validitetom.

� Fond za zaštitu i energetsku učinkovitost dodijelio je 2,8 miliju-na kuna i to putem povoljnih zajmova 2 milijuna kuna i putem subvencija 784.876 kuna. De minimus potpore dodijeljene su temeljem Programa za financiranje i sufinanciranje projekata u području zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije.

� Agencija za elektroničke medije dodijelila je 15,4 milijuna kuna subvencija temeljem Programa raspodjele sredstava Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

� Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje dodijelilo je 260.340 kuna de minimis potpora u obliku snižavanja, oslobođenja, olakšica, izuzeća i oprosta plaćanja doprinosa.

� Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje je putem snižavanja, oslobođenja, olakšica, izuzeća i oprosta plaćanja doprinosa dodijelilo 15,5 milijuna kuna potpora temeljem Zakona o ob-novi i razvoju Grada Vukovara.

� Županije, općine i gradovi dodijelili su 91,8 milijuna kuna pot-pora male vrijednosti i to najvećim dijelom putem subvencija i neposrednih subvencija kamata, kapitalnih ulaganja (defini-cija kapitalnih ulaganja: to su ulaganja u povećanje i očuvanje

(h) potpora dodijeljenih poduzetnicima u teškoćama.U smislu ove Uredbe:(a) »poljoprivredni proizvodi« odnosi se na proizvode navedene

u Prilogu I. Ugovora o EZ-u, uz iznimku ribarskih proizvoda,(b) »prerada poljoprivrednih proizvoda« odnosi se na sve po-

stupke na poljoprivrednom proizvodu koji za ishod imaju proizvod koji je također poljoprivredni proizvod, osim na aktivnosti na far-mama potrebne za pripremu životinjskog ili biljnog proizvoda za prvu prodaju,

(c) »stavljanje poljoprivrednih proizvoda na tržište« odnosi se na držanje ili izlaganje, s ciljem prodaje, ponudu na prodaju, isporuku ili bilo koji drugi način stavljanja na tržište, osim prve prodaje od strane primarnog proizvođača preprodavačima ili prerađivačima te svih aktivnosti kojima se proizvod priprema za takvu prvu prodaju; prodaja od strane primarnog proizvođača konačnim potrošačima smatra se stavljanjem na tržište ukoliko se odvija u posebnim prostorima namijenjenima za tu svrhu.

2 / 2014164

Pore

zi


vrijednosti imovine, ulaganja u zemljišta, građevine, opremu i drugu dugotrajnu imovinu), zatim snižavanja, olakšica, izuzeća i oprosta plaćanja doprinosa, jamstava i povoljnih zajmova.

Počevši za 2009. godinu Ministarstvo regionalnog razvoja, šumar-stva i vodnog gospodarstva odobrava iznose poreznih oslobođe-nja od plaćanja poreza na dobit i porezne olakšice u skladu s poseb-nim propisima (o čemu ćemo pisati u nastavku) i to poduzetnicima koji obavljaju djelatnost:

� na područjima posebne države skrbi (u daljnjem tekstu: PPDS),

� na brdsko – planinskim područjima i � na području Grada Vukovara.

Iznosi odobrenih poreznih oslobođenja od plaćanja poreza na dobit i porezne olakšice smatraju se potporama male vrijednosti a poda-tak o visini (dodijeljenih) ovih potpora Agencija redovno prikazuje u svojim godišnjem izvješćima.

3. Porezna oslobođenja i olakšice na PPDS-u, brdsko-planinskom području, Gradu Vukovaru

Prema članku 42. stavku 1. Pravilnika o porezu na dobit („Narodne novine“, br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12) porezni obveznik koji obavlja djelatnost na područjima po-sebne državne skrbi, brdsko- planinskom području i području Grada Vukovara, može ostvariti pravo na korištenje poreznih oslobođenja i olakšica u visini, na način i pod uvjetima propisanim posebnim propisima koji utvrđuju navedena područja, te korištenje poreznih povlastica i poticajnih mjera na navedenim područjima.

Ovdje treba ukazati da je člankom 11. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika poreza na dobit („Narodne novine“, br. 160/13) utvrđeno da se odredbe o olakšicama za područja posebne državne skrbi, brdsko-planinska područja i područje Grada Vukovara iz član-ka 42. Pravilnika o porezu na dobit (»Narodne novine«, br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12 i 146/12) primjenju-ju za 2013. godinu pri podnošenju Prijave poreza na dobit za 2013.

Naime, novim člankom 42. Pravilnika o porezu na dobit koji se primjenjuje od 1. siječnja 2014. je propisano da porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. i II. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Re-publike Hrvatske i na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara mogu ostvariti pravo na korištenje porezne olakšice na način i pod uvjetima propi-sanim člankom 28.a Zakona o porezu na dobit („Narodne novine“, br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12 i 148/13) i drugim propisima donesenim na temelju navedenog Zakona.

Koji su to posebni propisi kojima je uređeno korištenje pore-znih oslobođenja i olakšica za 2013.?

To su slijedeći posebni propisi: � Zakon o područjima posebne državne skrbi („Narodne novine“,

br. 86/08 i 57/1, 51/13 i 148/13) i Pravilnik o načinu ostvariva-nja porezne olakšice obveznika poreza na dobit, na područjima posebne državne skrbi („Narodne novine“, br. 53/09 i 122/10) – propisane olakšice i oslobođenja ovim propisima na dosa-dašnji način (kao i u za 2012.) mogu se koristiti još samo u poreznoj prijavi za 2013. dok se od 1. siječnja 2014. primje-njuju porezne olakšice i oslobođenja za porezne obveznike koji obavljaju djelatnost na potpomognutim područjima sukladno članku 28.a Zakona o porezu na dobit.

� Zakon o brdsko-planinskim područjima („Narodne novine“, br. 12/02, 32/02, 117/03, 42/05, 90/05, 80/08 i 148/13) i Pravilnik o načinu ostvarivanja porezne olakšice obveznika poreza na dobit na brdsko – planinskim područjima („Narodne novine“, br. 53/09 i 122/10) - ove olakšice i oslobođenja na dosadašnji način mogu se koristiti još samo u poreznoj prijavi za 2013. dok se od 1. siječnja 2014. primjenjuju porezne olakšice i oslobođenja za porezne obveznike koji obavljaju djelat-nost na potpomognutim područjima sukladno članku 28.a Zakona o porezu na dobit.

� Zakon o obnovi i razvoju Grada Vukovara („Narodne novine“, br. 44/01, 90/05, 80/08, 38/09 i 148/13) i Pravilnik o nači-nu ostvarivanja porezne olakšice obveznika poreza na dobit na području Grada Vukovara („Narodne novine“, br. 53/09 i 122/10) - ove olakšice i oslobođenja na dosadašnji način mogu se koristiti još samo u poreznoj prijavi za 2013. dok se od 1. siječnja 2014. primjenjuju porezne olakšice i oslobo-đenja za porezne obveznike koji obavljaju djelatnost na potpomognutim područjima sukladno članku 28.a Zakona o porezu na dobit.

Pravo na korištenje poreznih oslobođenja i olakšica ostvaruje se obavljanjem propisane djelatnosti na područjima posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i području Grada Vukovara te zapošljavanjem na neodređeno vrijeme propisanog broja zaposleni-ka koji imaju prebivalište i borave na bilo kojem području obuhva-ćenom oslobođenjem i olakšicama sukladno posebnim propisima.

Ako je porezni obveznik počeo obavljati djelatnost tijekom godine a razdoblje za koje utvrđuje poreznu osnovicu je kraće od devet mjeseci, smatra se da su ispunjeni uvjeti propisani posebnim propisima ako zapošljava na neodređeno vrijeme zaposlenike koji imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i području Grada Vukovara najmanje devet mjeseci a zaposleni su kod poreznog obveznika od početka obavljanja djelatnosti.

KNJIGOVODSTVENO PRAĆENJE POSLOVANJA ZA KORISNIKE OLAKŠICA I OSLOBOĐENJA

Prema članku 44. Pravilnika o porezu na dobit porezni obveznici koji koriste olakšicu ili oslobođenja na područjima posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima, području Grada Vukovara, u slobodnim zonama te porezne povlastice prema Zakonu o poticanju ulaganja, obvezni su osigurati posebno porezno-knjigovodstveno praćenje poslovnih događaja na način propisan posebnim propi-sima, Zakonom o porezu na dobit i Pravilnikom o porezu na dobit.

Ako porezni obveznici u prijavi poreza na dobit iskazuju olakšicu ili oslobođenje, obvezni su sastaviti i posebni obračun o ostvarenoj dobiti i visini porezne obveze za koju ostvaruju pravo na olakšicu ili oslobođenje i priložiti ga uz prijavu.

Za korištenje prava na olakšicu ili oslobođenje nije bitno ima li porezni obveznik prebivalište ili sjedište na po-dručju za koje je propisana olakšica ili oslobođenje, nego obavlja li djelatnost na tom području, za koju je potrebno posebno knjigovodstveno praćenje o ostvarenoj dobiti.

Posebno knjigovodstveno praćenje djelatnosti obavlja se u sluča-jevima trajnog obavljanja djelatnosti koje podrazumijeva kontinuira-

1652 / 2014 165

Pore


no i stalno obavljanje djelatnosti na jednome mjestu, tj. poduzetnik treba imati najmanje poslovnu jedinicu, pod kojom se razumijeva svako stalno mjesto obavljanja gospodarstvene djelatnosti na način kako to propisuje Opći porezni zakon.

Ako porezni obveznik ima prebivalište ili sjedište na području po-sebne državne skrbi a obavlja prijevozničku, graditeljsku, uslužnu ili drugu djelatnost koja se, po naravi posla, obavlja i izvan toga područja, može koristiti zakonom propisanu olakšicu za ukupnu dje-latnost jer takve djelatnosti, po svojim obilježjima, nisu određene stalnim mjestom. Iznimno, ako porezni obveznik ima neko stalno mjesto, poslovnu jedinicu izvan područja od posebne državne skrbi, tada za istu treba posebno utvrditi ostvarenu dobit.

Ako porezni obveznik stječe mogućnost korištenja više olakšica i oslobođenja, ima pravo na korištenje više olakši-ca istodobno, tj. ima pravo kumulirati olakšice.

Porezni obveznici koji ostvaruju pravo na korištenje poreznih olak-šica a obavljaju djelatnost na području posebne državne skrbi osim poljoprivrede i ribarstva, sukladno propisima o područjima posebne državne skrbi, uz prijavu poreza na dobit prilažu za svako porezno razdoblje Potvrdu nadležnog Ministarstva regionalnog razvoja i fon-dova Europske unije o stjecanju prava na poreznu olakšicu u kojoj se utvrđuje maksimalni iznos porezne olakšice koja se može iskoristiti u poreznom razdoblju za koje se traži porezna olakšica (nije kona-čan), te godišnje izvješće o korištenju poreznih olakšica. Zahtjev za izdavanjem potvrde dostavlja se Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije najkasnije do 15. ožujka 2014.

Nadležna ispostava u postupku obrade prijave poreza na dobit utvrđuje konačan iznos porezne olakšice koji ne može biti veći od maksimalnog iznosa porezne olakšice prema Potvrdi ali može biti i manji, ovisno o ostvarenoj dobiti.

Ako porezni obveznik obavlja djelatnost isključivo na području posebne državne skrbi, tada se u obračun olakšice ili oslobođenja uzima ukupno ostvarena dobit.

Ako porezni obveznik obavlja djelatnost i izvan područja posebne državne skrbi, tada se u obračun oslobođenja ili olakšice uzima dio dobiti ostvaren samo na području posebne državne skrbi.

Porezni obveznik dužan je osigurati knjigovodstvene isprave odno-sno posebno porezno-knjigovodstveno praćenje za djelatnosti koje obavlja na područjima posebne državne skrbi.

Ako porezni obveznik, koji obavlja djelatnost na području posebne državne skrbi, ostvari gubitak tada nema temelja za korištenje po-rezne olakšice ili oslobođenja jer je propisano pravo na umanjenje porezne obveze ako obveza postoji. Ako obveze nema, nema niti njenog umanjenja.

U slučaju da je iznos ukupnih olakšica i oslobođenja iskazanih na ovom rednom broju veći od iznosa porezne obveze iskazane na red-nom broju 44, tada porezni obveznik sam odlučuje i u prijavu poreza na dobit unosi iznose olakšica i oslobođenja koje želi koristiti, a koje su njemu u korist.

Porezne olakšice ne mogu se ostvariti ako porezni obveznik iskazu-je porezni gubitak na rednom broju 39. i rednom broju 41.

Iznos olakšica ne može biti veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44., a neiskorišteni dio olakšica ne može se prenositi u naredna razdoblja.

3.1. Porezna oslobođenja i olakšice na PPDS

Područja posebne državne skrbi (PPDS) određuju se u tri skupine i to prva i druga skupina prema okolnostima nastalim na temelju posljedica agresije na Republiku Hrvatsku a treća skupina utvrđena je prema tri kriterija: kriteriju ekonomske razvijenosti, kriteriju struk-turnih poteškoća i demografskom kriteriju. Člancima 4. 5. i 6. Zakona o područjima posebne državne skrbi utvrđeni su gradovi, općine i naselja prve, druge i treće skupine PPDS-a.

Prema članku 23. stavku 1. Zakona o područjima posebne državne skrbi („Narodne novine“, br. 86/08 57/1 i 51/13) obveznici poreza na dobit koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na PPDS-u i zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neo-dređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i boravište na području PPDS-u najmanje devet mjeseci, do ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, plaćaju porez na dobit kako slijedi:

1) ne plaćaju porez na dobit na području prve skupine (stopa 0%) – iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostva-rene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području prve skupine primjeni propisana stopa 20% i dobiveni iznos olakšice se upisuje u redni broj 45.1. Obrasca PD

2) plaćaju 25% od propisane porezne stope na području druge skupine (stopa 5%) - iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području druge skupine primjeni stopa 15% i dobiveni iznos olakšice se upisuje u redni broj 45.2. Obrasca PD

3) plaćaju 75% od propisane porezne stope na području treće skupine (stopa 15%) - iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području treće skupine primjeni stopa 5% i dobiveni iznos olakšice se upisuje u redni broj 45.3. Obrasca PD.

Obveznici poreza na dobit koji obavljaju djelatnost poljopri-vrede i ribarstva na PPDS-u imaju pravo na oslobođenja od plaćanja poreza na dobit samo za razdoblje od 1. siječ-nja 2013. do 30. lipnja 2013. (tj. do dana ulaska RH-a u EU) i utvrđuje se na temelju podataka iskazanih u poslovnim knjigama u navedenom razdoblju.

Prema članku 23. stavku 2. Zakona o područjima posebne državne skrbi, smatra se da poduzetnik zapošljava na neodređeno vrijeme za-poslenika ako je zaposlenik proveo u radnom odnosu kod poreznog obveznika i imao prebivalište i boravio na PPDS-u najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju.

O ispunjenju uvjeta broja zaposlenika kod poreznog obveznika koji ima prebivalište na PPDS izjasnio se Središnji ured Porezne uprave svojim mišljenjima (klasa: 410-10/05-01/34 od 28.9.2005.; klasa: 410-10/05-01/25 od 30. 9. 2005.; klasa: 410-10/06-01/52 od 16. 3. 2007.) i to pojašnjavaju ukratko na sljedeći način:

www.racunovodstvo-porezi.hr

2 / 2014166

Pore

zi


� ukupni broj zaposlenika od kojeg se utvrđuje uvjet od 50% s PPDS-a utvrđuje se na kraju obračunskog razdoblja, tj. na dan 31.12. ili drugi dan koji predstavlja zadnji dan poreznog razdo-blja.

� od ukupnog broja zaposlenih na neodređeno vrijeme njih 50% treba imati prebivalište i boraviti na PPDS najmanje devet mje-seci u poreznom razdoblju, a ne 50% od najmanjeg propisanog broja zaposlenika, Dakle, ako porezni obveznik zapošljava 14 zaposlenika, njih 8 treba ispuniti uvjet od 9 mjeseci prebivali-šta i boravišta radnog odnosa na neodređeno vrijeme,

� uvjet od devet mjeseci ne mora ispuniti svaki zaposlenik po-sebno nego je uvjet ispunjen ako postoji kontinuitet u broju zaposlenih, dakle ako je odlaskom jednog zaposlen drugi.

Iznosi poreznog oslobođenja i olakšica koje ostvare obve-znici poreza na dobit koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na PPDS-u ne smatraju se potporama male vrijednosti.

Prema članku 24. Zakona o područjima posebne državne skrbi ob-veznici poreza na dobit koji obavljaju djelatnost na PPDS-u (osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva) i zapošljavaju više od pet za-poslenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i boravište na području PPDS-a, plaćaju porez na dobit kako slijedi:

1) obveznik poreza na dobit koji obavlja djelatnost na području prve skupine PPDS-a:

� plaća 25% od propisane stope poreza (stopa 5%) u razdo-blju 2011. – 2013. godine - iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja nave-dene djelatnosti na području prve skupine primjeni stopa 15% i dobiveni iznos olakšice se upisuje u redni broj 45.1. Obrasca PD.

2) obveznik poreza na dobit koji obavlja djelatnost na području druge skupine PPDS-a:

� plaća 75% od propisane stope poreza (stopa 15%) u raz-doblju 2011. – 2013. godine - iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja nave-dene djelatnosti na području druge skupine primjeni stopa 5% i dobiveni iznos olakšice se upisuje u redni broj 45.2. Obrasca PD

3) obveznik poreza na dobit koji obavlja djelatnost na području treće skupine PPDS-a:

� plaća 85% od propisane stope poreza (stopa 17%) u raz-doblju 2011. – 2013. godine - iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja nave-dene djelatnosti na području treće skupine primjeni stopa 3% i dobiveni iznos olakšice se upisuje u redni broj 45.3. Obrasca PD

Smatra se da poduzetnik zapošljava na neodređeno vrijeme za-poslenika ako je zaposlenik proveo u radnom odnosu kod poreznog obveznika i imao prebivalište i boravio na području Grada Vukovara ili brdsko-planinskom području ili PPDS-u najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju.

Iznosi poreznog oslobođenja i olakšica koje ostvare obve-znici poreza na dobit koji obavljaju gospodarsku djelatnost (osim poljoprivrede i ribarstva na PPDS-u) smatraju se potporama male vrijednosti i utvrđuju Odlukom o objavi pravila o potporama male vrijednosti a način ostvarivanja poreznog oslobođenja i olakšica utvrđuje se Pravilnikom o načinu ostvarivanja porezne olakšice obveznika poreza na dobit, na područjima posebne državne skrbi kojeg je donio ministar nadležan za regionalni razvoj uz suglasnost mini-stra financija.

3.2. Porezna oslobođenja i olakšice za poduzetnike koji djelatnost obavljaju u Gradu Vukovaru

Zakon o obnovi i razvoju grada Vukovara („Narodne novine“, br. 44/01, 90/05, 80/08, 38/09) je u svojim člancima 22. do 30.b. propi-sao četiri poticajne mjere i to:

� prema članku 22. Zakona o obnovi i razvoju grada Vukovara na uvoz inicijalne opreme koja je potrebna kao uvjet optimal-nog obavljanja gospodarskih aktivnosti pravnih i fizičkih osoba registriranih u Gradu Vukovaru, te obavljanja društvenih dje-latnosti ne plaća se carina. Inicijalni uvoz opreme odnosi se na razdoblje od pet godina od datuma uvoza. Na dan prijema Republike Hrvatske u Europsku uniju prestaje vrijediti čla-nak 22. Zakona o obnovi i razvoju grada Vukovara. Ova se poticajna mjera prema Zakonu o obnovi i razvoju grada Vu-kovara ne utvrđuje sukladno uvjetima i kriterijima utvrđenim Odlukom o objavi pravila o potporama male vrijednosti.

� prema članku 23. Zakona o obnovi i razvoju grada Vukovara te članku 19. Zakona o izvršavanju državnog proračuna Republi-ke Hrvatske za 2014. godinu („Narodne novine“, br. 152/13) doprinosi za mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje koji su uplaćeni za osiguranike prema članku 23. Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara vratit će se poslodavcima sa sjedištem odnosno prebivalištem na području Grada Vu-kovara, Iloka te Lovasa i Tovarnika u 50% iznosu po podnese-nom zahtjevu. Poslodavci zahtjev za povrat doprinosa podno-se Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje za svoje radnike (pravo na povrat doprinosa imaju i obrtnici slobodna zanimanja, poljopri-vrednici i dr.).

Poslodavci zahtjev za povrat doprinosa podnose Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdrav-stveno osiguranje.

� prema članku 30.a Zakona o obnovi i razvoju grada Vukovara obveznici poreza na dobit koji obavljaju djelatnost poljopri-vrede i ribarstva na području Grada Vukovara i zapošljava-ju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i boravište na području Grada Vukovara ili brdsko-planinskom području ili području posebne državne skrbi, oslobođeni su od plaćanja poreza na dobit do dana prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju.

1672 / 2014 167

Pore


Obveznici poreza na dobit koji obavljaju djelatnost poljo-privrede i ribarstva na području Grada Vukovara imaju pravo na oslobođenja od plaćanja poreza na dobit samo za razdoblje od 1. siječnja 2013. do 30. lipnja 2013. (tj. do dana ulaska RH-a u EU) i utvrđuje se na temelju podataka iskazanih u poslovnim knjigama u navedenom razdoblju.

Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području Grada Vukovara primjeni propisana stopa 20% i dobiveni iznos olakšice se upisuje u redni broj 46. Obrasca PD. Smatra se da obveznik poreza na dobit zapošljava na neodređeno vrijeme zaposlenika ako je zaposlenik proveo u rad-nom odnosu kod poreznog obveznika i imao prebivalište i boravio na području Grada Vukovara ili brdsko-planinskom području ili području posebne državne skrbi najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju.

Iznosi poreznih olakšica koje ostvare obveznici poreza na dobit koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na području Grada Vukovara ne smatraju se potporama male vrijednosti.

� prema članku 30.b Zakona o obnovi i razvoju grada Vukovara obveznici poreza na dobit koji obavljaju djelatnost na po-dručju Grada Vukovara (osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva) i zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom od-nosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposle-nika ima prebivalište i boravište na području Grada Vukovara ili brdsko-planinskom području ili području posebne državne skrbi, plaćaju porez na dobit kako slijedi:

� plaćaju 25% od propisane stope poreza (stopa 5%)u raz-doblju 2011.-2013. godine - iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navede-ne djelatnosti na području Grada Vukovara primjeni propi-sana stopa 15% i dobiveni iznos olakšice se upisuje u redni broj 46. Obrasca PD

Smatra se da obveznik poreza na dobit zapošljava na neodređeno vrijeme zaposlenika ako je zaposlenik proveo u radnom odnosu kod poreznog obveznika i imao prebivalište i boravio na području Grada Vukovara ili brdsko-planinskom području ili području posebne držav-ne skrbi najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju.

Od četiri poticajne mjere („potpore“) jedino se poreznim ob-veznicima iz članka 23. i 30.b Zakona o obnovi i razvoju grada Vukovara visina propisanog oslobađanja od plaćanja poreza na dobit (za navedena vremenska razdoblja) utvrđuje suklad-no uvjetima i kriterijima utvrđenim Odlukom o objavi pra-vila o potporama male vrijednosti, što znači da se ostale dvije potpore ne uračunavaju u iznos maksimalno dozvoljene potpore male vrijednosti koja iznosi 200.000 EUR tijekom bilo kojeg trogodišnjeg razdoblja odnosno 100.000 EUR za poduzetnike koji djeluju u sektoru cestovnog prometa.

3.3. Porezne olakšice na brdsko-planinskim područjima

Brdsko-planinska područja se u smislu Zakona o brdsko-planin-skim područjima („Narodne novine“, br. 12/02, 32/02, 117/03, 42/05, 90/05, 80/08) smatraju područjima od interesa i pod po-sebnom zaštitom Republike Hrvatske radi poticanja demografske obnove, naseljavanja i stvaranja preduvjeta da se prirodni i ini gos-podarski resursi što kvalitetnije koriste za gospodarski razvoj ovih područja i Republike Hrvatske u cjelini, uz očuvanje biološke i kra-jobrazne raznolikosti te kvalitetnije i ravnomjernije rješavanje soci-jalnih prilika i gospodarskog rasta i razvoja svih područja Republike Hrvatske.

Člankom 3. Zakona o brdsko-planinskim područjima utvrđeni su gradovi i općine koji imaju status brdsko-planinskog područja.

Prema članku 7.b. Zakona o brdsko-planinskim područjima ob-veznici poreza na dobit koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na brdsko-planinskom području i zapošljavaju više od pet zaposlenika na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposle-nika ima prebivalište i boravište na brdsko-planinskom području ili PPDS-u plaćaju porez na dobit u visini 75% od propisane stope (sto-pa 15%) do dana prijema Republike Hrvatske u Europsku uniju. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na brdsko-planinskim područjima ili PPDS-u primjeni stopa 5% i dobiveni iznos olakšice se upisuje u redni broj 47. Obrasca PD.

Obveznici poreza na dobit koji obavljaju djelatnost poljopri-vrede i ribarstva u brdsko-planinskim područjima imaju pravo na oslobođenja od plaćanja poreza na dobit samo za razdoblje od 1. siječnja 2013. do 30. lipnja 2013. (tj. do dana ulaska RH-a u EU) i utvrđuje se na temelju podataka iskazanih u poslovnim knjigama u navedenom razdoblju.

Smatra se da poduzetnik zapošljava na neodređeno vrijeme zapo-slenika ako je zaposlenik proveo u radnom odnosu kod poreznog ob-veznika i imao prebivalište ili boravio na brdsko-planinskom području ili PPDS-u najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju.

Iznosi porezne olakšice koje ostvare obveznici poreza na dobit koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na brdsko-planinskim područjima ne smatraju se potpora-ma male vrijednosti.

Prema članku 7.d. Zakona o brdsko-planinskim područjima obve-znici poreza na dobit koji obavljaju djelatnost (osim djelatnosti po-ljoprivrede i ribarstva) na brdsko-planinskom području i zapošljava-ju više od pet zaposlenika na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište ili boravište na brdsko-planinskom području ili PPDS-u plaćaju porez na dobit u visini 75% od propisane stope (stopa 15%) u razdoblju od 2008. – 2010. godine.

Od 2011. godine ovi obveznici poreza na dobit plaćaju porez na dobit u visini propisane važeće porezne stope (stopa 20%) što znači da za 2011. i 2012. i 2013. godinu ne postoji više ova porezna olakšica.

2 / 2014168

Pore

zi


Iznosi poreznih olakšica koje ostvare obveznici poreza na dobit koji obavljaju gospodarsku djelatnost (osim poljoprivrede i ribarstva na PPDS-u) smatraju se potporama male vrijednosti i utvrđuju se Odlukom o objavi pravila o potporama male vrijednosti a način ostvarivanja poreznog oslobođenja i olakšica utvrđuje se Pravilni-kom o načinu ostvarivanja porezne olakšice obveznika poreza na dobit, na brdsko-planinskim područjima kojeg je donio ministar nad-ležan za regionalni razvoj uz suglasnost ministra financija.

4. Način ostvarivanja poreznih oslobođenja i olakšica – potpora male vrijednosti

Temeljem odredbi posebnih zakona (Zakon o područjima posebne državne skrbi, Zakon o brdsko-planinskim područjima i Zakon o ob-novi i razvoju Grada Vukovara) ministar regionalnog razvoja, šumar-stva i vodnog gospodarstva donio je tri pravilnika kojima se podrob-nije uređuje način ostvarivanja prava na porezne olakšice (potpore male vrijednosti) propisane navedenim zakonima.

To su slijedeći pravilnici: � Pravilnik o načinu ostvarivanja porezne olakšice obveznika po-

reza na dobit na područjima posebne državne skrbi („Narodne novine“, br. 53/09 i 122/10) koji je donesen na temelju članka 24. stavka 4. Zakona o područjima posebne državne skrbi,

� Pravilnik o načinu ostvarivanja porezne olakšice obveznika po-reza na dobit na brdsko – planinskim područjima („Narodne novine“, br. 53/09 i 122/10) koji je donesen na temelju članka 7.d stavka 5. Zakona o brdsko-planinskim područjima – u raz-doblju od 2011. pa na dalje obveznici poreza na dobit ne mogu više ostvarivati potporu male vrijednosti (ostale su samo porezne olakšice za djelatnost poljoprivrede i ribarstva - do dana prijema Republike Hrvatske u Europsku uniju - koje se ne smatraju potporama male vrijednosti).

� Pravilnik o načinu ostvarivanja porezne olakšice obveznika po-reza na dobit na području Grada Vukovara („Narodne novine“, br. 53/09 i 122/10) koji je donesen na temelju članka 30.b sta-vak 5. Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara.

Navedeni pravilnici imaju skoro isti sadržaj što znači da je pore-znim obveznicima na jednaki način uređen način ostvarivanja po-rezne olakšice a jedina razlika se sastoji u tome da se u pojedinim pravilnicima propisuje da se radi o obveznicima koji obavljanju djelatnosti na područjima posebne državne skrbi, Gradu Vukovaru odnosno brdsko-planinskim područjima. Stoga ih posebno nećemo apostrofirati i sva tri pravilnika ćemo u daljnjem tekstu obuhvatiti zajedničkim pojmom Pravilnik.

4.1. Koje djelatnosti mogu ostvariti pravo na poreznu olakšicu

Obveznici poreza na dobit koji obavljaju više djelatnosti razvrsta-vaju se prema pretežitoj djelatnosti koju obavljaju na tim područ-jima.

Pretežita djelatnost se dokazuje najvećim udjelom prihoda od te djelatnosti u ukupnim prihodima od svih djelatnosti koje je obveznik poreza na dobit ostvario na područjima posebne državne skrbi (na području Grada Vukovara te na brdsko – planinskim područjima) u fiskalnoj godini za koju koristi olakšicu. Navedeno se odnosi i na obveznike poreza na dobit koji uz djelatnost poljoprivrede i ribar-stva obavljaju i druge djelatnosti.

Primjerice, ako je obveznik poreza na dobit ostvario u 2013. go-dini prihode u ukupnom iznosu od 2.000.000,00 kn i to od djelat-nosti poljoprivrede 500.000,00 kn, od djelatnosti trgovine na malo

600.000,00 kn te od djelatnosti ugostiteljstva 900.000,00 kn može se zaključiti da ovaj obveznik poreza na dobit ostvaruje pretežito djelatnost ugostiteljstva.

U smislu Pravilnika djelatnost poljoprivrede i ribarstva obuhvaća proizvodnju roba navedenih u Poglavljima 1-24. Odsjeka od I. do IV. Carinske tarife iz Uredbe o carinskoj tarifi za 2009. godinu (»Narod-ne novine« broj 140/08), odnosno proizvode iz Poglavlja II., članaka 27. i 28. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica i Republike Hrvatske (»Narodne novine – Međunarodni ugovori« br. 14/01, 14/04, 1/05, 7/05, 09/05, 11/06, 10/08 i 01/09).

U svrhu utvrđivanja pretežite djelatnosti obveznik poreza na dobit treba davatelju potpore dostaviti izjavu u kojoj je prikaza-na struktura poslovnog prihoda iz koje je razvidno s osnove koje djelatnosti je obveznik poreza na dobit ostvario pretežito najveći prihod kako bi se mogla utvrditi gornja granica potpore male vrijednosti koja se korisniku potpore može odobriti u razdoblju od tri fiskalne godine, gornja granica po poduzetniku iznosi 200.000,00 EUR odnosno 100.000,00 EUR za poduzetnika u sektoru cestov-nog prometa u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju Hrvat-ske narodne banke na dan odobrenja potpore.

U slučaju promjene pretežite djelatnosti poduzetnika u tekućoj godini, obveznik poreza na dobit treba davatelju potpore dostaviti dokaze o promjeni djelatnosti (struktura poslovnog prihoda) iz koje je vidljiva takva promjena. Temeljem nove ili promijenjene djelatnosti zbroj potpora male vrijednosti dodijeljenih korisniku potpore u razdo-blju od tri fiskalne godine ne smije prelaziti dozvoljenu gornju granicu po poduzetniku u iznosu od 200.000,00 EUR odnosno 100.000,00 EUR za poduzetnika u sektoru cestovnog prometa u kunskoj protu-vrijednosti po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan odobrenja potpore.

Pravo na poreznu olakšicu mogu ostvariti obveznici poreza na dobit koji obavljaju djelatnost na područjima posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima te na po-dručju Grada Vukovara, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva i zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% za-poslenika ima prebivalište i boravište na području Grada Vukovara (osim kod ostvarivanja porezne olakšice obve-znika poreza na dobit na brdsko-planinskim područjima jer to nije tako propisano) ili brdsko-planinskom području ili području posebne državne skrbi najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju.

4.2. Ukupni iznos porezne olakšice (potpore male vrijednosti) koji se može dodijeliti poreznom obvezniku

Iznos porezne olakšice koja se dodjeljuje obvezniku poreza na dobit ne može biti veći od iznosa utvrđenog u članku 2. stavak 2. Uredbe (EZ-a) sadržane u Odluci o objavljivanju pravila o potporama male vrijednosti (»Narodne novine« broj 45/07).

Sukladno članku 2. stavak 2. Uredbe (EZ-a) sadržane u Odluci o objavljivanju pravila o potporama male vrijednosti (»Narodne no-vine« broj 45/07), ukupna potpora male vrijednosti koja se može dodijeliti tijekom bilo kojeg razdoblja od tri fiskalne godine, poje-

1692 / 2014 169

Pore


dinom poduzetniku u sektoru cestovnog prometa ne smije prijeći iznos od 100.000,00 EUR u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan odobrenja potpore, odnosno 200.000,00 EUR u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan odobrenja potpore po pojedinom poduzetniku u ostalim djelatnostima, isključujući djelatnost po-ljoprivrede i ribarstva.

Porezna olakšica kao potpora male vrijednosti, zajedno s ostalim dodijeljenim državnim potporama male vrijednosti može iznositi najviše do 200.000,00 EUR odnosno 100.000,00 EUR za podu-zetnike u sektoru cestovnog prometa u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan odobrenja potpore u bilo kojem razdoblju od tri fiskalne godine.

4.3. Postupak prijave za ostvarivanje i odobravanje porezne olakšice

Prijavu za korištenje prava na poreznu olakšicu obveznici poreza na

dobit podnose Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europ-ske unije, (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) na obrascima »Porezna olakšica za obveznike poreza na dobit koji djelatnost obavljaju na područjima posebne državne skrbi« (Obrazac POPPDS), na po-dručju Grada Vukovara (Obrazac POGV) - koje u daljnjem tekstu nazivamo Prijava - koji su propisani Pravilnicima o ostvarivanju pore-zne olakšice obveznika poreza na dobit.

Na brdsko-planinskim područjima su prestale porezne olakšice osim za djelatnost poljoprivrede i ribarstva koje se ne smatraju pot-porama male vrijednosti pa se više Ministarstvu ne podnosi prijava za korištenje prava na poreznu olakšicu (Obrazac POBPP).

Prijava se podnosi Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Eu-ropske unije, Trg kralja Petra krešimira IV br.1, 10000 Zagreb ali je bolje prijavu podnositi na adresu: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Uprava za stambeno zbrinjavanje i statusna prava, Radnička cesta 22, 10000 Zagreb. (jer je nadležna Uprava ministarstva za potpore smještena na navedenoj adresi).

Prijava se podnosi najkasnije do 15. ožujka tekuće godine za proteklu fiskalnu godinu.

Po zaprimanju Prijave Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije izdaje, najkasnije u roku 45 dana od uredno pod-nesene Prijave, potvrdu o stjecanju prava na poreznu olakšicu u kojoj se utvrđuje maksimalni iznos porezne olakšice koja se može iskoristiti u poreznom razdoblju za koje se traži porezna olakšica, od-nosno potvrdu o neostvarivanju prava na poreznu olakšicu.

Potvrdu obveznik poreza na dobit prilaže uz prijavu poreza na dobit u kojoj je iskazao poreznu olakšicu Mini-starstvu financija, Poreznoj upravi nadležnoj prema sjedištu odnosno prebivalištu ili uobičajenom boravištu.

Ministarstvo vodi evidenciju o svim dodijeljenim poreznim olak-šicama i njihovim korisnicima a evidencija se čuva 10 godina od trenutka kada je dodijeljena posljednja pojedina olakšica.

Evidenciju Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije dostavlja Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja na utvrđenom obrascu najkasnije 30 dana po isteku roka za podnošenje prijave poreza na dobit.

Pri vođenju evidencije korištenja poreznih olakšica obve-znika poreza na dobit koji obavljaju djelatnost na područ-jima posebne državne skrbi, na području Grada Vukovara Ministarstvo prati i nadzire moguću kumulaciju svih olakšica dodijeljenih korisnicima državnih potpora male vrijednosti koji djeluju na područjima posebne državne skrbi, na brdsko-planinskim područjima, na po-dručju Grada Vukovara primjenjujući pri tome u potpuno-sti zajednička pravila za dodjelu potpora male vrijednosti sukladno odredbama Uredbe (EZ-a) sadržane u Odluci o objavljivanju pravila o potporama male vrijednosti (»Na-rodne novine« broj 45/07).

4.4. Oblik i sadržaj prijave za ostvarenje poreznih olakšica

Obveznici poreza na dobit koji koriste poreznu olakšicu dužni su Ministarstvu dostaviti prijavu na obrascima POPPDS i POGV (ovi-sno o tome na kojem području ostvaruju porezne olakšice) koji su propisani pravilnicima o načinu ostvarivanja porezne olakšice obve-znika poreza na dobit i sadrže:

1) podatke o obvezniku poreza na dobit: naziv/ime i prezime, po-rezni broj, adresa sjedišta/prebivališta ili uobičajenog boravi-šta, nadnevak početka obavljanja djelatnosti, kontakt podaci i ostali podaci (pod A Prijave)

2) popis svih djelatnosti koje obveznik poreza na dobit obavlja na područjima posebne državne skrbi (Gradu Vukovaru odno-sno brdsko-planinskom području), prihodima ostvarenim od obavljanja pojedine djelatnosti te adresi na kojoj se obavlja djelatnost (pod B Prijave):

3) podatke o zaposlenicima obveznika poreza na dobit na neo-dređeno vrijeme te njihovom mjestu prebivališta i boravišta (pod C Prijave)

4) podatke o korištenju potpora male vrijednosti (pod D Prijave)Sastavni dio Prijave čine i slijedeći prilozi:

I. Izvod iz sudskog registra obveznika poreza na dobit, ne stariji od šest mjeseci.

II. Izjava obveznika poreza na dobit dana pod materijalnom i kaznenom odgovornošću o strukturi ukupno ostvarenih prihoda od registriranih djelatnosti koje obavlja na područ-jima posebne državne skrbi, na brdsko-planinskim područ-jima, na području Grada Vukovara u svrhu ostvarivanja poreznih olakšica.

III. Izjava obveznika poreza na dobit dana pod materijalnom i kaznenom odgovornošću o svim drugim potporama male vrijednosti koje je obveznik poreza na dobit primio tijekom tekuće fiskalne godine i prethodne dvije fiskalne godine neovisno o razini davatelja i pravnom temelju i to o:

III.1. nazivu potpore male vrijednosti; ukoliko je potpora male vrijednosti dodijeljena u sklopu programa potrebno je navesti i naziv programa

III.2. davatelju potpore male vrijednostiIII.3. iznosu potpore male vrijednosti III.4. djelatnosti za koju je potpora male vrijednosti dodi-

jeljena

2 / 2014170

Pore

zi


Osim navedene dvije izjave obveznika poreza na dobit (pod II. i III.), prema članku 14. Pravilnika o načinu ostva-rivanja porezne olakšice obveznika poreza na dobit …ob-veznik je dužan dati još jednu Izjavu da ukupna potpora male vrijednosti ne premašuje gornju granicu tj. ukupni iznos porezne olakšice (potpore male vrijednosti) koji se može dodijeliti poreznom obvezniku.

Izjava se dostavlja Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije istovremeno s podnošenjem prijave za korištenje prava na poreznu olakšicu.

Ukoliko obveznik poreza na dobit premaši gornju granicu potpo-re male vrijednosti i taj iznos primi, dužan je vratiti cjelokupni iznos koji je odobren i primljen prema ovom Pravilniku u tekućoj fiskalnoj godini sukladno članku 2. stavku 2. Odluke o objavljivanju pravila o potporama male vrijednosti (»Narodne novine« broj 45/07).

To znači da, ukoliko ukupna potpora koja se pruža u sklo-pu mjere potpore premašuje tu gornju granicu, takav iznos potpore ne može uživati pogodnosti Uredbe komisije Eu-ropskih zajednica broj 1998/2006 (koja uređuje pravila o potporama male vrijednosti), čak niti u dijelu koji tu gornju granicu ne premašuje. U takvom se slučaju za tu mjeru potpore ne mogu tražiti pogodnosti ove Uredbe niti u trenutku dodjeljivanja potpore a niti u bilo kojem kasnijem trenutku.

Uz Prijavu obveznik poreza na dobit Ministarstvu regionalnog ra-zvoja i fondova Europske unije dostavlja i druge priloge koje smatra bitnim za dokazivanje opravdanosti svoje Prijave.

Na zahtjev Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije obveznik poreza na dobit dužan je dostaviti i druge tražene podatke potrebne za ocjenu osnovanosti Prijave prema ovom Pra-vilniku.

4.5. Godišnje izvješće o korištenju poreznih olakšica koje se podnosi Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske zajednice i Poreznoj upravi

Obveznici poreza na dobit koji koriste porezne olakšice dužni su podnijeti i godišnje izvješće o korištenju poreznih olakšica Ministar-stvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije i Ministarstvu financija, Poreznoj upravi nadležnoj prema sjedištu odnosno prebi-valištu ili uobičajenom boravištu obveznika poreza na dobit.

Godišnje izvješće sadrži slijedeće podatke:1) podatke o ostvarenoj dobiti od obavljanja djelatnosti na

područjima posebne državne skrbi, na brdsko-planinskim po-dručjima, na području Grada Vukovara

2) podatke o korištenoj poreznoj olakšici zbog obavljanja dje-latnosti na područjima posebne državne skrbi, na brdsko-pla-ninskim područjima, na području Grada Vukovara

3) podatke o ukupnim potporama male vrijednosti koje su pri-mljene od Ministarstva i iz drugih izvora tijekom tekuće fiskal-

ne godine i prethodne dvije fiskalne godine neovisno o razini davatelja i pravnom temelju i to o:3.1) nazivu potpore male vrijednosti; ukoliko je potpora male

vrijednosti dodijeljena u sklopu programa potrebno je navesti i naziv programa

3.2) davatelju potpore male vrijednosti3.3) iznosu potpore male vrijednosti 3.4) djelatnosti za koju je potpora male vrijednosti dodijelje-

na

Obveznik poreza na dobit dužan je godišnje izvješće pod-nijeti uz prijavu poreza na dobit u kojoj je iskazao poreznu olakšicu odnosno najkasnije četiri mjeseca nakon isteka razdoblja za koje se utvrđuje porez na dobit.

4.6. Primjer popunjavanja obrasca POPPDS za 2013. godinu

Primjer 5.:Poduzetnik – obveznik poreza na dobit obavlja gospodarsku dje-

latnost na području druge skupine posebne državne skrbi i ima 10 zaposlenih radnika na neodređeno vrijeme od kojih 6 radnika ima prebivalište i boravište na području PPDS-a više od devet mjeseci u poreznom razdoblju.

Poduzetnik - obveznik poreza na dobit ostvario je u 2013. godini prihode u ukupnom iznosu od 2.000.000,00 kn i to:

� od djelatnosti poljoprivrede 500.000,00 kn (razdoblju od 1.si-ječnja 2013. do 30. lipnja 2013. prihod je iznosio 300.000,00 kn a dobit 30.000,00 kn),

� od djelatnosti trgovine na malo 600.000,00 kn te � od djelatnosti ugostiteljstva 900.000,00 kn.

Poduzetnik se razvrstava prema pretežitoj djelatnosti koju obav-lja na području druge skupine posebne državne skrbi. U našem slučaju obveznik poreza na dobit ostvaruje pretežito djelatnost ugostiteljstva.

Dakle, pretežita djelatnost nije poljoprivrede i ribarstva (na koju se ne odnosi primjena Odluke o objavljivanju pravila o potporama male vrijednosti) već druge djelatnosti na temelju kojih se ostvare-ne porezne olakšice smatraju potporama male vrijednosti.

Ukupno ostvarena računovodstvena dobit (ukupni prihodi – uku-pni rashodi za 2013. je iznosila 250.000,00 kn (redni broj 3. obrasca PD) koji se odnosi na ostvarenu računovodstvenu dobit od djelatno-sti poljoprivrede i ribarstva u iznosu od 50.000,00 kn (od toga se 30.000,00 kn odnosi na ostvarenu dobit u razdoblju od 1. siječnja 2013. do 30. lipnja 2013.) te od ostalih djelatnosti (od trgovine i ugostiteljstva) u iznosu od 200.000,00 kn, dok ukupna dobit na-kon propisanih stavki povećanja i smanjenja računovodstvene dobiti (redni broj 36. obrasca PD) iznosi 200.000,00 kn koja ujed-no predstavlja i poreznu osnovicu (redni broj 38. obrasca PD) pa porezna obveza iznosi 40.000,00 kn (200.000,00 x 20%) koja je evidentirana na rednom broju 44. obrasca PD).

Porezni obveznik čitavu svoju djelatnost obavlja na području dru-ge skupine PPDS-a pa se za obračun porezne olakšice uzima uku-pno ostvarena dobit.

Prema članku 24. Zakona o područjima posebne državne skrbi obveznik poreza na dobit koji obavlja djelatnost na području druge skupine PPDS-a za 2013. plaća 75% od propisane porezne stope

1712 / 2014 171

Pore


na dobit na području druge skupine (stopa 15%). Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja djelatnosti (od trgovine i ugostiteljstva) na području druge skupine primjeni tzv. razlikovna stopa od 5% i dobiveni iznos olakšice se upisuje u redni broj 45.2. Obrasca PD.

U našem slučaju u redni broj 45.2. Obrasca PD upisujemo iznos porezne olakšice od 10.000,00 kn koji smo dobili na način da smo na ostvarenu računovodstvenu dobit od djelatnosti trgovine i ugostiteljstva primijenili tzv. razlikovnu stopu od 5% (200.000,00 x 5% = 10.000,00) i to će ujedno biti i potpora male vrijednosti jer se porezna olakšica ostvarena za djelatnost poljoprivrede i šumar-stva ne smatra potporom male vrijednosti.

U redni broj 45.2. Obrasca PD treba upisati još i poreznu olakšicu od poljoprivredne djelatnosti. Od poljoprivredne djelatnosti ob-veznik poreza na dobit je ostvario računovodstvenu dobit u iznosu od 30.000,00 kn koja se odnosi na ostvarenu dobit u razdoblju od 1.siječnja 2013. do 30. lipnja 2013.) pa porezna olakšica (plaća se 25% od propisane stope poreza za 2013. što iznosi 5% a tzv. razlikovna stopa iznosi 15% ) za tu djelatnost iznosi 4.500,00 kn (30.000,00 x 15%).

To znači da ćemo na rednom broju 45.2. Obrasca PD odnosno pod rednim brojem 45. Obrasca PD imati iskazanu ukupnu pore-znu olakšicu u iznosu od 14.500,00 kn (10.000,00 + 4.500,00), što znači da će porezni obveznik imati poreznu obvezu za 2013. godi-nu u iznosu od 25.500,00 kn (redni broj 53. Obrasca PD) koju smo dobili na način da smo od porezne obveze (redni broj 44. Obras-ca PD) odbili ukupnu poreznu olakšicu (40.000,00 – 14.500,00 = 25.500,00).

Obveznik poreza na dobit osim navedene potpore male vrijednosti putem porezne olakšice (koja u suštini predstavlja jedan od instru-menata dodjele potpore male vrijednosti) nije u 2013. godine ostva-rio niti jednu potporu male vrijednosti.

Uz propisanu prijavu (obrazac POPPDS) obveznik poreza na dobit obvezno podnosi i priloge opisane u točci 4.4. ovog članka. Dakle, osim tri Izjave obveznik poreza na dobit obvezno mora podnijeti i izvod iz sudskog registra (ne stariji od šest mjeseci).

Porezni obveznik je ostvario: � za 2011. godinu na ime porezne olakšice na PPDS –u pravo

na 80.000,00 kuna potpora male vrijednosti koja je ostvarena u 2012. godini,

� za 2012. godinu porezni obveznik je na ime porezne olakšice na PPDS –u ostvario pravo na 50.000,00 kuna potpora male vrijednosti i koja je ostvarena u 2013. godini,

� za 2013. godinu je na ime porezne olakšice na PPDS – u ostvario pravo na 10.000,00 kuna potpora male vrijednosti koja je ostvarena u 2014. godini. Naravno, porezni obveznik ima ukupno pravo na poreznu olakšicu u iznosu od 14.500,00 kuna, međutim, porezna olakšica u iznosu od 4.500,00 kuna se ne smatra potporom male vrijednosti jer je ostvarena od poljoprivredne djelatnosti i ne unosi se u obrazac POPPDS (pod D. Podaci o korištenju potpora male vrijednosti).

Posebno ističemo da se smatra da je potpora male vrijed-nosti ostvarena u godini u kojoj se podnosi prijava poreza na dobit.

REPUBLIKA HRVATSKAMINISTARSTVO REGIONALNOG RAZVOJAI FONDOVA EUROPSKE UNIJE

OBRAZAC POPPDS

„Porezna olakšica za obveznike poreza na dobit koji djelat-nost obavljaju na području posebne državne skrbi“

Naziv / Ime i prezime obveznika poreza na dobit

„Žižula“ d.o.o. - Skradin

Porezni broj

12345678910

Ovim podnosim

P r i j a v uza ostvarenje porezne olakšice na temelju

članka 24. Zakona o područjima posebne državne skrbi (NN 86/08 i 57/11)

Mjesto i datum Pečat podnositelja Potpis odgovorne osobe________________ ________________

Skradin, 15. ožujka 2014.

PODACI O PODNOSITELJU PRIJAVE

A. Podaci o obvezniku poreza na dobit

A.1 Naziv/ime i prezime obveznika „Žižula“ d.o.o. - Skradin

A.2 Porezni broj 12345678910

A.3 Adresa sjedišta / prebivališta ili uobičajenog boravišta Trg slobode 3, Skradin

A.3 Nadnevak početka obavljanja djelatnosti 30. svibnja 2001

A.5 Telefon 022- 654321

A.6 Fax 022- 654322

A.7 e-mail [email protected]

A.8 Web stranica www.zizula.hr

A.9 Predsjednik uprave/direktor Ante Antić

A.10 kontakt osoba Pero Perić

B. Podaci o registriranim djelatnostima koje obveznik poreza na dobit obavlja na području posebne državne skrbi u godini za koju se prijavljuje porezna olakšica

Registrirane djelatnosti koje obveznik obavlja na području posebne državne skrbi u godini za koju se prijavljuje porezna olakšica:

r.br. naziv djelatnostiprihodi ostvareni od obavljanja djelatnosti1

adresa na kojoj se obavlja djelatnosti

B.1. poljoprivreda i ribarstvo 500.000,00 Trg slobode 3, Skradin

B.2 cestovni promet - -

B.3 ostalo 1.500.000,00 Trg slobode 3, Skradin

1 Podaci iskazani u ovoj tablici trebaju odgovarati podacima koje sadrži Izjava obveznika poreza na dobit dana pod materijalnom i kaznenom odgovornošću o strukturi ukupno ostvarenih prihoda od registriranih djelatnosti koje obavlja na području posebne državne skrbi u svrhu ostvarivanja porezne olakšice iz članka 24. Zakona o područjima posebne državne skrbi i koja se prilaže ovoj Prijavi

2 / 2014172

Pore

zi


C. Podaci o zaposlenicima na neodređeno vrijeme kod obveznika poreza na dobit u djelatnostima koje obavlja na području posebne državne skrbi u godini za koju se podnosi prijava za korištenje porezne olakšice

C.1

Broj zaposlenih1

godina 2013.

C.2 ukupno 10

C.3 na neodređeno vrijeme2 10

C.4na neodređeno vrijeme koji imaju prebivalište i boravište na području posebne državne skrbi

6

D. Podaci o korištenju potpora male vrijednosti3

Naziv korištene potpore male vrijednosti

Iznos korištene potpore male vrijednosti u godini4

n-2 n-1 n5

D.1 Porezna olakšica na PPDS 80.000,00 50.000,00 10.000,00

D.2

D.3

...

...

D.n

2 U djelatnostima koje obveznik obavljaju na području posebne državne skrbi.3 Sukladno članku 24. stavak 3. Zakona o područjima posebne državne skrbi smatra se da obveznik poreza na dobit zapošljava zaposlenika na neodređeno vrijeme ako

je zaposlenik proveo u radnom odnosu kod poreznog obveznika i imao prebivalište i boravio na području Grada Vukovara ili brdsko-planinskom području ili području posebne državne skrbi najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju.

4 Podaci iskazani u ovoj tablici trebaju odgovarati podacima koje sadrži Izjava obveznika poreza na dobit dana pod materijalnom i kaznenom odgovornošću o svim drugim potporama male vrijednosti koje je obveznik poreza na dobit primio tijekom prethodne dvije i tijekom tekuće fiskalne godine za koju se traži pravo na korištenje porezne olakšice i koja se prilaže ovoj Prijavi.

5 Godina n je godina u kojoj se ostvaruje potpora, što je u slučaju porezne olakšice prema Zakonu o područjima posebne državne skrbi ili Zakonu o brdsko-planinskim područjima ili Zakonu o gradu Vukovaru godina u kojoj se podnosi prijava poreza na dobit.

Telefon za savjete 01/ 48 36 04601/ 49 21 739(isključivo putem PIN-a)

Svakim radnim danomod 8.30 do 13.00 sati

Documents

Državne potpore i način ostvarivanja poreznih olakšica ... · PDF file152 2 / 2014 Porezi Državne potpore i način ostvarivanja poreznih olakšica – potpora male vrijednosti