Država Platon Po Knjigama

8/10/2019 Drava Platon Po Knjigama

1/39

Politike ideje u Platonovoj filozofiji politike

Dr. sc. Anelko Milardovi


2/39

2

Struktura predavanja

Biljeka o Platonu Platon on-line Filozofija

to je filozofija? to potie filozofiju? Temeljna pitanja filozofije

Odnos filozofije i pojedinanih znanosti Filozofske discipline Razdoblja u grkoj filozofiji

Crtice za oris Platonove filozofije

Platonova Drava: ralamba Knjiga prva Knjiga druga Knjiga trea Knjiga etvrta Knjiga peta Knjiga esta Knjiga sedma Knjiga osma

Knjiga deveta Knjiga deseta


3/39

3

Biljeka o Platonu

1. Djela o v rl inama pod

sokratovskim ut jecajem

Obrana Sokratova(Apologija)

Kriton Protagora Ion Drava

Lised2. Djela pro tiv sofis ta

Gorgija Etudiem Kratil

3. Zrel i spis i Gozba(Simpozij ili o

ljubavi) Fedon Fedar

4. Kasni Platon Sofist Fileb Zakoni Timej Kritija

Grki filozof (427-.-347 pr.n.e) Atenjanin. Potjee iz aristokratske obitelji.Pod utjecajem Sokrata. Djela je pisao u dijalozima. Opus se moe podijeliti uetiri skupine:


4/39

4

Platon on-line

http://www.filozofija.net/

http://www.philosophypages.com/ph/plat.htm

http://www.wsu.edu:8000/~dee/GREECE/PLATO.HTM

http://www.iep.utm.edu/p/plato.htmhttp://plato-dialogues.org/plato.htm

http://www.quotationspage.com/quotes/Plato

http://www.crystalinks.com/plato.html
http://www.filozofija.net/http://www.philosophypages.com/ph/plat.htmhttp://www.wsu.edu:8000/~dee/GREECE/PLATO.HTMhttp://www.iep.utm.edu/p/plato.htmhttp://plato-dialogues.org/plato.htmhttp://www.quotationspage.com/quotes/Platohttp://www.crystalinks.com/plato.htmlhttp://www.crystalinks.com/plato.htmlhttp://www.quotationspage.com/quotes/Platohttp://plato-dialogues.org/plato.htmhttp://plato-dialogues.org/plato.htmhttp://plato-dialogues.org/plato.htmhttp://www.iep.utm.edu/p/plato.htmhttp://www.wsu.edu:8000/~dee/GREECE/PLATO.HTMhttp://www.philosophypages.com/ph/plat.htmhttp://www.filozofija.net/


5/39

5

Filozofija

Metodiki je ispravno smjestiti Platonovu filozofiju ukontekst povijesti filozofije. Prethodno je potrebno

odgovoriti na tri pitanja:

1.to je filozofija ?2.Kojem razdoblju u povijesti filozofije pripada Platonova filozofijai filozofija politike?

3.U kojim je djelima zastupljen nauk o politikim idejama uPlatonovoj filozofiji politike ?

(Izvor : Atlas filozofije, Golden marketing, Zagreb, 2001., str. 29- 54.)


6/39

6

to je filozofija?

Ljubav spram mudrosti (philos = prijatelj, sophia =mudrost)

Traganje za istinom

Istraivanje i miljenje cjeline

Prevladavanje straha od umiranja

Traganje za spoznajom


7/39

7

to potie na filozofiranje?

uenje. Prvi poticaj. U Platona i Aristotela: Jer napoetku kao i danas uenje poticae ljudefilozofiranjuOnaj pak tko se pita i udi ima osjeajneznanjaDa bi izbjegli neznanje, ljudi su poeli

filozofirati. Prvo pitanje glasi: to jest sve to jest? Pitanje o

biu i bitku. Razliite su ontoloke koncepcije. Sumnja

Pitanje smisla Volja za prosvjetiteljstvom

Posljedice redukcije instinkta

Svijest smrti


8/39

8

Temeljna pitanja filozofije

A) Platon (427-347. pr.Kr.) Istinito (filozofija, znanost) Dobro (etika) Lijepo (estetika)

B) I. Kant (1724-1804.) Znanje (filozofija, metafizika, znanost) Nadanje (religija) Djelovanje (praxis)

Kant je temeljna filozofska pitanja izrazio u sljedeim

pitanjima: to mogu znati? (metafizika) to trebam initi? (etika) emu se smijem nadati? (religija) to je ovjek? (antropologija)


9/39

9

Odnos filozofije i pojedinanih znanosti

Filozofija se bavi sveukupnou zbilje, cjelinom bitka,a pojedinane znanosti isjecima zbilje


10/39

10

Filozofske discipline

Ant ropolog i ja-nauk o ovjeku kao biu meu biima, njegovoj biti,

postavljenosti u odnosu s drugim ljudima i poloaju u svijetu, kozmosu Etika- bavi se moralnim normama i postupanjima, dranjem i djelovanjem

ovjeka orijenitranim na dobro. Cilj etike je pokazati metodiki zajamentemelj pravednog, razumskog i osmiljenog djelovanja (zajednikog ivota)

Estetika - filozofija umjetnosti i znanje o lijepom

Metaf iz ika i o nto log i ja -shvaa se kao prva filozofija. Potjee odAristotela. Pita o prvim uzrocima i podrijetlu bia kao bia. Njezina su tri

tematska podruja: sam bitak (ontologija), boanski bitak (filozofskateologija), dua (psihologija) i sveza svih bia u cjelini (kozmologija) Logik a - Uenje o dosljednom i sreenom miljenju. Formalna, klasina

logika dijeli se na elementarno uenje (pojam, sud, zakljuak) i uenje ometodi (postupak, istraivanje, dokazivanje)

Gnos eolog i ja - teorija spoznaje i znanosti (uenje o uvjetima i granicamaspoznaje)

Filozofi j a jezika - promatra nastanak, razvoj, znaenje i funkciju jezika Filozof i ja po vi jest i- pokuava shvatiti i protumaiti bit i smisao i tijek

povijesti te shvatiti ovjeka u njegovoj povijesnosti Filozofi j a religije -pita se o pojavi i biti religije za ovjeka i drutvo Filozof i ja prirod e - miljenje i istraivanje prirode Filozofi j a prava - bavi se utemeljenjem prava, osobito postoji li neka

nadreena norma iz koje se moe izvesti propisano pravo Filozof i ja pol i t ike - razmatra strukturu, funkciju i smisao drave i drutva


11/39

11

Razdoblja u grkoj filozofiji

Predsokratika - (miletska filozofija prirode, pitagorejska kola,Eleani, Heraklit, atomisti - atomistiko razdoblje); ovdje se jopribrajaju i sofisti. (Razdoblje sofista, koji mitske modeledodatno oslobaaju zaaranosti i dovode u pitanje naslijeenemoralne predodbe, oznauje se i kao grko prosvjetiteljstvo)

Klasino razdoblje - (Sokrat, Platon i Aristotel u odnosuuitelj-uenik).Sredite filozofije postajeA tena. Sokratutemeljitelj samostalne etike PlatonSokratov uenik; Platonov nauk o idejama Aristotelsistematiar i znanstveni utemeljitelj filozofije

upravljene prema sistematizaciji znanja i ljudskog iskustva

Helenistiko razdoblje- (Na povijesno drutvenom,revolucionarnom tlu (uspon i pad Aleksandrova carstva; rimskasvjetska vladavina) nastaju dva najznaajnija uenja helenizma:stoiko i epikurejsko, obiljeeno prema etici)


12/39

12


Nauk o idejama Sadraj Platonova uenja o idejama jest pretpostavljeno

carstvo nematerijalnih, vjenih i nepromjenjivih biti, ideja(gr.eidos, idea)

Ideje u Platonovu smislu jesu praslike stvarnosti, prema kojimasu oblikovani predmeti vidljivoga svijeta - pojmovi predstavljaju

ideje Objektiv ni idealizam.(Te ideje objektivno egzistiraju, tj. neovisno

o naem spoznavanju ili o svijetu miljenja. One, dakle, ne nastajuiz nekog stanja nae svijesti, nego ih pomou nje spoznajemo.

Teor i ja dvaju sv jetova. Moe se prispodobiti s crtom u djeluDrava. Prema tomu svijet se da podijeliti na dva podruja:1. v id l j iv i sv i jet

posredno zamjetljivoga (npr. sjene i slike u ogledalu) neposredno zamjetljivoga (npr. predmeti i iva bia)

2. misaon i sv i jet

podruje znanosti (matematika i geometrija) carstvo ideja koje je dostupno istom umu bez ikakva promatranja

I


13/39

13


Ideja dobra- u njegovoj filozofiji smatra se sredinjom tokom1. podaruje bitak i spoznatljivost

2. ideje sudjelovanja

3. omoguuje spoznaju U usporedbi o suncu (Drava) Platon pokazuje da ovjek

samo u svijetlu dobra moe spoznati bitak.Usporedba sapiljom pokazuje uspon prema idejama (Drava) Eros (Nagon, koji ovjeka uvijek nanovo vodi u podruje

istinitog bitka i dobra. On ljudima budi enju da se posvetepromatranju ideja)

Dijalektika(metoda dolaska do spoznaje). Ona je bit svih

znanosti koje se bave stvarnim bitkom, za razliku od fizike kojase bavi zbivanjima u iskustvenom svijetu.

Metafiziki dualizam (Dua i tijelo su otro razgranieni).Govori o besmrtnosti due.


14/39

14


Duu dijeli u tri dijela, priemu se tu zrcali njegovatemeljna dualistika misao:Pravo boansko:

razum(ono to pripadaosjetnom svijetu)

plemenito: sranost nie, jer se opire:

pouda. DUA = razum, sranost,

pouda. Svakom dijelu duePlaton dodaje po jednukrepost

razum - mudrost sranost - hrabrost pouda umjerenost


15/39


16/39

16


Odgoj je za Platona temelj drave Platon govori o vie izobrazbi. Predvieni su odgoji:

elementarni odgoj glazbom, pjesnitvom i gimnastikom (do 20.godine ivota)

znanstvena izobrazba u matematici, astronomiji, harmoniji (10

godina) prouavanje u dijalektici (filozofiji) (5 godina) praktina djelatnost u dravi (15 godina) nakon toga preuzimanje vlasti ili kontemplativni ivot

Oblik vladavine ove drave je totalitarni, koja uspjehesvojih graana uzima sasvim za sebe

Ustav te drave je aristokratski, tj. temelji se na vladavininajboljih. U djelu ZakoniPlaton vie ne polazi od slikeidealnih vladara: dravu ureuju zakoni


17/39

17

Platonova Drava: ralambaPlaton: Drava, Naklada Jurii, Zagreb, 1997.

Biljeka Djelo je pisano u dijalozima

Dijalog se odvija u Pireju u kui bogataa Polimerha. U djelu se spominje vie sudionika razgovora: sudionici su

Platonova braa GlaukoniAdimant, koji e od druge knjige biti

glavni nositelji razgovora sa Sokratom. U prvoj knjizi aktivno sudjeluju u raspravi o pravednosti

Polemarhi njegov otac Kefal, a poseban ton razgovoru dajesofist Trazimah,koji je u pratnji svojih simpatizanata KlitofontaiHarmantida.

Razgovoru prisustvuju bez aktivnog sudjelovanja Polemarhovisinovi Etidemoni Lisija, te Nikerat, sin atenskog generala Nikije.


18/39

18

Knjiga prvaRasprava o pravednosti

Odreenje pravednosti Vraanje duga 331 (c), 332 (c)

Nenanoenje tete 335 (d)

Pravo i korist jaega; svaka vlast postavlja zakone za svojukorist 338 (c)

Temeljna vrlina (Sokrat)

Na kraju dijaloga Prve knjige rasprava o pravednosti zavravaaporetski bez konane definicije pravednosti - 354 c


19/39

19

Knjiga drugaNastavak rasprave o pravednosti

Nastavak rasprave o pravednosti i otvaranje dijaloga o polisu Pravednost u svakodnevnom ivotu je korisnija od

nepravednosti

Ona se ne dogaa po iskonskom postupanju svakog pojedinca

Za njezino postupanje/prakticiranje postoje konvencionalni

razlozi

Pravednost se ovdje vezuje uz zakone 359(b)

Ona se tie svakog pojedinca i cijelog polisa

Polis/drava nastaje iz ne-samodostatnosti pojedinca kojemu su

potrebni drugi 369 (b) Do dobrog polisa/grada drave dolazi se odgojem


20/39

20

Knjiga treaRasprava o odgoju due i polisu

Poinje raspravom o bogovima ire filozofije Nastavlja se raspravom o odgoju, glazbi, umjetnosti,

tjelovjebi i harmoniji 400 (e), 401 (e)

Odgoj i vjetine usklaivanja due harmonija 412

Harmonija u dravi harmonino nastojanje mora biti:ako se eli sauvati dravno ureenje 412 (b)

to se vladara tie, treba traiti one koje se dre svojeganaela, i koji misle najbolje za dravu 413 (c)

Tko je vladar? Osoba dobra odgoja, ritma sklada, tj.

tko se tako ponaa, da bi sebi i dravi najkorisniji bio.Idalje, dakle, onaj koji se kao djeak i kaomladi i kaomu iskazao i ist kroz sve proao. Njega trebapostavljatidraviza vladara i uvara. 414


21/39

21

Knjiga etvrtaO srei pojedinca, stalea i drave

Poinje raspravom o srei Drava se ne osniva zbog sree jednog stalea, nego cijela

drava mora biti sretna 420 (b)

Dravom se treba upravljati dobro i ona sretna treba biti 421 (b)

Dravom se upravlja razumom 423

Glede veliine drave nju treba poveavati dokle, dok moesauvati svoju jedinstvenost 423 (c)

Drava se javlja kao jedinstvo raznolikoga u kojoj svatko obavljasvoj posao najbolje to moe

U dravi za posao treba uzimati one koji su stvoreni da najboljeobavljaju svoj posao


22/39

22


Glede kreposti i vrlina drave Platon zbori o tomu koja jedobradrava. Savreno dobraje ona drava, ako je doistakako treba osnovana 427 (e)

Hrabra drava je ona drava u kojoj se istie vrlina hrabrosti,koja je hrabrost mjerena nekim djelom 429 (c)

Pravedna drava je ona u kojoj pojedinac radi svoj posao i nepetlja se u posao drugih 433 (b), (d) I na drugom mjestu pravednost je definirana kao postupanje u

kojem svatko radi svoj posao i ne radi mnoge

Pogibelj drave nastaje:1. kada bi dolo do prijelaza iz stalea u stale, npr. iz obrtnikih u

ratniki, i iz ratnikog u vladarski. Stoga Platon kae da jenjihovo zamjenjivanje mnogostruki rad i propast za dravu. 434(b)

2. pogibelj za dravu nastaje zamjenjivanjem triju stalea, to vodinepravednosti i najveoj teti za dravu.


23/39

23


Pravednost se izvodi iz stroge podjele uloga u dravi 434 (c) Gdje se moe ostvariti pravednost? Pravednost se moe

ostvariti samo u dobroj dravi 434 (e) Platon poistovjeuje pravednog ovjeka i pravednu dravu

435 (b)

U raspravi o dui Platon istie prednost razuma, kao vladaraduekoji brine za cijelu duu 441 (e) Dijelovi due su:

a) hrabrostdjelovanje u skladu s nalozima razumab) mudrost - vladar svih dijelova duec) trijeznostsklad izmeu vladara i podlonika tj. meu

dijelovima dued) pravednostdjelovanje u skladu znanja za posao koji se

najbolje moe obaviti

Dijelovi due ocrtavaju ustroj drave i stalea 422 (b), (c), (d)


24/39

24


Nasuprot pravednosti stoji nepravednost. Po Platonunepravednost je nekakva nesloga ovih triju sposobnosti iobavljanje vie poslova i uplitanje u tue poslove i ustanaknekog dijela protiv cijele due. 444 (b)

to znai davati pravednost? To znai uspostaviti takavprirodni odnos u dui da meusobno vladaju i sluaju, anepravednost uspostaviti takav nepravedan odnos, da jednodrugo protiv prirode vlada i pokori se. 444 (d)

Dua i ustavi dravni. Oblika dravnih ustavnih ima koliko ioblika dua 444 (c)

Koliko? Platon kae: pet oblika ustava, a pet dua 444 (d)

Koji su to oblici? Kraljevstvovladavina jednog ako bi se pojavio jedan osobit

ovjek. Aristokracijavladavina njih vie 445 (d)

Na kraju etvrte knjige prekida se rasprava o tipologiji ustava


25/39


26/39

26

Knjiga estaO fi lozofima, istini i bitku i spoznaji i stine

Platon nastavlja tumaiti poziciju filozofa-vladara 485

Tko su filozofi? Tko su pravi filozofi? Oni koji rado gledaju istinu

Pravi su oni filozofi koji se bore oko bitka (Platon jedn.) 490 (b)

Prispodoba sa suncem ili o: Sunce nije sam vid ni ono mjesto,

gdje vid nastaje, tj. oko 508

Sunce je edo dobrote: to je sama dobrota u misaonom svijetu zaum i predmete miljenja,to je sunce u vidljivom svijetu za vid ividljive predmete 508 (c)

Dua i sunce. Platon na jednom mjestu kae kada se uperi u ono,

na to sja istina i bitak, onda dua to opazi, spozna,te se ini da imauma 508 (d)


27/39

27

Knjiga estaO fi lozofima, istini i bitku i spoznaji i stine

Prispodoba sa crtom (509 (e)). Crta podijeljena na dva dijelapredstavlja dvije vrste svijeta tj. vidljivi i misaoni.Svaki se opet

podijeljeni dio dijeli:

a.vidljivi svijetna slike i projekcije slika i to je nastalo premaslikama (ivotinje, biljke, proizvodi ljudskog umijea); 510

b.misaoni (geometrija/raunarstvo i snaga raspravljanja(dialegesthai) koja se ne slui osjetilnim/vidljivim nego idejamasamima po sebi i da zavri idejama 510 (c), 511, 511 (c)

Platon daje prednost razumu a ne osjetilima

Znanost o raspravljanju ili dijalektika - vodi prema jasnijem dijelu

misaonog bitka


28/39

28

Knjiga sedmaPrispodoba sa piljama, problem spoznaje

Prispodoba s piljom 514 (a)517 (c). rekoh -usporedi naunarav prema tome, da li je ili nije obrazovana, sa slijedeim stanjem.Predoi naime sebi, da ljudi ive u podzemnoj pilji, koja ima dugulaz, otvoren prema svjetlu; da su ljudi u njoj od mala s okovimana nogama i vratu tako da ostaju na istom mjestu i da gledaju samopreda se, te glavu radi okova ne mogu naokolo okretati, a svjetlo im

ognja odozgo i izdaleka njima za leima; meu ognjem i sunjevimazamisli put gore, a uza nj zid, kao to arobnjaci stoje predgledaocima iza ograde, preko koje pokazuju svoje sljeparije.

Sunji u pilji vide samo sjene to bi od ognja padale na sjenu

515 (b)

Izlaskom na svjetlo bili bi zablijeteni. Najprije bi opaali sjene, slikeljudske i ostale, nebo i zvijezde, mjesec i na kraju s u n c e.


29/39

29


Izlazak iz peinepredstavlja kognitivni

uspon to se kree odosjetilnih zapaanja dospoznaje istinskog

bivstva, kristalno jasnih

ideja, koje spoznajemo

potpuno i savreno


30/39

30


Svijet se preko vida ukazuje. Prema tomu, izlazak iz peinena svjetlo ili kretanje prema goresvjetlu, predstavlja uzlazakdue u misaoni kraj 517 (b)

Platon kae da je u svijetu spoznaje ideja dobrote zadnja te dase jedva moe vidjeti 517 (c)

Ideja dobroteje uzrok svemu ispravnom i lijepom u svijetu

U vidljivom svijetu raa svjetlo i gospodara njegovoga U misaonom svijetu kao gospodar daje istinu i um Nju treba vidjeti spoznati, onaj koji eli razumno raditi bilo u

posebnikom bilo u javnom ivotu

Dua ima mo uenja, dosezanja, uzdizanja do bitka inajsvjetlije toke bitka a to je velimo dobrota. 518 (b) Ideja dobra je u najuoj svezi s dravom Savrena drava je ta u kojoj moraju upravljati vjeti istini i koji

raspolau razumnim ivljenjem 521


31/39

31


Istinskom filozofijom Platon naziva odgojno okretanje due,koja ide iz nonoga dana na istinski dan tj. na izlazak k bitku521 (c)

U 533 (d) Platon govori o postupku dijalektike. Postupak

dijalektike jedini ide pravim putem, naime do samog poetka, da

ga utvrdi, te oko due, zaista zakopano u glibu neznanja,pomalo vue i izvodi prema gore.

Umijee dijalektike i znanja, ona se mora poduavati 15 godina,oni koji nakon poduavanja ostanu, vide dobrotu, trebajuureivati i voditi dravu, baviti se filozofijom i odgojem

Drava se poslije njihova ivota prema njima treba odnositi kaoprema boanstvima 540 (c)


32/39

32


Platon govori o filozofima

kao o vladarima drave, tj.kad pravi filozofi, bilo vie

njih, bilo jedan, u dravipostanu vladarima

Dravu treba urediti popravednosti

Filozofi moraju svoju

dravu urediti tako da sluipravednosti i nju

unapreuju 540 (e)


33/39

33

Knjiga osmaRasprava o porecima

Slijedi nastavak dijaloga o dravi Pri kraju etvrte knjige Platon govori o pet oblika ustava. Spominje kraljevstvo i aristokraciju

U petoj knjizi ini se kako eli opisati ostale oblike, ali u dijalogse upletoe Polmerah i Aimand, koji skrenue raspravu o

ustavnim porecima U osmoj knjizi Platon opisuje dravno ureenje, ta ureenja

su:

a. Kretsko ili spartansko

b. Oligarhija (vlada nekolicine) 544 (c)

c. Demokracija (vlada bogate nekolicine). Puka vlada:demokratska vlada nastaje, dakle, mislim, kad siromasipobijede, te jedne od protivnika ubiju, druge prognaju, aostalima jednako podjele graanska prava i slube; zatim kadse u njoj oblasti veinom drijebom biraju 557

d. Tiranija (samosilnika vlada) - bolest dravee. Timokracija ili timarhija (vlast ili vlada po asti / astohleplju)

545 (b), (c)


34/39

34



35/39

35


Platon kae da se oblikvladavine uvijek mijenja

prema onima koji su na

vladi, u trenutku razdora,zatim zbori o tranziciji iz

jednoga u drugi oblik

vladavine, zapravo o

krunom kretanju ustava


36/39

36


1. Timokracija kao prijelazna pojava uzurpira ustav2. Iako su vladari priznati, ipak se porastom utjecaja

novca ve istie slijedei oblik drave oligarhija

3. U njoj se mo poklapa sa posjedom. U ovompropadajuem obliku ve vrlo udaljenom od idealne

drave. Bogatstvo je preuzelo sredinju poziciju4. Njezin e se kraj dogoditi prevratom, tj. tako to e

manjak dobra do tada nemogue iznuditi demokraciju

5. Konano ona porastom anarhije ini odluujui pomakprema najgorem obliku vladavine, tiraniji. Sve u Svemu

Platonovska idealna drava nikad nije pretvorena ustvarnost. Njegova vlastiti pokuaj da je osnuje naSiciliji bio je neuspjean (Atlas filozofije, GoldenMarketing, Zagreb, 2001. str. 45.)


37/39

37

Knjiga devetaRasprava o krunom kretanju ustava

Platon opisuje tranziciju iz demokratskog ovjeka u tiranina 571

Slijedi opis tiranina

Tiranin je mahnit ovjek koji ima volju vladati ljudima i bogovima 573(d)

Odreuje ga kao sina silnika 574 (b), (c) Samosilnika

Grabeljivca

ovjeka koji vlada bez zakona

ovjeka u kojega su uli nagoni od zla drutva 575 (b) Tiranin je zapravo najgori ovjek, on odgovara tiranskoj a

demokratski ovjek demokratskoj vladi 576 (c)


38/39

38

Knjiga devetaRasprava o krunom kretanju ustava

Tiranska drava je ropska (u najveem stupnju) 576 (c)

Platon dalje opisuje duu tiransku

Dua tiranska je ropska, siromana, puna straha, najjadnija

Tiranska drava je najjadnija drava meu dravama

Platon dalje psihologizira ivot tiranina, tiranin ivi munije;nuno je najvie sam nesretan, a zatim takvima ini blinjesvoje 580

Silnik ivi najneugodnije a kralj najugodnije 587


39/39

39

Knjiga desetaO pjesnikom umijeu

Nakon dijaloga o dravi slijede dijalozi o pjesnitvu, pjesnikomumijeu, o ponaanju i oponaatelju

Kao uzor uzima se Homer, koji je bio prvi uitelj i voa svih tihdivnih tragika 595 (c)

Pjesnici kao oponaaoci utvara kreposti i ostalo 601 Oponaalac, velimo nita ne zna i bitku ali zna za privianje

601 (c)

Dijalozi izmeu filozofije i pjesnitva 607 (c)

Deseta knjiga zavrava tezom o besmrtnosti due, dranju puta

prema gore i razumnom vrenju pravednosti 621 (c)

Documents

Država Platon Po Knjigama