28
1.) RAZREDI DJELOVANJA SA KARAKTERISTIČNIM VRIJEDNOSTIMA? Razred trajanja djelovanja Stupanj akumuliranog Primjeri djelovanja Stalno dulje od 10 vlastita Dugotrajno od 6 mjeseci do skladistenje Srednjetrajno od 1 tjedna do pridodano Kratkotrajno krace od jednog snijeg i Trenutno izvanredno 2.) KOJIM POSTUPCIMA SE ODREĐUJE VLAŽNOST U DRVU? Određivanje vlažnosti drva provodi se uz pomoć: -preciznih postupaka mjerenja i vaganja uzoraka u vlažnom stanju i nakon sušenja na temperaturi od 100°C -neizravnog i brzog postupka mjerenja specifičnog električnog otpora drva vlagomjerom, uz mjernu preciznost od oko + 2% pri razini vlage drva od 6% do 32% 3.) GREŠKE DRVETA? -greške popr. presjeka, kvrge, širina godova, nepravilnost vlakana, greške skupljanja(raspukline,pukotine), greške boje drva, napad insekata, imela, krivljenje građe(vitoperenje,izboč.), nepravilnosti u srži drva. 4.) O ČEMU OVISI KOEFICJENT MODIFIKACIJE? -koeficjent modifikacije k mod ovisi o razredu trajanja djelovanja(stalno,dugotr.,srednjetr.,kratkotr.,trenutno) i o razredu vlažnosti (klasi uporabljivosti: 1,2,3). 5.) NA KOJIM TEMP. DOLAZI DO ZAPALJENJA DRVETA? SKIC. PROMJENE DRVETA U SLUČAJU POŽARA? Zapaljenje drvenog elementa može se dogoditi pri temperaturi između 340°C i 430°C. Temperatura, međutim, može biti i niža (npr. 150°C), ako je drvo dovoljno dugo zagrijavano. a) Ugljeni sloj b) Sloj pirolize c) Nepromjenjeno drvo 6.) TLAK PARALELNO SA VLAKANCIMA I SAVIJANJE SA DOKAZOM STABILNOSTI? (IZRAZ I OBJAŠNJENJE OZNAKA U IZRAZU) σ c,0,d projektna (prorač.)vrijednost tlačnog naprezanja k c,y , k c,z koeficijenti izvijanja

DRVENE KONSTRUKCIJE

Embed Size (px)

DESCRIPTION

drvene konstrukcije

Citation preview

1.) RAZREDI DJELOVANJA SA KARAKTERISTIČNIM VRIJEDNOSTIMA?

Razred trajanja

djelovanja

Stupanj

akumuliranog

Primjeri

djelovanjaStalno dulje od 10 godina vlastita tezinaDugotrajno od 6 mjeseci do 10

godina

skladistenje

Srednjetrajno od 1 tjedna do 6

mjeseci

pridodano

djelovanjeKratkotrajno krace od jednog

tjedna

snijeg i vjetarTrenutno - izvanredno

djelovanje2.) KOJIM POSTUPCIMA SE ODREĐUJE VLAŽNOST U DRVU? Određivanje vlažnosti drva provodi se uz pomoć:-preciznih postupaka mjerenja i vaganja uzoraka u vlažnom stanju i nakon sušenja na temperaturi od 100°C -neizravnog i brzog postupka mjerenja specifičnog električnog otpora drva vlagomjerom, uz mjernu preciznost od oko + 2% pri razini vlage drva od 6% do 32%

3.) GREŠKE DRVETA?-greške popr. presjeka, kvrge, širina godova, nepravilnost vlakana, greške skupljanja(raspukline,pukotine), greške boje drva, napad insekata, imela, krivljenje građe(vitoperenje,izboč.), nepravilnosti u srži drva.

4.) O ČEMU OVISI KOEFICJENT MODIFIKACIJE?-koeficjent modifikacije kmod ovisi o razredu trajanja djelovanja(stalno,dugotr.,srednjetr.,kratkotr.,trenutno) i o razredu vlažnosti (klasi uporabljivosti: 1,2,3).

5.) NA KOJIM TEMP. DOLAZI DO ZAPALJENJA DRVETA? SKIC. PROMJENE DRVETA U SLUČAJU POŽARA?Zapaljenje drvenog elementa može se dogoditi pri temperaturi između 340°C i 430°C. Temperatura, međutim, može biti i niža (npr. 150°C), ako je drvo dovoljno dugo zagrijavano.

a) Ugljeni slojb) Sloj pirolize

c) Nepromjenjeno drvo

6.) TLAK PARALELNO SA VLAKANCIMA I SAVIJANJE SA DOKAZOM STABILNOSTI? (IZRAZ I OBJAŠNJENJE OZNAKA U IZRAZU)

σc,0,d projektna (prorač.)vrijednost tlačnog naprezanja kc,y, kc,z koeficijenti izvijanja fc,o,d projektna vrijednost tlačne čvrstoće II s vlaknima kCRIT koeficijent bočnog izvijanjaσm,y,d; σm,z,d projektna vrijednost naprezanja savijanja km koeficjent utjecaja oblika presjekafm,y,d; fm,z,d projektna vrijednost čvrstoće savijanja

7.) OSNOVNI OBLICI TESARSKIH VEZA (NACRTATI)? 1) veza na list 2) zasjek 3) veza na čep 4) veza na zub

8.) NA DIJAGRAMU SILA-POMAK USPOREDI PONAŠANJE SPOJA IZVEDENOG LJEPILOM I ČAVLIMA, AKO JE ON IZLOŽEN VLAČNOM NAPREZANJU U SMJERU VLAKANACA?

a) Ljepilo ( p = 12,5 x 103 mm2 )b) Čavli ( d = 4mm )

9.) NACRTATI I OBJASNITI MODOVE SLOMA SPOJEVA SA JEDNOREZNO OPTEREĆENIM SPAJALIMA (DRVO-METAL, DEBELI ČELIČNI LIM)?-u oblicima sloma s dostizanjem momenta tecenja, stvara se u posmicnoj ravnini plasticni zglob, zbog debljine lima u odnosu na promjer spojnog sredstva, moze postici upetost spajala.

Dostignuta je čvrstoća drva na tlak po omotaču rupe. Dostizanjem vrijednosti momenta tečenja nastaje Stapasto spajalo pri tome rotira, ali ostaje ravno. plastični zglob na dubini utiskivanja t1 spoj. sredstvaU posmicnoj ravnini spoja, dostizanjem vrijednosti Drugi plastični zglob stvara se i u posmićnoj ravnini momenta tećenja, stvoren je plasticni zglob. dostizanjem vrijednosti momenta tećenja.

10.) DETALJ PRIKLJUČKA UPUŠTENIH PODROŽNICA NA GLAVNI NOSAČ?

11.) NACRTAJ JEDAN REŠETKASTI NOSAČ I NA NJEMU OZNAČITE DULJINE IZVIJANJA LY I LZ ?

12.) KOLIKA JE NAJVEĆA OSNA UDALJENOST KROVNIH POPREČNIH VEZOVA I KOLIKO NAJVIŠE NOSAČA STABILIZIRA JEDAN KROVNI VEZ?Jedan krovni vez bočno stabilizira najviše 6 glavnih nosača, a najveća osna udaljenost vezova u konstrukciji je 25,0m.

13.) MEKE DIJAGONALE – MATERIJAL, OBLIK, SILE?Meke dijagonale su napravljene od čelika, okruglog su profila/presjeka i preuzimaju samo vlačne sile.

14.) GRANIČNO STANJE NOSIVOSTI LAMELIRANIH NOSAČA RAVNOG INTRADOSA – U KOJEM PRESJEKU I NA KOJOJ KONTAKTNOJ POVRŠINI SE PROVJERAVA NOSIVOST NA TLAK OKOM. NA VLAKANCA?Kod GSN LLD-ravnog intradosa,nosivost na tlak okomito na vlakanca se provjerava u području iznad gornje ležajne ploče nosača, što odgovara kontaktnoj površini iznad gornje ploče ležaja.

15.) SKICIRAJTE LAMELIRANI SEDLASTI NOSAČ PROMJENJIVOG POPREČNOG PRESJEKA I NAČIN

SLAGANJA LAMELA KOD TAKVOG NOSAČA, OZNAČITE KUTEVE I NAPIŠITE KOLIKI JE NAJVEĆI

NAGIB OVAKVIH NOSAČA , ODNOS a I b ?

16.) KOJE VRIJEDNOSTI MOŽE POPRIMITI KOEFICJENT POPUSTLJIVOSTI g ?Može poprimiti vrijednosti od 1 do 6 ovisno o vrsti spojnih sredstava i trajanju djelovanja.

17.) NABROJITE VRSTE SASTAVLJENIH ŠTAPOVA I NACRTAJTE JEDAN PRIMJER ZA SVAKOG? a) sastavljeni štapovi sa c) sastavljeni štapovi sa rešetkastomkontinuiranim elementima ljepljenom ili čavlanom ispunom („V“ i „N“ ispuna)

b) sastavljeni štapovi sa kladicama

18.) ŠTO SU SKOBE? NACRTAJTE I OZNAČITE NOGU I LEĐA SKOBE?Skobe (klamfe) –od čelične žice,oblažu se smolom i posebnim alatom utiskuju u drvo-koriste se u nosivim spojevima elemenata od punog i lameliranog drva i u pločastim elementima od drva

19.) - O ČEMU OVISI Sd I Rd U OSNOVNOJ JEDNADŽBI GRANIČNOG STANJA NOSIVOSTI?

Sd ≤ Rd ; Sd - projektirana vrijednost utjecaja ; Rd - projektirana vrijednost otpornosti gradiva

Gk,j karakteristična vrijednost stalnog djelovanja

Qk,1 karakteristična vrijednost prvog promjenljivog djelovanja u kombinaciji

QK, i karakteristična vrijednost ostalih promjenljivih djelovanja u kombinaciji

YG, j parcijalni koeficijent sigurnosti (pouzdanosti) za stalna djelovanja

YQ, i parcijalni koeficijent sigurnosti (pouzdanosti) za promjenljiva djelovanja

ΨQ,i=ψ0, ψ1,ψ2 koeficijent kombinacije djelovanja (odredivanje reprezentativnih vrijednosti djeluje li više od jednog promjenjivog djelovanja;

fi,d proračunska vrijednost svojstva građevinskog materijala

Ei,d projektna vrijednost E-modula

ai,d geometrijska veličina u mjernoj jednadžbi (nazivna vrijednost)

20.) KONTROLA NOSIVOSTI PRESJEKA NA SAVIJANJE – ŠTO PREDSTAVLJA KOEF. km ?

km - koeficijent oblika poprečnog presjeka elementa naprezanog savijanjemkm = 0,7 za pravokutne poprečne presjekekm = 1,0 za sve ostale oblike poprečnih presjeka

21.) KLASE UPORABLJIVOSTI ?Kasa uporabljivosti 1-Temperatura 20°C, relativna vlažnost zraka ψ samo nekoliko tjedana u godini prelazi vrijednost od 65% —► ujednačena vlažnost u punom drvu, ψ ~ 12%Klasa uporabljivosti 2-Temperatura 20°C, relativna vlažnost zraka ψ samo nekoliko tjedana u godini prelazi vrijednost od 85% —» ujednačena vlažnost u punom drvu, Ψ ~ 20%Klasa uporabljivosti 3-Uvjeti koji dovode do vlažnosti drva vrijednosti veće nego u klasi uporabljivosti 2

22.) DOPRINOS STALNOG I PROMJENJIVOG DJELOVANJA U UKUPNOM PROGIBU NOSAČA?

Neto ili ukupna vrijednost progiba u odnosu na uzdužnu os nosača, unet. definira se kao:

unet =u1+u2-u0

23.) PARCIJALNI FAKTORI ZA OPT. U KOMBINACIJI UTJECAJA RAŽLIČITOG TRAJANJA KOD „GSN“ ?

24.) RASPORED SLAGANJA LAMELA KOD LDD-a ?

25.) NABROJI KLASE DRVENE GRAĐE PO „HRN“ I „EC5“ NORMI?„HRN“ 1) VIZUALNA KLASIFIKACIJA a) CRNOGORIČNA PILJENA GRAĐA: KLASA S7 –mala nosivost ; KLASA S10 –standardna nosivost ; KLASA S13 –natprosječna nosivost b) PUNO DRVO: KLASA KVALITETE 1.-izuzetno velika nosivost (odgovara S13) KLASA KVALITETE 2.-standardna nosivost (odgovara S10) KLASA KVALITETE 3.-mala nosivost (odgovara S7) 2) STROJNA KLASIFIKACIJA CRNOGORIČNE PILJENE GRAĐE –male nosivostI MS7; –standarde nosivosti MS10; –natprosječne nosivosti MS13; –izuzetne nosivosti MS17„EC5“ PD (puno drvo) – MEKO: C14, C16, C18, C22, C24, C27, C30, C35, C40 - TVRDO: D30, D35, D40, D50, D60, D70 LLD (ljepljeno lamelirano drvo) – HOMOGENO: GL24h, GL28h, GL32h, GL36h, – KOMBINIRANO: GL24k, GL28k, GL32k, GL36k

26.) NABROJI ŠTETNE UTJECAJE NA TRAJNOST DRVENIH KONSTRUKCIJA?a) BIOLOŠKI ŠTETNI UTJECAJI: gljive i insektib) KEMIJSKI ŠTETNI UTJECAJI: kiseline i lužine c) VREMENSKI ŠTETNI UTJECAJI

27.) DIJAGRAM SILA-POMAK , KOJIM SPOJEM SE OSTVARUJE KRUTI SPOJ?

28.)MAKSIM. POSMIČNA DULJINA ISPRED ČELA ZASJEKA, O ČEMU OVISI DUBINA ZASJEKA?

Dubina zasjeka tv ovisi o kutu nagiba kosnika a. Maksimalna posmična duljina ispred čela zasjeka:

, ali najmanja posmična duljina je: LV = 200mm

29.) OBJASNI MODEL SLOMA SA JEDNOREZNO OPTEREČENIM SPAJALIMA KADA DOLAZI DO OTKAZA NOSIVOSTI PLASTIFIKACIJOM SPOJNOG SREDSTVA UZ ISTOVREMENO DOSTIZANJE ČVRSTOĆE PRITISKA PO OMOTAČU RUPE U OBA DRVENA ELEMENTA (DRVO-DRVO)?

30.) PRAVILA IZVEDBE SPOJA ČAVLIMA (PROMJER PRESJEKA BUŠENJA,O ČEMU OVISI PREDBUŠENJE, NAJM.DEBLJINA DRVA U KOJE ĆE SE ZABIJATI ČAVLI,NAJVEĆI PROMJER ČAVLA,MIN. BR.ČAVALA).

Čavlana veza treba imati najmanje dva čavla. Pritom su: d= promjer čavla , dmax = 8 mm najveći promjer cavla. Promjer prethodno bušenih rupa u drvu u koje se zabijaju čavli je cca. 0,9·d. Predbušenje je obavezno

Za čavle koji se zabijaju u drvo gustoće . Prethodno bušenje u čeličnim limovima mora

Biti do 1mm veće od “d”. Najmanja debljina drva za čavle bez predbušenja:

Ako se raspoređuju obostrano sa preklapanjem, bez predbušenja, najmanja širina zadnjeg elementa

Veze mora biti:

31.) DETALJ PRIKLJUČENJA PODROŽNICE KOJA NALJEŽE NA GLAVNI NOSAČ?

32.) DETALJ UPETOG STUPA U AB-KONSTRUKCIJU?

33.) KOLIKI JE KOEFICJENT SPREGA g AKO JE ELASTIČNI SPOJ SASTAVLJEN LJEPILOM?

Za ljepljene elemente g = 1,0

34.) OBJASNI FUNKCIJU STABILIZACIJSKOG VEZA NA STABILNOST NOSAČA IZLOŽENOG VERTIKALNIM DJELOVANJIMA?Nosivi sustav za prihvat vertikalnih djelovanja u ravnini konstrukcije istovremeno moraju biti u stanjuprihvatiti i sve horizontalne utjecaje u ravnini i izvan ravnine. Ukoliko to ne mogu, nestabilni su i potreban je dodatni sustav za te utjecaje => STABILIZACIJSKI VEZ. Krovni poprečni i vertikalni uzdužni vez dostatna su bočna stabilizacija za sustave koji su stabilni u svojoj ravnini.

35.) DIJAGONALE U DRVENIM NOSAČIMA (MATERIJALI I OBLICI)?MEKE DIJAGONALE: čelične, okruglog presjeka, preuzimaju vlačne sileKRUTE DIJAGONALE: drvene, preuzimaju tlačne i vlačne sile, različitih geometrija („V“,“N“,“X“,“K“),uglavnom pravokutnih poprečnih presjeka.

36.) KOLIKI MORA BITI OSNI RAZMAK KLADICA DA BI SE SPRIJEČILO LOKALNO BOČNO IZVIJANJE SLOŽENOG PRESJEKA STUPA KOD TROZGLOBNIH OKVIRA?Kladice se obavezno postavljaju na ležaju (na krajevima štapa) i na trećinama (L/3) osnog raspona stupa. Da bi spriječili prekomjerno lokalno bočno izvijanje, osni razmak kladica mora zadovoljiti uvjet:

.

37.) NACRTATI TROZGLOBNI LAMELIRANI OKVIR S MONTAŽNOM VEZOM GREDE I STUPA?

38.) GRANIČNO STANJE NOSIVOSTI LAMELIRANOG DVOSTRANOG NOSAČA RAVNOG INTRADOSA. U KOJEM SE PRESJEKU PROVJERAVA NOSIVOST NA SAVIJANJE (SKICE PRESJEKA I NAPISATI

NAPREZANJA KOJA SE PROVJERAVAJU) ?-Nosivost na savijanje kod lameliranog dvostranog nosača ravnog intradosa provjerava se u presjeku u sljemenu nosača.

=> Proračunska vrijednost naprezanja savijanja u sljemenom presjeku dvostranih nosača

39.) KAKO SVOJSTVA DRVA UTJEČU NA PONAŠANJE PRILIKOM POŽARA?Oblik površine, opseg i veličina elementa,presjek => presudan utjecaj na ponašanje drva u požaru.Zapaljivost (sagorjevanje) ovisi o odnosu površine i volumena;ako je odnos veći požar se brže širi.Raspucalost drveta povećava agresivnost požara, stoga je ljepljeno lamelirano drvo puno manje zapaljivo od punog drveta. Vremenski rok do sagorjevanja ovisi o gustoći, drvo veće gustoće ćese kasnije zapaliti. Vlažnost drva (od 8 do 15%) je važan parametar, jer da bi drvo izgorilo voda trebaprvo ispariti. Utjecaj je zanemariv jer je područje ravnoteže vlage usko (od 8 do 15%).

40.) NAVEDITE OSNOVNU PODJELU PILJENE DRVENE GRAĐE PREMA VRSTI OBRADE I DIMENZIJAMA?

41.) RASPORED SLAGANJA LAMELA KOD LLD-a (ZAKRIVLJENI LAMELIRANI NOSAČ KONST. PRESJEKA)

-dopustive granice:

; za

=> nije dopušteno! 42.) VLAK PARALELNO SA VLAKANCIMA (IZRAZ I OBJAŠNJENJE OZNAKA U IZRAZIMA)?

=> za jednodjelne poprečne presjeke

=> za dvodjelni poprečni presjek

σt,0,d - projektna ill proračunska vrijednost vlačnog naprezanja paralelno s vlakancima

ft,0,d - projektna vrijednost vlačne cvrstoče paralelno s vlakancima

Anetto – neto površina poprečnog presjeka elementa Ft,d – projektna vrijednost vlačne sile

43.) NACRTAJ JEDNOSTRUKI ZASJEK I OZNAĆI DUBINU ZASJECANJA I POSMIČNU POVRŠINU?

lv posmična duljina ispred čela zasjeka

( )

tv dubina zasjeka (ovisi o kutu nagiba kosnika a)

44.) NACRTAJTE NEKOLIKO OBLIKA REŠETKASTIH NOSAČA ?rešetkasti nosač paralelnih pojaseva rešetkasti nosač trokutastog oblika

rešetkasti nosač trapeznog oblika jednostrani trokutasti rešetkasti nosač

45.) NACRTAJ I OBJASNI MODOVE SLOMA SPOJEVA SA JEDNOREZNO OPTEREČENIM SPAJALIMA (DRVO-METAL,TANKI ČELIČNI LIM)?

-tanki lim ne daje mogućnost upetosti (uklještenja) spojnog sredstava pa u toj posmičnoj ravnini ne

može nastati plasticni zglob, već je izgledna jedino rotacija spajala. Dva su moguća mehanizma sloma

ovakvih veza:

46.) NA KROVNOJ KONSTRUKCIJI RASPONA 15m I DULJINE 45m (RAZMAK GL. NOSAČA JE 5m), ODREDITE MINIMALAN POTREBAN BROJ SPREGOVA (NACRTATI)?

a0,max = 25m 1 krovni vez na 6 glavnih nosača

=> min. Potreban broj spregova = 3

47.) NAVEDI BAREM 3 OBLIKA ISPUNE OD TZV. KRUTIH DIJAGONALA, OD KOJIH MATERIJALA SE RADE? - krute ispune: drvene, pravokutnog popr. presjeka, preuzimaju vlačne i tlačne sile -drvena „N“ ispuna -drvena „V“ ispuna

-drvena „K“ ispuna -drvena „X“ ispuna

48.) ČIME SE MOŽE OJAČATI ZAKRIVLJENO PODRUČJE SLJEMENA ZAKRIVLJENOG LAMELIRANOG NOSAČA AKO DOLAZI DO PREKORAČENJA NOSIVOSTI NA VLAK OKOMITO NA VLAKANCA?Porastu nosivosti presjeka doprinosi povećanje visine presjeka u području sljenena (zbog rasta volumena smanjuje se računska vrijednost čvrstoće). Povećanje radiusa zakrivljenosti je djelotvornijeu povećanju nosivosti i otpornosti naprezanja presjeka u sljemenu. Moguće su i konstruktivne mjereojačanja: - obostrano naljepljena daščana proširenja( učavljenje pod pritiskom);- „armiranje“(uljepljeni čelični profili sa navojem, vijci za drvo, FRP- profili, ojačanja trakama od ugljikovihi staklenih vlakana)

49.) ŠTO JE TO SKUPLJANJE, A ŠTO BUBRENJE DRVA?Skupljanje / bubrenje drva - smanjenje i povećanje volumenaU higroskopskom području s ω < cca 32% primitak (upijanje) vlage dovodi do povećanja volumena drva (bubrenje), a gubitak vlage uzrokuje smanjenje volumena (skupljanje) drva. Dimenzije drva mijenjaju se u granicama od 5% do 20% linearno s promjenom vlaznosti.

50.) RASPORED SLAGANJA LAMELA KOD LLD-a (TRAPEZNI LAMELIRANI NOSAČ RAVNOG INTRADOSA)?

51.) TLAK OKOMITO NA VLAKANCA (IZRAZ I OBJAŠNJENJE OZNAKA U IZRAZIMA)?

kc,90 koeficijent povećanja proračunske (projektne) čvrstoće ako je duljina kontaktne površine I ≥ 150mm

σc,90,d projektna (prorač.)vrijednost tlačnog naprezanja okomito na vlakanca

fc,90,d projektna vrijednost tlačne čvrstoće okomito na vlakanca

A površina poprečnog presjeka elementa Fc,d projektna vrijednost tlačne sile

52.) TLAK PARALELNO SA VLAKANCIMA I SAVIJANJE BEZ DOKAZA STABILNOSTI (IZRAZ I OBJAŠNJENJE OZNAKA U IZRAZIMA)?

σc,0,d projektna (prorač.)vrijednost tlačnog naprezanja fc,o,d projektna vrijednost tlačne čvrstoće II s vlakancima

σm,y,d; σm,z,d projektna vrijednost naprezanja savijanja fm,y,d; fm,z,d projektna vrijednost čvrstoće savijanja km koeficjent utjecaja oblika presjeka

53.) KOJE SU UOBIČAJNE DEBLJINE LAMELA KOD RAVNIH I ZAKRIVLJENIH NOSAČA?

RAVNI LJEPLJENI LAMELIRANI NOSAČI:-debljina lamele => iznimno i samo za ravne elemente koji neće biti izloženi ekstremno promjenjivim klimatskim uvjetima

ZAKRIVLJENI LJEPLJENI LAMELIRANI NOSAČI:

-dopustive granice: ; za

=> nije dopušteno!

54.) VRSTE ZASJEKA – NABROJITE I SKICIRAJTE NEKOLIKO VRSTA?

55.) PRAVILA IZVEDBE SPOJA TRNOVIMA (PROMJER PRESJEKA BUŠENJA, O ČEMU OVISI PREDBUŠENJE, NAJMANJA DEBLJINA DRVA U KOJE SE ZABIJAJU TRNOVI, NAJVEĆI PROMJER TRNOVA, MINIMALNI BROJ TRNOVA)?-nosiva veza ima najmanje 2 trna;-odsupanja od promjera trna mogu iznositi njaviše -0,0/+0,1mm-promjer rupe bušene u drvu netreba biti veći od promjera trna (≤ d); -promjer rupe u bušenom čeličnom limu najviše je 1mm veći od promjera trna (≤ d+1); -tijesno ugrađeni trnovi su oni s promjerom bušene

rupe najviše jednake promjeru trna (≤ d) i mogu se upotrebljavati u spojevima sa vanjskim čeličnim limovima; -ako spoj ima više do 6 trnova u redu (n>6), proračun nosivosti treba provesti sa djelotvornimbrojem trnova za koji se jamči jednaka raspodjela sile. nef = 6+2(n-6)/3

56.) KOJA JE RAZLIKA UPORABE ĆELIČNIH LIMOVA UTISNUTIH U DRVENI PRESJEK I ONIH KOJE POSTAVLJAMO BOČNO OBZIROM NA NOSIVOST SPOJA?Čelični limovi utisnuti u drveni presjek imaju dvostruko veću nosivost u odnasu na čelične limovepostavljene bočno. Bočno postavljeni čelični limovi za prijenos iste projektne sile zahtjevaju veće dimenzije zbog rasporeda spojnih sredstava.

57.) NAVEDITE PATENTIRANE SUSTAVE KOJIMA SE NA MODERAN NAĆIN RJEŠAVAJU DETALJI ČVORA U REŠETKASTIM NOSAČIMA (BEZ CRTANJA)?a) Sustavi sa čeličnim nazubljenim spojnim pločama: Twinplate, Gang-nail, Menig, Mitek; Wolfb) Sustavi sa utisnutim tankim limovima(t < 2mm): Greim, VBc) Sustavi sa utisnutim limovima debljine (t=2,0-3,0mm): Paslode

58.) ZA PROIZVOLJNU DISPOZICIJU DRVENE KROVNE KONSTRUKCIJE SKICIRAJTE RASPODJELU POVRŠINSKIH DJELOVANJA (STALNO OPT., SNIJEG I VJETAR) NA GLAVNE I SEK. ELEM. KONSTR.?

59.) ŠTO UTJEČE NA STUPANJ SIGURNOSTI KOD BOČNOG IZVIJANJA KOD DRVENIH NOSAČA?Na stupanj sigurnosti od bočnog izvijanja utječu: -vrsta i intenzitet djelovanja-odnos između širine (b) i visine (h) poprečnog presjeka-način oslanjanja nosača na krajeve raspona; -razmak bočnih ukrućenja nosača

60.) SKICIRAJTE DETALJ VEZE GREDE PRAVOKUTNOG PRESJEKA I DVODJELNOG DRVENOG STUPA SLOŽENOG PRESJEKA S KLADICAMA KAO BOČNIM UKRUČENJIMA ELEMENTA PRESJEKA?

61.) TROZGLOBNI OKVIR – NAVEDITE I NACRTAJTE BAREM 2 NAČINA KOJIMA SE OSTVARUJE VEZA GREDE I STUPA?

TRNOVIMA DELTOIDNI UMETAK

62.) SKICIRAJTE 3 OBLIKA TIPSKIH LAMELIRANIH NOSAČA POSEBNE GEOMETRIJE KOJE POZNAJETE?

63.) SAVIJANJE SA BOČNIM IZVIJANJEM (IZRAZ I OBJAŠNJENJE OZNAKA U IZRAZIMA)?

kCRIT koeficijent bočnog izvijanjaσm,y,d ; σm,z,d projektna vrijednost naprezanja savijanja fm,y,d ; fm,z,d projektna vrijednost čvrstoće savijanja km koeficjent utjecaja oblika presjeka

64.) NACRTAJTE OSNOVNE OBLIKE (TIPOVE) MOŽDANIKA?

65.) KONTROLA NOSIVOSTI POPR. PRESJEKA NA SAVIJANJE (IZRAZ I OBJAŠNJENJE OZNAKA U IZRAZIMA)?

km = 0,7 za pravokutne poprečne presjeke

km = 1,0 za sve ostale oblike poprečnih presjeka

σm,y,d ; σm,z,d projektna vrijednost naprezanja savijanja fm,y,d ; fm,z,d projektna vrijednost čvrstoće savijanja km koeficjent utjecaja oblika presjeka

66.) NACRTAJ I OBJASNI MOD SLOMA SPOJA SA JEDNOREZNO OPT. SPAJALIMA KAD DOLAZI DO OTKAZAIVANJA PO OMOTAČU RUPE U OBA DRVENA ELEMENTA (DRVO-DRVO)?Mehanizam otkaza nosivosti po omotaču rupe u oba dvena elem.Čvrstoća gnječenja drva po površini kontakta sa spojnim sredstvom istovremeno je dostignuta u oba drvena elementa debljina t1 i t2. Štapasto sredstvo ostaje ravno, ali u zarotiranom položaju

67.) POTREBNO JE NACRTATI DETALJ ZGLOBNO OSLONJENOG DRVENOG STUPA NA AB-KONSTR.?

68.) SKICIRAJTE PROIZVOLJNI RAVNINSKI REŠETKASTI NOSAČ KOJI TVORI HALU (RAZMAK GLAVNIH NOSAČA OZNAČITE SA „R“ , A RASPON REŠETKE SA „L“). KOJE DOKAZE NOSIVOSTI PROVJERAVAMO ZA ODREĐENE ELEMENTE (BEZ FORMULA)?

69.) ŠTO SU KOEFICJENTI IZVIJANJA I O ČEMU OVISE?kc,y, kc,z - koeficijenti izvijanja fizikalno odgovaraju vrijednosti 1/ω u postupku dopuštenih naprezanja prema HRNProvjeru izvijanja potrebno je načiniti za pravce obiju glavnih osi tromosti presjeka. Savijanju oko jače osi presjeka (y) odgovara izvijanje u smjeru osi (z) presjeka (koeficijent izvijanja kc,y). Savijanju oko slabije osi presjeka z odgovara izvijanje u smjeru osi y presjeka (koeficijent izvijanja kc,z).

- gdje se utjecaj vrste drva uvažava na slijedeći način:

βc=0,2 za puno drvoβc=0,1 za LLD

70.) SKICIRAJTE JEDNOSTRANI TRAPEZNI LAMELIRANI NOSAČ RAVNOG INTRADOSA, DIJAGRAM MONENTA SAVIJANJA I NAPREZANJA USLJED KONTINUIRANOG SIMETRIČNOG OPTEREČENJA?

71.) SKICIRAJTE TROZGLOBNI OKVIR S GREDOM DVODIJELNOG PRESJEKA I STUPOM JEDNODIJELNOG PRESJEKA?

72.) NAPIŠITE PRORAČUNSKU KOMBINACIJU DJELOVANJA PREMA „GSN“ I „GSU“ (POSTOJI VIŠE PROMJENJIVIH DJELOVANJA). OBJASNITE IZRAZE U JEDNADŽBAMA?

„GSN“

„GSU“

Gk,j karakteristična vrijednost stalnog djelovanja

Qk,1 karakteristična vrijednost prvog promjenljivog djelovanja u kombinaciji

QK, i karakteristična vrijednost ostalih promjenljivih djelovanja u kombinaciji

YG, j parcijalni koeficijent sigurnosti (pouzdanosti) za stalna djelovanja

YQ, i parcijalni koeficijent sigurnosti (pouzdanosti) za promjenljiva djelovanja

ΨQ,i=ψ0, ψ1,ψ2 čimbenik kombinacije djelovanja (odredivanje reprezentativnih vrijednosti djeluje li više od jednog promjenjivog djelovanja)

73.) NA PROIZVOLJNOM SPOJU NACRTAJTE UTJECAJ POLOŽAJA SPAJALA S OKOMITIM VLAČNIM ELEMENTIMA. NA CRTEŽIMA OZNAČITE KOJI JE SPOJ LOŠ, A KOJI PRAVILAN?

74.) NACRTAJTE NA JEDNOM ČVORU REŠETKASTOG NOSAČA 3 UOBIČAJNA NAČINA IZVEDBE REŠETKI?