DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE

IV PREDAVANJE 2014/15.

“(Ne) čini drugome što (ne) želiš da drugi čini tebi”Zlatno pravilo

Čitaj: K. Krkač, Uvod u poslovnu etiku i korporacijsku društvenu odgovornost, str. 27-28.

Vrijednosti su javna dobra u sferama morala, religije, umjetnosti, tehnike.

Vrijednosti su sve ono što uz temeljna dobra određena zajednica uzima kao ključno za svoj opstanak pod onim vidikom toga opstanka koji sama drži relevantnim.

Vrijednosti su dakle dodatna dobra koja se tiču ne samo opstanka određene društvene zajednice, nego i načina i kvalitete tog opstanka.

VRIJEDNOSTI

VRIJEDNOSTI

Tehnika, ekonomija

, pravo, politika

Religija, umjetnost

Moral

Pod pojmom moral podrazumijevaju se rutinirani oblici ljudskog djelovanja pod vidikom njegove vrijednosti kao dobre ili loše.

Moral je rezultat napetosti između dvije prisile:

1. kaže djeluj (Bez obzira na sve relevantne okolnosti)

2. kaže ne šteti (o obzirom na sve relevantne okolnosti

MORAL

je sustav društvenih normi u kome su obuhvaćeni

oni propisi društvenog ponašanja koji određuju koja

je vrsta ponašanja dobra, a koja zla s gledišta dotične društvene skupine.

Obilježje morala je:relativnost i neispisanost

MORAL

Moral nekog društva može se mijenjati i pod izvanjskim utjecajima, primjerice pod utjecajem neke druge kulture i njezinih moralnih vrijednosti i pravila.

Moguće je da se dogodi i sukob moralnih pravila nekog društva i savjesti nekog pojedinca, što isto može dovesti do dvojbi o postojećim moralnim pravilima i potrebi za njihovim ispravljanjem.

U svakom slučaju, moral je društvena činjenica, sklona promjenama, ali ipak stalno prisutna u svakom društvu.

MORALNI SUKOBI

Naznake moralnog ponašanja kod životinja: sisavci, ptice,slonovi, vukovi (roditeljska skrb, zajedno se štite od neprijatelja, traže hranu, posvajaju siročad i sl.)

Bušmani (Kalahari pustinja) – “Ne daje se meso čovjeku koji ima punu zdjelu!” Razmjena dobara nije samo ekonomski nego i moralni čin.

Čitaj str. 47-48.

SOCIOBIOLOGIJA I ANTROPOLOGIJA O MORALU

Moralna norma (pravilo prema kojemu se treba ponašati u skladu s postojećim moralom)

Moralni sud (prosuđivanje nekog čina, zauzimanje pozitivnog ili negativnog stava)

Moralna sankcija (kazna koju društvo ili pojedinac izriču prekršitelju moralne norme)

TRI ELEMENTA MORALA

Kršćanska, islamska, židovska i budistička etika.

Svaka od religijskih etika postavlja svoja pitanja o moralnom životu i daje, unatoč velikim sličnostima s drugima (primjerice gotovo sveprisutno “zlatno pravilo”), svoje specifične odgovore na moralna pitanja.

(Ne) čini drugome ono što (ne) želiš da drugi čini tebi .

RELIGIJE I ETIKA

Kriza odnosa pojedinca i društvenih skupina prema moralnim normama rezultira upitnošću morala uopće.

Kriza morala ima svoje korijene u pet elemenata:

Opća kriza društva (ekonomska, politička, socijalna)

Utilitarizam (korist kao osnovno načelo moralnog djelovanja) i konzumerizam

Homo duplex ili dvostruki moral (podvojenost modernog čovjeka koji jedno misli, a drugo radi)

Odbacivanje starih, a nepostojanje novih moralnih pravila

Propusti u odgojno – obrazovnom sustavu

KRIZA MORALA?

grč. ethos=običajlat. mos, moris=pravilo

Filozofska disciplina čiji je objekt proučavanja ljudsko djelovanje i norme po kojima se usklađuje

Pojam se prvi puta pojavljuje kod Aristotela (u djelu Nikomahova etika). Predmet etike je MORAL, odnosno skup pravila ili načina ponašanja koje određeno društvo drži dopustivim i dobrim.

U širem smislu podudara se s filozofijom prakse koja želi zahvatiti voljno ljudsko djelovanje.

Uključuje sve ljudske odrednice i vrijednosti koje se odnose na ljudsku volju i djelovanje.

Ukratko, etika je promišljanje moralnosti postupka.

ETIKA

Etika je ljudsko traganje (koje nadilazi akademsku disciplinu) za razlikom između dobra i zla.

Etika je skup načela i pravila koja postavlja neka zajednica ili pojedinac i prema kojima se neki postupci ocjenjuju kao dobri ili zli ili moralno indiferentni.

Ukupnost načela, normi i pravila o ponašanju ljudi što ih uspostavlja neka zajednica ili društvo za svoje članove i kojima se moralno prosuđuje njihovo ponašanje.

DEFINICIJE ETIKE

E t i k aNormativna (preskriptivna) etika Metaetika (deskriptivna ili opisna)

etikaEtički sustavi Primijenjena etika Semantika Deskriptivizam i

nedeskriptivizamEtika vrline

Etika ljubavi

Etika dužnosti

Etika koristi

Etika prava

Itd.

Etika područja:Individualna etikaSocijalna etikaBioetika i ekoetikaEtika osobnostiStrukovne etike

Ontologija Realizam i proturealizam

Epistemologija Kognitivizam i nekognitivizam

Etika struka:Poslovna etikaPravna etikaPolitička etikaMedicinska etika

Psihologija Internalizam i eksternalizam

Kulturologija Običajno-lokalno-kulturno specifično-moralno

PODRUČJA ETIKE

Deskriptivna (opisna) etika bavi se onime što jest. Nastoji što vjernije opisati moralno ponašanje ljudi, njihova moralna vjerovanja i vrijednosti te pronaći odgovor na pitanje koji su izvori morala, koja je prava narav morala i moralnih iskaza, može li se racionalno utemeljiti. Bavi se stvarnim stanjem, činjenicama izbjegavajući pri tome donošenje normativnih sudova.

Posebna vrsta deskriptivne etike naziva se METAETIKA koja se bavi analizom sadržaja moralnih iskaza i na temelju toga nastoji doprijeti do prave naravi morala

PODRUČJA ETIKE

Normativna (preskriptivna) etika bavi se onim što bi trebalo biti. Ona nastoji pronaći etičke temelje i na njima izgraditi, odnosno propisati kakvi bi ljudi trebali biti, a da budu dobri ljudi ili kako bi se ljudi trebali ponašati, a da se pri tome ponašaju ispravno ili dobro.

Ona ne treba tražiti samo iza činjenica konkretnih morala te potražiti njihove izvore, nego i, ukoliko su postojeći moralni sustavi nezadovoljavajući, izgraditi novi, zadovoljavajući moralni sustav.

Navedena dva pristupa etici ipak tvore neraskidivo jedinstvo teorije i prakse.

PODRUČJA ETIKE

Profit ne treba biti cilj tvrtke, nego je on nusprodukt drugih ciljeva, kao što je osiguravanje smislenog rada zaposlenicima.

Altruističnim ponašanjem korporacije mogu kreirati “moralnu zajednicu” u kojoj su moralne obveze između korporacije i njezinih različitih interesnih dioničara uzajamne – kao što je korporacija obvezna tretirati pošteno sve dionike, tako su oni obvezni dobrobiti korporacije.

Korporacije su instrumenti socijalne politike i promjene; središta proizvodnje i distribucije ekonomskih dobara.

Time etika i etičke implikacije imaju središnju ulogu u poslovanju budućnosti, kao što je profit imao u prošlosti.

NORMAN BOWIE: CILJ TVRTKE

Čini se bitnim, a istovremeno na određen načini nelegitimnim usmjeravati korporacijske odluke temeljem moralnih načela koja nadilaze strateške interese dioničara u smjeru brige za interese interesnih dionika općenito.

Paradoks se sastoji u tome da moralnost istovremeno pod istim vidikom i zabranjuje i zahtjeva način razmišljanja i postupanja usmjeren na profit.

KENNETH E. GOODPASTER:PARADOKS INTERESNOG DIONIKA

Dio je primijenjene etike, a bavi se elementima moralnosti vezanim uz sfere ekonomije, gospodarstva i poslovanja. Bavi se:

Općom teorijom ekonomske pravednosti,

Teorijom ekonomske pravednosti vezanom uz konkretan tip ekonomskog sustava,

Moralnim problemima vezanim uz korporacijsko djelovanje,

Proučavanjem konkretnih slučajeva i etičkih kodeksa,

Opisuje stanje, objašnjava i propisuje načine djelovanja.

POSLOVNA ETIKA

Poslovna etika ili etika poslovanja jest cjelina prihvatljivih oblika djelovanja u poslovnim organizacijama ili cjelina načela i standarda koji određuju prihvatljivo djelovanje u poslovnim organizacijama i promicanje društvene odgovornosti.

Prihvatljivi oblici djelovanja određeni su: Klijentima (kupcima) Svima koji se natječu u tržišnoj utakmici (svima koji

posluju) Zakonskim regulativama Interesnim skupinama Javnim mnijenjem Osobnim moralnim vrijednostima i načelima svake

pojedine osobe

POSLOVNA ETIKA

Poslovna etika je skup moralnih načela i normi kojima se usmjerava ponašanje aktivnih sudionika u gospodarskom sustavu, u skladu sa vrijednosnim sustavima koji se temelje na općim ljudskim vrijednostima i usmjerene su na dobrobit čovjeka.

Primjenjuje se na sve aspekte poslovnog ponašanja, od strateških odluka do ponašanja prema kupcima i dobavljačima.

Etički zahtjevi idu dalje od zahtjeva zakonske regulative a poslovna etika primjenjuje se na ponašanje pojedinca i organizacije u cjelini.

DEFINICIJA POSLOVNE ETIKE

Poslovna se etika promatra s motrišta društva kao cjeline.

Ona se bavi pitanjima etičkoga utemeljenja okvirnih uvjeta gospodarenja, koji imaju osigurati fer odnose u gospodarstvu, odnosno poštivanje «pravila igre» koja u načelu moraju biti jednaka za sve sudionike i svim sudionicima osigurati iste izglede za uspjeh, koji ovisi prije svega o sposobnosti pojedinih sudionika.

POSLOVNA ETIKA NA MAKRORAZINI

Najznačajnija su etička pitanja koja se odnose na internu i eksternu odgovornost organizacija.

Organizacije su interno odgovorne zaposlenicima, a eksterno različitim inter-medijatorima, kao što su dioničari, sindikati, udruženja poslodavaca, potrošača, kao i javnost u cijelosti, itd.

Predmet etike na toj razini jesu vrijednosni sudovi i etička praksa poduzeća u odnosu na ostale sudionike.

POSLOVNA ETIKA NA MEZORAZINI

Postavlja se pitanje pojedinačnih postupaka i odnosa s motrišta poduzetničkih aktivnosti.

Pri tome se ne postavlja samo etičko pitanje upravljačkih odluka, nego i postupaka i odnosa svakoga pojedinca.

Etika na toj razini istražuje vrijednosne stavove zaposlenika i daje prijedloge za etički racionalno ponašanje zaposlenika.

POSLOVNA ETIKA NA MIKRORAZINI

Osnovno pitanje poslovne etike je pitanje kriterija ispravnog izbora u realizaciji poduzetničkih ciljeva između mnoštva ekonomskih mogućnosti.

Temeljni cilj poslovne etike je: kritičko preispitivanje postojećeg

morala, normi i ciljeva u gospodarstvu i pronalaženja normi dobroga gospodarenja.

POSLOVNA ETIKA

Dvovrsna: prvotna i drugotna.

Njezina je prvotna zadaća oblikovanje moralnih iskaza prvoga reda (npr. ne podmićuj poslovne partnere). Ona oblikuje praksu, nudi interpretaciju koja nije samo moralna, nego moralno ispravna.

ZADAĆA POSLOVNE ETIKE

Njezina drugotna zadaća sastoji se u razrješavanju određenih tipova situacija:

Kada se prekrši moralno ispravna praksa

Kada se iz nekog razloga mora mijenjati moralna praksa (slučaj reakcije na nove okolnosti)

Kada se pojavljuju novi nepoznati načini poslovanja (npr. novi materijali, nove tehnike proizvodnje i sl.)

ZADAĆA POSLOVNE ETIKE

Predmet poslovne etike čine:

Pitanja moralne odgovornosti i čovjeka kao člana poduzeća – prema sebi, prema kolegama na poslu, okruženju i zajednici;

Pitanja uspostavljanja moralnog subjektiviteta poduzeća – unutar poduzeća, prema okruženju, dioničarima, kupcima

Pitanja društveno – socijalne odgovornosti poduzeća – poštovanje potreba okružja u kojem djeluje

PREDMET POSLOVNE ETIKE

Etička perspektiva polazi od moralnih vrijednosti: poštenja, pravde, pouzdanosti, povjerenja, prava i dužnosti, svega onoga što se može označiti kao "dobro" ili "ispravno" u moralnom smislu.

Poslovna perspektiva polazi od ekonomskih vrijednosti: koristi, dobiti, troška, cijene, efikasnosti i konkurencije.

Mjesto susreta ova dva kriterija, moralnog kriterija i kriterija ekonomske efikasnosti predmet je razmatranja poslovne etike.

Poslovna etika polazi od pretpostavke da u gospodarstvu ne smije biti prioritetno djelovanje isključivo po načelu ekonomske racionalnosti (Profit da, ali ne pod svaku cijenu), nego treba voditi računa i o posljedicama gospodarskih aktivnosti i poslovnih odluka za društvo, okružje i ključne sudionike.

Sukladno I. Kantovu kategoričkom imperativu, maksima poslovne etike glasi: Radi tako da učinci tvojega rada budu prihvatljivi za trajan i kvalitetan ljudski život na zemlji.

Etička pitanja odnose se na cjelokupnu poduzetničku aktivnost.

Područja poslovne etikeEtika i poslovanje

Velike etičke teorije (vrlina, dužnost, korist)

Teorije ekonomske pravdeNačini odlučivanja u moralnim dimenzijama poslovnih slučajeva

Narav korporacije

Djelovanje, legitimnost i odgovornostSamoregulacija

Rad u korporaciji

Prava i dužnosti radnikaModerno radno mjesto: jednakost i raznolikost

Korporacija u društvu

Potrošač

Okoliš

Međunarodno poslovanje

Budući etos korporacije

Nova etička pitanjaMoralna korporacija (budućnost poslovne etike?)

Etički kodeks (eng. Code of ethics/codes of conduct/professional codes) - iskazi o idealima ponašanja, upute ili zabrane zajedničke kulturi, religiji, tradicionalnim profesijama, bratskim organizacijama, korporacijama i trgovačkim udruženjima. Kodeksi kombiniraju filozofske iskaze i visoke ideale s primjedbama za izbjegavanje specifičnih ilegalnih aktivnosti i za podržavanje određenih moralnih principa, osobito onih koji povisuju osobno ponašanje i poboljšavaju međuljudske odnose.

Istražiti: koliko je potpisnica etičkog kodeksa HGK (a s obzirom na ukupan broj aktivnih poslovnih subjekata u RH), izraziti u %

ZADATAK: