258
dr.sc. Živko Kondić Projekt provodi: Strojarska i prometna škola Varaždin Engleski i njemački u strojarstvu i prometu interaktivno - EDSIPI@ i suradnici: Jadranka Bakula, Darko Bobek, Tanja Frketić ulaganje u budućnost W h a t ? W a s ? Š t o ?

dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

  • Upload
    others

  • View
    6

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

dr.sc. Živko Kondić

Projekt provodi: Strojarska i prometna škola Varaždin

Engleski i njemački u strojarstvu i prometu interaktivno - EDSIPI@

i suradnici:Jadranka Bakula, Darko Bobek, Tanja Frketić

ulaganje u budućnost

What?

Was?Što?

dr.s

c. Ž

ivko

Kon

dić

S

TRO

JAR

STVO

ZA

STR

AN

I JEZ

IK U

STR

UC

I

Page 2: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

prof. dr. sc. Živko Kondić i suradnici

Darko Bobek, mag. ing. strojarstva

Tanja Frketić, dipl. ing. strojarstva

Jadranka Bakula, dipl. ing. strojarstva

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK PRIRUČNIK

ZA IZRADU NASTAVNIH MATERIJALA ZA STRANI JEZIK U STRUCI U OBRAZOVNOM SEKTORU STROJARSTVO

ENGLESKI I NJEMAČKI JEZIK

U STROJARSTVU I PROMETU INTERAKTIVNO -EDSIPI@

Projekt provode:

Zagreb, rujan 2015.

Page 3: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

II STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

Impresum

Autor: Živko Kondić, dipl. ing.

i suradnici: Darko Bobek, mag. ing. strojarstva Tanja Frketić, dipl. ing. Jadranka Bakula, dipl. ing

Naslov: Strojarstvo za strani jezik

Priručnik za izradu nastavnih materijala za strani jezik u struci u obrazovnom sektoru strojarstvo

Recenzenti: Damir Mađerić, viši predavač Željko Mezga, dipl. ing. stroj. Lektorica: Nevenka Mitrović, prof. Nakladnik: Strojarska i prometna škola Varaždin Varaždin, Hallerova aleja 3/A Naslovna stranica: Željko Prstec Tisak: Kerschoffset

Ovaj priručnik izrađen je kao dio projekta koji je sufinancirala Europska unija. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Strojarske i prometne škole i partnera.

CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000917638.

ISBN 978-953-98871-5-3 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK, e-knjiga (pdf).

Page 4: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK III

Predgovor

Ovaj priručnik izrađen je u sklopu projekta „Engleski i njemački u strojarstvu i prometu interaktivno EDSIP@“ s ciljem uvođenja nastavnog predmeta Strani jezik u struci kao izbornog ili fakultativnog predmeta za učenike koji se obrazuju za zanimanja: strojarski računalni tehničar, tehničar za vozila i vozna sredstva te automehaničar u području strojarstva. Napisan je na hrvatskom jeziku s ciljem da se koristi kao stručni materijal tijekom konačnog oblikovanja Priručnika na stranom jeziku.

Za izradu Priručnika korištena je Metodologija i predmetni kurikul kojeg je izradila skupina stručnjaka metodičara u suradnji s predstavnicima poslodavaca i nastavnicima strukovnih predmeta. Nastavne lekcije oblikovane su tako da tekst bude edukativan, razumljiv i zanimljiv te odgovarao nastavnim cjelinama i temama navedenim u predmetnom kurikulu.

Nadamo se da će ovaj materijal napisan hrvatskim standardnim jezikom poslužiti za kvalitetniju izradu i oblikovanje konačnog Priručnika koji će se koristiti za izvođenje nastave Strani jezik u struci. Trebao bi koristiti i nastavnicima koji obrazuju učenike za navedena zanimanja i na taj način prihvaćaju izazove modernog poučavanja, kojim doprinose podizanju razina usvojenih znanja i vještina, ne samo učeničkih, nego i vlastitih.

Autor

Page 5: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

IV STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

Izvadci iz recenzija

„Priručnik za izradu nastavnih materijala za Strani jezik u struci u obrazovnom sektoru strojarstva pisan je u skladu sa zadanom općom koncepcijom i uz uvažavanje iskazanih potreba realnog sektora, učenika i nastavnika.

Svojim sadržajem u potpunosti odgovara predmetnom kurikulumu za nastavni predmet Strani jezik u struci za zanimanje strojarski računalni tehničar, tehničar za vozila i vozna sredstva i za zanimanje automehatroničar.

Struktura i forma sadržaja prilagođena je svrsi tako da se Priručnik može koristiti kao predložak za izradu multimedijalnog nastavnog materijala potrebnog u izvođenju nastave stranog jezika u struci. Osim toga, Priručnik može biti koristan izvor sadržaja strojarske struke pri različitim načinima stjecanja znanja kako u formalnom tako i neformalnom, odnosno informalnom razvoju sposobnosti zainteresiranih osoba tijekom cjeloživotnog učenja.

Predloženi Priručnik ocjenjujem iznimno korisnim za primjenu zbog toga što će povećati komunikacijske sposobnosti učenika na stranom jeziku u struci i time ih učiniti konkurentnijim na globaliziranom tržištu rada.“

Željko Mezga, dipl. ing. strojarstva

„Sadržaj rukopisa je iznesen vrlo pregledno, jasno i jezgrovito, i prilagođen je za nastavne potrebe. Upotrebom dijaloga i dodavanjem zanimljivosti, autor uspijeva razbiti monotoniju tehničkog izričaja sadržaja i zainteresirati čitatelja za samostalno produbljivanje znanja iz pojedinih oblasti strojarstva. Pravilnom i pravovremenom upotrebom ilustracija i tablica autor čini tekst potpuno razumljivim, kako čitatelju koji već ima neka predznanja iz područja strojarstva, tako i čitatelju koji se prvi puta sreće s opisanim pojmovima.“

Interpretacija sadržaja čini ovaj rukopis podesnim da služi kao podloga za izradu priručnika: „Strani jezik u struci“. Recenzent smatra da rukopis u potpunosti odgovara namijenjenoj svrsi te da se bez ograničenja može koristiti kao nastavni materijal za izradu priručnika…“

Damir Mađerić, viši predavač

Page 6: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK V

POPIS NASTAVNIH CJELINA, LEKCIJA I ZANIMANJA

NASTAVNA CJELINA

Br. Lekcije (Nastave

teme)

NAZIV LEKCIJE - NASTAVNE TEME

STROJARSKI RAČUNALNI

TEHNIČAR

TEHNIČAR ZA VOZILA I

VOZNA SREDSTVA

AUTOMEHA-

TRONIČAR 1.

RAZ 2.

RAZ 3.

RAZ 4.

RAZ 1.

RAZ 2.

RAZ 3.

RAZ 4.

RAZ 1.

RAZ 2.

RAZ 3.

RAZ

TEHNIČKI CRTEŽ

L1 Vrste crta i crteža X X

L2 Tehničke krivulje i kotiranje X X

L3 Mjerila i dokumentiranje X X

L4 Općenito o crtama, crtežima, krivuljama, kotama i mjerilima

X

MJERENJE L5 Osnovne i izvedene mjerne jedinice X X X

L6 Mjerenje i označavanje oblika, položaja i kvalitete

X X X

TEHNIČKI MATERIJALI

L7 Općenito o tehničkim materijalima u strojarstvu

X X

L8 Svojstva nekih tehničkih materijala X X

L9 Čelik i označavanje čelika X X

L10 Obojeni metali, nemetali i sinterirani materijali

X X

L11

Općenito o tehničkim materijalima u strojarstvu, svojstva, označavanje čelika, obojeni metali, nemetali i sinterirani materijali

X

TEHNOLOŠKI

POSTUPCI

L12 Lijevanje i vrste ljevova X X

L13 Ručna obrada odvajanjem čestica; podjela, ocrtavanje i obilježavanje, rezni alati

X X

L14 Ručna obrada odvajanjem čestica; sječenje, piljenje, turpijanje, bušenje, grecanje i izrada navoja

X X X

L15 Vrste strojne obrade: tokarenje, glodanje, blanjanje, bušenje, provlačenje i brušenje

X X X

L16 Sredstva za hlađenje, ispiranje i podmazivanje

X X

L17 Fine obrade metala X

OBRADA LIMA I

PROFILA L18 Rezanje, ravnanje, savijanje, probijanje i

previjanje lima. X

SPAJANJE MATERIJALA

L19 Spajanje materijala: vrste, spajanje vijcima i maticama, spajanje zaticima, klinovima i spojkama

X

L20 Spajanje zakivanjem i lemljenjem X

L21 Spajanje zavarivanjem X X X

L22 Greške pri zavarivanju X X

L23 Spajanje lijepljenjem X

STANDARDI U

TEHNIČKOM CRTANJU

L24 Pojam presjeka, vrste, označavanje i šrafiranje

X X

L25 Izrada i prikaz detalja na nacrtima X X

L26 Kvaliteta obrađene površine, hrapavost i označavanje

X

L27 ISO sustav tolerancija X X

ELEMENTI STROJEVA

L28 Elementi strojeva, namjena i podjela X

L29 Elemenati strojeva za nerastavljive spojeve

X X

L30 Elemenati strojeva za rastavljive spojeve

X X

L31 Elementi strojeva za kružno gibanje i prijenos snage

X X

L32 Elementi strojeva za pretvaranje gibanja X

TOPLINSKA OBRADA L33 Općenito o toplinskoj obradi, podjela i

parametri X X

ZAŠTITA POVRŠINA L34 Korozija metala, pojam, podjela, opis

oblika korozije i osnovni postupci zaštite X X

Page 7: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

VI STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

OBRADA DEFORMACIJOM L35

Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje

X

SASTAVLJANJE PROIZVODA L36 Postupci pripreme, operacije i proces

sastavljanja X X

ODRŽAVANJE VOZILA

L37 Vozačka i prometna dozvola X

L38 Osnovna dokumentacija za servis i popravak vozila

X

L39 Uređaji za mjerenje i testiranje vozila X

L40 Tehnički pregled i servis vozila X

L41 Zaštita na radu i zaštita okolišapri popravku vozila

X

KONTROLA I POPRAVAK MEHANIKE MOTORA

L42 Dijagnostika motora i uloga senzora i aktuatora

X

L43 Kontrola i popravak razvodnog mehanizma i sustava za dovod goriva

X

L44 Kontrola i popravak sustava za podmazivanje,hlađenje i ispušnog sustava

X

L45 Goriva za motorna vozila X

OSNOVE KONSTRUIRANJA

PROIZVODA L46 Projektiranje i konstruiranje proizvoda X

ISPITIVANJE MATERIJALA L47 Statička i dinamička ispitivanja X

TEHNOLOŠKA DOKUMENTACIJA

L48 Proces razrade tehnološkog procesa X

L49 Tehnološka dokumentacija X

L50 Vremena izrade u proizvodnji X

ALATI I NAPRAVE

L51 Pojam alata i naprava, podjele X

L52 Opis osnovnih alata i nekih naprava X

L53 Mjerni alati X

PNEUMATIKA L54 Osnove pneumatike X X

L55 Izvršni i upravljački elementi pneumatike

X X

PRIJENOSNICI SNAGE

L56 Prijenosnici snage na cestovnim vozilima; spojka, mjenjač i diferencijal

X X

L57 Prijenosnici snage na željezničkim vozilima; mehanički, hidraulični i električni

X

MOTORI S UNUTARNJIM IZGARANJEM

L58 Otto motor, princip rada i karakteristike X

L59 Diesel motor, princip rada i karakteristike

X

L60 Klipni mehanizam i blok motora X X

L61 Dijelovi i sustavi motora X X X

L62 Otto i diesel motor X X

HIDRAULIKA L63 Osnove hidraulike X X X

L64 Izvršni i upravljački elementi hidraulike X X

PARNI I TOPLOVODN

I KOTLOVI L65

Parni i toplovodni kotlovi; vrste, glavni dijelovi i pomoćni uređaji kotlovskih postrojenja

X

UREĐAJI I INSTALACIJE ZA GRIJANJE

L66 Osnovne tehnike grijanja (pojedinačna, centralna i daljinska)

X

UREĐAJI ZA PROVJETRAVANJE I

KLIMATIZACIJU L67 Osnove klimatizacije i ventilacije X

POSLOVNA KOMUNIKACIJA

L68 Poslovni dopis X

L69 Osnovni dokumenti materijalnog i financijskog poslovanja

X X

KAROSERIJA VOZILA L70 Vrste i materijali za izradu karoserije X X

OVJES VOZILA L71 Vrste ovjesa, opruge i prigušivači

vibracija X X

SUSTAVI UPRAVLJANJA

VOZILOM L72 Vrste i konstrukcijski dijelovi sustava za

upravljanje X X

KOTAČI I PNEUMATICI L73 Osovine i ležajevi na kotačima, gume i

oznake na gumama X X

Page 8: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK VII

OPREMA NA MOTORNIM

VOZILIMA L74

Električna i sigurnosna oprema, brzinomjer i brojač, registrator vožnje, zaključavanje vozila, protuprovalni sustav, navigacijski sustav, zračni jastuk, zatezač pojasa i uređaj za klimatizaciju

X X

KOČNICE NA VOZILIMA

L75 Uloga i vrsta kočnica i vrste kočnih sustava

X X

L76 Osnovni dijelovi kočnih sustava i pomoćni uređaji pri kočenju

X X

ODRŽAVANJE VOZILA

L77 Sustav održavanja vozila: koncepcija, organizacijai tehnologija

X

L78 Osnovno održavanje vozila X

L79 Alati i oprema za održavanje vozila X

KONTROLA I POPRAVAK

SUSTAVA ZA OPSKRBU

ENERGIJOM I STARTNI SUSTAV

L80 Opis, funkcioniranje i održavanje akumulatora

X

L81 Opis generatora i startera i njihovo održavanje

X

KONTROLA I POPRAVAK SUSTAVA

VOZNE NAPRAVE I KOČENJA

L82 Elektronički regulacijski sustav X

L83 Geometrija voznog mehanizma X

Page 9: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

VIII STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

SADRŽAJ L1: Vrste crta i crteža ......................................................................................................... 2

L2: Tehničke krivulje i kotiranje ............................................................................................. 3

L3: Mjerila i dokumentiranje ................................................................................................. 5

L4: Općenito o crtama, crtežima, krivuljama, kotama i mjerilima ........................................................ 7

L5: Osnovne i izvedene mjerne jedinice ..................................................................................... 9

L6: Mjerenje i označavanje oblika, položaja i kvalitete .................................................................. 12

L7: Općenito o tehničkim materijalima u strojarstvu ..................................................................... 15

L8: Svojstva nekih tehničkih materijala ................................................................................... 17

L9: Čelik i označavanje čelika ............................................................................................. 20

L10: Obojeni metali, nemetali, sinterirani materijali ..................................................................... 22 L11: Općenito o tehničkim materijalima u strojarstvu, svojstva, označavanje čelika, obojeni metali, nemetali i

sinterirani materijali ......................................................................................................... 25

L12: Lijevanje i vrste ljevova .............................................................................................. 29

L13: Ručna obrada odvajanjem čestica: podjela, ocrtavanje i obilježavanje, rezni alati .............................. 31

L14: Ručna obrada odvajanjem čestica: sječenje, piljenje, turpijanje, bušenje, grecanje i izrada navoja ............ 33

L15: Vrste strojne obrade: tokarenje, glodanje, blanjanje, bušenje, provlačenje i brušenje ........................... 37

L16: Sredstva za hlađenje, ispiranje i podmazivanje ..................................................................... 41

L17: Fine obrade metala .................................................................................................... 42

L18: Rezanje, ravnanje, savijanje, probijanje i previjanje lima .......................................................... 44

L19: Spajanje materijala: vrste, spajanje vijcima i maticama, spajanje zaticima, klinovima i spojkama ............ 47

L20: Spajanje zakivanjem i lemljenjem ................................................................................... 50

L21: Spajanje zavarivanjem ................................................................................................ 53

L22: Greške pri zavarivanju ................................................................................................ 56

L23: Spajanje lijepljenjem .................................................................................................. 58

L24: Pojam presjeka, vrste, označavanje i šrafiranje ..................................................................... 60

L25: Izrada i prikaz detalja na nacrtima ................................................................................... 63

L26: Kvaliteta obrađene površine, hrapavost i označavanje ............................................................. 65

L27: ISO sustav tolerancija ................................................................................................. 67

Page 10: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK IX

L28: Elementi strojeva, namjena i podjela ................................................................................ 70

L29: Elementi strojeva za nerastavljive spojeve .......................................................................... 73

L30: Elementi strojeva za rastavljive spojeve ............................................................................. 75

L31: Elementi strojeva za kružno gibanje i prijenos snage .............................................................. 78

L32: Elementi strojeva za pretvaranje gibanja ............................................................................ 81

L33: Općenito o toplinskoj obradi, podjela i parametri .................................................................. 84

L34: Korozija metala, pojam, podjela, opis oblika korozije i osnovni postupci zaštite ................................ 86

L35: Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje .............. 89

L36: Postupci pripreme, operacije i proces sastavljanja .................................................................. 92

L37: Vozačka i prometna dozvola ......................................................................................... 94

L38: Osnovna dokumentacija za servis i popravak vozila ............................................................... 97

L39: Uređaji za mjerenje i ispitivanje vozila ............................................................................ 100

L40: Tehnički pregled i servis vozila .................................................................................... 104

L41: Zaštita na radu i zaštita okoliša pri popravku vozila .............................................................. 106

L42: Dijagnostika motora i uloga senzora i aktuatora .................................................................. 109

L43: Kontrola i popravak razvodnog mehanizma i sustava za dovod goriva ......................................... 112

L44: Kontrola i popravak sustava za podmazivanje, hlađenje i ispušnog sustava ................................... 118

L45: Goriva za motorna vozila ........................................................................................... 121

L46: Projektiranje i konstruiranje proizvoda ............................................................................ 123

L47: Statička i dinamička ispitivanja .................................................................................... 125

L48: Proces razrade tehnološkog procesa ............................................................................... 128

L49: Tehnološka dokumentacija ......................................................................................... 130

L51: Vremena izrade u proizvodnji ...................................................................................... 133

L51: Pojam alata i naprava, podjele ...................................................................................... 135

L52: Opis osnovnih alata i nekih naprava ............................................................................... 137

L53: Mjerni alati ........................................................................................................... 140

L54: Osnove pneumatike ................................................................................................. 144

L55: Izvršni i upravljački elementi pneumatike ......................................................................... 148

L56: Prijenosnici snage na cestovnim vozilima; spojka, mjenjač i diferencijal ...................................... 153

L57: Prijenosnici snage na željezničkim vozilima; mehanički, hidraulični i električni .............................. 155

Page 11: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

X STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

L58: Otto motor, princip rada i karakteristike ........................................................................... 157

L59: Diesel motor, princip rada i karakteristike ........................................................................ 161

L60: Klipni mehanizam i blok motora ................................................................................... 164

L61: Dijelovi i sustavi motora ............................................................................................ 167

L62: Otto i diesel motor ................................................................................................... 170

L63: Osnove hidraulike ................................................................................................... 174

L64: Izvršni i upravljački elementi hidraulike .......................................................................... 176

L65: Parni i toplovodni kotlovi; vrste, glavni dijelovi i pomoćni uređaji kotlovskih postrojenja ................... 180

L66: Osnovne tehnike grijanja (pojedinačna, centralna i daljinska) ................................................... 182

L67: Osnove klimatizacije i ventilacije .................................................................................. 185

L68: Poslovni dopis ....................................................................................................... 187

L69: Osnovni dokumenti materijalnog i financijskog poslovanja ..................................................... 190

L70: Vrste i materijali za izradu karoserije .............................................................................. 193

L71: Vrste ovjesa, opruge i prigušivači vibracija ....................................................................... 196

L72: Vrste i konstrukcijski dijelovi sustava za upravljanje ............................................................ 199

L73: Osovine i ležajevi na kotačima, gume i oznake na gumama ..................................................... 201 L74: Električna i sigurnosna oprema; brzinomjer i brojač, registrator vožnje, zaključavanje vozila, protuprovalni

sustav, navigacijski sustav, zračni jastuk, zatezač pojasa i uređaj za klimatizaciju .................................. 204

L75: Uloga i vrsta kočnica, vrste kočnih sustava ....................................................................... 208

L76: Osnovni dijelovi kočnih sustava i pomoćni uređaji pri kočenju ................................................. 210

L77: Sustav održavanja vozila: koncepcija, organizacija, i tehnologija............................................... 213

L78: Osnovno održavanje vozila ......................................................................................... 216

L79: Alati i oprema za održavanje vozila ............................................................................... 220

L80: Opis, funkcioniranje i održavanje akumulatora ................................................................... 224

L81: Opis generatora i startera i njihovo održavanje ................................................................... 225

L82: Elektronički regulacijski sustav .................................................................................... 228

L83: Geometrija voznog mehanizma .................................................................................... 230

POPIS POJMOVA ........................................................................................................ 233

LITERATURA ............................................................................................................ 242

Page 12: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 1

STROJARSTVOZA

STRANIJEZIK

Page 13: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

2 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

2

L1: Vrste crta i crteža

Nastavna cjelina:SRT-1-1/TVVS-1-1 Oznaka lekcije:ZNT-L1

Vrste crta Sva pravila tehničkog crtanja propisana su ISO normama. Vrste crta propisane su normom ISO 128. Prema toj normi svaka crta, u strojarskom tehničkom crtanju, ima:

naziv i oznaku (vrsta crte) oblik širinu primjenu

Najgrublja podjela crta je na široke i uske crte. Na crtežima se koristi dva stupnja širine crta čiji je odnos 2:1. Standardne širine crta su 0,25; 0,35; 0,5; 0,7; 1,0; 1,4 i 2,0. U tablici dolje prikazane su mjere širokih crta izvučenih širinom 0,5 mm i uskih crta izvučenih širinom 0,25 mm.One se najčešće koriste u izradi učeničkih radova. Prikaz širokih i uskih crta koje se koriste u izradi tehničkog crteža

Široka crta Uska crta oznaka oblik naziv oznaka oblik naziv

A široka puna B uska puna E široka isprekidana

C uska puna

prostoručna

H

uska crta-točka-crta, a široka na

krajevima i mjestima promjene

smjera

D uska puna ravna cik-cak

F uska isprekidana

G uska crta-točka-crta

J široka crta-točka-crta K uska crta-dvije

točke-crta Vrste crteža

Postoje različite vrste crteža, a svaki od njih izrađuje se s određenim ciljem. Crtež mora prikazati na jednostavan i razumljiv način rješenje određenog tehničkog problema. Na jednom crtežu nije moguće prikazati sve značajke tehničkog predmeta na jednostavan i razumljiv način pa se izrađuje više vrsta crteža. Svakim od njih prikazuju se karakteristične značajke predmeta važne za određenu fazu stvaranja predmeta, funkcioniranje predmeta, uporabnu dozvolu predmeta i slično. Tehnički crteži dijele se: prema sadržaju, namjeni, načinu prikazivanja, tehnici izrade i načinu proizvodnje. Ipak, osnovna i najznačajnija podjela crteža je prema sadržaju.Dijelimo ih na:

sastavni (montažni, sklopni) radionički (detaljni)

Sastavni crtež prikazuje međusobni odnos dijelova u sklopu ili proizvodu i način njihovog zajedničkog funkcioniranja.

3

Sastavni crtež ventila

Sastavni, sklopni ili montažni crtež ventila:

1 – tijelo 2 – sjedište 3 – tanjur 4 – vreteno 5 – kolo 6 – čep (glava) 7 – matica 8 – brtvenica 9 – brtva 10 – brtva

Radionički crtež je crtež jednog predmeta sa svim potrebnim podacima za proizvodnju. Ti podaci se odnose na oblik, dimenzije, materijal, vrstu obrade, hrapavost i slično. Pitanja 1. Čime je definirana crta prema normi ISO 128? 2. Navedite vrste crta koje se koriste u tehničkom crtanju. 3. Navedite osnovnu podjelu tehničkih crteža.

Ključni pojmovi u lekciji široka i uska crta Crte koje se koriste u tehničkom crtanju.

sastavni crtež Prikazuje međusobni odnos dijelova u sklopu ili proizvodu i način njihovog zajedničkog funkcioniranja.

radionički crtež Crtež jednog predmeta sa svim potrebnim podacima za proizvodnju. Ti podaci se odnose na oblik, dimenzije, materijal, vrstu obrade, hrapavost i slično

L2: Tehničke krivulje i kotiranje

Nastavna cjelina:SRT-1-1/TVVS-1-1 Oznaka lekcije:ZNT-L2

Tehničke krivulje

Strojni dijelovi, zbog svoje funkcionalnosti i estetike, moraju biti raznih oblika i dimenzija. Uvijek moraju imati matematički definirani oblik kako bi se što lakše izradili i kontrolirali. Stoga se oblik ili kontura strojnih dijelova izvodi dužinama i različitim poznatim krivuljama. Najčešće korištene krivulje za konstrukciju strojnih dijelova su kružnica i kružni luk. Osim njih, koriste se još: elipsa, hiperbola, parabola, cikloida, evolventa, sinusoida i zavojnica.

Page 14: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 3

3

Sastavni crtež ventila

Sastavni, sklopni ili montažni crtež ventila:

1 – tijelo 2 – sjedište 3 – tanjur 4 – vreteno 5 – kolo 6 – čep (glava) 7 – matica 8 – brtvenica 9 – brtva 10 – brtva

Radionički crtež je crtež jednog predmeta sa svim potrebnim podacima za proizvodnju. Ti podaci se odnose na oblik, dimenzije, materijal, vrstu obrade, hrapavost i slično. Pitanja 1. Čime je definirana crta prema normi ISO 128? 2. Navedite vrste crta koje se koriste u tehničkom crtanju. 3. Navedite osnovnu podjelu tehničkih crteža.

Ključni pojmovi u lekciji široka i uska crta Crte koje se koriste u tehničkom crtanju.

sastavni crtež Prikazuje međusobni odnos dijelova u sklopu ili proizvodu i način njihovog zajedničkog funkcioniranja.

radionički crtež Crtež jednog predmeta sa svim potrebnim podacima za proizvodnju. Ti podaci se odnose na oblik, dimenzije, materijal, vrstu obrade, hrapavost i slično

L2: Tehničke krivulje i kotiranje

Nastavna cjelina:SRT-1-1/TVVS-1-1 Oznaka lekcije:ZNT-L2

Tehničke krivulje

Strojni dijelovi, zbog svoje funkcionalnosti i estetike, moraju biti raznih oblika i dimenzija. Uvijek moraju imati matematički definirani oblik kako bi se što lakše izradili i kontrolirali. Stoga se oblik ili kontura strojnih dijelova izvodi dužinama i različitim poznatim krivuljama. Najčešće korištene krivulje za konstrukciju strojnih dijelova su kružnica i kružni luk. Osim njih, koriste se još: elipsa, hiperbola, parabola, cikloida, evolventa, sinusoida i zavojnica.

Page 15: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

4 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

4

Prikaz različitih tehničkih krivulja:

kružnica

elipsa

hiperbola

Parabola

cikloida

evolventa

sinusoida

zavojnica

Kotiranje

Oblik strojnog dijela, prikazan tehničkim crtežom, nije dovoljan za njegovu izradu. Na crtežu moraju biti jasno naznačene mjere koje taj dio mora imati. One se unose na točno propisan način, postupkom koji se zove kotiranje. Kotiranje je unošenje mjera i znakova prema kojima će se prikazani dio izraditi. Stoga je kotiranje veoma važan i odgovoran posao u procesu izrade tehničkog crteža. Pogreška u koti uzrokovat će pogrešku izrađenog dijela jer on mora biti izrađen prema crtežu. U tehničkom crtežu elementi kota su standardizirani, a to su:

pomoćne mjerne crte mjernice sa strelicama kotni brojevi posebni znakovi pokazne crte

2 x 45o

100

kotni broj posebni

strelica mjernica ili kotna crta

pomoćna mjerna crta

pokazna crta

Predmet (strojni dio)

8

Kotiranje Kotiranje je unošenje mjera i znakova prema kojima će se prikazani predmet izraditi. Stoga je kotiranje važan i odgovoran posao u procesu izrade tehničkog crteža. Nastala pogreška u koti uzrokovat će pogrešku izrađenog dijela. U tehničkom crtežu elementi kota su standardizirani, a to su:

pomoćne mjerne crte mjernice sa strelicama kotni brojevi posebni znakovi pokazne crte

Mjerilo Omjer između predmeta prikazanog na crtežu i predmeta u prirodnoj veličini zove se mjerilo. Crtati u mjerilu znači stvarne dimenzije predmeta umanjiti ili uvećati ovisno o mjerilu crtanja. Kao primjer, protumačimo oznaku mjerila 1:5.

Mjerilo 1 : 5

crtaći papir priroda

1 mm na papiru odgovara 5 mm u prirodi, što znači da je predmet umanjen pet puta. U oznaci mjerila prvi broj se odnosi na crtaći papir, a drugi na predmet u prirodi.

Predmet prikazan u različitim mjerilima (umanjenom, prirodnom i uvećanom)

2 x 45o

100

kotni broj posebnistrelica mjernica

ili

pomoćna mjerna crta

pokazna crta

Predmet (strojni

kotna crta

dio)

5

Pitanja 1. Koje se sve tehničke krivulje koriste za konstrukciju strojnih dijelova? 2. Što je kotiranje? 3. Navedite elemente kota.

Korisni linkovi http://www.neodidacta.com/

Ključni pojmovi u lekciji

tehnička krivulja Neprekinuta linija koja se koristi za konstrukciju strojnih dijelova, predmeta, tehničkih artefakata i sl.

kotiranje Unošenje mjera i znakova prema kojima će se prikazani dio izraditi. elementi kote Elementi od kojih se sastoji kota.

L3: Mjerila i dokumentiranje

Nastavna cjelina:SRT-1-1/TVVS-1-1 Oznaka lekcije:ZNT-L3

Mjerila

Za predmete koji su nacrtani u jednakoj veličini kao što su u prirodi kažemo da su nacrtani u naravnoj ili prirodnoj veličini. Ima predmeta koji su takve veličine da se ne mogu nacrtati na crtaćem papiru, npr. vozilo, stoga se moraju crtati umanjeno. Postoje također predmeti koji su presitni da bi se mogli jasno prikazati, npr. dijelovi ručnog sata pa se moraju crtati uvećano. Ako se predmet ne može nacrtati u prirodnoj veličini, crta se prema potrebi - umanjeno ili uvećano. Omjer između predmeta prikazanog na crtežu i predmeta u prirodnoj veličini zove se mjerilo. Crtati u mjerilu znači stvarne dimenzije predmeta umanjiti ili uvećati ovisno o mjerilu crtanja. Kao primjer, protumačimo oznaku mjerila 1:5.

Mjerilo 1 : 5

crtaći papir priroda

1 mm na papiru odgovara 5 mm u prirodi, što znači da je predmet umanjen pet puta. U oznaci mjerila prvi broj se odnosi na crtaći papir, a drugi na predmet u prirodi.

Page 16: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 5

5

Pitanja 1. Koje se sve tehničke krivulje koriste za konstrukciju strojnih dijelova? 2. Što je kotiranje? 3. Navedite elemente kota.

Korisni linkovi http://www.neodidacta.com/

Ključni pojmovi u lekciji

tehnička krivulja Neprekinuta linija koja se koristi za konstrukciju strojnih dijelova, predmeta, tehničkih artefakata i sl.

kotiranje Unošenje mjera i znakova prema kojima će se prikazani dio izraditi. elementi kote Elementi od kojih se sastoji kota.

L3: Mjerila i dokumentiranje

Nastavna cjelina:SRT-1-1/TVVS-1-1 Oznaka lekcije:ZNT-L3

Mjerila

Za predmete koji su nacrtani u jednakoj veličini kao što su u prirodi kažemo da su nacrtani u naravnoj ili prirodnoj veličini. Ima predmeta koji su takve veličine da se ne mogu nacrtati na crtaćem papiru, npr. vozilo, stoga se moraju crtati umanjeno. Postoje također predmeti koji su presitni da bi se mogli jasno prikazati, npr. dijelovi ručnog sata pa se moraju crtati uvećano. Ako se predmet ne može nacrtati u prirodnoj veličini, crta se prema potrebi - umanjeno ili uvećano. Omjer između predmeta prikazanog na crtežu i predmeta u prirodnoj veličini zove se mjerilo. Crtati u mjerilu znači stvarne dimenzije predmeta umanjiti ili uvećati ovisno o mjerilu crtanja. Kao primjer, protumačimo oznaku mjerila 1:5.

Mjerilo 1 : 5

crtaći papir priroda

1 mm na papiru odgovara 5 mm u prirodi, što znači da je predmet umanjen pet puta. U oznaci mjerila prvi broj se odnosi na crtaći papir, a drugi na predmet u prirodi.

Page 17: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

6 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

6

Predmet prikazan u različitim mjerilima (umanjenom, prirodnom i uvećanom

Mjere predmeta ispisane na crtežu, bez obzira na mjerilo crteža, uvijek se odnose na mjere u prirodi. Dokumentiranje

Da bi se složeni predmeti mogli prikazati na razumljiv i prihvatljiv način, treba ih organizirati na temelju međusobne povezanosti u logičke i sadržajne cjeline. Osnovna informacijska cjelina koja sadrži međusobno logički povezan skup informacija o tehničkom predmetu naziva se dokumentom. Dokument može sadržavati informacije predstavljene u slikovnom ili tekstovnom obliku. Skup svih važnih dokumenta o nekom predmetu naziva se tehnička dokumentacija. Tekstualni dio tehničke dokumentacije predstavljaju:

tehnički opis tehničko-ekonomsko obrazloženje obvezni proračuni naputci za rukovanje naputci za ispitivanje i održavanje popis opreme troškovnici

Slikovni dio tehničke dokumentacije predstavljaju različite vrste tehničkih crteža. Prema tome, dokumentiranje je proces koji se koristi za službenu pohranu konačnog rješenja proizvoda. Pitanja 1. Što je mjerilo? 2. Zašto se pri tehničkom crtanju moraju primjenjivati različita mjerila? 3. Što je dokument, tehnička dokumentacija i dokumentiranje?

Ključni pojmovi u lekciji

mjerilo Omjer između predmeta prikazanog na crtežu i predmeta u prirodnoj veličini.

dokument Osnovna informacijska cjelina koja sadrži međusobno logički povezan skup informacija o tehničkom predmetu.

tehnička dokumentacija Skup svih važnih dokumenta o nekom predmetu.

dokumentiranje Proces koji se koristi za službenu pohranu konačnog rješenja proizvoda.

Page 18: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 7

7

L4: Općenito o crtama, crtežima, krivuljama, kotama i mjerilima

Nastavna cjelina:A-1-1 Oznaka lekcije:L4

Općenito o crtama

Najgrublja podjela crta je na široke i uske. Na crtežima se koristi dva stupnja širine crta čiji je odnos 2:1. Standardne širine crta su 0,25; 0,35; 0,5; 0,7; 1,0; 1,4 i 2,0. U tablici dolje prikazane su mjere širokih crta izvučenih širinom 0,5 mm i uskih crta izvučenih širinom 0,25 mm. Te se širine najčešće koriste u izradi učeničkih radova. Prikaz širokih i uskih crta koje se koriste u izradi tehničkog crteža

Široka crta Uska crta oznaka oblik naziv oznaka oblik naziv

A široka puna B uska puna E široka isprekidana

C uska puna

prostoručna

H

uska crta-točka-crta, a široka na

krajevima i mjestima promjene

smjera

D uska puna ravna cik-cak

F uska isprekidana

G uska crta-točka-crta

J široka crta-točka-crta K uska crta-dvije

točke-crta Općenito o crtežima

Osnovna i najznačajnija podjela crteža je prema sadržaju :

sastavni (montažni, sklopni) radionički (detaljni)

Sastavni crtež prikazuje međusobni odnos dijelova u sklopu ili proizvodu i način njihovog zajedničkog funkcioniranja. Radionički crtež je crtež jednog predmeta sa svim potrebnim podacima za proizvodnju. Ti podaci se odnose na oblik, dimenzije, materijal, vrstu obrade, hrapavost i slično. Općenito o krivuljama

Oblik svakog predmeta se izvodi dužinama i različitim krivuljama koje imaju matematički definirani oblik kako bi se predmet što lakše izradio i kontrolirao. Najčešće korištene krivulje za konstrukciju predmeta su kružnica i kružni luk. Prikaz kružnice i kružnog luka:

Kružnica

Kružni luk

Page 19: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

8 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

8

Kotiranje Kotiranje je unošenje mjera i znakova prema kojima će se prikazani predmet izraditi. Stoga je kotiranje važan i odgovoran posao u procesu izrade tehničkog crteža. Nastala pogreška u koti uzrokovat će pogrešku izrađenog dijela. U tehničkom crtežu elementi kota su standardizirani, a to su:

pomoćne mjerne crte mjernice sa strelicama kotni brojevi posebni znakovi pokazne crte

Mjerilo Omjer između predmeta prikazanog na crtežu i predmeta u prirodnoj veličini zove se mjerilo. Crtati u mjerilu znači stvarne dimenzije predmeta umanjiti ili uvećati ovisno o mjerilu crtanja. Kao primjer, protumačimo oznaku mjerila 1:5.

Mjerilo 1 : 5

crtaći papir priroda

1 mm na papiru odgovara 5 mm u prirodi, što znači da je predmet umanjen pet puta. U oznaci mjerila prvi broj se odnosi na crtaći papir, a drugi na predmet u prirodi.

Predmet prikazan u različitim mjerilima (umanjenom, prirodnom i uvećanom)

2 x 45o

100

kotni broj posebnistrelica mjernica

ili

pomoćna mjerna crta

pokazna crta

Predmet (strojni

Page 20: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 9

9

Mjere predmeta ispisane na crtežu, bez obzira na mjerilo crteža, uvijek se odnose na mjere u prirodi. Pitanja 1. Navedite vrste crta koje se koriste u tehničkom crtanju. 2. Navedite osnovnu podjelu tehničkih crteža. 3. Što je kotiranje? 4. Što je mjerilo?

Ključni pojmovi u lekciji široka i uska crta Crte koje se koriste u tehničkom crtanju.

sastavni crtež Prikazuje međusobni odnos dijelova u sklopu ili proizvodu i način njihovog zajedničkog funkcioniranja.

radionički crtež Crtež jednog predmeta sa svim potrebnim podacima za proizvodnju. Ti podaci se odnose na oblik, dimenzije, materijal, vrstu obrade, hrapavost i slično

kotiranje To je unošenje mjera i znakova prema kojima će se prikazani dio izraditi.

elementi kote Elementi od kojih se sastoji kota.

mjerilo Omjer između predmeta prikazanog na crtežu i predmeta u prirodnoj veličini.

L5: Osnovne i izvedene mjerne jedinice

Nastavna cjelina:SRT-1-2/TVVS-3-1/A-1-1 Oznaka lekcije:ZNT-L05

Osnovne i izvedene mjerne jedinice Jedan od vrlo važnih događaja u povijesti čovječanstva početak je brojanja i mjerenja. Brojanje i mjerenje služilo je ljudima za što bolje međusobno razumijevanje i izmjenu podataka o materijalnom svijetu. To se moglo ostvariti samo ako su takve podatke iskazivali na način da ih svi razumiju – mjernim jedinicama. Kao mjerne jedinice prvobitno su korišteni dijelovi ljudskog tijela (deset prstiju, palac, lakat, pedalj, vlas…), no ubrzo je uočeno da veliki broj mjernih jedinica nije prikladan za primjenu. Zbog toga su se tijekom povijesti razvijali i unaprjeđivali različiti sustavi mjernih jedinica.

Primjeri etalona iz povijesti

Međunarodni sustav jedinica, kakvog danas poznajemo, počeo se razvijati prije nekoliko stoljeća u Francuskoj definiranjem jedinice duljine i jedinice mase (tada težine). Obje jedinice definirane su na temelju prirodnih činjenica te je za njih izrađen etalon. Etalon je mjera koja je pažljivo izrađena s najvećom mogućnom točnošću od materijala koji ne podliježe promjenama tijekom vremena. Šezdesetih

Page 21: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

10 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

10

godina prošlog stoljeća definiran je današnji Međunarodni SI sustav mjernih jedinica kojeg su prihvatile gotovo sve zemlje svijeta, a sastoji se od sedam osnovnih jedinica.

Međunarodni SI sustav jedinica Rd. br.: Fizikalne veličine Osnovna jedinica SI

Naziv Naziv Znak 1. duljina metar m 2. masa kilogram kg 3. vrijeme sekunda s 4. jakost električne struje amper A 5. termodinamička temperatura kelvin K 6. množina (količina) tvari mol mol 7. svjetlosna jakost kandela cd

Sve ostale mjerne jedinice koje se koriste u svakodnevnoj upotrebi, pa tako i u tehnici, sastoje se od osnovnih mjernih jedinica. Takve jedinice nazivamo izvedenim jedinicama. One se dobivaju množenjem i/ili dijeljenjem osnovnih jedinica. Npr., jedinica za brzinu je m/s jer je brzina put prijeđen u jedinici vremena. Neke od izvedenih jedinica imaju i svoja imena. Zanimljivo, jedna takva jedinica za magnetsku indukciju dobila je ime po hrvatskom znanstveniku i inovatoru Nikoli Tesli (Tesla, znak - T). Ipak, neke jedinice koje nisu dio Međunarodnog SI sustava jedinica pokazale su se kao praktične pa se i dalje koriste. One spadaju u kategoriju iznimno dopuštenih jedinica izvan Međunarodnog SI sustava jedinica, npr.: sat. minuta, milja, litra, hektar itd. Decimalne mjerne jedinice U praksi, osobito inženjerskoj, često se raspolaže s vrlo velikim ili malim veličinama. Tada se, zbog praktičnosti, osnovnim jedinicama dodaju prefiksi. Ovakve jedinice nazivamo decimalnim mjernim jedinicama.

Prefiksi za tvorbu decimalnih mjernih jedinica Naziv Znak Faktor Brojevna vrijednost tera T 109 1 000 000 000 mega M 106 1 000 000 kilo k 103 1000 hekto h 102 100 deka da 101 10 deci d 10-1 0,01 centi c 10-2 0,01 mili m 10-3 0,001 mikro μ 10-6 0,000 001 nano n 10-9 0,000 000 001

Pitanja 1. Što je mjerenje? 2. Što je mjerna jedinica? 3. Kako nazivamo sustav mjernih jedinica koji je prihvaćen u gotovo svim zemljama svijeta? 4. Koliko ima osnovnim mjernih jedinica u SI sustavu mjernih jedinica? 5. Kakve su to izvedene mjerne jedinice? 6. Čemu služe prefiksi za tvorbu decimalnih jedinica?

Page 22: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 11

11

Mjerenje

mjerni instrument

objekt mjerenja

rezultat mjerenja

Prikaz mjernih rezultata

23,15 mm =0,02315 m

1a= 100 m2

1 l = 1 dm3

brojčana veličina

prefiks decimalne mjerne jedinice

osnovna mjerna jedinica

iznimno dopuštena mjerna jedinica izvan SI izvedena mjerna jedinica

Zanimljivost U zemljama engleskog govornog područja, osim Međunarodnog SI sustava jedinica, na snazi su još dva sustava:

1. US Customary System 2. British Imperial System.

Neke od mjernih jedinica iz navedenih sustava često se upotrebljavaju u strojarskoj struci. Npr., jedinica duljine inch (25,4 mm) često se koristi kod oznaka cijevi i cijevnih navoja. Zanimljivo, ova se mjerna jedinica mijenjala kroz povijest, a prema dostupnim podacima prvi ju je definirao engleski kralj Edward II kao tri zrna ječma postavljena u niz. Korisni linkovi http://www.dzm.hr/ http://http://www.bipm.org/

=23,15 mm

Page 23: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

12 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

12

Ključni pojmovi

mjerna jedinica Mjerna jedinica je veličina definirana i prihvaćena dogovorom s kojom uspoređujemo druge istovrsne fizikalne veličine.

sustav mjernih jedinica Sustav mjernih jedinica čine više dogovorenih mjernih jedinica kojima se prikazuju tražene fizikalne veličine.

etalon Etalon je mjera koja je pažljivo izrađena s najvećom mogućnom točnošću od materijala koji ne podliježe promjenama tijekom vremena.

SI sustav mjernih jedinica Međunarodni SI sustav mjernih jedinica je sustav čija je uporaba zakonom propisana u gotovo svim državama svijeta.

izvedena jedinica Mjerne jedinice koje se sastoje od osnovnih mjernih jedinica.

decimalne mjerne jedinice Decimalne mjerne jedinice su višekratnici ili nižekratnici osnovnih mjernih jedinica.

L6: Mjerenje i označavanje oblika, položaja i kvalitete

Nastavna cjelina: SRT-1-2/A-1-1 Oznaka lekcije: ZNT-L06

Označavanje oblika i položaja Za ispravnu funkciju strojnog elementa ponekad je potrebno odrediti i prostorne tolerancije. One su vezane za odstupanje dijela strojnog elementa od teorijskog geometrijskog oblika. Tolerancije oblika i položaja nekog predmeta ili strojnog elementa određuju područje unutar kojeg se taj element mora nalaziti. Svrha ovih tolerancija je funkcionalnost i izmjenjivost strojnih dijelova, tj. ekonomičnija proizvodnja. Tolerancije oblika Tolerancije oblika odnose se na odstupanje strojnog elementa od točnog geometrijskog oblika ili njegovog referentnog elementa, tj. osnovice (brid, kružnica, profil, ploha). Spomenuti referentni element predstavlja geometrijski oblik koji služi kao polazna osnovica tolerancije.

Tolerancije oblika Vrsta Simbol

PRAVOCRTNOST

RAVNOST

Page 24: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 13

13

KRUŽNOST

CILINDRIČNOST

OBRIS

PLOHA

Tolerancije položaja Tolerancije položaja odnose se na odstupanja u međusobnom odnosu dvaju ili više elemenata (npr. središnjica, ploha i sl.). Takva su odstupanja moguća u svim smjerovima i navode se apsolutnim vrijednostima.

Tolerancije položaja Vrsta Simbol

USPOREDNOST

OKOMITOST

NAGIB

SMJEŠTAJ

KONCENTRIČNOST

SIMETRIČNOST

UDAR

Kvaliteta obrađene površine Površine strojnih dijelova prikazane su na crtežima potpuno glatkim i geometrijski idealnim. Pri izradi strojnih elemenata na tim površinama zbog vibracija, nesavršenosti alata, svojstva materijala i drugih utjecaja- nastaju nepravilnosti. Skup tih neravnina, tj. izbočina i udubljenja koje čine reljef površine

Page 25: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

14 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

14

nazivamo hrapavost. Kako pojedini strojni elementi ili dijelovi elemenata zahtijevaju određenu kvalitetu površine da bi bili funkcionalni, tj. upotrebljivi, na tehničkim nacrtima, označavaju se i kvalitete površina cijelog ili dijela strojnog elementa. Ovisno o zahtjevima, kvaliteta obrađene površine označava se različitim parametrima i dopunskim oznakama. Primjer označavanja kvalitete obrađene površine

dopušteni svi postupci obrade obrada skidanjem strugotine obrada bez skidanja strugotine

a – parametar hrapavosti Ra/razred hrapavosti N b – postupak obrade c – referentna dužina d – smjer prostiranja neravnina e – dodatak za strojnu obradu f – simbol i vrijednost nekog drugog korištenog parametra hrapavosti

Mjerenje oblika, položaja i kvalitete obrađene površine Kako se dimenzije predmeta izrađenog prema određenim tolerancijama mjere prikladnim mjerilima, tako se kontroliraju i tolerancije oblika, položaja i kvaliteta obrađene površine, uvijek kada su označene na tehničkoj dokumentaciji. Ova mjerenje puno su složenija od klasičnih operacija mjerenja duljina, mase itd. Izvode se na specijalnim mjernim uređajima ili u kombinaciji više mjernih uređaja i pomoćnih elemenata. Danas se većina mjerenja na strojnim elementima, uključujući i mjerenja oblika i položaja, izvodi na suvremenim koordinatnim uređajima. To su mjerni uređaji koji služe za prostorno mjerenje u x, y, i z osi, a primjenjuju se kod mjerenja složenih geometrija strojnog elementa te omogućuju mjerenje duljine, kutova, oblika, položaja itd. Ovakvi mjerni uređaji podržani su računalom, a preko optičkih, mehaničkih ili laserskih ticala vrše mjerenja na strojnim elementima.

Suvremeni koordinatni uređaj za mjerenje – mjerenje bloka motor, mjerenje kvalitete površine

Pitanja 1. Čemu služe tolerancije oblika i položaja? 2. Što predstavlja tolerancija oblika? 3. Što predstavlja tolerancija položaja? 4. Zašto je važna kvaliteta obrađene površine? 5. Kako se kontroliraju mjere oblika, položaja i hrapavosti površine?

Page 26: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 15

15

Ključni pojmovi

tolerancije oblika Tolerancije oblika odnose se na odstupanje strojnog elementa od točnog geometrijskog oblika ili njegovog referentnog elementa.

tolerancije položaja Tolerancije položaja odnose se na odstupanja u međusobnom odnosu dvaju ili više elemenata (npr. središnjica, ploha i sl.).

referentni element Referentni element predstavlja geometrijski oblik koji služi kao polazna osnovica tolerancije.

hrapavost Hrapavost čini reljef površine, tj. sve neravnine (izbočenja i udubljena) koje se nalaze na površini.

L7: Općenito o tehničkim materijalima u strojarstvu

Nastavna cjelina: SRT-1-3/TVVS-1-2 Oznaka lekcije: ZNT-L07

O materijalima Razvoj materijala povezan je s razvojem čovječanstva i civilizacije. Kamen, drvo, kosti i slične materijale čovjekolika bića, a kasnije i čovjek, koristili su kao pomagala dok su skupljali i spremali hranu, u igri ili međusobnoj borbi. Razvojem civilizacije čovjek je sve više obrađivao i usavršavao prirodne materijale iz svog okruženja, pravio od njih alate, s ciljem da si olakša svakodnevne poslove. Otkrivanju novih materijala, njihovoj primjeni i obradi , a ponajviše značaju svjedoče i nazivi pojedinih povijesnih razdoblja: kameno doba, bakreno doba, željezno doba itd.

Primjeri materijala i alata iz kamenog i brončanog doba

Tehnički materijali Materijalima nazivamo čvrste tvari od kojih se nešto izrađuje ili od kojih je nešto sastavljeno te im daje određena kemijska i fizikalna svojstva. Tvari ( supstance ), su svaki sređeni oblik materije. Koja je razlika među pojmovima? Materijalima smatramo samo one tvari koje se pogodnim postupcima mogu oblikovati u željene geometrijske oblike.

Page 27: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

16 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

16

Dakle, tehnički materijali su materijali od kojih se izrađuju tehnički proizvodi i posjeduju određene kombinacije svojstava koja još nazivamo tehničkim svojstvima. Mogu se prerađivati nekim od dostupnih tehnologija obrade, a pristupačni su i cijenom. Kako je navedeno, materijali se razvijaju tisućama godina. Pojedini događaji kroz povijest potaknuli su intenzivniji razvoj materijala (npr. ratovi, svemirska istraživanja i sl..), ali značajan rast istraživanja na području tehničkih materijala bilježi se od 40-tih godina 20. stoljeća. Danas se smatra da postoji više od 100 000 različitih vrsta materijala. Ipak, svi ti materijali mogu se razvrstati u četiri glavne skupine:

1. Metali i legure 2. Polimerni materijali 3. Keramika i staklo 4. Kompoziti.

Metali i legure, odnosno kovine i slitine, su materijali s pravilnom kristalnom strukturom. Takva struktura im osigurava duktilnost, kovkost i čvrstoću. Uglavnom su i dobri vodiči temperature i elektriciteta. Polimerni materijali su materijali dobiveni miješanjem čistog polimera (polimerizata) s dodacima koji mu osiguravaju određena svojstva. Ova skupina tehničkih materijala odlikuje se malom gustoćom, izolacijskim svojstvima i obradom pri niskim temperaturama. U skupinu keramike i stakla spadaju materijali anorganskog podrijetla, a osnovna svojstva su im visoka tvrdoća i krhkost, niska žilavost te dobra eksploatacijska svojstva na povišenim temperaturama. Kao posebna skupina tehničkih materijala navodi se skupina kompozita. Kompoziti su sastavljeni od najmanje dvije vrste materijala iz prethodno navedenih skupina.

Metali i legure Polimerni materijali Tehnička keramika Kompoziti

Primjeri proizvoda iz pojedinih skupina materijala Pitanja 1. Čime je potaknut razvoj materijala? 2. Što je materijal? 3. Što je tvar? 4. Koje materijale smatramo tehničkim materijalima? 5. Koja je osnovna podjela tehničkih materijala?

Ključni pojmovi

materijal Materijali su čvrste tvari od kojih se nešto izrađuje ili od kojih je nešto sastavljeno te im daje određena kemijska i fizikalna svojstva.

tvar Tvar je svaki sređeni oblik materije.

tehnički materijal

tehnički materijal je onaj materijal od kojih se izrađuju tehnički proizvod i posjeduju kombinaciju povoljnih fizikalnih i kemijskih svojstava koje nazivamo tehničkim svojstvima. Takvi se materijali mogu dati obrađivati određenim tehnologijama obrade te su pristupačni cijenom.

Page 28: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 17

17

L8: Svojstva nekih tehničkih materijala

Nastavna cjelina: SRT-1-3/TVVS-1-2 Oznaka lekcije: ZNT-L08

Općenito o svojstvima materijala Pri konstruiranju svakog proizvoda važan korak je izbor materijala. Na taj izbor utječu mnogi čimbenici: geometrija i složenost proizvoda, uporabna svojstva, tehnološka svojstva, gospodarska svojstva itd.Neko svojstvo materijala se može definirati kao osobitost, tj. oznaka za razlikovanje koje pripada nekoj tvari (materijalu). Pored fizičkih i kemijskih svojstava, koje smatramo osnovnim svojstvima svih tvari, u strojarstvu su iznimno važne još dvije skupine svojstava materijala: mehanička svojstva i tehnološka svojstva. Fizikalna i kemijska svojstva materijala Fizikalnim i kemijskim svojstvima materijala smatra se skup karakteristika materije kojima se opisuju i proučavaju stanja i promjene stanja - sa i bez promjene tvari. Fizikalnim svojstvima pripadaju npr. gustoća, talište i skrutište, vrelište i kapljište, toplinska i električna vodljivost, boja magnetičnost itd. Kemijska svojstva odnose se na vanjske utjecaje koji nastoje tvar pretvoriti u neki drugi oblik, npr. utjecaj kiselina, lužina, agresivnih medija itd. Mehanička svojstva materijala Mehanička svojstva materijala mogu se definirati kao skup karakteristika materijalnih tijela koje definiraju njihovo ponašanje kod mehaničkog opterećenja. Kada govorimo o strojnim elementima, mehanička svojstva ne ovise isključivo o materijalu, nego i o geometriji strojnog elementa. Mehanička svojstva utvrđuju se različitim metodama ispitivanja, a u ovu skupinu spadaju svojstva materijala kao što su čvrstoća, statička i dinamička izdržljivost, žilavost, tvrdoća itd. Rezultati ispitivanja mehaničkih svojstava najčešće su temelj za odabir materijala i konstrukciju geometrije strojnih elemenata. Tehnološka svojstva materijala Tehnološka svojstva materijala daju opis ponašanja materijala prilikom njegove obrade te iz toga proizlazi njihova važnost. Svi se materijali ne obrađuju dovoljno dobro svim tehnologijama obrade pa nam ovi opisi (bilo kvalitativni ili kvantitativni) pomaži pri odabiru materijala ili tehnologije obrade. U ovu kategoriju svojstava materijala spadaju svojstva kao što su livljivost, zavarljivost, oblikovljivost, rezljivost, lemljivost, toplinska obradljivost i dr. Svojstva tehničkih materijala Smatra se da je danas u izboru materijala i konstrukciji proizvoda dostupno preko 100 000 različitih materijala. Među tolikim brojem postoji veliki broj materijala sa sličnim ili istim svojstvima. Upravo zbog toga su podijeljeni u osnovne skupine, prema nekim zajedničkim svojstvima. Ta su zajednička svojstva materijala najčešće rezultat kemijskog sastava materijala, mikrostrukturnog stanja i načina dobivanja.Materijale uglavnom dijelimo na metalne materijale, nemetalne i kompozite.

Page 29: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

18 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

18

Osnovne skupine metalnih materijala

Osnovne skupine nemetalnih materijala

Metalni materijali Zajednička karakteristika svih metalnih materijala je njihova kristalna struktura. Struktura ovih materijala sastoji se od kristala koji su građeni od velikog broja istih građevnih jedinica – ćelija. Takva unutrašnja pravilna građa daje im čitav niz karakteristika i svojstva po kojima se ovi materijali bitno razliku od ostalih tehničkih materijala. Uglavnom pokazuju dobru oblikovljivost ili sposobnost deformacije, vrlo dobra mehanička svojstva, dobro provode elektricitet i toplinu, neprozirni su, a obrađena površina daje karakterističan metalni sjaj.

Page 30: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 19

19

Polimerni materijali Polimerima se nazivaju sve prirodne i sintetske tvari i materijali kod kojih je osnovni sastojak sustav makromolekula (polimerne molekule). Kako se čisti polimeri (polimerizati) vrlo rijetko nalaze u tehničkoj primjeni, tehnički upotrebljivim polimernim materijalima smatramo tvari koje su građene od polimera. One uz polimer sadrže brojne dodatke, druge polimere ili materijale za poboljšavanje svojstava. Zajednička svojstva ovoj skupini tehničkih materijala je niska gustoća, dobra kemijska otpornost, vrlo mala električna vodljivost, fiziološka inertnost, lako se obrađuju, prigušuju vibracije itd. Konstrukcijska keramika Keramički materijali su anorganski materijali sastavljeni od metalnih i nemetalnih elemenata koji su međusobno spojeni određenim kemijskim vezama. Kao i metalni materijali, i ovi materijali najčešće imaju pravilnu kristalnu građu, a osnovna sirovina za izradu ovakvim materijala je prah visoke čistoće koji se dalje prerađuje posebnim postupcima. Kemijski sastav keramičkih materijala može biti vrlo jednostavan, ali i iznimno kompleksan pa se i svojstva ovih materijala mogu značajno razlikovati. Ipak, zajedničko je svim keramičkim materijalima da su vrlo tvrdi, ali i krhki, vrlo su dobri toplinski i električni izolatori.Imaju visoko talište, kemijski su iznimno postojani te zadržavaju neka važna mehanička svojstva i pri vrlo visokim temperaturama Kompozitni materijali Kompozitni materijali su materijali koji su dobiveni umjetnim spajanjem dvaju ili više različitih materijala s ciljem dobivanja materijala koji ima posebna svojstva. Ovim načinom dobivamo materijale koji imaju neobičnu kombinaciju svojstava, ali će naći svoju primjenu jer takvi prirodni materijali ne postoje. Kako se kompoziti sastoje od više različitih materijala, razlikujemo polimerne, keramičke i metalne kompozite.

Page 31: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

20 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

20

Isti strojni element napravljen od različitih materijala: metalni, keramički i polimerni kuglični ležaj Pitanja 1. Nabroji najvažnije skupine svojstava materijala u inženjerstvu. 2. Zašto su važna mehanička i tehnološka svojstva materijala? 3. Na koje važne skupine materijala dijelimo metalne i nemetalne materijale? 4. Usporedite metalne materijale sa polimernim materijalima i tehničkom keramikom?

Ključni pojmovi

mehanička svojstva materijala

Mehanička svojstva materijala mogu se definirati kao skup karakteristika materijalnih tijela koje definiraju njihovo ponašanje kod mehaničkog opterećenja.

tehnološka svojstva materijala Tehnološka svojstva materijala daju opis ponašanja materijala prilikom njegove obrade odabranim tehnologijama.

L9: Čelik i označavanje čelika

Nastavna cjelina: SRT-1-3/TVVS-1-2 Oznaka lekcije: ZNT-L09

O čeliku Čelik je legura željeza i ugljika čiji udio ne prelazi 2%. Uz ugljik, u čeliku se najčešće nalaze i manji postoci elemenata silicija i mangana koje smatramo pratiocima, nečistoće u obliku sumpora i fosfora i eventualni dodatak jednog ili više legirnih elemenata. Čelik se dobiva iz željezne rude procesima koji se odvijaju kroz nekoliko faza, a nakon toga se lijeva u kokile koje se postupcima oblikovanja deformiranjem -oblikuju u poluproizvode: limove, cijevi, profile trake, šipke itd.

Primjeri čeličnih poluproizvoda

Čelici su danas vrlo važan tehnički materijal i čine više od 50% ukupne proizvodnje svih tehničkih materijala ( više od 800 000 000 tona godišnje! )Imaju odličnu kombinaciju važnih mehaničkih i tehnoloških svojstava: čvrstoću, tvrdoću, žilavost, rezljivost, oblikovljivost, spojivost, mogućnost legiranja i promjene svojstava, i ne manje važno, relativno nisku cijenu.

Sistematizacija čelika S obzirom na značajan broj vrsta čelika, sistematizaciji čelika može se pristupiti s gledišta kemijskog sastava, mikrostrukture, proizvodnje, svojstva itd. Ipak, čelike najčešće dijelimo prema njihovoj namjeni.

Page 32: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 21

21

Podjela čelika prema namjeni

Konstrukcijski čelici Alatni čelici opći konstrukcijski čelik čelik povišene čvrstoće

ultračvrsti čelici čelici za cementiranje čelici za poboljšavanje

čelici za opruge čelici poboljšane rezljivosti korozijski postojani čelici

čelici za rad pri povišenim temperaturama čelici za rad pri sničenim temperaturama

vatrootporni čelici …

čelici za hladni rad čelici za topli rad brzorezni čelici

Označavanje čelika Sve vrste čelika, ovisno o vrsti norme, označene su slovima i brojkama. Danas se najčešće koriste oznake prema EN normama. EN propisuje označavanje čelika prema tri kategorije:

1. Označavanje čelika prema njihovoj namjeni i fizikalnim i mehaničkim svojstvima 2. Označavanje čelika prema kemijskom sastavu 3. Brojčano označavanje čelika.

Brojčano označavanje čelika poklapa se sa označavanjem čelika prema DIN standardima koji se vrlo često koriste u našim krajevima. I Hrvatska ima svoj način označavanja čelika. Te se oznake sastoji od 4 osnovne znamenke te po potrebi dvije dopunske. Oznake se dijele u dvije skupine: čelici garantirane i čelici negarantirane čistoće. Obzirom u koju skupinu čelik spada, iz njegove oznake može se očitati namjena, kemijski sastav ili mehanička svojstva. Osim navedenih standarda, često su u upotrebi oznake čelika, a i ostalih vrsta materijala, prema standardima drugih zemalja. Zbog toga su često u primjeni i usporedne tablice oznaka čelika prema raznim standardima.

Usporedne oznake čelika HRN EN W. Nr. DIN

Č0361 S235JRG2 1.0038 RSt 37-2 Č1530 C45 C45 1.0503 Č4580 X6 CrNi 18-10 X5 CrNi 18 9 1.4301

Primjeri usporednih oznaka često upotrebljavanih čelika različitih skupina

Pitanja 1. Što je to čelik? 2. Kako dijelimo čelik prema namjeni? 3. Koji se strandardi za označavanje čelika najčešće koriste?

Korisni linkovi https://www.cen.eu http://www.din.de/ http://www.hzn.hr

Page 33: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

22 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

22

Ključni pojmovi u lekciji

čelik

Čelik je legura željeza i ugljika čiji udio ne prelazi preko 2%. Uz ugljik, u čeliku se najčešće nalaze i manji postoci elemenata silicija i mangana koje smatramo pratiocima, nečistoće u obliku sumpora i fosfora i eventualni dodatak jednog ili više legirnih elemenata.

označavanje čelika označavanje prema EN, HRN i DIN normama

L10: Obojeni metali, nemetali, sinterirani materijali

Nastavna cjelina:SRT-1-3/TVVS-1-2 Oznaka lekcije:ZNT-L10

Obojeni metali Metali se dijele na legure na bazi željeza i obojene metale. U prvu skupinu spadaju čelik i ljevovi na bazi željeza, a sve ostale metale smatramo obojenim metalima. Obojene metale najčešće dijelimo u tri skupine:

1. Teški obojeni metali 2. Laki obojeni metali 3. Plemeniti obojeni metali.

Metalni materijali

bakar

olovo

aluminij

čelični lijev

mjed

cink

Obojeni metali i legure na bazi obojenih metala redovito su skuplji i od legura na bazi željeza. Zbog toga se upotrebljavaju za posebne namjene, tj. kada njihova svojstva mogu doprinijeti funkcionalnosti predmeta. Teški obojeni metali U skupinu teških obojenih metala spadaju bakar, nikal, cink, olovo, kositar, krom, vanadij, wolfram itd. Neki od navedenih materijala koriste se kao čisti, neki u legurama, a neki samo kao legirni elementi. Svima je zajedničko da imaju gustoću veću od 5000 kg/m3, dok su istovremeno tališta ovih materijala znatno različita. Najčešći teški obojeni metal koji se primjenjuje u tehnici je - bakar. Bakar se koristi kao čisti metal – tehnički bakar, ali vrlo ozbiljnu primjenu imaju i legure na bazi bakra – bronce i mjedi. Nadalje, veliki značaj ima i nikal. Nikal se koristi vrlo često kao legirni element, ali u tehnici ozbiljnu primjenu imaju i legure na bazi nikla, s vrlo dobrim eksploatacijskim svojstvima na visokim temperaturama.

Page 34: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 23

23

Kovanica od 1 € - izrađena od legure na bazi bakra i nikla

Laki obojeni metali U lake obojene metale svrstavamo aluminij, magnezij, titan, berilij, litij i sl. Primjenu u tehnici nalaze zbog male gustoće što rezultira manjom konstrukcijskom masom. Najčešće primjenjiv laki obojeni metal je aluminij. Baš kao i bakar, nalazi primjenu kao čisti tehnički metal, ali još više kao legura u kombinaciji s drugim elementima. Za razliku od aluminija, titan je element čija je ozbiljnija industrijska proizvodnja započela tek nakon II svjetskog rata. To je metal s vrlo dobrim omjerom gustoće i čvrstoće, visokim talištem i dobrim mehaničkim svojstvima.

SR – 71B Blackbird – zrakoplov izrađen uglavnom iz titanijevih legura

Nemetali Najpoznatija skupina nemetalnih materijala su polimerni materijali. Polimerni materijali su materijali čiji su bitni sastojci makromolekularni spojevi (prirodni i sintetski). Danas je na tržištu prisutan veliki broj polimernih materijala, ali ih možemo razvrstati u tri osnovne skupine:

1. Plastomeri 2. Duromeri 3. Elastomeri.

Plastomeri Plastomeri su polimerni materijali koji s povišenjem temperature mekšaju, postaju plastični i u tom se stanju mogu lako oblikovati i obrađivati. Hlađenjem plastomeri otvrdnjavaju te poprimaju oblik definiran u plastičnom stanju. Ovaj proces je moguće ponavljati, a omogućen je kroz fizikalne i kemijske veze u strukturi samog materijala. Duromeri Duromeri su polimerni materijali koji pri zagrijavanju ne mogu mekšati. Geometrija predmeta izrađenog od duromera mora se definirati pri samoj preradi materijala. Ova pojava je posljedica gusto prostorno umrežene strukture kakvu imaju ovi materijali

Page 35: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

24 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

24

Elastomeri Elastomeri su polimerni materijali koji zagrijavanjem mekšaju te imaju rahlo umreženu strukturu. Pokazuju izrazito gumielestično ponašanje, sve do temperature kada počinje raspad strukture. Osim tri osnovne skupine polimernih materijala ponekad se govori i o elastoplastomerima. Ova skupina materijala ima oblike prerade kao kod plastomera, uz izraženo svojstvo elastičnosti kao kod elastomera. Osim polimera u skupinu nemetalnih tehničkih materijala svrstavaju se drvo, staklo, abrazivni materijali itd. Drvo je prirodni konstrukcijski materijal koji se koristi u obrađenom ili neobrađenom stanju. Njegova primjena ovisi o vrsti, načinu obrade, zaštiti i sl. Staklom se smatra nekristalizirana tvar u amorfnom stanju. Dakle, tehnički gledano, staklo je pothlađena tekućina! Uz svojstva, kao što su odlična propustljivost svijetla, vrlo mala toplinska i električna vodljivost, kemijska otpornost te niz dostupnih tehnologija prerade i obrade, staklo čini važnu skupinu tehničkih materijala. Sinterirani materijali Sinteriranje je postupak spajanja čestica praha reakcijama u čvrstom stanju. Sinteriranjem se proizvode materijali od sastojaka koji se drugim tehnološkim postupcima ne daju spajati ili se spajaju vrlo teško. Mješavina sastojaka u obliku praha (veličina zrna 0,001 do 0,5 mm) najprije se stlači visokim tlakom u konačni oblik, a zatim se pri visokim temperaturama sinterira (difuzijski stopi). Kompletan postupak proizvodnje dijelova naziva se i metalurgija praha. Ovaj postupak najčešće se povezuje s proizvodnjom oksidne i neoksidne keramike. Ovom tehnologijom moguće je obrađivati široki spektar materijala. Pitanja 1. U koje tru osnovne skupine dijelimo obojene metale? 2. Nabrojite osnovne nemetalne materijale. 3. Kako dijelimo polimerne materijale? 4. Što je to sinteriranje?

Korisni linkovi http://www.onlinemetals.com/ http://dpg.fsb.hr

Ključni pojmovi

teški obojeni metali U skupinu teških obojenih metala spadaju bakar, nikal, cink, olovo, kositar, krom, vanadij, wolfram itd.

laki obojeni metali U lake obojene metale svrstavamo aluminij, magnezij, titan, berilij, litij i sl.

polimerni materijali Polimerni materijali su materijali čiji su bitni sastojci makromolekularni spojevi (prirodni i sintetski).

sinteriranje Sinteriranje je postupak spajanja čestica praha reakcijama u čvrstom stanju.

Page 36: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 25

25

L11: Općenito o tehničkim materijalima u strojarstvu, svojstva, označavanje čelika, obojeni metali, nemetali i sinterirani materijali

Nastavna cjelina:A-1-3

Oznaka lekcije:L11

Tehnički materijali Tehnički materijali su materijali od kojih se izrađuju tehnički proizvodi i posjeduju određene kombinacije svojstava koja još nazivamo i tehničkim svojstvima. Mogu se prerađivati nekim od dostupnih tehnologija obrade te su pristupačni cijenom. Svojstva materijala Pri konstruiranju svakog proizvoda važan korak je izbor materijala. Na izbor materijala utječu mnogi čimbenici: geometrija i složenost proizvoda te svojstva materijala. Neko svojstvo materijala se može definirati kao osobitost, tj. oznaka za razlikovanje koje pripada nekoj tvari (materijalu). Pored fizičkih i kemijskih svojstava materijala koje smatramo osnovnim svojstvima svih tvari, u strojarstvu su iznimno važne još dvije skupine svojstava materijala:

mehanička svojstva tehnološka svojstva.

Mehanička svojstva materijala mogu se definirati kao skup karakteristika materijalnih tijela koje definiraju njihovo ponašanje kod mehaničkog opterećenja. Kada govorimo o strojnim elementima, mehanička svojstva ne ovise isključivo o materijalu, nego i o geometriji strojnog elementa. Mehanička svojstva utvrđuju se različitim metodama ispitivanja, a u ovu skupinu spadaju svojstva materijala, kao što su: čvrstoća, statička i dinamička izdržljivost, žilavost, tvrdoća itd. Rezultati ispitivanja mehaničkih svojstava najčešće su temelj za odabir materijala i konstrukciju geometrije strojnih elemenata. Tehnološka svojstva materijala daju opis ponašanja materijala prilikom njegove obrade te iz njega proizlazi njihova važnost. Svi se materijali ne obrađuju dovoljno dobro svim tehnologijama obrade pa nam ovi opisi (bilo kvalitativni ili kvantitativni) pomaži pri odabiru materijala ili tehnologije obrade. U ovu kategoriju svojstava materijala spadaju: livljivost, zavarljivost, oblikovljivost, rezljivost, lemljivost, toplinska obradljivost i dr. Čelik Čelik je legura željeza i ugljika čiji udio ne prelazi 2%. Uz ugljik, u čeliku se najčešće nalaze i manji postoci elemenata silicija i mangana koje smatramo pratiocima, nečistoće u obliku sumpora i fosfora i eventualni dodatak jednog ili više legirnih elemenata. Čelik se dobiva iz željezne rude procesima koji se odvijaju kroz nekoliko faza, a nakon toga se lijeva u kokile koje se postupcima oblikovanja deformiranjem oblikuju u poluproizvode: limove, cijevi, profile trake, šipke itd. Čelici su danas vrlo važan tehnički materijal i čine više od 50% ukupne proizvodnje svih tehničkih materijala – više od 800 000 000 tona godišnje! Zašto? Čelici imaju odličnu kombinaciju važnih mehaničkih i tehnoloških svojstava: čvrstoću, tvrdoću, žilavost, rezljivost, oblikovljivost, spojivost, mogućnost legiranja i promjene svojstava i ne manje važno, relativno nisku cijenu.

Page 37: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

26 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

26

Čelični poluproizvodi

Podjela čelika prema namjeni Konstrukcijski čelici Alatni čelici

opći konstrukcijski čelik čelik povišene čvrstoće

ultračvrsti čelici čelici za cementiranje čelici za poboljšavanje

čelici za opruge čelici poboljšane rezljivosti korozijski postojani čelici

čelici za rad pri povišenim temperaturama čelici za rad pri sničenim temperaturama

vatrootporni čelici …

čelici za hladni rad čelici za topli rad brzorezni čelici

Označavanje čelika Sve vrste čelika, ovisno o vrsti norme, označene su slovima i brojkama. Danas se najčešće koriste oznake prema EN normama. EN propisuje označavanje čelika prema tri kategorije:

1. Označavanje čelika prema njihovoj namjeni i fizikalnim i mehaničkim svojstvima 2. Označavanje čelika prema kemijskom sastavu 3. Brojčano označavanje čelika.

Brojčano označavanje čelika poklapa se s označavanjem čelika prema DIN standardima koji se vrlo često koriste u našim krajevima. Hrvatska ima svoj način označavanja čelika. Te se oznake sastoje od četiri osnovne znamenke te, po potrebi, dvije dopunske. Oznake se dijele u dvije skupine: čelici garantirane i čelici negarantirane čistoće. Obzirom u koju skupinu čelik spada, iz njegove oznake može se direktno očitati namjena, kemijski sastav ili mehanička svojstva.

Usporedne oznake čelika HRN EN W. Nr. DIN

Č0361 S235JRG2 1.0038 RSt 37-2 Č1530 C45 C45 1.0503 Č4580 X6 CrNi 18-10 X5 CrNi 18 9 1.4301

Primjeri usporednih oznaka često upotrebljavanih čelika različitih grupa

Page 38: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 27

27

Obojeni metali Metali se dijele na legure na bazi željeza i obojene metale. U prvu skupinu spadaju čelik i ljevovi na bazi željeza, a sve ostale metale smatramo obojenim metalima. Obojene metale najčešće dijelimo u tri skupine:

1. Teški obojeni metali 2. Laki obojeni metali 3. Plemeniti obojeni metali.

Metalni materijali bakar

olovo

aluminij

čelični lijev

mjed

cink

Obojeni metali i legure na bazi obojenih metala redovito su skuplji od legura na bazi željeza. Zbog toga se upotrebljavaju za posebne namjene, tj. kada njihova svojstva mogu doprinijeti funkcionalnosti predmeta. Teški obojeni metali U skupinu teških obojenih metala spadaju bakar, nikal, cink, olovo, kositar, krom, vanadij, wolfram itd. Neki od navedenih materijala koriste se kao čisti, neki u legurama, a neki samo kao legirni elementi. Svima je zajedničko da imaju gustoću veću od 5000 kg/m3, dok su im tališta znatno različita. Najčešći teški obojeni metal koji se primjenjuje u tehnici je bakar. Koristi se kao čisti metal – tehnički bakar, ali vrlo ozbiljnu primjenu imaju i legure na bazi bakra – bronce i mjedi.Veliki značaj ima i nikal. On se koristi vrlo često kao legirni element, ali u tehnici ozbiljnu primjenu imaju i legure na bazi nikla s vrlo dobrim eksploatacijskim svojstvima na visokim temperaturama.

Kovanica od 1 € - izrađena od legure na bazi bakra i nikla

Laki obojeni metali U lake obojene metale svrstavamo aluminij, magnezij, titan, berilij, litij i sl. Primjenu u tehnici nalaze zbog male gustoće što rezultira manjom masom konstrukcije. Najčešće primjenjiv laki obojeni metal je aluminij. Baš kao i bakar, primjenjuje se kao čisti tehnički metal, ali još više kao legura u kombinaciji s drugim elementima. Za razliku od aluminija, titan je element čija je ozbiljnija industrijska proizvodnja započela tek nakon II. svjetskog rata. To je metal s vrlo dobrim omjerom gustoće i čvrstoće, visokim talištem i dobrim mehaničkim svojstvima.

Page 39: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

28 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

28

SR – 71B Blackbird – zrakoplov izrađen uglavnom iz titanijevih legura

Nemetali Najpoznatija skupina nemetalnih materijala su polimerni materijali. To su materijali čiji su bitni sastojci makromolekularni spojevi (prirodni i sintetski). Na tržištu je danas prisutan veliki broj polimernih materijala, ali generalno ih možemo svrstati u tri osnovne skupine:

1. Plastomeri 2. Duromeri 3. Elastomeri.

Platomeri Plastomeri su polimerni materijali koji s povišenjem temperature mekšaju, postaju plastični i u tom se stanju mogu lako oblikovati i obrađivati. Hlađenjem plastomeri otvrdnjavaju te poprimaju oblik definiran u plastičnom stanju. Ovaj proces je moguće ponavljati, a omogućen je zbog fizikalnih i kemijskih veza u strukturi ovog materijala Duromeri Duromeri su polimerni materijali koji pri zagrijavanju ne mogu mekšati. Geometrija predmeta izrađenog od duromera mora se definirati pri samoj preradi materijala. Ova pojava je posljedica gusto prostorno umrežene strukture kakvu imaju ovi materijali. Elastomeri Elastomeri su polimeri materijali koji zagrijavanjem mekšaju te imaju rahlo umreženu strukturu. Pokazuju izrazito gumielestično ponašanje, sve do temperature kod koje počinje raspad strukture. Osim navedene tri osnovne skupine polimernih materijala ponekad se govori i o elastoplastomerima. Ova skupina materijala ima oblike prerade kao kod plastomera, uz izraženo svojstvo elastičnosti kao kod elastomera. Osim polimera u skupinu nemetalnih tehničkih materijala svrstavaju se drvo, staklo, abrazivni materijali itd. Drvo je prirodni konstrukcijski materijal koji se koristi u obrađenom ili neobrađenom stanju. Njegova primjena ovisi o vrsti, načinu obrade, zaštiti i sl. Staklom se smatra nekristalizirana tvar u amorfnom stanju. Dakle, tehnički gledano, staklo je pothlađena tekućina! Uz svojstva, kao što su: odlična propustljivost svijetla, vrlo mala toplinska i električna vodljivost, kemijska otpornost te niz dostupnih tehnologija prerade i obrade, staklo čini važnu skupinu tehničkih materijala. Sinterirani materijali Sinteriranje je postupak spajanja čestica praha reakcijama u čvrstom stanju. Sinteriranjem se proizvode materijali od sastojaka koji se drugim tehnološkim postupcima ne daju spajati ili se spajaju vrlo teško. Mješavina sastojaka u obliku praha (veličina zrna 0,001 do 0,5 mm) najprije se stlači visokim tlakom u

Page 40: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 29

29

konačni oblik, a zatim se, pri visokim temperaturama, sinterira (difuzijski stopi). Kompletan postupak proizvodnje dijelova naziva se i metalurgija praha. Ovaj postupak najčešće se povezuje s proizvodnjom oksidne i neoksidne keramike, ali ovom tehnologijom moguće je obrađivati široki spektar materijala. Pitanja 1. Što su to tehnički materijali? 2. Pored fizikalnih i kemijskih, koja su osnovna svojstva tehničkih materijala? 3. Što je čelik? 4. Nabrojite neke obojene metale? 5. Koja je najpoznatija skupina nemetalnih materijala? 6. Kakvi su to sinterirani materijali?

Ključni pojmovi

tehnički materijali

Tehnički materijali su oni materijali od kojih se izrađuju tehnički proizvodi i posjeduju određene kombinacije svojstava koja još nazivamo i tehničkim svojstvima, a mogu se prerađivati nekim od dostupnih tehnologija obrade te su pristupačni cijenom.

čelik Čelik je legura željeza i ugljika čiji udio ne prelazi preko 2%.

teški obojeni metali U skupinu teških obojenih metala spadaju bakar, nikal, cink, olovo, kositar, krom, vanadij, wolfram itd.

laki obojeni metali U lake obojene metale svrstavamo aluminij, magnezij, titan, berilij, litij i sl.

polimerni materijali Polimerni materijali su materijali čiji su bitni sastojci makromolekularni spojevi (prirodni i sintetski).

sinteriranje Sinteriranje je postupak spajanja čestica praha reakcijama u čvrstom stanju.

L12: Lijevanje i vrste ljevova

Nastavna cjelina:SRT-1-4/TVVS-1-4 Oznaka lekcije:ZNT-L12

Lijevanje i vrste ljevova

Lijevanje je tehnologija oblikovanja predmeta od metala. Postupak se sastoji od taljenja metala, ulijevanja u kalup pod utjecajem gravitacijske ili neke druge sile te skrućivanja. Kalupna šupljina oblikuje odljevak (proizvod lijevanja).

Postupak lijevanja

Page 41: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

30 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

30

Ljevaonica je pogon opremljen za: proizvodnju kalupa taljenje i obradu taline provođenje postupka lijevanja čišćenje i obradu odljevka antikorozivnu zaštitu

Radnik koji radi u ljevaonici naziva se ljevač. S obzirom na složenost konstrukcije odljevka, kalupi mogu biti otvoreni (za jednostavne odljevke) i zatvoreni (za složene odljevke). Neki kalupi se upotrebljavaju samo jednom pa se nazivaju jednokratni, a neki se upotrebljavaju više puta pa se nazivaju stalni kalupi.

Otvoreni kalup

Zatvoreni kalup

Klasifikacija procesa lijevanja metala

Lijevanje u jednokratne kalupe Lijevanje u stalne kalupe lijevanje u pješčani kalup lijevanje u školjkasti kalup lijevanje u puni kalup točni (precizni) lijev lijevanje u kalupe od gipsa lijevanje u keramičke kalupe vakuumsko kalupljenje pijeska

kokilni ili gravitacijski lijev tlačni lijev centrifugalni lijev

Osnovna obilježja kalupa

kalup (gornjak + donjak) kalupnik – posuda, okvir razdjelna linija – linija

koja razdvaja gornjak i donjak

model – kalupna šupljina jezgra – oblikuje

unutrašnjost odljevka uljevni sustav – čaška,

spust, razvodnik, ušće pojilo – izvor taline kako

bi se nadoknadio materijal jer tijekom skrućivanja dolazi do smanjena volumena

Metali od kojih se lijevaju predmeti (odljevci) se nazivaju ljevovi.

RAZVODNIK

UŠĆE

Page 42: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 31

31

Vrste (željeznih) ljevova su: sivi lijev žilavi (nodularni) lijev tvrdi lijev kovkasti (temper) lijev čelični lijev

Pitanja 1. Što je lijevanje? 2. Kakvi mogu biti kalupi za lijevanje? 3. Nabrojite vrste ljevova.

Ključni pojmovi lijevanje Tehnologija oblikovanja predmeta od metala. talina Rastaljeni metal. lijev Metal od kojeg se lijevaju predmeti (odljevci). odljevak Proizvod lijevanja. kalup Model prema kojem odljevak dobiva oblik.

L13: Ručna obrada odvajanjem čestica: podjela, ocrtavanje i obilježavanje, rezni alati

Nastavna cjelina: SRT-1-4/TVVS-1-3

Oznaka lekcije: ZNT-L13

Ručna obrada odvajanjem čestica Obrada materijala skidanjem česticaje proces obrade materijala kada se sa sirovca odvaja višak materijala lomljenjem sitnih dijelova (čestica) za dobivanje željenog oblika, dimenzija i kvalitete površine strojnog dijela prema zadanoj tehničkoj dokumentaciji. Obrada materijala odvajanjem čestica dijeli se na:

ručnu obradu odvajanjem čestica strojnu obradu odvajanjem čestica.

Za ručnu obradu skidanjem čestica upotrebljavaju se razni alati kao što su sjekači, pile, turpije i sl., no bez obzira radi li se o ručnim ili strojnim reznim alatima, zajednički su im sljedeći zahtjevi:

malo djelovanje otpora materijala na alat dugi vijek trajanja alata zadovoljavajuća kvaliteta obrađene površine kratko vrijeme obrade

Ocrtavanje i obilježavanje Ocrtavanje je proces kojim se stvarna mjera s crteža prenosi na predmet obrade. Ovaj proces prethodi procesima ručne, ali ponekad i strojne obrade. Proces sličan ocrtavanju je i obilježavanje. Obilježavanje najčešće služi za označavanje mjesta provrta, linija obrade ili kontrolnih točaka.

Page 43: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

32 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

32

Primjeri alata za ocrtavanje i obilježavanje:

šestar

visinomjer/d

ržač crtaće

igle

kutomj

er

crtaća

igla

ravnal

o

kutnik

kutnik

za određivanje središta/osi

točkalo

šiljci za

stezanje

Page 44: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 33

33

Rezni alati Rezni alat je alat (sredstvo) kojim ručno ili strojno obrađujemo materijal. Ovi alati razvijali su se kroz cijelu povijest čovječanstva, od kamenih oštrica do suvremenih reznih alata za obradu na CNC strojevima i obradnim centrima. U strojarskoj struci danas ih dijelimo u tri osnovne skupine:

1. alati za sječenje (noževi na škarama, žigovi i matrice na štancama…) 2. alati za odvajanje čestica (tokarski noževi, glodala, svrdla…) 3. alati za odnošenje (elektrode za elektroerozionu obradu…)

Načelno, svaki se rezni alat sastoji od reznog dijela i držača. Svaka ručna ili strojna obrada zahtijeva karakteristične rezne alate, no kod svih alata zajedničko je to da njegove karakteristike ponajviše zavise o geometriji alata i materijalu izrade. Pitanja 1. Koja je osnovna podjela obrade materijala skidanjem čestica? 2. Što je to ocrtavanje, a što obilježavanje? 3. Nabrojite neke alate za ocrtavanje i obilježavanje. 4. O čemu ovise karakteristike reznog alata?

Ključni pojmovi

obrada materijala skidanjem čestica

Obrada materijala skidanjem čestica je proces u kojem se odvajanjem čestica materijala površinskog sloja obradka dobiva oblik, dimenzije i kvaliteta tražena tehničkom dokumentacijom.

ručna obrada odvajanjem čestica

Proces obrade u kojem do odvajanja čestica, dolazi uz primjenu ljudske sile i ručnih alata.

strojna obrada odvajanjem čestica

Proces obrade u kojem se odvajanje čestica, izvodi se na alatnom stroju s unaprijed definiranim alatima.

ocrtavanje Ocrtavanje je proces kojim se stvarna mjera sa crteža prenosi na predmet obrade.

obilježavanje Obilježavanje je proces koji služi za označavanje mjesta provrta, linija obrade ili kontrolnih točaka.

rezni alat Rezni alat je alat (sredstvo) kojim ručno ili strojno obrađujemo materijal skidanjem čestica.

L14: Ručna obrada odvajanjem čestica: sječenje, piljenje, turpijanje, bušenje, grecanje i izrada navoja

Nastavna cjelina: SRT-1-4/TVVS-1-4

Oznaka lekcije: ZNT-L14

Sječenje Sječenje je ručna obrada koju izvodimo alatom kojeg nazivamo sjekačem. Baš kao i svi alati za obradu odvajanjem čestica, tako i ovaj , ima oštricu u obliku klina. Geometrija te oštrice, kao i geometrija cijelog alata, ovisi o materijalu koji se obrađuje. Sječenje spada u grubu obradu, a izvodi se samo kada druge vrste obrade nisu prikladne ili izvedive.

Page 45: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

34 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

34

Primjeri sjekača različitih geometrija oštrice

Piljenje Piljenje je obrada materijala odvajanjem čestica koji se obavlja alatom kojemu je osnovni dio list pile ili kružna pila, a služi za odsijecanje ili dijeljenje materijala. Piljenje se izvodi ručno ili strojno. Alat za izvođenje ručnog piljena naziva se ručna lučna pila. Za vrijeme procesa piljenja zupci prodiru u materijal i odnose čestice materijala. Odvajanje čestica i proces rada potpomognut je geometrijom zuba lista pile i položajem zuba. Ručna lučna pila

rukohvat

okvir

čvrsti držač lista

list pile

natezni držač lista

Turpijanje Ručni alati za izvođenje obrade turpijanja – turpije, jedan su od najstarijih poznatih ručnih alata. Iako se pouzdano zna da su ih koristili i Rimljani prije više od 2000 godina i bez obzira na značajan razvoj tehnologije obrade odvajanjem čestica, ovi alati su i danas prisutni i nezamjenjivi u svim metaloprerađivačkim radionicama. Obrada turpijanjem služi za izradu različitih oblika na metalnim, plastičnim drvenim i ostalim materijalima. Turpije se izrađuju kao grube, polugrube i fine, različitih nazubljenja i različitih oblika poprečnih presjeka. Posebna vrsta turpija koje se koriste pri obradi mekših materijala nazivaju se rašpe. Njihova je specifičnost netipičan nasjek , tj. geometrija oštrice. Turpijanje, kao i prethodne obrade odvajanjem čestica, osim u ručnom, može se izvoditi i u strojnom obliku.

Page 46: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 35

35

Turpije različitih oblika i geometrije rezne oštrice

Geometrije oštrice kod raše i turpije

Bušenje Bušenje je obrada odvajanjem čestica u svrhu izrada provrta koji kasnije služe za spajanje, vođenje, montažu i ostale namjene. To je obrada koja se najčešće koristi kao strojna obrada, a moguće ju je izvesti na različitim strojevima. Kod ručne obrade izvodi se ručnim bušilicama, pri čemu alat vrši glavno gibanje, a obradak miruje. Osnovni alat kod izvođenja bušenja je spiralno svrdlo i služi za izradu rupa. Prema zahtjevima rupe se kasnije još mogu obrađivati razvrtavanjem i upuštanjem.

Najčešća konstrukcija ručnih bušilica preko zupčaničkog prijenosa

Spiralno svrdlo – osnovni dijelovi alata

držač

rub

utor – žlijeb

Page 47: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

36 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

36

Grecanje Grecanje je oblik obrade odvajanjem čestica alatom kojeg nazivamo grecalo. Cilja obrade je postizanje što ravnije površine, a vrši se nakon grubljih obrada kao što su turpijanje, blanjanje i slične obrade koje ostave hrapave površine. Grecanje se vrši na površinama strojnih elemenata sa zahtjevom brtvljenja, klizanja i vođenja. Danas se ovaj postupak vrlo rijetko izvodi, samo u iznimnim slučajevima jer je uspješno zamijenjem obradom brušenja.

Grecanje kliznih vodilica alatnog stroja

Izrada navoja U strojogradnji i tehnici navoj služi za izvođenje nerastavljivih spojeva. Neke vrste navoja iznimno se koriste i za pretvorbu rotacijskog gibanja u translacijsko . S obzirom na konstrukciju i primjenu strojnog elementa navoji se izrađuju ručno ili strojno na bušilicama, tokarilicama, glodalicama, valjanjem, prešanjem i sličnim postupcima. Za ručnu izradu navoja koriste se ureznici (urezna svrdla) za izradu unutarnjih navoja te nareznice za izradu vanjskih navoja. Za oba alata potrebno je još imati i pomoćni alat kojeg čine držači i okretači, kutnici, šablonska mjerila (kontrolnici) i sl. Navoj možemo opisati kao krivulju koja se dobije obavijanjem kosog pravca oko valjka. Stoga, za pravilno razumijevanje izrade i konstrukcije navoja treba ovladati terminima navojne linije, koraka (uspona), profila navoja, smjera i vojnosti navoja. Alat i pomoćni pribor za ručnu izradu navoja

Ručna narezna svrdla (ureznici) u slogu Nareznica Držači ručnih nareznih svrdla

(ureznika) i nareznica Pitanja 1. Koji su osnovni dijelovi ručne lučne pile? 2. Koja je razlika između turpije i rašpe? 3. Kada i zašto koristimo postupak obrade grecanjem?

Page 48: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 37

37

Ključni pojmovi

sječenje Sječenje je ručna obrada koju izvodimo alatom kojeg nazivamo sjekačem kojemu je vrh alata u obliku klina, a uglavnom služi za odvajanje materijala.

piljenje Piljenje je obrada materijala odvajanjem čestica koji se obavlja alatom kojemu je osnovni dio list pile ili kružna pila, a služi za odsjecanje ili dijeljenje materijala.

turpijanje Turpijanje je obrada skidanjem strugotine , služi za izradu različitih oblika na metalnim, plastičnim drvenim i ostalim materijalima, a izvodi se turpijama.

bušenje Bušenje je obrada odvajanjem čestica u svrhu izrada provrta koji kasnije služe za spajanje, vođenje, montažu i ostale namjene.

grecanje

Grecanje je oblik obrade odvajanjem čestica alatom kojeg nazivamo grecalo. Cilja obrade je postizanje što ravnije površine, a vrši se nakon grubljih obrada kao što su turpijanje, blanjanje i slične obrade koje ostave hrapave površine.

L15: Vrste strojne obrade: tokarenje, glodanje, blanjanje, bušenje, provlačenje i brušenje

Nastavna cjelina: SRT-2-1/TVVS-1-3/A-1-7

Oznaka lekcije: ZNT-L15

Tokarenje Tokarenje je strojna obrada odvajanjem čestica koja se izvodi na strojevima koje nazivamo tokarilice. Ovo je jednostavan postupak obrade koji se vrlo često primjenjuje, a služi uglavnom za izradu rotacijskih elemenata. Glavno kretanje pri tokarenju uvijek je kružno i izvodi ga obradak, a posmično kretanje je pravocrtno te ga izvodi alat. Najčešće se kao alat koristi tokarski nož, no primjenjuje se i alati za izradu i obradu provrta. Tokarenje se može izvoditi na univerzalnim tokarskim strojevima – tokarilicama, tokarilicama posebnih konstrukcija (kopirne, planske, karusel, revolverske), CNC tokarilicama te tokarskim obradnim centrima. Tokarski obradni centri su numerički upravljani strojevi koji se koriste kod obrade kompliciranih obradaka gdje nije zastupljeno samo tokarenje, već glodanje, bušenje i brušenje, a želi se postići visoka točnost obrađenih površina, uz što manje stezanja.

Page 49: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

38 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

38

Tokarenje

Glodanje Glodanje je visokoproduktivna metoda obrade materijala odvajanjem čestica, najčešće uz korištenje alata s više reznih oštrica. Proces glodanja postiže se kao rezultat složenog gibanja kojeg izvode alat i predmet obrade. Glavno gibanje je kružno, a izvodi ga alat, pomoćno i dostavno gibanje je najčešće pravocrtno te ga izvodi predmet obrade. Osnovni alat za izvođenje obrade glodanjem je alat s više reznih oštrica – glodalo, ali se na glodalicama također mogu primjenjivati neki drugi alati za obradu skidanjem strugotine. Konvencionalni stroj za obradu glodanjem je univerzalna glodalica s alatima za izvođenje obrade te pomoćnim priborom. Prema konstrukciji građena je kao horizontalna ili vertikalna glodalica, kopirna ili specijalna te numerički upravljana. Uz glodalice kao alatni stroj, vežu se i glodaći obradni centri. Glodaći obradni centri su samostojeći visokoautomatizirani numerički upravljani alatni strojevi kojima je dodana automatska izmjena alata i spremište reznog alata. Svrstavaju se u višeoperacijske alatne strojeve jer ih karakterizira koncentracija različitih operacija u jednom stezanju sirovca. Osim glavnog rotacijskog gibanja reznog alata, u početku razvoja su imali samo tri pravocrtna posmična gibanja u osima X, Y, Z, odnosno imali su troosno simultano upravljanje. Dodavanjem dodatnih rotacijskih osi, nastali su višeosni glodaći obradni centri. Njihova pojava dovela je do veće fleksibilnosti proizvodnih sustava, preciznije i brže obrade te naglog razvoja CAD/CAM softvera.

Glodanje

Blanjanje Blanjanje je postupak obrade odvajanjem čestica koji se koristi pri obradi vodoravnih, okomitih i kosih površina, utora, ploča i sličnih obradaka pomoću noža za blanjanje. Blanjanje se izvodi kao kombinacija gibanja alata i obratka. Kod kratkohodnog blanjanja glavno gibanje izvodi alat i ono je pravocrtno, a sastoji se od radnog hoda i povratnog hoda. pomoćno gibanje (posmak) izvodi predmet, dok dostavno gibanje (dubina rezanja) je omogućena kroz pomicanje alata ili obratka. Kod dugohodnog blanjanja, glavno gibanje izvodi predmet obrade zajedno s radnim stolom, kao i posmak, dok se dubina rezanja (dostavno gibanje) određuje pomicanjem alata. Kod okomitog blanjanja, kojeg još nazivamo i dubljenje, alat izvodi glavno pravocrtno gibanje u okomitoj ravnini, a pomoćna gibanja izvodi predmet obrade.

Page 50: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 39

39

Blanjanje

Bušenje Bušenje je postupak obrade odvajanjem čestica kojim se u predmetima izrađuju provrti različitih dimenzija i kvalitete obrađene površine. Pri tome, kod bušenja, ali i bušenju srodnih obrada (proširivanje, upuštanje, razvrtavanje) i glavno i pomoćno gibanje izvodi alat. Osnovni alat za izvođenje postupka bušenja je svrdlo. Svrdla se, s obzirom na namjenu, razlikuju prema geometriji i konstrukciji oštrice, materijalu izrade, vrsti prihvata itd. Slično je i kod alata za izvođenje upuštanja (upuštači) te razvrtanja (razvrtači). Bušenje se najčešće izvodi na alatnim strojevima – bušilicama. Bušilice su dostupne u različitim konstrukcijskim oblicima – ručne, stolne, stupne, radijalne, koordinatne, redne, viševretene, horizontalne itd.Proces bušenja može se izvoditi i na nekim drugim alatnim strojevima, npr. tokarilicama i glodalicama.

Bušenje

Provlačenje Provlačenje je postupak obrade kojim se izrađuju pravilni i nepravilni oblici, najčešće u jednom radnom zahvatu. Glavno gibanje je pravocrtno i izvodi ga alat – provlakač/probijač, a predmet obrade miruje. Provlačenje je jedan od novijih postupaka u strojnoj obradi odvajanjem čestica. Uspjeh ovog postupka obrade metala je u visokoj kvaliteti obrade i dobroj produktivnosti. Kod obrade dubokih rupa te ravnih i spiralnih utora u njima, ovaj je postupak gotovo nezamjenjiv. Provlačenje se izvodi na alatnim strojevima koji se nazivaju provlačilice. konstrukcijski se dijele na vertikalne i horizontalne te s obzirom na vrstu prigona i pogona.

Izrada unutarnjeg nazubljenog dosjeda postupkom provlačenja

Page 51: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

40 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

40

Brušenje Brušenje je postupak obrade pomoću kojeg se dobiva kvalitetno obrađena površina s visokom točnošću. Brušenje se izvodi na alatnim strojevima – brusilicama. Glavno gibanje u ovom procesu je kružno, izvodi ga alat, dok su pomoćna gibanja često složena gibanja te ga izvodi ili alat ili predmet obrade. Brušenje se izvodi alatima za brušenje – brusnim pločama. Brusne ploče se sastoje od abrazivnih zrnaca koja su povezana vezivom. Materijal abrazivnog sredstva odabire se prema namjeni, baš kao i veličina zrna tog sredstva. Sama zrna abrazivnog sredstva nemaju pravilnu geometriju, ali zajedno s geometrijom čine kompaktnu cjelinu određene geometrije. Brušenjem se izvode radnje završnih obrada okruglih, vanjskih i unutarnjih površina, ravnih površina, profiliranih površina, utora, navoja itd. Mogućnost izvedbe pojedinih brušenja ograničene su konstrukcijom alatnog stroja – brusilice.

Brušenje

Pitanja 1. Objasnite glavna i pomoćna gibanja kod obrade tokarenjem. 2. Što je glodanje? 3. Koja je razlika između kratkohodnog i dugohodnog blanjanja? 4. Što se izrađuje provlačenjem? 5. Objasnite svrhu brušenja kao strojne obrade.

Ključni pojmovi

tokarenje Tokarenje je strojna obrada odvajanjem čestica koja se izvodi na strojevima koje nazivamo tokarilice.

glodanje Glodanje je visokoproduktivna metoda obrade materijala odvajanjem čestica najčešće uz korištenje alata s više reznih oštrica.

blanjanje Blanjanje je postupak obrade odvajanjem čestica koji se koristi pri obradi vodoravnih, okomitih i kosih površina, utora, ploča i sličnih obradaka pomoću noža za blanjanje.

bušenje Bušenje je postupak obrade odvajanjem čestica kojim se u predmetima izrađuju provrti različitih dimenzija i kvalitete obrađene površine.

provlačenje Provlačenje je postupak obrade kojim se izrađuju pravilni i nepravilni oblici, najčešće u jednom radnom zahvatu.

brušenje Brušenje je postupak obrade pomoću kojeg se dobiva kvalitetno obrađena površina s visokom točnošću.

Page 52: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 41

41

L16:Sredstva za hlađenje, ispiranje i podmazivanje

Nastavna cjelina:SRT-2-1/TVVS-1-3 Oznaka lekcije:ZNT-L16

Prilikom obrade materijala, zbog povećanja temperature, materijal alata postaje mekši pa se povećava trošenje alata. Kako bi se smanjila temperatura oštrice, dio se oslobođene topline odvodi pomoću specijalne tekućine. Pored hlađenja, tekućina ima ulogu ispiranja mjesta koje se obrađuje, kao i podmazivanje dodirnih površina obradka i alata. Iz tih se razloga ova tekućina i zove sredstvom za hlađenje, ispiranje i podmazivanje (u daljem tekstu SHIP). Osim hlađenja, ispiranja i podmazivanja primjena SHIP-a indirektno može:

povećati postojanost alata, smanjiti hrapavost obrađene površine, smanjiti savijanje i širenje obratka, poboljšati odvod strugotine te smanjiti sile rezanja i potrošak snage.

Kod izbora i nabavke SHIP-a potrebno je uzeti u obzir: materijal obradka, materijal alata, vrste i uvjete obrade, parametre rezanja (veća brzina→veće hlađenje) te njegovu cijenu. Pored toga SHIP-ovi trebaju ispuniti sljedeće uvjete: dobro odvođenje topline, dobro podmazivanje odgovarajuće površine, da ne djeluje štetno na zaposlenike, da ne nagriza obradak i alat, da osigura kemijsku zaštitu obrađene površine i alata od štetnog utjecaja atmosfere te olakša odvođenje strugotine iz zone rezanja. Kod korištenja SHIP-ova važan je i način njegovog dovođenja na mjesto kontakta alata i obratka, a on može biti izveden na jedan od sljedećih načina:

slobodnim mlazom, pod niskim tlakom, pod visokim tlakom (zaštita radnog prostora), u struji zraka (sve češće).

Jedan od načina dovođenja SHIP-a

U modernim tehnologijama strojne obrade razvijaju se “suhe” obrade (DRY machining) i obrade s minimalnom upotrebom SHIP-a (NEAR DRY machining i MQL). Sve više pozornosti posvećuje se SHIP-u u smislu zaštite okoliša. Bez obzira na povoljno djelovanje na postojanost alata, SHIP-ovi s dodacima Cl se više ne upotrebljavaju zbog dokazanog kancerogenog djelovanja na čovjeka. U sredinama koje su, u smislu zaštite okoliša, primjereno organizirane, SHIP-ovi se skladište i označavaju na primjeren načina, kao i prilikom njihovog zbrinjavanja.

Page 53: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

42 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

42

Pitanja 1. Zašto se koriste sredstva za hlađenje, ispiranje i podmazivanje? 2. Kod nabavke SIP-a o čemu treba voditi računa? 3. Kakav može biti način dovođenja SHIP-a? 4. Zašto se izbjegavaju SHIP-ovi u modernim strojevima?

Korisni linkovi Link: http://www.fuchslubrificanti.it/ Link: http://www.lytron.com/

Ključni pojmovi sredstvo za hlađenje, ispiranje i podmazivanje (SHIP)

Kemijska tekućina koja se koristi prilikom strojne obrade materijala, a prvenstveno ima zadatak hlađenja mjesta obrade, ispiranja te podmazivanja dodirnih površina.

DRY machining Moderni strojevi za obradu metala bez korištenja SHIP-a. NEAR DRY machining i MQL Moderni strojevi s minimalnom uporabom SHIP-a pri strojnoj obradi.

L17: Fine obrade metala

Nastavna cjelina:A-1-7 Oznaka lekcije:L17

Fine obrade metala

Fine obrade metala su obrade metala kojima se postiže izuzetno visoka kvaliteta obrađene površine. Često se zovu i završne obrade jer se nakon njih obradak više ne obrađuje osim što se premazuje raznim premazima koji imaju zaštitnu i estetsku ulogu.

Postupcima fine obrade metala skidaju se vrlo tanki slojevi materijala (zaglađivanje površine).

U postupke fine obrade metala odvajanjem čestica spadaju: brušenje honanje superfiniš lepanje

Brušenje Brušenje je najzastupljeniji postupak završne obrade odvajanjem čestica. Postupak se primjenjuje za završnu obradu tvrdih površina ravnog, cilindričnog ili profilnog oblika.

Page 54: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 43

43

Brušenje

Honanje Honanje je završna obrada unutrašnjih cilindričnih površina (npr. cilindri motora).

Honanje

Superfiniš Superfiniš je završna obrada vanjskih cilindričnih površina (npr. klip motora).

Superfiniš

Lepanje Lepanje je završna obrada koja se izvodi smjesom za lepanje (pasta i abrazivna zrnca).

Page 55: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

44 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

44

Lepanje

Pitanja 1.Što su fine obrade metala? 2. Nabrojite postupke fine obrade metala

Ključni pojmovi

fine obrade metala Obrade metala kojima se postiže izuzetno visoka kvaliteta obrađene površine

brušenje Završna obrada tvrdih površina ravnog, cilindričnog ili profilnog oblika.

honanje Završna obrada unutrašnjih cilindričnih površina. superfiniš Završna obrada vanjskih cilindričnih površina. lepanje Završna obrada koja se izvodi smjesom za lepanje.

L18: Rezanje, ravnanje, savijanje, probijanje i previjanje lima

Nastavna cjelina: A-1-5 Oznaka lekcije: L18

Rezanje limova Rezanje lima je operacija kojom se razdvajaju limovi primjenom dviju oštrica postavljenih tako, da se jedna može pokretati u odnosu na drugu. Najjednostavniji postupak rezanja lima je rezanje ručnim škarama. Ovaj postupak primjenjuje se za tanje limove, debljina do 2 mm. Ručno rezanje se također može izvoditi na stolnim ručnim škarama ili škarama s protuutegom. Ploče limova većih dimenzija i debljina režu se na strojnim škarama. Strojne škare pogonjene su mehanički ili hidraulički, a koriste se za rezanje limova debljina i do 25 mm. Kod limova većih debljina koriste se uglavnom neki drugi postupci rezanja: plinsko rezanje, plazma postupak, rezanje laserom i vodenim mlazom i sl. Konstrukcijski gledano, strojne škare su jednostavni strojevi, a uz određeni stupanj automatizacije, osiguravaju najjednostavniji i najbrži način rezanja limenih pozicija.

Page 56: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 45

45

Ručne i stolne škare za lim

Hidraulične škare za rezanje limova

Ravnanje limova Ravnanje je operacija kojom se otklanjaju odstupanja oblika nastala deformacijom prilikom izrade, transporta ili skladištenja. Ravnanje se, s obzirom na stupanj oštećenja, izvodi ručno ili strojno. Ručna ravnanja se izvode jednostavnim ručnim alatima, a strojna na uređajima za savijanje limova uz prilagođene alate. Oba postupka mogu se izvoditi na toplo i na hladno. Savijanje limova Savijanje limova je postupak obrade metala bez skidanja strugotine, kod kojeg se u poprečnom presjeku unutrašnji dio skraćuje i opterećen je na tlak, dok se vanjski dio produljuje i opterećen je na vlak. Savijanje limova se dijeli na: kružno savijanje, savijanje pod kutom (oštrokutno savijanje) i profilno savijanje. Kružno savijanje limova izvodi se na savijačicama s tri ili četiri valjka. Geometrija položaja valjaka, mogućnost pomicanja te kombinacija pogonskih i oslanjajućih valjaka omogućuje izradu cilindričnih ili stožastih ploha. S obzirom na konstrukciju i veličinu stroja, pogon je ručni ili mehanizirani, često kod ozbiljnijih strojeva i računalom podržani.

Savijanje limova na savijačici s tri valjka

Kutno savijanje limova izvodi se na jednostavnim uređajima s ručnim pogonom ili pak na mehaničkim ili hidrauličkim prešama. Kod svih strojeva konstrukcija alata je slična, a sastoji se od žiga (gornjeg dijela alata koji potiskuje lim) i matrice (donjeg dijela alata s utorom). Pravilnim odabirom alata (noževi i prizme) i tehnologijom izrade (redoslijed operacija) ovakvim se postupcima mogu na jednostavan način

Page 57: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

46 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

46

izraditi profili složene geometrije. Današnji preše za savijanje limova dolaze uz računalnu podršku, koja dodatno pojednostavljuje proces savijanja limova, posebno kod serijske proizvodnje elemenata.

Kutno savijanje limova: CNC hidraulična preša, prikaz alata za savijanje limova na prešama

Probijanje i previjanje limova Probijanje limova je operacija koja služi za izradu kružnog ili drugog zatvorenog oblika. Probijanje se može izvesti ručnim alatima koje nazivamo probijači. Ovaj postupka primjenjuje se kod grubih radova te limova manjih debljina. Strojno probijanje je vrlo čest postupak obrade limova. Izvodi se na alatnim strojevima- prešama ili probijačicama koje su često i numerički upravljane.

Suvremeni CNC stroj za probijanje limova

Previjanje limova je postupak koji se sastoji od niza operacija savijanja i oblikovanja bridova limova s ciljem njihovog međusobnog spajanja. Primjenjuje se kod limova malih debljina, a za izradu lakih limenih konstrukcija. Pitanja 1. Navedite neke od načina rezanja limova? 2. Kako dijelimo osnovne postupke zavijanja limova? 3. Koji su osnovni dijelovi alata za kutno savijanje limova? 4. Čemu služi postupak probijanja limova? 5. Definirajte postupak previjanja limova.

Page 58: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 47

47

Ključni pojmovi

rezanje Rezanje lima je operacija kojom se razdvajaju limovi primjenom dviju oštrica postavljenih tako, da se jedna može pokretati u odnosu na drugu.

ravnanje Ravnanje je operacija kojom se otklanjaju odstupanja oblika nastala deformacijom prilikom izrade, transporta ili skladištenja.

savijanje

Savijanje limova je postupak obrade metala bez skidanja strugotine, kod kojeg se u poprečnom presjeku unutrašnji dio skraćuje i opterećen je na tlak, dok se vanjski dio produljuje i opterećen je na vlak.

probijanje Probijanje limova je operacija koja služi za izradu kružnog ili drugog zatvorenog oblika.

previjanje Previjanje limova je postupak koji se sastoji od niza operacija savijanja i oblikovanja bridova limova u cilju njihovog međusobnog spajanja.

L19: Spajanje materijala: vrste, spajanje vijcima i maticama, spajanje zaticima, klinovima i spojkama

Nastavna cjelina: A-1-6

Oznaka lekcije: L19

Spajanje U strojarskoj struci spajanje materijala i strojnih dijelova izvodi se na dva načina: rastavljivim i nerastavljivimm spojevima. Rastavljivi spojevi su spojevi ostvareni strojnim elementima koji omogućuju rastavljanje bez razaranja ili oštećenja, a nakon toga - njegovo ponovno sastavljanje. U ovu skupinu ubrajaju se vijčani spojevi, spojevi zaticima, svornjacima, klinovima, perima te spojkama. Nerastavljivi spojevi se ne mogu rastaviti bez oštećenja dijelova, a izvode se kao zavareni spojevi, lemljeni i lijepljeni spojevi te stezni spojevi. Vijčani spojevi Vijčani spojevi se izvode strojnim elementima, vijcima ili vijcima i maticama. Vijak ima navoj, čiji se profil ovija usponom navoja oko cilindrične jezgre zadanog promjera. Vijčani spojevi su najčešće upotrebljavani rastavljivi spojevi, a glavna karakteristika im je jednostavno spajanje i sastavljanje te mogućnost podešavanja sile pritezanja. Spoj se ostvaruje pritezanjem vijka/matice što izaziva kombinaciju naprezanja unutar spoja, ali i pojavu sile trenja. Navoje dijelimo prema profilu (metrički, cijevni, kvadratni, pilasti, trapezni, obli…), smjeru profila (lijevi i desni) te prema dubini navoja koraka na grube i fine. Glavni elementi vijčanog spoja su:

vijak matica/cilindrični provrt s navojem podloška ili podložna pločica osigurač (po potrebi)

Najčešće vrste pričvrsnih vijaka su: vijak sa šestostranom glavom vijak za točno nalijeganje vijak s valjkastom glavom vijak s valjkastom glavom (imbus) vijak s upuštenom glavom

Page 59: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

48 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

48

vijak s upuštenom lećastom glavom vijak s narovašenom glavom za ručno pritezanje vijak sa samoureznim navojem vijak za lim vijak s ušicom vijak s prstenastom glavom svorni vijak zatik s navojem čep s navojem

Vijčani spoj

glava vijka

tijelo vijka

elementi spajanja

podložna pločica

matica

Zatici i svornjaci Zatici služe za spajanje, učvršćenje, držanje, centriranje, osiguranje te slične namjene kod strojnih dijelova. U osnovi ih dijelimo na cilindrične, konusne i zasječene zatike. Spoj zaticima temelji se na njihovom prednaprezanju koje je posljedica njihovog uprešavanja u provrte dijelova koji se spajaju. Također je česta primjena i opružnih zatika. Ovi se strojni elementi ponekad koriste u kombinaciji sa steznim spojevima. Svornjaci su strojni elementi koji služe za osiguravanje zglobnih spojeva (klizni dosjed). Pri tome, ovi strojni dijelovi miruju u svojim uležištenjima, a gibaju se strojni elementi oko njih. Po konstrukciji se izrađuju kao cilindrični ili s glavom te se dodatno osiguravaju rascjepkama, uskočnicima, signurnosnim pločicama i sl.

Primjer primjene zatika Primjer primjene svornjaka

Page 60: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 49

49

Spojevi klinovima Klinovi su strojni elementi za spajanje te torziono povezivanje vratila s remenicama, zupčanicima, polugama, spojkama itd. Spoj se uglavnom ostvaruje oblikom i silom, a najčešće se koriste uzdužni klinovi s nagibom te uzdužni klinovi bez nagiba (pera – prijenos veze samo oblikom). Postoje i poprečni klinovi koji služe za podešavanje položaja dijelova i njihovo pritezanje ili za sastavljanje dijelova radi prenošenja sila. U ovu skupinu spojeva mogu se svrstati i spojevi ostvareni klinastim i zupčastim vratilima te poligonalnim profilnim vratilima.

Različite vrste klinova i pera

Spajanje spojkama Spojke služe za spajanje dva uzdužna vratila u svrhu prijenosa okretnog momenta. Konstrukcijski se izvode kao čvrste spojke, pokretne spojke te uključno-isključne spojke. Čvrste spojke služe isključivo za spajanje vratila koja leže u istoj osi, a isključivanje i uključivanje omogućeno je samo u stanju mirovanja. Pokretne spojke služe za spajanja vratila čije se osi ne podudaraju ili se njihov položaj mijenja tijekom rada. Uključno-isključne spojke omogućavaju prekid i uspostavu veza između vratila tijekom rada.

Primjer spojke (elastična spojka)

Pitanja 1. Koja je specifičnost rastavljivih spojeva? 2. Koji su elemnti vijčanog spoja? 3. Čemu služe zatici, a čemu svornjaci? 4. Koja je razlika između klinova i pera? 5. Za što se koriste spojke?

Page 61: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

50 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

50

Ključni pojmovi

rastavljivi spojevi Rastavljivi spojevi su spojevi ostvareni strojnim elementima koji omogućuju rastavljanje bez razaranja ili oštećenja, a nakon toga njegovo ponovno sastavljanje.

vijčani spojevi Vijčani spojevi se izvode strojnim elementima: vijcima ili vijcima i maticama. Vijak ima navoj, čiji se profil ovija usponom navoja oko cilindrične jezgre zadanog promjera.

zatik Zatik služi za spajanje, učvršćenje, držanje, centriranje, osiguranje te slične namjene kod strojnih dijelova.

svornjak Svornjak je strojni elementi koji služe za osiguravanje zglobnih spojeva (klizni dosjed).

klin Klin je strojni elementi za spajanje te torziono povezivanje vratila s remenicama, zupčanicima, polugama, spojkama itd.

pero Pero je uzdužni klin bez nagiba.

spojka Spojka služi za spajanje dva uzdužna vratila u svrhu prijenosa okretnog momenta.

L20: Spajanje zakivanjem i lemljenjem

Nastavna cjelina: A-1-6 Oznaka lekcije: L20

Zakivanje Zakivanje je nerastavljivo spajanje dvaju ili više elemenata pomoću zakovice. Zakovice su strojni elementi koji se u sirovom obliku (prije zakivanja) sastoje od struka i glave. Glava zakovice najčešće je poluokruglog oblika, dok se ostali oblici glave (upuštene glave, lećaste glave, trapezne glave i sl.) koriste samo u specijalnim slučajevima. Zakovice i dijelovi koji se zakivaju izrađuju se od istog materijala kako ne bi tijekom eksploatacije došlo do labavljenja spoja ili korozijskog efekta.

Standardne zakovice s poluokruglom glavom i zakovice s upuštenom glavom izrađene od različitih materijala

S obzirom na materijal zakovice i njezine dimenzije (promjer ), proces zakivanja može se vršiti na toplo i na hladno. Proces zakivanja sastoji se od pritezanja elemenata koji se spajaju (najčešće limovi), bušenja provrta, umetanaj zakovice i završnog oblikovanja glave. Sve ove operacije iziskuju veliki utrošak vremena, stoga je ova metoda nerastavljivog spajanja uvelike istisnuta postupcima zavarivanja. Ipak, još i danas značajan broj spojeva u avio industriji izvodi se zakivanjem jer zavarivanje može nepovoljno utjecati na neka svosjtva lakih metala, a brzo i efikasno spajanje omogućuju i razni oblici zakovica namijenjenih za spajanje tankih limova u strojogradnji i građevinarstvu poluautomatskim alatima.

Page 62: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 51

51

Titanic i Eiffelov toranj izgrađenisu zakovičnim spojevima

Lemljenje Lemljenje je postupak kojim se metalni ili nemetalni dijelovi spajaju pomoću rastaljenog dodatnog materijala (lema) u nerazdvojnu cjelinu. Pri lemljenju se osnovni materijal ne tali, jer ima više talište od dodatnog materijala. Bolji rezultati mogu se postići primjenom topitelja (prašak, pasta, otopine) i/ili zaštitne atmosfere (plin ili vakuum) u kojoj se vrši lemljenje.Uz kovačko i ljevačko zavarivanje, lemljenje je jedan od najstarijih postupaka spajanja metala (staro koliko i dobivanje i prerada materijala, oko 5000 godina i više). U početku je lemljenje korišteno za spajanje dijelova nakita od zlata i platine, a kasnije i srebra. Danas se lemljenje koristi u masovnoj proizvodnji za spajanje čelika, aluminija i raznih drugih materijala (automobilska i avionska industrija). Razvijeno je i lemljenje Zr, Ti, Be, metala s visokim talištem, kompozitnih materijala, kao i međusobno spajanje keramike i metala.

Lemljenje cijevnog spoja

Osnovne prednosti spajanja lemljenjem su:

ekonomičnost procesa pri spajanju složenih sklopova povoljna razdioba naprezanja u spoju mogućnost spajanja raznorodnih materijala mogućnost spajanja pozicija različitih debljina nema značajnog utjecaja na strukturu osnovnog materijala male zaostale napetosti i deformacije

S obzirom na radnu temperaturu, lemljenje dijelimo u tri kategorije:

1. Meko lemljenje (do 450 °C)

Page 63: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

52 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

52

2. Tvrdo lemljenje (iznad 450 °C) 3. Visokotemperaturno lemljenje (iznad 900°C),

Prilikom lemljenja radnu temperaturu smatramo najnižom temperaturom na osnovnom materijalu. Uspješno lemljenje osigurava se kvalitetnom pripremom spoja, odgovarajućim lemom (dodatni materijal) i primjenom topitelja (nemetalni materijal koji nakon čišćenja površine skida površinske slojeve koji onemogućuju kvalitetno izvođenje spoja). Lemljenja se poenkad izvode i u plinskim zaštitnim atmosferama. Oprema za lemljenje je jednostavna. Koriste se najčešće plinski plamenici, a njihov izbor ovisi o radnoj temperaturi lemljenja. Nedostaci postupka su skup dodatni materijal (lem) te niža statička i dinamička čvrstoća spoja u odnosu na postupke zavarivanja.

Tvrdo lemljenje aluminijskih cijevi

Pitanja 1. Što je zakivanje? 2. Koje su osnovne prednosti i nedostaci spajanja materijala postupkom lemljenja?

Ključni pojmovi

zakivanje Zakivanje je nerastavljivo spajanje dvaju ili više elemenata pomoću zakovice.

lemljenje Lemljenje je postupak kojim se metalni ili nemetalni dijelovi spajaju pomoću rastaljenog dodatnog materijala (lema) u nerazdvojnu cjelinu.

Page 64: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 53

53

L21: Spajanje zavarivanjem

Nastavna cjelina:SRT-3-1/TVVS-2-2/A-1-6 Oznaka lekcije:ZNT-L21

Zavarivanje Zavarivanje je nerastavljivo spajanje dvaju istorodnih ili raznorodnih materijala, taljenjem ili pritiskom, s dodatnim materijalom ili bez njega radi dobivanja homogenog zavarenog spoja. U svakoj od spomenutih skupina nalazi se po nekoliko stotina postupaka zavarivanja prilagođenih određenim tipovima proizvodnje i određenim tipovima proizvoda.Razvoj današnjih postupaka zavarivanja povezuje se s početkom 19. stoljeća, a vrlo intenzivan razvoj započinje tijekom II. svjetskog rata. Zavarivanje je interdisciplinarna tehnologija. Za njezino potpuno razumijevanje potrebna su znanja iz termodinamike, materijala, metalurgije, elektrotehnike, kemije. Zavarivanje je danas jedna od najčešće upotrijebljenih tehnika nerastavljivog spajanja. U području zavarivanja izučavaju se još neke srodne tehnologije, kao što su navarivanje te toplinski postupci rezanja (plinsko rezanje, plazma rezanje, rezanje laserom itd.)

Page 65: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

54 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

54

Osnovni postupci zavarivanja Plinsko zavarivanje Plinsko zavarivanje je postupak nerastavljivog spajanja poznat od kraja 19. stoljeća. Ostvaruje se toplinom koja se dobiva izgaranjem plina u za to konstruiranom plameniku. Kao izvor topline najčešće se upotrebljava acetilen, koji izgaranjem s kisikom daje temperaturu plamena i do 3200 °C. Osim acetilena, kao gorivog plina, mogu se upotrebljavati i neki drugi plinovi koji će dati dovoljno visoku temperaturu: vodik, zemni plin itd. Osnovna oprema za izvođenje plinskog zavarivanja sastoji se od boca s gorivim plinom i plinom koji podržava gorenje, regulatora tlaka, crijeva za dovod plinova s osiguračima te gorionikom za zavarivanje. Istom ovom opremom, uz male promjene, moguće je izvoditi i lemljenje i plinsko rezanje.

Oprema za plinsko zavarivanje, izvođenje procesa

REL postupak zavarivanja REL (ručno elektrolučno) zavarivanje je elektrolučni postupak zavarivanja kod kojeg se električni luk uspostavlja između taljive obložene elektrode i radnog komada. Obloga na elektrodi topi se zajedno s dodatnim materijalom te u obliku troske formira zaštitni sloj na metalu zavara, štiteći ga od vanjskih utjecaja.. Osim toga obloga ima električnu i metalurgijsku funkciju, tj. osigurava dobro paljenje i stabilnost električnog luka i dolegiravanje metala zavara. REL postupak ima široke mogućnosti primjene: kod proizvodnih zavarivanja, navarivanja i reparaturnog zavarivanja većine metalnih materijala. Zbog male brzine zavarivanja koristi se kod posebnih namjena i kraćih dužina zavara.

Zavarivanje cjevovoda REL postupkom

MIG/MAG postupak zavarivanja Kod MIG/MAG zavarivanja (Metal Inert Gas/Metal Active Gas) električni luk se uspostavlja kratkim spojem – kresanjem između žice za zavarivanje i radnog komada u atmosferi inertnog/aktivnog plina. Principi MIG i MAG postupka zavarivanja su jednaki, a razlikuju se samo u vrsti zaštitnog plina. Ovaj postupak ima vrlo široke mogućnosti primjene. Pruža mogućnost zavarivanja gotovo svih vrsta materijala, široki raspon debljina, a sam postupak je ekonomičan. Izvodi se kao poluautomatski postupak, a njegova potpuna automatizacija je jednostavna. Zbog niza prednosti koje pruža, ovaj postupak

Page 66: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 55

55

zavarivanja, ali i sama fizika procesa, u stalnom su razvoju te su danas na tržištu prisutne mnoge modificirane izvedbe MIG/MAG procesa.

Robotima automatiziran postupak MAG zavarivanja

TIG zavarivanje TIG postupak zavarivanja (Tungsten Inert Gas) je elektrolučni postupak zavarivanja netaljivom wolframovom elektrodom u zaštitnoj atmosferi inertnih plinova. Toplinu potrebnu za izvođene procesa zavarivanja osigurava električni luk koji se uspostavlja između netaljive elektrode i osnovnog materijala. Proces zavarivanja može se izvoditi sa ili bez dodatnog materijala. Ovaj postupak zavarivanja je spor, najčešće se izvodi ručno, ali daje iznimnu kvalitetu zavarenog spoja. Može se izvoditi u svim položajima te je primjenjiv na širokom spektru materijala.

TIG zavarivanje – električni luk

Elektrootporno zavarivanje Elektrootporno zavarivanje koristi toplinu oslobođenu električnom strujom koja prolazi kroz otpor (materijal koji zavarujemo), a zavarivanje se izvodi pritiskom. Pri tome se zavarivanje vrši u strujnom krugu niskog napona, a velikih jakosti struje. Pored MIG/MAG postupka, elektrootporno zavarivanje je najviše robotiziran postupak zavarivanja, a vrlo često zastupljen je u automobilskoj industriji. Elektrootporno zavarivanje se izvodi kao sučeono, šavno, bradavičasto i točkasto.

Princip točkastog zavarivanja, linija za robotizirano zavarivanje karoserija automobila

Page 67: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

56 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

56

Pitanja 1. Što je zavarivanje? 2. Navedite osnovnu opremu za izvođenje plinskog zavarivanja. 3. Koja je funkcija obloge elektrode kod REL postupka zavarivanja? 4. Koje su osnovne prednosti TIG postupka zavarivanja? 5. U koju skupinu postupaka zavarivanja spada elektrootporno zavarivanje?

Korisni linkovi http://www.iiwelding.org/ http://www.theweldinginstitute.com

Ključni pojmovi

zavarivanje

Zavarivanje je nerastavljivo spajanje dvaju istorodnih ili raznorodnih materijala, taljenjem ili pritiskom, s dodatnim materijalom ili bez njega, u svrhu dobivanja homogenog zavarenog spoja.

plinsko zavarivanje Plinsko zavarivanje je postupak nerastavljivog spajanja, ostvaruje se toplinom koja se dobiva izgaranjem plina u za to konstruiranom plameniku.

REL Ručno elektrolučno zavarivanje MIG/MAG Metal Inert Gas/Metal Acticve Gas TIG Tungsten Inert Gas

elektrootporno zavarivanje Elektrootporno zavarivanje koristi toplinu oslobođenu električnom strujom koja prolazi kroz otpor (materijal koji zavarujemo), a zavarivanje se izvodi pritiskom.

L22: Greške pri zavarivanju

Nastavna cjelina: SRT-3-1/TVVS-2-2 Oznaka lekcije: ZNT-L22

Greške u zavarenim spojevima Zavarivanje je jedan od najbržih, najekonomičnijih i najsigurnijih tehnika nerastavljivog spajanja. Ipak, u procesu zavarivanja postoji mnogo čimbenika koji utječu na kvalitetu zavarenog spoja. Zadatak svakog inženjera je otklanjanje svih čimbenika koji nepovoljno utječu na kvalitetu spojeva, kako bi izrađena konstrukcija bila sigurna. To nije uvijek moguće pa se u zavarenim spojevima često pojavljuju pogreške. Pogreške bismo mogli podijeliti na vidljive i nevidljive. Vidljive pogreške se otkrivaju, raspoznaju, definiraju i ocjenjuju vizualnom kontrolom (pregledom) ili nekom od metoda razorne defektoskopije. Nevidljive pogreške u zavarenim spojevima mogu imati znatan utjecaj na kvalitetu zavarenog spoja te zavarenu konstrukciju općenito. Takve se pogreške detektiraju složenim metodama ispitivanja koje su dugotrajnije i skuplje od vizualne kontrole.

Page 68: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 57

57

Svaki proizvod, pa tako i zavareni spoj kao dio zavarene konstrukcije, mora ispunjavati tri bitna uvjeta: trajnost, pouzdanost i sigurnost. Čimbenice koji na to utječu klasificiramo u tri skupine i to: metalurške; koji se odnose na stanja osnovnog i dodatnog materijala, tehnološke; koji se odnose na tehnologiju zavarivanja te na čimbenike ekspoatacije, tj. sve radnje koje se događaju u vijeku trajanja konstrukcije.

Čimbenici utjecaja na svojstva zavarenog spoja

Metalurški čimbenici

Tehnološki čimbenici

Čimbenici eksploatacije

svojstva osnovnog materijala stanje osnovnog materijala

svojstva dodatnog materijala svojstva zone pretaljivanja

svojstva zone utjecaja topline

izbor vrste zavarenog spoja

oblik pripreme žlijeba parametri zavarivanja

unos topline brzina hlađenja

naknadna toplinska obrada nesavršenosti u zavarenom spoju

preopterećenje

šokovi korozija erozija

utjecaj radnog medija opasnost od okoliša

Klasifikacija pogrešaka u zavarenim spojevima Poreške u zavarenim spojevima obrađene su, sistematizirane i opisane u međunarodno prihvaćenim normama što uvelike olakšava posao kontrole ovakvih konstrukcija. Radi lakšeg razumijevanja,pogreške se dijele u sljedeće skupine:

a) pukotine b) šupljine (poroznost) c) uključci čvrstih tijela d) nedovoljno vezivanje i penetracija e) pogreške oblika f) ostale pogreške.

Primjeri pogrešaka u zavarenim spojevima

Pukotine Šupljine (poroznost) Uključci

Nedovoljna penetracija Pogreške oblika Ostalo

Page 69: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

58 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

58

Pitanja 1. Kako se detektiraju vidljive pogreške u zavarenim spojevima? 2. Kako se detektiraju nevidljive pogreške u zavarenim spojevima? 3. Koja je osnovna klasifikacija pogrešaka u zavarenim spojevima?

Ključni pojmovi vidljive greške u zavarenim spojevima

Vidljive pogreške u zavarenim spojevima su one pogreške koje se mogu detektirati vizualnom kontrolom.

nevidljive greške u zavarenim spojevima

Poreške koje se detektiraju složenim metodama ispitivanja

osnovna klasifikacija grešaka u zavarenim spojevima

Pukotine, šupljine (poroznosti), uključci,pogreške penetracije,po- greške oblika, ostale pogreške.

L23: Spajanje lijepljenjem

Nastavna cjelina:A-1-6 Oznaka lekcije:L23

O lijepljenju Lijepljenje je nerastavljivo spajanje elementa istih ili različitih skupina materijala, najčešće nemetalnim materijalom kojeg nazivamo ljepilom. Riječ je o staroj tehnici spajanja, a poznato je da su ljepila koristili još i egipatski faraoni u zaštiti svojeg blaga. Druga polovica 20. stoljeća donosi značajan napredak ljepila te svrstava lijepljenje u moderne tehnike spajanja koje sve češće zamjenjuju neke druge vrste spajanja. Postupak nerastavljivog spajanja lijepljenjem

Prednosti Nedostaci mogućnost spajanja različitih vrsta

materijala ujednačena razdioba naprezanja u spoju istovremeno brtvljenje spojeva nema potrebe za završnim obradama postojanost na zamor, prigušenje vibracija nema unosa topline i deformacija mogućnost spajanja velikih površina spajanje pozicija znatno različitih debljina jednostavnost i brzina procesa spajanja moguća automatizacija, ekonomičnost

potrebna priprema površine niska udarna žilavost i čvrstoća ljuštenja mogućnost puzanja spoja mogućnost popuštanja spoja kod

toplinskog djelovanja ograničenost obzirom na temperaturu kratkotrajno rukovanje spojevima ograničenja u pogledu demontaže spojeva složena kontrola postupka lijepljenja moguće negativno djelovanje na okoliš i

zdravlje Proces lijepljenja temelji se na mehanizmima kohezije i adhezije. Mehanizam adhezije osigurava dobro prianjanje ljepila na površine materijala koje se lijepe, dok mehanizam kohezije osigurava postizanje dovoljne čvrstoće ljepila u očvrsnutom stanju.

Page 70: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 59

59

Adhezijske i kohezijske sile

Adhezijske sile, tj. stvaranje potrebne sile prianjanja, omogućene su kroz dobro pripremljenu površinu koja se lijepi, dok je za stvaranje kohezijskih sila odgovoran proces polireakcije i/ili umrežavanja i/ili hlađenja ljepila. Iz navedenog slijedi da uspješan lijepljeni spoj ovisi o više čimbenika:

svojstva ljepila svojstva materijala i dijelova koji se lijepe postupak i tijek lijepljenja oblikovanje lijepljenog spoja uvjeti opterećenja itd.

Posebna pozornost kod procesa lijepljenja pridaje se pripremi površine lijepljenja i konstrukcijskom oblikovanju lijepljenog spoja. Oba spomenuta čimbenika osiguravaju kvalitetnu i dovoljnu površinu lijepljenog spoja i njegovu zadovoljavajuću čvrstoću. Ljepila Ljepilo je uglavnom nemetalna tvar čija je zadaća osiguravanje spoja između dva materijala čija se struktura bitno ne mijenja. Danas je na tržištu prisutan značaj broj konstrukcijskih ljepila, a dijelimo ih : prema kemijskom sastavu (organska i anorganska), fizičkom stanju, temperaturi upotrebe, namjeni, mehanizmu očvrsnuća (kemijsko i fizikalno) itd. Primjeri primjene lijepljenih spojeva

Osiguravanje vijčanih spojeva Lijepljenje cilindričnih dijelova Brtvljenje

Konstrukcijsko lijepljenje Trenutno lijepljenje Premazi i mase protiv trošenja

Pitanja 1. Što je lijepljenje? 2. Koja dva osnovna mehanizma omogućuju uspješno lijepljenje? 3. Navedite neke primjere primjene lijepljenih spojeva u tehnici.

Korisni linkovi http://www.loctite.com http://www.3m.com

Page 71: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

60 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

60

Ključni pojmovi

lijepljenje Lijepljenje je nerastavljivo spajanje elementa istih ili različitih skupina materijala najčešće nemetalnim materijalom kojeg nazivamo ljepilom.

ljepilo Ljepilo je uglavnom nemetalna tvar koja iste ili različite materijale povezuje mehanizmima adhezije i kohezije, pritom neznatno ne mijenjajući strukturu osnovnom materijalu.

L24: Pojam presjeka, vrste, označavanje i šrafiranje

Nastavna cjelina:SRT-2-2/TVVS-2-4 Oznaka lekcije:ZNT-L24

Pojam i vrste presjeka

Presjek je prikaz predmeta koji se dobije tako da se zamisli presijecanje predmeta s jednom ili više presječnih ravnina. Pri tom se dio predmeta u mislima uklanja (koji se nalazi između promatrača i presječne ravnine), a prikazuje se onaj dio koji se nalazi na presječnoj ravnini.

Nastajanje zamišljenog uzdužno okomitog presjeka

Ovisno o tome koliki je dio predmeta u mislima odstranjen, presjek može biti:

puni polovični djelomični

Presjeci prema veličini presječne površine predmeta: a) puni, b) polovični i c) djelomični

Page 72: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 61

61

Puni presjek se dobije ako se zamisli presijecanje predmeta na dvije polovine. Polovični presjek se dobije ako se zamisli isječena jedna četvrtina predmeta. Djelomični presjek se dobije ako se zamisli presijecanje manjeg dijela predmeta. Ovisno o broju presječnih ravnina, presjek može biti:

jednostavan – jedna presječna ravnina složen – dvije i više presječnih ravnina

Ovisno o položaju presječnih ravnina u odnosu na horizontalu (vodoravnu) ravninu projiciranja, presjek može biti:

horizontalan (vodoravan) vertikalan (okomit) kos

Horizontalan (vodoravan) presjek se dobije presijecanjem predmeta presječnom ravninom koja je paralelna s horizontalnom ravninom projiciranja. Vertikalan (okomit) presjek se dobije presijecanjem predmeta presječnom ravninom koja je okomita na horizontalnu ravninu projiciranja. Kosi presjek se dobije presijecanjem predmeta presječnom ravninom koja s horizontalnom ravninom projiciranja zatvara kut koji je različit od pravog kuta. Ovisno o položaju presječne ravnine u odnosu na duljinu ili visinu predmeta, presjek može biti:

uzdužni poprečni

Uzdužni presjek se dobije presijecanjem predmeta presječnom ravninom koja je položena uzduž duljine ili visine predmeta. Poprečni presjek se dobije presijecanjem predmeta presječnom ravninom koja je položena okomito na duljinu ili visinu predmeta.

Primjer poprečnog vodoravnog presjeka

Primjer kosog presjeka

Primjer poprečnog okomitog presjeka

Spomenuti presjeci spadaju u jednostavne presjeke s obzirom da su nastali presijecanjem samo jednom presječnom ravninom. Presjeci koju nastaju presijecanjem dviju ili više presječnih ravnina nazivaju se složeni presjeci.

Page 73: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

62 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

62

Složeni presjek može biti: stepenast izlomljen

Stepenasti presjek se dobije ako se predmet presijeca s dvije ili više paralelnih presječnih ravnina. Izlomljeni presjek se dobije ako se predmet presijeca s dvije ili više presječnih ravnina koje nisu paralelne, ali se sijeku.

Primjer stepenastog presjeka

Primjer izlomljenog presjeka

Označavanje i šrafiranje presjeka Presječnica između presječne ravnine i ravnine crtanja je pravac koji se naziva trag. Položaj zamišljene presječne ravnine označava se izvlačenjem tragova crtom istaknutom na krajevima i na mjestima prijeloma ravnine. Na krajevima tragova crtaju se strelice koje naznačuju pravac i smjer gledanja, a pored njih upisuju se velika slova s početka abecede. Velika slova naznačuju zamišljeni presjek predmeta. Slova na krajevima tragova presječne ravnine ispisuju se iznad određenog presjeka (npr. A-A, B-B, C-C i td., odnosno A-F – vidi primjer stepenastog presjeka).

Primjer označavanja presjeka

Ploha koja je nastala zamišljenim presijecanjem, odnosno onaj dio predmeta koji se nalazi na presječnoj ravnini, označava se šrafiranjem. Ovisno o vrsti materijala koji je presječen, koriste se različite šrafure. U većini slučajeva u strojarstvu se radi o metalnim predmetima. Šrafura metalnog predmeta crta se

Page 74: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 63

63

paralelnim uskim punim crtama pod kutom od 45° prema osnovnom bridu, s istim međusobnim razmakom crta.

Primjer šrafiranja presjeka metalnih predmeta

Pitanja 1. Što je presjek? 2. Nabrojite vrste presjeka. 3. Kako se označava i šrafira presjek?

Ključni pojmovi

presjek Prikaz predmeta koji se dobije tako da se zamisli presijecanje predmeta s jednom ili više presječnih ravnina.

šrafiranje Postupak označavanja mjesta presjeka na predmetu. šrafura Crta pod određenim kutom i razmakom, a označava presjek.

L25: Izrada i prikaz detalja na nacrtima

Nastavna cjelina:SRT-2-2/TVVS-2-4 Oznaka lekcije:ZNT-L25

Izrada i prikaz detalja na nacrtima

Ponekad se neki dijelovi predmeta moraju nacrtati izdvojeno i uvećano kako bi postali jasni ili da bi se mogli kotirati. Najčešće u slučaju kada crtež cijelog predmeta zahtijeva mjerilo koje omogućava razumijevanje i najsitnijih pojedinosti, a ne stane na crtaći papir. Detaljisu također jedna vrsta djelomične projekcije kojima se u mjerilu za uvećanje pojašnjavaju nejasni dijelovi projekcije. Izdvojeno se najčešće prikazuju komplicirani dijelovi predmeta. U takvom se slučaju na crtežu predmeta, pomoću kružnice, označava zona koja će se posebno prikazati. Takvu zonu zovemo detalj. Označeni krug može se shvatiti kao dio predmeta na koji je stavljeno povećalo. Detalj je zona predmeta koja se prikazuje izdvojeno- izvan crteža, a na predmetu je označena kružnicom uskom punom crtom. Označena zona ima svoje ime ,a to je najčešće veliko slovo abecede. Na crtaćem papiru unutar okvira crteža, gdje ima dovoljno mjesta, crta se uvećano prikazana zona. U nju se ispisuje naziv zone i mjerilo u kojem je nacrtana. Na slici dolje prikazan je predmet čije je razumijevanje zahtijevalo crtanje dvaju detalja.

Page 75: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

64 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

64

Prikaz zavarene konstrukcije s dva detalja (A i B)

Pomoću detalja uvećano se prikazuju karakteristični dijelovi predmeta. Detalj mora imati ime i mjerilo u kojem je nacrtan. U detalju se predmet može nacrtati i u presjeku.( slika dolje ).

Predočavanje detalja u presjeku

Na slici a) je pojašnjen zarez osovine potreban da se rukavac (lijeva strana) kvalitetno obradi, a na slici b) pojašnjen je završetak unutarnjeg navoja. U osnovnoj projekciji ti dijelovi nisu mogli biti jasno predočeni zbog malih dimenzija, a i kotiranje bi bilo gotovo nemoguće. Dio predmeta koji se želi pojasniti označen je kružnicom i velikim slovom s kraja abecede, a iznad povećane slike dijela predmeta stavlja se slovo kojim je isti označen (npr. X) i mjerilo u kojemu je slika nacrtana. Prikaz vratila pomoću detalja crtanih u presjeku prikazan je na slici dolje, iako označene zone na crtežu nisu u presjeku. Središnje gnijezdo izrađuje se prema standardu, a služi za učvršćivanje obratka na alatni stroj pomoću šiljka.

Prikaz vratila pomoću detalja crtanih u presjeku

Detalji izrađeni u presjeku prikazuju karakteristični dio predmeta iznutra.

Page 76: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 65

65

Pitanja 1. Što je detalj? 2. Zašto se neki dijelovi predmeta prikazuju zasebno, kao detalji? 3. Kako se prikazuju detalji na nacrtima?

Ključni pojmovi

detalj Detalj je zona predmeta koja se prikazuje izdvojeno izvan crteža, a na predmetu je označena kružnicom uskom punom crtom.

L26: Kvaliteta obrađene površine, hrapavost i označavanje

Nastavna cjelina:SRT-2-2 Oznaka lekcije:L26

Kvaliteta obrađene površine

Obrađena površina je površina dobivena nekom od obrada odvajanjem čestica ili nekom od obrada bez odvajanja čestica. Obrađena površina, geometrijski gledano, nikada nije potpuno glatka i ravna ploha. Mikroskopski gledano, obrađena površina je hrapava ploha karakterizirana nizom neravnina raznih veličina, oblika i rasporeda. Razlog tome je oblik oštrice alata, način gibanja alata u odnosu na obradak, elastičnost alata i obratka, što dovodi do vibracija tijekom obrade. Pod pojmom kvalitete površine podrazumijeva se veličina hrapavosti površine, odnosno veličina njezinih mikrogeometrijskih nepravilnosti. Veličina nepravilnosti površine može utjecati na funkciju strojnih dijelova (brtvljenje, trošenje, mogućnost ozljede). Zbog toga se kvaliteta površine strojnog dijela na tehničkom crtežu označava pomoću posebnog znaka za hrapavost površine. Hrapavost površine Hrapavost površine je skup svih mikrogeometrijskih nepravilnosti na površini predmeta. Te nepravilnosti su mnogo puta manje od površine cijelog predmeta. Nepravilnosti su najčešće prouzrokovane postupkom obrade, ali mogu biti prouzrokovane i nekim drugim utjecajima.

Profil površine Profil površine predstavlja presjek realne površine s određenom ravninom.

Page 77: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

66 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

66

Primarni profil (P) – stvarni profil površine

Profil valovitosti (W) – profil koji proizlazi iz primarnog profila (P)

Profil hrapavosti (R) – profil koji se izvodi iz primarnog profila, zanemarujući valovitost

P, W i R karakteristike profila površine Osnovni parametri hrapavosti na temelju kojih se određuje hrapavost površine su:

Ra – srednje aritmetičko odstupanje profila Rz – srednja visina neravnina Rmax – najveća visina neravnina

Parametri hrapavosti površine Prikaz srednje linije profila i referentne duljine

Hrapavost površine određuje se pomoću srednjeg odstupanja profila hrapavosti (Ra), srednje visine neravnine (Rz) i najveće visine neravnina (Rmax) na referentnoj duljini profila (l). Veličine Ra, Rz i Rmax izražavaju se u milimetrima. Ra, Rz i Rmax međusobno su zavisne veličine. Na temelju iskustvenih podataka dobiveni su izrazi koji ih povezuju: ; Polazište za određivanje prvih dviju veličina (Ra i Rz) je srednja linija profila m. Srednja linija profila m prolazi kroz profil tako da je sredina svih izbočina i udubina na referentnoj duljini. Srednje odstupanje profila (Ra) je srednja aritmetička udaljenost profila od srednje linije profila bez obzira na predznak. Srednja visina neravnina (Rz) je razlika između srednje aritmetičke vrijednosti pet najviših i pet najnižih točaka unutar referentne duljine profila l. Najveća visina neravnina (Rmax) je visinska razlika između najviše i najniže točke profila. Označavanje hrapavosti površine Oznakom ili simbolom na tehničkim crtežima se označuju određene površine kako bi se propisala njihova hrapavost i način obrade za njezino postizanje. Oznake hrapavosti površine na crtežima:

svi postupci dopušteni obrada odvajanjem čestica obrada bez odvajanja čestica

Page 78: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 67

67

Primjer označavanja hrapavosti površine na konturi koja predstavlja površinu predmeta

Zahtjeve za stanjem površine treba postaviti samo jednom za određenu površinu, na jednoj projekciji. Ako je moguće, na istu projekciju, gdje su kotirane i tolerirane veličina ili položaj i to što bliže da se što bolje uoče.

Grafički simbol za sve površine izratka (Zahtjev za hrapavost šest površina predstavljenih konturom izratka.

Kontura na crtežu (lijevo) predstavlja šest površina prikazanih na 3D prikazu (desno) izratka - ne predstavlja prednju i stražnju površinu!)

Pitanja 1. Što je obrađena površina? 2. Što je hrapavost površine? 3. Kako se određuje hrapavost površine?

Ključni pojmovi

obrađena površina Površina koja je dobivena nekom od obrada odvajanjem čestica ili nekom od obrada bez odvajanja čestica.

hrapavost površine Skup svih mikrogeometrijskih nepravilnosti na površini predmeta. srednje odstupanje profila (Ra)

Srednja aritmetička udaljenost profila od srednje linije profila.

srednja visina neravnina (Rz)

Razlika između srednje aritmetičke vrijednosti pet najviših i pet najnižih točaka unutar referentne duljine profila.

L27: ISO sustav tolerancija

Nastavna cjelina:SRT-2-2/TVVS-2-4 Oznaka lekcije:L27

Potreba za uvođenjem tolerancija

Kod serijske ili masovne proizvodnje nedopustivo je da se dijelovi koji trebaju raditi skupa, moraju dorađivati ili podešavati prilikom montaže. Svaki strojni dio treba biti proizveden tako, da pristaje uz svoj

Page 79: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

68 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

68

pripadajući dio - bez ikakve dorade. Međutim, nemoguće je izraditi dva strojna dijela potpuno jednakih izmjera koje bi se poklapale na dijelove tisućitog dijela milimetra. Ako se to ipak dogodi, radi se o slučajnosti, a ne o zahtjevu proizvodnje. Osim toga, visoka točnost nije ekonomična jer znatno poskupljuje proizvodnju. To uvjetuje uvođenje nekog sustava u smislu točnosti izmjera i željenog dosjeda. Ovaj zahtjev je osobito naglašen kod proizvodnje u kojoj se često sklapaju u strojnu cjelinu proizvodi različitih tvornica. Zbog toga industrijska proizvodnja dopušta da se dijelovi koji rade skupa, izrađuju unutar dviju graničnih izmjera, tj. s dopuštenim odstupanjima, tzv. tolerancijama. Tolerancijama je propisano koliko se i u kojem smjeru može odstupati od nazivne izmjere navedene kotom na tehničkom crtežu, a da se ipak održi funkcionalnost i izmjenjivost strojnih dijelova. ISO sustav tolerancija Tolerancija je dopušteno odstupanje od nazivne izmjere. U Republici Hrvatskoj koristi se ISO sustav tolerancija. Taj sustav razlikuje vanjsku i unutrašnju izmjeru. Vanjska izmjera je izmjera čije mjerenje zahtjeva da se predmet ili strojni dio obuhvati mjernim alatom. U oznaci tolerancija vanjskih izmjera koriste se mala slova. Unutarnja izmjera je izmjera čije mjerenje zahtjeva da mjerni alat uđe u predmet ili strojni dio. U oznaci tolerancija unutrašnjih izmjera koriste se velika slova.

Prikaz vanjskih i unutarnjih izmjera na predmetu

Osnovni pojmovi o toleranciji su:

nazivna izmjera stvarna izmjera granična izmjera odstupanje izmjere nul-crta tolerancija tolerancijsko polje

Nazivna izmjera D je izmjera koju unosimo na tehnički crtež. U odnosu na nju, daju se dopuštena odstupanja. Stvarna izmjera Ds je izmjera koju smo utvrdili mjerenjem na izrađenom predmetu. Granična izmjera je granična dopuštena izmjera predmeta, a može biti gornja ili donja. Gornja granična izmjera Dmax, dmax (ili najveća izmjera) je najveća dopuštena izmjera predmeta. Donja granična izmjera Dmin, dmin (ili najmanja izmjera) je najmanja dopuštena izmjera predmeta. Odstupanje izmjere je razlika između stvarne i nazivne izmjere, a može biti gornje ili donje odstupanje. Gornje odstupanje izmjere (Es, es) je razlika između najveće izmjere i pripadne joj nazivne izmjere. za unutarnje izmjere za vanjske izmjere Donje odstupanje izmjere (Ei, ei) je razlika između najmanje izmjere i pripadne joj nazivne izmjere. za unutarnje izmjere za vanjske izmjere Nul-crta je pri grafičkom prikazu crta koja odgovara nazivnoj izmjeri na koju se nanose odstupanja izmjera (gornje i donje odstupanje). Tolerancija je razlika između najveće i najmanje dopuštene izmjere, ali također i razlika između gornjeg i donjeg odstupanja izmjere. Tolerancija je apsolutna vrijednost i zato

Es = Dmax - Des = dmax - D

E1 = Dmin - De1 = dmin - D

Page 80: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 69

69

je bez predznaka. Tolerancijsko polje je u grafičkom prikazu područje između najveće i najmanje dopuštene izmjere.

Grafički prikaz pojmova tolerancije

Primjeri ispisa tolerancija pomoću brojčanih iznosa odstupanja uz nazivnu izmjeru:

– nazivna mjera

Znak predstavlja kružni presjek, a broj 30 je nazivni promjer.

Broj +0,020 znači da je najveća dopuštena izmjera za 0,020 mm veća od 30 mm i naziva se gornje odstupanje od nazivne izmjere. Broj -0,015 znači da je najmanja dopuštena izmjera za 0,015 mm manja od 30 mm i naziva se donje odstupanje od nazivne izmjere. Iz primjera se vidi da je najmanja dopuštena izmjera 29,985 mm, a najveća dopuštena izmjera 30,020 mm. Svaka izmjera između 29,985 mm i 30,020 mm uključujući i te dvije izmjere je dobra izmjera.

Ø 30+0,020-0,015

D, d = 30 - nazivna mjera

Es, es = +0,020

Ei, ei = -0,015

Dmax, dmax = 30 + 0,020 = 30,020

Dmin, dmin = 30 - 0,015 = 29,985

Page 81: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

70 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

70

Oba odstupanja (gornje i donje) ispisuju se istim brojem decimala osim u slučaju kada je jedno odstupanje nula. Pitanja 1. Što je tolerancija? 2. Navedite osnovne pojmove (elemente) tolerancije? 3. Što je vanjska i unutarnja izmjera?

Ključni pojmovi tolerancija Dopušteno odstupanje od nazivne izmjere. tolerancijsko polje Područje između najveće i najmanje dopuštene izmjere.

L28: Elementi strojeva, namjena i podjela

Nastavna cjelina:SRT-2-3 Oznaka lekcije:L28

Elementi strojeva

Svaki stroj je sastavljen od određenog broja dijelova, koji su skladno povezani u cjelinu. Svaki dio obavlja točnu određenu funkciju. Koliko god, na prvi pogled, izgledali različito ( po obliku, veličini, funkciji i namjeni) ima veliki broj jednakih ili sličnih dijelova, sklopova ili podsklopova, s istom funkcijom, koji se u radu podvrgavaju jednakim zakonima. Takvi dijelovi, sklopovi, podsklopovi, skupine i podskupine koji zbog funkcije stroja izvršavaju različite osnovne funkcije nazivaju se elementi strojeva. Svaki stroj može se raščlaniti na strojne dijelove, sklopove,skupine strojnih dijelova i sklopova i elemente.

Page 82: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 71

71

Strojni dio je osnovni dio stroja, koji obavlja točnu određenu funkciju skupa s drugim osnovnim dijelovima (vijak, matica, zakovica, cijev, vratilo, osovina, opruga, zupčanik, itd.). Strojni dio nije moguće rastaviti na jednostavnije dijelove. Sklop stroja je povezani skup više strojnih dijelova, koji obavljaju određenu funkciju u sastavu stroja (ventil, zakovica, mehanizam za brisanje vjetrobranskog stakla kod automobila i sl..). Skupina je povezani skup više strojnih dijelova i sklopova, koji obavljaju skupnu funkciju (motor, zupčasti mjenjač, naprava za dizanje tereta kod dizalica i sl.). Element stroja je funkcionalna cjelina, koja kod različitih strojeva obavlja određenu elementarnu (jednostavnu) funkciju. Element stroja može biti sam strojni dio (vijak, matica, opruga, osovina, vratilo itd.), ali isto tako i sklop stroja (klipnjača, kotrljajući ležaj) ili skupina (spojka, kočnica, mjenjač itd.). Opći (univerzalni) elementi stroja su strojni elementi, koji se upotrebljavaju kod različitih strojeva (vijci, zakovice, pera, klinovi, vratila, osovine, opruge, zupčanici, ležišta itd.). Posebni elementi strojeva su elementi strojeva, koji se upotrebljavaju samo kod posebnih vrsta strojeva (elementi motornih vozila, elementi alatnih strojeva, elementi motora s unutrašnjim izgaranjem, elementi parnih ili plinskih turbina, elementi hidrauličkih strojeva itd.).

strojni dio sklop stroja Skupina stroja

Namjena i podjela elemenata strojeva

Prema namjeni elementi strojeva se mogu podijeliti na:

elementi strojeva opće primjene elementi strojeva specijalne primjene

Podjela elemenata strojeva

Elementi strojeva opće primjene Elementi strojeva specijalne primjene

Elementi za spajanje Elementi za prijenos Ostali elementi opće namjene

elementi motornih vozila

elementi stapnih strojeva

elementi hidrauličnih pogona

elementi kružnih pogona

elementi dizalica i

zavareni spojevi lemljeni spojevi vijčani spojevi zakovični spojevi stezni spojevi oblikovni spojevi

osovine i vratila ležajevi spojke tarni prijenosnici remenski

prijenosnici

opruge amortizeri cijevi spojni elementi

cijevi mjerila

Page 83: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

72 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

72

spojevi klinovima zupčani prijenosnici

lančani prijenosnici

senzori aktuatori

transportnih uređaja elementi alatnih

strojeva

Pitanja 1. Od kojih funkcionalnih cjelina se sastoji stroj? 2. Što su elementi strojeva? 3. Kako se dijele elementi strojeva ?

Ključni pojmovi

element stroja Funkcionalna cjelina koja kod različitih strojeva obavlja određenu elementarnu funkciju.

strojni dio Osnovni dio stroja koji obavlja točnu određenu funkciju skupa s drugim osnovnim dijelovima.

sklop stroja Povezani skup više strojnih dijelova koji obavljaju određenu funkciju u sastavu stroja.

skupina stroja Povezani skup više strojnih dijelova i sklopova, koji obavljaju skupnu funkciju.

Page 84: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 73

73

L29: Elementi strojeva za nerastavljive spojeve

Nastavna cjelina: SRT-2-3/TVVS-2-5 Oznaka lekcije: ZNT-L29

Nerastavljivi spojevi Spojeve u strojarstvu dijelimo u : nerastavljive spojeve i rastavljive spojeve.Nerastavljivi spoj je spoj gdje se sastavljeni dijelovi ne mogu rastaviti bez razaranja ili oštećenja. U ovu skupinu spojeva spadaju:

1. Zavareni spojevi 2. Lemljeni spojevi 3. Lijepljeni spojevi 4. Zakovični spoj 5. Stezni spojevi

Zavarivanje Zavarivanje je danas jedna od najvažnijih tehnika spajanja. To je nerastavljivo spajanje istorodnih ili raznorodnih materijala, taljenjem ili pritiskom, s dodatnim materijalom ili bez njega. U odnosu na neke druge tehnike spajanja (npr. spajanje zakovicama) spajanje zavarivanjem osigurava manju masu konstrukcija uz jednaka dopuštena opterećenja, a smanjuje se i broj radnih operacija kod izvođenja procesa. Prednost manjeg utroška materijala pokazuje i kod primjene zavarivanja kao zamjene za neke druge tehnologije pri izradi raznih strojnih dijelova (npr. kod lijevanja). Zavarivanje se može primijeniti na širokom spektru konstrukcijskih materijala, od kojih većina otpada na metalne materijale. To je omogućeno u nekoliko stotina vrsta postupaka zavarivanja, a njihov razvoj je i dalje vrlo intenzivan. Postupci zavarivanja dijele se u dvije velike skupine: postupci zavarivanja pritiskom i taljenjem. Iz skupine postupaka taljenjem najčešće se upotrebljavaju elektrolučni postupci, dok iz skupine postupaka pritiskom su to postupci elektrootpornog zavarivanja.

Zavareni spoj izveden elektrolučnim postupkom, podvodno zavarivanje

Lemljeni spojevi Lemljenje je nerastavljiva tehnika spajanja srodna zavarivanju, ali se odvija pomoću dodatnog rastaljenog materijala (lema) čija je točka taljenja niža od točke taljenja materijala koji se spaja. Ne taljenje osnovnog materijala je ujedno i velika prednost ovog postupka jer je utjecaj na strukturu (a time i svojstva) osnovnog materijala puno manji, nego je to u postupku zavarivanja. Ovaj se postupak dijeli u dvije osnovne skupine; meko i tvrdo lemljenje, a rjeđe se spominje i tzv. visokotemperaturno lemljenje. Osnovni kriterij pri tome je radna temperatura, tj. minimalna temperatura u procesu spajanja na osnovnom materijalu. Proces lemljenja se izvodi s dodatnim materijalom – lemom, a uz to se koriste i topitelji, ponekad i zaštitni plinovi koji osiguravaju kvalitetnu pripremu i zaštitu spoja. Postupci lemljena se uglavnom izvode kao:

plameno lemljenje lemljenje pomoću lemila lemljenje uranjanjem lemljenje u peći otporno lemljenje.

Page 85: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

74 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

74

izvor topline – plamen

osnovni materijal

dodatni materijal

Princip tvrdog lemljenja Lijepljenje Lijepljenje je čest i suvremeni način spajanja dijelova, a ubraja se u skupinu nerastavljivih postupaka spajanja i provodi se najčešće bez zagrijavanja. Lijepljenje se izvodi na istorodnim, ali i raznorodnim materijalima, a vrlo često u uvjetima kada bi neki drugi postupci spajanja nepovoljno utjecali na svojstva konstrukcije (mehanička, eksploatacijska i sl.). Lijepljenje se izvodi ljepilima koja se razlikuju po svom kemijskom sastavu, fizičkom stanju, temperaturi upotrebe, namjeni, mehanizmu očvršćivanja itd. Proces ostvarivanja spoja temelji se na fizikalno-kemijskim reakcijama osnovnog materijala (dijelova koji se lijepe) i dodatnog materijala (ljepila). Iako se lijepljenje kao način spajanja koristio i prije 6000 godina, ono spada u suvremene postupke spajanja zbog vrlo intenzivnog razvoja u drugoj polovici 20. stoljeća te sve većim područjima primjene u kojima sve češće zamjenjuje konvencionalne metode spajanja.

Primjer primjene konstrukcijskih ljepila u strojogradnji

Zakovični spojevi Zakovični spojevi sve više su zamijenjeni nekom od drugih metoda spajanja. Zakivanje traži dodatne radnje u procesu spajanja (npr. bušenje, samo oblikovanje spoja), veliki utrošak rada pa se u većini slučajeva zakivanje zamijenilo zavarivanjem. Do sredine prošlog stoljeća, zakivanje je bila neizbježna tehnika u izradi strojarskih konstrukcija pa se i danas mogu vidjeti mostovne i slične konstrukcije izvedene zakovičnim spojevima. I poznate građevine ( npr. Eiffelov toranj) ili brodovi( npr. Titanic) spajane su zakovicama.Danas ima važnu ulogu u zrakoplovnoj industriji zbog toga što neke druge tehnike spajanja značajno utječu na svojstva osnovnog materijala te konstrukcije općenito. Još uvijek se često koristi u građevinarstvu, domaćinstvu i sl., iako je u posljednje navedenom području sve više zastupljeno lijepljenje.

Golden Gate most, San Francisco – čelična konstrukcija izvedena zakovičnim spojevima

Page 86: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 75

75

Stezni spojevi Stezni spojevi su posebna vrsta nerastavljivih spojeva čiji su spojevi izdržljivi, otporni na vibracije, udarna i promjenjiva opterećenja. Ovom tehnologijom spajanja uglavnom se spajaju rotirajući dijelovi (lopatice, ležajevi, rotori, ventilatori i sl.) s osovinama i vratilima. Spoj se ostvaruje dimenzijski, tj. tolerancijama strojnih dijelova koji se spajaju.Spoj je osiguran kroz tzv. preklop, koji se pri montaži kompenzira zagrijavanje vanjskog ili pothlađivanjem unutarnjeg elementa. Ovo je način spajanja koji je vrlo čest u strojogradnji, a u samo nekim slučajevima mogu ga zamijeniti suvremena ljepila. Pitanja 1. Nabrojite vrste nerastavljivih spojeva. 2. Usporedite postupke zavarivanja i lemljenja. 3. Kakvi su to stezni spojevi?

Ključni pojmovi

zavarivanje To je nerastavljivo spajanje istorodnih ili raznorodnih materijala, taljenjem ili pritiskom, s dodatnim materijalom ili bez njega.

lemljenje Lemljenje je postupak kojim se metalni ili nemetalni dijelovi spajaju pomoću rastaljenog dodatnog materijala (lema) u nerazdvojnu cjelinu.

lijepljenje Lijepljenje je nerastavljivo spajanje elementa istih ili različitih skupina materijala, najčešće nemetalnim materijalom kojeg nazivamo ljepilom.

zakivanje Zakivanje je nerastavljivo spajanje dvaju ili više elemenata pomoću zakovice.

stezni spoj Stezni spojevi su posebna vrsta nerastavljivih spojeva čiji su spojevi izdržljivi, otporni na vibracije, udarna i promjenjiva opterećenja.

L30: Elementi strojeva za rastavljive spojeve

Nastavna cjelina: SRT-2-3/TVVS-2-5 Oznaka lekcije: ZNT-L30

Rastavljivi spojevi Rastavljivi spojevi su spojevi ostvareni strojnim elementima koji omogućuju rastavljanje bez razaranja ili oštećenja, a nakon toga njegovo ponovno sastavljanje. Osnovne skupine elemenata strojeva koji čine ovakve spojeve su

1. Vijčani spojevi 2. Spojevi zaticima i svornjacima 3. Spojevi klinovima 4. Spojevi spojkama

Vijčani spojevi Vijčani spojevi se izvode strojnim elementima vijcima ili vijcima i maticama. Vijak ima navoj, čiji se profil ovija usponom navoja oko cilindrične jezgre zadanog promjera. Vijčani spojevi su najčešće

Page 87: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

76 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

76

upotrebljavani rastavljivi spojevi, a glavna karakteristika im je jednostavno spajanje i sastavljanje te mogućnost podešavanja sile pritezanja. Spoj se ostvaruje pritezanjem vijka/matice što izaziva kombinaciju naprezanja unutar spoja, ali i pojavu sile trenja. Navoje dijelimo prema profilu (metrički, cijevni, kvadratni, pilasti, trapezni, obli…), smjeru profila (lijevi i desni) te prema dubini navoja koraka na grube i fine. Glavni elementi vijčanog spoja su:

vijak matica/cilindrični provrt s navojem podloška ili podložna pločica osigurač (po potrebi)

Najčešće vrste pričvrsnih vijaka su:

vijak sa šestostranom glavom vijak za točno nalijeganje vijak s valjkastom glavom vijak s valjkastom glavom (imbus) vijak s upuštenom glavom vijak s upuštenom lećastom glavom vijak s narovašenom glavom za ručno pritezanje vijak sa samoureznim navojem vijak za lim vijak s ušicom vijak s prstenastom glavom svorni vijak zatik s navojem čep s navojem

Vijčani spoj

glava vijka

tijelo vijka

elementi spajanja

podložna pločica

matica

Zatici i svornjaci Zatici služe za spajanje, učvršćenje, držanje, centriranje, osiguranje te slične namjene kod strojnih dijelova. U osnovi ih dijelimo na cilindrične, konusne i zasječene zatike. Spoj zaticima temelji se na njihovom prednaprezanju koje je posljedica njihovog uprešavanja u provrte dijelova koji se spajaju. Česta je primjena i opružnih zatika. Ovi se strojni elementi ponekad koriste u kombinaciji sa steznim spojevima.

Page 88: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 77

77

Svornjaci su strojni elementi koji služe za osiguravanje zglobnih spojeva (klizni dosjed). Pri tome, ovi strojni dijelovi miruju u svojim uležištenjima, a strojni elementi se gibaju oko njih. Po konstrukciji se izrađuju kao cilindrični ili s glavom te se dodatno osiguravaju rascjepkama, uskočnicima, signurnosnim pločicama i sl.

Primjer primjene zatika Primjer primjene svornjaka

Spojevi klinovima Klinovi su strojni elementi za spajanje te torziono povezivanje vratila s remenicama, zupčanicima, polugama, spojkama itd. Spoj se uglavnom ostvaruje oblikom i silom, a najčešće se koriste uzdužni klinovi s nagibom te uzdužni klinovi bez nagiba (pera – prijenos veze samo oblikom). Također, postoje i poprečni klinovi koji služe za podešavanje položaja dijelova i njihovo pritezanje ili za sastavljanje dijelova radi prenošenja sila. U ovu skupinu spojeva mogu se svrstati i spojevi ostvareni klinastim i zupčastim vratilima te poligonalnim profilnim vratilima.

Različite vrste klinova i pera

Spajanje spojkama Spojke služe za spajanje dva uzdužna vratila s ciljem prijenosa okretnog momenta. Konstrukcijski se izvode kao čvrste spojke, pokretne spojke te uključno-isključne spojke. Čvrste spojke služe isključivo za spajanje vratila koja leže u istoj osi, a isključivanje i uključivanje omogućeno je samo u stanju mirovanja. Pokretne spojke služe za spajanja vratila čije se osi ne podudaraju ili se njihov položaj mijenja tijekom rada. Uključno-isključne spojke omogućavaju prekid i uspostavu veza između vratila tijekom rada.

Primjer spojke (elastična spojka)

Page 89: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

78 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

78

Pitanja 1. Koja je specifičnost rastavljivih spojeva? 2. Koji su elemnti vijčanog spoja? 3. Čemu služe zatici, a čemu svornjaci? 4. Koja je razlika između klinova i pera? 5. Za što se koriste spojke?

Ključni pojmovi

rastavljivi spojevi Rastavljivi spojevi su spojevi ostvareni strojnim elementima koji omogućuju rastavljanje bez razaranja ili oštećenja, a nakon toga njegovo ponovno sastavljanje.

vijčani spojevi Vijčani spojevi izvode se strojnim elementima vijcima ili vijcima i maticama. Vijak ima navoj, čiji se profil ovija usponom navoja oko cilindrične jezgre zadanog promjera.

zatik Zatik služi za spajanje, učvršćenje, držanje, centriranje, osiguranje te slične namjene kod strojnih dijelova.

svornjak Svornjak je strojni elementi koji služe za osiguravanje zglobnih spojeva (klizni dosjed).

klin Klin je strojni elementi za spajanje te torziono povezivanje vratila s remenicama, zupčanicima, polugama, spojkama itd.

pero Pero je uzdužni klin bez nagiba.

spojka Spojka služi za spajanje dva uzdužna vratila s ciljem prijenosa okretnog momenta.

L31: Elementi strojeva za kružno gibanje i prijenos snage

Nastavna cjelina: SRT-2-3/TVVS-2-5 Oznaka lekcije: ZNT-L31

Osovine i vratila Osovine su strojni elementi koji nose na sebi mirujuće ili rotirajuće strojne dijelove (remenice, zučpanici i sl.) Osovine mogu mirovati, tako da se smješteni dijelovi na njima ne okreću ili da rotiraju zajedno sa pričvršćenim strojnim dijelovima. Osovine mogu biti opterećene samo na savijanje i ne prenose strojni element. Vratila, kao i osovine, na sebi nose strojne dijelove, ali se ti dijelovi stalno okreću te prenose okretni moment. Opterećena su na savijanje i uvijanje.

Koljenasto vratilo motora s unutarnjim izgaranjem

Page 90: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 79

79

Ležajevi Ležaj je strojni element koji služi za vođenje pokretnih strojnih dijelova (osovine, vratila). Prenosi vanjska opterećenja ili sile između tih dijelova i onih koji se nalaze u relativnom gibanju prema njima. Prema vrsti trenja, ležajevi se dijele na:

klizne ležajeve (funkcija je omogućena kroz trenja klizanja) valjne ležajeve (funkcija je omogućena kroz trenja valjanja)

Klizni ležaj omogućuje vođenje pokretnih strojnih dijelova i prijenos opterećenja s rukavca osovine ili vratila na posteljicu ležaja. Klizne površine podmazane su uljem, a rjeđe mašću ili krutim sredstvima za podmazivanje. Prema djelovanju opterećenja razlikuju se radijalni i aksijalni klizni ležajevi. Radijalni ležajevi nazivaju se još i nosećim ležajevima, dok se aksijalni nazivaju uporni ili potporni ležajevi. Postoje još i klizni ležajevi za vođenje koji služe samo za vođenje, a ne prenose nikakva vanjska opterećenja Valjni ležaj, kao i klizni ležaj, osigurava vođenje pokretnih strojnih dijelova, umetnutih u odgovarajuće kućište. Sastavljeni su od unutarnjeg i vanjskog prstena, između kojih se, u odgovarajuće oblikovanom kavezu, vrte valjna tijela. Među valjnim tijelima prevladava trenje valjanja. Valjni ležajevi mogu istovremeno prenositi radijalno i aksijalno opterećenje, samo radijalno ili samo aksijalno . S obzirom na vrstu valjnih tijela, dobivaju i imena: kuglični, valjkasti, bačvasti, igličasti itd.

Klizni ležaj Valjni ležaj

Spojke Spojka je strojni element koji služi za stalno ili povremeno spajanje dviju osovina ili vratila u svrhu prenošenja okretnog momenta. Osim prenošenja momenta, spojke osiguravaju:

kompenzaciju odstupanja osi vratila ili osovina prigušenje vibracija, titranja, oscilacija osiguranje od preopterećenja i sl.

Obzirom na konstrukciju i primjenu, spojke se dijele na: neelastične spojke – kruti prijenos okretnog momenta

o čvrste spojke o pomične (kompenzacijske)

elastične – dopuštaju uvijanje i elastično prenose moment tarne – okretni moment prenose trenjem hidromehaničke spojke – okretni moment prenosi se mlazom fluida specijalne spojke.

Tarna jednolamelna spojka Elastična spojka

Page 91: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

80 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

80

Remenski prijenos Remenski prijenos prenosi sile i okretna gibanja između vratila, a naročito su prikladni za veće razmake osi vratila. Zbog elastičnosti remena, remenski prijenosi rade gipkije, nego lančani i zupčani prijenosi. Ovakav prijenos snage osigurava miran rad, bez buke, a strojni elementi koji se koriste pri remenskom prijenosu (remenice i remenje) spadaju u jedne od najjeftinijih prijenosnika snage. Vrsta i materijali izrade remenica i remenja odabiru se isključivo prema namjeni prijenosnika snage, tj. uvjetima eksploatacije, uz uvjet da kombinacija materijala remena i remenice osigurava dovoljan koeficijent trenja kako bi se sile i okretna gibanja uopće mogla prenijeti s jednog vratila na drugo (osim kod zupčastog remena). Remeni i remenice, osim po vrsti materijala, razlikuju se i prema samoj konstrukciji, pa tako razlikujemo valjkasto, plosnato, klinasto i zupčasto remenje i remenice.

Prijenos klinastim remenom Prijenos zupčastim remenom

Lančani prijenos Kod lančanog prijenosa, prijenos se vrši pomoću veze oblikom. Ovaj prijenos upotrebljava se u uvjetima gdje je remenski prijenos onnemogućen zbog loših prostornih i prijenosnih prilika ili razmaka osi. Ovi prijenosnici s manjim obuhvatnim kutovima prenose znatno veće sile u usporedbi s remenskim prijenosnicima. Ipak, lančani prijenosi su često skupi, imaju malu elastičnost te zahtijevaju složenije održavanje. Lančani prijenos sastoji se od lanca i lančanika. Lanci se dijele u dvije skupine: zglobni i člankasti. Zglobni lanci (sa svornjacima, rastavljivi, Gallov, valjkasti, s tuljkom, zupčasti itd.) upotrebljavaju se kao pogonski lanci, dok se člankasti lanci koriste samo pri podizanja tereta.

Lančani prijenos

Zupčani prijenos Zupčanici prenose okretno gibanje s jednog vratila na drugo pomoću veze oblikom, tj. zahvata zubi. Zupčanom prijenosu nije potreban dodatni elemnt kao što je to kod remenskog prijenosa bio remen, tj. lanac kod lančanog prijenosa. O zupčanom prijenosu govorimo kada se u sprezi nađu najmanje dva zupčanika. Kod zupčanog prijenosa razlikuju se:

prijenosnici sa stalnim prijenosnim omjerom mjenjači brzina razdjelni prijenosi.

Prema međusobnom položaju osi vratila, zupčanici mogu imati sljedeće oblike: čelnici (paralelna vratila) ozubnice (promjena kružnog gibanja u pravocrtno) stožnici (vratila koja se sijeku) vijčani zupčanici (mimosmjerna vratila) puževi i pužna kola (mimosmjerna vratila, najčešće 90 °)

Page 92: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 81

81

Zupčani prijenos

Pitanja 1. Koja je razlika između osovina i vratila? 2. U koje dvije osnovne skupine dijelimo ležajeve obzirom na njihovu konstrukciju? 3. Čemu služe spojke? 4. Usporedite remenske, lančane i zupčane prijenosnike.

Ključni pojmovi

osovine Osovine su strojni elementi koji nose na sebi mirujuće ili rotirajuće strojne dijelove.

vratila Vratila, kao i osovine, na sebi nose strojne dijelove, ali se ti dijelovi stalno okreću te prenose okretni moment.

ležaj

Ležaj je strojni element koji služi za vođenje pokretnih strojnih dijelova (osovine, vratila) te prenosi vanjska opterećenja ili sile između tih dijelova i onih koji se nalaze u relativnom gibanju prema njima.

spojka Spojka je strojni element koji služi za stalno ili povremeno spajanje dviju osovina ili vratila u svrhu prenošenja okretnog momenta.

remenski prijenos Remenski prijenos prenosi sile i okretna gibanja između vratila, a naročito su prikladni za veće razmake osi vratila.

lančani prijenos Kod lančanog prijenosa, prijenos se vrši pomoću veze oblikom. Ovaj prijenos upotrebljava se u uvjetima gdje je remenski prijenos nemoguć zbog loših prostornih i prijenosnih prilika ili razmaka osi.

zupčani prijenos Zupčanici prenose okretno gibanje s jednog vratila na drugo pomoću veze oblikom, tj. zahvata zubi.

L32: Elementi strojeva za pretvaranje gibanja

Nastavna cjelina:TVVS-2-5 Oznaka lekcije:L32

Elementi strojeva za pretvaranje gibanja

Mehanizam (engl. mechanism, prema grč. μηχανή: stroj), mehanička naprava ili njezin dio koji se sastoji od pokretnih elemenata, međusobno povezanih da se pokretanjem jednoga - uzrokuje gibanje ostalih. Služi za prijenos i pretvorbu jedne vrste gibanja u drugu . Članovi su međusobno povezani vezama kojima se ujedno omogućuje određeno relativno gibanje jednoga člana u odnosu na drugi. Dva

Page 93: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

82 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

82

međusobno povezana člana nazivaju se kinematičkim parom. Kinematički parovi razlikuju se prema vrsti veze, odnosno prema tomu, koliko im stupnjeva slobode gibanja veza dopušta. Nevezano, tj. slobodno tijelo u prostoru ima ukupno šest stupnjeva slobode gibanja: tri komponente translacije i tri rotacije. Najmanji broj stupnjeva slobode imaju rotacijski, translacijski i vijčani kinematički parovi (jedan), a najveći ih ima kinematički par ( pet ) a čine ga dva člana u slobodnom dodiru u prostoru.

Mehanizmi se prema funkcionalnoj namjeni i konstrukcijskim karakteristikama dijele na: polužne mehanizme krivuljne mehanizme vijčane mehanizme

Polužni mehanizmi imaju za članove poluge, međusobno povezane zglobovima. Poluga je čvrsto tijelo, najčešće u obliku ravna ili zakrivljena štapa, koje se pod utjecajem sila može zakretati oko jedne osi. Jedan je od najjednostavnijih takvih mehanizama - zglobni četverokut, sastoji se od četiriju članova međusobno povezanih rotacijskim zglobovima. Promjenom duljina pojedinih članova i zamjenom nepomičnoga člana (inverzijom) mogu se kod toga jednostavnog mehanizma ostvariti različita gibanja pogonskog i radnog člana. Kod polužnog mehanizma, poluge se translacijski i/ili rotacijski pomiču oko nepomičnog člana, odnosno u zglobu i na taj način pretvaraju translacijsko gibanje u rotacijsko i obrnuto.

Polužni zglobni trokut Polužni zglobni četverokut Polužni mehanizam kod bicikla

Polužni mehanizam kod radnog stroja Polužni upravljački mehanizam vozila

Krivuljni mehanizmi nalaze vrlo široku primjenu kod različitih tehnoloških procesa. Prijenos gibanja ostvaruje se dodirom pogonskog i radnoga člana, a odabirom oblika pogonskoga člana (grebena) mogu se ostvariti gotovo sve vrste gibanja koje se pojavljuju u tehničkoj primjeni. Uz pomoć krivuljnih elemenata, koristeći njihove mehanički izvedene krivulje, prenosi se gibanje s pogonske na pogonjenu stranu.

Page 94: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 83

83

Bregasti mehanizam Krivuljni mehanizam

Bregasta osovina pokreće se koljenastim vratilom preko remenskog prijenosa. Okretanjem bregaste osovine, brjegovi osovine potiskuju ventile prema dolje, a opruge na ventilima vraćaju ventil u početni položaj. Bregastim mehanizmom se rotacija, okretanje bregaste osovine, pretvara u translaciju ventila. Vijčani mehanizmi koriste se za prijenos i pretvorbu kružnog gibanja u pravocrtno i obrnuto. Uz njihovu pomoć postižu se velike aksijalne sile pri malim momentima vrtnje, npr. u vijčanim vretenima i napravama za posmak u strojevima za obradu, vijčanim prešama, vijčanim dizalima, ventilima, škripcima i sl. Pokretni navojni spoj čine: navojno vreteno, koje je obično veće dužine i odgovarajuća pomična matica.

Prigon zupčanika – zubna letva pretvara

rotaciju u translaciju Navojno vreteno i matica – translacijski prigon

Pitanja 1. Što je mehanizam? 2. Navedite neke mehanizme. 3. Objasnite razliku između polužnih, krivuljnih i vijčanih mehanizama.

Ključni pojmovi

mehanizam Mehanizam je naprava koja se sastoji od elemenata koji su međusobno povezani tako da se pokretanjem jednoga - uzrokuje gibanje ostalih. Služi za prijenos i pretvorbu jedne vrste gibanja u drugu .

polužni mehanizam Mehanizam čiji su članovi poluge, međusobno povezane zglobovima.

krivuljni mehanizam Mehanizam čiji su članovi krivuljni elementi kako bi uzrokovali gibanje prema krivulji.

vijčani mehanizam Mehanizam čiji su članovi navojno vreteno i matica.

Page 95: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

84 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

84

L33: Općenito o toplinskoj obradi, podjela i parametri

Nastavna cjelina: SRT-2-4/TVVS-2-6 Oznaka lekcije: ZNT-L33

Što je to toplinska obrada? Toplinski obradu čini niz postupaka kojima se nekoj leguri mijenjaju svojstva tako da se ona u krutom stanju podvrgne kontroliranom slijedu ugrijavanja i hlađenja da bi se njezina struktura, u odnosu na početnu - promijenila. Dakle, osnovni parametri svake toplinske obrade su temperatura i vrijeme, a cilj ovakvih procesa je promjena strukture koja rezultira promjenom nekih važnih svojstava materijala, kao što su tvrdoća, žilavost, otpornost na trošenje itd. Podjela toplinskih obrada Danas je u području materijala prisutan veliki broj dostupnih toplinskih obrada. Osim klasičnih toplinskih postupaka ( kaljenje i žarenje ) u postupke toplinske obrade uvrštavaju se i razni postupci modificiranja površina strojnih elemenata, neki postupci prevlačenja te proces precipitacijskog očvrsnuća.

Kaljenje Kaljenje je postupak toplinske obrade čelika koji se sastoji od zagrijavanja čelika na određenu temperaturu kaljenja, zadržavanja na toj temperaturi i naglog hlađenja pri čemu se stvara posebno tvrda struktura u materijalu koju nazivamo martenzitnom strukturom. Ovo je jedna od najčešćih toplinskih obrada čelika, a čelik nakon kaljenja postaje tvrd, krhak i otporan na trošenje.

Zagrijavanje elemenata u pećima prije toplinske obrade

Žarenje Žarenje je postupak kojim materijal zagrijavamo na određenu temperaturu, a nakon toga se najčešće kontrolirano sporo hladi. Različitim postupcima žarenja postiže se homogenizacija strukture, mijenja se raspored i veličina kristalnih zrna, smanjuju se unutarnje napetosti, a raste žilavost materijala. Postupci žarenja su tipični primjeri toplinskih obrada koje se primjenjuju nakon nekih drugih tehnologija obrade koje su za posljedicu imale nepovoljnu promjenu strukture materijala.

Page 96: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 85

85

Toplinsko-kemijske obrade i modifikacija površina Kaljenje, žarenje i slični postupci provode se na strojnim elementima na način da se mijenja struktura tih predmeta po njihovom cijelom presjeku. Ponekad to nije potrebno, ni poželjno pa postoji niz toplinskih i sličnih obrada koje se primjenjuju samo na površinama tih elemenata kako bi one poprimile potrebna svojstva. Na primjer, zupčanici i slični strojni elementi moraju biti otporni na trošenje kako bi njihov vijek trajanja bio što dulji. Istovremeno, takvi elementi moraju imati i određenu žilavost da podnesu udarna opterećenja. Zbog toga se na takvim strojnim dijelovima provodi toplinska obrada samo površinskih slojeva postupcima modifikacije površina kao što su cementiranje, nitriranje, boriranje, karbonitriranje, nitrokarburiranje i sl. U ovu skupinu modifikacija površinskih slojeva spadaju i suvremeni postupci prevlačenja strojnih elemenata tankim slojevima raznih karbida i sličnih spojeva koji elementima, u ovom slučaju reznim alatima, daju izvrsnu otpornost na trošenje i ostala svojstva potrebna za dugotrajan i kvalitetan rad.

Primjer površinske toplinske obrade zupčanika i reznih alata modificiranih toplinskim postupcima prevlačenja

Zanimljivo U posebnu skupinu toplinskih obrada spadaju i obrade precipitacijskim očvrsnućem. Precipitacijsko očvrsnuće je još jedan od mehanizama koji inženjeri imaju na raspolaganju za promjenu strukture materijala i poboljšavanje mehaničkih svojstava. Ova je pojava otkrivena sasvim slučajno 1906. godine na legurama na bazi aluminija. Naime, utvrđeno je da se nekim aluminijskim legurama zagrijanim na 500 °C te potom hlađenim u vodi, struktura dodatno mijnja - tek nakon nekoliko dana! Prva značajna upotreba ovakvim materijala koji su uz malu gustoću davali i zavidnu čvrstoću bila je izrada konstrukcija za zračne brodove – cepeline.

Osnovna konstrukcija cepelina izrađena iz precipitacijski očvrsnute aluminijske legure

Pitanja 1. Objasnite pojam toplinske obrade. 2. Koje su osnovne skupine toplinskih obrada? 3. Što je kaljenje? 4. Što je žarenje? 5. Čemu služe postupci modifikacija površinskih slojeva strojnih elemenata?

Page 97: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

86 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

86

Ključni pojmovi

toplinska obrada

Toplinski obradu čini niz postupaka kojima se nekoj leguri mijenjaju svojstva tako da se ona u krutom stanju podvrgne kontroliranom slijedu ugrijavanja i hlađenja da bi se struktura u odnosu na početnu promijenila.

kaljenje

Kaljenje je postupak toplinske obrade čelika koji se sastoji od zagrijavanja čelika na određenu temperaturu kaljenja, zadržavanja na toj temperaturi i naglog hlađenja, pri čemu se stvara posebno tvrda struktura u materijalu koju nazivamo i martenzitnom strukturom.

žarenje

Žarenje je postupak kojim materijal zagrijavamo na određenu temperaturu, a nakon toga se najčešće kontrolirano sporo hladi. provodi se radi homogenizacije strukture, promjene oblika i rasporeda kristalnih zrna te popuštanja napetosti i smanjenja tvrdoće materijala.

L34: Korozija metala, pojam, podjela, opis oblika korozije i osnovni postupci zaštite

Nastavna cjelina:SRT-2-5/TVVS-2-7

Oznaka lekcije:ZNT-L34

Pojam korozije metala

Pod korozijom se podrazumijeva proces razaranja konstrukcijskih metala podvrgnutih djelovanju određenih fizikalno-kemijskih procesa. Prema HRN EN ISO 8044:2001 “Korozija i zaštita metala i legura - Osnovni nazivi i definicije “ korozija je fizikalno kemijska interakcija između materijala i okoliša, čiji rezultat su promjene u svojstvima materijala koja mogu voditi k slabljenju nosivosti i funkcionalnosti konstrukcije. Konstrukcijski metali se dobivaju iz rudače uz upotrebu energije. Iz prirodnih i stabilnih spojeva s malo energije (taljenjem) proizvedu se čisti metali koji su u nestabilnom stanju. Prema zakonima termodinamike, tako proizvedeni metali teže vratiti se u stabilno - prirodno prvotno stanje. Takvo stanje se postiže korozijskim procesima, prilikom kojih se energija oslobađa, a korozijski produkt je sličan početnoj rudači. Korozija izaziva nenamjerno razaranje konstrukcijskih materijala koje nanosi ogromne štete gospodarstvu. Korozija je danas jedan od važnih čimbenika svjetske krize materijala i energije i uzrok je znatnih gubitaka u gospodarstvu svake zemlje. Čimbenici koji uvjetuju koroziju mogu se podijeliti na: kemijske, fizikalne, biološke i električne. Metali , prema korozijskom ponašanju mogu biti:

Imuni - ako ne korodiraju jer ne postoji afinitet za proces korozije Aktivni - ako korodiraju Pasivni - ako vrlo sporo korodiraju zbog snažnog kočenja procesa korozije

Sklonost metala prema koroziji ovisi o njegovom potencijalu. Što mu je potencijal viši, odnosno što je metal plemenitiji, to je manje sklon koroziji.

Page 98: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 87

87

Podjela korozije

Prema mehanizmu djelovanja korozija se dijeli na: a) kemijsku b) elektrokemijsku

a) Kemijska korozija Do kemijske korozije dolazi uslijed izravnog spajanja atoma metala s atomima sredine koja ga okružuje. Proces teče tako, da se molekule kisika adsorbiraju na površinu bakra, raspadaju se u atome (O2 = O + O), pa atom kisika oduzima elektron dvama atomima bakra (2Cu - 2e = 0-- ) i gradi molekulu bakarnog oksida (Cu2O). Simbolički izražen proces glasi ovako:

4Cu + O2 = 2Cu2O

Na ovaj način stvoren molekularni sloj bakrenog oksida propušta kisik pa se korozija nastavlja u dubini.

Korozija vijčanog spoja

b) Elektrokemijska korozija Kod elektrokemijske korozije odigravaju se slični procesi kao kod galvanskog elementa.Galvanski element sastoji se od jedne Cu i Zn ploče i elektroprovodne tekućine, elektrolita (slika). Ovakav spoj ili galvanski element stvara električni napon. Kada je strujno kolo zatvoreno, onda električna struja izvan elementa teče od pozitivnog pola (Cu) prema negativnom polu (Zn), a u samom elektrolitu od negativnog prema pozitivnom polu. Cink se kao metal negativnog pola razjeda (troši), a metal pozitivnog pola ostaje nepromijenjen. Galvanske elemente mogu stvoriti svi metali, pod uvjetom da se međusobno razlikuju.Dva ista metala ne stvaraju nikakav napon. Koliki će se napon uspostaviti, ovisi od vrste metala koji obrazuju galvanski element. Primjerice, element sastavljen od bakra i cinka daje napon od 1,13 Volti (korištenjem elektrolita određenog sastava). Postupci zaštite od korozije Strojarske konstrukcije mogu se zaštititi od procesa korozije različitim metodama.Najčešći načini zaštite su:

elektrokemijske metode zaštite, zaštita od korozije obradom korozivne sredine, oblikovanjem i konstrukcijskim mjerama, zaštita odabirom korozijski postojanih materijala, zaštita prevlakama.

Page 99: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

88 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

88

Pitanja: 1. Što je korozija i zašto se javlja? 2. Kako bi definirali kemijsku i elektrokemijsku koroziju? 3. Može li se proces korozije usporiti i kako?

Primjeri korozije na motoru i vozilima :

Korozija na sklopu vijka, podloške i matice uz prisutnost vlage

Kemijska korozija karoserije vozila izložene atmosferskom utjecaju

Primjer pitting korozija na vozilu

Primjer privremene zaštite alata i rezervnih dijelova od korozije metodom konzervacije

Korisni linkovi Link: http://corrosionjournal.org Link: http://corrosion.org/

Ključni pojmovi

korozija To je fizikalno kemijska interakcija između materijala i okoliša, čiji rezultat su promjene u svojstvima materijala koja mogu voditi slabljenju nosivosti i funkcionalnosti konstrukcije.

kemijska korozija Proces do kojega dolazi uslijed neposrednog spajanja atoma metala s atomima sredine koja ga okružuje.

elektrokemijska korozija

Proces do kojega dolazi kad su u spoju dva metala različitog naponskog potencija u prisutnosti elektrolita.

zaštita od korozije Postupak koji se poduzima u različitim prilikama kako bi se proces korozije usporio.

Page 100: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 89

89

L35: Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje

Nastavna cjelina:TVVS-2-1

Oznaka lekcije:L35

Postupak obrade deformiranjem Tehnički postupci oblikovanja proizvoda obradom bez odvajanja čestica su utemeljeni na svojstvu plastičnosti materijala. Plastične deformacije uzrokuju promjenu izgleda obradka. Materijal pod djelovanjem velike sile počinje teći i dolazi do promjene oblika. Promjene oblika i dimenzija povezane su u mikrostrukturi materijala s promjenom kristala i kristalnih rešetaka te zbog toga i promjena mehaničko-fizikalnih svojstava materijala Obrada deformiranjem limova Limovi su vrlo česti poluproizvod koji se koristi pri izradi strojarskih konstrukcija raznih namjena. Izrađuju se postupcima oblikovanja deformiranjem u širokom spektru vrsta materijala, dimenzija, kvaliteta obrade itd. Njihova daljnja prerada je jednostavna, a izvodi se obradama sa i bez odvajanja čestica te raznim tehnikama spajanja. Pri tome, najzastupljenije su obrade rezanja, ravnanja, savijanja, probijanja i previjanja. Najčešće se primjenjuje obrada savijanjem. Savijanje limova osigurava izradu elemenata složene geometrije jednostavnim alatima i uređajima. Savijanje limova se dijeli na: kružno savijanje, savijanje pod kutom (oštrokutno savijanje) i profilno savijanje.

Kutno savijanje limova na prešama

Kružno savijanje limova

Kovanje Kovanje je obrada materijala bez odvajanja čestica kod koje se promjena oblika i dimenzija vrši udarcima bata po otkivku koji je položen na nakovanj. Obrada je češće u toplom stanju, ali može biti i u hladnom . Prema načinu na koji se obavlja preoblikovanje, postoji:

ručno kovanje strojno kovanje

Page 101: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

90 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

90

Ručno kovanje je postupak preoblikovanja materijala udarcima kovačkog čekića po otkivku. Otkivak se zagrije u kovačkoj vatri do bijelog sjaja. Kovačkim klještima se vadi iz vatre i polaže na nakovanj. Otkivak postupno mijenja oblik i dimenzije pod udarcima čekića. Točnost dimenzija, oblika, kvaliteta proizvoda i količina ovise isključivo o preciznosti i iskustvu kovača. Strojno kovanje je moderniji način kovanja. Omogućava kovanje od najmanjih otkivaka do otkivaka vrlo velikih dimenzija. Dimenzije otkivka ovise samo o veličini stroja. Postupak može biti u toplom i hladnom stanju. Za kovanje u toplom stanju u procesu proizvodnje potrebne su i kovačke peći. Ručno i strojno kovanje može se izvoditi kao slobodno kovanje i kovanje u ukovnjima (kalupima).

Kovanje u ukovnjima

Valjanje Valjanje je postupak oblikovanja deformiranjem kod kojega se lijevani blok materijala (ingot) propušta između okretajućih valjaka smanjujući mu presjek. Blok poprima željeni oblik, a istovremeno se materijalu poboljšavaju mehanička svojstava. Postupak započinje valjanjem ingota u poluproizvode.

Valjati se može u toplom i hladnom stanju. Materijali većeg presjeka valjaju se pretežno u toplom stanju, zbog veće plastičnosti i mogućnosti puno većih redukcija presjeka te manjih sila i manjeg utroška rada. Materijali manjeg presjeka valjaju se pretežno u hladnom stanju, jer se postiže kvalitetnija površina proizvoda, uske tolerancije mjera te veća tvrdoća.

Valjanjem se proizvode limovi, trake, folije, šipke, profili, cijevi. Najčešće se izvodi na strojevima koje nazivamo valjaoničkim stanovima, ali s obzirom na zadanu geometriju traženog proizvoda ili poluproizvoda, može se izvoditi i na strojevima specijalnih konstrukcija.

Valjanje ingota na valjaoničkim stanovima

Page 102: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 91

91

Duboko vučenje i istiskivanje Duboko vučenje je postupak obrade metala deformiranjem koji u serijskoj proizvodnji zauzima vrlo važno mjesto. Prvenstveno se odnosi na obradu u hladnom stanju, a u specifičnim slučajevima i u toplom. Cilj ovog postupka je, iz ravne metalne ploče, dobiti posude raznih oblika poprečnog presjeka pomoću posebno konstruiranih alata. Razvoj dubokog vučenja odvijao se paralelno s razvojem automobilske i avionske industrije, premda i u svakodnevnom životu nailazimo na široki asortiman proizvoda dobivenih dubokim vučenjem (npr.: dijelovi karoserija automobila, rezervoari, hladnjaci, dijelovi za hladnjake u domaćinstvu i štednjake, posuđe, metalna ambalaža, itd.) Budući da se ovom tehnologijom u hladnom stanju poboljšavaju mehaničke karakteristike materijala, ona se koristi pri proizvodnji najvažnijih dijelova aviona, u svemirskoj tehnici i sl..

Proizvodi dobiveni dubokim vučenjem

Istiskivanje je postupak obrade deformiranjem koji se provodi u hladnom, toplom ili polutoplom stanju. Prvenstveno služi za proizvodnju okruglih, četvrtastih i profiliranih šipki i cijevi i to uglavnom iz obojenih metala (zbog velikih sila uglavnom se ne primjenjuje za čelične poluproizvode). Postupak zahtijeva sirovac visoke kvalitete, a osigurava izradu poluproizvoda složene geometrije i uskih tolerancija mjera.

Profili izrađeni postupkom istiskivanja

Pitanja 1. Na čemu se temelje postupci obrade deformiranjem? 2. Nabrojite neke obrade deformiranjem primjenjive na limovima. 3. Što je kovanje? 4. Objasnite proces valjanja. 5. Koja je svrha postupka dubokog vučenja? 6. Što se proizvodi postupcima istiskivanja?

Page 103: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

92 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

92

Ključni pojmovi

savijanje

Savijanje limova je postupak obrade metala bez skidanja strugotine, kod kojeg se u poprečnom presjeku unutrašnji dio skraćuje i opterećen je na tlak, dok se vanjski dio produljuje i opterećen je na vlak.

kovanje Kovanje je obrada materijala bez odvajanja čestica kada se promjena oblika i dimenzija vrši udarcima bata po otkivku koji je položen na nakovanj.

valjanje Valjanje je postupak oblikovanja deformiranjem kod kojega se lijevani blok materijala (ingot) propušta između okretajućih valjaka smanjujući mu presjek.

duboko vučenje

Duboko vučenje metala je postupak strojne obrade metala u kojem se obradak (platina ili rondela), najčešće u hladnom stanju, provlači kroz jednu ili više matrica u novi željeni oblik, korištenjem posebnih alata.

istiskivanje

Istiskivanje je postupak obrade deformiranjem koji se provodi u hladnom, toplom ili polutoplom stanju. Prvenstveno služi za proizvodnju okruglih, četvrtastih i profiliranih šipki i cijevi i to uglavnom iz obojenih metala (zbog velikih sila uglavnom se ne primjenjuje za čelične poluproizvode).

L36: Postupci pripreme, operacije i proces sastavljanja

Nastavna cjelina:SRT-3-6/TVVS-2-3 Oznaka lekcije:ZNT-L36

Uvod Industrijski načinjeni tehnički proizvodi često se sastoje od više ugradbenih elemenata koji se izrađuju u različitim vremenima i na različitim mjestima. Zadatak montaže je, da se sustav ugradbenih elemenata nekog proizvoda sklopi u sustav veće kompleksnosti određene namjene, u određenom broju komada, u jedinici vremena. Sustav ugradbenih elemenata nekog proizvoda može se sastojati od dijelova, sklopova i bezobličnih tvari. Dijelovi su geometrijski određene tvorevine nastale obradom nekog materijala, iz jednoga komada. Sklopovi su geometrijski određene tvorevine sastavljene od najmanje dva ugradbena elementa. Bezoblične tvari su plinovi, tekućine, praškovi i granulat.

Page 104: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 93

93

Montažne linije na sklapanju motora s unutarnjim izgaranje

Sastavljanje (montaža) proizvoda Proces montaže jest odvijanje radnji potrebnih za sklapanje proizvoda, prema određenim zakonitostima (tehničkim, tehnološkim, ekonomskim, sociološkim itd.) Proces montaže sastoji se od niza aktivnosti (uzastopnih ili usporednih) tj. radnji – operacija. Ove radnje (operacije), ovisno o obliku montaže, izvode čovjek ili stroj, a s ciljem ostvarenja unaprijed definirane tvorevine (proizvoda). S obzirom na temeljne činitelje (geometrijska i fizikalna svojstva elemenata koji se ugrađuju, strukturu proizvoda, redoslijed sklapanja) definira se montažni proces, a sastoji se od tri osnovna dijela:

1. strukture 2. tijeka 3. montažnih operacija.

Struktura procesa određena je strukturom proizvoda, a iskazuje se mogućnošću podjele procesa, tako da se dijelovi procesa mogu izvoditi nezavisno jedan od drugoga i vremenski usporedno. Stoga se neki cjelokupni montažni proces dade raščlaniti na predmontaže i završnu montažu. Tijek definira slijed izvođenja montažnih operacija. Najvažniji dio montažnog procesa su montažne operacije. Montažne operacije dijele se prema DIN 8593 u pet skupina.

Montažne operacije (DIN 8593) Rukovanje Kontrola Podešavanje Pomoćne funkcije Spajanje

Spremanje sređeno

spremanje djelomično

sređeno Promjena količine

odjeljivanje dodjeljivanje odvajanje udruživanje sortiranje

Gibanje zakretanje orijentiranje pozicioniranje sređivanje vođenje

dodavanje Osiguranje

stezanje otpuštanje

mjerenje ispitivanje brojenje

namještanje prilagođavanje

čišćenje skidanje srha označavanje utiskivanje hlađenje zagrijavanje

sastavljanje punjenje pritiskivanje natiskivanje praoblikovanje preoblikovanje zavarivanje lemljenje lijepljenje tekstilom

Proces pripreme, razrada operacija i procesa sastavljanja obuhvaća projektiranje sastavljanja, tj. montaže. Ovaj postupak započinje razradom tehničke dokumentacije proizvoda, modela ili prototipa. Temeljem

Page 105: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

94 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

94

ovih podataka definira se redoslijed sklapanja, elementi rada (alati i naprave), određuju se vremena potrebna za pojedine radnje, izrađuje se graf prethodnosti, pojedinim radnim mjestima dodjeljuju zadani elementi te izvode potrebne korekcije. Sve ove radnje čine plan procesa montaže koji čini temeljni dokument svakog procesa sastavljanja. Pitanja 1. Definirajte pojam procesa montaže. 2. Od čega se sastoji montažni proces? 3. Kako dijelimo montažne operacije?

Ključni pojmovi

montaža Proces montaže jest odvijanje radnji potrebnih za sklapanje proizvoda, prema određenim zakonitostima (tehničkim, tehnološkim, ekonomskim, sociološkim itd.)

dijelovi Dijelovi su geometrijski određene tvorevine nastale obradom nekog materijala, iz jednoga komada.

sklopovi Sklopovi su geometrijski određene tvorevine sastavljene od najmanje dva ugradbena elementa.

L37: Vozačka i prometna dozvola

Nastavna cjelina:A-2-1 Oznaka lekcije:L37

Vozačka dozvola Vozačka dozvola je javna isprava koju je izdalo nadležno državno tijelo (MUP) i kojom se dokazuje pravo upravljanja određenim kategorijama ili vrstama vozila. Vozačka dozvola se izdaje u policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji. Osoba može steći pravo na samostalno upravljanje vozilom određene kategorije, odnosno dobiva vozačku dozvolu određene kategorije ako je:

duševno i tjelesno sposobna upravljati vozilom određene kategorije, navršila minimalnu starosnu dob, položila vozački ispit za upravljanje vozilom određene kategorije, ukoliko je nastanjena u Republici Hrvatskoj te ima prebivalište, prijavljeno boravište na razdoblje

od najmanje 185 dana, uobičajeno prebivalište, školuje se ili ima odobren privremeni ili stalni boravak.

Postupak izdavanja vozačke dozvole

Službenik na šalteru ispisuje Obrazac zahtjeva za izdavanje vozačke dozvole, a podnositelj zahtjeva svojim potpisom na obrascu potvrđuje točnost ispisanih podataka. Podnositelj zahtjeva za izdavanje vozačke dozvole mora obavezno priložiti:

uvjerenje o položenom vozačkom ispitu liječničko uvjerenje koje ne smije biti starije od šest mjeseci jednu fotografiju naknadu u državnim biljezima dokaz o uplati:

naknada za redovni postupak ili naknada za žurni postupak

Page 106: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 95

95

Prednja strana vozačke dozvole Zadnja strana vozačke dozvole

Kategorije vozila

Vozačka dozvola izdaje se za upravljanje vozilima koja su svrstana u AM, A1, A2, A, B, B E, C1, C1 E, C, CE, D1, D1E, D, D E, F, G i H kategorije vozila. Detaljnija kategorizacija se nalazi u tablici na kraju ove lekcije. Prometna dozvola Prometna dozvola je javna isprava koju je izdalo nadležno državno tijelo. Njom se dokazuje pravo označivanja određenog vozila određenim registarskim pločicama i vlasništvo tih pločica. Prometna dozvola služi kao dokaz da je vozilo tehnički ispravno za sigurno sudjelovanje u prometu.

Pitanja 1. Što je i gdje se izdaje vozačka dozvola? 2. Koji su uvjeti za izdavanje vozačke dozvole? 3. Objasnite postupak izdavanja vozačke dozvole? 4. Što je prometna dozvola?

Korisni linkovi Link: http://www.mup.hr Link: http://www.hak.hr

Page 107: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

96 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

96

Ključni pojmovi

vozačka dozvola To je javna isprava koju je izdalo nadležno državno tijelo - MUP i kojom se dokazuje pravo upravljanja određenim kategorijama ili vrstama vozila.

prometna dozvola Dokazuje pravo označivanja određenog vozila određenim registarskim pločicama i služi kao dokaz da je vozilo tehnički ispravno za sigurno sudjelovanje u prometu.

Kategorije vozila Kategorija Vozila koja pripadaju kategoriji Min. dob

(god.) AM - mopedi i motokultivatori 15

A1 - motocikli sa ili bez bočne prikolice,radnog obujma motora do 125 cm3 i snage motora od najviše 11 kW i odnosom snage i mase koji ne prelazi 0,1 kW/kg. -motorna vozila na tri kotača čija snaga nije veća od 15 kW

16

A2 - motocikli sa ili bez bočne prikolice čija snaga ne prelazi 35 kW i čiji omjer snaga/masa ne prelazi 0,2 kW/kg, a ne potječu od vozila čija je snaga dvostruko veća i više

18

A

- motocikli sa ili bez bočne prikolice - motorna vozila na tri kotača čija je snaga veća od 15kw -minimalna starosna dob za kategoriju A je 24 god.,odnosno 20 godina ukoliko vozač ima vozačku dozvolu za upravljanje vozilom A2 kategorije najmanje dvije godine - minimalna starosna dob za vozilo na tri kotača A kategorije je 21 godinu

24/20

B

- motorna vozila, osim vozila AM, A1, A2, A, F i G kategorije čija najveća dopuštena masa ne prelazi 3.500 kg i koja su dizajnirana i konstruirana za prijevoz ne više od 8 putnika, ne računajući sjedalo za vozača; motorna vozila ove kategorije mogu biti u kombinaciji s priključnim vozilom čija najveća dopuštena masa ne prelazi 750 kg. - motorna vozila u ovoj kategoriji mogu se kombinirati s priključnim vozilom čija je najveća dopuštena masa veća od 750 kg,pod uvjetom da najveća dopuštena masa ove kombinacije vozila nije veća od 4250 kg. U slučaju da je najveća dopuštena masa takve kombinacije vozila veća od 3500 kg, takvom kombinacijom vozač može upravljati samo nakon što je položio ispit za tu kombinaciju vozila iz nastavnog predmeta Upravljanje vozilom.

18

B E - ne dovodeći u pitanje odredbe propisa o tipnom odobrenju za dotična vozila, spada kombinacija vozila koja se sastoji od vučnog vozila kategorije B i priključnog vozila, pri čemu najveća dopuštena masa priključnog vozila nije veća od 3500 kg.

18

C1

- motorna vozila osim onih iz kategorije D1, D ili F, čija je najveća dopuštena masa veća od 3500 kg, ali nije veća od 7500 kg i koja su projektirana i izrađena za prijevoz najviše osam putnika uz vozača; motorna vozila u ovoj kategoriji mogu se kombinirati s priključnim vozilom čija najveća dopuštena masa nije veća od 750 kg.

18

C1 E

– kombinacija vozila koja se sastoji od vučnog vozila kategorije C1 i njegova priključnog vozila koje ima najveću dopuštenu masu veću od 750 kg,pod uvjetom da najveća dopuštena masa kombinacije vozila nije veća od 12000 kg ne dovodeći u pitanje odredbe propisa o tipnom odobrenju za dotična vozila, spada: - kombinacija vozila koja se sastoji od vučnog vozila kategorije B i njegova priključnog vozila koje ima najveću dopuštenu masu veću od 3500 kg, pod uvjetom da najveća dopuštena masa kombinacije vozila nije veća od 12000 kg.

18

C - motorna vozila, osim onih iz kategorije D1, D ili F, čija je najveća dopuštena masa veća od 7500 kg. 21/18

C E - kombinacija vozila koja se sastoji od vučnoga vozila kategorije C kategorije i priključnog vozila čija najveća dopuštena masa iznosi više od 750 kg. 21/18

D1 - motorna vozila projektirana i izrađena za prijevoz najviše 16 putnika uz vozača i čija maksimalna duljina nije veća od 8 m; motorna vozila ove kategorije mogu se kombinirati s priključnim vozilom čija najveća dopuštena masa nije veća od 750 kg

21

D1 E - ne dovodeći u pitanje odredbe propisa o tipnom odobrenju za dotična vozila spada kombinacija vozila koja se sastoji od vučnog vozila D1 i njegova priključnog vozila koje ima najveću dopuštenu masu veću od 750 kg.

21

D - spadaju-motorna vozila projektirana i izrađena za prijevoz više od osam putnika uz 24/23/21

Page 108: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 97

97

vozača; motorna vozila ove kategorije mogu se kombinirati s priključnim vozilom čija najveća dopuštena masa nije veća od 750 kg

D E - ne dovodeći u pitanje odredbe propisa o tipnom odobrenju za dotična vozila, spada kombinacija vozila koja se sastoji od vučnog vozila kategorije D i njegova priključnog vozila koje ima najveću dopuštenu masu veću od 750 kg

24/23/21

F - traktori sa ili bez prikolice 16 G - radni strojevi 16 H - tramvaji 21

L38: Osnovna dokumentacija za servis i popravak vozila

Nastavna cjelina:A-2-1 Oznaka lekcije:L38

Današnji moderni saloni za prodaju i servis vozila opremljeni su informacijskim sustavom (softwerom) i računalima (hardverom) pomoću kojih:

Otvaraju, prate i ispisuju radne naloge, Evidentiraju dijelove i potrošni materijal ugrađen u vozilo, Evidentiraju zahtijevane i izvršene radove na vozilu, Evidentiraju vremena prijema i isporuke vozila, Evidentiraju cijene izvedenih radova i utrošenih materijala i dijelova, Ažuriraju popis svih klijenata i njihovih vozila, Ostvaraju brz uvid u trenutno stanje servisu angažiranosti i zauzeća servisa, Prate radni učinak po radnicima, Generiraju i ispisuju veliki broja statističkih izvještaja za različite potrebe, Prate sve vrste i tipove radova unutar servisa, Prate sve servise na određenom vozilu i dr.

Dokumentaciju u postupcima servisa i popravke vozila moguće je svrstati na:

1. dokumentaciju vozila, 2. tehničku dokumentaciju i 3. operativnu dokumentaciju.

Dokumentacija vozila To je dokumentacija koja se nalazi uz vozila s ciljem da pomogne vozačima i serviserima tijekom eksploatacije i korištenja te osnovnog i tehničkog održavanja vozila. Primjerice to je:

servisna knjižica vozila, uputstvo za rukovanje i osnovno održavanje, popis prodajnih mjesta i servisa druga dokumentacija prema odluci proizvođača vozila.

Tehnička dokumentacija Tehnička dokumentacija je nužna za obavljanje redovnog održavanja i izvanrednih popravaka na vozilu. Namijenjena je radnicima u radionicama, servisima kao i svima drugima koji održavaju vozila.

Page 109: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

98 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

98

Uglavnom se u servisnim radionicama nalazi u pisanom i digitalnom obliku. U njima se navode sve pojedinosti o tome što treba napraviti, opisujući i donoseći podrobne ilustracije o pojedinim aktivnostima sa shematskim prikazima, jednostavnim objašnjenjima i slikama, tehničkim prikazima i analizama. Kompletna tehnička dokumentacija omogućuje da rad automehatroničara na vozilu bude precizan i dobro usmjeren, smanjujući zadržavanje vozila u servisu na minimumu i obnavljajući performanse i pouzdanost vozila. Tehničku dokumentaciju servisa čine :

postupci i načela jamstva, priručnici za popravak i servis vozila, normativ vremena za servis i popravke, cjenik usluga i dijelova, katalog rezervnih dijelova, tehničke informacije, katalog specijalnog alata i dr.

Operativna dokumentacija Operativna dokumentacija obuhvaća sve dokumente i zapise koji prate određenu aktivnosti prilikom servisa ili popravaka vozila.To su:

a) Radni nalog b) Servisna izdatnica c) Račun za obavljene usluge d) Jamstveni list e) Etikete s potrebnim podacima i sl.

a) Radni nalog Proces servisa i popravka vozila počinje otvaranjem radnog naloga gdje se upisuju podaci o vozilu (marka vozila, tip, motor, prijeđeni km i dr.), o vlasniku vozila te zahtijevanim radovima. Tijekom servisa, u radni nalog se dopisuju podaci o ugrađenim dijelovima i izvršenom radu. Radni nalog definira,je li riječ o redovnom servisu, servisu u jamstvenom roku, reklamaciji ili o internom servisu ili popravci vozila. Izrađen i odobren radni nalog se uglavnom tiska i daje serviserima kako bi znali na kojem vozilu rade i što treba napraviti.

Primjer digitalnog radnog naloga u servisnoj radionici

b) Servisna izdatnica Dokument koji se otvara u slučaju potrebe za ugradnjom rezervnih dijelova u vozilo i potrošnog materijala, a povezuje se s konkretnim radnim nalogom (uglavnom preko broja radnog naloga).

Page 110: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 99

99

Primjer servisne izdatnice materijala

c) Račun za obavljenu uslugu Dokument koje nastaje nakon obavljenog posla u servisnoj radionici, a u njemu se ističu svi troškovi rezervnih dijelova sa izdatnice te utrošena vremena ispitivanja, popravka i sl. s radnog naloga.

Primjer računa za obavljene usluge popravka vozila

Page 111: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

100 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

100

Pitanja 1. Je li moguće obaviti servis na vozilu (u jamstvenom roku) u neovlaštenom servisu nakon prijeđenih 15.000 km? 2. Što je jamstveni rok za vozila? 3. U koji dokument se upisuje obavljeni servis na vozilu? 4. Što je dokumentacija vozila, tko je koristi i zašto? 5. Ukratko opišite radni naloga za popravak vozila?

Ključni pojmovi

dokumentacija vozila

Dokumentacija koja se nalazi uz vozila s ciljem da pomogne vozačima i serviserima tijekom eksploatacije i korištenja te osnovnog i tehničkog održavanja vozila.

tehnička dokumentacija u servisu

Dokumentacija nužna za obavljanje redovnog održavanja i izvanrednih popravaka na vozilu. Namijenjena je radnicima u radionicama, servisima, kao i svima drugima koji održavaju vozila.

operativna dokumentacija u servisu

Obuhvaća sve dokumente i zapise koji prate određenu aktivnosti prilikom servisa ili popravaka vozila.

L39: Uređaji za mjerenje i ispitivanje vozila

Nastavna cjelina:A-2-2 Oznaka lekcije:L39

Uvodni dio Složenija mjerenja ili istodobno mjerenje više različitih veličina, čini određeno ispitivanje. Na temelju rezultata ispitivanja,donosi se zaključak o konstrukcijskim i eksploatacijskim svojstvima ispitivanog motornog vozila. Postoji mnogo kriterija po kojima se može napraviti klasifikacija ispitivanja automobila, a najčešći su vrsta ispitivanog objekta, namjena ispitivanja, njihov opseg, način realizacije ispitivanja i sl. Klasifikacija ispitivanja automobila prema opsegu S obzirom na opseg ispitivanja razlikuju se:

ispitivanje kompletnog sustava – motornog vozila, ispitivanje pojedinog uređaja, agregata ili sklopa ispitivanje pojedinog dijela ili detalja ispitivanje primijenjenih eksploatacijskih materijala u vozilu (gorivo, ulje, masti i dr.) ispitivanje određenih eksploatacijskih karakteristika vozila (prohodnost, vučne, kočne, dinamičke

karakteristike, ubrzanja). U nastavku se opisuje:

Ispitivanje onečišćenja okoliša Ispitivanje kočionih sustava na vozilima

Page 112: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 101

101

Ispitivanje onečišćenja okoliša Pri radu motora SUI u atmosferu se emitira niz štetnih tvari. Najveća količina štetnih tvari u okoliš dospijeva od ispušnih plinova iz automobila nakon procesa izgaranja pogonskog goriva u motoru. Ispušni plinovi motora sadrže više od stotinu različitih spojeva. Gotovo svi su otrovni ili štetni. Pri ispitivanju uglavnom se kontrolira količina:

ugljičnog monoksida CO, ugljikovodika HC, dušikovih oksida NOx, čestica PM (engl. Particulate Matter), nemetanskih ugljikovodika NMHC, a kod motora na prirodni plin i količina metana CH4.

Euro 1 do Euro 6 nazivi su propisa različitih stupnjeva strogoće dopuštenih emisija navedenih štetnih tvari. Treba napomenuti da se zahtjevi za propisanim emisijama ne bi mogli ostvariti bez odgovarajućih goriva pa se pratećim propisima istovremeno nadzire i kvaliteta goriva.

Emisije štetnih tvari putničkih (kategorija M1) i lakih teretnih vozila (N1) ispituju se tako da se na posebnom ispitnom uređaju (slika 53.) simulira vožnja prema novom europskom voznom ciklusu NEDC (engl. New European Driving Cycle), slika 1. Ispušni plinovi se pritom hvataju u posebne spremnike (vreće), te se analizira njihov sastav i izračunava se emisija svakog, propisima ograničenog štetnog sastojka [g/km].

Shema uređaja za mjerenje štetnih emisija putničkih vozila

Tablica dolje pokazuje sve propise Euro 1 do Euro 6, ne samo od kad je koji na snazi, nego i kako su se te granice, u odnosu na početne limite, mijenjale tijekom kraja prošlog i početkom ovog stoljeća.

Page 113: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

102 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

102

Granične vrijednosti emisija štetnih tvari automobila kategorije M1

Za provedbu ispitivanja ispušnih plinova svaka stanica za redoviti tehnički pregled vozila mora imati propisanu opremu:

Analizator ispušnih plinova benzinskih i sličnih motora odobrenog tipa. Uređaj mora imati mogućnost analize volumnih udjela plinova: ugljičnog monoksida (CO), ugljičnog dioksida (CO2), ugljikovodika (HC) i kisika(O). Uređaj mora imati mogućnost izračunav anja faktora zraka (λ faktor) i mogućnost mjerenja temperature motora (ulja u kućištu motora ili rashladne tekućine), te mogućnost mjerenja brzine vrtnje (broja okretaja) motora. Svi rezultati mjerenja i izračunavanja moraju se moći ispisati.

Analizator za mjerenje zacrnjenosti ispuših plinova dizelskih motora odobrenog tipa. Uređaj mora imati mogućnost mjerenja najmanje tri najveća zacrnjenja ispušnog plina pri uzastopnim ubrzanjima neopterećenog motora od brzine vrtnje na praznom hodu do najveće brzine vrtnje i izračunavanja srednjeg zacrnjenja ispušnog plina.

Radni prostor stanice za tehničke preglede u kojima se obavlja ispitivanje ispušnih plinova moraju biti opremljeni uređajem za odsis ispušnih plinova.

Uređaj za automatsku obradu podataka s pripadajućim pisačem za ispis zapisnika o ispitivanju ispušnih plinova i vođenje evidencije o obavljenim EKO testovima. Sustav za automatsku obradu podataka mora biti opremljen uređajem za sigurnosnu pohranu podataka.

SW program za automatsku obradu podataka koji omogućuje unos svih mjerenih i izračunanih parametara rada motora i ispušnih plinova, ispis službenih zapisnika za ispitivanje ispušnih plinova te pohranjivanje svih unesenih vrijednosti.

Kataloge podataka za ispitivanja ispušnih plinova u tiskanom i elektronskom obliku Ispitivanje kočnih svojstava vozila

Na kočni proces, odnosno na proces zaustavljanja motornog vozila, utječe cjelokupan sustav koji se sastoji od;

vozača, automobila okoliša kojim se vozilo kreće (cesta-teren, gustoća zraka, vjetar, i sl.).

Svaka od tih sastavnica kočnog sustava ostvaruje posebne utjecaje. U ispitivanju kočnih svojstava vozila najčešće se ispituje uređaj za kočenje. Uređaj za kočenje ( kočnice vozila ) služe za usporavanje i zaustavljanje vozila na siguran nači, te zadržavanje vozila u mirovanju.Kočnice izravno utječu na aktivnu sigurnost kretanja vozila. Djelotvorne i pouzdane kočnice omogućuju sigurno zaustavljanje vozila. Mogućnost promjena intenziteta usporenja i ubrzanja vozila utječe na prosječnu brzinu kretanja vozila.

Page 114: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 103

103

Zbog toga je kočna karakteristika vozila dio ukupnih dinamičkih svojstava vozila.Uređaj za kočenje na svakom motornom vozilu ima:

radnu kočnicu, pomoćnu kočnicu parkirnu kočnicu

Valjci za ispitivanje kočnica Valjke za ispitivanje kočnica posjeduje, ne samo svaka stanica za tehničke preglede, nego i svako veće poduzeće za obavljanje prijevozničke djelatnosti, koje u svom voznom parku ima veći broj transportnih jedinica – motornih vozila. Ispitivanjem kočnica na valjcima mjeri se kočna sila na svakom kočenom kotaču. Tako se može odrediti ukupna kočna sila, kao zbroj parcijalnih kočnih sila svakog kotača. Poznatim iznosom tako dobivene ukupne kočne sile može se odrediti usporenje koje je njome moguće realizirati. Naravno, pritom se mora voditi račune da to vrijedi samo za kočenje po podlozi koja je istih tarnih svojstava kao i materijal od kojeg su načinjeni valjci za ispitivanje kočnica. Uređaj za kontrolu kočnica na valjcima sastoji se od dva para valjaka. Svaki par ima svoj pogon i mjerni lanac. Postavljeni su tako da istodobno mjere sile kočenja obaju kotača na jednoj osovini. Valjci za ispitivanje kočnica proizvode se specijalizirano za mjerenje kočne sile određene kategorije vozila, ali i kao univerzalni uređaji za mjerenje kočne sile više kategorija. Kontrola kočnica motornog vozila na valjcima prilagođena je potrebama službenog tehničkog pregleda. Valjci za ispitivanje kočnica u stanicama tehničkog pregleda moraju imati tipno odobrenje i moraju biti umjereni sukladno Zakonu o mjeriteljstvu. Valjci su (zbog tehnološkog postupka tehničkog pregleda) smješteni na kanalu za pregled postroja vozila. Konstrukcijski su izvedeni tako, da pružaju mogućnost ispitivanja: – kočne sile na svakom kotaču, – nejednolikosti sile kočenja na svakom kotaču – otpor kotrljanja kotača. Slika dolje prikazuje specijalizirane valjke za ispitivanje kočnica raznih kategorija vozila.

Valjci za ispitivanje kočnica raznih kategorija vozila

Page 115: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

104 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

104

Pitanja 1. Objasnite klasifikaciju ispitivanja automobila prema opsegu. 2. Što se kontrolira kod ispitivanja onečišćenja okoliša? 3. Što ima uređaj za kočenje na svakom motornom vozilu? 4. Za što služe valjci za ispitivanje kočnica?

Korisni linkovi Link: http://www.cvh.hr/propisi-i-upute/pravilnici/zakon-o-sigurnosti-prometa-na-cestama/pravilnik-o-tehnickim-pregledima-vozila/

Ključni pojmovi

ispitivanje onečišćenja okoliša

Pri ispitivanju onečišćenja okoliša kontrolira se količina ugljičnog monoksida CO, ugljikovodika HC, dušikovih oksida NOx, čestica PM nemetanskih ugljikovodika NMHC, a kod motora na prirodni plin i količina metana CH4.

ispitivanje kočnih svojstava vozila

Na kočni proces utječe cjelokupan sustav koji se sastoji od vozača, automobila i okoliša kojim se vozilo kreće.

L40: Tehnički pregled i servis vozila

Nastavna cjelina:A-2-1 Oznaka lekcije:L40

Tehnički pregled vozila Tehnički pregled na motornim vozilima može biti:

obvezni neobvezni

Glavni cilj obaveznog tehničkog pregleda vozila je smanjiti udio neispravnih vozila na cestama. Na tehničkom pregledu utvrđuje se, posjeduje li vozilo sve potrebne uređaje i opremu te jesu li oni u ispravnom stanju kako bi vozilo bilo ispravno i sigurno sudjelovalo u prometu. Tehnički pregled mora se redovito obavljati svakih 12 mjeseci. Nova vozila, nakon prvog pregleda, sljedeći trebaju obaviti za 24 mjeseca, a zatim svakih 12 mjeseci. Neobvezni tehnički pregledi izvode se u ovlaštenim servisnim radionicama, ali isključivo po zahtjevu i željama vlasnika. Primjerice, neobvezni tehnički pregled može se obaviti priliko prodaje ili kupovine auta, prilikom sumnje u ispravnost i sl.

Page 116: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 105

105

Obvezni tehnički pregled vozila

U stanicama za tehnički pregled obavljaju se tehnički pregledi, kao i druge usluge :

registracija novih vozila, produženje registracije, dijagnostika i ispitivanje različitih uređaja, popravak i ostale usluge.

Servis vozila

Pod nazivom servis vozila podrazumijevaju se sve aktivnosti koje se poduzimaju planski (preventivne) na vozilima i to nakon isteka nekog od eksploatacijskih resursa (vrijeme, prijeđeni kilometri i sl.) kao i aktivnosti koje se izvode nakon pojave kvara (korektivne) u cilju povratka u njegovo ispravno i funkcionalno stanje.

Za sva vozila preporuča se obavljanje servisa u redovitim razmacima. Može se obaviti u ovlaštenim servisnim radionicama u kojem stručni djelatnici pregledaju vozilo, predlažu potrebne popravke i prema dogovoru s vlasnikom vozila izvode potrebne popravke. Na taj se način izbjegavaju neugodne situacije i skuplji kvarovi,ali i istodobno doprinosi svojoj i tuđoj sigurnosti u prometu.Redovno servisiranje je uvjet za trajanje garancije na novim vozilima. Interval redovnog servisiranja varira od vozila do vozila, kao i dijelovi koje treba zamijeniti ili provjeriti. Najbolje je da se u servisnoj knjižici za vozilo utvrdi precizno, što i kada treba raditi.Ili da se vlasnik vozila posavjetujete sa serviserima o potrebnim radovima. Sve usluge servisa i popravka vozila su uglavnom normirane licenciranim programima i alatima, za svaki model vozila. Svi dijelovi koji se ugrađuju u vozilo, trebaju biti iste kvalitete kao i dijelovi prve ugradnje, osim kad to vlasnici vozila ne zahtijevaju.

Servisni pregled vozila

Page 117: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

106 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

106

Pitanja 1. Vrste tehničkih pregleda vozila? 2. Što je obvezni tehnički pregled na vozilima? 3. Kad se provodi obvezni tehnički pregled na vozilima? 4. Kad se provodi neobvezni tehnički pregled na vozilima? 5. Štose podrazumijeva pod pojmom servis vozila?

Korisni linkovi Link: http://www.cvh.hr/tehnicki-pregled/ Link: http://www.hak.hr/

Ključni pojmovi

obavezni tehnički pregled

Na obaveznom tehničkom pregledu utvrđuje se, posjeduje li vozilo sve potrebne uređaje i opremu te jesu li oni u ispravnom stanju, kako bi vozilo bilo ispravno i sigurno sudjelovalo u prometu.

ne obavezni tehnički pregled

Neobvezni tehnički pregledi izvode se u ovlaštenim servisnim radionicama, ali isključivo na zahtjev vlasnika.

stanica za tehnički pregled

U stanicama za tehnički pregled obavljaju se tehnički pregledi kao i registracija novih vozila, produženje registracije, dijagnostika i ispitivanje različitih uređaja, popravak i ostale usluge.

servis vozila Podrazumijeva sve aktivnosti koje se poduzimaju planski na vozilima i to nakon isteka nekog od eksploatacijskih resursa kao i aktivnosti koje se izvode nakon pojave kvara u cilju povratka u njegovo ispravno i funkcionalno stanje.

L41:Zaštita na radu i zaštita okoliša pri popravku vozila

Nastavna cjelina:A-2-1 Oznaka lekcije:L41

Zaštita na radu, zaštita od požara i zaštita okoliša bitne su aktivnosti koje se trebaju poduzimati u svim poslovnim procesima. Poslodavac je dužan osposobiti radnika za rad na siguran način i dati mu informacije i upute vezane uz njegovo mjesto rada i poslove:

prije početka rada, kod promjene u procesu rada, kod uvođenja nove radne opreme ili njezine promjene, kod uvođenja nove tehnologije, kod upućivanja radnika na novi posao.

Tri kategorije zaštite

Page 118: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 107

107

Zaštita na radu Zaštita na radu je skup djelatnosti s pomoću kojih se otkrivaju i otklanjaju opasnosti što ugrožavaju život i zdravlje osoba na radu. Poslodavci moraju osigurati sve uvjete za siguran rad svojih zaposlenika, odnosno moraju uspostaviti pouzdan tehnološki proces u radionicama za popravak vozila. U protivnom se javlja rizik da radnik u radionici postupi neispravno te svojim postupkom prouzroči nezgodu, koja može rezultirati ozljedom, štetom ili nekim drugim gubitkom. Nezgodama se nazivaju svi neželjeni i nepredvidljivi događaj koji mogu imati za posljedicu ozljedu, profesionalnu bolest, bolest u svezi s radom, materijalnu štetu ili neki drugi gubitak. Tijekom popravka vozila na radnika u njegovoj radnoj okolini djeluju mnogi čimbenici. Kao posljedica djelovanja štetnih čimbenika može se javiti profesionalna bolest. Ona se može javiti naglo, nakon kratkotrajnog djelovanja neke štetnosti ili kao posljedica uzastopnog i dugotrajnog djelovanja nefizioloških uvjeta rada, štetnih fizikalnih čimbenika (buke,vibracija, zračenja i sl.) kao i nepovoljnih higijenskih uvjeta na radu. Nesreće i ozljede na radu nastaju najčešće zbog toga što radnik:

ne zna raditi sigurno, ne može raditi sigurno , ne želi raditi sigurno

Sigurnost radnika nema alternativu

Za sprječavanje i smanjivanje broja nesreća na radnom mjestu važno je poštivanje i primjena općih načela zaštite na radu:

1. Štetne ili opasne postupke treba zamijeniti neopasnim (kada je to moguće) 2. Tamo gdje opasnost ili štetnost ostaje kao nužnost u radnom postupku, treba radnika udaljiti iz

dometa opasnosti ili štetnosti( mehanizacijom i automatizacijom proizvodnog procesa); 3. Tek tamo gdje se i to pravilo ne može primijeniti, primjenjuje se pravilo "svladavanje /

ograđivanje" opasnosti ili štetnosti (ventilacijom, hermetizacijom, izolacijom, uporabom zaštitnih naprava);

4. Ako ne možemo primijeniti nijedno od spomenutih načela, treba primijeniti osobna zaštitna sredstva i opremu te odabrati radnika u skladu s traženim posebnim uvjetima ( zdravstvene i fizičke osobine, dob i dr.) te propisivanje postupaka za rad na siguran način.

Pored navedenih načela i njihove primjene u zaštiti na radu važna je primjena Zakona o radu i Zakona o zaštiti na radu. Najvažniji zahtjevi ovih zakona su:

Zaštita na radu je obveza poslodavca (organizacija, troškovi, nadzor i dr.), Radnik mora poštivati propise zaštite na radu, ponašati se u skladu s njima, ima pravo zahtijevati

da se zaštita osigura, a ako nije osigurana- ima pravo odbiti rad, Za zaštitu je odgovoran poslodavac ili njegov ovlaštenik, O zaštiti na radu na stručnom polju brine stručnjak zaštite na radu Radnici između sebe biraju predstavnika –povjerenika radnika za zaštitu na radu, Problematika zaštite kod poslodavca razmatra se u sklopu Odbora za zaštitu na radu.

Page 119: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

108 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

108

Zaštita od požara Zaštita od požara podrazumijeva planiranje zaštite od požara, propisivanje mjera zaštite od požara građevina te provođenje mjera zaštite od požara.

Preventivni pristup zaštiti od požara

Zaštita okoliša Zaštita okoliša je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje onečišćenja i zagađenja okoliša. U svim procesima rada zaštita okoliša svodi se na:

zaštitu zraka, zaštitu voda, zaštitu tla, kontrolu uporabe sirovina i prirodnih resursa, održivo korištenje energenata, kontrolu emitiranja energije, npr. topline, radijacije, vibracija i dr., održivo gospodarenje otpadom i sprječavanje narušavana estetike okoliša.

U svim se procesima rada trebaju identificirati zakonski zahtjevi koji se odnose na njegove aspekte okoliša kako bi se uključili u procese realizacije posla kojim se obavlja. Suvremeni pristupi zaštiti okoliša u procesima rada danas se temelje na međunarodnim normama ISO 14000. Pristup osigurava prepoznavanje aspekata okoliša i njihov utjecaj na okoliš te definiranje politike i ciljeva zaštite okoliša. Izrada i realizacija programa u okolišu od zahtjeva od organizacija njihovo usmjeravanja na značajne aspekte okoliša. Pored toga od organizacija se zahtjeva uvježbavanje radnike za odzive u mogućim izvanrednim situacijama koje mogu imati posljedice po okoliš. Proces realizacije poslova nadzire se kroz interne i eksterne nadzore na osnovu kojih se poduzimaju mjere preventivnog i korektivnog karaktera.

Zaštita okoliša jedan je od najvećih problema današnjice

Pitanja 1. Osnovni značaj zaštite na radu prilikom popravke i servisa vozila? 2. Koje su mjere preventivnog djelovanja u smislu zaštite od požara prilikom popravke vozila? 3. Najvažnije mjere zaštite okoliša prilikom popravke vozila? 4. Što je to suvremeni pristup zaštiti okoliša?

Page 120: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 109

109

Korisni linkovi Link: http://www.hzzzsr.hr/ Link: http://www.mup.hr/ Link: http://www.mzoip.hr/ Link: http://www.iso.org/

Ključni pojmovi

zaštita na radu Skup djelatnosti pomoću kojih se otkrivaju i otklanjaju opasnosti što ugrožavaju život i zdravlje osoba na radu.

zaštita od požara Podrazumijeva planiranje zaštite od požara, propisivanje mjera zaštite od požara te provođenje mjera zaštite od požara.

zaštita okoliša Skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje onečišćenja i zagađenja okoliša.

L42: Dijagnostika motora i uloga senzora i aktuatora

Nastavna cjelina:A-2-1 Oznaka lekcije:L42

Osnove dijagnostike Termin dijagnostika, odnosno dijagnoza,pojavio se najprije u medicinskim znanostima, gdje ima široko značenje. Potječe od grčke riječi diagnosis, koja znači prepoznavanje (zaključivanje) i ocjenjivanje. Dijagnostika u održavanju treba ustvrditi stanje sustava ili dijela sustava bez njegovog demontiranja, a poželjno je i bez zaustavljanja. Okosnica dijagnostike je mjerenje stanja sustava, odnosno mjerenje odabranog parametra. S usporedbom dijagnostičkih parametara (mjerni rezultati), unaprijed definiranim graničnim vrijednostima, donosi se odluka o stanju sustava te je li potrebna zamjena ili popravak nekih komponenti. Ako nije, pokušava se predvidjeti koliko će dugo sustavispravno raditi. Provjera stanja može biti kontinuirana ili periodička. Kontinuirana provjera se vrši stalno i obavlja ju neki uređaj. Periodička provjera obavlja se u pravilnim vremenskim razmacima, a može ju obavljati uređaj ili čovjek. Primjena dijagnostike na automobilskom sustavu Osnovni princip auto dijagnostike zasniva se na tome, da svaki modul u automobilu (motor, abs, climatronic itd..) ima memoriju u koju se zapisuju (memoriraju) sve pogreške ili kvarovi koji su nastali tijekom vožnje. Uz pomoć dijagnostičkog programa moguće je očitati podatke iz memorije i kvar je vrlo lako pronaći, a da se ne ide u detaljniju demontažu ili rastavljanje motora. Princip rada ovakvih sustava može se usporediti s čovjekom. Svaki sustav ima ulazne ili osjetilne podatke (to bi kod čovjeka bila njegova osjetila .) Oni se ožičenjem u obliku analognih električnih signala vode do računala (kod čovjeka je to mozak) koji obrađuje te podatke te donosi zaključak koji se opet

Page 121: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

110 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

110

preko ožičenja šalje u obliku reguliranih električnih impulsa do izvršnih organa (kod čovjeka su to npr. radnje načinjene rukom, nogom, govor i dr.). Oni obavljaju djelatnost za koju su već namijenjeni. Za auto dijagnostiku na nekom sustavu potrebno je prijenosno računalo koje se povezuje na sustav na kojem je primijećen kvar. Kodove pogrešaka računalo nekog sustava zapisuje u svoju memoriju kada primijeti neku nelogičnost u radu . Kod se sastoji od slovne oznake i broja te vrlo kratkog i sažetog opisa . On upućuje korisnika (primjerice - automehaničara) na pogrešku u točno određenom dijelu sustava, ali to ne znači da pokazuje koji rezervni dio treba zamijeni ili gdje je pogreška u ožičenju. Korisnik započinje s dijagnozom i traži pogrešku na onom dijelu sustava, za koji mu je kod očitao po- grešku, Koristeći tehničke informacije ( koje se odnose na točno određeni sustav i model automobila ), korisnik počinje s nizom mjerenja (obično su to mjerenja napona i otpora na pojedinom strujnom krugu) i uspoređivanjem s podacima iz tehničkih informacija, dolazi do rješenja i utvrđivanja mjesta kvara na sustavu. Postupak dijagnoze može se usporediti s izgledom drveta. Početna mjesto dijagnoze je "deblo" drveta, nakon prvog mjerenja i usporedbe podataka sa tehničkim informacijama kreće dijagnoza jednom od više mogućih "grana" stabla. Sljedećim mjerenjem i uspoređivanjem podataka s tehničkim informacijama dijagnoza kvara se sužava na jednu od manjih "grančica" te konačnim mjerenjem dolazi se do "lista" tj.. konačnog rješenja koje ukazuje, gdje je kvar u sustavu. Dijagnoza kvara na sustavu automobila korištenjem prijenosnog računala nije tako brz i lagan posao kao što vlasnici vozila obično smatraju. To može ponekad bit dugotrajan i kompliciran posao. Ako je serviser već imao iskustva sa sličnim kvarom tada će ga jednostavnije pronaći i otkloniti, preskačući kompletan postupak dijagnoze (primjerice, čim vidi određeni kod pogreške u sustavu, na točno određenom modelu automobila , na temelju ranijeg iskustva, moći će lakše izvršiti popravak). Osim očitavanja memorije grešaka, dijagnostički programi mogu prikazivati sve fizičke veličine tijekom rada motora ili vožnje kao što su broj okretaja, temperatura motora, pritisak ulja, volumen usisnog zraka, tlak turbine, trenutna potrošnja goriva, fazni pomak itd.. Osim praćenja stanja, dijagnostički programi mogu raditi i razne adaptacije kao što su namještanje „ler“ gasa, resetiranje servisnih intervala, uključivanje i isključivanje određenih komponenti, „fleširanje“ instrument ploče ili motornog kompjutera, kodiranje novih ključeva itd. Osim na motoru i ABS-u, kod današnjih automobila, dijagnostikom je moguće pristupiti automatskom mjenjaču, klimi, zračnim jastucima, centralnoj bravi, navigacijskom sustavu, sustavu za nadzor unutrašnjosti vozila, sustavu protiv proklizavanja, sustav protiv krađe, xenon sustavu, instrument ploči, električnim uređajima ... Postupak autodijagnostike prikazan je na slici dolje. Bez dijagnostičkih uređaja i programa gotovo je nemoguće baviti se održavanjima i popravcima automobila.

Postupak autodijagnostike

Memorija

GLAVNO RAČUNALO

AUTOMOBILA

Tester

Dijagnostički Softver

RAČUNALO IZVRŠITELJA

SENZORI

Informacije

Page 122: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 111

111

Neki noviji automobili imaju u sebi i desetak kompjutera koji reguliraju i prate rad pojedinih uređaja i sustava. Kada dođe do kvara, neophodno je pročitati i pronaći kvar i zatim poništiti greške koje su ostale spremljene u memoriji elektronskog uređaja automobila, a to se ne može bez adekvatnog auto dijagnostičkog instrumenta. Da bi sustav funkcionirao, uz dijagnostički softver potrebno je i računalo. Najpraktičnije je za ovu svrhu koristiti prijenosno računalo, ali nije nužno, može se koristiti i stolno računalo na udaljenost od deset metara. Na računala treba instalirati program za dijagnostičku kompatibilnost s dijagnostičkim softverom. Dijagnostički softver je modul koji omogućava spajanje računala i automobila koji posjeduje OBD II (SAE J1962) dijagnostički konektor i komunicira po određenom protokolu. Uz instaliran dijagnostički program (Multi-Diag, VAG-COM ili slično) računalo postaje sofisticirani uređaj za dijagnostiku koji ima sve funkcije kao namjenski napravljen uređaj. Senzori u automobilskom sustavu Senzor ili osjetnik (pretvornik) je uređaj koji mjeri fizikalnu veličinu (npr. temperatura, vlažnost zraka, tlak, broj okretaja motora) i pretvara ju u signal pogodan za daljnju obradu (najčešće u električni signal). Neki od najvažnijih senzora u motorima su:

• senzor radilice motora – TDC senzor (Top dead center sensor) • senzor bregaste osovine – CMP senzor • senzor protoka zraka – MAF senzor • senzor tlaka zraka – MAP senzor • senzor temperature zraka – IAT senzor • senzor vibracija unutar motora – KNOCK senzor • senzor kisika – Lambda sonda • senzor temperature rashladne tekućine - CTS senzor • senzor pozicije leptira gasa – TPS senzor (Throttle Position Sensor)

Aktuatori u automobilskom sustavu Pored senzora, na motoru postoje i tzv. aktuatori. Za razliku od senzora motora, koji šalju informaciju u ECU, aktuatori dobivaju naredbe iz ECU-a. To su izvršni uređaji koji izravno djeluju na proces rada, a javljaju se najčešće u obliku ventila, razvodnika, motora i sl. Pretvaraju električne ili fluidne ulaze u mehaničke izlaze, kao što su pozicija, sila, kut ili moment. Programski alati za dijagnostiku Actia Multi-Diag jedan je od softvera za provedbu dijagnostike na suvremenim automobilima. Nakon spajanja automobila s testerom i računalom, može se pokrenuti program. Pomoću njega se može vršiti dijagnostika na više od 45 marki vozila. Nakon odabira proizvođača automobila, dijagnostika se može napraviti za različite module automobila (ovisno o modelu), kao što su: održavanje, klima uređaj, katalizator i sustav ispuha, kotači i ovjes, karoserija i prednje staklo, motor, kočnice, oprema, ekspert mod. Pitanja 1. Objasnite pojam dijagnostike u održavanju. 2. Koji je osnovni princip autodijagnostike? 3. Što su senzori? 4. Koji su najvažniji senzori u motorima? 5. Što su aktuatori?

Page 123: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

112 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

112

Ključni pojmovi

dijagnostika Treba ustvrditi stanje sustava ili dijela sustava bez njegovog demontiranja, a poželjno je i bez zaustavljanja.

senzor Senzor ili osjetnik je uređaj koji mjeri fizikalnu veličinu i pretvara ju u signal pogodan za daljnju obradu.

aktuatori Aktuatori dobivaju naredbe iz izvršnih uređaja koji izravno djeluju na proces rada.

L43: Kontrola i popravak razvodnog mehanizma i sustava za dovod goriva

Nastavna cjelina:A-2-2

Oznaka lekcije:L43

Razvodni mehanizam Razvodni mehanizam treba omogućiti izmjenu radne tvari u cilindru motora na kraju svakog radnog procesa. Ta se izmjena, odnosno razvod radne tvari, kod 4T-motora vrši isključivo pomoću ventila, bregastog vratila i elemenata za prijenos pomaka s brijega na ventil. Usisni ventil treba za vrijeme usisa propustiti što veću količinu svježe radne tvari ucilindar, dok ispušni ventil treba tijekom ispuha omogućiti što potpunije istjecanje ispušnih plinova iz cilindra. Zahtjevi na razvodni mehanizam su veći kod Ottovih motora, jer oni postižu znatno veće brzine vrtnje, nego Dieselovi motori.Kod Ottovih motora konstrukcija razvodnog mehanizma usko je povezana s oblikom prostora izgaranja, o kojem ovise najmanji potreban oktanski broj goriva i emisija štetnih tvari u ispušnim plinovima.

Glavne konstrukcijske prepoznatljivosti razvodnog mehanizma su smještaj ventila i njihov broj po cilindru te smještaj bregastoga vratila. Slika dolje prikazuje osnovne elemente razvodnog mehanizma.

Osnovni elementi razvodnog mehanizma

1 - bregasto vratilo, 2 - osnovni krug, 3 - brijeg, 4 - podizač, 5 - šipka podizača, 6 - klackalica, 7 - držač opruge, 8 - osigurač, 9 - vanjska opruga, 10 - unutarnja opruga, 11 - vodilica ventila, 12 - tijelo ventila, 13 - glava ventila, 14 - sjedište ventila, 15 - uložak sjedišta ventila - osnovni krug,

3 - brijeg,

Page 124: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 113

113

Razvodni mehanizam ima sljedeće glavne elemente: zupčanik ili lančanika s lancem za pogon bregastog vratila, bregasto vratilo, podizače i šipke podizača ventila, klackalica ventili s oprugama

Neki od aspekata održavanja razvodnog mehanizma a) Sinkronizacija zupčanika Pogon bregastog vratila se realizira zupčanicima, kad se ono nalazi blizu koljenastog vratila. U tom je slučaju pogonski zupčanik učvršćen na koljenastom vratilu, a gonjeni na bregastom. Kako se kod četverotaktnih motora ventil za svaka četiri takta po jednom otvaraju, tj. za svaka dva obrtaja koljenastog vratila, bregasto se vratilo obrće dva puta manjim brojem obrtaja. Zbog toga zupčanik na bregastom vratilu ima dva puta veći broj zubaca od zupčanika na koljenastom vratilu. Da bi se ventili otvarali točno kad treba, mora se uskladiti (sinkronizacija) obrtanje bregastog, s obrtanjem koljenastog vratila. Za to služe oznake na zupčanicima (slika dolje).

Oznake na zupčanicima razvoda

b) Sinkronizacija lančanika U slučaju da je bregasto udaljeno od koljenastog vratila, za pogon se koriste lančanici i lanac ili nazubljeni remen s remenicama. Lančanik na bregastom vratilu ima dva puta veći broj zubaca od onog na koljenastom . Kada koljenasto vratilo nije suviše udaljeno , onda se sinkronizacija njihovih obrtaja obavlja na taj način, što se podesi da oznake na lančanicima budu jedna prema drugoj, odnosno na pravcu koji prolazi kroz ose vratila 8 slika dolje).

Oznake na lančanicima razvoda

Page 125: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

114 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

114

c) Sinkronizacija kad se lanac koristi i za pogon drugih elemenata Ponekad se na motorima auta isti lanac koristi za pogon razvodnika paljenja i pumpe za ulje, pa se za tu svrhu umeće još jedan lančanik ( slika dolje ). Osim toga, kod većih rastojanja vratila, tj. veće dužine lanca, postavlja se zatezač i usporivač lanca. Sinkronizacija obrtaja se najčešće izvodi na taj način, što se oznake na lančanicima postave prema oznakama na bloku motora, odnosno glavi motora.

Razvod lancem i lančanicima

d) Kontrola zategnutosti zatezača lanca Tijekom rada motora, zbog trenja dolazi do trošenja lančanika i lanaca tj. do njegovog produženja. Zbog toga je veoma važno da zatezač lanca uvijek korektno obavlja svoju funkciju. Kod nekih vozila proizvođači propisuju povremenu kontrolu i korekciju zategnutosti. Tijekom vremena, produženja lanca su tolika, da ih zatezač ne može kompezirati pa je potrebno zamijeniti lanac. e) Podešavanje zazora u sustavu razvoda Podešavanje zazora u sustavu koji prenosi gibanje od bregova bregastog vratila do ventila (kako se to popularno, ali pogrešno kaže „podešavanje zazora ventila“) provodi se, povremeno, prema uputama proizvođača. Način podešavanja zazora zavisi od konstrukcije razvodnog mehanizma. Ako je bregasto vratilo u bloku motora, onda se kontrola zazora obavlja (pomoću lisnatog mjerila) na mjestu ( slika dolje ).

Podešavanje zazora ventila u slučaju bregastog vratila u bloku.

Page 126: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 115

115

SUSTAV ZA DOVOD GORIVA Da bi benzinski motor uopće radio i davao energiju, u njegov se radni prostor dovodi radna tvar (mješavina goriva i zraka). Pripremu radne tvari osigurava poseban uređaj ili tzv. sustav za napajanje. Od devedesetih godina, više se ne sreću automobili s ugrađenim rasplinjačem, već samo sa direktnim ubrizgavanjem, poznatijim kao Fuel-injection. Na slici dolje prikazan je Multi-port Fuel injection sistem, koji je najzastupljeniji na današnjim automobilima. Multi-port znači da je za svaki cilindar ugrađen po jedan injektor. Kod sportskih automobila može se naići i na dva injektora po svakom cilindru.

Multi-port Fuel injection sistem

Princip rada direktnog ubrizgavanja goriva vrlo je jednostavan. Iz spremnika vozila pumpa tlači gorivo preko distribucijske cijevi do injektora. Injektori, koji rade na principu solenoida (elektromagneta), otvaraju se na određeno vrijeme, kada se zatvori strujni krug. Elektromagnet otvara dizu (sapnicu) injektora i dolazi do ubrizgavanja goriva. Vrijeme i trajanje ubrizgavanja određuje ECU na temelju podataka prikupljenih od senzora motora. Na kraju distribucijske cijevi ugrađen je ventil za kontrolu pritiska goriva u sustavu. U slučaju višeg pritiska, ventil propušta višak goriva natrag u spremnik vozila.

Razmještaj komponenata direktnog ubrizgavanja

Page 127: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

116 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

116

Na slici gore vidi se tipičan razmještaj komponenata direktnog ubrizgavanja. U ovom slučaju, pumpa goriva smještena je u spremniku goriva. No, to nije pravilo. Pumpa može biti smještan uz spremnik, ispod vozila. Distribucijska cijev i injektori obično su jedna cjelina i smješteni su na usisnoj grani motora. Održavanje sustava za dovod goriva

a) Aktivnosti održavanja na spremniku goriva Najčešći kvarovi na spremniku su:

curenje goriva, začepljenje oduške, kvar na otporniku pokazivača količine goriva, nakupljanje nečistoće i vode u spremniku.

Ako spremniku vlaži s vanjske strane, znači da je probušen (mehanički ili korozija) i potrebno ga je zakrpati. U takvim situacijama spremnik se skida s vozila, ostatak goriva se izlijeva i jedno vrijeme se spremnik ostavlja otvorenim, kako bi gorivo iscurilo,ali njegove pare. Tek poslije se pristupa krpanju (lemljenje) spremnika. Začepljenjem oduške dolazi do smetnji u dopremanju goriva. U slučaju začepljenja treba pristupiti odčepljenju, vodeći računa da se ne ošteti (najčešće se koristi zrak pod tlakom). U slučaju da otkaže pokazivač količine goriva, prvo se provjerava, da li na kabelu koji dolazi do spremnika ima napona ? (pri tom kontakt ključ mora biti uključen). Ukoliko ga ima, onda se vadi davač iz spremnika i provjerava, je li klizni otpornik u prekidu? Ukoliko je to u pitanju- kompletan davač potrebno je zamijeniti novim. Ukoliko se u spremniku nakupi veća količina vode, u zimskim uvjetima može doći do njenog smrzavanja u spremniku i cijevima, što će ometati ili u cijelosti onemogućiti rad motora. Preporuka je vozilo parkirati u zatvoren i topli prostor i pristupiti ispuštanju kompletne količine goriva s vodom, a nakon togo natočiti gorivo u spremnik. b) Aktivnosti održavanja na pumpi za gorivo Održavanje pumpe za gorivo je jednostavno. Aktivnosti održavanja svode se na:

čišćenje sita pročistača zamjenu membrane pumpe provjeru ispravnosti pumpe

Po potrebi se čiste sita mehaničkog pročistača koji se nalazi između poklopca i gornjeg dijela kućišta pumpe. Do smetnji u radu pumpe može doći zbog slabog brtvljenja membrane (destrukcija). U takvom slučaju treba zamijeniti membranu i pritegnuti vijke između gornjeg i donjeg dijela pumpe. Kod provjere ispravnosti pumpe dovoljno je odvojiti crijevo za dovod goriva od pumpe do rasplinjača. Nakon toga se pokrene motor. Ukoliko gorivo poteče, pumpa funkcionira. Međutim, to ne znači da ona funkcionira ispravno, odnosno da daje dovoljan protok goriva s potrebnim pritiskom. Za provjeru potpune ispravnosti pumpe treba je skinuti s motora. Na njenu usisnu granu postavlja se vertikalna cijev dužine oko 800 mm, čiji se donji kraj uroni u posudu s gorivom. Ručno se aktivira dvokraka poluga, pa ako gorivo ne poteče i poslije 12 do 13 punih hodova (gore-dolje), to znači da pumpa ne funkcionira ispravno. U tom slučaju potrebno je provesti demontažu i pronalazak uzroka.

Page 128: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 117

117

c) Aktivnosti održavanja na pročistaču zraka Zrak koji motor usisava sadrži i dio prašine koja, ako dospije u motor, pomiješana s uljem, predstavlja abrazivno mazivo koje povećava habanje pokretnih elemenata motora. Zbog toga se zrak, prije ulaska u motor, mora pročistiti. Tu funkciju obavlja pročistač zraka, koji pored toga prigušuje i buku koja se javlja zbog strujanja zraka kroz usisnu granu. Aktivnosti održavanja pročistača zraka svode se na:

čišćenje filtra zamjenu filtra pročistača

d) Aktivnosti održavanja na injektoru i distribucijskoj cijevi Kontrola i čišćenje benzinskih injektora provodi se u ovlaštenim servisnim radionicama prema tehnološkim postupcima, alatima i napravama koje propisuje proizvođač.Čišćenje i kontrola su vrlo važni kako bi smjesa goriva bila kvalitetno ubrizgana u cilindar. Samim time i kvaliteta sagorijevanja i apsolutno smanjenje potrošnje goriva. Uređaj za servis benzinskih injektora svih vrsta benzinskih motora prikazan je na slici dolje.

Uređaj za čišćenje i ispitivanje injektora

Kvar na injektorima motora očituje se detonacijama, trešnjom motora u praznom hodu, smanjenom snagom motora, gušenjem kod dodavanja gasa, crni dim i sl.. Injektori se čiste u ultrazvučnoj kadi u svim režimima rada koristeći specijalne tekućine namijenjene za tu svrhu. Nakon čišćenja, injektori se testiraju u menzurama gdje se mjeri količina ubrizgavanja goriva. Pitanja 1. Što treba omogućiti razvodni mehanizam? 2. Koji su glavni elementi razvodnog mehanizma? 3. Objasnite princip rada direktnog ubrizgavanja? 4. Koji su najčešći kvarovi na spremniku goriva? 5. Nabrojite aktivnosti vezane za održavanje pumpe za gorivo.

Korisni linkovi Link: www.youtube.com/watch?v=o0dkCRG_lnw

Ključni pojmovi u razvodni mehanizam

Treba omogućitiizmjenu radne tvari u cilindrumotora na kraju svakog radnog procesa.

Page 129: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

118 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

118

L44: Kontrola i popravak sustava za podmazivanje,hlađenje i kontrola ispušnog sustava

Nastavna cjelina:A-2-2

Oznaka lekcije:L44

Sustav za podmazivanje Sustav za podmazivanje osigurava prisutnost maziva između tarnih površina na motoru.Namjena je smanjiti trenja i trošenja na motoru,a za podmazivenje se uglavnom koriste motorna ulja. Postoji nekoliko vrsta sustava za podmazivanje.Kod svih , ulje se do mjesta koja treba podmazivati dovodi pod tlakom i zapljuskivanjem (ili samo pod tlakom). Kao u svakom cirkulacijskom sustavu, tako i u sustavu za podmazivanje, postoji pumpa koja usisava ulje iz korita ili kartera motora te ga tlači u sustav. Prije ulaska u sustav podmazivanja, ulje se filtrira. Sito služi za spjrečavanje ulaska većih nečistoća u samu pumpu. Filtar ima zadatak sprječavanja i najsitnijih čestica u sustavu, postavlja se u liniju cjevovoda, poslije uljne pumpe. Kroz kanale u bloku motora ulje dolazi do svakog glavnog ležaja radilice, bregaste osovine, lanca motora i glave te se slijeva natrag u korito. S aspekta kontrole i održavanja, važno je spomenuti mjerač razine ulja u koritu motora koji ulazi u korito direktno ili kroz blok motora. Na njemu se nalaze oznake za minimalnu (min) i maksimalnu (max) razinu ulja. Pored mjerača, važnu ulogu ima vijak s magnetom na donjoj strani korita čije je zadatak skupljanje metalnih opiljka i ispuštanje ulja iz sustava za podmazivanje. Važne napomene kod kontrole i održavanja sustava za podmazivanje:

• koristiti ulje prema preporukama proizvođača automobila. • razina ulja u koritu treba biti u granicama između min i max na mjeraču. (Preporuka je da se

provjera obavlja prije pokretanja motora ili 10 do 15 minuta nakon zaustavljanja rada motora.) • kontrolu razine ulja treba provoditi periodično. Ako se utvrdi povećanje , onda je to znak da se

gorivo slijeva iz cilindara i da se miješa s uljem.(Preporuka je provjeriti ispravnost rada rasplinjača, kao i istrošenost klipnih prstena cilindara.)

• ako se pri kontroli utvrdi manja količina ulja, odnosno da se ulje troši, potrebno je provesti dodatne provjere.(Uzroci povećane potrošnje ulja su curenje ili sagorijevanje s gorivom.)

• zamjena ulja mora se obavljati u predviđenim eksploatacijskim resursima prema preporukama proizvođača jer ulje vremenom gubi svoja svojstva. (Preporuka je da se ulje mijenja kad je motor zagrijan.)

• prema uputama proizvođača potrebno je periodično mijenjati i filtar za ulje. (Preporuka je da se zamjena filtara vrši pri svakoj promjeni ulja i to uz pomoću specijalnog alata.)

Sustav za podmazivanje motora automobila

Page 130: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 119

119

Sustav za hlađenje Vjerojatno nije velika mudrost reći da je bilo koji stroj potrebno dovesti na radnu temperaturu te ga na njoj i održavat,da bi pravilno radio.. Uostalom, i ljudi funkcioniriraju najbolje na 36,6°C radne temperature,a za njezino održavanje pobrine se sam organizam.. Jednako tako i motor automobila zahtjeva određene uvjete kako bi mogao dobro raditi. Naime, pogonski stroj automobila (bilo da se radi o benzinskom ili dieselskom motoru) ustvari je termički motor, dakle onaj koji toplinsku energiju pretvara u mehanički rad. No, čak niti najnapredniji motori s unutarnjim izgaranjem koje danas poznajemo, nisu odveć učinkoviti kada je u pitanju njihova iskoristivost što je temeljni razlog potrebe za sustavom hlađenja. Konkretno, benzinski motori danas imaju iskoristivost od tek 25 do 30%. To znači da se čak 70 do 75% energije pohranjene u gorivu (benzinu) pretvara u (suvišnu) toplinu, a ne koristan rad. Nadalje, oko polovine tako nastale topline napušta motor kroz sustav ispuha, a polovinu preuzima sustav za hlađenja motora. Spomenimo i to da dieselski motori imaju veću iskoristivost od benzinskih te tako moderni Common Rail pogonski strojevi imaju iskoristivost od oko 40%. Sustavi za hlađenje mogu biti izvedeni pomoću tekućine ili zraka. U oba slučaja, toplina iz motora predaje se okolnom zraku. U slučaju hlađenja tekućinom, toplina se od motora najprije predaje tekućini kao posredniku, a zatim se iz tekućine predaje okolnom zraku. U slučaju zračnog hlađenja, toplina se od motora predaje neposredno okolnom zraku. Važni elementi sustava za hlađenje tekućinom su: pumpa za tekućinu, ventilator, termostat i hladnjak. Važne napomene kod kontrole i održavanja sustava za hlađenje tekućinom:

• tekućina za hlađenje, koja se koristi u rashladnim sustavima, mora imati svojstva protiv zamrzavanja do određenih temperatura.

• razinu tekućine za hlađenje potrebno je kontrolirati preko ekspanzivne posude. • za pogon pumpe koristi se klinasti remen pa je nužna povremena kontrola njegove zategnutosti. • kontrola crijeva za tekućinu i spojeva nužna je ukoliko se utvrdi gubitak tekućine za hlađenje. • često nastaje kvar na termostatu. U slučaju pregrijavanja motora potrebno ga je provjeriti i,

prema potrebi, zamijeniti. • vrlo čest uzrok pregrijavanja motora je zaprljanost hladnjaka zbog taloženje kamenca u

unutrašnjosti.Tada se pristupa čišćenju hladnjaka. Pri manjim oštećenjima (udarci, proboji, pucanje i sl.) hladnjak se može popraviti tvrdim lemljenjem.

Sustav za hlađenje motora automobila

Page 131: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

120 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

120

Ispušni sustav Ispušni sustav odvodi ispušne plinove iz glave motora do kolektora, a zatim, preko jedne cijevi odlaze u zrak. Ispušni sustav automobila složeniji je nego što bi se reklo na prvi pogled. Uvriježeno je mišljenje, kako se ovdje radi o cijevima i malo savijenog lima napunjenog staklenom vunom. Veoma je važno stvoriti kvalitetan ispuh jer to omogućava maksimalni protok plinova, a istovremeno prigušuje buku motora. Osnovni elementi ispušnog sustava su (slika dolje):

• kolektor • priključak na kolektor motora • katalizator • srednji protočni lonac • zadnji prigušni lonac

Ispušni sustav automobila

Kod klasičnog automobila, četiri izlazne cijevi četverocilindričnog motora spojene su na jednu cijev. Pri tom dolazi do sudaranja ispušnih plinova i otežanog izlaza. Zato se kod jačih motora prakticiraju izvodi iz ispušnih kanala koji se prvo spajaju u jednu cijev s dva cilindra, a tek onda dvije cijevi u jednu Što su cijevi dalje od motora , to je bolji protok plinova. Noviji automobili koriste katalizator koji je pozicioniran odmah nakon kolektora.Uloga katalizatora je da reducira emisiju štetnih plinova iz benzinskih i dizel-motora. Kao produkt izgaranja smjese, stvaraju se opasni i štetni plinovi: ugljični monoksid, HC ugljikovodik i NO i NO2 dušikov monoksid i dioksid, zajedno nazvani NOx. Ovo su tri najopasnija i najštetnija plina koji podliježu zakonskim regulativama o emisiji štetnih plinova iz automobila, a katalizator se ugrađuje radi njihove redukcije. Važne napomene kod kontrole i održavanja ispušnog sustava Prigušni lonci i cijevi u ispušnom sustavu izloženi su izrazito teškim uvjetima eksploatacije i termičkim opterećenjima. Povremeno zapljuskivanje toplih cijevi i lonaca hladnom vodom s ceste izaziva tzv. termičke šokove. S druge strane, zbog kondenzacije vode iz ispušnih plinova unutar sustava, njegovi elementi su izloženi intenzivnoj koroziji. Zbog toga na elementima ispušnih sustava dolazi do većih oštećenja koja se jednostavno detektiraju - jača buka. Najefikasniji način popravka je zamjena dotrajalih elemenata- novim.

Page 132: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 121

121

Pitanja

1. Koja je uloga sustava za podmazivanje? 2. Koje se ulje koristi za podmazivanje motora i kada se mijenja? 3. Koja je uloga pumpe za ulje? 4. Koji je zadatak sustava za hlađenje motora? 5. Navedite vrste sustava za hlađenje? 6. Koja se tekućina koristi za hlađenje motora? 7. Koja je uloga termostata u sustavu za hlađenje? 8. Koji je zadatak ispušnog sustava? 9. Zašto se u ispušni sustav ugrađuje katalizator i ispušni lonci?

Korisni linkovi Link: https://www.pfst.hr/uploads/SUSTAVI%20ODRAVANJA.pdf

Ključni pojmovi sustav za podmazivanje Osigurava prisutnost maziva između tarnih površina na motoru.

sustav za hlađenje Može biti izveden pomoću tekućine ili zraka. U oba slučaja toplina iz motora predaje se okolnom zraku.

ispušni sustav Odvodi ispušne plinove iz glave motora gdje plinovi prvo dolaze do kolektora, a zatim , najčešće preko jedne cijevi- odlaze u zrak.

L45: Goriva za motorna vozila

Nastavna cjelina:A-2-2 Oznaka lekcije:L45

Goriva Za pogon motornih vozila najviše se koriste tekuća i plinovita goriva. Izgaranjem goriva u motoru, kemijska energija koju gorivo posjeduje pretvara se u mehaničku,koja služi za pogon vozila.Oktanska vrijednost goriva najvažnija je za njegov pravilan rad i najbolje performanse . Važno je naglasiti da oktanksa vrijednost goriva nema veze sa snagom goriva, već je vezana uz otpornost goriva na samozapaljenje prilikom komprimiranja.Ta pojava poznatija je kao detonacija u cilindru motora. Po oktanskoj vrijednosti goriva moguće je odrediti stupanj kompresije motora. Drugim riječima, znajući oktansku vrijednost goriva, moguće je znati , koliko ga se može komprimirati, prije nego dođe do samozapaljenja. Važno je istaknuti da se stupanj kompresije motora u zadnjih 50 godina mijenjao s povećanjem oktanske vrijednosti goriva. U početku je bio, primjerice, obični benzin 91 (regular). Zatim se pojavio benzin 95 (Super 95) pa Super 98. Porastom oktanske vrijednosti goriva, na motorima se povećavao stupanj kompresije sa 8:1 do 9,5:1 pa čak gotovo i do 12:1 .

Page 133: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

122 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

122

Tekuća goriva za motore Za rad motora koriste se tekuća:

goriva za otto goriva za diesel motore.

Goriva za otto motore s unutarnjim izgaranjem (motorni benzin) koriste se u kombinaciji sa zrakom i to u određenom omjeru. Zbog toga benzin treba brzo i lako isparavati te se i lako zapaliti pri startanju motora. Smjesa benzina i zraka treba što brže i što potpunije sagorjeti u motoru, kako bi se izgaranje odvijalo bez detonacija te da u produktima izgaranje bude što manje štetnih plinova. Za ocjenu otpornosti benzina prema detonacijama, koristi se, tzv. oktanski broj. Ugljikovodik (kao sastavni dio benzina), koji se naziva izooktan, ima veoma veliku otpornost na detonaciju, pa je njegov oktanski broj – 100, a ugljikovodik – heptan ima veoma malu otpornost na detonaciju, pa mu je oktanski broj –nula. Miješanjem ova dva ugljika mogu se dobiti oktanski brojevi od 0 do 100. Postotni sadržaj izooktana u smjesi predstavlja oktanski broj smjese. Primjerice, ako benzin izgara bez detonacija kao i smjesa od 98% izooktana i 2% heptana, onda je oktanski broj tog benzina - 98. Kod diesel motora gorivo se obvezno ubrizgava u cilindre u kojima se već nalazi sabijen i zagrijan zrak, a paljenje se vrši samozapaljenjem. Diesel goriva imaju nekoliko važnih karakteristika: isparljivost, viskoznost i zapaljivost. Kao i kod benzina, i ovim gorivima se dodaju različiti aditivi, kako bi poboljšali njihove karakteristike.

Aditivi se dodaju radi poboljšanja kvalitete goriva

Kvaliteta diesel goriva tj. njegova zapaljivost , prikazuje se pomoću cetanskog broja. On se određuje na specijalnom diesel motoru usporedbom ispitivanog goriva (kojem treba odrediti cetanski broj) i smjese dva ugljikovodika: cetana i alfa-metilnaftalina. Cetanski broj goriva je brojčano jednak postotnom učešću cetana u smjesi s alfa-metilnaftalinom koja ima istu zapaljivost, u istim uvjetima ispitivanja. Cetanski broj poželjno je da bude što veći.

Važno je uočiti oznaku prilikom točenja goriva u vozilo

Plinska goriva za motore Danas se sve više koriste plinska goriva, jer ona imaju niz prednosti u odnosu na tekuća . Dodatkom posebnih uređaja na vozilo, mogu se koristiti u kombinaciji s tekućim gorivom.Ta se goriva prodaju pod nazivom „Butan“. Sastavni dijelovi ovakvih goriva su butan, izobutan, propan i propilen. Izuzetno su otporni na detonacije motora (oktanski broj im je od 96 do 112) pa su veoma pogodni kao goriva za otto motore.

Page 134: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 123

123

Pitanja 1. Što je oktanska vrijednost goriva? 2. Objasnite pojam „stupanj kompresije motora“? 3. Objasnite oktanski broj? 4. Objasnite cetanski broj?

Ključni pojmovi

oktanksa vrijednost goriva Vezana je uz otpornost goriva na samozapaljenje prilikom komprimiranja.

stupanj kompresije motora Daje informaciju,može li se gorivo komprimirati, prije nego što dođe do samozapaljenja.

detonacija u motoru Otpornost goriva na samozapaljenje prilikom komprimiranja. oktanski broj Koristi se za ocjenu otpornosti benzina prema detonacijama.

cetanski broj Cetanski broj goriva je brojčano jednak postotnom učešću cetana u smjesi s alfa-metilnaftalinom koja ima istu zapaljivost u istim uvjetima ispitivanja.

plinska goriva za motore Izuzetno su otporni na detonacije motora (oktanski broj im je od 96 do 112), pa su veoma pogodni kao goriva za otto motore

L46: Projektiranje i konstruiranje proizvoda

Nastavna cjelina:SRT-3-2 Oznaka lekcije:L46

Pojam i definicije Projektiranje i konstruiranje proizvoda podrazumijeva stvaralački rad stručnjaka s namjenom određivanja oblika i dimenzija proizvoda. Projektiranje ima za cilj izradu idejnog projekta proizvoda kao cjeline. Sadrži određivanje glavnih karakteristika proizvoda, izbor glavnih sastavnih dijelova, njihove osnovne karakteristike i funkcije te raspored i međusobne ovisnosti. Projektiranje se odnosi na određivanje i utvrđivanje početnih zahtjeva, potrebnih za konstrukcijsku razradu budućeg proizvoda. Konstruiranje ima za cilj određivanje i utvrđivanje oblika i dimenzija pojedinih dijelova proizvoda na osnovi zahtjeva, određenih u fazi projektiranja.

Suvremen način konstruiranja proizvoda

Page 135: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

124 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

124

Određivanje oblika i dimenzija Oblici i dimenzije proizvoda i proizvodnih dijelova moraju zadovoljiti brojne zahtjeve. Najvažniji su:

zahtjevi funkcionalnosti i namjene zahtjevi radne sposobnosti zahtjevi proizvodnosti zahtjevi ekonomičnosti.

Pored njih,treba zadovoljiti i sljedeće zahtjeve :

zahtjevi okoliša zahtjevi energetske učinkovitosti zahtjevi za održavanje

Svi navedeni zahtjevi međusobno su ovisni, često u suprotnosti, tako da ih veoma teško uskladiti i ispuniti. Zadaća konstruktora je,u skladu sa mogućnostima,pronaći najbolje rješenje. Zahtjev funkcionalnosti - kao osnovni zahtjev, određuju oblike i dimenzije mnogih dijelova proizvoda i specifičan je za svaki proizvod i za svaki njegov dio. Dijelovi proizvoda moraju imati takove dimenzije, da su sposobni obavljati svoju funkciju- pravilno i sigurno. Zahtjevi ekonomičnosti su iznimno važni, jer konkurencija nalaže što jeftiniju izradu i eksploataciju svakog stroja. Sve što povećava troškove proizvodnje, mora biti opravdano poboljšanim svojstvima, dužim vijekom trajanja, većim stupnjem pouzdanosti, itd. Izbor materijala Izbor odgovarajućih materijala za izradu dijelova proizvoda važna je i odgovorna zadaća konstruktora. Usko je povezana s funkcionalnošću i radnom sposobnošću proizvoda. Izbor materijala je ovisan o svojstvima materijala, otpornosti na habanje i koroziju, svojstvima trenja ... te u velikoj mjeri utječe na postupak i ekonomičnost izrade. Izbor odgovarajućeg materijala ,sukladno konstrukcijskom obliku proizvoda, često je vezan za broj proizvoda, koje je potrebno izraditi. Pri pojedinačnoj proizvodnji, zahtjevi proizvodnje i ekonomičnost su manje oštri, pa se prednost daje pouzdanosti i funkcionalnosti samog proizvoda. Pri velikoserijskoj proizvodnji, svi zahtjevi moraju biti stručno razmatrani i optimalno riješeni. Pitanja

1. Što se podrazumijeva pod pojmom projektiranje i konstruiranje proizvoda? 2. Što je projektiranje? 3. Što je konstruiranje ? 4. Koji su najvažniji zahtjevi za određivanje oblika i dimenzija proizvoda i proizvodnih dijelova?

Ključni pojmovi projektiranje i konstruiranje proizvoda

Stvaralački rad stručnjaka s namjenom određivanja oblika i dimenzija proizvoda.

projektiranje Odnosi se na određivanje i utvrđivanje osnovnih početnih zahtjeva, potrebnih za konstrukcijsku razradu budućeg proizvoda.

konstruiranje Cilj konstruiranja je određivanje i utvrđivanje oblika i dimenzija pojedinih dijelova proizvoda na osnovi zahtjeva, određenih u fazi projektiranja.

Page 136: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 125

125

L47: Statička i dinamička ispitivanja

Nastavna cjelina:SRT-3-3 Oznaka lekcije:L47

Općenito o ispitivanjima Široka primjena materijala u strojogradnji uvjetuje potrebu za poznavanjem njihovih svojstava koja se ispitivanjima mogu numerički izraziti ili standardizirati. Ovisno o tome, što se želi ispitivati, odabiru se i postupci ispitivanja. Općenito, postupci ispitivanja dijele se na ispitivanja metodom razaranja i bez razaranja. U skupinu ispitivanja razaranjem ubrajamo postupke za utvrđivanje mehaničkih svojstava materijala te postupke za utvrđivanje njihovih tehnoloških svojstava.. Mehanička svojstva materijala zauzimaju posebno mjesto među ostalim fizikalnim i kemijskim svojstvima. Na osnovu njih se dimenzioniraju dijelovi strojeva i uređaja.Pomoću mehaničkih svojstava materijala može se objektivno ocijeniti kvaliteta materijala u prijemnoj i završnoj kontroli proizvoda. Ovakva mehanička ispitivanja materijala provode se na posebno pripremljenim uzorcima (epruvetama) ili na gotovim proizvodima. U skladu s mogućom vrstom opterećenja tijekom eksploatacije, uzorci ili strojni dijelovi opterećuju se na vlak, tlak, savijanje, uvijanje ili smik. Ova opterećenja mogu biti statička i dinamička. Kod statičkih opterećenja (ispitivanja), opterećenje se tijekom vremena ne mijenja ili je njegov prirast vrlo malen, dok se kod dinamičkih ispitivanja intenzitet opterećenja značajno mijenja (veličina, smjer).

Način djelovanja opterećenja Trajanje djelovanja opterećenja Kratkotrajno Dugotrajno

Statički

Vlačno ispitivanje

Tlačno ispitivanje

Savojno ispitivanje

Uvojno ispitivanje

Smično ispitivanje

Ispitivanje puzanjem

Dinamički Ispitivanje udarnog rada loma Ispitivanje umaranjem Statičko vlačno ispitivanje Ovo ispitivanje izvodi se na epruvetama standardiziranog oblika i dimenzija, ( najčešće cilindričnog ), sa zadebljanjima za prihvat. Ispitivanje se vrši na univerzalnim ispitivačkim uređajima – kidalicama, tako da se epruveta učvršćena u čeljusti stroja opterećuje vlačno. Pri tome je prirast sile malen (propisan normom) pa ispitivanje spada u statičko ispitivanje. Ispitivanje se izvodi do loma epruvete, a bilježe se generirane sile te produljenje epruvete. Ova promjena bilježi se u dijagramu, a proračunom se dobiva konačni σ-ε dijagram iz kojeg se očitavaju ili proračunavaju neke od najznačajnijih mehaničkih svojstava materijala: granica tečenja, vlačna čvrstoća, konvencionalna granica razvlačenja, modul elastičnosti itd. Ova ispitivanja provode se za sve vrste materijala prema preporučenim standardima, a obzirom na uvjete eksploatacije, mogu se vršiti i pri različitim uvjetima (npr. kod različitih temperatura).

Page 137: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

126 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

126

Univerzalni ispitni uređaj – kidalica, izvođenje statičkog vlačnog pokusa

Ispitivanje tvrdoće Prema definiciji, tvrdoća predstavlja otpornost materijala prema prodiranju nekog drugog stranog tijela. Prva metoda za mjerenje tvrdoće razvijena je još početkom 20. stoljeća (Mohsova skala tvrdoće), no za mjerenje tvrdoće danas, razvijen je čitav niz metoda ispitivanja. Unatoč tome što tvrdoća ne predstavlja fizikalno definirano mehaničko svojstvo, zbog čega i nije u SI sustavu, mjerenje tvrdoće je jedan od najraširenijih postupaka na području ispitivanja tehničkih materijala. S jedne strane, tvrdoća je u korelaciji s nekim drugim mehaničkim svojstvima (npr. vlačna čvrstoća), a s druge , mjerenje tvrdoće je jednostavna metoda ispitivanja te najčešće nisu potrebni posebno pripremljeni uzorci (ispitivanje se uglavnom vrši na poluproizvodima ili gotovim proizvodima). U strojarskoj praksi najčešće su metode ispitivanja prema Brinellu, Vickeru i Rockwelu. Metode ispitivanja nose imena autora koji su ih prvi primijenili, a temelje se na prodiranju ispitnog penetratora u osnovni materijal te mjerenja geometrije otiska (površina kalote ili dubina prodiranja).

Uređaj za ispitivanje tvrdoće Vickers metodom

Ispitivanje udarnog rada loma Ispitivanje udarnog rada loma provodi se s ciljem utvrđivanja ponašanja materijala u uvjetima udarnog opterećenja. Iznos udarnog rada loma je pokazatelj žilavosti ili krhkosti materijala. Ispitivanje se izvodi na uređaju koji se naziva Charpyev bat. Bat je određene težine i spušta se sa zadane visine te lomi standardiziranu epruvetu. Razlika potencijalnih energija na početku ispitivanja te nakon loma epruvete pokazuje količinu energije utrošenu za lom. Što je udarni rad loma veći, to je i materijal žilaviji.Kod nekih je materijala signifikantna ovisnost udarne radnje loma o temperaturi ispitivanja. Ovo se prvenstveno odnosi na većinu konstrukcijskih čelika, stoga se ispitivanje provodi i pri različitim temperaturama radi procjene ponašanja pojedinih materijala u različitim eksploatacijskim uvjetima, tj. definiranja prijelazne temperature - kada materijali prelaze iz žilavog u krhko stanje.

Page 138: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 127

127

Različiti materijali, različite žilavosti – ispitne epruvete nakon ispitivanja udarne radnje loma

Puzanje materijala Različiti strojni elementi ili konstrukcije ponekad su podvrgnute djelovanju dugotrajnog i konstantnog (vlačnog) opterećenja. Ukoliko takvo dugotrajno opterećenje djeluje u uvjetima povišene temperature, moguća je pojava puzanja materijala. Ovaj toplinski aktivirani proces ispituje se uglavnom na sličnim epruvetama kao i statički vlačni pokus. Ispitivanje se vrši pri konstantnom opterećenju kod definiranih temperatura i vremena ispitivanja, na uređajima koje nazivamo puzalicama. Mehanička svojstva koja karakteriziraju otpornost materijala prema puzanju su granica puzanja i statička izdržljivost.

Ispitivanje puzanja materijala

Umor materijala August Wöhler uočio je pojavu loma različitih dinamičkih opterećenih dijelova, unatoč tome što je nametnuto naprezanje bilo manje od statičke granice razvlačenja. Pojava loma takvih dijelova naziva se umorom materijala, tj. postupno razaranje materijala uslijed djelovanja dugotrajnog dinamičkog (promjenjivog) opterećenja. Da bi se spriječila pojava umora materijala, na području ispitivanja mehaničkih svojstava razvijena su mnoga ispitivanja kojima se materijal opterećuje dinamički i na taj način imitiraju eksploatacijski uvjeti. Ovakva ispitivanja provode se na umaralicama (pulzatorima), tj. uređajima koji omogućavaju promjenjivo ili dinamičko opterećenje ispitnih uzoraka ili strojnih dijelova.

Lom vratila kao posljedica umora materijala

Page 139: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

128 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

128

Pitanja 1. Koja je svrha ispitivanja materijala? 2. Objasnite važnost mehaničkih svojstava materijala. 3. Objasnite statičko vlačno ispitivanje. 4. Kako nazivamo uređaj na kojem ispitujemo udarni rad loma? 5. Kada dolazi do puzanja materijala? 6. Što je to umor materijala?

Ključni pojmovi

čvrstoća Čvrstoća je mehaničko svojstvo materijala da pruža otpor djelovanju sile.

tvrdoća Tvrdoća predstavlja otpornost materijala prema prodiranju nekog drugog stranog tijela

udarni rad loma Iznos udarnog rada loma je pokazatelj žilavosti ili krhkosti materijala.

puzanje materijala Puzanje je pojava kada se dugotrajno opterećeni materijali, koji su pod utjecajem neke konstantne (statičke) sile, ovisno o temperaturi, počinju postupno rastezati.

umor materijala Umor materijala je pojava postupnog oštećenja materijala uslijed dugotrajnih periodičnih promjenjivih opterećenja (naprezanja).

L48: Proces razrade tehnološkog procesa

Nastavna cjelina:SRT-3-4 Oznaka lekcije:L48

Tehnološki proces Tehnološki proces je točno određeni postupak ( redoslijed ) po kojem se izrađuje, pod određenim uvjetima, dio (slop, proizvod) iz osnovnog materijala (dijelova, sklopova) s određenim alatima (napravama ) na određenim strojevima (radnim mjestima) u određenom vremenu. Iz zakona tehnologije slijedi da će promjenom tehnološkog postupka doći do promjene konačnog rezultata pa je zato nužno da se u proizvodnji strogo provodi propisani tehnološki proces. Kao u svakoj znanosti, tako se stalno razvijaju i saznanja o tehnologiji. Jednom postavljeni tehnološki proces nije nikakva dogma, već se stalno mijenja i prilagođava mijenjati novim saznanjima. Jedan od osnovnih zadataka tehnologa je stalno unaprijeđivati tehnološki proces. Može se reći da tehnološki proces nikada nije tako dobro projektiran, da se ne može projektirati još bolje. Svaki tehnološki proces mora ispuniti tehničke i ekonomske zahtjeve. Tehnički uvjeti, kao polazna točka, proizlaze iz konstrukcijske dokumentacije, odnosno funkcije pojedinog dijela sklopa ili stroja. To su oblik, dimenzije, tolerancije, kvaliteta površine materijala određenog sastava i stanja. Drugi uvjet je ekonomski, koji se ne smije zanemariti. Zahtjeva od tehnologa da uzme u obzir ekonomski učinak, odnosno iskorištenje. Potrebno je tehnički uvjet ostvariti,uz najmanje troškove. Za projektiranje

Page 140: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 129

129

optimalnog tehnološkog procesa - varijante, potrebne su česte opsežne ekonomske varijantne usporedbe, jer je moguće proizvesti proizvod u više alternativa. Razrada tehnološkog procesa Tehnološki proces treba biti tako razrađen, da na radnom mjestu nema nepoznanica, potrebno je da sve bude jasno određeno i definirano. Na taj način neće doći do nepotrebnih čekanja i gubitaka kapaciteta. Razine tehnoloških procesa Osnovni polazni parametar za projektiranje tehnološkog procesa je konstrukcijska dokumentacija. Da bi mogli odrediti razinu tehnološkog procesa tj. detaljnost i opravdanost naručivanja specijalnih naprava i alata, potrebni su još , uz konstrukcijsku dokumentaciju, i predvidiva veličina serije i ukupno predviđena količina, koja će se izrađivati u određenom vremenu. Sadržaj tehnološkog procesa Sadržaj tehnološkog procesa zavisi o razini tehnološkog procesa. Za pojedinačnu proizvodnju će se odrediti samo redoslijed operacije, s kratkim opisom izvođenja operacije i vremenom izrade. Za serijsku proizvodnju potrebno je da tehnološki proces sadrži:

1) redni broj operacija s nazivom. 2) radno mjesto - stroj ili uređaj. 3) skicu operacija koja će radniku na radnom mjestu pomoći pri izvođenju pojedine operacije jer je

prikazan izgled predmeta nakon završene operacije. Na skici se tehnološke faze pojedinih operacija - debelo izvuku, radi boljeg uočavanja.

4) redoslijed karakterističnih faza ili zahvata unutar same operacije. 5) kvaliteta površine na pojedinim tehnološkim fazama. 6) stezne, rezne i mjerne alate za pojedine faze. 7) režime rada za tehnološke faze. 8) pripremno-završna vremena i normu (komadna vremena) za svaku operaciju.

Polazni materijal Polazni materijal treba odabrati tako, da sa što manjim otpadom prilikom obrade, dobijemo dio sa svim zahtjevima radioničkog crteža. Tehnolog treba odabrati takav polazni materijal koji ima najbliži oblik. . Razlikujemo sljedeće vrste polaznog materijala:

Profilni poluproizvod materijala Otkivci Odljevci

Za izradu pojedinačnog dijela potrebna je određena količina zadanog materijala. Takva količina se naziva normativ materijala koji se može izraziti u dvije veličine:

netto bruto normativ materijala.

Netto normativ materijala je ona količina materijala koju ima izrađeni dio prema konstrukcijskoj dokumentaciji. Gubici materijala koji nastanu kod provođenja tehnološkog procesa nisu ovdje uzeti u obzir. Bruto normativ materijala je netto normativ uvećan za otpadni materijal kod provođenja tehnološkog procesa

Page 141: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

130 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

130

Pitanja 1. Što je tehnološki proces? 2. Kako mora biti razrađen tehnološki proces? 3. Što mora sadržavati tehnološki proces za serijsku proizvodnju? 4. Koje vrste polaznog materijala razlikujemo?

Ključni pojmovi

tehnološki proces Točno određeni postupak, redoslijed, po kojem se izrađuje pod određenim uvjetima dio iz osnovnog materijala sa određenim alatima, napravama, na određenim strojevima, u određenom vremenu.

razrada tehnološkog procesa

Tehnološki proces treba biti tako razrađen da na radnom mjestu nema nepoznanica, potrebno je da sve bude precizno određeno i definirano.

L49: Tehnološka dokumentacija

Nastavna cjelina:SRT-3-4 Oznaka lekcije:L49

Definiranje tehnološke dokumentacije Kod razrade tehnološkog procesa potrebno je točno definirati redoslijed po kojem se izrađuje, pod određenim uvjetima dio (sklop, proizvod) iz osnovnog materijala (dijelovi, sklopovi), s određenim alatima, na određenim strojevima (radnim mjestima), u određenom vremenu i na osnovi predviđene dokumentacije.

Tehnološka dokumentacija je dokumentacija koja nosi sve potrebne informacije i podatke potrebne za proces proizvodnje kako bi se realizirao određeni dio (sklop, proizvod, pozicija).

Za izradu tehnološke dokumentacije prilikom definiranja tehnološkog procesa potrebne su određene informacije :

• oblik, vrsta i dimenzije polaznog materijala, • redoslijed operacija, • osnovno sredstvo-stroj, • prikaz izvođenja operacije, • pomoćna sredstva (alat), • režimi rada, • vrijeme trajanja

Navedene informacije moguće je pronaći u:

• katalozima osnovnog materijala, • kartotekama osnovnih sredstava, • katalozima standardnih alata, • priručnicima, dijagramima, režimima rada • tehnološkim podlogama za normiranje • tipičnim tehnološkim procesima • tehnoekonometrijskim podlogama (cijene materijala, radni sati), i sl.

Page 142: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 131

131

U osnovne tehnološke dokumente ubrajaju se: • Tehnološki postupak (“Plan izrade”) • List operacije • Specifikacija alata • Specifikacija operacija • Naslovni list • Crteži specijaliziranih alata/naprava • Tlocrt razmještaja radnih mjesta

Pored osnovnih dokumenata u tehnološkim procesima javljaju se i specijalni oblici tehnološke dokumentacije a to su:

• Udesni list za revolver tokarilice • Udesni list za automatske tokarilice • Crtež krivulje za tokarske automate • Listovi operacija za montažu • Specijalni listovi za posebne strojeve • Krojne slike pozicija • Liste isplativosti i kalkulacija i sl.

Tehnološki postupak i lista operacije

U praksi se najčešće koriste dvije vrste tehnoloških dokumenata; jedan dokument za cjelokupan proces izrade predmeta, koji se naziva „Tehnološki postupak“ ili Postupak izrade ( sadrži popis operacija s nužnim podacima za svaku operaciju - redni broj , naziv,radno mjesto i vrijeme ) i niz dokumenata za svaku pojedinačnu operaciju, a nazivaju se „Liste operacija“ ( sadrži sve potrebne podatke za izvođenje svake pojedinačne operacije iz tehnološkog postupka ). Primjer jedne tehnološke karte prikazan je na slici. Lista operacije dostavlja se izvršiocu na radnom mjestu predviđenom za izvođenje te operacije. U slučaju da se operacija izvodi na numeričkom stroju, lista se koristi kao podloga za izradu NC ili CNC programa.

Page 143: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

132 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

132

Primjer –Tehnološkog postupka

Primjer - List operacije za indukcijsko kaljenje

Page 144: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 133

133

Pitanja 1. Što je tehnološka dokumentacija? 2. Koje informacije su potrebne za izradu tehnološke dokumentacije? 3. Što se sve ubraja u osnovne tehnološke dokumente? 4. Koje se dvije vrste tehnoloških dokumenata najčešće koriste u praksu?

Ključni pojmovi

tehnološka dokumentacija

To je dokumentacija koja nosi sve potrebne informacije i podatke potrebne procesu proizvodnje, kako bi realizirao određeni dio (sklop, proizvod, poziciju).

tehnološki postupak Dokument koji sadrži popis operacija sa nužnim podacima za svaku operaciju (redni broj operacije, naziv operacije,radno mjesto i vrijeme operacije).

lista operacije Dokument koji sadrži sve potrebne podatke za izvođenje svake pojedinačne operacije iz tehnološkog postupka.

L51: Vremena izrade u proizvodnji

Nastavna cjelina:SRT-3-4 Oznaka lekcije:L50

Ukupno vrijeme izrade, t Ukupno vrijeme izrade (t), potrebno za izvršenje radnog zadatka sastoji se od pripremno- završnog vremena (tpz), komadnog vremena (tk) i dopunskog vremena (td).

t UKUPNO VRIJEME IZRADE

tpz tk td

tpz tk td

Page 145: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

134 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

134

Pripremno-završno vrijeme, tpz Pod pripremno-završnim vremenomtpz podrazumijeva se vrijeme određeno za pripremu i izvršavanje određenih radnji, nužnih, da se cijelo radno mjesto, tj. stroj, uređaj, alat i radnik, pripremi za izvršenje zadatka po radnom nalogu. To znači, da u tom dijelu vremena radnik mora upoznati radni nalog, pripadne tehnološke podloge i nacrte, preuzeti materijal i alat te pripremiti stroj i na njega, po potrebi, postaviti radnu pripremu. Po izvršenoj tehnološkoj promjeni radnog komada, ovim vremenom predviđena je i predaja izrađevina, ispunjavanje radne liste, a i dovođenje radnog mjesta u prijašnje stanje. Za to je potrebno izvršiti skidanje, čišćenje i predaju eventualno primijenjene radne pripreme, alata i mjerila. Kako na taj način ovaj element vremena u stvari označava i pripremne i završne radnje pri osposobljavanju radnog mjesta za izvršenje zadatka, za njega se upotrebljava i potpuno odgovarajući naziv: pripremno-završno vrijeme.

tpz= tp + tz gdje je: tpz = pripremno-završno vrijeme tp = pripremno vrijeme tz = završno vrijeme Komadno vrijeme, tk Druga stavka ukupnog vremena izrade jest komadno vrijeme. Ono označava stvarno vrijeme izrade jednog radnog komada, a pomnoženo s brojem radnih komada (n) daje vrijeme izrade ti.

ti= tk · n gdje je: ti = ukupno vrijeme izrade tk = komadno vrijeme n = broj radnih komada Dodatno vrijeme, td Dodatno vrijeme daje se u postocima prema osnovici na koju se primjenjuje, a služi za kompenzaciju opravdanih gubitaka u radu. Izražava se pomoću tri koeficijenta dodatnog vremena i to:

koeficijent naprezanja ili zamora koeficijent djelovanja okoline dopunski koeficijent

Pitanja 1. Od čega se sastoji ukupno vrijeme izrade (t), potrebno za izvršenje radnog zadatka? 2. Definirajte pripremno-završno vrijeme, tp. 3. Što označava komadno vrijeme, tk? 4. Kako računamo ukupno vrijeme izrade, ti? 5. Definirajte dodatno vrijeme, td.

Page 146: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 135

135

Ključni pojmovi

ukupno vrijeme izrade, t

Ukupno vrijeme izrade (t), potrebno za izvršenje radnog zadatka sastoji se od pripremno-završnog vremena (tpz), komadnog vremena (tk) i dopunskog vremena (td).

pripremno-završno vrijeme, tpz

Pod pripremno-završnim vremenom podrazumijeva se vrijeme određeno za pripremu i izvršavanje određenih radnji nužnih, da se cijelo radno mjesto pripremi za izvršenje zadatka po radnom nalogu.

komadno vrijeme, tk Komadno vrijeme označava stvarno vrijeme izrade jednog radnog komada.

dodatno vrijeme, td Dodatno vrijeme daje se u postocima prema osnovici na koju se primjenjuje, a služi za kompenzaciju opravdanih gubitaka u radu.

L51: Pojam alata i naprava, podjele

Nastavna cjelina: SRT-3-5 Oznaka lekcije: L51

Alati i naprave Cilj uporabe alata i naprava je olakšavanje i ubrzavanje rada. U početku su to bila vrlo primitivna oruđa koja su se razvijala paralelno s razvojem ljudskog društva i civilizacije. Značajan pomak u razvoju alata i naprava zabilježen je nakon II. svjetskog rata, a tome je značajno pridonijela masovna proizvodnja različitih uređaja i opreme. U masovnoj proizvodnji, važno je minimizirati vrijeme pripreme i proizvodnje dijelova, a to je moguće kroz:

konstrukciju i izradu alata standardizaciju normizaciju.

Važnost alata i naprava očituje se upravo kroz podatak da na njihovu konstrukciju otpada čak do 80% ukupnog vremena za pripremu proizvodnje novih dijelova. Alatima nazivamo pomoćni pribor ili mehanizme koji se rabe u procesu obrade i kontrole obratka. Dijelimo ih , prema industrijskim granama u kojima se koriste:

alati za obradu metala alati za obradu plastičnih masa alati za obradu drva građevinski alati poljoprivredni alati.

Podjela alata se često se definira i prema namjeni:

ručni alati (turpije, čekići, ključevi, odvijači…) mjerni i kontrolni alati (počna mjerila, mikrometri, račve, čepovi…) rezni alati (svrdla, upuštači, razvrtači…) stezni alati (stezne glave, čahure, trnovi, okretni stolovi…) alati za obradu lijevanjem, kovanjem, prešanjem (kalupi, ukovnji, noževi za savijanje…)

Page 147: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

136 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

136

Prema konstrukciji, alate dijelimo na standardne i specijalne. Standardni alati definirani su propisima (međunarodnim ili internim). Specijalni alati se koriste za izvođenje točno određene operacije, na određenom proizvodu, stroju ili skupini strojeva. Izrađuju se za obavljanje operacija koje se ne mogu izvesti uporabom standardnih alata.

Primjer standardnog alata – glodalo za izradu standadnih lančanika

Primjer specijalnog alata - ukovanj

Naprave su pomagala koja obično služe za prihvat, stezanje, određivanje međusobnog položaja te vođenje alata i obratka za vrijeme obrade. Osnovni zadatak naprava je:

brzo i sigurno stezanje obratka visoka točnost mjera i oblika (zamjenjivost dijelova) izbjegavanje radnji obilježavanja i ocrtavanja mogućnost posluživanja više strojeva oslobođenje poslužitelja teškog fizičkog rada smanjenje mogućih nezgoda pri radu bolje iskorištenje strojeva mogući rad osoba s nižom stručnom spremom automatiziranje proizvodnje

Pitanja 1.Koji je cilj upotrebe alata i naprava? 2. Što je alat? 3. Kako dijelimo alate prema namjeni? 4. Što su naprave? 5. Koji su osnovni zadaci naprava?

137

Ključni pojmovi

alat Alatima nazivamo pomoćni pribor ili mehanizme koji se rabe u procesu obrade i kontrole obratka

naprava Naprave su pomagala koja obično služe za prihvat, stezanje, određivanje međusobnog položaja te vođenje alata i obratka za vrijeme obrade.

L52: Opis osnovnih alata i nekih naprava

Nastavna cjelina: SRT-3-5 Oznaka lekcije: L52

Alati i naprave Alatima nazivamo pomoćni pribor ili mehanizme koji se rabe u procesu obrade i kontrole obratka. Najčešće ih dijelimo prema namjeni, vrsti tehnologije u kojoj sudjeluju, konstrukciji itd. U strojarskoj struci mogu se podijeliti, kako je prikazano u tablici :

ALATI hladni rad <180 °C topli rad >180 °C

rezanje deformiranje mjerenje kalupi rezanje Obrada odvajanjem čestica:

noževi glodala svrdla turpije razvrtala pile

Obrada bez odvajanja čestice:

škare sjekači štance

Metala: savijanje duboko vučenje tlačno

isprešavanje provlačenje

Polimera:

prešanje inj. prešanje ekspandiranje vakuumiranje ekstrudiranje

kalibri etaloni kutnici mjerke miktometri

ukovnji kokile tlačni lijev ekstruzija prešanje

noževi glodala svrdla upuštala

Tokarski noževi Tokarki nož je osnovni alat za izvođenje tokarenja. To je alat definirane geometrije reznog dijela, s jednom glavnom reznom oštricom. Izrađuju se iz brzoreznih čelika, tvrdog metala, cermeta, CBN-a, tehnike keramike, dijamnta – u kompaktnoj ili modularnoj izvedbi. Dijelimo ih:

prema vrsti obrade o gruba obrada o polugruba obrada o fina obrada

prema položaju tokarenja o vanjsko tokarenje o unutarnje tokarenje

Page 148: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 137

137

Ključni pojmovi

alat Alatima nazivamo pomoćni pribor ili mehanizme koji se rabe u procesu obrade i kontrole obratka

naprava Naprave su pomagala koja obično služe za prihvat, stezanje, određivanje međusobnog položaja te vođenje alata i obratka za vrijeme obrade.

L52: Opis osnovnih alata i nekih naprava

Nastavna cjelina: SRT-3-5 Oznaka lekcije: L52

Alati i naprave Alatima nazivamo pomoćni pribor ili mehanizme koji se rabe u procesu obrade i kontrole obratka. Najčešće ih dijelimo prema namjeni, vrsti tehnologije u kojoj sudjeluju, konstrukciji itd. U strojarskoj struci mogu se podijeliti, kako je prikazano u tablici :

ALATI hladni rad <180 °C topli rad >180 °C

rezanje deformiranje mjerenje kalupi rezanje Obrada odvajanjem čestica:

noževi glodala svrdla turpije razvrtala pile

Obrada bez odvajanja čestice:

škare sjekači štance

Metala: savijanje duboko vučenje tlačno

isprešavanje provlačenje

Polimera:

prešanje inj. prešanje ekspandiranje vakuumiranje ekstrudiranje

kalibri etaloni kutnici mjerke miktometri

ukovnji kokile tlačni lijev ekstruzija prešanje

noževi glodala svrdla upuštala

Tokarski noževi Tokarki nož je osnovni alat za izvođenje tokarenja. To je alat definirane geometrije reznog dijela, s jednom glavnom reznom oštricom. Izrađuju se iz brzoreznih čelika, tvrdog metala, cermeta, CBN-a, tehnike keramike, dijamnta – u kompaktnoj ili modularnoj izvedbi. Dijelimo ih:

prema vrsti obrade o gruba obrada o polugruba obrada o fina obrada

prema položaju tokarenja o vanjsko tokarenje o unutarnje tokarenje

Page 149: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

138 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

138

prema orijentaciji vrha alata o lijevi o neutralni o desni

noževi za utore i odrezivanje noževi za navije profilni noževi.

Suvremeni tokarski noževi sa izmjenjivim oštricama (čelični nosač + sinterirani materijali)

Glodala Glodalo je osnovni alat za obradu odvajanjem čestina na alatnim strojevima – glodalicama. Glodalima se obrađuju unutarnje i vanjske površine, izrađuju rubovi, čepovi, džepovi, služe za izrezivanje, prorezivanje, urezivanje, izradu utora, zupčanika, lančanika, navoja itd. Baš kao i tokarski noževi, izrađuju se od različitih vrsta materijala, kao kompaktna ili modulna. Dijelimo ih:

prema načinu izrade o s glodanim zubima o tokarenim i brušenim zubima o umetnutim zubima

prema obliku zubi o ravni o spiralni o križni

prema obliku tijela glodala o valjkasta o pločasta o pilasta o profilna o modulna o konusna o vretenasta o specijalna.

Glodala sa izmjenjivim reznim oštricama (čelični nosač + sinterirani materijali)

Page 150: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 139

139

Svrdla Svrdla su alati za bušenje. Konstrukcijski ih dijelimo na spiralna, s izmjenjivim oštricama, ravna, zabušivače te svrdla specijalnih namjena. Najvažniji tip svrdla je spiralno svrdlo. Kao i svaki alat, svrdlo ima radni dio i držač. Držač može biti cilindričnog ili konusnog oblika. Osnovne osobine radnog dijela spiralnog svrdla su konusni radni vrh i dva spiralna utora za odvod čestica. Rezni dio spiralnog svrdla sastoji se od : prednje površine, stražnje površine, glavne, utora za odvođenje čestica i za dovod rashladne tekućine, poprečne oštrice i fazeta. Izrađeni su kao uske zavojnice koje su izbrušene na vanjski promjer svrdla i služe kao vodilice svrdla.

Svrdla različitih oblika i primjene

Ukovnji Ukovnji su alati (kalupi) za kovanje. Princip kovanja u ukovnjima sastoji se od zagrijavanja sirovca na potrebnu temperaturu te udaranja kovačkog bata sve dok materijal ne poprimi oblik kalupne šupljine. S obzirom na zadanu geometriju strojnog elementa, ukovnji se izrađuju kao jednoprolazni ili više prolazni alati.

Primjer ukovnja za izradu kliješta

Kokile Kokile su metalni kalupi za višekratno gravitacijsko ili niskotlačno lijevanje, uglavnom neželjeznih metala. Proizvodi lijevani u kokilama odlikuju se dimenzionalnom točnošću, kvalitetno obrađene površine te povoljnom mikrostrukturom Lijevanje je ekonomično za izradu složenih dijelova motora, vozila i alatnih strojeva u većim serijama. Kokile se sastoje od dvije kalupne ploče i jezgre (prema potebi) za oblikovanje otvora u odljevku. Jezgre su više izložene toplinskom i mehaničkom opterećenju, seizrađuju od legiranog čelika za topli rad, a kalupne ploče, obično od sivog lijeva. Izrađuju se kao jednostavne konstrukcije ili s mehaničkim ili hidrauličkim stezanjima i pokretnim dijelovima.

Page 151: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

140 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

140

Kokila

Naprave Naprave su pomagala koja obično služe za prihvat, stezanje, određivanje međusobnog položaja te vođenje alata i obratka za vrijeme obrade. Obzirom na svoju funkciju, skoro sve naprave se sastoje od sljedećih konstrukcijskih cjelina: elementi za određivanje položaja obratka, elementi za stezanje, elementi za posluživanje i kućišta (nosač naprave). U pravilu se konstruiraju i izrađuju za izradu specifičnih elemenata na konvencionalnim strojevima (bušilice, glodalice, tokarilice itd.) te u serijskoj i masovnoj proizvodnji u svrhu skraćivanja vremena izrade proizvoda (uglavnom pripremno-završno vrijeme: stezanje, otpuštanje, centriranje itd.). Pitanja 1. Nabrojite neke alata za topli i hladni rad? 2. Kada se koriste naprave?

Ključni pojmovi

tokarski nož To je alat definirane geometrije reznog dijela, s jednom glavnom reznom oštricom za izvođenje obrade tokarenjem.

glodalo Glodalo je osnovni alat za obradu odvajanjem čestina na alatnim strojevima – glodalicama.

svrdlo Svrdlo je alat s više reznih oštrica za izradu provrta svih vrsta.

ukovanj Ukovanj je alat (kalup) za kovanje, tj. izradu elemenata definirane geometrije.

kokila Kokila je metalni kalupi za višekratno gravitacijsko ili niskotlačno lijevanje uglavnom neželjeznih metala.

L53: Mjerni alati

Nastavna cjelina: SRT-4-1 Oznaka lekcije: L53

Mjerenje i mjerni alati Mjerenje je uspoređivanje veličine s istovrsnom veličinom kao jedinicom mjere, pri čemu se dobije stvarna vrijednost koju ima predmet obrade. Mjerenja dijelimo u dvije skupine: neposredna i posredna. Metodom neposrednih mjerenja, predmet mjerenja neposredno (direktno) uspoređujemo s poznatom mjerom, dok kod posrednog mjerenja, mjeru utvrđujemo posredno, preko mjernog alata ili uređaja. Uz mjerenje često vežemo i pojam kontrole. Kontrola je uspoređivanje veličina s kontrolnim alatom, ali se pri tome ne dobivaju kvantitativne, već kvalitativne veličine.

Page 152: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 141

141

Mjerenje dužina Mjerenje dužina jedno je od najčešćih mjerenja u strojarskoj struci. Izvodi se različitim alatima, kao što su ravnala, vrpčasti metri, pomična mjerila, mikrometri i sl. Pomično mjerilo je osnovni alat u strojarstvu. Služi za mjerenje vanjskih mjera, unutarnjih mjera te dubinskih mjera. Točnost ovog mjernog alata ovisi o pomičnom dijelu mjerila (nonijusu), a iznosi do 0,02mm. Pomično mjerila razlikuju se prema svojoj namjenu, ali sastoje se od:

nepomičnog dijela pomičnog dijela sa nonijus skalom krakova za unutarnje i vanjsko mjerenje dubinomjera oslonca, vijka (kočnice)

Pomično mjerilo

pomični dio + nonijus

nepomični dio

dubinomjer

oslonac + kočnica

krakovi za mjerenje

Osim pomičnog mjerila, u strojarskim mjerenjima često se upotrebljava i mikrometar. Mikrometar je mjerilo pomoću kojeg se mogu (ovisno o konstrukciji) mjeriti unutarnje i vanjske mjere te dubinske mjere s točnošću i do 1/1000 milimetra. Mikrometar za vanjsko mjerenje sastoji se od:

okvira (luka) nepomičnog trna pomičnog trna nepokretnog bubnja sa mjernom podjelom pokretnog bubnja s mjernom podjelom čegrtaljke kočnice

Pomično mjerilo

čegrtaljka

pokretni bubanj + skala

nepokretni bubanj + skala

pokretni trn

nepokretni trn

okvir

Page 153: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

142 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

142

Komparator Komparatori su mjerila koja prilikom mjerenja pokazuju veličinu odstupanja od mjere. Takva mala odstupanja pokazuju uvećano (na mjernoj skali), gdje se očitavanje izvodi lako.Konstrukcijski se dijele na:

mehaničke optičke električne pneumatske hidraulične.

Najčešće se upotrebljava mehanički komparator, uglavnom u kombinaciji s drugim pomoćnim mjeriteljskim alatima,radi kontrole ili prednamještanja alata, obratka i sl. Pomično mjerilo

kučište

mjerna slaka – velika

mjerna skala – mala

nosač

mjerno ticalo

Jednostruka mjerila Jednostruka mjerila – etaloni, služe za mjerenje i provjeru mjernih instrumenata. To su metalne pločice koje se izrađuju od specijalnog čelika, tvrdog metal i sl.. Pločice su obrađene vrlo finim obradama, izrađuju se u različitim dimenzijama kako bi međusobnom kombinacijom dale traženu mjeru ili kao pomoćni dio složenog mjernog sustava. Obzirom na namjenu, izrađuju se u različitim klasama točnosti.

Primjer garniture etalona

Page 154: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 143

143

Tolerancijska mjerila Tolerancijska mjerila služe za utvrđivanje stvarnih mjera u području dopuštenih odstupanja. Koriste se uglavnom kao kontrolni alati u serijskoj i masovnoj proizvodnji. Dijele se na kalibre i račve. Kalibri su tolerancijska mjerila za unutarnje mjere – cilindrične provrte, šesterokutne ili kvadratne provrte, konuse i unutarnje navoje. Izrađuju se za točno određenu tolerancijsku mjeru kako bi se brzo, jednostavno i jednoznačno mogla odrediti točnost, prilikom brzog mjerenja.

Kalibar za navoje

Račve služe za kontrolu vanjskih mjera – osovina, vratila, ravnih mjera i sl.Kao i kalibri, konstrukcijski su oblikovane tako, da se jednim alatom mogu kontrolirati obje graničbne mjere.

Račva za kontrolu mjere 40 h6

Šablonska mjerila Šablonska mjerila su radionička mjerila za brzu kontrolu pri radu. U strojarskoj struci najčešće se primjenju šablonski mjerni alati za radijuse (unutarnje i vanjske), mjerila za zračnost, mjerila za navoje, mjerila za kontrolu kutova reznih alata itd. Mjerenje kutova Mjerenje kutova još je jedna mjerno-kontrolna operacija koja je vrlo česta pri izradi raznih strojarskih konstrukcija i strojnih elemenata. Ova se mjerenja izvode sa čvrstim mjerilima (kontrola/mjerenje samo jednog definiranog kuta) ili strojarskim kutomjerima za mjerenje kutova u području 0-360 °.

Kutnik Kutomjer

Page 155: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

144 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

144

Pitanja 1. Što je to mjerenje? 2. Koje mjerne metode poznajete? 3. Koji se alati za mjerenje dužina u strojarstvu najčešće koriste? 4. Koji su osnovni dijeli pomičnog mjerila i mikrometra? 5. Čemu služe komparatori? 6. Koja je specifičnost tolerancijskih mjerila? 7. Čime najčešće mjerimo kutove?

Ključni pojmovi

mjerenje Mjerenje je uspoređivanje veličine s istovrsnom veličinom kao jedinicom mjere, pri čemu se dobije stvarna vrijednost koju ima predmet obrade.

L54: Osnove pneumatike

Nastavna cjelina:SRT-3-7/TVVS-3-4 Oznaka lekcije:ZNT-L54

Osnove pneumatskog sustava Zadaci pneumatskog sustava uključuju pretvorbu, prijenos i upravljanje energijom. Pneumatika kao radni medij koristi stlačivi fluid – plin, najčešće zrak.Ima važnu ulogu u automatizaciji, posebno kada su u pitanju izvršni elementi. Pneumatski elementi prisutni su u velikom broju pogona, a najviše se koriste unutar tzv. male automatizacije. Pneumatika je jednostavnija, a rješenja su univerzalna i koriste standardizirane elemente, dok su, kod hidraulike, rješenja u većoj mjeri specifična te zahtijevaju više iskustva i znanja. Slika 1shematski prikazuje princip rada pneumatskog sustava. U gornjem bloku prikazana je pretvorba mehaničke energije u energiju stlačenog zraka koji se pohranjuje u spremnik zraka. Kroz pneumatsku razvodnu mrežu, taj zrak se dovodi u donji blok, u kojem se vrši obrnuta pretvorba energije. Nakon jedinice za pripremu zraka (čišćenje, sušenje, zauljivanje), u pneumatskom sustavu, energija zraka pretvara se u koristan mehanički rad. Taj sustav obuhvaća komponente koje upravljaju smjerom strujanja, protokom i tlakom zraka, kao i komponente koje vrše pretvorbu energije. Osim pretvorbe u mehanički rad, pneumatski sustav često obavlja i ulogu upravljanja tj. regulacije.

Princip rada pneumatskog sustava

Page 156: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 145

145

Elementi pneumatskog sustava Elementi pneumatskog sustava se, prema funkciji, razvrstavaju na:

elementi za proizvodnju i razvod zraka, elementi za pripremu zraka, izvršni elementi, upravljački elementi, upravljačko-signalni elementi pomoćni elementi.

Elementi za proizvodnju i razvod zraka imaju zadatak potrošačima osigurati potrebne količine stlačenog zraka odgovarajućih parametara (kompresor, spremnik, cjevovodne mreže za razvod). Elementi za pripremu zraka obavljaju pripremu (kondicioniranje) zraka, što uključuje čišćenje, podmazivanje i regulaciju tlaka (filtar, mazalica, regulator tlaka). Izvršni elementi su elementi koji obavljaju željene radnje tj. mehanički rad (cilindri, motori). Upravljački elementi (ventili) upravljaju protocima energije i informacija (signala). Upravljanje može biti u potpunosti pneumatsko, a najčešće se izvodi u kombinaciji s drugim medijem i elementima (električko). Upravljačko-signalni elementi imaju zadatak dobavljati informacije o stanju sustava (senzori, indikatori). Pomoćni elementi ispunjavaju različite dodatne funkcije (npr. priključne ploče, prigušivači buke, brojači itd.) Osnovne karakteristike pneumatskih sustava Glavne karakteristike pneumatskih sustava su:

tlak zraka za napajanje 1-15 bar (uobičajeno 7 bar), pogonske temperature zraka -10 do 60 0C (maks. oko 200 0C) optimalna brzina strujanja zraka 40 m/s, gibanje elemenata: pravocrtno i rotacijsko, brzina cilindara 1-2 m/s (maksimalno oko 10 m/s), maks. ostvariva sila oko 40 kN, maks. snaga oko 30 kW,

U pneumatskim sustavima se kod temperatura stlačenog zraka manjim od -10 0C pojavljuju problemi sa zaleđivanjem, dok se kod temperatura iznad 60 0C pojavljuje problem brtvljenja. Simboli i sheme Pneumatski sklopovi i sustavi grafički se predočuju pomoću pneumatskih shema. Način crtanja shema i simboli kojima se predočuju pojedini pneumatski elementi propisani su normom DIN/ISO 1219. Niže su dana neka opća objašnjenja i pravila za crtanje simbola i shema. Osnovne simbole prikazuje tablica dolje.

Simbol Značenje simbola Simbol Značenje simbola

vod (cijev za zrak)

vratilo, osovina dio mehanizma

mimoilaženje vodova

ventil, izmjenjivačili sl.

spoj vodova (račva)

zglob na poluzi ili kotačićna ticalu

regulacijski (signalni) vod

sklop od više elemenata

rotacijski stroj (kompresor, pumpa, motor)

napajanje (stlačeni zrak)

mogućnost podešavanja

odzračivanje (atmosfera)

zatvoren prolaz otvoren prolaz s naznačenim smjerom strujanja

145

Elementi pneumatskog sustavaElementi pneumatskog sustava se, prema funkciji, razvrstavaju na:

• elementi za proizvodnju i razvod zraka,• elementi za pripremu zraka,• izvršni elementi,• upravljački elementi,• upravljačko-signalni elementi • pomoćni elementi.

Elementi za proizvodnju i razvod zraka imaju zadatak potrošačima osigurati potrebne količine stlačenog zraka odgovarajućih parametara (kompresor, spremnik, cjevovodne mreže za razvod). Elementi za pripremu zraka obavljaju pripremu (kondicioniranje) zraka, što uključuje čišćenje, podmazivanje i regulaciju tlaka (filtar, mazalica, regulator tlaka). Izvršni elementi su elementi koji obavljaju željene radnje tj. mehanički rad (cilindri, motori). Upravljački elementi (ventili) upravljaju protocima energije i informacija (signala). Upravljanje može biti u potpunosti pneumatsko, a najčešće se izvodi u kombinaciji s drugim medijem i elementima (električko). Upravljačko-signalni elementi imaju zadatak dobavljati informacije o stanju sustava (senzori, indikatori). Pomoćni elementi ispunjavaju različite dodatne funkcije (npr. priključne ploče, prigušivači buke, brojači itd.)

Osnovne karakteristike pneumatskih sustava Glavne karakteristike pneumatskih sustava su:

• tlak zraka za napajanje 1-15 bar (uobičajeno 7 bar),• pogonske temperature zraka -10 do 60 0C (maks. oko 200 0C)• optimalna brzina strujanja zraka 40 m/s,• gibanje elemenata: pravocrtno i rotacijsko,• brzina cilindara 1-2 m/s (maksimalno oko 10 m/s),• maks. ostvariva sila oko 40 kN,• maks. snaga oko 30 kW,

U pneumatskim sustavima se kod temperatura stlačenog zraka manjim od -10 0C pojavljuju problemi sa zaleđivanjem, dok se kod temperatura iznad 60 0C pojavljuje problem brtvljenja.

Simboli i shemePneumatski sklopovi i sustavi grafički se predočuju pomoću pneumatskih shema. Način crtanja shema i simboli kojima se predočuju pojedini pneumatski elementi propisani su normom DIN/ISO 1219. Niže su dana neka opća objašnjenja i pravila za crtanje simbola i shema. Osnovne simbole prikazuje tablica dolje.

Simbol Značenje simbola Simbol Značenje simbolavod (cijev za zrak) vratilo, osovina dio

mehanizma

mimoilaženje vodova ventil, izmjenjivačili sl.

spoj vodova (račva) zglob na poluzi ili kotačićna ticalu

regulacijski (signalni) vod sklop od više elemenata

rotacijski stroj (kompresor, pumpa, motor)

napajanje (stlačeni zrak)

mogućnost podešavanja odzračivanje (atmosfera)

zatvoren prolaz otvoren prolaz s naznačenim smjerom strujanja

Page 157: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

146 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

146

Dobivanje i razvod zraka u pneumatskim sustavima Na slici dolje prikazana je shemu napajanja i razvod pneumatskog sustava.Skupina za pripremu zraka sadrži filtar, regulacijski ventil i mazalicu. Glavni vod postavlja se s padom od 1-2% u smjeru strujanja zraka, kako bi se osiguralo otjecanje kondenzirane vode. Glavni vod treba osigurati ujednačeni tlak, bez obzira na potrošnju zraka. U kompresorima se vrši pretvorba mehaničke energije u energiju stlačenog zraka, dok se u pneumatskim motorima obavlja transformacija energije u suprotnom smjeru.

Shema napajanja i razvodne pneumatske mreže

Kompresor za zrak

Spremnik zraka Uloga spremnika je :

usklađivanje rada kompresora s potrošnjom ublažavanje promjena tlaka kod potrošnje smirivanje zračnih udaraca pri radu klipnog kompresora izdvajanje ulja i kondenzata iz stlačenog zraka

Page 158: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 147

147

Spremnik zraka

Priprema zraka u pneumatskim sustavima Prije ulaska u pneumatske uređaje, stlačeni zrak je potrebno pripremiti, tj. potrebno je izvršiti:

njegovo pročišćavanje, zauljivanje regulaciju tlaka.

Priprema zraka se izvršava u jedinici za pripremu zraka (slika dolje).Sastoji se od filtra, regulatora tlaka i mazalice (zauljivač, uljilo). Filtar i regulator tlaka često se isporučuju kao jedinstveni pneumatski element.

Jedinica za pripremu zraka

Pitanja

1. Kako bi definirali pneumatski sustav? 2. Što pneumatika koristi rao radni medij? 3. Koje su najvažnije karakteristike pneumatskih sustava? 4. Navedite elemente pneumatskog sustava. 5.Koja je namjena kompresora za zrak? 6.Koja je uloga spremnika za zrak? 7.Koja je uloga jedinice za pripremu zraka?

Korisni linkovi Link:www.boschrexroth.com

Ključni pojmovi pneumatski sustav Sustav za prijenos snage s pomoću energije stlačenoga plina.

Page 159: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

148 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

148

L55: Izvršni i upravljački elementi pneumatike

Nastavna cjelina:SRT-3-7/TVVS-3-4 Oznaka lekcije:ZNT-L55

Izvršni elementi pneumatskih sustava Izvršni elementi (pogonski elementi ili aktuatori) pretvaraju energiju stlačenog zraka u mehanički rad. Prema načinu kretanja mogu se podijeliti na:

1. elementi s ograničenim (njihajućim) kretanjem a) translacijski cilindri b) zakretni cilindri.

2. pneumatski motori (rotacijski, s kontinuiranim kretanjem)

Elementi s ograničenim kretanjem a) Translacijski cilindri U pneumatskim sustavima cilindar je najčešći izvršni element.Gibanje cilindra je translacijsko, jedino je kod zakretnih cilindara rotacijsko.Cilindri mogu biti:

jednoradni dvoradni.

Jednoradni cilindri (slika dolje) vrše koristan rad samo u jednom smjeru.Priključak zraka nalazi se samo na prednjoj strani, povratno kretanje najčešće se ostvaruje oprugom ili težinom tereta.Vrše koristan rad samo u jednom smjeru.

Jednoradni cilindar

Slika gore predstavlja jednoradni cilindar koji sadrži:

1) tijelo cilndra; 2) klip s brtvom; 3) klipnjača; 4) povratna opruga; 5) stražnji poklopac; 6) priključak za stlačeni zrak; 7) prednji poklopac

Dvoradni cilindri (slika dolje) vrše koristan rad u oba smjera. Za pokretanje klipa stlačeni zrak dovodi se u komoru s jedne strane klipa, a istovremeno se komora na suprotnoj strani mora ozračiti.

Page 160: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 149

149

Dvoradni cilindar

Slika gore predstavlja dvoradni cilindar sa sljedećim elementima:

1) košuljica; 2) stražnji poklopac; 3) prednji poklopac; 4) klipnjača; 5) brtva; 6) očnica; 7) odstružni prsten; 8) brtva klip; 9) klip; 10) stražnji priključak; 11) prednji priključak; 12) podesivi ublaživač udara.

b) Zakretni cilindri Zakretni cilindri (slika dolje) su cilindri čiji je radni hod pretvoren u zaokret izlaznog vratila za veći broj krugova ili samo dio kruga.

Zakretni cilindar sa zubnom letvom

Pneumatski motori Pneumatski motori pretvaraju potencijalnu energiju stlačenog zraka u energiju vrtnje, odnosno kontinuirano kružno gibanje vratila. Dijele se na:

• klipne motore • lamelaste motore • zupčaste motore • turbinske motore

Lamelasti motori (slika dolje) najviše se upotrebljavaju u pneumatici. Komprimirani zrak ekspandira i pri tome nastaje kružno gibanje rotora. Prostor u kojem zrak ekspandira se povećava pri rotaciji vratila jer je rotor u kućištu postavljen ekscentrično.

Page 161: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

150 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

150

Skica lamelastog motora

Upravljački elementi pneumatike

Pneumatski upravljački elementi imaju zajednički naziv ventili (slika 5). Ventili su uređaji koji služe za pokretanje, zaustavljanje, usmjeravanje protoka fluida (tlačnog medija) te za regulaciju protoka i tlaka.

Podjela i simboli upravljačkih elemenata pneumatike

a) Razvodnici Razvodnici (slika dolje) su ventili koji propuštaju, zatvaraju i usmjeravaju tijek radnog medija. Tip razvodnika, odnosno njegova funkcija, određeni su:

• brojem priključaka, • brojem razvodnih položaja, • načinom aktiviranja • veličinom priključaka.

Način označavanja priključaka na razvodnicima prikazuje tablica dolje, a slika u nastavku prikazuje jedan tip razvodnika.

Način označavanja priključaka

Page 162: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 151

151

Prikaz nekih od tipova pneumatskih razvodnika

b) Protočni ventili Namjena protočnih ventila je regulacija protoka fluida čime posredno djeluju i na druge veličine koje zavise od protoka, odnosno brzine stlačenog zraka. Protočni ventili (slika dolje) zovu se još i prigušni ventili.Prigušni ventili služe za kontrolu brzine klipa cilindra.

Protočni ventil

c) Zaporni ventili Zaporni ventili (slika dolje) ne dopuštaju protok u jednom smjeru (zatvaraju), a propuštaju u suprotnom.. Povećanje tlaka na izlaznoj strani potpomaže zapornu funkciju (brtvljenje). Zaporni ventili se mogu podijeliti na:

nepovratni ventili uvjetno zaporni ventili (logički I) naizmjenično zaporni ventili (logički ILI) brzo-ispusni ventili

Zaporni ventil

d) Tlačni ventili Tlačni ventil (slika dolje) utječe na tlak u sustavu ili dijelu pneumatskog sustava te služi za upravljanje i regulaciju tlaka, kao i za niz drugih funkcija, zasnovanih na tlaku. Prema funkciji tlačni ventili dijele se na:

ventile za ograničavanje tlaka, redoslijedne ventile i redukcijske ventile.

Page 163: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

152 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

152

Tlačni ventil

Specijalni pneumatski elementi Spacijalni pneumatski elementi su skupina elemenata koje se po svojoj funkciji ne mogu svrstati u pneumatske upravljačke elemente. U praksi postoji veliki broj tih elemenata, a najvažniji su:

• vakumski uređaji za prihvat, • pneumatski bezkontaktni senzori, • pneumatski indikatori, • pneumatski pretvarač signala, • pneumatski brojači, • pneumatski vibratori, • ispuhivači, • tlačni kontaktni senzori, • tlačni kontaktni senzori, • pomoćni elementi itd.

Pitanja 1. Koja je glavna zadaća izvršnih elemenata pneumatskih sustava? 2. Prema načinu kretanja kako se mogu podijeliti izvršni elementi pneumatskih sustava? 3. Što su pneumatski motori i kako se dijele? 4. Za što se koriste upravljački elementi pneumatike? 5. Što su razvodnici? 6. Objasnite funkciju protočnih, zapornih i tlačnih ventila?

Korisni linkovi Link: http://hydraulicspneumatics.com/

Ključni pojmovi izvršni elementi pneumatskih sustava Pretvaraju energiju stlačenog zraka u mehanički rad.

pneumatski motori Pneumatski motori pretvaraju potencijalnu energiju stlačenog zraka u energiju vrtnje, odnosno kontinuirano kružno gibanje vratila.

upravljački elementi pneumatskih sustava

Imaju zajednički naziv ventili, a to su uređaji koji služe za pokretanje, zaustavljanje, usmjeravanje protoka fluida (tlačnog medija, te za regulaciju protoka i tlaka.

Page 164: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 153

153

L56: Prijenosnici snage na cestovnim vozilima; spojka, mjenjač i diferencijal

Nastavna cjelina:TVVS-3-2/A-3-2

Oznaka lekcije:ZNT-L56

Prijenosnici snage na cestovnim vozilima

Za pokretanje vozila potrebna je snaga motora ugrađenog u vozilo. Ta se snaga prenosi do pogonskih kotača tansmisijskim uređajima (transmisijom). Transmisija se sastoji od spojke, mjenjača, kardanskog vratila, diferencijala i poluosovina.

Prijenosnik snage – transmisija vozila

Spojka

Spojka je naprava za međusobno spajanje vratila. Ona spaja motor s ostalim dijelovima transmisije vozila. Spojka omogućuje:

prijenos okretnog momenta s motora na mjenjač prekid tijeka snage s motora na mjenjač lagano i meko pokretanje vozila

Izravnim spajanjem koljenastog vratila s transmisijom ne bi bilo moguće mijenjati odnose prijenosa okretaja motora i pogonskih osovina. Stoga, na spoju motora s transmisijom vozila potreban je spojnički sklop koji se zove spojka. Spojnički set motora ili spojka sastoji se od:

kućišta spojke (korpa) tanjura spojke (disk ili lamele) potisnog ležaja potisne ploče

Kućište spojke spojeno je sa zamašnjakom vijcima, a unutar njega je smještena potisna ploča i tanjurasta opruga. Tanjur spojke prenosi okretni moment sa zamašnjaka i potisne ploče na vratilo spojke (ulazno vratilo mjenjača). Potisni ležaj odvaja nerotirajuću potisnu vilicu od rotirajuće tanjuraste opruge. Tako prenosi potisak vilice na tanjurastu oprugu, uslijed čega dolazi do odvajanja potisne ploče i prekida tijeka snage. Potisna ploča spojena je s kućištem spojke.

Page 165: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

154 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

154

Spojka: a) odvaja i b) ukapča

Tanjurasta spojka

Mjenjač

Mjenjač je sklop osovina i zupčanika međusobno povezanih i smještenih u mjenjačkoj kutiji. Mjenjač je s jedne strane povezan na vratilo spojke (ulazno vratilo), a s druge strane s pogonskom osovinom vozila, odnosno kardanskim vratilom (izlazno vratilo).

Mjenjač

Polugom se odabire prijenosni omjer (tzv. brzina) unutar mjenjača. Ovisno o odabranom prijenosu, odnosno uzubljenom paru zupčanika, na izlaznom vratilu se dobije željeni broj okretaja i snaga u odnosu na motor. Prilikom odabira prijenosnog omjera, jedan snop zupčanika unutar mjenjača mora mirovati, odnosno cijela transmisija od kotača do motora ne smije biti u spoju. To omogućuje spojka. Diferencijal

Diferencijal omogućuje prijenos okretnog momenta i pri različitim brzinama vrtnje pogonskih kotača. Razlika u kutnim brzinama javlja se:

pri kretanju vozila u zavoju na neravnoj podlozi pri različitim promjerima kotača

Osnovni zadatak diferencijala je:

uskladiti različite brzine vrtnje pogonskih kotača ravnomjerno razdijeliti okretne momente (snagu) na pogonske kotače

Page 166: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 155

155

Diferencijal

Pitanja 1. Zbog čega se ugrađuju prijenosnici snage u vozila? 2. Što sačinjava transmisiju vozila?

Ključni pojmovi prijenosnici snage Elementi koji omogućuju prijenos snage. transmisija Omogućuje prijenos snage i okretaja s motora na kotače vozila. spojka Naprava za međusobno spajanje i razdvajanje vratila.

mjenjač Sklop osovina i zupčanika međusobno povezanih i smještenih u mjenjačkoj kutiji.

diferencijal Sklop zupčanika koji omogućuje skretanje vozilom u zavoju.

L57: Prijenosnici snage na željezničkim vozilima; mehanički, hidraulični i električni

Nastavna cjelina:TVVS-3-2

Oznaka lekcije:L57

Prijenosnici snage na željezničkim vozilima

Za pokretanje željezničkog vozila potrebna je snaga motora ugrađenog u vozilo. Ta se snaga prenosi do pogonskih kotača mehanički, hidraulični ili električni. Mehanički prijenosnik snage je prijenosnik snage kod kojeg se snaga prenosi mehaničkim putem. Osnovni način prijenosa je trenjem i oblikom, s neposrednim i posrednim dodirom pogonskog i gonjenog člana. Hidraulični prijenos snage je prijenosnik snage kod kojeg se snaga prenosi hidrauličkim putem, odnosno uz pomoć tekućine – ulja. Električni prijenosnik snage je prijenosnik snage kod kojeg se snaga prenosi električnim putem. Mehanički prijenosnik snage na željezničkih vozila

Kod mehaničkog prijenosnika snage, snaga se prenosi preko motora, glavne spojke, mjenjača, kardanskih vratila i osovinskog prijenosa na kotače. Mehanički prijenos uz pomoć zupčaničkoga mjenjača s tarnom ili hidrodinamičkom spojkom prikladan je samo za industrijske lokomotive malih snaga.

Page 167: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

156 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

156

Tarna spojka Hidrodinamička spojka

Hidraulični prijenosnik snage na željezničkih vozila

Kod hidrauličnog prijenosnika snage, snaga motora se prenosi preko kardanskog vratila na hidrodinamički mjenjač, a od njega preko kardanskih vratila i glavnih prijenosnika na pogonske kotače. Najznačajniji dio hidrauličnog prijenosnika snage je hidrodinamički mjenjač. To je automatski mjenjač koji u sebi ima hidrodinamički pretvarač okretnog momenta,koji automatski povećava okretni moment. Pretvarač okretnog momenta je dodatni mjenjač koji djeluje prije nego se pogonska snaga motora prenese do mehaničkog mjenjača. Hidrodinamički pretvarač okretnog momenta sastoji se od pumpnog i turbinskog kola i fiksnog usmjerenog kola (reaktora). U dijelu koji preuzima snagu( pumpno kolo ), pretvara se mehanička energija u energiju strujanja. U turbinskom kolu, se zakretanjem i usporavanjem same tekućine, ponovno dobiva mehanička energija. Okretni moment koji se dobije u turbinskom kolu ovisi o stupnju okretanja ulja. Zakretanjem ulja, mijenja se moment turbine. Moment turbine je najveći kad se turbina ne okreće i pada s povećanjem broja okretaja motora.

Hidrodinamički mjenjač; 1. pumpa, 2. reaktor, 3. turbina, 4. blokada spojke, 5. kućište, 6. prsten, 7. brtveni prsten Pumpa je učvršćena na koljenasto , a kućište na kardansko vratilo. Pri pokretanju vozila turbina i reaktor stoje, a pumpno kolo se okreće brojem okretaja motora. Ulje struji iz pumpnog prema turbinskom kolu i predaje mu energiju. Turbinsko kolo se počinje okretati kada se na njemu stvori okretni moment,koji nadjača otpore na vratilu mjenjača (vratilu spojke). Mehaničku energiju motora preuzima ulje, koje strujanjem preko lopatica turbine, dobivenu kinetičku energiju predaje pogonskoj transmisiji. Električni prijenosnik snage na željezničkih vozila

Kod električnog prijenosnika snage, snaga motora se prenosi na generator električne struje koji napaja elektromotore na pogonskim kotačima. Zajedničko i osnovno načelo rada električnih prijenosnika snage jest u tome, što se napon ili frekvencija koji se dovode elektromotoru, mogu mijenjati i na taj način utjecati na brzinu vrtnje i okretni moment elektromotora.Klasični izgled ovakvog postrojenja za elektromotore istosmjerne struje kao pogonske strojeve izgleda tako da jedan motor (obično izmjenične

Page 168: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 157

157

struje) pokreće generator istosmjerne struje koji napaja pogonski elektromotor promjenjivim istosmjernim naponom. U slučaju izmjeničnih motora, zadatak je generatora da dovodi promjenjivu frekvenciju kojom se onda napaja izmjenični elektromotor kao pogonski stroj.

Klasično ustrojstvo električnog prijenosnika snage i gibanja: 1-pogonski stroj; 2-generator istosmjerne

struje; 3-upravljački i regulacijski dio; 4-motor istosmjerne struje; 5-radni stroj Ovakvo ustrojstvo električnih prijenosnika danas se smatra zastarjelim. Razvijeni su elektronski pretvarači koji izravno upravljaju pogonskim elektromotorom ili promjenom napona istosmjerne struje ili promjenom frekvencije. Električni su prijenosnici dosta skupi u usporedbi s drugim vrstama prijenosnika, a mana im je i nizak stupanj iskorištenja kada rade dalje od nazivne točke. Električni prijenosnici snage upotrebljavaju se gotovo isključivo onda, kada je potreban promjenjiv (kontinuirano) prijenosni omjer, a za čvrsti prijenosni omjer su neekonomični. Jedna od prednosti električnih prijenosnika je u tome da su za relativno veće specifične snage, manji od mehaničkih. Najčešće se upotrebljavaju za male (do nekoliko kW) snage i za velike snage (električna lokomotivska vuča). Pitanja 1. Koja je uloga prijenosnika snage na željezničkim vozilima? 2. Na koje načine se može prenositi snaga kod željezničkih vozila?

Ključni pojmovi mehanički prijenosnik snage Prijenosnik snage kod kojeg se snaga prenosi mehaničkim putem.

hidraulični prijenosnik snage Prijenosnik snage kod kojeg se snaga prenosi hidrauličkim putem.

električni prijenosnik snage Prijenosnik snage kod kojeg se snaga prenosi električnim putem.

L58: Otto motor, princip rada i karakteristike

Nastavna cjelina:TVVS-3-3 Oznaka lekcije:L58

Benzinski (Otto) motori dobili su naziv po njihovom izumitelju Nicolasu Augustu Ottu koji je 1876. godine prvi puta demonstrirao četverotaktni benzinski motor kakvog danas poznajemo u njegovoj osnovnoj koncepciji. U benzinskim motorima izgara gorivo i stvara energiju potrebnu za gibanje. U benzinskom se motoru, benzinske pare miješaju sa zrakom i pale iskrom. Smjesa zraka i benzina izgara eksplozivnom brzinom, a zagrijana se smjesa plinova brzo širi. U većini benzinskih motora to širenje pokreće klip kroz cilindar, a

Page 169: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

158 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

158

gibanje klipa pokreće vratilo motora te se tako, pravocrtno gibanje pretvara u kružno (rotacijsko). Kod većih se motora, naizmjence, pali smjesa u nekoliko cilindara, jer se tako dobiva jednoličniji zakretni moment. U rotacijskom benzinskom motoru, koji nema cilindara, plinovi izravno okreću rotor. Dvotaktni motor Dvotaktni motor je najjednostavniji benzinski motor, a nalazimo ga u mopedima, vanbrodskim motorima, lančanim pilamama pa čak i nekim malim automobilima. Njihov radni ciklus ima dva takta. Najprije se diže klip u cilindru, koji zatim sabija smjesu goriva i zraka u prostor pri glavi cilindra. Istodobno se, s donje strane cilindra, usisava nova zapaljiva smjesa. Komprimirana smjesa pali se iskrom koju stvara struja visokog napona pa zagrijani plinovi vraćaju klip niz cilindar. To gibanje je drugi ili radni takt motora. Spuštanje klipa potiskuje svježu gorivu smjestu kroz dovodni kanal koji vodi do prostora iznad klipa. Ta svježa smjesa izbacuje izgorjele plinove kroz ispuh, a zatim biva sabijena dizanjem klipa. Našavši se u gornjem položaju, klip zatvara izlazne otvore, tako da plinovi, koji se šire, ne mogu izaći. Taj se otvor otvara kad se klip nađe u donjem položaju. Klip svojim gibanjem otvara i zatvara i otvore za dovod zraka i goriva, kao i dovodni kanal. Spuštanje klipa okreće, tzv. koljenasto vratilo, a ono opet, u povratnom taktu podiže klip. Za koljenasto je vratilo pričvršćen zamašnjak (to masivniji što je broj klipova manji) koji nastavlja okretati vratilo i kad klip dođe u donji položaj. Zamašnjak pretvara izboje energije silaznoga klipa u prilično glatko, kontinuirano gibanje, a on zapravo i vraća klip, dižući ga u cilindru, u drugom dijelu svakog ciklusa. Dvotaktni motori su razmjerno jeftini, ali su prilično nedjelotvorni pretvarači energije goriva u mehaničku energiju. Zbog toga mnogi veći motori imaju efikasniji, četverotaktni ciklus.

Dvotaktni motor – princip rada

Četverotaktni motori Kod četverotaktnih motora klip se giba u četiri takta. Prvi takt je spuštanje klipa, tzv. takt usisavanja, u kojem se smjesa goriva i zraka usisava u prostor iznad klipa. Potom se klip, u taktu kompresije, podiže i tlači smjesu. Sabijena se smjesa pali električnom iskrom, nakon čega u trećem ili radnom taktu, zagrijani plinovi guraju klip prema dolje. Potom se klip diže još jednom, ovaj put da istisne sagorjele plinove. Nakon četvrtog takta, tj. takta ispuhivanja, čitav se slijed ponavlja. Iako je četverotaktni motor djelotvorniji od dvotaktnog, i u njemu se samo oko trećina energije goriva pretvara u korisnu energiju gibanja. Ostatak se rasipa. Najveći dio energije odlazi iz motora s toplinom ispušnog plina i hlađenjem motora tekućinom ili zrakom. Manji dio energije troši se za pogon pomoćnih uređaja, primjerice ventilatora, generatora struje, crpke za podmazivanje i slično.

Page 170: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 159

159

Četverotaktni motor – princip rada

Danas četverotaktni motor ima vrlo široku primjenu. Izrađuje se u raznim veličinama; od vrlo malih motora (za modalarstvo), pa do motora od nekoliko tisuća kW. Najpoznatija i vjerojatno najraširenija primjena je u automobilskoj industriji.V Velika primjena četverotaktnih motora je na brodovima i brodicama, kao porivni motori ili kao agregati za električnu energiju. Veći četverotaktni motori se upotrebljavaju na brodovima, gdje im još uvijek oštru konkurenciju čine dvotaktni motori, koji još uvijek imaju veći stupanj iskorištenja. Rotacijski motori Da bi se izbjeglo potresanje motora i da bi ga se pojednostavilo, učinjeni su mnogi pokušaji da se konstruira takav motor koji ne bi imao dijelove koji se povratno gibaju. Od tih je strojeva najpoznatiji Wankelov rotacijski motor. On radi isto kao i četverotaktni motor, ali širenje zapaljene smjese pokreće trostrani rotor koji se kružno giba, uvijek u istom smjeru. Prvi automobil s Wankelovim motorom pojavio se na tržištu 1964. godine. Cilj proizvodnje takvog motora sastojao se u tome da se, zahvaljujući dijelovima koji se kružno gibaju, smanje potresanja (vibracije) motora te da se smanji potrošnja goriva. Međutim, Wankelovi motori imaju svoje nedostatke. (složenu gradnju brtvenih letvica ). Današnji Wankelovi motori troše više goriva nego klipni motori, ali su, s druge strane, lakši i jednostavniji. U današnje se automobile izuzetno rijetko ugrađuju.

Princip rada Wankelovog rotacijskog motora

Page 171: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

160 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

160

Pitanja 1. Objasnite princip rada Otto motora? 2. Navedite osnovne karakteristike dvotaktnih motora. 3. Navedite osnovne karakteristike četverotaktnih motora. 4. Navedite osnovne karakteristike rotacijskih motora.

Ključni pojmovi Otto (benzinski) motor

U benzinskim motorima izgara gorivo i stvara energiju potrebnu za gibanje.

dvotaktni motor Dvotaktni je motor najjednostavniji benzinski motor, a nalazimo ga u mopedima, vanbrodskim motorima, lančanim pilama, pa čak i nekim malim automobilima.

četverotaktni motor Kod četverotaktnih motora klip se giba u četiri takta. Najpoznatija i najraširenija primjena je u automobilskoj industriji.

Wankelov rotacijski motor

On radi isto kao i četverotaktni motor, ali širenje zapaljene smjese pokreće trostrani rotor koji se kružno giba uvijek u istom smjeru.

Page 172: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 161

161

L59: Diesel motor, princip rada i karakteristike

Nastavna cjelina:TVVS-3-3 Oznaka lekcije:L59

Diesel motor patentirao je Rudolf Diesel 1892. godine. Teoretski, rad benzinskog i diesel motora vrlo je sličan. U oba slučaja radi se o motorima s unutarnjim sagorijevanjem koji pretvaraju kemijsku energiju goriva u mehaničku. Razlika je u načinu sagorijevanja. Princip rada Kod benzinskih motora, smjesa goriva i zraka sabija se u drugom taktu motora i zapaljuje iskrom. U dizel motorima, zrak se sabija u drugom taktu, nakon čega se ubrizgava gorivo i dolazi do samozapaljenja smjese, uslijed visoke temperature komprimiranog zraka. Tlačenjem zraka u taktu sabijanja na vrlo visoki stupanj odnosa kompresije (do 25:1) postiže se dovoljno visoka temperatura (cca 700°C) za samozapaljenje smjese nakon ubrizgavanja goriva. Velika efikasnost diesel motora razvijena je teorijom koja potvrđuje da se visokoenergetsko diesel gorivo brže i djelotvornije veže s molekulama kisika koje su kompaktne u stlačenom zraku. Dakle, umjesto smjese goriva i zraka, u diesel motor, kroz usisnu granu- ulazi samo zrak. U točno definiranom vremenu (moment paljenja) neposredno prije dolaska klipa u gornju mrtvu točku, u taktu sabijanja,, pod pritiskom se ubrizgava gorivo kroz injektor u cilindar motora. Kod dizelskih motora postoje dvije vrste injektora, mehanički i elektromagnetski. Mehanički injetori otvaraju se pod pritiskom goriva koje tlači mehanička pumpa visokog pritiska, još poznata kao Bosch (boš)-pumpa.

Mehanički injektori

Na gornjoj desnoj slici mehaničkog injetora, crvenom bojom označen je ulaz goriva. Pod tlakom od cca 120 bara, gorivo će potisnuti oprugu i doći će do ubrizgavanja. Opruga je točno kalibrirana za svaki tip motora, odnosno injektora, kako bi mogla propustiti gorivo pod točno definiranim tlakom. Višak goriva vratit će se u rezervoar kroz odvode na gornjem dijelu injektora. Klipne i rotacijske pumpe Gorivo Pod tlakom , iz pumpe visokog pritiska,dolazi gorivo. Razlikujemo dva tipa ovakvih pumpi, klipne i rotacijske. Klipna pumpa ima ugrađenu bregastu osovinu koja, u točno određeno vrijeme, podiže klipiće unutar pumpe i tlači gorivo u svaki injektor. Pored tlačenja goriva, ova pumpa ima zadaću distribucije goriva na injektore po redoslijedu paljenja, kao i određivanje trajanja ubrizgavanja goriva, ovisno o akceleraciji motora. Slično opisanom razvodniku

Page 173: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

162 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

162

paljenja kod benzinskih motora, na pumpi su ugrađeni centrifugalni utezi, koji će mijenjati kut paljenja, obzirom na broj okretaja motora. Rotacijska pumpa se češće nalazi kod osobnih vozila. Ova pumpa, opisana u najjednostavnijim crtama, tlači gorivo rotacijom rotora unutarnje pumpe i distribuira ga na injektore u točno određeno vrijeme. Kako bi se pumpe mogle podesiti za točno ubrizgavanje goriva, povezane su lancem ili zupčastim remenom s radilicom motora, kao i u slučaju razvodnika paljenja kod benzinskih motora.

Klipna i rotacijska pumpa visokog pritiska Indirektni i direktni sustavi ubrizgavanja Sustavi ubrizgavanja se dijele na indirektne i direktne. Kod indirektnih sustava, gorivo se ubrizgava u pretkomoru. Tlačenjem zraka, u komori se stvara vrtlog. Prilikom ubrizgavanja, gorivo će se ravnomjerno miješati s komprimiranim zrakom. Motori u kojima dolazi do ekspanzije smjese u pretkomorama, rade puno tiše i mekše od motora s direktnim ubrizgavanjem goriva.

Indirektni sustav ubrizgavanja

Motori s direktnim ubrizgavanjem goriva, postižu veći radni efekt, pa im je i potrošnja goriva manja. Kod direktnog ubrizgavanja, injektor ubrizgava gorivo direktno u cilindar motora, odnosno u ekspanzijski prostor, koji se nalazi u samom klipu motora.

Ekspanzijski prostor u klipu motora

Page 174: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 163

163

Na gornjoj skici je vidljivo kako je formiran ekspanzijski prostor u samom klipu motora. Kod svakog dizajniranja kompresijskog prostora, vodi se računa o vrtlogu komprimiranog zraka i ravnomjernom miješanju ubrizganog goriva. Ovakvi tipovi motora uglavnom se ugrađuju u komercijalna vozila, a rjeđe u osobna. Razlog tome je, upravo ranije spomenuti bučan i tvrd rad motora. Grijač smjese Grijač smjese se koristi samo za paljenje motora dok je hladan. Naime, temperatura koja se postiže tlačenjem zraka, gubi se preko hladnih stijenki klipova, cilindara i glave motora. Kako bi došlo do potrebne temperature za zapaljenje smjese; koriste se grijači. Za razliku od nekadašnjih modela vozila, današnji automobili imaju ugrađene tajmere (timer), odnosno mjerače vremena uključenosti grijača. Oni su povezani sa senzorom temperature motora i tako mogu precizno odrediti potrebu za zagrijavanjem smjese. Motori s direktnim ubrizgavanjem goriva, uglavnom se mogu pokrenuti bez uporabe grijača. Obzirom na koncepciju ekspanzijskog prostora, manji je gubitak temperature. Povećani stupanj kompresije, jači pritisak goriva na injektorima i atomizacija ubrizganog goriva, također će pospješiti paljenje hladnog motora bez grijača.

Grijač smjese

Common Rail Današnja dizelska vozila upotrebljavaju Common rail sustav ubrizgavanja goriva. Vrijeme i trajanje ubrizgavanja determinira kontrolna jedinica. Isto kao i kod benzinskih motora, kontrolna jedinica vrlo precizno određuje moment ubrizgavanja, kao i potrebnu količinu goriva, kalkulirajući na osnovu prikupljenih podataka senzora motora. Za sami početak, ovakvim načinom ubrizgavanja goriva, eliminirana je vrlo komplicirana i skupa pumpa visokog pritiska. Sada se koristi jednostavnija pumpu vrlo visokog i konstantnog pritiska (1200-2000 bara). Također su eliminirana metalna crijeva od pumpe do injektora. Umjesto njih, koristi se Common rail, odnosno zajednička cijev visokog pritiska, koja povezuje sve injektore motora.

Common rail sustav

Page 175: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

164 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

164

Pitanja 1. Objasnite princip rada diselskog motora? 2. Na kojem principu rade klipne, a na kojem rotacijske pumpe? 3. Objasnite indirektni i direktni sustavi ubrizgavanja? 4. Objasnite Common Rail sustav ubrizgavanja?

Ključni pojmovi

Diesel motor To je motor s unutarnjim sagorijevanjem koji pretvaraju kemijsku energiju goriva u mehaničku.

klipna pumpa Klipna pumpa ima ugrađenu bregastu osovinu koja, u točno određeno vrijeme, podiže klipiće unutar pumpe i tlači gorivo u svaki injektor.

rotacijska pumpa Ova pumpa tlači gorivo rotacijom rotora unutarnje i distribuira ga na injektore,u točno određeno vrijeme.

L60: Klipni mehanizam i blok motora

Nastavna cjelina:SRT-4-2/TVVS-3-3 Oznaka lekcije:ZNT-L60

Klipni mehanizam

Klipni mehanizam je mehanizam koji pretvara pravocrtno gibanje klipa, preko klipnjače, u kružno gibanje koljenastog vratila.

Klipni mehanizam

Klipni mehanizam obuhvaća:

klip klipnjača koljenasto vratilo

Page 176: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 165

165

Klip i klipni prsteni Klipnjača Koljenasto vratilo

Klip je dio klipnog mehanizma koji je odgovoran za kvalitetno i postojano tlačenje smjese, kao i preuzimanje sile potiska u radnom (ekspanzijskom) taktu. Klip mora odvojiti prostor izgaranja od kućišta koljenastog vratila, tijek izgaranja (radni takt) pretvoriti u silu te ga preko klipnjače i koljenastog vratila, predati kao okretni moment i toplinu s čela klipa prenijeti na stjenke cilindra. Današnji klipovi izrađuju se od legure aluminija i drugih metala. Klipni prsteni su elastični prsteni koji leže u žljebovima na klipu, a moraju spriječiti izlaženje plinova iz prostora iznad klipa u kućište koljenastog vratila. Klipnjača je dio klipnog mehanizma koji povezuje klip s koljenastim vratilom. Zadatak klipnjače je tijekom usisa, kompresije i ispuha pretvoriti okretni moment s koljenastog vratila u silu i predati je klipu. Tijekom ekspanzije, klipnjača mora preuzeti silu s klipa i prenijeti na koljenasto vratilo. Koljenasto vratilo je dio klipnog mehanizma poznato još i kao radilica. Koljenasto vratilo pretvara silu s klipnjače u okretni moment te pretvara pravocrtno gibanje u rotaciju. Prenosi svu snagu motora na transmisiju vozila. S obzirom na velika naprezanja, koljenasto vratilo je izrađeno od čelika oplemenjenog kromom i molibdenom. Blok motora

Blok motora je osnovni dio motora koji objedinjuje i nosi sve funkcijske sklopove motora. Blok motora obuhvaća cilindre, rashladni plašt i kućište klipnog mehanizma. On sprječava izlaz radnog medija, rashladnog sredstva i maziva, a također sprječava ulaz prašine, vlage i prljavštine. U pojedinim slučajevima blok služi i kao nosivi dio konstrukcije vozila (npr. kod traktora, motocikla, formule itd.). Blok je ujedno i najteži dio motora te se smanjivanjem upravo njegove mase, može najviše smanjiti masa cijelog motora.

Blok motora

Postoji više podjela i konstrukcijskih izvedbi bloka motora. Danas se najčešće ugrađuju cilindarski blokovi i blokovi s uloženim cilindarskim košuljicama. Kod cilindarskih blokova, blok motora izliven je od čelika i u njega su uprešani cilindri. Nakon uprešavanja, cilindri se strojno obrađuju na točan promjer klipa. Na bloku su izliveni i obrađeni svi prihvati za ostale dijelove motora, kao i kanali za cirkulaciju rashladne tekućine. Nedostatak ovih blokova je njihova velika masa. Pojedini proizvođači

Page 177: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

166 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

166

automobila ne uprešavaju cilindre u blok motora, već ih postavljaju naknadno kao zasebne sklopove. Takvi blokovi poznati su pod nazivom blokovi s cilindarskim košuljicama. Za razliku od prethodnog tipa bloka motora, ovaj ima nekoliko prednosti. Kao prvo, moguće je izliti blok od aluminija, što znatno smanjuje težinu motora. Nadalje, nakon dotrajalosti cilindara nije ih potrebno brusiti na veći promjer ili promijeniti cijeli blok ako se ne može više brusiti, već se jednostavno promijeni cilindarska košuljica.

Blok s cilindrima Cilindarska košuljica

Pitanja 1. Što je klipni mehanizam? 2. Navedite dijelove koji sačinjavaju klipni mehanizam. 3. Što je blok motora?

Ključni pojmovi

klipni mehanizam Pretvara pravocrtno gibanje klipa preko klipnjače u kružno gibanje koljenastog vratila.

klip Dio klipnog mehanizma koji je odgovoran za kvalitetno i postojano tlačenje smjese.

klipnjača Dio klipnog mehanizma koji povezuje klip s koljenastim vratilom.

koljenasto vratilo Pretvara silu s klipnjače u okretni moment, te pretvara pravocrtno gibanje u rotaciju.

blok motora Osnovni dio motora koji obuhvaća cilindre, rashladni plašt i kućište klipnog mehanizma.

cilindar Obrađena rupa u bloku motora unutar koje se giba klip. cilindarska košuljica Obrađena cijev koja se umeće u blok motora.

Page 178: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 167

167

L61: Dijelovi i sustavi motora

Nastavna cjelina:SRT-4-2/TVVS-3-3/A-3-1 Oznaka lekcije:ZNT-L61

Dijelovi i sustavi motora

Svako vozilo koje u sebi ima motor naziva se motorno vozilo. Kako bi nam bilo lakše odrediti koji su dijelovi i sustavi motora, pogledajmo konstrukciju cjelokupnog motornog vozila.

Konstrukcija motornog vozila

S obzirom na vrstu motora, razlikujemo otto, diesel i wankel motor. U daljnjem tekst će biti riječi samo o ottovom motoru. Četverotaktni ottov motor ima četiri osnovna dijela i dodatne sustave:

kućište motora klipni mehanizam razvodni mehanizam sustav za stvaranje smjese pomoćni sustavi

Kućište motora sačinjavaju uljno korito (karter), blok motora, poklopac glave i brtve.

Uljno korito Blok motora Glava motora Brtva glave Klipni mehanizam je mehanizam koji pretvara pravocrtno gibanje klipa, preko klipnjače, u kružno gibanje koljenastog vratila. Klipni mehanizam obuhvaća: klip s prstenima, klipnjača i koljenasto vratilo (radilica).

Page 179: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

168 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

168

Klip i klipni prsteni Klipnjača Koljenasto vratilo

Razvodni mehanizam je mehanizam koji ima zadatak upravljati izmjenom radnog medija kroz otvore za usis i ispuh. Mehanizam određuje trenutak otvaranja i zatvaranja ventila. Sačinjavaju ga: ventili, opruge, klackalice, podizači ventila, bregasto vratilo, remeni ili lančani prijenos. Razvodni mehanizam dobiva pogon od koljenastog vratila preko zupčastog remena, lančastog prijenosa ili zupčanika na bregasto vratilo. Brjegovi bregastog vratila preko prijenosnih članova, primjerice podizača, suprotstavljajući se silama opruga ventila, otvaraju usisne i ispušne ventile. Sile opruga potom zatvaraju ventile.

Ventil s oprugom Klackalica ventila Podizač ventila

Bregasta osovina

Zadaća sustava za stvaranje smjese je stvoriti homogenu smjesu u točno određenom omjeru koji odgovara trenutačnim potrebama motora. Uz to, treba stvoriti što manju količinu štetnih tvari u ispušnim plinovima. Sustav za stvaranje smjese sastoji se od: spremnika goriva, pumpe, filtara goriva, usisne cijevi i sustava za ubrizgavanje.

Spremnik goriva Pumpa goriva Filtar goriva

Pomoćni sustavi su sustavi u vozilu koji su neophodni za funkcioniranje motora. Sačinjavaju ga: sustav za paljenje, podmazivanje, hlađenje i ispušni sustav. Današnja vozila imaju upravljački sklop (računalo) koji objedinjuju više sustava u jednu cjelinu pa je teško pojedine sustave jasno razgraničiti (npr. sustav za ubrizgavanje i paljenje smjese).

Page 180: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 169

169

Sustav ubrizgavanja

Sustav hlađenja

Sustav za podmazivanje Ispušni sustav

Page 181: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

170 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

170

Pitanja 1. Navedite osnove funkcionalne cjeline motora. 2. Imenujte osnovne dijelove motora.

Ključni pojmovi kućište motora Sačinjava ga uljno korito, blok motora, poklopac glave i brtve.

klipni mehanizam Pretvara pravocrtno gibanje klipa preko klipnjače u kružno gibanje koljenastog vratila.

razvodni mehanizam Upravlja izmjenom radnog medija kroz otvore za usis i ispuh, tj. određuje trenutak otvaranja i zatvaranja ventila.

podmazivanje motora Sustav koji ima zadatak učinkovito podmazivati sve dijelove motora koji zahtijevaju podmazivanje.

hlađenje motora Sustav koji ima zadatak učinkovito hladiti sve dijelove motora koji zahtijevaju hlađenje.

sustav za ubrizgavanje Sustav koji ima zadatak ubrizgati radni medij prema trenutačnim potrebama motora.

ispušni sustav Osigurava rad motora, smanjuje buku i pročišćava ispušne plinove.

L62: Otto i diesel motor

Nastavna cjelina:SRT-4-2/A-2-1 Oznaka lekcije:ZNT-L62

Motori s unutarnjim izgaranjem su motori kod kojih gorivo izgara u radnom prostoru koji služi i za pretvaranje kemijske energije goriva u toplinsku , a potom - iz toplinske energije u mehanički rad. Klipni (stapni) motori se dijele, prema vrsti goriva i procesu koji se odvija u motorima na:

Benzinske (Otto) motore - Usisavaju gorivu smjesu ili zrak, a gorivo se ubrizgava izravno u cilindar. U trenutku kad počinje izgaranje, u cilindru se već nalazi gotova smjesa koja se pali stranim izvorom (električnom iskrom).

Dizelske motore - Usisavaju zrak, a gorivo se ubrizgava u vrući komprimirani zrak i samo se pali uslijed visoke temperature tog zraka.

Radni proces Radni proces svih klipnih motora ima četiri uvijek ista dijela, koji slijede jedan iza drugoga :

1. USIS svježe radne tvari 2. KOMPRESIJA radne tvari 3. izgaranje i EKSPANZIJA 4. ISPUH tj. izbacivanje istrošene radne tvari

Ukupno trajanje procesa izražava se pomoću zakreta glavnog vratila motora tj. koljenastog vratila ili radilice. Trajanje procesa iznosi:

2 okretaja koljenastog vratila - kod četverotaktnih motora 1 okretaj koljenastog vratila - kod dvotaktnih motora.

Page 182: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 171

171

Dvotaktni i četverotaktni motori Prema taktnosti, stapni motori se dijele na:

dvotaktne i četverotaktne motore

Dvotaktni motori Princip rada dvotaktnog motora je jednostavan. Dvotaktni motor ima dva takta, prvi takt sadrži usis i komprimiranje zraka, dok je drugi takt radni, odnosno sadrži ekspanziju i ispuh. Kretanjem klipa iz donje mrtve točke (u daljnjem tekstu DMT) započinje prvi takt. Na donjem dijelu košuljice cilindra nalaze se usisni kanali za usisavanje svježeg zraka kojeg potiskuje puhalo. Prolaskom klipa iznad usisnih kanala prestaje dotok svježeg zraka i počinje komprimiranje . Klip se kreće ka gornjoj mrtvoj točki (u daljnjem tekstu GMT). Kada klip stigne u GMT započinje radni takt. Međutim, ubrizgavanje goriva započinje nekoliko stupnjeva prije GMT. Ubrizgavanjem goriva u prostor cilindra, ono se samozapaljuje zbog visoke temperature komprimiranog zraka i fino raspršenih čestica goriva. Gorivo se ubrizgava pod tlakom od oko 150 bara. Nakon ekspanzije, klip kreće prema DMT i okreće koljenasto vratilo na koje je spojen, preko križne glave i ojnice. Ispuh počinje kada klip svojim gibanjem prema DMT otvori ispušne kanale na košuljici cilindra, koji su smješteni iznad usisnih kanala tako da većina izgorene smjese izađe izvan prostora cilindra, tako da kad klip otvori usisne kanale, svježi zrak pomogne ispiranju cilindra od izgorene smjese. Dolaskom klipa u DMT završava radni takt i započinje prvi.

Gornji opis je opis dvotaktnog Dieselova motora, a za benzinske motore postoji poneka razlika. U cilindar se ubacuje smjesa zraka i goriva, koja se tlači, a zatim, nekoliko stupnjeva prije GMT , pali iskrom iz svijećice. Četverotaktni motori Princip rada četverotaktnih motora je malo složeniji. Četverotaktni motor ima četiri takta. Prvi takt je usis gorive smjese ili zraka. Kretnjom klipa iz GMT prema DMT otvara se usisni ventil koji se zatvara nešto prije dolaska kilpa u DMT. Slijedi drugi takt ili komprimiranje smjese (zraka). Kretnjom klipa iz DMT prema GMT, klip komprimira smjesu (zrak) koja se pali nekoliko stupnjeva prije GMT. Kod benzinskih motora svjećica pali smjesu zraka i benzina, a kod dizel motora gorivo se ubrizgava u cilindar u kojem je stlačeni zrak visoke temperature i ono se samozapaljuje. Treći takt je ekspanzija koja je radni takt. Klip se giba iz GMT prema DMT eksplozijom nastalom zapaljivanjem smjese. Nešto prije DMT otvara se ispušni ventil i klip svojim gibanjem prema GMT istiskuje izgorenu smjesu izvan cilindra. Nešto prije GMT otvara se usisni ventil koji dodatno pospješuje ispiranje cilindra. Dolaskom klipa u GMT zatvara se ispušni ventil i završava ispušni takt te proces počinje ispočetka.

Usporedba dvotaktnog i četverotaktnog motora

Page 183: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

172 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

172

Otto (benzinski) motor 1876. godine Nicolaus August Otto je ostvario proces u motorima s unutarnjim izgaranjem kojeg danas nazivamo Otto proces. Otto proces je odredio današnje procese u benzinskim motorima. Kod ovog procesa je značajno da se goriva smjesa tada stvarala izvan cilindra (rasplinjač), pri temperaturama koje su slične temperaturi okoline. Pri tome se za proces upotrebljavaju plinovita ili lako hlapljiva goriva, najčešće benzin. Danas je moguće i stvaranje smjese u cilindru. Goriva smjesa ubacuje se u cilindar pri atmosferskom tlaku (ili blizu atmosferskog tlaka), komprimira se u njemu i zatim pali.Omjer kompresije ne smije biti prevelik, da se ne bi dogodilo samozapaljenje smjese.Ono se kod Otto procesa mora izbjeći, a paljenje se vrši pomoću iskre koju baca svjećica u točno određenom trenutku. Omjer kompresije ne smije biti velik, nego je razmjerno nizak i kreće se od 6:1 do 10:1, u posebnim slučajevima danas do 15:1 (kod posebnih izvedbi na plin).

Otto motor

Diesel motor Dizelski motor je motor s unutarnjim izgaranjem koji koristi dizel kao pogonsko gorivo i koji radi Dieselovim ciklusom. Izumio ga je 1892. njemački inženjer Rudolf Diesel. Dizelski motor je karakterističan po tome što nema svjećice, u cilindru se komprimira čist zrak, koji postiže toliku temperaturu da se, nakon ubrizgavanja goriva u cilindar motora, gorivo samozapaljuje. Tla-kovi i temperature u cilindru su veći nego kod benzinskih motora, kao i stupanj iskorištenja. Rudolf Diesel je svoju prvu izvedbu motora napravio s ubrizgavanjem goriva uz pomoć stlačenog zraka, koji je raspršivao gorivo i ubacivao ga u cilindar, pomoću sapnice. Nedostatak ovog sustava su bili: veličina kompresora zraka i velika energija potrebna za njegov pogon. Zbog ovih nedostataka uvedena je dobava goriva mehaničkim putem, odnosno preko sisaljke visokog tlaka, koja je dizala tlak tekućine i kroz raspršivač je ubacivala u cilindar u vidu fine magle goriva. Danas velika većina dizelskih motora upotrebljava sustav s ubrizgavanjem goriva sisaljkom, koji se izvodi na više načina. Starije izvedbe su imale mehaničku sisaljku pokretanu kvrgom bregaste osovine ili posebnim pogonom izvedenim s koljenaste osovine, dok nove izvedbe imaju, većinom, modernine sustave zajedničkog voda (common -rail) ili hidraulične sustave za ubrizgavanje, gdje su u bloku sisaljka i rasprskač.

Diesel motor

Page 184: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 173

173

Razlika između Otto i Diesel motora Po većini svojih sastavnih dijelova, Dieselov motor je istovjetan benzinskom motoru. Oba motora imaju klip, košuljicu, glavu i sustav prijenosa gibanja iz ravnocrtnog u kružni. Obje vrste motora mogu biti izvedene kao dvotaktni ili kao četverotaktni motor. Jedina prava razlika je kod sustava goriva i njegovog paljenja, koji se potpuno razlikuju. Kod benzinskog motora, smjesa goriva i zraka se stvara izvan cilindra i tijekom usisa se smjesa ubacuje u cilindar i komprimira. Paljenje komprimirane smjese se vrši svjećicom. Dieselov motor usisava samo zrak, a kako ima veći stupanj kompresije, tlači zrak na veću temperaturu (700 do 900 stupnjeva C) i na veći tlak. Gorivo se pri kraju kompresije ubacuje u cilindar, uz pomoć sisaljke koja postiže veliki tlak (visokotlačna sisaljka) i uređaja koji gorivo raspršuje na sitne kapljice (rasprskač). Sitne kapljice goriva se samozapaljuju, uslijed visoke temperature okoline i tako proizvode energiju unutar cilindra. Osnovne razlike između Ottova i Dieselova procesa su u krajnjem tlaku kompresije koji je znatno veći kod Dieselova procesa, a time i u temperaturi na kraju kompresije. Također, vrijeme izgaranja kod Ottova procesa je kraće, jer je smjesa već napravljena izvan cilindra, te se ne troši vrijeme na stvaranje smjese, a i samo gorivo se razlikuje po sastavu. Gorivo za Otto motore lakše izgara od goriva za Diesel motore. Zanimljivosti Ottovi motori imaju ugrađene svjećice u cilindarsku glavu. Na njihovim elektrodama preskače električna iskra i pali gorivu smjesu u cilindru. Kod motora malih radnih strojeva i kod automobilskih motora proizvedenih do 1990. godine, goriva smjesa se priprema pomoću rasplinjača. Noviji automobilski motori imaju uređaje za ubrizgavanje benzina. Dieselovi motori za ubrizgavanje goriva u cilindar koriste visokotlačnu pumpu i brizgaljku ugrađenu u cilindarsku glavu. Za olakšavanje hladnog starta imaju posebne električne grijače (žarnice ili žarne svjećice) koji su ugrađeni u glavu. Najnoviji uređaji za ubrizgavanje goriva, Common Rail, u skoroj će se budućnosti primjenjivati i kod benzinskih automobilskih Ottovih motora pa će prepoznavanje biti prilično otežano. Mali dvotaktni motori imaju nisku cilindarsku glavu za razliku od četverotaktnih čija je glava u pravilu visoka jer se u njoj nalaze ventili. Međutim, četverotaktni motori sa stojećim ventilima (ventili se nalaze u bloku) imaju također nisku glavu pa ih je teže razlikovati od dvotaktnih. Ottovi motori se primjenjuju za pogon malih strojeva, čamaca, motocikala, osobnih automobila i djelomično kombija te zrakoplova. Svi veći motori, od kamionskih pa do stabilnih i najvećih brodskih, grade se isključivo kao Dieselovi, zbog manje potrošnje goriva. Iako im je to značajna prednost, Dieselovi su se motori do pojave mlaznih motora tek u manjoj mjeri upotrebljavali i za pogon zrakoplova. U najnovije vrijeme prodor u zrakoplovstvo uspio je poznatom Volkswagenovom TDI motoru, dokazanom pogonskom stroju milijuna automobila. Pitanja 1. Radni proces svih klipnih motora ima koja četiri uvijek ista dijela? 2. Navedite glavne karakteristike dvotaktnih i četverotaktnih motora? 3. Navedite glavne karakteristike Otto i Diesel motora 4. Koja je osnovna razlika između Otto i Diesel motora?

Ključni pojmovi

Otto motor Ott motor je motor s unutarnjim izgaranjem koji koristi benzin kao pogonsko gorivo i koji radi na principu Otto procesa.

Diesel motor Dizelski motor je motor s unutarnjim izgaranjem koji koristi dizel kao pogonsko gorivo i koji radi Dieselovim ciklusom.

Page 185: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

174 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

174

L63: Osnove hidraulike

Nastavna cjelina:SRT-4-6/TVVS-3-5/A-2-2 Oznaka lekcije:ZNT-L63

Pojam hidraulike Hidraulika je dio pogonske tehnike gdje se rješenje raznih pogonskih zadataka izvršava pomoću pretvorbe, upravljanja, regulacije i prijenosa energije putem tekućeg ili plinovitog stlačenog medija. Hidraulika se bavi prijenosom energije i informacija putem stlačene tekućine (kapljevine), a može se podijeliti na hidrodinamiku i hidrostatiku. U hidrodinamici energija se prenosi kinetičkom energijom fluida u strujanju, dok se u hidrostatici energija prenosi prvenstveno tlakom fluida. Stoga hidrodinamičke sustave karakterizira razmjerno niski tlak i visoka brzina strujanja, dok hidrostatičke sustave određuju razmjerno visoki tlakovi i niže brzine strujanja fluida. Hidraulički se sustavi upotrebljavaju u strojevima kojima treba postići male pomake s vrlo velikom snagom.Upotrebljavaju se, naprimjer, za podizanje velikih teških vozila. Hidraulički sustavi sadrže dva klipa koji se podižu i spuštaju u cilindrima. Prostori ispod klipova ispunjeni su hidrauličkom tekućinom (uljem ) i povezani cijevima. Spuštanjem jednog klipa povećava se tlak tekućina u sustavu. Stlačena tekućina prolazi kroz cijev i podiže klip u drugom cilindru. Prvi klip je manji od drugoga. Budući da je tlak isti u oba cilindra, veći klip se podiže s više snage. Međutim, da bi se stvorio dovoljan tlak, manji klip se mora više pomaknuti prema dolje, nego što se veći podiže Osnovni elementi hidrauličkog sustava su: ( slika dolje)

• pumpa • radni fluid • cjevovod • upravljački elementi • hidraulički motor.

Energetska pretvorba u hidrauličkom sustavu

Primjena hidrauličkih sustava Hidraulika i hidraulički sustavi primjenjuju se u situacijama koje zahtijevaju:

• velike sile, • brzine i ubrzanja, • male, jednolične pomake i brzine, • visoku točnost pozicioniranja u međupoložajima i • složeniju regulaciju.

Praktična primjena hidrauličkih sustava može se naći kod: • alatnih strojeva, • poljoprivrednih strojeva, • šumarskih strojeva, • cestovnih i šinskih vozila, • brodova, • zrakoplova,

Page 186: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 175

175

• energetskih postrojenja, • rudarskih postrojenja, • vojnih sustava, • svemirske tehnike i sl..

Prikazivanje hidrauličkih sustava Za prikazivanje hidrauličkih sustava koriste se hidrauličke sheme. One su normirane – normiran je način prikazivanja hidrauličkih elemenata (normirani simboli) i njihovog povezivanja. Slika dolje prikazuje principijelnu shemu hidrauličkog sustava.

Shema hidrauličkog sustava

Prednosti i nedostaci hidrauličkih sustava

Prednosti hidrauličkog nad pneumatskim medijem su:

• moguće postizanje velikih sila, • velika gustoća snage, • jednostavnost pretvorbe energije medija u mehanički rad • mala inercija, • automatsko prilagođavanje potrebne sile, • moguće pokretanje pod punim opterećenjem, • jednostavno i kontinuirano podešavanje brzine, sile, momenta ... , • moguće nagle promjene smjera i brzina, • moguće velike brzine, • moguće ekstremno niske brzine, • lako se realizira linearno gibanje, • precizno pozicioniranje, • jednostavnost zaštite od preopterećenja, • jednostavnost akumulacije energije pomoću plinovitog medija, • jednostavnost podmazivanja i odvođenja topline, • visoka pouzdanost u radu, • visoka ekonomičnost u radu, • jednostavno i jeftino održavanje.

Nedostaci hidraulike u odnosu na pneumatiku obuhvaćaju: • potrebno generirati hidrauličku energiju, • potrebni su povratni vodovi, • relativno visoka cijena uređaja i elemenata, • specifičnost (male serije) i preciznost izvedbi, • ograničene brzine strujanja ulja, • promjena karakteristika ulja (s temperaturom i tlakom, starenje), • relativno prljav pogon.

Page 187: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

176 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

176

Radni fluid Izbor odgovarajućeg radnog fluida ima bitan utjecaj na ispravno funkcioniranje, trajnost, pouzdanost i ekonomičnost hidrauličkog sustava. Izbor fluida utječe i na izbor hidrauličkih elemenata (filtri, ventili, brtve...) koji se projektiraju za određenu vrstu fluida. Od posebnog značaja je korištenje fluida koji nema štetnog utjecaja na materijal brtvi. Zadaci radnog fluida su:

• prijenos energije (glavni zadatak), • hlađenje, • podmazivanje, • zaštita od korozije i • odnošenje nečistoća.

Pitanja 1. Što je hidraulika? 2. Čime se bavi i kako se dijeli hidraulika? 3. Koji su osnovni elementi hidrauličkog sustava? 4. Nabrojite pet prednosti hidrauličkog sustava u odnosu na pneumatski sustav? 5. Nabrojite pet nedostataka hidrauličkog sustava u odnosu na pneumatski sustav? 6. Koji su zadaci radnog fluida?

Korisni linkovi Link: http://www.explainthatstuff.com/hydraulics.html

Ključni pojmovi

hidraulika Dio pogonske tehnike gdje se rješenje raznih pogonskih zadataka izvršava pomoću pretvorbe, upravljanja, regulacije i prijenosa energije putem tekućeg ili plinovitog stlačenog medija.

elementi hidrauličkog sustava

Pumpa, radni fluid, cjevovod, upravljački elementi, hidraulički motor.

L64: Izvršni i upravljački elementi hidraulike

Nastavna cjelina:SRT-4-6/TVVS-3-5 Oznaka lekcije:ZNT-L64

Izvršni elementi hidraulike

Pumpe Pumpe su osnovne komponente hidrauličkih sustava, koje mehaničku energiju pogonskog motora (elektromotora ili motora s unutarnjim izgaranjem) pretvaraju u hidrauličku energiju radne tekućine.

Page 188: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 177

177

Osnovni zahtjevi koji se postavljaju pred hidrauličke pumpe su osiguranje potrebnog protoka tekućine, tlaka i radnog vijeka uz minimalnu težinu i zapreminu pumpe. Suvremene hidrauličke pumpe rade s tlakovima od 350 do 500 bara i brojevima okretaja oko 5000 u minuti ( a u zrakoplovima čak i 12000 do 18000 u minuti). Osim navedenog od pumpi se zahtjeva pouzdan rad u širokom temperaturnom rasponu i na različitim nadmorskim visinama te da nisu bučne i da su jednostavne za proizvodnju i održavanje. Osnovni procesi u radu pumpe su usisavanje i tlačenje radne tekućine. U procesu usisavanja elementi pumpe stvaraju razliku između tlakova radne tekućine i spremniku i tlaka u usisnim komorama pumpe. Djelovanjem razlike tlakova, tekućina puni radne komore pumpe. Proces sabijanja svodi se na potiskivanje tekućine radnim elementima pumpe, pri čemu se tekućini predaje mehanička energija koja osigurava njeno dopremanje pod potrebnim tlakom do potrošača (hidromotora). Ovisno od oblika komore i načina rada, razlikuju se osnovne vrste pumpi:

• rotacijske (zupčaste, krilne, zavojne) • klipne • membranske i dr.

Slika u nastavku prikazuje shemu zupčaste pumpe.

Shema zupčaste pumpe

Hidraulički motori Hidraulički motor, hidromotor ili hidraulički aktuator , izvršni je dio u hidrauličkom pogonu. To su uređaji za pretvaranje hidrauličke energije, dobivene od pumpe kao izvornog elementa, u mehanički rad. Hidraulički motori se dijele na:

• rotacijske hidrauličke motore, • hidrauličke cilindre i • zakretne hidrauličke motore.

Rotacijski hidraulički motor Rotacijski motori su veoma slični pumpama. Najviše se koriste zupčasti, klipni i krilni hidraulički motori. Uglavnom su konstantne radne zapremine, ali se koriste i motori s podesivom radnom zapreminom. Osnovne karakteristike rotacijskih hidrauličkih motora su kutna brzina, broj okretaja i okretni moment.

Page 189: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

178 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

178

Jednoradni hidraulički cilindar

Dvoradni hidraulički cilndar

Hidraulički upravljački elementi Kako bi se ostvarile željene vrijednosti sile ili momenta, brzine ili broja okretaja te postigli željeni uvjeti rada, u sustav se ugrađuju upravljački elementi koji se nazivaju ventili. Ventilima se upravlja ili regulira tlak i protok u hidrauličkom sustavu. Svaki ventil je ujedno i otpornik. Podjela ventila Ventili se dijele na dvije osnovne skupine:

1) protočni (razvodnici, zaporni ventili, sigurnosni ventili i prigušni ventili) 2) tlačni (ventili za ograničenje tlaka i upravljanje)

Razvodnici Razvodnici su ventili koji propuštaju, zatvaraju i usmjeravaju tijek radnog medija. Tip razvodnika odnosno njegova funkcija određeni su:

• brojem priključaka, • brojem razvodnih položaja, • načinom aktiviranja i • veličinom priključaka.

Konstrukcijska rješenja :

• klipni, • sa sjedištem • pločasti.

Hidraulički razvodnik

Page 190: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 179

179

Zaporni ventili Zaporni ventili ne dopuštaju protok u jednom smjeru (zatvaraju), a propuštaju u suprotnom smjeru. Povećanje tlaka na izlaznoj strani potpomaže zapornu funkciju (brtvljenje). Neke od najčešće korištenih zapornih ventila prikazuje slika dolje, a sljedeća slika prikazuje shemu jednostavnog zapornog ventila.

Najčešće korišteni zaporni ventili

Shema jednostavnog zapornog ventila

Tlačni ventili Tlačni ventil utječe na tlak u sustavu ili dijelu sustava (hidraulički pogon, pneumatski sustav itd.).Oni su izvršni elementi za upravljanje i za regulaciju tlaka, kao i za niz drugih funkcija zasnovanih na tlaku. Tlačni ventili dijele se na:

• upravljačke • regulacijske.

Za protoke veće od 150 l/min koriste se indirektno upravljani ventili za ograničenje tlaka. Takvi ventili osiguravaju manje pulzacije protoka i tlaka. Slika dolje prikazuje jednostupanjski ventil za ograničavanje tlaka.

Jednostupanjski ventil za ograničavanje tlaka.

Page 191: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

180 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

180

Pitanja 1. Što su pumpe i kako se dijele? 2. Što su hidraulički motori i kako se dijele? 3. Koja je uloga ventila i kako se dijele? 4. Što su razvodnici? 5. Objasnite zaporne i tlačne ventile.

Korisni linkovi Link: http://vtsbj.hr/images/uploads/PNEUMATIKA_I_HIDRAULIKA_PREDAVANJE_11-12_h.pdf Link: http://www.vuka.hr/fileadmin/user_upload/knjiznica/on_line_izdanja/Pneumatika_i_hidraulika_-_skripta.pdf

Ključni pojmovi

pumpe Osnovne komponente hidrauličkih sustava, koje mehaničku energiju pogonskog motora pretvaraju u hidrauličku energiju radne tekućine.

hidraulički motor Izvršni dio u hidrauličkom pogonu; uređaji za pretvaranje hidrauličke energije, dobivene od pumpe kao izvornog elementa, u mehanički rad.

ventili Ventilima se upravlja ili regulira tlak i protok u hidrauličkom sustavu. Svaki ventil je ujedno i otpornik.

L65: Parni i toplovodni kotlovi; vrste, glavni dijelovi i pomoćni uređaji kotlovskih postrojenja

Nastavna cjelina:SRT-4-3

Oznaka lekcije:L65

Kotlovi Kotlovi su zatvorene posude u kojima se voda ili neki drugi mediji zagrijavaju toplinom razvijenom uslijed izgaranja nekog goriva ili električne energije. Pri tome, najčešći medij koji se koristi za zagrijavanje je voda. Već prema tome, služe li kotlovi samo za zagrijavanje radne tvari do određene temperature ili pak za proizvodnju pare, razlikuju se sljedeće kontrukcije:

toplovodni kotlovi (za temperaturu vode do 90/110 °C) parni kotlovi (za proizvodnju vodene pare određenih tlakova)

Toplovodni kotlovi Toplovodni kotlovi potpuno su ispunjeni vodom, kao uostalom i cjelokupni sustav. Ovakve konstrukcije najčešće se koriste u sustavima centralnog grijanja. U tom slučaju, odvod zagrijane vode uvijek je s gornje strane, a dovod hladne vode iz sustava s donje strane. Na taj način osigurana je cirkulacija vode kroz kotao gdje se postupno zagrijava.

Page 192: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 181

181

Parni kotlovi U fizikalnom smislu, parni kotao je zatvorena cilindrična posuda u kojoj se isparuje voda pomoću topline, pri stalnom tlaku. Para nastala isparivanjem vode, određenog tlaka i temperature, služi kao radni fluid za parne turbine (proizvodnja električne energije), za pogon raznih uređaj, ili samo kao prijenos toplinske energije drugim uređajima (grijanje). Zbog visokih tlakova koji se mogu postizati u parnim kotlovima, ovi se uređaji nazivaju još i generatori pare. Veličina parnih kotlova (generatora pare), tlak i temperatura proizvedene pare kao i konstrukcijska izvedba ovisi isključivo o njihovoj namjeni pa ih najčešće dijelimo:

prema radnom tlaku : o niskotlačni (radni tlak do 7 bar) o srednjetlačni (radni tlak do 22 bar) o visokotlačni (radni tlak veći od 22 bar)

prema vrsti pare koju proizvode : o mokru paru o suhozasićenu paru o pregrijanu paru

prema količinu proizvedene pare : o malog kapaciteta o srednjeg kapaciteta o velikog kapaciteta

prema vlastitim konstrukcijskim osobinama : o vatrocijevni o vodocijevni

prema gorivu (vrsti ložišta :) o kruta goriva o tekuća goriva

prema smjeru strujanja pare : o radijalni o aksijalni

prema namjeni : o protutlačni o kondenzacijski o s oduzimanjem.

Glavni sastavni dijelovi parnog kotla (generatora pare)su:

ložište ogrjevne površine tlačni dijelovi priključci za cijevi ventili sustav za kontrolu i automatsku regulaciju nosiva čelična konstrukcija ozid i toplinska izolacija pomoćni uređaji.

Parni kotlovi su uređaji koji rade u zahtjevnim uvjetima rada. Razlozi su povišeni tlak, temperatura te korozijski utjecaji. Ovi se uređaji izrađuju iz specijalnih vrsta materijala – čelika. Odabir materijala vrši se na temelju svih parametara zadanim eksploatacijskim uvjetima, kako materijal kotla, tako i pomoćnih uređaja cijelog postrojenja. Pomoćni uređaji mogu biti sustav za dovod i pripremu napojne vode, sustav za dovod i pripremu goriva, sustav za dovod zraka i odvod dimnih plinova.

Page 193: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

182 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

182

Vatrocjevni horizontalni parni kotao da pomoćnim uređajima, gorivo – plin, sa maksimalnom proizvodnjom pare 20

t/h, približne snage 15 100 kW

Pitanja 1. Što su kotlovi? 2. Kako dijelimo kotlove prema namjeni? 3. Koja je zadaća toplovodnih kotlova? 4. Što su to parni kotlovi? 5. Kako dijelimo parne kotlove? 6. Nabroji neke pomoćne uređaje kotlovskog postrojenja.

kotao Toplovodni kotao potpuno je ispunjeni vodom, kao uostalom i cjelokupni sustav. Služi za njezino zagrijavanje bez promjene agregatnog stanja.

toplovodni kotao U lake obojene metale svrstavamo aluminij, magnezij, titan, berilij, litij i sl.

parni kotao Parni kotao je kotao koji služi za proizvodnju vodene pare, koju kasnije koriste potrošači, bilo za grijanje, u grijačima ili za pogon u parnim stapnim strojevima i turbinama.

L66: Osnovne tehnike grijanja (pojedinačna, centralna i daljinska)

Nastavna cjelina:SRT-4-4 Oznaka lekcije:L66

Grijanje se definira kao prijenos toplinske energije zraku u prostoriji, a uzrokovano je temperaturnom razlikom između izvora topline i zraka u prostoriji. Zadatak grijanja je pokrivanje toplinskih gubitaka prostorije i/ili čitave zgrade dovođenjem potrebne količine topline tako da se održava toplinska ravnoteža između ljudskog tijela i njegove okoline. Tehničke uvjete za sustave grijanja određuje željena toplinska ugodnost, takva da odgovara najvećem mogućem broju osoba. Toplinska ugodnost se prema ISO 7730 definira kao stanje svijesti koje izražava zadovoljstvo toplinskim stanjem okoliša.

Page 194: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 183

183

Podjela sustava grijanja Sustav grijanja čine svi elementi koji u nekom objektu služe za grijanje prostorija. Odabir određene vrste ovisi o brojnim čimbenicima, kao što su: vremenski uvjeti zadane geografske lokacije, položaj, tip i vrijeme korištenje zgrade, raspoloživost izvora energije, investicijski i pogonski troškovi, zakoni, norme, propisi, preporuke te utjecaj na okoliš. Standardna podjela razlikuje sljedeće sustave grijanja, prema njihovoj izvedbi:

pojedinačno grijanje centralno grijanje daljinsko grijanje i sustavi posebne izvedbe

Pojedinačno (individualno) grijanje Kod ove vrste grijanja izvor topline, odnosno ložište se nalazi u prostoriji koja se grije. Primjer za ovakav sustav grijanja su: kamini, peći, grijalice i slično.

Primjeri pojedinačnog grijanja - kamin, željezna peć, grijalica konvekcijom

Centralno grijanje Kod centralnog grijanja postoji jedan izvor topline za više prostora unutar zgrade. Kod ovog sustava grijanja, izvor topline, tj. ložište najčešće se postavlja u podrumu zgrade, tzv. kotlovnici, dok se u pojedinačnim prostorijama mogu postaviti ogrjevna tijela različitih vrsta .Sustav može biti izveden i kao etažno grijanje tako da postoji jedan izvor topline za jednu stambenu jedinicu s jednim ili više kotlova.

Dvocijevni sustav toplovodnog grijanja s donjim razvodom

Page 195: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

184 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

184

Daljinsko grijanje Kod ove vrste grijanja koristi se jedan izvor topline za više zgrada, stambeni blok ili dio grada. Izvor topline su toplane ili kogeneracijska postrojenja za proizvodnju topline, ali i električne energije.

Sustav daljinskog grijanja i proizvodnje električne energije

Sustavi posebne izvedbe Ovakvi sustavi se odnose na takve izvore topline koji koriste obnovljive izvore energije kao što su sunčeva energija, biomasa ili dizalice topline te slični sustavi.

Sunčeva energija – solarne ploče

Page 196: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 185

185

Pitanja 1. Kako se dijele sustavi grijanja? 2. Objasnite pojedinačno (individualno) grijanje. 3. Objasnite centralno grijanje. 4. Objasnite daljinsko grijanje.

Korisni linkovi Link: http://www.strucnaknjizara.hr/images/Prirucnik-za-grijanje.pdf

Ključni pojmovi

pojedinačno grijanje Kod ove vrste grijanja izvor topline, odnosno ložište se nalazi u prostoriji koja se grije.

centralno grijanje Kod centralnog grijanja postoji jedan izvor topline za više prostora unutar zgrade.

daljinsko grijanje Kod ove vrste grijanja koristi se jedan izvor topline za više zgrada, stambeni blok ili dio grada.

L67: Osnove klimatizacije i ventilacije

Nastavna cjelina: SRT-4-5 Oznaka lekcije: L67

Klimatizacija Klimatizacija je proces pripreme zraka u svrhu stvaranja odgovarajućeg stupnja ugodnosti u zatvorenoj prostorijiKlimatizacija obuhvaća:

grijanje, hlađenje, odvlaživanje, pročiščavanje i ventilaciju zraka.

Održavanje željenih parametara provodi se automatskom regulacijom termotehničkih sustava: regulacijom temperature, vlažnosti, brzine strujanja zraka, buke itd.Klimatizacijski procesi zahtijevaju obaveznu ventilaciju prostora, tj. dovod svježeg zraka. Prema namjeni, klimatizacijsku sustavi se dijele na:

komfornu klimatizaciju industrijsku klimatizaciju.

Komforni klimatizacijski sustavi su sustavi koji stvaraju temperaturne uvjete za boravak ljudi. Održavaju temperaturu od 20 do 27°C, te relativnu vlažnost od 40 do 60% uz brzinu strujanja zraka u zoni boravka ljudi do 0,3 m/s. Industrijska klimatizacija obuhvaća sustave koji stvaraju optimalne uvjete za odvijanje nekog proizvodnog ili tehnološkog procesa (temperatura, vlaga, čistoća zraka i sl.). Primjenjuju se u pogonima za proizvodnju elektroničkih sklopova, prehrambenoj industriji, farmaceutskoj industriji, laboratorijima i sl. Parametre sustava definiraju tehnologija i zahtjevi proizvodnje.

Page 197: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

186 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

186

Oba spomenuta sustava klimatizacije konstrukcijski mogu biti izvedeni kao niskotlačni (niskobrzinski) te visokotlačni (visokobrzinski) klimatizacijski sustavi, ovisno o namjeni . Osim toga, na izbor utječu i funkcionalnost, toplinski i rashladni učinak, mogućnost smještaja u prostoru, investicijski troškovi, trošak pogona, pouzdanost pogona, fleksibilnost sustava i mogućnost održavanja. Ventilacija Pod pojmom ventilacija ili prozračivanje prostorija podrazumijeva se izmjena zraka. Jačina ventilacije neke prostorije ocjenjuje se brojem izmjena zraka u prostoriji tijekom vremenskog razdoblja od jednog sata. Svrha izmjene zraka je dovod svježeg zraka te zadržavanje higijenskih uvjeta prostorije koja se ventiliraPošto su procesi grijanja, ventilacije i klimatizacije međusobno povezani, ponekad ventilaciju povezujemo i sa zagrijavanjem i hlađenjem zraka koje unosimo u prostore. Ventilacija se dijeli na:

prirodnu mehaničku

Prirodna ventilacija podrazumijeva izmjenu zraka bez mehaničkih pomagala (npr. ventilatora), a temelji se na prirodnim zakonima izmjene zraka – efekt dimnjaka. Efekt dimnjaka je pojava koja uzrokuje strujanje toplijeg zraka kroz objekt prema gore zbog razlike u temperaturi, tj razlike gustoća toplijeg i hladnijeg zraka. Ona se odvija putem:

infiltracije zraka kroz zazore prozora otvaranjem prozora i vrata izmjenom zraka kroz ventilacijske kanale.

Mehanička ventilacija je prisilna izmjena zraka u zatvorenome prostoru kroz vertikalne kanale na mehanički pogon tj. pomoću ventilatora. Takva ventilacija se izvodi kada ne postoji mogućnost izvođenja prirodne ventilacije, odnosno kada prirodna nije dovoljno djelotvorna. Prednosti mehaničke ventilacije su:

ne ovisi o vremenskim uvjetima veliki izbor opreme mogućnost regulacije pojednostavljen proces projektiranja sustava.

Ipak, ukoliko je moguće, mehanička ventilacija se izbjegava zbog visokih investicijskih troškova, potrošnje energije, buke i sl.. Mehanička ventilacija dijeli se na:

odsisnu tlačnu odsisno-tlačnu.

Pitanja 1. Što je klimatizacija? 2. Koje radnje može obuhvaćati proces klimatizacije? 3. Kako se dijele klimatizacijski procesi prema namjeni? 4. Čemu služe procesi ventilacije? 5. Na čemu se zasniva pojava prirodne ventilacije? 6. Kada se provodi mehanička ventilacija?

Page 198: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 187

187

Ključni pojmovi

klimatizacija Klimatizacija je proces pripreme zraka u svrhu stvaranja odgovarajućeg stupnja ugodnosti u zatvorenoj prostoriji.

ventilacija Pod pojmom ventilacije ili prozračivanja prostorija podrazumijeva se općenito izmjena zraka.

prirodna ventilacija Prirodna ventilacija podrazumijeva izmjenu zraka bez mehaničkih pomagala (npr. ventilatora), a temelji se na prirodnim zakonima izmjene zraka – efekta dimnjaka

mehanička ventilacija Mehanička ventilacija je prisilna izmjena zraka u zatvorenome prostoru kroz vertikalne kanale na mehanički pogon, pomoću ventilatora.

L68: Poslovni dopis

Nastavna cjelina:SRT-4-7 Oznaka lekcije:L68

Definicija Poslovni dopis je dokument o konkretnom poslu ili postupku i najčešći je oblik poslovnog komuniciranja. Njegova osnovna karakteristika je da pretpostavlja odgovor. Svaki dopis, osim informacije i poruke koju šalje, odašilje i informaciju o profesionalnosti onoga tko je šalje. Drugim riječima – ogledalo je onoga tko ga piše i šalje te organizacije koju predstavljate. Vrste poslovnih dopisa Suvremena poslovna komunikacija koristi se s različitim namjenama i u različitim prigodama.Zato je veoma teško definirati preciznu podjelu. Međutim, uobičajeno je da se poslovni dopisi sistematiziraju kao: 1. Poslovni pozivi, zamolbe, upiti 2. Rutinski zahtjevi, upiti, požurnice i narudžbe 3. Rutinski odgovori na upite, zamolbe i sl. 4. Potvrde 5. Prateći dopisi uz projektnu dokumentaciju 6. Naknadni dopisi u vidu pojašnjenja ili dopuna 7. Informativna pisma 8. Izvješća, zahvale, obavijesti 9. Ostale vrste dopisa. Dijelovi poslovnog dopisa:

1. Zaglavlje 2. Adresa primatelja 3. Predmet dopisa 4. Uvođenje 5. Glavni dio 6. Završni dio

Page 199: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

188 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

188

7. Pozdrav 8. Potpis 9. Sporedni dijelovi poslovnog dopisa (prilozi i postskriptum)

1. Zaglavlje – podaci o pošiljatelju: naziv organizacije, djelatnost, ulica, broj, mjesto, broj telefona i telefaksa, zaštitni znak (logo). Zaglavlje se piše uglavnom u sredina na vrhu poslovnog dopisa ili u lijevom kutu, tako da je upadljivo. Mjesto i nadnevak kao i broj dopisa – mogu se pisati ili iza zaglavlja ili iza adrese primatelja. Nadnevak je važan jer se od tog datuma utvrđuju nastale obaveze. Broj službenog dopisa je pozivna oznaka pod kojom se dopis vodi u knjizi izlazne pošte pošiljatelja i pod kojom je njegova kopija pohranjena u pismohranu pošiljatelja (primjerice I-532/15).

2. Adresa primatelja – naziv ustanove, tvrtke, djelatnost, odredište, ulica, broj, poštanski broj. Pozivni znakovi – (oznake) su u funkciji lakšeg arhiviranja i vođenja predmeta. To može biti broj predmeta ili predmet na koji se konkretan dopis povezuje ili sl. U slučajevima kada je dopis namijenjen određenoj osobi, to se i naznačuje. U praksi se javljaju tri slučaja posebnog naznačivanja, i to:

na pozornost – n/p za gosp. ili na ruke – n/r povjerljivo – pov.

3. Predmet dopisa – to je naslov poslovnog dopisa koji sadrži najkraću obavijest ( bit poruke ) što se u sadržaju navodi. Važno je da bude kratak, dvije – tri riječi s ciljem da izazovu pozornost čitatelja.

4. Uvođenje u poruku – kratko i racionalno, pozivanje na ranije dopisivanje, poslovnu vezu, telefonski razgovor, oglas ili posao, kao primjerice.: „Pozivamo se na Vaš upit (faks, e-mail) od xx.yy.zzzz“ ili "Temeljem Vašega poziva dostavljamo podatke o službenim vozilima našeg poduzeća,…."

5. Glavni dio – to je sadržaj ili glavni dio dopisa kojim se daje poslovna informacija. Temelj je cijelog dopisa, tj. bit komunikacije. Svi ostali dijelovi služe da bi sadržaj imao propisnu ili uobičajenu formu. On ima uobičajenu formu: Početak ili „otvaranje“ dopisa (oslovljavanje) – možete osloviti sa „Poštovani“, „Poštovani gospodine“ ili „Poštovana gospođo“, ako znate spol osobe kojoj pišete. Sadržaj treba biti precizan i razumljiv.

6. Završni dio – zaokruživanje poruke, s naglašenim optimizmom i željom za daljnjom suradnjom.

Primjerice:„Nadamo se da ćete poduzeti sve potrebne mjere.“, „ S velikim zanimanjem očekujemo Vaš stav.“ „U svako doba smo Vam, s daljnjim informacijama, na raspolaganju.“, „Unaprijed se zahvaljujemo na odgovoru.“, „Unaprijed zahvaljujemo na Vašem trudu.“, „ Za Vaš hitni odgovor bili bismo Vam vrlo zahvalni.“, „U očekivanju Vašeg odgovora.“....

7. Pozdrav – poslije sadržaja, uljudnost nalaže pozdrav. Uobičajeni pozdravi su: „Pozdravljam Vas“, „Primite naše pozdrave“, „S poštovanjem“, „S osobitim poštovanjem“, „Uz srdačan pozdrav.“ 8. Potpis – je sastavni dio dopisa koji mu daje značenje službenog dokumenta. Poslovni dopis potpisuje ovlaštena osoba koja zastupa organizaciju. Potpis se sastoji od naziva organizacije, vlastoručnog potpisa i otkucanog imena i prezimena ovlaštenog lica s titulom. Ako poslovno pismo potpisuju dvije osobe, onda osoba višeg ranga potpisuje se s desne strane, a osoba nižeg ranga s lijeve strane. Paraf je skraćeni potpis koji mora biti vlastoručan, a sadrži inicijale ili nekoliko slova imena ili prezimena osobe koja je ovlaštena. Danas se umjesto parafa često koristi faksimil. To je mehanički otisak vlastoručnog potpisa odgovorne osobe. U pravilu nije dovoljan kao potpis, osim gdje je to uobičajeno. Osim parafa i faksimila, danas se koriste i elektronički potpisi. Uređuje se Zakonom o elektroničkom potpisu, a treba pouzdano jamčiti identitet potpisnika jer ima istu pravnu snagu kao vlastoručni potpis i otisak pečata.

Page 200: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 189

189

9. Sporedni dijelovi poslovnog pisma a) Prilozi – dokumenti koji se prilažu uz dopis, navode se ispod sadržaja pisma s lijeve strane: prilog br. 1, prilog br. 2 b) Raspored kopija – original se šalje poslovnom partneru, a kopije se raspoređuju prema potrebi. U rasporedu kopija navodi se u koliko je primjeraka poslovno pismo umnoženo i kome su kopije dostavljene. (Dostavljeno: Imenovanom, Računovodstvu, Arhivi.. Ili na znanje: Inspekciji zaštite okoliša...) c) Oznaka načina otpreme ( faxom ili računalom ) , a može biti: žurno,preporučeno,s povratnicom i sl. d) Dodatak ili postskriptum – sporedni dio dopisa koji se piše ako je ispušteno nešto u sadržaju. Dodatak se piše tako, da se s lijeve strane, nakon 10. slovnog mjesta – stavi P.S. Formati za pisanje službenih dopisa Uobičajeni format za službeni dopis je A4. Može se napisati na računalu i isprintati na memorandumskom papiru na kojem je zaglavlje s logotipom i podacima o organizaciji u čije se ime obraćamo osobi kojoj je pismo namijenjeno. Preporučljivo je koristiti standardne fontove, pogotovo ako se dopis šalje e-mailom ( Arial, Times New Roman i Nimbus ), a odgovarajuća veličina fonta je 12. Tekst se može formirati na dva načina, i to: 1. Američki način: podrazumijeva pisanje teksta bez uvlake, lijevo poravnavanje i takozvani blok. 2. Europsko formiranje teksta: poštuje uvlaku na početku teksta i pri prelasku na novi pasus dopisa dok su pasusi odvojeni proredom. Odabir načina formiranja nije strogo propisan u poslovnom dopisivanju i odabir je onoga tko sastavlja dopis.

Primjer poslovnog dopisa

Page 201: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

190 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

190

Pitanja 1. Tko šalje dopis? 2. Predmet dopisa? 3. Kome se šalje dopis? 4. Razlog za dopis? 5. Tko je potpisao dopis?

Korisni linkovi Link:www.epirh.com Link:www.komunikologija.komuniciranje.rs/id.php?id=74

Ključni pojmovi

poslovni dopis Dokument o konkretnom poslu ili postupku , najčešći je oblik poslovnog komuniciranja, a osnovna karakteristika mu je da pretpostavlja odgovor.

L69: Osnovni dokumenti materijalnog i financijskog poslovanja

Nastavna cjelina:SRT-4-7/TVVS-4-8 Oznaka lekcije:ZNT-L69

Pojam materijalnih dokumenata Obuhvaća sve dokumente i izvještaje koji služe za praćenje materijalnog knjigovodstva. Pod materijalnim knjigovodstvom smatra se praćenje ulaza i izlaza sirovina za proizvodnju, odnosno drugih vrsta materijala koje se čuvaju na skladištu. Najčešće korišteni materijalni dokumenti:

primka, izdatnica, nalog za izdavanje materijala, narudžba, međuskladišnica, povratnica, zaliha, skladišna kartica materijala, inventurne liste, otpremnica

Osnovna namjena materijalnih dokumenata je:

„Primka“ i „Izdatnica“ služe za evidentiranje ulaza i izlaza materijala sa skladišta. „Nalog za izdavanje materijala“ namijenjen je skladištu da određeni materijali i proizvodi mogu

biti izdani sa skladišta u cilju realizacije radnog naloga ili druge aktivnosti. Dokument „Međuskladšnica“ služi za prijenos materijala s jednog skladišta materijala na drugo, u

slučaju kada je definirano više skladišta. „Narudžba“ je dokument kojim se naručuje određena količina konkretnog materijala ili proizvoda

od dobavljača.

191

Dokument „Povratnica“ koristi se za povrat materijala dobavljaču ili skladište materijala. „Zaliha“ je dokument za uvid u trenutno stanje zaliha materijala. Dokument „Skladišna kartica materijala“ je matični podatak o materijalima koji su predmet

materijalnog knjigovodstva. Inventurna lista je popis materijala i proizvoda s potrebnim identifikacijskim podacima, a služi

tijekom provedbe redovite inventure u poduzeću gdje se usklađuje stvarno i knjigovodstveno stanje materijala, proizvoda, inventara i sl.

„Otpremnica“ je materijalni dokument koji prati robu od proizvođača do kupca i služi kao dokaz da je roba izdana i preuzeta.

Page 202: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 191

191

Dokument „Povratnica“ koristi se za povrat materijala dobavljaču ili skladište materijala. „Zaliha“ je dokument za uvid u trenutno stanje zaliha materijala. Dokument „Skladišna kartica materijala“ je matični podatak o materijalima koji su predmet

materijalnog knjigovodstva. Inventurna lista je popis materijala i proizvoda s potrebnim identifikacijskim podacima, a služi

tijekom provedbe redovite inventure u poduzeću gdje se usklađuje stvarno i knjigovodstveno stanje materijala, proizvoda, inventara i sl.

„Otpremnica“ je materijalni dokument koji prati robu od proizvođača do kupca i služi kao dokaz da je roba izdana i preuzeta.

Page 203: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

192 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

192

Pojam financijskih dokumenata

Načelno se pod pojmom financijski dokumentimi smatraju svi dokumenti u poslovanju preko kojih se evidentiraju, razvrstavaju i sumiraju transakcije i događanja u novčanim jedinicama koje su financijskog karaktera.

Knjigovodstvo kroz financijske dokumente koristi novčanu jedinicu mjere i na taj način analizira i prati poslovanje tvrtke. Njegov konačni proizvod jesu financijski izvještaji od kojih su najvažniji bilanca stanja i izvještaj o dobitku ili gubitku (bilanca uspjeha). Najvažniji dokument u poslovanju bilo kojeg poslovnog sustava je financijski izvještaj.

Financijski izvještaji Svaki poduzetnik treba, s vremena na vrijeme , pregledati financijske izvještaje, kako bi utvrdio prošle rezultate i sukladno tome, planirao buduće. Osnovni financijski izvještaji koje trebate mjesečno analizirati su:

Račun dobiti i gubitka (profit and loss account) – predstavlja pregled vaše uspješnosti poslovanja jer obuhvaća sve prihode i rashode.

Bilanca stanja(balance sheet) – predstavlja pregled svih vaših stavaka imovine ( oprema, stanje na žiro-računu, potraživanja kupaca) te svih vaših stavaka obveza ( obveze prema dobavljačima, obveze prema zaposlenicima, obveze prema državi, pozajmice).

Izvještaj o novčanom tijeku(cash flow statement) – pregled priljeva i odljeva novca, tj. da li vaš novac dolazi iz osnovnog (operativnog) poslovanja, iz investicijskog ili financijskog. Drugim riječima, dolazi lii više novca u proteklom razdoblju od vašeg uspješnog poslovanja (prodaja i nakon toga naplata od kupaca) ili niste ništa uspjeli naplatiti, nego ste se zadužili u banci .

Najčešće korišteni financijski dokumenti u poslovnim sustavima su:

knjiga ulaznih računa, knjiga izlaznih računa, ulazni račun, izlazni račun, kartica kupca, otvorene stavke kupaca, rang lista kupaca, saldo lista kupca, pregled kašnjenja plaćanja, opomene, obračun kamata, rekapitulacija izlaznih računa, pregled računa za predujam, pregled zatvaranja izlaznih računa, kartica dobavljača, otvorene stavke dobavljača, saldo lista dobavljača, rekapitulacija ulaznih računa, pregled zatvaranja ulaznih računa, rekapitulacija uplata i isplata ...

Knjiga ulaznih računa (U-RA) omogućuje evidenciju ulaznih računa, njihovo kontiranje te kreiranje naloga za plaćanje. Unose se podaci potrebni za obračun PDV-a, kao i podaci vezani za evidenciju podataka s ulaznog računa.

Page 204: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 193

193

Knjiga izlaznih računa (I-RA) služi za evidenciju izlaznih računa, njihovo kontiranje te kreiranje naloga za plaćanje. Unose se podaci potrebni za obračun PDV-a, kao i podaci vezani za evidenciju podataka s izlaznog računa. Računi (ulazni – izlazni) – dokument kojim dokazujete da je određena usluga nabavljena / pružena ili proizvod nabavljen / isporučen. Nekoliko zakona propisuje obvezan sadržaj računa (podaci kupca, dobavljača, opis usluge, količina, vrijednost bez poreza, porez, vrijednost s porezom, oznaka operatera, odbrojavanje računa i sl.). Pitanja 1. Kako bi definirali materijalne dokumente? 2. Najčešće korišteni materijalni dokumenti su? 3. Kako bi definirali financijske dokumente? 4. Koje financijske dokumente poznajete?

Korisni linkovi Link:www.epirh.com Link:www.komunikologija.komuniciranje.rs/id.php?id=74

Ključni pojmovi

materijalni dokumenti Obuhvaćaju sve dokumente i izvještaje koji služe za praćenje materijalnog knjigovodstva.

financijski dokumenti

Pod financijskim dokumentima smatraju se svi dokumenti u poslovanju preko kojih se evidentiraju, razvrstavaju i sumiraju transakcije i događanja u novčanim jedinicama,a koje su financijskog karaktera.

L70: Vrste i materijali za izradu karoserije

Nastavna cjelina:TVVS-4-1/A-3-4 Oznaka lekcije:ZNT-L70

Vrste karoserija

Karoserija je noseća konstrukcija na koju se pričvršćuju svi ostali dijelovi (motor, ovjes, transmisija). Karoserija osigurava prostor za smještaj vozača i putnika. Nekad su karoserija i okvir vozila bila dva sastavna dijela automobila. Danas kod većine automobila susrećemo različite izvedbe samonosivih karoserija.. Prednost samonosive karoserije je ta, što su vozila s njom mnogo lakša.

Karoserije dijelimo u tri skupine: osnovna podjela prema načinu izrade prema materijalu izrade

Page 205: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

194 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

194

Osnovna podjela karoserije proizlazi iz oblika karoserije i njezine namjene: karoserije automobila karoserije teretnih vozila karoserije specijalnih vozila karoserije priključnih vozila

Prema načinu izrade dijelimo ih na:

nerazdvojivu karoseriju (zakivanjem, zavarivanjem i lijepljenjem) demontažnu karoseriju (vijčani spojevi)

Prema materijalima izrade dijelimo ih na:

čelične aluminijske karoserija od čelika, aluminija i polimernih materijala

Karoserije automobila Karoserije teretnih vozila

Karoserije specijalnih vozila Karoserije priključnih vozila

Materijali za izradu karoserija

Odlučujuću ulogu za opstanak na tržištu vozila odigrat će uporaba novih materijala i suvremenih tehnologija obrade i spajanja materijala. Najčešći materijali koji se koriste u izradi karoserija su čelični, pocinčani čelični i aluminijski limovi, kao i profili iz ovih navedenih materijala te polimerni materijali.

Prikaz limova i profila na samonosivoj karoseriji

limovi karoserije profili karoserije

Page 206: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 195

195

Čelik Kao materija, do prije nekoliko godina, upotrebljavao se samo čelik. Limovi ovih čelika dobiveni su vrućim valjanjem, a pogodni su za plastičnu obradu u hladnom stanju (valjanje, savijanje, prešanje, duboko izvlačenje ). Debljina čeličnih limova u autolimariji kreće se od 0,7 do 1,5 mm, ovisno o njegovoj namjeni. Dijelovi karoserije od čeličnih limova i profila koji su prethodno plastično oblikovani, uglavnom se spajaju zavarivanjem. Navedeni čelici su normalne čvrstoće, imaju dobro svojstvo zavarljivosti i lako se mogu zavarivati klasičnim postupcima zavarivanja. Kao materijal, čelik ima nekoliko prednosti:

ima ga u dovoljnim količinama jeftin je lako obradiv čvrst omogućava lako izvođenje popravaka na karoseriji

Čelik ima i svojih nedostataka:

velika težina podložnost koroziji

Problem korozije je riješen postupkom pocinčavanja limova, a za spajanje istih, koristi se odgovarajuća žica (odgovara svojstvima materijala lima). Zbog velike težine povećana je i potrošnja goriva. Zbog zahtjeva na konstrukciji karoserije (sigurnost i lagana konstrukcija), sve više se primjenjuju čelični limovi više i visoke čvrstoće.

Primjena čelika normalne, više i visoke čvrstoće na bočnom dijelu karoserije

Aluminij Aluminijeve legure koriste se npr. za izradu blokova motora. Legure aluminija koriste se za izradu dijelova karoserija ili kompletnih karoserija. Osnovna prednost aluminija, u odnosu na čelik, je njegova manja težina, antikorozivnost i bolje upijanje buke . Velika prednost aluminija je i lakša reciklaža dijelova od aluminija. Aluminij je jedan od materijala koji je najrašireniji na Zemlji, a raspoloživ je na tržištu. Nove tehnologije proizvodnje aluminija i njegovih legura, dovele su do zadovoljavanja svih kriterija obradivosti, čvrstoće te znatne uštede na težini. Uporaba aluminija i njegovih legura za proizvodnju vozila ima i nedostatke. Najčešće se prigovara tehnologiji proizvodnje primarnog aluminija da zahtijeva velike količine električne energije, daleko veće nego pri proizvodnji čelika. Međutim, veća količina energije potrebna za dobivanje aluminija kompenzira se u životnom vijeku motornog vozila smanjenom potrošnjom goriva, zbog manje težine . Polimerni materijali To su materijali koji se dobivaju od različitih sirovina, uglavnom nafte, zemnog plina, ugljena itd. U usporedbi s metalima, polimerni materijali imaju sljedeće prednosti:

manju specifičnu težinu dijelove od ovih materijala najčešće nije potrebno dorađivati otporni su na koroziju i kemikalije

Page 207: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

196 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

196

dobri su izolatori u optičkom pogledu mogu biti prozirni i neprozirni niža nabavna cijena

Nedostaci ovih materijala su:

slaba mehanička svojstva slaba termička otpornost sklonost starenju

Pitanja 1. Što je karoserija? 2. Nabrojite vrste karoserija? 3. Od kojih materijala se izrađuju karoserije?

Ključni pojmovi karoserija Noseća konstrukcija na koju se pričvršćuju svi ostali dijelovi.

L71: Vrste ovjesa, opruge i prigušivači vibracija

Nastavna cjelina:TVVS-4-2/A-3-3 Oznaka lekcije:ZNT-L71

Vrste ovjesa

Na samonosivu karoseriju, vijcima se pričvršćuje donji postroj vozila. Pod tim izrazom podrazumijevamo ovjes koji povezuje kotač s karoserijom i omogućuje kretanje i zaustavljanje vozila. Najvažniji zadaci ovjesa su:

osigurati sigurnost i udobnost vozila lagano voditi kotače smanjiti buku i vibracije

Ovjes vozila Pojedinačni ovjes vozila

Page 208: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 197

197

Dijelovi sustava ovjesa s njihovim nazivima (elementi veza):

Rame

Kugla

Krajnik

Selen blok

Vilica Spona Osnovni dijelovi ovjesa su:

vodilice kotača (spajaju kotač s karoserijom) opruge prigušivači vibracija (amortizeri) stabilizatori

S obzirom na broj titraja karoserije, razlikujemo meki i tvrdi ovjes. Jedan puni titraj je hod karoserije prema gore i dolje. Meki ovjes je do 60 titraja u minuti ( i manje ). Mogu dovesti do mučnine (nalik morskoj bolesti). Tvrdi ovjes je više od 60 titraja u minuti ( 90 i više titraja u minuti oštećuje kralježnicu). Ovjes može biti različitih izvedbi. Konstrukcija ovjesa ovisi o funkciji koju treba obaviti. Razlikujemo ovjes za:

putnička cestovna vozila (moraju osigurati udobnost, ekonomičnost guma i goriva te dugotrajnost)

vozila za utrku (mogućnost prilagođavanja različitim vrstama podloga, stazama, pneumaticima i vremenskim uvjetima)

terenska vozila (moraju biti čvrsti s neovisnim ovjesom i moraju moći prenositi velike terete) Opruge

Zadaća opruga u ovjesu je ublaživanje udaraca koji se prenose s kotača na karoseriju. Opruge omogućavaju sigurnost i udobnost vožnje za vozača i putnike.

Vrste opruga : čelične (lisnate i torzijske opruge) gumene pneumatske hidropneumatske

Najveći broj vozila posjeduje čelične opruge. Opružno djelovanje temelji se na elastičnoj deformaciji čelika pri opterećenju unutar granica rastezljivosti.

Page 209: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

198 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

198

Lisnate opruge - gibnjevi Torzijske opruge

Gumene opruge ( zbog vrlo velike elastičnosti i jakog vlastitog prigušenja ) koriste se za prigušivanje vibracija visokih frekvencija (trešnje) i buke. Svi su elementi ovjesa pričvršćeni gumenim oprugama na karoseriju. Takve gumene opruge preuzimaju na sebe ublažavanje bočnih udarnih sila. Gumene opruge, različitih izvedbi, nikada se ne koriste kao glavne opruge (osim za manje prikolice osobnih vozila). Pneumatske opruge imaju veliku prednost da se promjenom tlaka zraka može prilagoditi hod opruživanja trenutačnom opterećenju. Kako bi se smanjili gubici stlačenog zraka, brtvljenje je izvedeno gumenim mijehom.

Cilindrični i naborani mijeh Složena osovina s pneumatskim cilindričnim mijehom

Hidropneumatska opruga je kombinacija pneumatske opruge i hidrauličkog cilindra pa istodobno djeluje kao opruga i amortizer.

Hidropneumatska opruga

Prigušivači vibracija - amortizeri

Zadatak amortizera je prigušivanje vibracija opruga, tj. ne dopustiti kotačima odvajanje od podloge. Pitanja 1. Kakav može biti ovjes? 2. Koja je uloga opruge u sustavu ovjesa? 3. Koja je uloga amortizera u sustavu ovjesa?

Ključni pojmovi ovjes Povezuje kotače s karoserijom. opruge Ublažuju udarce koji se prenose s kotača na karoseriju.

amortizeri Prigušuju vibracije opruga, tj. ne dopuštaju kotačima odvajanje od podloge.

Page 210: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 199

199

L72: Vrste i konstrukcijski dijelovi sustava za upravljanje

Nastavna cjelina:TVVS-4-3/A-3-3 Oznaka lekcije:ZNT-L72

Sustav za upravljanje vozilom

Sustav za upravljanje vozilom je upravljački mehanizam koji ima zadatak mijenjati i održavati pravac kretanja vozila te osiguravati neophodan manevar . On je jedan je od najvažnijih sustava motornih vozila.

Sustav za upravljanje vozilom – zupčasta letva volana

Danas je najzastupljeniji mehanizam poznat pod nazivom zupčasta letva volana. Međutim, prije zupčaste letve, u vozila su ugrađivani sklopovi od dva zupčanika, poznati pod nazivom glava volana. Ovakve mehanizme rjeđe srećemo na automobilima, iako su još uvijek prisutni na teretnim vozilima.

Glava volana Zupčasta letva volana

Zupčasta letva, za razliku od glave volana, ima samo četiri kuglasta zgloba. Prva dva zgloba nalaze se na samom kraju zupčaste letve i poznata su pod nazivom aksijalne kugle spone volana. Nazubljena letva, zupčanik i aksijalne kugle zaštićene su gumenim manžetama koje štite cijeli sklop od ulaska nečistoće i izlaska masti koja podmazuje upravljački mehanizam.

Dijelovi zupčaste letve

Page 211: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

200 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

200

Na drugom kraju spone zavrnuti su krajnici (kuglasti zglobovi) kojima se spaja letva volana s nosačem glavčine kotača.

Sustav ovješenja (plavo) i upravljanja vozilom

Velika poteškoća kod upravljačkog sustava bila je prijenos okretnog momenta s upravljača do kotača. Taj problem je riješen uvođenjem dodatnog sustava koji pojačava silu okretanja, a poznat je pod nazivom servo-volan. Danas se koriste dvije izvedbe servo-volana:

hidrauličko upravljanje elektroničko upravljanje

Hidrauličko upravljanje Elektroničko upravljanje

Hidrauličko upravljanje je sličan mehanizam običnom upravljačkom mehanizmu. Razlika je u nešto robusnijem kućištu i nekoliko cijevi spojenih na njega. Ovisno o okretanju upravljača, ventil će propuštati ulje u lijevu ili desnu komoru zubne letve i potiskivati klip. Vozač automobila još uvijek upravlja vozilom pomoću zupčanika, ali silu okretanja svladava ulje pod pritiskom. Pritisak ulja u sustavu stvara pumpa koju pokreće motor. Ulje iz spremnika napaja pumpu hidrauličkog sustava. Poznato je kako je puno teže okretati upravljač vozila dok vozilo miruje ili pri maloj brzini. Što je brzina veća, upravljač pri skretanju daje manje otpora. Kako bi se smanjila mogućnost nehotičnog okretanja upravljača pri većoj brzini, u sustav je ugrađen ventil regulacije pritiska. Taj ventil je spojen s upravljačkim sklopom koji prima podatke o brzini vozila. Vodeći se podacima o brzini vozila, računalo će smanjivati ili povećavati pritisak ulja u sustavu. Takvom regulacijom pritiska omogućeno je lagano okretanje upravljača dok vozilo miruje, a otežano okretanje upravljača pri većim brzinama. U novije vrijeme, umjesto hidraulički potpomognutog upravljanja, koriste se upravljački sustavi potpomognuti električnim motorima. Snaga takvih pomoćnih motora također je kontrolirana kompjuterski, prema brzini kretanja automobila. Pitanja 1. Čemu služi sustav za upravljanje vozilom? 2. Navedite osnovne dijelove sustava za upravljanje? 3. Što znači servoupravljanje?

Page 212: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 201

201

Korisni linkovi http://www.oktani.com/

Ključni pojmovi upravljački mehanizam Služi za upravljanje vozilom u željenom smjeru. zubna letva volana Pretvara okretno gibanja upravljača, preko zupčanika, u pravocrtno. spona Povezuje krajnik sa zupčastom letvom. krajnik Spaja letvu volana s nosačem glavčine kotača.

L73: Osovine i ležajevi na kotačima, gume i oznake na gumama

Nastavna cjelina:TVVS-4-3/A-3-3 Oznaka lekcije:ZNT-L73

Osovine i ležajevi na kotačima

Osovina je strojni dio vozila koji povezuje kotače. Ona omogućuje gibanje, ali ne prenosi snagu i okretni moment. Razlikujemo:

krute osovine (pogonski i upravljački most) – ovisni ovjes polukrute osovine vodilice neovisnog ovjesa – pojedinačni ovjes

Prikaz različitih vrsta osovina na vozilima:

Kruta osovina (pogonski most) Kruta osovina s odvojenim pogonom

Kruta osovina (upravljački most) Složena osovina – polukruta

Page 213: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

202 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

202

Spregnuta osovina - polukruta Ovjes s dvije poprečne vodilice Ležajevi na kotačima Ležaj je strojni dio koji služi za vođenje pokretnih strojnih dijelova (osovina, vratila). Ležajevi na kotačima su naizgled vrlo jednostavni, no ipak nije tako. Iz generacije u generaciju ležajevi postaju sve sofisticiraniji, iako po izgledu to ne bismo pretpostavili. Sve češće se isporučuju ležajevi u kompletu s glavčinom kotača jer bez specijalnih alata takve ležajeve ne bi bilo moguće zamijeniti. Novije generacije ležajeva imaju integrirane senzore za ABS i kontrolu proklizavanja.

Ležaj na kotaču Glavčina s ABS senzorom

Različite izvedbe glavčine Presjek glavčine

Gume i oznake na gumama

Guma je jedan od ključnih dijelova automobila, a ima presudan utjecaj na sigurnost vozila.. Ovisno o godišnjem dobu i klimi koja vlada na određenom području, koriste se i različite vrste automobilskih guma. Tako postoje: ljetne , zimske te cjelogodišnje gume. Gume su izrađene u nekoliko slojeva i dijelova, a postoje gume koje imaju zračnicu i one bez zračnice. Ove posljednje, bez zračnice, upotrebljavaju se na automobilima.

Page 214: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 203

203

Ljetne i zimske gume Gume se razlikuju prema sastavu i obliku gazne površine. Te dvije karakteristike do izražaja dolaze, ovisno o temperaturi okoline i površini preko koje guma prelazi. Zbog toga se gume različito ponašaju pri niskim ili pri visokim temperaturama.Ljetne gume se koriste baš ljeti, jer su namijenjene za vožnju iznad 7 stupnjeva. Zimske su namijenjene za vožnju ispod 7 stupnjeva i one su mekše te bolje reagiraju na niske temperature. Samim tim, bolje „ drže“ vozilo na cesti. Ukoliko se zimske gume koriste pri visokim temperaturama, zbog njihovog sastava - dolazi do ubrzane potrošnje. Oznaka M+S Na gumama se mogu pronaći oznake M+S (Mud + Snow, odnosno blato i snijeg). Iako mnogi misle kako ova dva slova označavaju cjelogodišnju gumu, tj. gumu koja se može koristiti i ljeti i zimi, M+S može značiti kako je riječ i o zimskoj, ali i o cjelogodišnjoj gumi. Potrebno je obratiti pozornost na oznaku pahuljice, koja se nalazi pored ova dva slova. Znači, zimska guma mora imati pahuljicu pored slova M+S. Oznake na gumama Svaka guma na svom bočnom zidu sadrži osnovnu oznaku ( kao na slici ispod ). Ova oznaka je najvažniji parametar prilikom izbora odgovarajuće gume za automobil.

Osnovne oznake na gumi

Primjer: dimenzija gume 205/55 R16 91V

205 – označava širinu gume u milimetrima 55 – označava postotak visine bočnog zida prema širini gume, 55% od 205 = 112,75 mm R – guma je radijalna 16 – označava promjer naplatka u inčima ("), 1"=2,54 cm 91 – označava indeks nosivosti. Pod ovim brojem se gleda koju nosivost ima pojedina guma u

kilogramima (u ovom slučaju nosivost iznosi 615 kg po kotaču). Vrijednost se iščitava iz tablice indeksa nosivosti.

V – označava indeks brzine. Slovna oznaka koja označava maksimalnu brzinu koju guma može izdržati pri dopuštenom opterećenju (V=240 km/h). Vrijednost se iščitava iz tablice indeksa brzine.

Pitanja 1. Čemu služi osovina? 2. Koja je uloga ležaja na kotaču? 3. Kako se označava guma?

Ključni pojmovi osovina Strojni dio vozila koji povezuje kotače. ležajevi na kotačima Strojni dio koji služi za vođenje pokretnih strojnih dijelova.

Page 215: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

204 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

204

L74: Električna i sigurnosna oprema; brzinomjer i brojač, registrator vožnje, zaključavanje vozila, protuprovalni sustav, navigacijski sustav, zračni jastuk, zatezač pojasa i uređaj za

klimatizaciju

Nastavna cjelina:TVVS-4-5/A-3-4 Oznaka lekcije:ZNT-L74

Električna i sigurnosna oprema

Električnu opremu u vozilu predstavljaju različiti električni uređaj, bilo kao izvori el.energije ili električni potrošači.Zadatak izvora je opskrba vozila električnom energijom, a zadatak potrošača je osigurati stabilnost, udobnost i sigurnost vozila te besprijekoran rad svih ostalih neelektričnih sustava. Kod zaustavljenog vozila, izvor energije je akumulator, dok je kod uključenog motora izvor energije generator koji usputno puni i akumulator. U električnu opremu spadaju svi dijelovi i uređaji koji koriste električnu energiju (elektropokretač, razvodnik paljenja, bobina, uređaji za osvjetljavanje i signalizaciju vozila, sirena, brisači, radio, alarm, uređaji za grijanje i hlađenje, upaljač za cigarete ). Sigurnosna oprema vozila su svi dijelovi i uređaji koji pružaju sigurnost i zaštitu. Razlikujemo aktivnu i pasivnu sigurnosnu opremu. U aktivne čimbenike sigurnosti ubrajaju se sva tehnička rješenja vozila koja imaju zadaću da broj prometnih nesreća svedu na najmanji moguću mjeruj (upravljač, spojka, kočnice, ABS, ESP, mjenjač brzine, papučica gasa, uređaj za klimatizaciju i provjetravanje ). Pasivni čimbenici sigurnosti vozila uključuju ona tehnička rješenja koja imaju zadaću da, pri prometnoj nesreći, ublaže njene posljedice (zatezač pojasa, zračni jastuk, nasloni za glavu ). Brzinomjer, brojač i registrator vožnje

Brzinomjer je uređaj za pokazivanje brzine kretanja vozila. Može biti ianalogni i digitalni. Analogni su najčešće izvedeni s kazaljkom .Ona pokazuje vrijednost brzine prema brojčanim iznosima i podjeli na ljestvici, dok digitalni prikazuje brojčani iznos trenutne brzine vozila. Ovisno o izvedbi prijenosa signala, uređaji mogu biti mehanički i elektronički. Brojač okretaja motora je uređaj koji prikazuje broj okretaja motora u minuti.

Analogni brzinomjer Digitalni brzinomjer Brojač okretaja motora

Registrator vožnje ili tahograf je uređaj koji bilježi određene podatke tijekom vožnje ( brzina i prijeđeni put vozila). Postoje dvije vrste registratora vožnje, a to su:

analogni digitalni

Analogni registrator bilježi podatke o radnim aktivnostima, brzini i prijeđenim kilometrima na tzv. taholistiće - obrasce kružnog oblika koje vozači umeći u tahograf. Digitalni registrator podatke sprema na digitalnu pametnu karticu. Svaki vozač, u za to ovlaštenoj instituciji, može kupiti svoju identifikacijsku digitalnu karticu i koristiti je prilikom vožnje.

Page 216: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 205

205

Taholistić Digitalni tahograf

Zaključavanje vozila Zaključavanje vozila je glavni oblik zaštite protiv neovlaštenog ulaska i krađe vozila. Danas se uglavnom koristi centralno zaključavanje. Centralno zaključavanje omogućuje zaključavanje i otključavanje svih vrata, stražnjeg poklopca i poklopca goriva vozila.Zaključavanje i otključavanje vozila se može izvesti:

s ključem (mehanički sustav) infracrveno (IC) daljinsko upravljanje do 6 m radio daljinsko upravljanje – pomoću radio valova (složenije kodiranje signala zaključavanja)

Protuprovalni sustav Ovaj sustav se obično ugrađuje u vozilo zajedno s centralnim zaključavanjem. Zadaci protuprovalnog sustava su zaštita protiv:

krađe vozila krađe dijelova vozila (radio, brisač, zračni jastuk ) oštećivanja

Dijelovi protuprovalnog sustava mogu biti: blokada odvoženja vozila alarmni uređaji nadzor unutarnjeg prostora zaštita kotača zaštita protiv odvlačenja vozila

Aktiviranje protuprovalnog sustava može se izvesti na isti način, kao i kod centralnog zaključavanja. Navigacijski sustav Navigacijski sustav je elektronički uređaj koji služi za zemljopisno određivanje položaja i ( po potrebi) navodi vozilo prema željenom odredištu. GPS uređaj radi pomoću antena preko kojih prima signale sa satelita i tako precizno određuje položaj automobila na putu. Uz pomoć brojnih algoritama i proračuna, uređaj pronalazi najkraći mogući put do željenog odredišta te strelicama na ekranu i glasovnim naredbama navodi vozača prema željenom odredištu. Navigacija može biti:

tvornički ugrađena u vozilo prijenosna navigacija na pametnom telefonu

Tvornički ugrađena navigacija Prijenosna navigacija Navigacija na pametnom telefonu

Page 217: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

206 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

206

Zračni jastuk

Zračni jastuk je jastuk koji ublažava udar tijela putnika o vozilo te raspodjeljuje silu udara na što veću površinu. Sustav zračnih jastuka se sastoji od senzora udarca, sustava okidanja i samog zračnog jastuka. Senzor udarca reagira na udarac određene jačine (ekvivalent udaru vozila u zid pri minimalnoj brzini 20 km/h), odnosno određene deformacije na karoseriji vozila. Zadatak zračnih jastuka je da se otvore do kraja u roku od 40 milisekundi nakon detekcije udarca. Zračni jastuci se aktiviraju senzorom koji se nalazi iza prednjeg odbojnika. Kada senzor registrira udarac, prosljeđuje informaciju sustavu okidanja. Sustav okidanja se sastoji od okidača, tj. male količine TNT eksploziva. Za napuhavanje jastuka se koriste kemikalije natrij azid (NaN3), kalijev nitrat (KNO3) i silicijev dioksid (SiO2). U međusobnoj reakciji natrijev azid se raspada na natrij i dušik. Upravo dušik u kombinaciji s kalijevim nitratom napuhuje zračni jastuk. Iako se ovaj proces doima dug, sve nabrojano dogodi se u svega 1/25 sekundi. Dovoljno brzo da se spase životi na cesti! U današnja vozila ugrađuje se više zračnih jastuka.

Prikaz zračnih jastuka Bez zračnih jastuka – veće ozljede Sa zračnim jastukom – lakše ozljede

Zatezač pojasa

Sigurnosni pojas označava sklop remena sa sigurnosnom kopčom, napravama za namještanje i nastavcima za prikapčanje koji se može pričvrstiti na motorno vozilo. Sigurnosni pojas je konstruiran da bi se ograničavanjem pokretljivosti korisnikova tijela, u slučaju sudara ili naglog usporenja vozila, smanjio rizik ozljeđivanja njegova korisnika. Takav se uređaj naziva „sklop pojasa“, a taj naziv obuhvaća svaku napravu za apsorpciju energije ili uvlačenje/zatezanje pojasa. Zatezač pojasa je uvlačnik koji pri uobičajenoj vožnji ne ograničava pokretljivost korisnika pojasa. Zatezač ima napravu za namještanje duljine remena koja automatski prilagođava duljinu remena prema korisniku i blokirni mehanizam koji se aktivira u opasnosti.

Zatezač pojasa

Page 218: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 207

207

Uređaj za klimatizaciju

Uređaj za klimatizaciju ili kraće klima uređaj je uređaj koji služi za rashlađivanje i klimatizaciju kabine vozila.

Dijelovi i princip rada klima uređaja

Rashladni sustav dijelimo na visokotlačni i niskotlačni. Visokotlačni dio sustava proteže se od kompresora do ekspanzivnog ventila, a niskotlačni od evaporatora do kompresora. Kompresor usisava plin iz niskotlačnog sustava i tlači ga u kondenzator. Stlačeni plin se hladi prolazeći kroz kondenzator i prelazi u tekuće stanje. Tekući plin ulazi u ekspanzijski ventil, tj. mlaznicu smještenu neposredno prije evaporatora (mali hladnjak unutar vozila). Prolazeći pod pritiskom kroz mlaznicu, tekući plin se raspršuje u maglicu te ulazi u evaporator apsorbirajući toplinu sa stijenki evaporatora. S obzirom na vrlo nisku temperaturu vrenja rashladnog plina dolazi do ključanja. Obrnuto od hladnjaka rashladne tekućine koji isijava toplinu sa saća, plin apsorbira toplinu saća i hladi ga. Cirkulacijom zraka kroz saće hladi se unutrašnjost vozila. Nakon prolaska kroz evaporator, plin opet ulazi u kompresor i ciklus se ponavlja. Pitanja 1. Što je aktivna, a što pasivna zaštita? 2. Koja je uloga centralnog zaključavanja i protuprovalnog sustava vozila? 3. Koja je uloga zračnog jastuka i zatezača pojasa?

Ključni pojmovi aktivna sigurnost Ima zadaću da broj prometnih nesreća svedu na minimum. pasivna sigurnost Ima zadaću da pri prometnoj nesreći ublaži njene posljedice. brzinomjer Uređaj za pokazivanje brzine kojom se vozilo kreće.

centralno zaključavanje Omogućuje zaključavanje i otključavanje svih vrata vozila, s jednog mjesta.

protuprovalni sustav Štiti vozilo od oštećivanja, krađe dijelova ili cijelog vozila.

navigacija Služi za zemljopisno određivanje položaja i navodi vozilo prema željenom odredištu.

zračni jastuk Ublažava udar tijela putnika o vozilo te raspodjeljuje silu udara. zatezač pojasa Uređaj koji ograničava pokretljivost korisnika u opasnosti. klima uređaj Uređaj koji služi za rashlađivanje i klimatizaciju kabine vozila.

Page 219: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

208 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

208

L75: Uloga i vrsta kočnica, vrste kočnih sustava

Nastavna cjelina:TVVS-4-6/A-3-3 Oznaka lekcije:ZNT-L75

Uloga i vrsta kočnica

Kočnice su jedan od najvažnijih dijelova u vozilu jer izravno utječu na sigurnost putnika. One omogućuju da se vozilo zaustavi u željenom trenutku. Danas sva vozila (i priključna) moraju imati ugrađene kočnice kako bi se moglo brzo, sigurno, pouzdano i djelotvorno usporiti ili zaustaviti vozilo.Istodobno kočnice moraju osigurati vozilo u nepokretnom položaju, bilo na ravnom ili terenu s nagibom. U vozilu može biti ugrađeno više vrsta kočnica:

radna parkirna pomoćna automatska usporivač naletna

Radna kočnica mora biti takva da omogući vozaču da vozilo uspori ili zaustavi, bez obzira na uvjete vožnje (brzina kretanja i opterećenje vozila) i nagib ceste, na siguran, brz i učinkoviti način. Vozilo mora zadržati stabilnost pri kočenju. Radna kočnica je kontinuirana, djeluje na sve kotače i aktivira se nogom. Obično ima sustav za potpomaganje sile kočenja (servokočenje). Parkirna kočnica osigurava vozilo u zakočenom položaju. Djeluje na kotače samo jedne osovine (obično zadnje). Iz sigurnosnih razloga prijenos sile kočenja je mehanički, a aktiviranje je izvedeno ručicom (ručna kočnica). Pomoćna kočnica zaustavlja ili usporava vozilo u slučaju otkazivanja radne kočnice. Pomoćna kočnica je, u pravilu, manje djelotvorna od radne kočnice pa je i put kočenja duži. Djeluje na kotače samo jedne osovine. Pomoćna i parkirna kočnica su najčešće kombinirane (tzv. ručna kočnica) jer se njima može kočiti u vožnji, ali i zadržati vozilo parkirano. Automatska kočnica koči pri prekidu veze između vučnog (kamion) i priključnog (prikolica) vozila. Usporivač (retarder), tzv. treća kočnica, je kočnica koja omogućuje dugotrajno kontinuirano kočenje vozila na nizbrdici. Brzina vozila pritom se zadržava na propisanoj vrijednosti. Ova kočnica je obvezna za vozila teža od devet tona. Naletna kočnica se koristi na malim priključnim vozilima. To je mehanička kočnica koja pri kočenju vučnog vozila koristi svoju vlastitu inercijsku silu nastalu kočenjem. Sva motorna vozila od kategorije M na dalje moraju obavezno imati radnu, pomoćnu i parkirnu kočnicu. Vozila proizvedena nakon 1. siječnja 1988. moraju imati dvokružni kočni sustav. Vrste kočnih sustava

Kočni sustav čine:

jedinica za opskrbu energijom pokretački i prijenosni slog dodatni sklop za priključna vozila (automatska kočnica)

Page 220: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 209

209

parkirna kočnica radna kočnica sustav regulacije kočne sile (npr. ABS) kočnice kotača (bubanj i disk)

Ustroj kočnog sustava

S obzirom na konstruktivnu izvedbu, kočnice kotača mogu biti:

bubanj disk

Prijenos sile kočenja može biti: mehanički - sila od vozača do kočnica prenosi se sponama ili čeličnim užetom hidraulički - sila se na kočnice prenosi tlačenjem tekućine pneumatski - sila kočenja od papuče vozača do kočnica prenosi se stlačenim zrakom električki - sila kočenja prenosi se elektromagnetskim putem

S obzirom na prijenos sile kočenja, razlikujemo sljedeće vrste kočnih sustava: mehanički sustav kočenja hidraulički sustav kočenja pneumatski sustav kočenja električni sustav kočenja

Page 221: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

210 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

210

Kočnice u vozilu su od životne važnosti. Stoga ih treba redovito kontrolirati. Na cesti je nemoguće potpuno provjeriti ispravnost kočnica. Stoga se primjenjuju uređaji za ispitivanje kočnica pomoću kojih se mogu odrediti mjerne vrijednosti. Najčešće se koriste uređaji s kočničkim valjcima. Pitanja 1. Koja je uloga kočnice? 2. Navedite i objasnite vrste kočnica u vozilu? 3. Kakve kočnice mogu biti s obzirom na konstrukciju? 4. Navedite i objasnite vrste kočnih sustava?

Ključni pojmovi kočnica Omogućuje da se vozilo zaustavi u željenom trenutku. radna kočnica Usporava ili zaustavlja vozilo. pomoćna kočnica Usporava ili zaustavlja vozilo u slučaju otkaza radne kočnice. parkirna kočnica Osigurava vozilo u zakočenom položaju. hidraulička kočnica Sila se na kočnice prenosi tlačenjem tekućine.

pneumatska kočnica Sila kočenja od papuče vozača do kočnica prenosi se stlačenim zrakom.

električna kočnica Sila kočenja prenosi se elektromagnetskim putem.

L76: Osnovni dijelovi kočnih sustava i pomoćni uređaji pri kočenju

Nastavna cjelina: TVVS-4-6/A-3-3

Oznaka lekcije:ZNT-L76

Osnovni dijelovi kočnih sustava

Za razliku od nekadašnjeg mehaničkog prijenosa sile s papučice na kočne elemente, danas koristimo hidrauliku. Svi dijelovi jednog hidrauličkog kočnog sustava prikazani su na slici.

Dijelovi hidrauličkog kočnog sustava

Page 222: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 211

211

Osnovni dijelovi hidrauličkog kočnog sustava su: papučica kočnice glavni kočni cilindar bubanj ili disk kočnica radni (kočni) cilindar cijevi kočna tekućina (ulje)

Pritiskom na papučicu kočnice potiskuje se klip u glavnom kočnom cilindru napunjenim uljem. Klip tlači ulje i prenosi silu na radni cilindar na kotaču. Ulje pod tlakom istiskuje klip iz radnog cilindra, koji obavlja radnju širenja (bubanj kočnica) ili stiskanja (disk kočnica) kočnih elemenata. Zakonski propisi radi sigurnosti nalažu ugradnju dvokružnog kočnog sustava u svako vozilo. Naime, ukoliko bi došlo do kvara i ispadanja jednog kruga, vozilo može biti kočeno djelovanjem drugog kruga.

Dvokružni kočni sustav

Radi velike složenosti postavljanja dva kočna sustava (kruga), s dva glavna cilindra na vozilo, ugrađuje se tandem kočni cilindar. Tandem kočni cilindara je dvostruki tlačni cilindar koji ima dva klipa i dvije tlačne komore u zajedničkom kućištu.

Glavni kočioni cilindar – tandem tlačni cilindar

Bubanj kočnice primjenjuju se u osobnim vozilima na stražnjoj osovini. Osnovni dijelovi bubanj kočnice prikazani su na slici dolje.

Page 223: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

212 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

212

Osnovni dijelovi bubanj kočnice Prikaz bubanj kočnice

Bubanj je čvrsto spojen s glavčinom kotača te se okreće zajedno s njom i kotačem. Čeljusti s kočnim oblogama i uređaj za podešavanje čeljusti nalazi se na nosaču kočnice. Prilikom kočenja, čeljusti sa svojim oblogama potiskuju se na bubanj i razvijaju potrebnu silu trenja. Tarna površina kod bubnja je samo s unutrašnje strane. S gornje strane postavljen je hidraulički cilindar s dva klipa. Pod pritiskom ulja iz glavnog cilindra, klipovi izlaze iz cilindra i potiskuju obloge na unutarnju tarnu plohu bubnja. Obloge se osiguravaju u poziciji osiguračima. Osigurači su manjeg promjera nego provrti na oblogama, kako bi se omogućilo nesmetano gibanje obloga prema bubnju. Povratne opruge postavljene s gornje i donje strane povezuju obloge i osiguravaju povrat u odvojenu poziciju od bubanj, nakon prestanka kočenja. Uređaj za podešavanje služi za podešavanje razmaka između kočione površine obloga i tarne površine bubnja. Prednosti bubanj kočnica su te, što su one zaštićene od vanjskih nečistoća, manje se troše tarne obloge i jednostavna je izvedba parkirne kočnice u njih. Nedostaci ovakve kočnice su teže održavanje te lošije hlađenje jer su zatvorene i slabo se čiste pa im je kočni učinak promijenjiv. Na automobilima srednje klase, najučestalija kombinacija kočnica sastoji se od disk kočnica na prednjim kotačima i bubanj kočnica na stražnjim . Skuplji modeli automobila imaju disk kočnicu na sva četiri kotača . Rad disk kočnica može se usporediti s radom kočnica na biciklu. Gibljiva čeljust obuhvaća kotač, a pri kočenju gumenim oblogama tari o naplatak. Kod vozila kočnice ne djeluju izravno na kotač, već na metalnu ploču koja se okreće zajedno s kotačem. U čeljusti kočnice, koji obuhvaća samo dio diska, nalaze se radni klipovi. Osnovni dijelovi disk kočnice prikazani su na slici dolje.

Osnovni dijelovi diskkočnice Prikaz disk kočnice

Metalnim cijevima i gibljivom cijevi dovodi se ulje do prednjih diskova. Pritisak ulja iz glavnog cilindra potiskuje klip iz radnog cilindra koji potiskuje kočione pločice uz tarne površine diska. Na glavčinu kotača postavljen je disk s dvije tarne površine, unutarnjom i vanjskom. Na nosač glavčine vijcima je pričvršćena kočiona čeljust. Prednosti disk kočnica su jednostavno održavanje, dobro hlađenje jer su otvorenog tipa, a samim time i dobro samočišćenje centifugalnom silom. Nedostaci ovakve kočnice su veće trošenje obloga zbog većih sila kočenja i složena i skupa ugradnja parkirne kočnice.

Page 224: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 213

213

Pomoćni uređaji pri kočenju

Kočnice moraju biti učinkovite, ali ako prejako koče, kotači će se blokirati. Kočenje s blokiranim kotačima je:

opasno jer vozilo više nema upravljivost manje učinkovito jer s blokiranim kotačima je put kočenja puno duži

Zbog tih razloga, u vozila se ugrađuju pomoćni uređaji pri kočenju. Ti uređaji ne dopuštaju da dođe do blokiranja kotača, a samim tim i proklizavanja . Pomoćni uređaji koji u vozila su:

limitator kočenja zadnjih kotača ABS (Anti Blockier System) BAS (Brake Assist System) ESP (Electronic Stability Program) TCS (Traction Control System)

Pitanja 1. Navedite osnovne dijelove hidrauličnog kočnog sustava?. 2. Objasnite princip rada kočenja s bubanj kočnicama. 3. Objasnite princip rada kočenja s disk kočnicama.

Ključni pojmovi papučica kočnice Aktivira cijeli sustav kočenja. glavni kočni cilindar Tandem kočni cilindara koji potiskuje ulje u oba kočna kruga. bubanj kočnica Starija izvedba kočnice i kočnih elemenata. disk kočnica Novija izvedba kočnice i kočnih elemenata. klip Izvršni dio koji izvlačenjem iz cilindra obavlja rad. obloga Dio kočnica koji trenjem zaustavljaju vozilo. čeljust Dio kočnice u kojem se nalaze radni klipovi.

L77:Sustav održavanja vozila: koncepcija, organizacija i tehnologija

Nastavna cjelina:TVVS-4-7

Oznaka lekcije:L77

Sustav održavanja vozila Za pravilno funkcioniranje bilo kojeg tehničkog proizvoda u što dužem vremenskom periodu, potrebno je da se na odgovarajući način održava. Ovo je posebno značajno za one proizvode kod kojih se relativno često mogu pojaviti kvarovi, , ali koji se prikladnim postupcima održavanja mogu otkloniti. Tipične primjere ovakvih „popravljivih“ proizvoda predstavljaju motorna vozila, koja se puno koriste u transportu, poljoprivredi, graditeljstvu i u drugim granama gospodarstva i života. Kod motornih vozila i drugih tehničkih proizvoda u strojarstvu, održavanje predstavlja nužnu i veoma značajnu fazu. Održavanje motornih vozila definira se kao skup aktivnosti koje se poduzimaju kako bi se osigurala njihova ispravnost, odnosno odgovarajuće značajke raspoloživosti i pouzdanosti.Važno je napomenuti da se modernom i sustavnom pristupu održavanja vozila prilazi s aspekta koncepcije (metoda), tehnologije i organizacije održavanja.

Page 225: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

214 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

214

Sustavni pristup održavanju vozila

Koncepcije (metode) održavanja To je algoritam aktivnosti u cilju dovođenja motornog vozila u ispravno stanje ili sprječavanja pojava neispravnosti,tj. kvarova. Dvije su osnovne koncepcijske mogućnosti: preventivno i korektivno održavanje. U prvom slučaju, postupci održavanja provode se prije nego nastupi kvar, odnosno koncepcija ima zadatak sprječiti pojave kvara. Koncepcija korektivnog održavanja predviđa poduzimanje aktivnosti održavanja nakon pojave kvara na vozilu. Ove dvije koncepcije moguće je povezati u novu, preventivno-korektivnu ili kombiniranu.

Koncepcija održavanja motornih vozila

Organizacija održavanja Organizacija održavanja definira odnose i veze koji postoje između pojedinih elemenata održavanja kao što su radna mjesta u servisnoj radioni, struktura ovlaštenih servisa, opskrbljenost alatima i uređajima, dokumentacija informacijskih sustava održavanja, praćenje zaliha rezervnih dijelova, nabavka materijala i rezervnih dijelova, praćenje produktivnosti, ekonomičnosti i rentabilnosti u procesu rada servisne radionice, ljudski potencijali i dr. U velikim sustavima koji raspolažu s velikim brojem vozila, organizacija održavanja ustrojava se na više razina i na specifičan način.

SUSTAV ODRŽAVANJA VOZILA

Tehnologija Organizacija

Metode (koncepcija)

Page 226: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 215

215

Organizacija održavanja vozila

Tehnologija održavanja Tehnologija održavanja definira način provedbe aktivnosti održavanja. Ona određuje kako određene postupke treba obaviti, s kojim alatom i uređajem, kojim slijedom, u kojem vremenu te druge specifičnosti bitne za konkretnu aktivnosti i vozilo. Posebni značaj u okviru tehnologije održavanja zauzimaju postupci koji imaju za cilj utvrđivanje stanja motornog vozila. Riječ je o dijagnostici, zasebnoj grani iz područja tehnologije održavanja.

Osnovni elementi tehnologije održavanja vozila

Pitanja 1. Koji je osnovni značaj održavanja vozila? 2. Kako bi definirali sustav održavanja vozila? 3. Što je koncepcija održavanja vozila? 4. Što je organizacija održavanja vozila? 5. Što je tehnologija održavanja vozila?

ORGANIZACIJA ODRŽAVANJA

VOZILA

-ustroj radnih mjesta -informacijski sustav -odgovornosti i ovlasti -nabavka rezervnih dijelova -nabavaka alata i materijala -praćenje zaliha -praćenje efikasnosti -ljudski potencijali -komunikacija s vlasnicima

Page 227: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

216 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

216

Ključni pojmovi

održavanje vozila Skup aktivnosti koje se poduzimaju kako bi se osigurala njihova ispravnost, odnosno odgovarajuće značajke raspoloživosti i pouzdanosti.

koncepcija (metode) održavanja

Algoritam aktivnosti u cilju dovođenja motornog vozila u ispravno stanje ili sprječavanja pojava neispravnosti, odnosno kvarova. Dvije su osnovne koncepcijske mogućnosti: preventivno i korektivno održavanje.

organizacija održavanja

Definira odnose i veze koji postoje između pojedinih elemenata održavanja kao što su radna mjesta u servisnoj radioni, struktura ovlaštenih servisa, opskrbljenosti alatima i uređajima, dokumentacija i informacijski sustava održavanja, praćenje zaliha rezervnih dijelova, nabavka materijala i rezervnih dijelova, praćenje produktivnosti, ekonomičnosti i rentabilnosti u procesu rada servisne radione, ljudski potencijali i dr.

tehnologija održavanja Definira način provedbe aktivnosti održavanja.

L78: Osnovno održavanje vozila

Nastavna cjelina:TVVS-4-7 Oznaka lekcije:L78

Koncepcije održavanja vozila Sve aktivnosti održavanja vozila tijekom njegove eksploatacije moguće je svrstati u aktivnosti preventivnog i korektivnog karaktera. Aktivnosti preventivnog karaktera provode se prije pojave kvara na vozilu, u cilju njegovog sprječavanja. Nakon pojave kvara poduzimaju se aktivnosti korektivnog karaktera kako bi se vozilo vratilo u ispravno i funkcionalno stanje. Prema vrsti i karakteru postupaka, preventivno održavanje može biti:

1. Osnovno održavanje

čišćenje i pranje pregled prije upotrebe pregled tijekom upotrebe pregled poslije upotrebe

2. Periodični pregledi podmazivanje preventivni pregledi

3. Kontrolni pregledi 4. Održavanje po stanju

s kontrolom parametara s kontrolom pouzdanosti

Page 228: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 217

217

Mjesto osnovnog održavanja u koncepcijama održavanja

Osnovno održavanje vozila Osnovno održavanje obuhvaća sve postupke ( propisane od strane proizvođača) koje u pravilu obavlja korisnik vozila na licu mjesta i uz korištenje alata i pribora iz sastava kompleta vozila. Osnovnom održavanju se podvrgavaju sva vozila kako bi što dulje ispravno i sigurno funkcionirali. Da bi se to uspješno primijenilo u praksi, potrebno je da vlasnici dobro poznaju vozilo s kojim upravljaju i da imaju točno definiranu tehnologiju svih aktivnosti. a) Čišćenja i pranja vozila Čišćenje je aktivnost osnovnog i preventivnog održavanja vozila koje se periodično provodi na unutarnjim i vanjskim površina vozila jer su u procesu korištenja izložene zamašćivanju, zaprašivanju i drugim oblicima nakupljanja neželjenih tvari. Njegovu periodičnost teško je definirati obzirom da je povezana uz puno različitih čimbenika ( godišnje doba, mjesto korištenja, način korištenje i sl.). Čišćenje se izvodi točno propisanim sredstvima, tekućinama i napravama te prema propisanim tehnološkim uputama proizvođača vozila. Izvodi se ručno, kod vlasnika vozila, a moguće je sve aktivnosti čišćenja i pranja provesti u specijaliziranim auto praonicama.

Unutarnje i vanjsko čišćenje i pranje vozila b) Pregledi prije upotrebe vozila Aktivnosti pregleda vozila prije njegovog korištenja svode se na aktivnosti provjere, kontrole i manjih popravaka na vozilu kako bi vozač bio siguran u njegovu pouzdanost. To su provjere kompletnosti vozila, tj. provjere jesu li svi sklopovi/dijelovi montirani na vozilo (brisači stakla, rezervi kotač, zimske ili ljetne gume, pribor i alat, prva pomoć i sl.). Osim toga, pregled treba obuhvatiti i provjeru razina tekućina u vozilu (za pranje vjetrobranskog stakla, količina goriva u rezervoaru, količina tekućine u sustavu za kočenje, količina ulja u motoru i dr.). Startanje motora vozila i rad u praznom hodu te pregled svih kontrolnih uređaja (svjetlosnih, zvučnih, fizičkih), kao i kontrola guma , važne su aktivnosti ovoga pregleda.

Page 229: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

218 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

218

Kontrola guma i tekućina u vozilu je obvezna aktivnost pregleda prije upotrebe

c) Pregledi tijekom upotrebe vozila Svode se na aktivnosti tijekom upotrebe vozila ili kraćih stanki koje poduzima vozač s ciljem provjere ispravnosti vozila ili pojedinih sklopova. Pravovremenim registriranjem pokazivača na kontrolnim instrumentima moguće je uočiti promjene na vozilu (pokazivač količine goriva, pokazivač temperature motora, zvučni signal za pojas i sl.). d) Pregledi poslije upotrebe vozila Provode se nakon dužeg i neprekidnog korištenja vozila s ciljem brzog stjecanja uvida u opće stanje ispravnosti i kompletnosti kako bi se poduzele potrebne aktivnosti . Ako se tijekom korištenja primijete nepravilnosti u radu vozila, vozač bi trebao, nakon prestanka vožnje, na njih obratiti posebnu pozornost. Pitanja 1. Kakvo može biti preventivno održavanje? 2. Što obuhvaća osnovno održavanje vozila? 3. Opišite kako se izvodi čišćenje vozila? 4. Navedite aktivnosti pregleda vozila prije njegovog korištenja?

Ključni pojmovi

osnovno održavanje

Osnovno održavanje obuhvaća sve one postupke (često puta propisane od strane proizvođača) koje u pravilu obavlja korisnik vozila na licu mjesta i uz korištenje alata i pribora iz sastava kompleta vozila.

čišćenje i pranje

Čišćenje je aktivnost osnovnog i preventivna održavanja vozila koje se periodično provodi na unutarnjim i vanjskim površina vozila, koje su u procesu korištenja izložene zamašćivanju, zaprašivanju i drugim oblicima nakupljanja neželjenih tvari.

pregledi prije upotrebe Aktivnosti pregleda vozila prije njegovog korištenja svode se na aktivnosti provjere, kontrole i manjih popravaka na vozilu kako bi vozač bio siguran u njegovu pouzdanost tijekom upotrebe.

pregledi u toku upotrebe Svodi se na aktivnosti tijekom upotrebe vozila ili kraćih stanki koje poduzima vozač s ciljem provjere ispravnosti vozila ili pojedinih sklopova.

pregledi poslije upotrebe Provode se nakon dužeg i neprekidnog korištenja vozila s ciljem brzog stjecanja uvida u opće stanje ispravnosti i kompletnosti kako bi se poduzele potrebne aktivnosti popravka.

Page 230: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 219

219

Članak za vježbu: preuzeto 20.7.2015 | 15:46 (http://www.vecernji.hr)

Vozači rijetko provjeravaju gume, jedinu vezu između auta i ceste

Novi automobili od studenog 2014. moraju imati sustav nadzora tlaka u gumama, ali i dalje se traži aktivnost vozača. Od svih dijelova automobila koje ne bismo trebali zapostavljati, a ipak to činimo, na prvom su mjestu – gume. Umjesto da, primjerice, svako malo kontroliramo tlak zraka u gumama, većina nas to čini neredovito, a neki vozači tek kada je kasno. Pomalo ironično, s obzirom na to da su upravo gume jedina veza između automobila i ceste te da njihovo stanje znači razliku između sigurnog dolaska na odredište i, u blažem slučaju, izlijetanja s ceste. Istraživanje koje je tijekom 2012. Bridgestone proveo u Europi, primjerice, otkrilo je poražavajuće podatke – da sedam od deset vozača vozi s nedovoljno napumpanim gumama, odnosno da čak 26.980 od ukupno 38.000 pregledanih automobila nije sigurno koliko bi trebalo i moglo biti. Istraživači poznatog gumara zbrojili su i da se zbog nedovoljnog tlaka godišnje uništi 12,2 milijuna guma. Zaboravljaju značaj guma To je istraživanje tada otkrilo glavni problem – velik broj vozača ne zna ili, još češće, zaboravlja važnost uloge koje gume igraju u sigurnosti automobila. Kontaktna površina koju gume u svakom trenutku imaju s cestom iznosi samo četiri veličine dlana te nikad ne smijemo podcijeniti njihov doprinos vožnji. Međutim, ne radi se samo o sigurnosti već i vašem novčaniku – samo jedan bar manji pritisak od propisanog može povećati potrošnju goriva do jedne litre na 100 kilometara. Nadalje, nedovoljno napumpane gume pri višim se brzinama brže zagrijavaju, neravnomjerno troše i naposljetku trajno oštećuju, što znači da ćete za novi komplet, ovisno o dimenziji guma na vašem automobilu, i to daleko prije nego što biste trebali, izdvojiti između 2000 i 8000 kuna, a katkad i puno više. Dovoljno je pet minuta Svaki će vam vulkanizer reći da gume načelno gube 0,1 bara svakih mjesec dana, što znači da ćete nakon samo pola godine njihova zapostavljanja znatno ugroziti sigurnost vožnje. Većina njih savjetuje da tlak u gumama provjeravate, i po potrebi prilagođavate, barem jednom mjesečno ili prije odlaska na putovanje, a neki preporučuju i jednom svakih 15 dana – stoga redovno odvojite pet minuta, svratite na obližnju benzinsku crpku, provjerite gume dok su hladne i po potrebi ih napumpajte na pritisak koji je propisao isključivo proizvođač vozila (upute se nalaze na poklopcu spremnika goriva ili s unutarnje strane B nosača krova ili vrata na vozačevoj strani). Osim toga, redovno bacite pogled na općenito stanje guma – dubina gaznog sloja nikad ne bi smjela biti manja od četiri milimetra; u suprotnom vrijeme je za zamjenu, a i svaku gumu pojedinačno pregledajte za znakove nepravilnog trošenja, ispucanih površina, izbočenja ili bilo kakvih drugih neuobičajenih oštećenja. Obvezan nadzor tlaka u gumama od studenog 2014. Vozite li noviji automobil, vrlo je vjerojatno opremljen sustavom nadzora tlaka u gumama koji, među ostalim, čini poseban senzor u svakom od kotača. Nakon provjere i napumpavanja guma na propisani tlak zraka, pritiskom na gumb sustava TMPS (Tire Pressure Monitoring System) pamte se trenutne vrijednosti, a u slučaju bušenja bilo koje od guma ili pada pritiska, zvučni i vizualni signali vozača upozoravaju na opasnost. TPMS sustav je od studenog 2014. postao obveznim dijelom serijske opreme svakog novog automobila registriranog u Europskoj uniji. Pametne gume vožnju će učiniti još sigurnijom od 2017. Godine Od 2017. godine, očekuje se, novi će automobili biti dostupni s inteligentnim gumama mnogih proizvođača, poput Continentala. Te će inteligentne gume sadržavati sofisticirane senzore koji će, osim tlaka, mjeriti temperaturu i dubinu gaznog sloja guma te vozače upozoravati na bilo kakve nepravilnosti. Time bi se trebala značajno povećati sigurnost vožnje na cestama diljem Europe.

Page 231: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

220 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

220

L79: Alati i oprema za održavanje vozila

Nastavna cjelina:TVVS-4-7 Oznaka lekcije:L79

Alat i oprema za održavanje vozila Servisiranje i popravak motornih vozila zahtijevaju niz specifičnih radnih operacija koje se ne mogu kvalitetno obaviti bez odgovarajućeg alata i opreme. Razlikuju se:

a) Ručni alati, b) Univerzalni alati, c) Specijalni alati, d) Mjerni alati, e) Dijagnostička oprema, f) Univerzalna oprema servisnih radionica.

a) Ručni alat U osnovni alat svake servisne radionice ubrajaju se razne vrste:

ključeva, kliješta, izvijača, čekića, noževa specijalnog oblika, te ostalog ručnog alata.

b) Univerzalni alat Za obavljanje specifičnih operacija postoje različiti univerzalni alati koji se mogu koristiti na većem broju ili na svim tipovima motornih vozila. To su razne vrste:

izvlakača za ležajeve, izvlakača za košuljice cilindara jednostavnih alata za opruge, pneumatskih alata za opruge, i dr.

c) Specijalni alat Za izvođenje pojedinih specifičnih operacija demontaže, montaže i podešavanja, mnogi proizvođači motornih vozila predviđaju primjenu specijalnog alata, koji se koristi samo za jednu radnu operaciju na jednom ili nekoliko tipova vozila konkretnog proizvođača. Te alate oblikuju i proizvode proizvođači vozila. Servisne radionice koje se specijaliziraju za održavanje i popravak vozila ili sklopova određenog proizvođača, trebaju posjedovati i ovu vrstu alata.

Page 232: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 221

221

d) Mjerni alati Mjerni alati u automehatroničkim radionicama koristi se kod izvođenja operacija dijagnosticiranja, kontrole ili podešavanja gdje se mjeri neka od značajki, a na osnovu izmjerenih vrijednosti, pokreće se neka operacija ili se donose zaključci o funkcionalnom stanju vozila. Postoje razne vrste:

pomičnih mjerila, mikrometara, uređaja za mjerenje tlaka ubrizgavanja goriva osciloskopi, multimetri, testeri za akumulatore,

e) Dijagnostička oprema Danas su vozila opremljena sofisticiranim elektronskim sustavima koji zahtijevaju od servisera uporabu raznovrsnih mjernih i dijagnostičkih uređaja. Jednostavna uporaba dijagnostičkih solucija omogućuje automehatroničaru da u što kraćem roku utvrdi neispravnost vozila i ukloni kvar. Zbog toga specifični proizvođači nude široki asortiman univerzalnih dijagnostičkih uređaja za osobna vozila, kombije, motocikle, kamione, prikolice i autobuse te program poljoprivrednih vozila i plovila. Primjerice, novi software IDC3 program je na hrvatskom jeziku te omogućuje dijagnostiku raznovrsnih elektronskih sustava; Motor management, AirBag, ABS, Body Computer, Ovjes, Klima sistem, Konfort sustav… Osim softwera, za dijagnostiku je važan i hardver, kao na primjer:

analizatori ispušnih plinova, uređaji za dijagnostiku klima uređaja na vozilima, uređaji za provjeru tlaka goriva i tlaka turbokompresora, uređaji za električno testiranje i analizu komunikacijske mreže vozila,

f) Oprema radionice Za kvalitetno, brzo i efikasno održavanje i popravak vozila automehatroničke radionice, pored navedenih alata, trebaju raspolagati i odgovarajućom opremom. Primjerice:

kanalske dizalice, ručne hidrauličke dizalice, podmetači, specifične dizalice za motore, mjenjače, opruge i sl. preša, ručni i specijalni strojevi, uređaj za kontrolu kočnica, različite posude za prikupljanje rabljenog ulja, mazalice, pumpa za nalijevanje ulja, uređaj za pranje dijelova vozila, uređaj za odvođenje ispušnih plinova iz radionice, uređaj za neutralizaciju otrovnih komponenata ispušnih plinova i dr.

Page 233: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

222 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

222

Prikaz nekih ručnih alata u servisnoj radionici Ključevi Kliješta Izvijači i čekići

Komplet viljuškastih

ključeva

Kliješta za demontažu

brtvi

Plosnati izvijač

Komplet okastih ključeva

Kliješta GRIP

Izvijač križni

Komplet viljuškasto-

okastih ključeva

Kliješta za stiskanje obujmica

Izvijač sa kvadratnim

vrhom

Komplet cjevastih ključeva

Kliješta za balansne

utege

Izvijač – ispitivač napona

Komplet okasnit

zakrivljenih ključeva

Specijalna GRIP

kliješta

Bravarski čekić

Komplet usadnih

ključeva i odvrtki

Kliješta za kabelske spojnice

Stolarski čekić

Komplet usadnih ključeva

Kliješta za stopice

Čekić s rascjepom

Komplet nasadnih ključeva

Kliješta za rezanje žice

Čekić zaobljeni

Komplet moment ključeva

Kliješta za skidanje izolacije

Plastični čekić

Pitanja 1. Pokušajte definirat alata na slici dolje? 2. Što se ubraja u opremu servisne radionice? 3. Zašto služi mjerni alat u radionici? 4. Što su to specijalni alati? 5. Što su to standardni alati?

Page 234: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 223

223

Komplet alata za servisnu radionicu

Ključni pojmovi

alati i oprema za održavanje motornih vozila

Svi alati i oprema koji se koriste prilikom pregleda i popravaka motornih vozilu s ciljem provjere stanja ili vraćanja u funkcionalno i ispravno stanje.

?

?

?

?

?

?

?

?

?

Page 235: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

224 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

224

L80: Opis, funkcioniranje i održavanje akumulatora

Nastavna cjelina:A-3-1 Oznaka lekcije:L80

Opis i funkcioniranje akumulatora

Akumulator je spremnik energije u kojem se električna energija pretvara u kemijsku (proces punjenja). Ta energija ostaje pohranjena u akumulatoru. Prema potrebi, kemijska energija pretvara se u električnu priključkom potrošača na akumulator. Taj reverzibilan proces se naziva pražnjenje akumulatora. Akumulator se sastoji od članaka, elektrolita, pregrade i spojnice, nosećih dijelova i dijelova za priključivanje. Svaki članak sadrži dvije vrste elektroda (katodu i anodu). Pomoću spojnica, članci se spajaju u seriju: 6 V-akumulatori imaju tri članka, a 12 V-akumulatori šest spojenih u jednom kućištu.

Sastavni dijelovi akumulatora

Dok se puni, akumulator je priključen na izvor istosmjernog napona. Nabijen akumulator izvor je električne energije. Najvažniji su alkalijski i olovni akumulatori. Olovni akumulator sastoji se od dvije olovne ploče (elektrode), uronjene u razrijeđenu sulfatnu kiselinu (elektrolit). Alkalijski (čelični) akumulatori sadrže katodu od kadmija (Jungerov akumulator) ili željeza i čelika (Edisonov akumulator) i anodu od niklena hidroksida uronjene u vodenu otopinu kalijeva hidroksida. Upotrebljavaju se za pokretanje motora s unutarnjim izgaranjem, za napajanje električnih uređaja i dr. Karakteristične veličine akumulatora su:

nazivni napon nazivni kapacitet struja hladnog ispitivanja

Nazivni napon određen je naponom od 2 V po članku. Nazivni napon akumulatora dobije se umnoškom napona po članku i broja u seriju spojenih članaka. Nazivni kapacitet je količina elektriciteta (struje) koju napunjen akumulator može dati, a mjeri se u ampersatima (Ah). Kapacitet olovnih akumulatora za automobile je od 10 do 100 Ah. Struja hladnog ispitivanja je jakost struje pražnjenja koju se može dobiti iz punog akumulatora na niskim temperaturama.

Page 236: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 225

225

Održavanje akumulatora

Razlikujemo akumulatore s čepovima i bez njih. Prema tome, njihovo održavanje je različito. Kod akumulatora s čepovima stanje napunjenosti može se provjeriti mjerenjem gustoće elektrolita pomoću areometra. Gustoća elektrolita punog akumulatora s temperaturom elektrolita 20 °C do 27 °C iznosi oko 1,28 g/cm3, dok je kod praznog 1,12 g/cm3. Razina elektrolita mora biti 10 do 15 mm iznad ploča. Dolijevati samo destiliranu ili demineraliziranu vodu.

Aerometar

Akumulatore bez održavanja (nemaju vidljivih čepova) moguće je podvrći samo provjeri snage tijekom 5 s, sa strujom pražnjenja gotovo jednakoj struji kratkog spoja. Prosječni napon članaka pritom ne smije pasti ispod 1,1 V (12 V-akumulator 6,6 V). Pitanja 1. Što je akumulator? 2. Navedite karakteristične veličine akumulatora. 3. Kako se održava akumulator?

Ključni pojmovi akumulator Omogućuje da se vozilo zaustavi u željenom trenutku. aerometar Uređaj kojim se ispituje razina napunjenosti akumulatora.

L81: Opis generatora i startera i njihovo održavanje

Nastavna cjelina:A-3-1 Oznaka lekcije:L81

Opis i održavanje generatora (alternatora)

Potreba za električnom energijom značajno je povećana u modernim motornim vozilima. Pedesetih godina 20. stoljeća snaga istosmjernih generatora iznosila je u prosjeku 150 – 180 W. Pojavom elektronike u motornim se vozilima mnoge upravljačke i regulacije funkcije, koje je dosad obavljala mehanika, sada izvode električnim uređajima. Još se veća potreba ukazala za električnom energijom ugradnjom elektronike u službi udobnosti. Tim zahtjevima, proizvođači automobila odgovorili su ugradnjom trofaznih generatora. Stoga su trofazni generatori, poznati kao alternatori, zamijenili istosmjerne generatore. Oni mogu dati snagu između 400 i 1600 W.

Page 237: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

226 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

226

Alternator je električni uređaj koji proizvodi električnu energiju u automobilu. On predstavlja generator izmjenične struje koji ima ugrađen ispravljački sklop, čija je funkcija da izmjeničnu struju pretvori u istosmjernu. Motor automobila pokreće alternator preko remenskog prenosa. Uslijed različitog režima rada motora i induktivni napon je promjenljiv. Za stabilizaciju tog napona koristi se regulator napona (regler). Kad motor ne radi, električnu energiju daje akumulator.

Osnovni dijelovi trofaznog generatora (alternatora) Alternator

Zadaci alternatora su:

opskrbiti električna trošila električnom energijom puniti akumulator

Ispravan rad alternatora može se pratiti na instrumentnoj ploči gdje se nalazi kontrolna lampica. Ona je crvene boje i njezino paljenje tijekom rada motora donosi opasnost. Paljenje kontrolne lampice je znak da hitno treba nešto poduzeti u suprotnom će auto stati, a na motoru se pojaviti šteta. To može biti bezazleni kvar, zbog lošeg kontakta, ali i potpuni prestanak rada alternatora, kad akumulator samostalno može isporučivati struju samo neko kraće vrijeme ovisno o njegovom kapacitetu. Paljenje lampice može prouzročiti pucanje remena koji pokreće alternator. Osim pucanja remena, najčešći uzročnik paljenja signalne lampice je neispravan regler. To može značiti istrošenost četkica, ali i kvar elektronskog dijela reglera. Iako se četkice na nekima mogu mijenjati da se uštedi na popravku, najčešće se i u jednom i u drugom slučaju - zamjenjuje regler. Kod takvog kvara, intenzitet lampice u radu motora je izražene crvene boje, no, ako ona gori “na pola snage”, prije će biti da je greška u diodama.

Kvar se pokazuje i nepojavljivanjem iste crvene lampice na kojoj je simbol akumulatora, već prilikom ukopčavanja kontakta. Može biti da je greška banalna i da je uzrok samo pregorjela kontrolna lampica, ali ponovimo, moguć je i kvar u alternatoru. I u jednom i u drugom slučaju treba brzo reagirati, jer pregorjela lampica neće moći signalizirati budući kvar, a u drugom slučaju, kvar samo što se nije pojavio. Opis i održavanje elektropokretača (anlasera, startera)

Elektropokretač je elektromotor pokretan strujom akumulatora. Služi za početno pokretanje motora u automobilu. Na donjoj slici prikazan je tipičan elektromotor koji se ugrađuje u današnja vozila sa svojim dijelovima.

Page 238: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 227

227

Elektropokretač

Osnovni dijelovi elektropokretača (anlasera, startera) Sklopovi elektropokretača Da bi se pokrenuo elektromotor, potrebno je na njega dovesti struju i zatvoriti strujni krug. Okretanjem kontaktnog ključa u bravi zatvara se strujni krug između akumulatora i elektropokretača i motor se pokrene. Međutim, struja s akumulatora prvo dođe na selenid. Selenid je elektromagnet koji povlači kotvu. Kotva s donjim krajem povlači polugu koja uzubi bendix zupčanik sa zamašnjakom motora, a s gornjim krajem uspostavi strujni krug s elektromotorom. Nije moguće uključiti elektromotor prije nego su uzupčeni bendix zupčanik i zupčanik zamašnjaka motora. Ovako uključen elektromotor okretati će se sve do trenutka dok ga ne isključimo otpuštanjem kontakta ključa iz pozicije za pokretanje motora vozila. Otpuštanjem ključa iz te pozicije prekinut će se strujni krug i deaktivirati elektromagnet. Deaktiviranjem elektromagneta, kotva se uz pomoć opruge vraća u svoj prvobitni položaj. Kada se motor upali, broj okretaj motora se naglo poveća na 1500 i više okretaja u minuti. Kada bi se s motorom okrenuo i uzupčeni elektropokretač, došlo bi do njegovog potpunog uništenja. S obzirom na omjer zupčanika, elektropokretač bi se tada okretao brzinom od oko 15 000 okretaja u minuti. Zbog toga, elektropokretač ima kvačilo s kuglicama. Onog trenutka kada motor upali i postigne veću brzinu od elektropokretača, kvačilo prekida vezu bendix zupčanika sa zamašnjakom motora. Bendix zupčanik pomoću opruge i navoja se vraća u svoj početni položaj. Elektropokretač ne zahtijeva puno brige oko održavanja. Iako se rijetko kvari, ne škodi ako ga se prekontrolira s vremena na vrijeme. S vremenom treba provjeriti je li je pričvršćenje elektropokretača dobro osigurano, te provjeriti sve spojeve i priključke s akumulatorom. Elektropokretač je dosta dobro zaštićen pa u njega teško može prodrijeti vlaga, ali priključci mogu korodirati pa stvaraju veliki otpor struji. Kad god se nešto radi na instalaciji elektropokretača ili na zamašnjaku, treba isključiti akumulator skidanjem s njega jednog priključka. Treba paziti da se vrhovi zubaca bendix zupčanika elektropokretača ne nabijaju do dna među zupce zamašnjaka, već da imaju prostora do 2 mm. Svakih dvije godina je potrebno podmazati ležajeve, ako nisu ugrađeni ležajevi s trajnim podmazivanjem, i provjeriti četkice. Pitanja 1.Koja je uloga alternatora u vozilu? 2. Koja je uloga elektropokretača u vozilu?

Ključni pojmovi

alternator Alternator je električni uređaj koji proizvodi električnu energiju u automobilu.

elektropokretač Elektropokretač je elektromotor pokretan strujom akumulatora, a služi za početno pokretanje motora u automobilu.

Page 239: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

228 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

228

L82: Elektronički regulacijski sustav

Nastavna cjelina:A-3-3 Oznaka lekcije:L82

Elektronički regulacijski sustav

Elektronički regulacijski sustavi vozila moraju stabilizirati vozilo pri ubrzavanju, upravljanju i kočenju. Razlikujemo ove sustave:

ABS (Anti Blockier System) – sprječava blokiranje kotača pri kočenju BAS (Brake Assist System) – sustav za brzo pojačanje sile pri kočenju TCS (Traction Control System) – kontrola proklizavanja kotača pri kretanju EMS (Elektronische Motorleistung Steuerung) – smanjuje okretni moment motora u slučaju

klizanja kotača MSR (Motor Schleppmoment Regelung) – smanjuje klizanje pogonskih kotača pri kočenju

motorom povećanjem okretnog momenta motora ESP (Electronic Stability Program) – sprječava zanošenje vozila s putanje kretanja

ABS sustav je sustav protiv blokiranja kočenih kotača. Primjenjuje se u hidrauličkim i pneumatskim kočnim sustavima. Blokiranjem kotača pri kočenju, tj. njihovim klizanjem znatno se smanjuje koeficijent trenja. Zbog toga se produžava zaustavni put, a automobil postaje potpuno neupravljiv. Kako bi se navedeno izbjeglo, ugrađuje se ABS koji ima zadatak da:

smanji silu kočenja sve dok se kotači ponovno ne počnu okretati spriječi blokiranje kotača pri kočenju punom snagom i održava mogućnost upravljanja vozilom

Osnovni elementi ABS-a su:

senzori brzine (broja okretaja) kotača pumpa ventili kontroler

Senzor brzine Pumpa Ventili kontroler

BAS sustav je sustav koji prepoznaje kritične situacije i preuzima kontrolu nad kočnim sustavom. U kritičnim situacijama, kad vozač oklijeva, BAS koči maksimalnom silom. Ispitivanjima je utvrđeno da mnogi vozači u kritičnim situacijama pritisnu papučicu kočnice brzo, ali nedovoljno jako. Kočni put (a time i zaustavni put vozila) zbog toga je duži, a broj nesreća veći. U tom slučaju, BAS proizvodi maksimalnu silu kočenja, čime u znatnoj mjeri skraćuje put kočenja.

Page 240: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 229

229

Osnovni elementi BAS-a su: BAS elektronika (nadzorna jedinica) magnetni ventil senzor pomaka pedale prekidač nultog položaja

BAS

TCS sustav, poznat i kao ASR,je sustav koji sprječava proklizavanje kotača pri kretanju. Ugrađuje se u osobna ili privredna vozila sa zadatkom da ograniči okretni moment motora na vrijednost koju je moguće prenijeti na podlogu bez klizanja kotača (EMS i/ili MSR sustavi). Prednosti TCS-a su:

povećanje vuče pri pokretanju i ubrzanju vozila

povećanje sigurnosti pri velikim vučnim silama

automatska prilagodba okretnog momenta motora stanju podloge i kotača (držanje)

Sustavi TCS djeluju na rad motora i kočnica, izmjena podataka obično je putem CAN sabirnice. Blok shema djelovanja TCS sustava prikazana je na slici desno.

Blok shema TCS (ASR) sustava ESP sustav je sustav elektroničke stabilnosti vozila. Pomaže vozaču u gotovo svim kritičnim situacijama. Ujedinjuje funkcije sustava protiv blokiranja kotača (ABS) i sustava protiv proklizavanja kotača prilikom naglog kretanja (TCS), ali može i znatno više. Prepoznaje proklizavanje vozila te ga aktivno nastoji spriječiti, čime se značajno poboljšava sigurnost u vožnji. ABS i TCS učinkovito pomažu kod promjene brzina uzdužno na kretnje vozila. ABS pomaže pri kočenju, a TCS pri ubrzanju vozila. Program elektronske stabilnosti također pomaže vozaču pri kretnjama koje su dijagonalne na smjer vožnje. Sustav, na osnovi kuta upravljanja, prepoznaje željeni smjer vožnje. Senzori brzine na svakom kotaču mjere brzinu. Istovremeno, senzori zakretanja mjere okretanje vozila oko njegove okomite osi, kao i bočno ubrzanje. Iz tih podataka upravljačka jedinica izračunava stvarno kretanje vozila, uspoređujući ga 25 puta u sekundi sa željenim smjerom. Ako se vrijednosti ne podudaraju, sustav reagira u sekundi, bez sudjelovanja vozača. Sustav smanjuje snagu motora kako bi povratio stabilnost vozila. U slučaju da to nije dovoljno, zaustavlja svaki kotač pojedinačno. Iz toga proizlazi rotacijsko kretanje vozila koje sprečava proklizavanje – u granicama zakona fizike te automobil ostaje sigurno na svom željenom pravcu.

Zanošenje vozila u zavoju

Page 241: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

230 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

230

Pitanja 1. Koji je zadatak elektroničkih regulacijskih sustava? 2. Navedite osnovne elektroničke regulacijske sustave? 3. Što je ABS, BAS, TCS i ESP?

Ključni pojmovi ABS Sprječava blokiranje kotača pri kočenju. BAS Sustav za brzo pojačanje sile pri kočenju. TCS Sustav koji sprječava proklizavanje kotača pri kretanju. ESP Sustav elektroničke stabilnosti vozila.

L83: Geometrija voznog mehanizma

Nastavna cjelina:A-3-3 Oznaka lekcije:L83

Geometrija voznog mehanizma

Geometrija vozila vrlo je složena i vezna uz režim vožnje i kolnik. Da bi se vozne značajke vozila (ponašanje vozila u zavoju, pravocrtno gibanje, samousmjeravanje i lepršanje upravljačkih kotača) mogle optimizirati, mora se uskladiti geometrija kotača. Geometrija kotača mjeri se i izražava u stupnjevima i minutama. Osnovnu geometriju kotača čine:

nagib kotača nagib rukavca kotača polumjer zakreta kotača zatur kotača trag kotača

Nagib kotača (camber) je kut između ravnine kotača i okomice. Taj kut se označava s γ, a može biti pozitivan i negativan.

Pozitivni nagib kotača (camber) Negativni nagib kotača (camber)

Page 242: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 231

231

Kod pozitivnog nagiba gornji dio kotača je nagnut prema van (od središta vozila), a kod negativnog nagiba gornji dio kotača je nagnut prema unutra (središtu vozila). Ako se kotač nalazi točno u okomici, nagib kotača je nula. Kada je nagib kotača nula, guma prianja punom gaznom površinom na kolnik. Nagib je potreban zato jer se osi oko kojih se okreću kotači kod automobila ne mogu postaviti u okomitu ravninu kotača kao kod bicikla ili zrakoplova. Najveći broj motornih vozila ima na upravljanim prednjim kotačima u neutralnom položaju pozitivan nagib od +0 20’ do 1 30’, a na stražnjim kotačima ima negativni nagib od -0 30’ do -2 . Ako je nagib kotača pogrešno podešen, vozilom se teže upravlja i gume se brže troše. Ako je nagib kotača prevelik, gume se na rubovima više izližu. Negativan nagib kotača, pogotovo na stražnjoj osovini, poboljšava položaj vozila pri brzoj vožnji kroz zavoje. Zato se takav nagib često vidi kod sportskih i trkaćih automobila.

Nagib rukavca kotača je kut između osi vođenja kotača (os od vrha amortizera do donje kugle) i okomice. Taj kut se označava s δ. Nagib rukavca kotača omogućuje usmjeravanje kotača tako da se kod zakretanja kotača odiže vozilo. Težina vozila potom vraća kotače u neutralni položaj. Uobičajene vrijednosti nagiba rukavca su 5 - 10 . Polumjer zakreta (inklinacija) je polumjer ro kojeg tvore kutovi nagiba kotača γ i nagib rukavca kotača δ. Veličina polumjera određena je razmakom središta gazne površine kotača i presjecišta osi vođenja kotača s podlogom.

Nagib rukavca kotača Pozitivni polumjer zakreta Negativni polumjer zakreta Polumjer zakreta nula Pri okretanju upravljača prednji se kotač okreće oko točke na kolniku, koja leži tamo gdje se zamišljeno

produženje osi kotača dodiruje s kolnikom. To znači da kotač, pri okretanju oko te točke, opisuje mali kružni luk. Polumjer luka je polumjer zaokretanja. Kada je središte luka na unutrašnjoj strani srednje ravnine kotača, to je pozitivni polumjer zaokretanja, a ako je os kotača tako nagnuta da njezino zamišljeno produženje dodiruje cestu na vanjskoj strani srednje ravnine kotača, polumjer zaokretanja je negativan. Svrha inklinacije je približiti donju kuglu što više kotaču, kako bi opterećenje došlo neposredno na površinu gume i smanjilo proklizavanje gume. Ovako pravilno usmjerenje opterećenja naročito je važno prilikom kočenja jer najveći dio sile pada na tu

točku. Zatur kotača(castor) je kut predviđen za samousmjeravanje kotača pri vožnji ravno. Zatur nastaje nagibanjem osi vođenja kotača, odnosno rukavca kotača, u smjeru uzdužne osi vozila prema naprijed ili nazad. Kotači koji bi bili okomito u odnosu na kolnik i os vođenja kotača, imali bi tendenciju samoskretanja.

Page 243: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

232 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

232

Zatur kotača Pozitivni zatur Negativni zatur

Najbolji primjer zatura kotača možemo vidjeti na biciklu. Ako vozimo bicikl bez ruku na upravljaču, bicikli drži pravac. Kada bi vilica bicikla bila okomita, takva vožnja ne bi bila moguća.

Tendencija za izravnavanjem kotača zbog zatura rezultira vraćanjem kotača u početni položaj za ravno, nakon skretanja i to bez intervencije vozača. Odnosno, nakon skretanja dovoljno je samo otpustiti upravljač i kotači će se sami izravnati. Zatur ε je kut kojeg čini os vođenja kotača i okomica. Kod pozitivnog zatura kotač kasni, zaostaje, a kod negativnog kotač prethodi. Preveliki pozitivni zatur otežat će upravljanje vozila. Zato se traži rješenje kod kojeg se neće otežati upravljanje, a istovremeno da obavlja funkciju držanja kotača u pravcu.

Trag kotača (tou in – tou out), poznat kao špur, osigurava stabilnost vozila pri većoj brzini , u smislu zadržavanja pravca vozila, kao i izravnavanje kotača nakon skretanja. Ne dopušta, tzv. lepršanje upravljačkih kotača. Trag je razlika između duljine l2 i l1 razmaka kotača, mjerenog u visini središta u neutralnom položaju upravljačkih kotača.

Pozitivni trag (Toe In) Negativni trag (Toe Out)

Pitanja 1. Što je geometrija kotača? 2. Što obuhvaća geometriju kotača?

Ključni pojmovi geometrija kotača Parametri kotača koji omogućuju dobre vozne značajke vozila. nagib kotača Nagnutost gornjeg dijela kotača prema van ili prema unutra. zatur kotača Kut za samousmjeravanje kotača pri vožnji ravno. trag kotača Ne dopušta, tzv. lepršanje upravljačkih kotača.

Page 244: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 233

233

POPIS POJMOVA

ABS ........................................................................................................................................................................ 230

aerometar ................................................................................................................................................................ 225

aktivna sigurnost .................................................................................................................................................... 207

aktuatori .................................................................................................................................................................. 112

akumulator .............................................................................................................................................................. 225

alat .......................................................................................................................................................................... 137

alati i oprema za održavanje motornih vozila ........................................................................................................ 223

alternator ................................................................................................................................................................ 227

amortizeri ............................................................................................................................................................... 198

BAS ........................................................................................................................................................................ 230

blanjanje ................................................................................................................................................................... 40

blok motora ............................................................................................................................................................ 166

brušenje .................................................................................................................................................................... 40

brušenje .................................................................................................................................................................... 44

brzinomjer .............................................................................................................................................................. 207

bubanj kočnica ....................................................................................................................................................... 213

bušenje ...................................................................................................................................................................... 37

bušenje ...................................................................................................................................................................... 40

centralno grijanje .................................................................................................................................................... 185

centralno zaključavanje .......................................................................................................................................... 207

cetanski broj ........................................................................................................................................................... 123

cilindar .................................................................................................................................................................... 166

cilindarska košuljica ............................................................................................................................................... 166

čelik .......................................................................................................................................................................... 22

čelik .......................................................................................................................................................................... 29

čeljust ..................................................................................................................................................................... 213

četverotaktni motor ................................................................................................................................................ 160

čišćenje i pranje ...................................................................................................................................................... 218

čvrstoća .................................................................................................................................................................. 128

daljinsko grijanje .................................................................................................................................................... 185

decimalne mjerne jedinice ........................................................................................................................................ 12

detalj ......................................................................................................................................................................... 65

detonacija u motoru ................................................................................................................................................ 123

Diesel motor ........................................................................................................................................................... 164

Diesel motor ........................................................................................................................................................... 173

diferencijal .............................................................................................................................................................. 155

Page 245: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

234 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

234

dijagnostika ............................................................................................................................................................ 112

dijelovi ...................................................................................................................................................................... 94

disk kočnica ............................................................................................................................................................ 213

dodatno vrijeme, td ................................................................................................................................................. 135

dokument .................................................................................................................................................................... 6

dokumentacija vozila ............................................................................................................................................. 100

dokumentiranje ........................................................................................................................................................... 6

DRY machining ....................................................................................................................................................... 42

duboko vučenje ........................................................................................................................................................ 92

dvotaktni motor ...................................................................................................................................................... 160

električna kočnica ................................................................................................................................................... 210

električni prijenosnik snage .................................................................................................................................... 157

elektrokemijska korozija .......................................................................................................................................... 88

elektrootporno zavarivanje ....................................................................................................................................... 56

elektropokretač ....................................................................................................................................................... 227

element stroja ........................................................................................................................................................... 72

elementi hidrauličkog sustava ................................................................................................................................ 176

elementi kote .............................................................................................................................................................. 5

elementi kote .............................................................................................................................................................. 9

ESP ......................................................................................................................................................................... 230

etalon ........................................................................................................................................................................ 12

financijski dokumenti ............................................................................................................................................. 193

fine obrade metala .................................................................................................................................................... 44

geometrija kotača ................................................................................................................................................... 232

glavni kočni cilindar ............................................................................................................................................... 213

glodalo .................................................................................................................................................................... 140

glodanje .................................................................................................................................................................... 40

grecanje .................................................................................................................................................................... 37

grupa stroja ............................................................................................................................................................... 72

hidraulička kočnica ................................................................................................................................................ 210

hidraulički motor .................................................................................................................................................... 180

hidraulični prijenosnik snage ................................................................................................................................. 157

hidraulika ................................................................................................................................................................ 176

hlađenje motora ...................................................................................................................................................... 170

honanje ..................................................................................................................................................................... 44

hrapavost površine ................................................................................................................................................... 67

hrapavost .................................................................................................................................................................. 15

ispitivanje kočnih svojstava vozila ......................................................................................................................... 104

234

Page 246: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 235

235

ispitivanje onečišćenja okoliša ............................................................................................................................... 104

ispušni sustav ......................................................................................................................................................... 121

ispušni sustav ......................................................................................................................................................... 170

istiskivanje ................................................................................................................................................................ 92

izvedena jedinica ...................................................................................................................................................... 12

izvršni elementi pneumatskih sustava .................................................................................................................... 152

kalup ......................................................................................................................................................................... 31

kaljenje ..................................................................................................................................................................... 86

karoserija ................................................................................................................................................................ 196

kemijska korozija ..................................................................................................................................................... 88

klima uređaj ............................................................................................................................................................ 207

klimatizacija ........................................................................................................................................................... 187

klin ............................................................................................................................................................................ 50

klin ............................................................................................................................................................................ 78

klip .......................................................................................................................................................................... 166

klip .......................................................................................................................................................................... 213

klipna pumpa .......................................................................................................................................................... 164

klipni mehanizam ................................................................................................................................................... 166

klipni mehanizam ................................................................................................................................................... 170

klipnjača ................................................................................................................................................................. 166

kočnica ................................................................................................................................................................... 210

kokila ...................................................................................................................................................................... 140

koljenasto vratilo .................................................................................................................................................... 166

komadno vrijeme, tk ............................................................................................................................................... 135

koncepcija (metode) održavanja ............................................................................................................................ 216

konstruiranje ........................................................................................................................................................... 124

korozija ..................................................................................................................................................................... 88

kotao ....................................................................................................................................................................... 182

kotiranje ...................................................................................................................................................................... 5

kotiranje ...................................................................................................................................................................... 9

kovanje ..................................................................................................................................................................... 92

krajnik .................................................................................................................................................................... 201

krivuljni mehanizam ................................................................................................................................................. 83

kućište motora ........................................................................................................................................................ 170

laki obojeni metali .................................................................................................................................................... 24

laki obojeni metali .................................................................................................................................................... 29

lančani prijenos ........................................................................................................................................................ 81

lemljenje ................................................................................................................................................................... 52

Page 247: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

236 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

236

lemljenje ................................................................................................................................................................... 75

lepanje ...................................................................................................................................................................... 44

ležaj .......................................................................................................................................................................... 81

ležajevi na kotačima ............................................................................................................................................... 203

lijepljenje .................................................................................................................................................................. 60

lijepljenje .................................................................................................................................................................. 75

lijev ........................................................................................................................................................................... 31

lijevanje .................................................................................................................................................................... 31

lista operacije ......................................................................................................................................................... 133

ljepilo ........................................................................................................................................................................ 60

materijal .................................................................................................................................................................... 16

materijalni dokumenti ............................................................................................................................................ 193

mehanička svojstva materijala ................................................................................................................................. 20

mehanička ventilacija ............................................................................................................................................. 187

mehanički prijenosnik snage .................................................................................................................................. 157

mehanizam ............................................................................................................................................................... 83

MIG/MAG ................................................................................................................................................................ 56

mjenjač ................................................................................................................................................................... 155

mjerenje .................................................................................................................................................................. 144

mjerilo ........................................................................................................................................................................ 6

mjerilo ........................................................................................................................................................................ 9

mjerna jedinica ......................................................................................................................................................... 12

montaža .................................................................................................................................................................... 94

nagib kotača ........................................................................................................................................................... 232

naprava ................................................................................................................................................................... 137

navigacija ............................................................................................................................................................... 207

ne obavezni tehnički pregled .................................................................................................................................. 106

NEAR DRY machining i MQL ................................................................................................................................ 42

nevidljive greške u zavarenim spojevima ................................................................................................................ 58

obavezni tehnički pregled ...................................................................................................................................... 106

obilježavanje ............................................................................................................................................................ 33

obloga ..................................................................................................................................................................... 213

obrada materijala skidanjem čestica ......................................................................................................................... 33

obrađena površina .................................................................................................................................................... 67

ocrtavanje ................................................................................................................................................................. 33

odljevak .................................................................................................................................................................... 31

održavanje vozila ................................................................................................................................................... 216

oktanksa vrijednost goriva ..................................................................................................................................... 123

Page 248: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 237

237

oktanski broj ........................................................................................................................................................... 123

operativna dokumentacija u servisu ....................................................................................................................... 100

opruge ..................................................................................................................................................................... 198

organizacija održavanja .......................................................................................................................................... 216

osnovna klasifikacija grešaka u zavarenim spojevima ............................................................................................. 58

osnovno održavanje ................................................................................................................................................ 218

osovina ................................................................................................................................................................... 203

osovine ..................................................................................................................................................................... 81

Otto (benzinski) motor ........................................................................................................................................... 160

Otto motor .............................................................................................................................................................. 173

ovjes ....................................................................................................................................................................... 198

označavanje čelika ................................................................................................................................................... 22

papučica kočnice .................................................................................................................................................... 213

parkirna kočnica ..................................................................................................................................................... 210

parni kotao .............................................................................................................................................................. 182

pasivna sigurnost .................................................................................................................................................... 207

pero ........................................................................................................................................................................... 50

pero ........................................................................................................................................................................... 78

piljenje ...................................................................................................................................................................... 37

plinska goriva za motore ........................................................................................................................................ 123

plinsko zavarivanje ................................................................................................................................................... 56

pneumatska kočnica ............................................................................................................................................... 210

pneumatski motori .................................................................................................................................................. 152

pneumatski sustav .................................................................................................................................................. 147

podmazivanje motora ............................................................................................................................................. 170

pojedinačno grijanje ............................................................................................................................................... 185

polimerni materijali .................................................................................................................................................. 24

polimerni materijali .................................................................................................................................................. 29

polužni mehanizam .................................................................................................................................................. 83

pomoćna kočnica .................................................................................................................................................... 210

poslovni dopis ........................................................................................................................................................ 190

pregledi poslije upotrebe ........................................................................................................................................ 218

pregledi prije upotrebe ........................................................................................................................................... 218

pregledi u toku upotrebe ......................................................................................................................................... 218

presjek ...................................................................................................................................................................... 63

previjanje .................................................................................................................................................................. 47

prijenosnici snage ................................................................................................................................................... 155

pripremno-završno vrijeme, tpz ............................................................................................................................... 135

Page 249: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

238 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

238

prirodna ventilacija ................................................................................................................................................. 187

probijanje .................................................................................................................................................................. 47

projektiranje i konstruiranje proizvoda .................................................................................................................. 124

projektiranje ........................................................................................................................................................... 124

prometna dozvola ..................................................................................................................................................... 96

protuprovalni sustav ............................................................................................................................................... 207

provlačenje ............................................................................................................................................................... 40

pumpe ..................................................................................................................................................................... 180

puzanje materijala .................................................................................................................................................. 128

radionički crtež ........................................................................................................................................................... 3

radionički crtež ........................................................................................................................................................... 9

radna kočnica ......................................................................................................................................................... 210

rastavljivi spojevi ..................................................................................................................................................... 50

rastavljivi spojevi ..................................................................................................................................................... 78

ravnanje .................................................................................................................................................................... 47

razrada tehnološkog procesa .................................................................................................................................. 130

razvodni mehanizam .............................................................................................................................................. 117

razvodni mehanizam .............................................................................................................................................. 170

referentni element ..................................................................................................................................................... 15

REL .......................................................................................................................................................................... 56

remenski prijenos ..................................................................................................................................................... 81

rezanje ...................................................................................................................................................................... 47

rezni alat ................................................................................................................................................................... 33

rotacijska pumpa .................................................................................................................................................... 164

ručna obrada odvajanjem čestica ............................................................................................................................. 33

sastavni crtež .............................................................................................................................................................. 3

sastavni crtež .............................................................................................................................................................. 9

savijanje .................................................................................................................................................................... 47

savijanje .................................................................................................................................................................... 92

senzor ..................................................................................................................................................................... 112

servis vozila ............................................................................................................................................................ 106

SI sustav mjernih jedinica ........................................................................................................................................ 12

sinteriranje ................................................................................................................................................................ 24

sinteriranje ................................................................................................................................................................ 29

sječenje ..................................................................................................................................................................... 37

sklop stroja ............................................................................................................................................................... 72

sklopovi .................................................................................................................................................................... 94

spojka ..................................................................................................................................................................... 155

Page 250: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 239

240

TIG ........................................................................................................................................................................... 56

tokarenje ................................................................................................................................................................... 40

tokarski nož ............................................................................................................................................................ 140

tolerancija ................................................................................................................................................................. 70

tolerancije oblika ...................................................................................................................................................... 15

tolerancije položaja .................................................................................................................................................. 15

tolerancijsko polje .................................................................................................................................................... 70

toplinska obrada ....................................................................................................................................................... 86

toplovodni kotao ..................................................................................................................................................... 182

trag kotača ............................................................................................................................. ................................. 232

transmisija .............................................................................................................................................................. 155

turpijanje .................................................................................................................................................................. 37

tvar ............................................................................................................................................................................ 16

tvrdoća .................................................................................................................................................................... 128

udarni rad loma ...................................................................................................................................................... 128

ukovanj ................................................................................................................................................................... 140

ukupno vrijeme izrade, t ......................................................................................................................................... 135

umor materijala ...................................................................................................................................................... 128

upravljački elementi pneumatskih sustava ............................................................................................................. 152

upravljački mehanizam .......................................................................................................................................... 201

valjanje ..................................................................................................................................................................... 92

ventilacija ............................................................................................................................................................... 187

ventili ...................................................................................................................................................................... 180

vidljive pogreške u zavarenim spojevima ................................................................................................................ 58

vijčani mehanizam ................................................................................................................................................... 83

vijčani spojevi .......................................................................................................................................................... 50

vijčani spojevi .......................................................................................................................................................... 78

vozačka dozvola ....................................................................................................................................................... 96

vratila ........................................................................................................................................................................ 81

Wankelov rotacijski motor ..................................................................................................................................... 160

zakivanje .................................................................................................................................................................. 52

zakivanje .................................................................................................................................................................. 75

zaštita na radu ......................................................................................................................................................... 109

zaštita od korozije .................................................................................................................................................... 88

zaštita od požara ..................................................................................................................................................... 109

zaštita okoliša ......................................................................................................................................................... 109

zatezač pojasa ......................................................................................................................................................... 207

zatik .......................................................................................................................................................................... 50

239

spojka ....................................................................................................................................................................... 50

spojka ....................................................................................................................................................................... 78

spojka ....................................................................................................................................................................... 81

spona ...................................................................................................................................................................... 201

srednja visina neravnina (Rz) .................................................................................................................................... 67

srednje odstupanje profila (Ra) ................................................................................................................................. 67

sredstvo za hlađenje, ispiranje i podmazivanje (SHIP) ............................................................................................ 42

stanica za tehnički pregled ..................................................................................................................................... 106

stezni spoj ................................................................................................................................................................. 75

strojna obrada odvajanjem čestica ........................................................................................................................... 33

strojni dio ................................................................................................................................................................. 72

stupanj kompresije motora ..................................................................................................................................... 123

superfiniš .................................................................................................................................................................. 44

sustav mjernih jedinica ............................................................................................................................................. 12

sustav za hlađenje ................................................................................................................................................... 121

sustav za podmazivanje .......................................................................................................................................... 121

sustav za ubrizgavanje ............................................................................................................................................ 170

svornjak .................................................................................................................................................................... 50

svornjak .................................................................................................................................................................... 78

svrdlo ...................................................................................................................................................................... 140

široka i uska crta ......................................................................................................................................................... 3

široka i uska crta ......................................................................................................................................................... 9

šrafiranje ................................................................................................................................................................... 63

šrafura ....................................................................................................................................................................... 63

talina ......................................................................................................................................................................... 31

TCS ........................................................................................................................................................................ 230

tehnička dokumentacija u servisu .......................................................................................................................... 100

tehnička dokumentacija .............................................................................................................................................. 6

tehnička krivulja ......................................................................................................................................................... 5

tehnički materijal ...................................................................................................................................................... 16

tehnički materijali ..................................................................................................................................................... 29

tehnologija održavanja ........................................................................................................................................... 216

tehnološka dokumentacija ...................................................................................................................................... 133

tehnološka svojstva materijala ................................................................................................................................. 20

tehnološki postupak ................................................................................................................................................ 133

tehnološki proces .................................................................................................................................................... 130

teški obojeni metali .................................................................................................................................................. 24

teški obojeni metali .................................................................................................................................................. 29

Page 251: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

240 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

240

TIG ........................................................................................................................................................................... 56

tokarenje ................................................................................................................................................................... 40

tokarski nož ............................................................................................................................................................ 140

tolerancija ................................................................................................................................................................. 70

tolerancije oblika ...................................................................................................................................................... 15

tolerancije položaja .................................................................................................................................................. 15

tolerancijsko polje .................................................................................................................................................... 70

toplinska obrada ....................................................................................................................................................... 86

toplovodni kotao ..................................................................................................................................................... 182

trag kotača .............................................................................................................................................................. 232

transmisija .............................................................................................................................................................. 155

turpijanje .................................................................................................................................................................. 37

tvar ............................................................................................................................................................................ 16

tvrdoća .................................................................................................................................................................... 128

udarni rad loma ...................................................................................................................................................... 128

ukovanj ................................................................................................................................................................... 140

ukupno vrijeme izrade, t ......................................................................................................................................... 135

umor materijala ...................................................................................................................................................... 128

upravljački elementi pneumatskih sustava ............................................................................................................. 152

upravljački mehanizam .......................................................................................................................................... 201

valjanje ..................................................................................................................................................................... 92

ventilacija ............................................................................................................................................................... 187

ventili ...................................................................................................................................................................... 180

vidljive pogreške u zavarenim spojevima ................................................................................................................ 58

vijčani mehanizam ................................................................................................................................................... 83

vijčani spojevi .......................................................................................................................................................... 50

vijčani spojevi .......................................................................................................................................................... 78

vozačka dozvola ....................................................................................................................................................... 96

vratila ........................................................................................................................................................................ 81

Wankelov rotacijski motor ..................................................................................................................................... 160

zakivanje .................................................................................................................................................................. 52

zakivanje .................................................................................................................................................................. 75

zaštita na radu ......................................................................................................................................................... 109

zaštita od korozije .................................................................................................................................................... 88

zaštita od požara ..................................................................................................................................................... 109

zaštita okoliša ......................................................................................................................................................... 109

zatezač pojasa ......................................................................................................................................................... 207

zatik .......................................................................................................................................................................... 50

Page 252: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 241

241

zatik .......................................................................................................................................................................... 78

zatur kotača ............................................................................................................................................................ 232

zavarivanje ............................................................................................................................................................... 56

zavarivanje ............................................................................................................................................................... 75

zračni jastuk ........................................................................................................................................................... 207

zubna letva volana .................................................................................................................................................. 201

zupčani prijenos ....................................................................................................................................................... 81

žarenje ...................................................................................................................................................................... 86

Page 253: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

242 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK

242

LITERATURA

1. Adamović, Živoslav: Tehnička dijagnostika u mašinstvu, Beograd, Nigro, 1986. 2. Askeland, Donald R.; Phule, Pradeep P: The Science and Engineerings of Materials, Toronto,

Thomson, 2009. 3. 4. ASM Handbook: Volume 13A, Corrosion: Fundamentals, Testing and Protection, ASM

International, 2003. 5. ASM Handbook: Volume 13B, Corrosion: Materials, ASM International, 2005. 6. ASM Handbook: Volume 13C, Corrosion: Environments and Industries, ASM

International, 2006. 7. ASM Handbook: Volume 6, Welding, Brazing, and Soldering, ASM International 1993. 8. ASM Handbook: Volume 6A, Welding Fundamentals and Processes, ASM International,

2011. 9. Babić, Antun: Osnove elemenata strojeva, Zagreb, Školska knjiga, 2007. 10. Babić, Ljubomir: Obrada materijala odvajanjem čestica, Zagreb, Birotehnika, 1993. 11. Bračanin, Frano: Obrada metala 1, Zagreb, Školska knjiga, 1996. 12. Cebalo, Roko; Ciglar, Damir; Stoić, Antun: Obradni sustavi – fleksibilno obradni sustavi,

Zagreb, 2005. 13. Čevra, Antun: Motori i motorna vozila 2, Zagreb, Školska knjiga, 2003. 14. Decker, Karl-Heinz: Elementi strojeva, Zagreb, Golden marketing, 2006. 15. Esih, Ivan: Osnove površinske zaštite, Zagreb, Sveučilište u Zagrebu, 2003. 16. Filetin, Tomislav: Materijali i tehnologijski razvoj, Zagreb, Akademija tehničkih znanosti

Hrvatske, 2002. 17. Filetin, Tomislav: Pregled razvoja i primjene suvremenih materijala, Zagreb, Hrvatsko

društvo za materijale i tribologiju, 2000. 18. Filetin, Tomislav; Kovačiček, Franjo; Indof, Janez: Svojstva i primjena materijala, Zagreb,

Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu, 2011. 19. Franz, Mladen: Mehanička svojstva materijala, Zagreb, Fakultet strojarstva i brodogradnje,

1998. 20. Gačnik, Vinko; Vodenik, Ferdo: Projektiranje tehnoloških procesa, Zagreb, Tehnička

knjiga Zagreb, 1967. 21. Gojić. Mirko: Površinska obradba materijala, Sisak, Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu,

2010. 22. Grizelj, Branko: Alati i naprave, Slavonski Brod, Strojarski fakultet u slavonskom bBrodu,

2004. 23. Hercigonja, Edo: Elementi strojeva, Zagreb, školska knjiga, 1980. 24. Hercigonja, Eduard: Strojni elementi 2, Zagreb, Školska knjiga, 1998. 25. Hercigonja, Eduard: Tehnička:, Zagreb, Školska knjiga, 1996. 26. Hiti, Ivan; Nikolić, Gojko: Ručne obrade metala I. dio, Čakovec, Praktična nastava za

strukovne škole, 1997. 27. Hrgović, Dušan: Tehnički materijali 2, Zagreb, Školska knjiga, 1996. 28. Inženjerski priručnik IP-4, Proizvodno strojarstvo, 1.sv., Materijali, , Zagreb, Školska

knjiga, 29. Inženjerski priručnik IP-4, Proizvodno strojarstvo, 3.sv., Organizacija proizvodnje, Zagreb,

Školska knjiga, 30. Ivušić, Vinko: Dijagrami stanja metala i legura, Zagreb, Fakultet strojarstva i

brodogradnje, 2003. 31. Ivušić, Vinko; Franz, Mladen; Španiček, Đurđica; Ćurković, Lidija: Materijali I, Zagreb,

Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu, 2011. 32. Jelinić, Jozo: Tehnologija autolimarije, Čakovec, Zrinski d.d., 2006. 33. Jelinić, Jozo: Tehnologija održavanja vozila, Čakovec, Zrinski d.d., 2008. 34. Juraga, Ivan; Ljubić, Kruno; Živčić, Milan: Pogreške u zavarenim spojevima, Zagreb,

Hrvatsko društvo za tehniku zavarivanja, 1998.

243

35. Kalinić, Zoran: Motori s unutrašnjim izgaranjem, Zagreb, Školska knjiga, 2008. 36. Kalinić, Zoran: Održavanje cestovnih vozila I, Zagreb, Školska knjiga, 2008. 37. Kondić, Živko; Čikić, Ante; Kondić, Veljko: Osnove održavanja mehatroničkih sustava I,

Bjelovar, Visoka tehnička škola u Bjelovaru, 2014. 38. Kou, Sindo: Welding Metallurgy, New Jersey, Wiley, 2003. 39. Kovačiček, Franjo; Španiček, Đurđica: Materijali – osnove znanosti o materijalima, Zagreb,

fakultet strojarstva i brodogradnje, 2000. 40. Kralj, slobodan; Andrić, Šimun: Osnove zavarivačkih i srodnih postupaka, Zagreb, Fakultet

strojarstva i brodogradnje, 1992. 41. Krumes, Dragomir: Toplinska obradba, Slavonski brod, Strojarski fakultet u Slavonskom

Brodu, 2000. 42. Lukačević, Zvonimir: Zavarivanje, Slavonski Brod, Strojarski fakultet u Slavonskom

Brodu, 1998. 43. Marin, Radovan: Autodijagnostika, Zagreb, Auto Mart d.o.o., 2011. 44. Marin, Radovan: Elektronika automobila, Zagreb, Auto Mart d.o.o., 2007. 45. Marin, Radovan: Tehnologija automobila, Zagreb, Auto Mart d.o.o., 2010. 46. Matošević, Mijo: Tehnologija obrade i montaže, Nova Gradiška, 1995. 47. Matošević, Mijo: Tehnologija strojobravarije, Nova Gradiška, 1995. 48. Mikulić, Dinko: Kočnice motornih vozila, Velika Gorica, Veleučilište Velika Gorica, 2010. 49. Nikolić, Gojko: Pneumatika, Zagreb, Školske novine, 1997. 50. Nikolić, Gojko; Novaković, Jakša: Hidraulika, Zagreb, Školske novine, 1998. 51. Novosel, Mladen; Krumes, Dragomir: Željezni materijali I. dio: Lijevovi, Slavonski Brod,

Strojarski fakultet u slavonskom Brodu, 1994. 52. Peroti, Vlasta: Prometna tehnika 1, Zagreb, Škola za cestovni promet, 2006. 53. Popović, Goran (prijevod): Tehnika motornih vozila, Zagreb, Hrvatska obrtnička komora i

Pučko otvoreno učilište Zagreb, 2010. 54. Popović, Milan: Krautov strojarski priručnik, Zagreb, Sajema d.o.o., 2009. 55. Proizvodno tehničko obrazovanje - svezak 7: Priručnik za učenike i nastavnike, Zagreb,

školska knjiga, 1983. 56. Ražnjević, Kuzman: Jedinice međunarodnog sustava (SI) i mjerne jedinice u Hrvatskoj,

Zagreb, Axiom, 1997. 57. Rogić, Ana; Čatić, Igor; Godec, Damir: Polimeri i polimerne tvorevine; Zagreb, Biblioteka

polimerstvo, 2008. 58. Slade, Ivo: Obrada materijala, Skripta, I. Tehnička škola Tesla 59. Stupnišek, Mladen; Cajner, Franjo: Osnove toplinske obradbe metala, Zagreb, Hrvatsko

društvo za toplinsku obradbu, 2001. 60. Šivak, Marijan: Centralno grijanje, ventilacija, klimatizacija, Zagreb, 1998. 61. Zarić, Svetislav: Priručnik iz industrijske hidraulike, Beograd, Savez mašinskih i

elektrotehničkih inženjera, 1995. 62. Zarić, Svetislav: Priručnik iz industrijske pneumatike, Beograd, Savez mašinskih i

elektrotehničkih inženjera, 2004. 63. Zdenković, Rudolf: Atlas alatnih strojeva, Zagreb, Fakultet strojarstva i brodogradnje,

1991. 64. Žunar, Milan: Tehničko crtanje, Zagreb, Pučko otvoreno učilište Zagreb, 2001.

Page 254: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 243

243

35. Kalinić, Zoran: Motori s unutrašnjim izgaranjem, Zagreb, Školska knjiga, 2008. 36. Kalinić, Zoran: Održavanje cestovnih vozila I, Zagreb, Školska knjiga, 2008. 37. Kondić, Živko; Čikić, Ante; Kondić, Veljko: Osnove održavanja mehatroničkih sustava I,

Bjelovar, Visoka tehnička škola u Bjelovaru, 2014. 38. Kou, Sindo: Welding Metallurgy, New Jersey, Wiley, 2003. 39. Kovačiček, Franjo; Španiček, Đurđica: Materijali – osnove znanosti o materijalima, Zagreb,

fakultet strojarstva i brodogradnje, 2000. 40. Kralj, slobodan; Andrić, Šimun: Osnove zavarivačkih i srodnih postupaka, Zagreb, Fakultet

strojarstva i brodogradnje, 1992. 41. Krumes, Dragomir: Toplinska obradba, Slavonski brod, Strojarski fakultet u Slavonskom

Brodu, 2000. 42. Lukačević, Zvonimir: Zavarivanje, Slavonski Brod, Strojarski fakultet u Slavonskom

Brodu, 1998. 43. Marin, Radovan: Autodijagnostika, Zagreb, Auto Mart d.o.o., 2011. 44. Marin, Radovan: Elektronika automobila, Zagreb, Auto Mart d.o.o., 2007. 45. Marin, Radovan: Tehnologija automobila, Zagreb, Auto Mart d.o.o., 2010. 46. Matošević, Mijo: Tehnologija obrade i montaže, Nova Gradiška, 1995. 47. Matošević, Mijo: Tehnologija strojobravarije, Nova Gradiška, 1995. 48. Mikulić, Dinko: Kočnice motornih vozila, Velika Gorica, Veleučilište Velika Gorica, 2010. 49. Nikolić, Gojko: Pneumatika, Zagreb, Školske novine, 1997. 50. Nikolić, Gojko; Novaković, Jakša: Hidraulika, Zagreb, Školske novine, 1998. 51. Novosel, Mladen; Krumes, Dragomir: Željezni materijali I. dio: Lijevovi, Slavonski Brod,

Strojarski fakultet u slavonskom Brodu, 1994. 52. Peroti, Vlasta: Prometna tehnika 1, Zagreb, Škola za cestovni promet, 2006. 53. Popović, Goran (prijevod): Tehnika motornih vozila, Zagreb, Hrvatska obrtnička komora i

Pučko otvoreno učilište Zagreb, 2010. 54. Popović, Milan: Krautov strojarski priručnik, Zagreb, Sajema d.o.o., 2009. 55. Proizvodno tehničko obrazovanje - svezak 7: Priručnik za učenike i nastavnike, Zagreb,

školska knjiga, 1983. 56. Ražnjević, Kuzman: Jedinice međunarodnog sustava (SI) i mjerne jedinice u Hrvatskoj,

Zagreb, Axiom, 1997. 57. Rogić, Ana; Čatić, Igor; Godec, Damir: Polimeri i polimerne tvorevine; Zagreb, Biblioteka

polimerstvo, 2008. 58. Slade, Ivo: Obrada materijala, Skripta, I. Tehnička škola Tesla 59. Stupnišek, Mladen; Cajner, Franjo: Osnove toplinske obradbe metala, Zagreb, Hrvatsko

društvo za toplinsku obradbu, 2001. 60. Šivak, Marijan: Centralno grijanje, ventilacija, klimatizacija, Zagreb, 1998. 61. Zarić, Svetislav: Priručnik iz industrijske hidraulike, Beograd, Savez mašinskih i

elektrotehničkih inženjera, 1995. 62. Zarić, Svetislav: Priručnik iz industrijske pneumatike, Beograd, Savez mašinskih i

elektrotehničkih inženjera, 2004. 63. Zdenković, Rudolf: Atlas alatnih strojeva, Zagreb, Fakultet strojarstva i brodogradnje,

1991. 64. Žunar, Milan: Tehničko crtanje, Zagreb, Pučko otvoreno učilište Zagreb, 2001.

Page 255: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja
Page 256: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja
Page 257: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja
Page 258: dr.sc. Živko Kondić STROJARSTVO ZA STRANI …...Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i prešanje, valjanje, duboko vučenje i istiskivanje X SASTAVLJANJE PROIZVODA sastavljanja

Modernizacija školskih kurikuluma u strukovnim školama u skladu s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom i potrebama tržišta rada - faza II

Projekt provode: Strojarska i prometna škola Varaždin i partneri:Škola za cestovni promet Zagreb; Strojarska tehnička škola Fausta Vrančića, Srednja strukovna škola Velika Gorica, Srednja škola Zlatar

Ugovorno tijelo: PT 1 Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta PT 2 Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih

Više informacija o EU fondovima: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije www.strukturnifondovi.hr".Ovaj priručnik izrađen je uz pomoć Europske unije. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Strojarske i prometne škole

Varaždin i ni na koji način ne odražava gledišta Europske unije dr.s

c. Ž

ivko

Kon

dić

S

TRO

JAR

STVO

ZA

STR

AN

I JEZ

IK U

STR

UC

I