Drava, kao crta razgranienja dvaju prostora-ovozemaljskog i

  • View
    222

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Drava, kao crta razgranienja dvaju prostora-ovozemaljskog i

  • Podravina PODRAVINA Volumen 12, broj 24, Str. 112 - 119 Koprivnica 2013.112

    urO

    FrA

    nKOV

    i -

    DR

    AVA

    , KA

    O C

    RTA

    RA

    ZG

    RA

    NI

    ENJA

    DVA

    JU P

    RO

    STO

    RA DRAVA, KAO CRTA RAZGRANIENJA DVAJU PROSTORA

    - OVOZEMALJSKOG I ONOZEMALJSKOG - MITSKA DOGAANJA OKO RIJEKE U PREDAJAMA PODRAVSKIH HRVATA U MAARSKOJDRAVA RIVER, AS DEMARCATION LINE BETWEEN THE WORLDLY AND ETHEREAL, UNEARTHLY SPACE - MYTHOLOGICAL EVENTS OF/AROUND THE RIVER IN DRAVA VALLEY CROATS IN HUNGARY

    uro FRAnKovi Primljeno/Received: 25. 6. 2013.

    Peuh, Maarska Prihvaeno/Accepted: 8. 11. 2013.

    gyorgy.frankovics@gmail.com Struni rad/Professional paper

    UDK/UDC 911.3:314 (497.5 Podravina)

    SAETAKMitska zbivanja u tradiciji slavenskih i baltikih naroda koja se dogaaju svagda i svug-

    dje govore o gromovniku Perunu (Perkunas) i njegom suparniku Velesu ili Volosu (Velnias) bogu stoke, koji meusobno vode dvoboj. Boanski sukob zapoinje ciklino, obino u pro-ljee kada Velesove epikleze: zmije ili vrag naputaju svoj prostor i pojavljuju se u prostoru Perunove epikleze Franje Maretina, obino na njegovom svetom drvetu vrbi ili hrastu. Ishod boanskog dvoboja nije bez rtava i poraza, naime na poetku ciklusa (proljee) pobjeuje Franjo Maretin, ali na kraju poljoprivrednog ciklusa (ljeto / etva) i sm stra-dava, bit e osakaen, osuit e mu se ruka. Mitsko kazivanje o boanskom dvoboju u hrvat-skoj usmenoj tradiciji, tj. u predajama martinakih Hrvata u maarskoj Podravini, poslije bjeloruske knjievnosti i makedonskih vrela dalje upotpunjuje mit o poganskim boanstvima i njihovim hipostazama, odnosno alopersonaama.

    Kljune rijei: mitsko zbivanje - dvoboj - Perun - Veles - Franjo Maretin - zmije-ene - vrag - sjekira - raskomadanje - novi ivotKey words: mythological events - duel - Perun - Veles - Franjo Marcetin - serpents-women - devil - axe - dismemberment - new life

    FRAnjo MARETin (PERUnovA EPiKLEzA) i zMijE-EnE (boiCE PLoDnoSTi)

    Prije predstavljanja predaja podravskih Hrvata u Martincima valja se upoznati s nekim poznatijim pojedinostima u svezi protagonista u njima, odnosno s njima slinim biima.

    "Osiguravanje kontinuiranog ve upoznatog znanja - iznova ponovljeno "stvaranje" - u naim oima bilo bi ubojstvo ali u vrednovanom sustavu praovjeka iziskivana je krvna rtva koju je oba-vezno trebalo podnijeti. Analizirajui razne mitologije to nije bilo drugo nego ubojstvo nekog "vrhov-nog" bia, kralja, nekog stranca. Od ljudskih rtava vremenom postaje rtva jaganjca koja je stupila na mjesto zamjenivi raskomadane idole. Prema njihovoj vjeri iz prolivenih tjelesnih tekuina i krvi na zemlji izrasta ito, groe itd. Novatorstvo i otkria smatrana su darom kulturnih herosa, junacima koji donose kulturu; odnosno bogova: Itara, Damuzi-Tamuza, Osirisa, Demtre, Persefone, Kore, Dioninsisa. U "kolektivnom pamenju" - odnosno u savjesti - jo je ivahno postojala svijest o "iskon-skom grijehu". Nije sluajno postojao ubojica Kain, "mirni ratar". U grkoj mitologiji ubojstvo je

  • PODRAVINA Volumen 12, broj 24, Str. 112 - 119 Koprivnica 2013. Podravina 113

    urO FrAnKOVi - DR

    AVA

    , KA

    O C

    RTA

    RA

    ZG

    RA

    NI

    ENJA

    DVA

    JU PR

    OSTO

    RA

    ublaeno time da je postalo kraa: kulturni herosi su od bogova ukrali znanje i poznavanje obrtnikih vjetina."1

    S druge strane nazona je borba. "Prikazivane, sveane, oponaane borbe proizile su iz obreda poticanja rasplodnih snaga i snaga biljnog ivota. Okraji i sukobi to se u mnogim krajevima uprili-iju u proljee ili za vrijeme berbe nedvojbeno duguju svoje podrijetlo arhaikom poimanju po kojem udarci, natjecanja, surove igre izmeu grupa razliitih spolova itd. poveavaju ili raspaljuju sveopu energiju. Obredne borbe ponavljaju pradavne arhetipove koje nalazimo u svim religijama. Egipani, Asiro-Babilonci i Hetiti oponaali su borbe zazivajui pobjedu reda nad kaosom. Hetiti su, na primjer, za vrijeme novogodinjih sveanosti prepriavali i reaktualizirali zastraujui dvoboj izmeu atmos-ferskog boga Teupa i zmije Ilujonko. Pobjeda u borbi simbolizira stvaranje svijeta ili sudjelovanje u neprekidnom stvaranju. U svakom se prevladanom sukobu stvaranje iznutra simboliki obnavlja i napreduje."2

    Na samom poetku naeg izlaganja valja navesti kako je u arhainim poimanjima, odnosno arhe-tipovima podravskih Hrvata u Maarskoj nazona proljetna borba, ustvari sam poetak godine, s istom ulogom, kao to je navedena u gornjoj natuknici s uspostavom kozmikog reda i dobivanjem itnog roda.

    Ovakva borba iitava se i iz proljetne borbe vedovnjaka ili borbe izmeu Franje Maretina i zmija-ena te vraga.

    ***

    Kada je rije o samom imenu Franje Maretina valjalo bi istai da se u njegovoj prezimenskoj osnovi nazire mar, uz uveanicu /augmentativ/ -etin, ije je znaenje mariti, skrbiti. Jednako tako u dalmato-romanskoj leksikom ostatku mar oznaava mjeseca martius, mart, marac, mara, to se dovodi u vezu s nazivom boga Marsa, komu je bio i sm mjesec posveen.

    Naprosto namee se pitanje da li e Maretin voditi skrb o nekome ili imati neku stanovitu ulogu u poetnom proljetnom mjesecu? Na odgovor nailazimo u dolje priopenoj predaji iz podravskih Martinaca (Felsszentmrton, upanija Baranja) u Maarskoj.

    - Taj Franjo Maretin kad je io u nau umu na Broanjce, tamo k Brlobau, onda dojde Dravica. Tako jedared je on otio. Nedelja je bila ba, ode on pogledat umu. Onda ona Podravka se uma bila. Kad on otio u vrbak tamo gleda ovo-ono... Otio pod Dravu po vodu i tamo blizo kod vode nao debelu kladu, odrezenu vrbu, ve vie godina bila tamo, kora njoj se popucala. On e svojom sikirkom tu koru odse nek se sui to drvo, pa e s konjima to dopeljat doma, pa e zrezat, pa bu se mogo s tim grijat.

    Gledi tu dvi zmije. Pita on nje:- to vi tuka traite?One njemu:- u-u-u!- Nemojte uukat, kaite otkud ste i to ste?!Neo kazat. Hej, al on s tom sikirkom hudri! Nje na veliku koru nagrabi i ode i baci u Dravu. Hej,

    kad to kroz pol sata to taki vijar je doo da tu vodu, to tako debeli forgov bio da taj vetar te komadike sve povadio iz vode.

    Dok Franjo otio doma, al on ne mre nikam... A to je bila iz Puklic sna i svekrva, samo tamo nje je mrak dostigo, onda niso mogle dalje it, otile so pod koru i tamo so spale. On je znao da ko je to...

    1 FEKETE Mria A zld folyosk s az emberi civilizci Gondolatok a Krpt-medence nolitikus falvairl s kultusztrgyairl http://www.termeszetvilaga.hu/szamok/tv2007/tv0702/fekete.html (pohod 12. travnja 2012.)

    2 J. CHEVALIER - A. GHEERBRANT rjenik simbola . . . drugo, proireno izdanje. Nakladni zavod MH Zagreb 1987. natuknica borba .

  • Podravina PODRAVINA Volumen 12, broj 24, Str. 112 - 119 Koprivnica 2013.114

    urO

    FrA

    nKOV

    i -

    DR

    AVA

    , KA

    O C

    RTA

    RA

    ZG

    RA

    NI

    ENJA

    DVA

    JU P

    RO

    STO

    RA A bila kod nas jedna baka stara koja znala

    tako neto izleit. On otio k njoj, vidi da ne mre nikam i umrt e. Kae njemu baka:

    - Sinak, jesem ti kazala da neka tako neto dirat, da more nasradat! Zato sad u te jo jedared izleit al vie da mi u tako ne pae prste!

    - No pa dobro, staro, neu vie.Je on lego na posteljku. Ona njega priela

    trti z nekakom maom. To kako ga je trla na nogama ile so mu van nekake iskre. On jaue, dok ga to boli. No kad ga dobro nartla kae:

    - Ozdravet e, al tri dana iz dvora na put mi da ne de! Ako zide, ne bu dobro.

    Je on zio iz posteljke dole pa sedi u dvoru. A teko to njemu biti u dvoru, al laglje mu bilo puno. To drugi dan sad mu jo laglje dok ga baka dobro zvraila. Tako trei dan, al to nekake ene ido. Ba bila etvena dob, nose svojima juinu van na polje di se anje. Jedna projde... dvi zajedno... A kad jedanputa on se ne mre trpet vie, vrag je vrag, on ode i sedne pred svoju lesu i gledi: ido tri gizdave mlade. Dojdo do njega i jedna korpu dene dole i njemu dvi zakapi i korpu ufati i ode.

    Trei dan mu se ruka osuila. On oped baki:

    - Bako, tako i tako sem proo. Nisem vas teo sluat sem otio na put i dole so tri mlade i jedna me unila. Eto gle, ruka e mi se osuit.

    - E, sinak dragi, ako e ti se osuit ja vie pomo ne mrem! Ja morem trti onda jo bu gorje. Kazala sem ti ne di na put, ti nee sluat!

    Tako se Franji Maretinim jedna ruka osuila."(Kaziva: Jozo Pandur, roen u Martincima / Felsszentmrton 1923.)

    Jo prije same analize date predaje navodimo rijei Radoslava Katiia iz njegove knjige Boanski boj: "Veles se u slavenskoj predaji javlja i kao ensko. Tada je to boginja Vela (u ruskim i makedon-skim vrelima). Ona je kao zmija naprama zmaju, ensko naprama mukomu. I sam protivnik javlja se u usmenoj tekstovnoj predaji jasno obiljeen kao ensko, zmija. Tu se razabiru vrlo stari slojevi odno-sa u mitskom ustrojstvu svijeta. A podatci Jaroslavske legende potpuno se uklapaju u to, pa ne moe biti dvojbe da se osnivaju na autentinim vrelima, kako god i dalje ostaju nesigurnosti oko pojedino-sti. Sve o svemu ti podatci ipak zasluuju vjeru. I mogu posluiti kao pouzdano polazite za razlaganje o praslavenskom bogu Velesu. Mitsko kazivanje o boanskom dvoboju od svih slavenskih predaja najpotpunije je dolo do izraaja u bjeloruskoj knjievnosti."3

    3 KATII 2008: 179, 181.

    Slika 1. Crte Istvn Lszl "Maretin i zmije-ene"

    *dojt- doi; vrbak - vrbik; tuka - ovdje, tu; sikirka - sjekirica; forgov (hung.) - vrtlog, vir, matica; ne mre - ne moe; natrti - izmasirati nekoga; laglje - lake; zvraiti - izlijeiti; lesa - kapija; juina - objed, ruak; gizdav - lijepo ubuen; ponosan; deti - staviti, poloiti; zakapit - uiti nekoga; unit - unuti; morem - mogu

  • PODRAVINA Volumen 12, broj 24, Str. 112 - 119 Koprivnica 2013. Podravina 115

    urO FrAnKOVi - DR

    AVA

    , KA

    O C

    RT