Potencijali održivosti na europskoj

polu-periferiji dr. sc. Mladen Domazet

IPCC 2013/2014

• Nedvojbeno je zagrijavanje u globalnom klimatskom sustavu

– U drugoj polovici 20.st. zabilježene promjene bez presedana desetljećima do tisućljećima prije

– Glavni uzročnik je povećanje atmosferske koncentracije CO2 od 1750.g.

– Ljudski faktor je najznačajniji izvor povećanja koncentracije CO2

– Ekonomski rast i rast stanovništva dvije su najvažnije komponente ‘ljudskog faktora’

Društvene strategije pod klimatskim

ograničenjima

• Klimatske promjene su problem zajedničkih dobara. [Međunarodna] suradnja je ključna za postizanje ciljeva smanjenja budućih CO2 emisija (O. Edenhofer, IPCC WG3)

• IPCC WG3 2014: od 2000.g. ekonomski rast nadmašio rast stanovništva kao dominantni uzročnik klimatskih promjena

– Ekonomija: izvor dobrobiti • Od igle do lokomotive

• Od frižidera do ljetovanja na drugim kontinentima

• Klimatske promjene: fizikalna prijetnja, ekonomski uzroci i posljedice, društvena i kulturalna transformacija

Slijed istraživačke suradnje i izvori

Domazet, Dolenec i Ančić. 2012. Trebamo promjenu.

http://www.hr.boell.org/web/112.html

Domazet i Ančić. 2013. Trenutne cijene i radna mjesta ili zajednička budućnost?

Bogatstvo (BDP) i razvoj (HDI)

Per capita ekološki otisak (EF)

1 prosječni stanovnik Hrvatske (4gha)

2 prosječna ‘održiva’ stanovnika (2gha)

Komponente hrvatskog EF

48%

26%

17%

9%Emisije CO2 (većinomvezane uz hranu ienergiju)

Poljoprivreda,ribarstvo, stočarstvo

Korištenje šuma

Izgrađena područja(infrastruktura i

hidro-energija)

Klimatske promjene su ozbiljan problem?

(2013)

4.1

1.7

4.0 4.6

13.9 13.1 13.6

16.4

10.5

18.1

0.0

2.0

4.0

6.0

8.0

10.0

12.0

14.0

16.0

18.0

20.0

To uopće nijeozbiljanproblem

2 3 4 5 6 7 8 9 To je izrazitoozbiljanproblem

NE DA

Zaštita klime prioritet pred ekonomskim

razvojem? (2011)

0% 20% 40% 60% 80% 100%

DA NE

Koliko u borbi protiv klimatskih promjena

čini…? (2013)

0% 20% 40% 60% 80% 100%

Hrvatska

EU

Premalo

Dovoljno

Dobra klima za promjene?

• NE: siromaštvo i gospodarstvo prioritetna

društvena pitanja, okoliš zanemariv (CLICK 2013)

Prosjek skriva nejednakosti:

4gha per capita

Utjecaj nejednakosti na dobrobiti razvoja

0.6 0.65 0.7 0.75 0.8 0.85 0.9 0.95 1

Norway

Sweden

Germany

Switzerland

Denmark

Slovenia

Finland

Austria

Czech Republic

Belgium

France

United Kingdom

Spain

Slovakia

Lithuania

Latvia

Bulgaria

Croatia

HDI 2012

IHDI 2012

Nejednakost smanjuje društvenu aktivaciju

na zaštiti zajedničkog okoliša

Austria

Belgium

Bulgaria

Croatia

Czech Republic

Denmark

Finland

France

Germany

Latvia Lithuania

Norway

Slovakia

Slovenia

Spain

Sweden

Switzerland

UK

14

14.5

15

15.5

16

16.5

17

17.5

18

20 22 24 26 28 30 32 34 36 38

Ind

eks

akti

vaci

je z

a o

koliš

Gini indeks nejednakosti

IPCC WG2 2014

• Razlike u ranjivosti i izloženosti štetnim utjecajima klimatskih promjena nastaju iz ne-klimatskih faktora i nejednakosti proizašlih iz razvojnog procesa (vrlo visoka pouzdanost).

• Društveno, ekonomski, kulturalno, politički i institucionalno marginalizirani ljudi su posebno osjetljivi na štetne posljedice klimatskih promjena, ali i na neke mjere prilagodbe i izbjegavanja pogoršanja klimatskih promjena (visoko slaganje među stručnjacima).

Kako graditi budućnost?

• Moramo razmisliti kako se želimo razvijati pod ograničenjima klimatskih promjena.

– Održivi razvoj

• Informiranje o klimatskim promjenama:

– ‘Klimatske promjene za početnike’ (L. Tomac)

– Uključiti znanstvene organizacije u prezentacije, objašnjenja, raspravu o strategijama razvoja

– Listopad 2014: IPCC sumarni pregled i ‘klimatska brošura’

• Zbornik teoretskih i empirijskih radova iz sociologije, filozofije, ekonomije, obrazovnih znanosti

• 14 autora: 12 znanstvenih radova – Teorijske postavke

– Komparativna istraživanja ISSP Europa

– Studije slučaja: Hrvatska, Bugarska, Slovenija

• 10. lipnja 2014. – Dostupno online

Raspravimo…

• Klimatske promjene se nedvojbeno događaju i još više će se pogoršati u budućnosti ukoliko nastavimo po istoj razvojnoj putanji

• Hrvatska je komparativno visoko razvijena zemlja, ali uz rastuće društvene nejednakosti – Još uvijek možemo izabrati alternativni razvojni model s

manjim ekološkim otiskom i osiguravanjem dobrobiti za stanovništvo

– Politički: adresirati nejednakosti i zaokrenuti razvojni model ka održivosti, šire od samog ekonomskog rasta, minimalne uloge vlasti i nade u tehnološko rješenje klimatskog problema

Hvala

I Theoretical considerations

(Cifrić, Jolić, Šimleša, Žitko)

II Comparative empirical

insights (Ančić, Brajdić-

Vuković, Dolenec, Domazet)

III Country case studies

(Ančić, Bieri, Domazet,

Kufrin, Matutinović, Puđak,

Stoilova)