GLOBALNA KRIZA, FINANSIJSKI ŠOKOVI I NJIHOV UTICAJ NA EKONOMIJU BOSNE I HERCEGOVINE

I KANTONA SARAJEVO

Dr Fikret ČauševićPrivredna komora Kantona Sarajevo

Sarajevo, 14.12.2011.

Lakoća obavljanja poslovanja i bruto nacionalni dohodak (BND) po stanovniku(Izvori: IBRD, WB, Doing Business 2008; Doing Business 2012)

Zemlja

Lakoća obavljanja poslovanjaRang 2007.

Lakoća obavljanja poslovanjaRang 2011.

BND po stanovniku

2007.(u USD)

BND po stanovniku

2011.(u USD)

Albanija 136 82 2.960 4.000

Bosna iHercegovina 105 125 2.980 4.790

Hrvatska 93 67 9.330 13.760

Crna Gora 81 56 3.860 6.690

Makedonija

75 22 3.060 4.520

Srbija 86 92 3.910 5.820

Promjene rangova u Doing Business izvještaju (broj mjesta) i promjena BND po stanovniku (u procentima)

Zemlje Zapadnog Balkana 2008-2012

-40

-20

0

20

40

60

80

ALB BIH HRV CRG MAK SRB

Promjena ranga Promjena BND

Promjene u broju rangova i BND po stanovnikuZapadni Balkan 2008-2012

ZemljaPromjena broja mjesta u

rangiranju u Doing Business 2008-2012

Procentualne promjeneBND po stanovniku

2008-2012

Albanija + 54 + 35,1

Bosna i Hercegovina -20 + 60,8

Hrvatska + 26 + 47,5

Crna Gora + 25 +73,3

Makedonija + 53 + 47,7

Srbija - 6 + 48,8

Mogućnosti za poslovanje u zemljama Zapadnog Balkana i Sloveniji

ZemljaRang

(od 183 zemlje)

Prepreke za obavljanje

vanjske trgovine

Mogućnosti dobivanja

kredita

Plaćanje poreza

Albanija 82 76 24 152

Bosna i Hercegovina 125 108 67 110

Hrvatska 80 100 48 32

Makedonija 22 67 24 26

Crna Gora 56 34 8 108

Srbija 92 79 24 143

Kosovo 117 131 25 46

Slovenija 37 50 98 87

Izvor: The World Bank, Doing Business 2012, Washington, 2011.

Bilansi tekućeg računa zemalja Jugoistočne Evrope2004.-2010. (u procentima BDP)

Izvor: MMF, World Economic Outlook: Slowing Growth Rising Crisis, Washington, September 2011, str. 197.-198.

-60

-50

-40

-30

-20

-10

0

2004. 2006. 2008. 2010. ALB

BIH

BUGHRV

MAK

CRG

RUM

SRB

SLOGRC

TUR

Najveće prepreke za poslovanje – Zapadni Balkan(Izvor: WEF, GCR 2011-12 i GCR 2008-09)

1. 2. 3. 4. 5.

Albanija2011.

Pristup finansiranju

Poreske stope Korupcija Poreskaregulativa

Neefikasna Vlada

Albanija2008.

Korupcija Neadekvatna infrastrukt.

NeefikasnaVlada

Poreska regulativa

Poreske stope

Bosna i Hercegovina2011.

Pristup finansiranju

Poreskestope

NeefikasneVlade

Korupcija Poreska regulativa

Bosna i Hercegovina2008.

Nestabilnost vlada

Politička nestabilnost

Neefikasne Vlade

Neadekvatna infrastrukt.

Korupcija

Hrvatska2011.

Neefikasna Vlada

Korupcija Politička nestabilnost

Poreske Stope

Korupcija

Hrvatska2008.

NeefikasnaVlada

Korupcija Poreska regulativa

Neadekvatnoobr.rad.snaga

Pristup finansiranju

Najeveće prepreke poslovanju – Zapadni Balkan(Izvor: WEF, GCR 2011-12, i GCR 2008-09)

1. 2. 3. 4. 5.

Makedonija 2011.

Pristupfinansiranju

NeefikasnaVlada

Neadekv.obr.radna snaga

Loša radnaetika

Korupcija

Makedonija2008.

Politička nestabilnost

NeefikasnaVlada

Pristup finansiranju

Loša radnaetika

Korupcija

Crna Gora2011.

Pristup finansiranju

Poreskestope

Restriktivno radno zakondavstvo

Neadekvatna infrastruktura

Neefikasna Vlada

Crna Gora2008.

NeefikasnaVlada

Neadekvatna infrastruktura

Neadekvatno obrazovana radna snaga

Restriktivno radno zakonodavst.

Loša radna etika

Srbija 2011.

NeefikasnaVlada

Korupcija Pristup finansiranju

Inflacija Nestabilnost Vlade

Srbija2008.

Policy instability

Korupcija Neefikasna Vlada

Neadekvatna infrastruktura

Kriminal i krađe

Procentualne promjene kreditne aktivnosti, aktive banaka,i nominalne stope rasta BDP (na godišnjem nivou)

ALBANIJA 2005.-2010.

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

0

10

20

30

40

50

60

70

80

KRPRED KREDST AKTIVA BDP

Procentualne promjene kreditne aktivnosti, promjene aktive, i nominalne stope ekonomskog rasta (godišnji nivo)

BOSNA I HERCEGOVINA 2005.-2010.

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.-10

-505

101520253035

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Kred.pred. Kred.stanov. Prom.aktive BDP

Procentualne promjene kreditne aktivnosti i aktive banaka,i nominalne stope ekonomskog rasta (godišnji nivo)

HRVATSKA 2005.-2010.

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

-5

0

5

10

15

20

25

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Kredit.pred. Kredit.stan. Promj.aktive BDP

Promjene kreditne aktivnosti i aktive banaka,i nominalne stope ekonomskog rasta (godišnji nivo)

SRBIJA 2005.-2010.

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

0

20

40

60

80

100

Kredit.pred. Kredit.stan. Promj.aktive BDP

Potencijalno najveći globalni finansijski šokovi na početku sljedeće godine

• Jedan od potencijalno najvećih finansijskih šokova u svijetu početkom sljedeće godine može da bude refinansiranje državnog duga Italije.

• Polovicom januara Vlada Italije mora emitovati novih 43 milijarde EUR (refinansirati dospjeli javni dug).

• Polovicom februara Vlada Italije mora emitovati dodatnih 58 milijardi EUR (refinansirati dospjeli javni dug).

• Francuske komercijalne banke u svojim portfolijima drže približno 110 milijardi EUR italijanskih državnih obveznica.

• Ukoliko ne uspiju navedene dvije emisije obveznica u januaru i februaru uslijediće najveći finansijski šok za Evropu i svijet od vremena Velike Depresije.

• Evropska centralna banka ima ključnu ulogu u cijelom ovom procesu.

• Rizici su jako veliki za globalni finansijski sistem i sektor komercijalnog bankarstva na Zapadnom Balkanu i, naravno, Bosni i Hercegovini.

Knjigovodstvena vrijednost kapitala četiri najveća preduzeća u vlasništvu Vlade FBiH

Naziv preduzećaUkupna vrijednost

kapitala na dan 31.12.2009.(miliona KM)

Vrijednost kapitala u vlasništvu Vlade FBiH

(miliona KM)

JP Elektroprivreda BiH dd Sarajevo 2.945 2.650

JP BH Telecom dd Sarajevo

1.060 954

JP Elektroprivreda HZ HB dd Mostar 936 842

HT Mostar dd Mostar 303 152

U K U P N O 5.244 4.598

Sredstva rezervi komercijalnih banaka u Bosni i Hercegovini (2010. godina)

PeriodObavezne rezerve

(miliona KM)Viškovi rezervi na računima banaka

kod CBBiH(miliona KM)

31.01.2010. 1.625 1.517

31.05.2010. 1.646 1.500

30.06.2010. 1.636 1.400

31.08.2010. 1.622 1.634

31.10.2010. 1.594 1.595

30.12.2010. 1.628 1.695

Izvor: Centralna banka Bosne i Hercegovine, Odjel za bankarske usluge, Odjeljenje za monitoring i analize, Izvještaj o održavanju obaveznih rezervi (za navedene periode).

“New Deal” za Zapadni Balkan i Bosnu i Hercegovinu:

Euro-Balkanske obveznice – mogućnosti i ograničenja

• Emisijom ovih obveznica i njihovom kupovinom od strane komercijalnih banaka koje dominiraju u regionu Zapadnog Balkana bilo bi omogućeno uspješnije upravljanje portfolijima.

• Kamatna stopa na obveznice bi bila vezana za prosječne kamatne stope na državne obveznice istih rokova dospijeća u euro zoni (sa AAA rejtingom) uvećana za premiju rizika u Regionu.

• Premija rizika bi, međutim, bila manja u odnosu na postojeću koja je ukalkulisana u emitovane državne vrijednosne papire zemalja Zapadnog Balkana, budući da bi njenu emisiju garantovao EBF (Euro-Balkan Fund).

• Euro-Balkan Fund bi imao pravo na debt/equity swap u neprivatizovanim državnim profitabilnim preduzećima.

Ekonomija Kantona Sarajevo

• Kanton Sarajevo kao najbogatiji u Bosni i Hercegovini (kanton/region/grad) ima najširu poresku osnovicu u poređenju sa ostalim kantonima/regijama u Bosni i Hercegovini.

• Problem privrede Kantona Sarajevo je degradirana proizvodna osnova, odnosno hronična oskudica tehničke inteligencije i proizvodnih-izvozno orijentisanih ili uvozno-supstitutivno orijentisanih preduzeća.

• Ovaj problem se ne može riješiti u periodu krize, niti u kratkom vremenskom periodu mjerama anticiklične ekonomske politike.

• Ovaj problem se mora otklanjati sistematski i na dugi rok. Stoga ova vrsta ulaganja ne može biti kratkoročno i anticiklično korištena u tekućoj krizi - ali mora biti jedan od strateških prioriteta.

Ekonomija Kantona Sarajevo

• Veliki pad proizvodne sposobnosti privrede Kantona Sarajevo u odnosu na predratni period je velika slabost.

• Sa druge strane, Kanton Sarajevo zahvaljujući Sarajevu kao glavnom gradu Bosne i Hercegovine ima za bh. prilike natprosječnu koncentraciju kupovne moći.

• Ta koncentracija kupovne moći je u prethodnih deset godina imala za posljedicu da je Kanton Sarajevo najveći “proizvođač” trgovinskog deficita Bosne i Hercegovine zajedno sa četiri zapadnohercegovačke opštine.

Ekonomija Kantona Sarajevo

• Sarajevo je zahvaljujući kreativnim ljudima iz svijeta kulture i umjetnosti postalo kulturni centar Jugoistočne Evrope (Sarajevo Film Festival, MESS, Sarajevo Jazz Festival, Sarajevska Zima).

• Zahvaljujući ovoj vrsti promocije Sarajevo postaje jedna od najznačajnijih turističkih atrakcija.

• Međutim, u proizvodnom smislu za sada je to nedovoljno iskorištena razvojna šansa ovog dijela Bosne i Hercegovine.