Click here to load reader

DOPRINOS BLOGOVA PROMOCIJI TURISTIČKE DESTINACIJE

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of DOPRINOS BLOGOVA PROMOCIJI TURISTIČKE DESTINACIJE

Begonja, Anamarija
Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / struni stupanj: University of Split, Faculty of economics Split / Sveuilište u Splitu, Ekonomski fakultet
Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:124:976090
Rights / Prava: In copyright
Repository / Repozitorij:
Split, rujan 2018.
2.1. Pojmovno odreenje E-marketinga u turizmu .........................................................4
2.2. Web sjedište i marketing destinacija .........................................................................5
2.3. Marketinška komunikacija e-poštom u turizmu.......................................................6
2.4. Mobilni marketing u turizmu ....................................................................................7
2.5. Online društvene mree i turizam .............................................................................9
2.6. E- marketing u upravljanju markom destinacije ................................................... 15
3. BLOGOVI U FUNKCIJI PROMOCIJE TURISTIKE DESTINACIJE
......................................................................................................................... 18
4. PRIMARNO ISTRAIVANJE ................................................................. 26
4.2. Rezultati istraivanja ............................................................................................... 26
5. ZAKLJUAK............................................................................................. 33
1.1. Definiranje problema
U današnjem svijetu sve je vei utjecaj interneta, društvenih mrea pa tako i travel blogova.
Zahvaljujui razvoju interneta informacije se šire velikom brzinom. Posljednjih nekoliko
godina sve se više odmie od tradicionalnih naina promocije te se okree korištenju
društvenih mrea. Pojam travel blog i travel influencer postaje sve poznatiji. Stoga je problem
ovog istraivanja utvrditi doprinos samih blogova i influencera promociji turistike
destinacije.
Utjecaj travel blogera nije zanemariv. Pomou svojih objava na društvenim mreama dolaze
do velikog broj ljudi koji predstavljaju potencijale posjetitelje odreene destincije. Cilj rada je
otkriti koliko su ispitanici upoznati s travel blogerima i utjeu li oni na njih.
1.3. Metode rada
U svrhu izrade rada korištena je domaa i strana literatura s podruja turizma, marketinga, E-
marketinga, menadmenta i sl. Kao izvor sekundarnih podataka korištena je literatura s
interneta osobito znanstveni lanci, te isto tako knjige i asopisi. Znanstvene metode korištene
u ovom radu su: analiza, benchmarking te izviajno i primarno istraivanje.
1.4. Struktura (sadraj) rada
Rad se sastoji od pet cjelina. Prvi dio donosi uvod u samo istraivanje te definira potrebu,
ciljeve i metode koje su korištene u svrhu rada. U drugom dijelu se definira pojam E-
marketinga u turizmu te trendovi koji se u njemu koriste. Trei dio daje uvid u kvantitativne
podatke na primjeru najposjeenijih turistikih blogova te influencera u svrhu njihove
promocije. etvrto poglavlje predstavlja primarno istraivanje te daje uvid u rezultate, uzorak
i kritiki osvrt. Peti dio ini zakljuak.
4
Utjecaji informatikih tehnologija vidljivi su na tradicionalnim metodama i tehnikama
marketinga, ali je takoer mogue govoriti i o potpuno novijoj vrsti marketinga –
elektronskom marketingu, koji nalazi svoju široku primjenu u turizmu. Sukladno posljednjem
istraivanju mogue je i definirati elektroniki marketing. Jedna od moguih definicija je ona
koju predlaen Panian: Elektroniki marketing nain je ostvarenja marketinških aktivnosti
tvrtke uz intenivnu primjenu informacijske i telekomunikacijske internetske tehnologije.
E-marketing u turizmu predstavlja jednu od temeljnih strateških odrednica poslovanja
poduzea iz sektora turizma. Ulazak poduzea u marketinške aktivnosti na internetu
predstavlja relativno jeftin i lak nain dopiranja do klijenata upravo zbog toga se svakodnevno
više od tisuu poduzea odluuje lansirati svoje web stranice u svijet interneta.
Uvaavajui relevantnu literaturu na sljedei nain je mogue podijeliti subjekte u e-
marketingu
Ugostiteljske usluge (Hospitality services)
Putnike agencije (Travel Agencies)
odreenoj lokaciji ili turistikom objektu, te donose više informacija o pojedinostima
smještaja, cijenama, pogodnostima i dodatnim uslugama. Ovoj skupini stranica pripadaju
pojedinane lokacije lanaca, koncesija i lanstava te mnogi samostalni objekti koji nisu
integralni dio neke vee upravljake strukture1 U pitanju više nisu samo web stranice i portal,
pojavom društvenih mrea otvorili su se sasvim novi segmenti marketinške aktivnosti
turistikog sektora na internetu, koji se prvenstveno baziraju kroz komunikaciju s kupcima
1 Andrli, B. (2007): E-marketing implementation in tourism, Poslovna izvrsnost, Vol.1 No.2, str. 87
5
kreiranjem zanimljivog „viralnog“ sadraja. Danas je postalo gotovo nemogue zamisliti
marketinške napore u turizmu bez znaajne internet komponente. Meutim, pošto se
korištenje interneta i dalje razvija potrebno je uzeti u obzir smjer u kojima korisnici oekuju
da e se ovaj medij razvijati. U posljednjih pet godina trend u korištenju interneta je usmjeren
prema korisnicima sadraja, posebno u obliku društvenih medija. Gotovo svaki veliki
turistiki subjekt ili odreeni vezan uz tu industriju odrava neki oblik socijalne medijske
prisutnosti sa svojom facebook stranicom, twitter obavijesti ili korištenjem bloga, youtube video
kanalom ili pretplatom na uslugu e-pošte. Nadalje web stranice kao što su TripAdvisor
omoguavaju putnicima da trae tree mišljenje o destinacijama, smještaju, zrakoplovnim
kompanijama, restoranima i atrakcijama na nain da dopuste vlastite komentare prethodnih
posjetitelja koji se nalaze na slubenim web stranicama ili društvenim medijima.
2.2. Web sjedište i marketing destinacija
Web sjedište predstavlja više meusobno povezanih i uklopljenih web stranica koje ine
jednu cjelinu i vlasništvo su jednog subjekta. U novije vrijeme sve se više susreemo s
pojmovima Web 2.0 koji oznaava poboljšanu verziju World Wide Web-a te mu je jedna od
temeljnih prednosti što prua mogunost korisnicima da sudjeluju u kreiranju sadraja. On
nudi komunikaciju izmeu korisnika i raunala te meusobnu komunikaciju korisnika s
ostalim korisnicima. Web 2.0 bi mogli definirati kao revoluciju na koji nain koristimo web.
Sve aplikacije kao što su blogovi, wikiji, podcastovi ili RSS feedovi spadaju pod novu
generaciju aplikacija na Internetu na koje se moe odnositi kao na Web 2.0 aplikacije. 2Pojam
koji esto povezujemo sa Web-om 2.0 je društveni networking koji omoguuje povezivanje
korisnicima na posebne platforme gdje oni zajedno iznose svoje mišljenje o nekoj temi. Oni
danas predstavljaju jedan od najpopularnijih vidova komunikacije putem Interneta.
Omoguuju razmjenu i pregledavanje razliitih sadraja, pronalazak osoba koje dijele isto
mišljenje o neemu, te razmjenu znanja i iskustva. Destinacijski marketing je posebna vrsta
marketinga koja se bavi promocijom odredišta s glavnim ciljem da se povea broj posjetitelja.
Za njega moemo reci da je turistiki oglas same destinacije. Jako je vano da se turistika
destinacija prezentira i promovira na pravilan nain te se u tu svrhu sve više koristi sam
internet koji omoguava potrošaima da na brz i jednostavan nain saznaju sve potrebne
2 O'Reilly, T.(2007): What Is Web 2.0: Design Patterns and Business Models for the Next Generation of
Software
6
informacije vezane za destinaciju koju ele posjetiti ili za destinaciju koja ih je zaintrigirala.
Pravilnim upravljanjem marketingom stjeu se brojne koristi za turistiku destinaciju. Ovaj
nain moe biti vrlo efikasan i ne toliko skup u koliko se na pravi nain iskoristi, zbog toga je
vrlo vano imati interaktivan odnos izmeu korisnika i pruatelja usluga.
2.3. Marketinška komunikacija e-poštom u turizmu
Kotler i Keller definiraju e-mail marketing kao vid izravnog marketinga, odnosno uporabu e-
pošte kao komunikacijskog kanala izravno prema klijentu kako bi stupio u vezu s njime i
dostavio robu i uslugu bez pomoi posrednika. 3 Oni istiu kako komunikacija putem
elektronske pošte omoguuje da ponuda svakom potencijalnom i zainteresiranom kupcu
stigne u pravo vrijeme uz minimalne troškove. Korištenje e-mail marketinga je zapravo
najpogodnije onima koji imaju proizvod ili uslugu koju ele direktno ponuditi klijentu, bilo
postojeem ili buduem. 4 Kad se govori o postojeim klijentima, cilj korištenja e-mail
marketinga prema njima je njihovo zadravanje kako bi oni ostali klijenti i ubudue, dok kod
buduih klijenata eli ih se pridobiti kako bi oni postali novi klijenti. Jedini nain na koji je
mogue zapoeti s provoenjem e-mail marketinga je stvaranje baze podataka s e-mail
adresama klijenata, vodei pritom brigu o zakonskoj regulativi, ali i volji samog klijenta da
dobrovoljno daje na korištenje svoju e-mail adresu za potrebe e-mail marketinga. Naglasak
mora biti na volji klijenta, jer u suprotnom ne moe se oekivati nikakav pozitivan rezultat od
upuene e-mail komunikacije prema njezinom primatelju.
Kako je metrika marketinga jedna od poluga koji se koristi za ostvarivanje profita, na nju je
potrebno i djelovati na odreeni nain uviajui anomalije i ispravljajui ih. Spoznaja o
potrebnom djelovanju nad anomalijama vrši se putem metrike koja ima za cilj ispravnog
usmjeravanja aktivnosti sa ciljem ostvarenja planiranih rezultata, odnosno cilja.
Bitnu metriku kojom se moe mjeriti uspješnost oekivanih rezultata u e-mail marketingu
ine.5
3 Kotler, P., Keller, K. (2006) Marketing Management. 12th Edition, 4 Miller, M. (2011): The Ultimate Web Marketing Guide, Pearson Education 5Leblond, J. (2010): Ten must-know email marketing metrics [Internet] raspoloivo na:
http://www.jackleblond.com/ten-must-know-email-marketing-metrics/ [14.06.2018]
stopa dostave poruka (eng. delivery rate), postotak uspješno dostavljenih e-mail
poruka
primateljima; analizom treba utvrditi uzroke koji mogu biti neispravna e-mail adresa,
spam filteri, greška na posluitelju, nemogunosti isporuke radi prekoraenja kvote
poštanskog sanduia i sl. - stopa otvaranja poruka (eng. open rate), postotak e-mail
poruka koje su otvorene; mogue je doi do ovog podatka korištenjem slika koje
primatelj treba preuzeti s posluitelja kako bi mu se prikazao sadraj
stopa klikanja (eng. clik-thru rate), postotak osoba koji je kliknuo na jednu ili više
poveznica u sadraju poruke
stopa konverzije (eng. conversion rate), postotak osoba koje su izvršile kupovinu
preko poveznice koja se nalazi u sadraju poruke - stopa povrata na investiciju (eng.
return on investment – ROI), predstavlja neto korist iz ulaganja.
2.4. Mobilni marketing u turizmu
Ubrzani razvoj informacijskih tehnologija rezultirao je drastinim poveanjem protoka
informacija, ali i s poveanjem broja korisnika mobilnih ureaja. Ovaj rastui trend iskoristile
su brojne industrije pa tako i turistika. Upotrebom razliitih aplikacijskih softwera koji se
mogu koristiti na pametnim telefonima interakcija izmeu turista i turistikih destinacija
svakim danom postaje sve znaajnija. Turizam se posljednjih nekoliko godina u velikoj mjeri
oslanja na mobilne aplikacije zbog toga što se upravo njihovim korištenjem mogu zaobii
turistike agencije i ostali posrednici, te se turisti mogu izravno povezati sa pruateljima
usluga.
Na osnovu vrste usluga koje razliite aplikacije nude turistima, one mogu biti podijeljene u
deset osnovnih grupa:6
services.net/resources/327/2342/pdf/AM2011_0423.pdf [14.05.2018]
Flight track) - omoguavaju korisnicima pronalaenje informacija o transportu i
rezervaciju karata.
2. Aplikacije sa informacijama o dogaajima (What’s On guide/Event listing apps) (npr.
Buzzd) - daju informacije o dogaajima i aktivnostima na destinaciji uz mogunost
slanja preporuke ostalim korisnicima.
Tripcase, TripDeck) - Uz mogunost rezervacije smještaja, karata i ostalih usluga.
4. Aplikacije za rezervaciju smještaja (Accomodation planning applications) (npr.
Booking.com, Hotelinfo) - daju informacije o hotelima.
5. Interaktivni elektronski vodii (Tour guide applications) (npr. NY Travel guide) -
virtuelni vodi kroz destinacije uz mogunost razmjene iskustva sa drugim
korisnicima iste aplikacije.
6. Aplikacije za satelitsku navigaciju (Directional services) (npr. Google maps) - pruaju
usluge satelitske navigacije.
lociranja znamenitosti i usluga koje destinacija nudi.
8. Specijalizirane aplikacije za muzeje i ustanove kulture (Attraction application) (npr.
ThrillSeeker, London Museum guide)- zamjena za lokalne turistike vodie i kustose.
9. Specijalizirane aplikacije kreirane za turistika poduzea (Company specific
applications) (npr. British Airways, Lufthansa) - aplikacije kreirane za potrebe
odreene kompanije i njenih klijenata (esto se koriste u avio industriji).
10. Aplikacije sa korisnim informacijama za turiste (Tourist assistance applications) (npr.
eCurrency, language translator) - pruaju usluge prevoenja, daju informacije o
teajnoj listi, vremenskoj prognozi i sl.
9
Izvor: Institut za turizam [Internet] rasploivo na: www.iztzg.hr [18.07.2018]
Aplikacije koje su vezane za turizam preuzima ak 60% korisnika pametnih telefona
(Mickaiel, 2011). Te ih više od pola na svom putovanju i iskoristi, bitno je napomenuti da
postoji i velik broj drugih aplikacija koje nisu izravno vezane uz turizam ali isto tako slue u
pronalaenju informacija i tako doprinose turistikom kretanju.
2.5. Online društvene mree i turizam
Društvena mrea je vrsta internetskog servisa koji se naješe javlja u obliku platforme,
prozora ili web stranice.7 To je prostor na internetu koji slui za meusobno povezivanje
korisnika te omoguuje dvosmjernu komunikaciju izmeu njih. Korištenje društvenih mrea u
turizmu postaje jedan od najbitnijih alat jer sadraj na društvenim mreama ima znaajan
utjecaj na promociju turistike destinacije pogotovo danas kad se cijeli svijet okree upravo
društvenim mreama prilikom odabira destinacije koju ele posjetiti.
7Wikipedia [Internet] raspoloivo na: https://hr.wikipedia.org/wiki/Dru%C5%A1tvena_mre%C5%BEa
10
Njihova uloga je znaajna u turistikoj ponudi i potranji jer omoguuju izravnu
komunikaciju sa posjetiteljima te pruaju mogunost praenja stavova i ocjena usluga koje
ponuditelji iz nekih destinacija nude.
Neke od naješe korištenih društvenih mrea u turizmu su: Facebook, Instagram, Youtube,
Tripadvisor, Twitter, Pinterest, Google plus i mnoge druge.
Facebook
L2omz0NDcAhUCKFAKHVVDBLIQ_AUICigB&biw=1242&bih=533#imgrc=zFoz1wrgvmpKBM
[18.07.2018]
Jedna od najpopularnijih društvenih mrea koju je 2004. godine osnovao bivši student
Harvarda Mark Zuckerberg. Od tada pa sve do danas Facebook biljei rapidan rast te broj
njegovih korisnika iznosi preko 2 milijarde. On je najpopularnije mjesto za objavu fotografija
i kratkih video zapisa.
Izvor:Apartmanija, Zašto koristiti instagram za oglašavanje smještaja [Internet], raspoloivo na:
http://www.apartmanija.hr/zajednica/ideje/zasto-koristiti-instagram-oglasavanje-smjestaja [18.07.2018]
Sve što je potrebno da bi se napravio Facebook profil je imati valjanu e-mail adresu. Jednom
kad se korisnik registrira on moe ureivati svoju stranicu dodavati neke podatke kao što su
spol, dob, mjesto u kojem ivi, interesi koje ima, koju glazbu sluša, koje sportove voli, te
takoer iskazati interes za neke turistike destinacije koje bi elio posjetiti. Broj objava na
facebooku vezanih za turizam se rapidno poveava. Objašnjenje je prilino jednostavno
facebook je društvena mrea koja prua informacije u realnom vremenu bazirajui se
prvenstveno na slikovni sadraj. Fotografije ostavljaju najvei utjecaj na krajnjeg korisnika pa
je logino da mu ljudi najviše pribjegavaju.
Instagram
Slika 4. Ikona Instagrama-a
Izvor:https://www.google.hr/search?safe=active&biw=1242&bih=533&tbm=isch&sa=1&ei=PShkW_DuGcnKw
QK_k6eoDA&q=instagram&oq=instag&gs_l=img.1.0.0i67k1l4j0l3j0i67k1j0l2.52410.53597.0.55863.6.6.0.0.0.
0.177.790.0j6.6.0....0...1c.1.64.img..0.6.786...35i39k1.0.m_RQ8nx1DoU#imgrc=Ye22-ijf2PQmPM
12
Instagram je društvena mrea u vlasništvu Facebook-a na kojoj je mogue dijeliti slikovne i
video sadraje. Prva verzija je lansirana 2010. godine za korisnike iOS sustava te je dvije
godine kasnije uvedena i verzija za Android. Nakon što je uveden brzo je dosegao veliku
popularnost. Kada je prvi put uveden Instagram je dozvoljavao objavu samo jedne fotografije
u obliku kvadrata no danas omoguava brojne dodatne opcije kao objava slike u obliku
pravokutnika, opcija objave više slika od jednom, stavljanje kratkih pria, videozapisa.
Princip na kojem Instagram povezuje korisnike je pomou „hashtagov-a“ koji pomae
korisnicima da meusobno pronalaze slike, aktualna zbivanja,videozapise.
Korisnici Instagrama vole dijeliti trenutke sa svojim sljedbenicima (followers) u bilo kojem
trenutku i na bilo kojem mjestu. Najviše to rade kada putuju i tada oznaavaju mjesto i usluge
koje koriste. Instagram nam omoguava graenje kontakata kroz profile koje smo odabrali za
praenje i osoba koje mi pratimo. Povremeno komentiranje objava profila iz naše destinacije
ili onih za koje smo preko hashtag-ova ustanovili da vole našu destinaciju i borave u njoj,
dobar je nain za privlaenje panje i uspostavu kontakata s osobama koje bi mogla zanimati
naša ponuda.
Slika 5. Ikona Twitter-a
Izvor:https://www.google.hr/search?safe=active&biw=1242&bih=533&tbm=isch&sa=1&ei=dyhkW4-
zIMHWwAKY4Zsg&q=twitter&oq=twit&gs_l=img.1.0.35i39k1j0j0i67k1l4j0l4.108939.110238.0.112055.4.4.0.
0.0.0.150.491.0j4.4.0....0...1c.1.64.img..0.4.489....0.jbwGYqAlZx4#imgrc=wL_o12SJBqhLSM [18.07.2018]
Twitter je internetska društvena mrea za mikro-blogging, tj. namjenjena je za slanje (i
itanje) kratkih poruka i novosti koje su prema imenu mree nazvane tweet-
ovima. SMS poruke na mobilnim telefonima ograniene su na 280 znakova, a tweetovi su
zasnovani na tekstu poruka od najviše 280 znakova. Twitter su u oujku 2006. godine stvorili
Jack Dorsey, Noah Glass, Biz Stone i Evan Williams i pokrenuta u srpnju te godine. Usluga je
brzo stekla popularnost širom svijeta. Tijekom 2012. više od 100 milijuna korisnika
zabiljeilo je 340 milijuna tweeta dnevno, a usluga je obraivala prosjeno 1,6 milijardi upita
za pretraivanje dnevno. U 2013. godini bila je jedna od deset najposjeenijih web stranica i
opisana je kao "SMS interneta". Od 2016. godine Twitter je imala više od 319 milijuna
aktivnih korisnika mjeseno.8
Twitter kao društvena mrea još nije u dovoljnoj mjeri prepoznata u Hrvatskoj upravo zbog
nepoznavanja naina na koji ga pravilno koristiti ali isto tako i zbog nerazvijenosti kulture
twittera u Hrvatskoj.
Slika 6. Ikona Tripadvisor-a
Izvor:https://www.google.hr/search?safe=active&biw=1242&bih=533&tbm=isch&sa=1&ei=6ihkW-
3yBYLZwQLSk6eYBw&q=tripadvisor&oq=tri&gs_l=img.1.0.0i67k1j0l8j0i67k1.109899.110604.0.111493.3.3.
0.0.0.0.141.388.0j3.3.0....0...1c.1.64.img..0.3.386...35i39k1.0.oopGB13J34A#imgrc=8JLCDYi6S3jwXM
[18.07.2018]
Tripadvisor turistiki je intenetski portal koji nudi individualne savjete za korisnike koji
planiraju odmor. Na stranicama stije izvješa s više od 1,8 milijuna trgovina, 4,2 milijuna
restorana, 1,1 milijuna hotela i B&Ba. 830000 apartmana i 730000 znamenitosti, 135000
odredišta. Nudi savjete i procjene putnika, poveznice na izvješa iz novina, asopisa, turistiih
vodia i turistikih foruma.9 Osnovan je u veljai 2000.godine i 2004. godine ga je kupila
tvrtka InterActiveCorp. Stranica ima mjeseno više od 390 milijuna posjetitelja i više od 435
milijuna korisnika. Prua informacije o 6,8 milijuna smještaja restorana i atrakcijama na
svojim stranicama.
https://hr.wikipedia.org/wiki/YouTube#/media/File:YouTube_Logo_2017.svg [18.07.2018]
YouTube je popularna mrena usluga za razmjenu videozapisa na kojoj korisnici mogu
postavljati, pregledavati i ocjenjivati videozapise. Za postavljanje sadraja potrebna je
registracija, dok za pregledavanje nije, osim sadraja koji nije primjeren za osobe mlae od 18
godina. Prema pravilima korištenja, korisnici mogu postavljati vlastite originalne uratke i
uratke za koje imaju dopuštenje vlasnika autorskih prava, a zabranjeno je postavljanje
pornografskog sadraja, nasilja, sadraja koji podrava kriminalne radnje, sadraja s ciljem
osramoenja, klevete i reklama. YouTube zadrava pravo na korištenje, preinaku i brisanje
postavljenoga materijala. Prema statistikom istraivanju iz lipnja 2006. godine na YouTubeu
je dnevno pregledavano 100 milijuna videozapisa, a tijekom 24 sata postavljano 65 000 novih
videozapisa. Prema istraivanju tvrtke Nielsen/NetRatings stranicu posjeuje gotovo 20
milijuna korisnika mjeseno, od toga 44% ena i 56% muškaraca naješe dobi od 12 do 17
godina. Prema istraivanju stranice Hitwise.com 64% mrenog video prometa u Velikoj
Britaniji odvija se na YouTubeu.10
Youtube je u zadnjih nekoliko godina doivio pravi procvat u turizmu te se koristi u velikoj
mjeri kao sredstvo oglašavanja neke turistike destinacije. Turistike zajdnice mnogih zemalja
uz pomo pojedinaca sve eše zvanih influinsera koji imaju veliki broj pretplatnika na
youtube-u nastoje doprijeti do šire javnosti te im uz pomo njih pokazati sve ljepote i
zanimljivosti njihove zemlje
Izvor:https://www.youtube.com/channel/UC08NS8fyPpkYgnhj69fMXLg/videos [20.07.2018]
Utjecaji informatikih tehnologija vidljivi su na tradicionalnim metodama i tehnikama
marketinga, ali je takoer mogue govoriti i o potpuno novoj vrsti marketinga - internet
marketingu, koji nalazi svoju široku primjenu u turizmu. Internet marketing u turizmu
predstavlja nesumnjivo temeljnu stratešku odrednicu poslovanja poduzea iz sektora turizma.
Ulazak poduzea u marketinške projekte na internetu je relativno jeftin i lak pa tisue
poduzea i poslovnih ljudi iz podruja turizma svakodnevno „lansiraju“ svoje web stranice u
svijet interneta. Uvaavajui relevantnu literaturu mogue je na sljedei nain klasificirati
subjekte internet marketing u turizmu na turistike agencije odredišta (Destination
Management Organisations), ugostiteljske usluge (Hospitality services), putnike agencije
(Travel Agencies), turoperatori (Tour operators) i turistike atrakcije (Visitar Attractions).
Nabrojani subjekti pretpostavljaju posjedovanje vlastitih web stranica. Stoga se web site moe
promatrati kao nositelj internet marketing aktivnosti u turizmu. Na internetu postoji niz
razliitih pristupa pa je precizna kategorizacija web stranica oteana. Veina stranica ima
višestruke ciljeve i za njihovo se postizanje koristi nizom marketinških strategija. Internetske
stranice pojedinanih lokacija i objekata pruaju konkretne informacije o odreenoj lokaciji ili
turistikom objektu, te donose više informacija o pojedinostima smještaja, cijenama,
pogodnostima i dodatnim uslugama. Ovoj skupini stranica pripadaju pojedinane lokacije
lanaca, koncesija i lanstava te mnogi samostalni objekti koji nisu integralni dio neke vee
upravljake strukture.11
elemente turistikog sustava te ine neophodnu cjelovitost turistikog istraivanja.
Tradicionalno, destinacija se uzima u obzir kao mješavina izravnog i neizravnog turistikog
sadraja (npr. smještaja, ugostiteljstva, javnog i privatnog prijevoza i prometnica, podataka o
posjetiteljima, rekreacijskog sadraja, itd.), te široke palete prirodnih i kulturnih turistikih
atrakcija (npr. krajolika, spomenika, doivljaja, itd.) koje su u ponudi turistu tijekom
njegova/njezina boravka u odabranom mjestu, destinaciji. Meutim, za ekonomske i
marketinške znanosti, turistika destinacija je više od prepoznatljivog geografskog podruja.
Vrlo esto turisti doivljavaju odredište u cjelini, tako da se to podruje ne smatra samo kao
„turistiko mjesto“, ve postaje i „turistiki proizvod“. Dakle, turistika destinacija moe se
definirati kao „zbirka iskustava steenih od strane putnika (turista)" te se treba promatrati kao
sustav proizvoda i usluga kojih su dobavljai spremni isporuiti, a turisti konzumirati. 12
Uloga destinacijskog menadmenta u tom sluaju se sastoji od ispunjavanja marketinških,
promocijskih i prodajnih zadaa, kao i koordiniranju dugoronog planiranja destinacije te
upravljanju percepcijom buduih potrošaa te kreiranju odredišta kao integralni turistiki
proizvod. Ako sagledamo i društveno odgovornu stranu, uloga destinacijskog menadmenta je
mnogo sloenija te zahtjeva pronalaenje balansa izmeu konkurencijskih i društveno
odgovornih ciljeva prema okolišu, društvu i ekonomiji. U procesu brendiranja i stvaranja
prepoznatljivost odreene destinacije znaajnu ulogu ima destinacijski menadment odnosno
destinacijski marketing na razini DMO-a (Destinacijskih menadment organizacija). Postavlja
se pitanje što predstavlja pojam destinacijskog brendiranja? Destinacijsko brendiranje moe
se definirati kao skup marketinških aktivnosti koje podrazumijevaju stvaranje imena, simbola,
loga, oznaka rijei ili drugih grafikih elemenata koji se lako prepoznaju i jedinstveni su za
odreenu destinaciju. Osim stvaranja vizualnog identiteta cilj destinacijskog brendiranja je da
11 Andrli, B. (2007): E-marketing implementation in tourism, Poslovna izvrsnost, Vol.1 No.2 str., 85- 97 12 Klimek, K. (2013): Destination Management Organisations and their shift to sustainable tourism development.
European Journal of Tourism, Hospitality and Recreation, Vol 4:Issue 2, str. 27-47
17
dosljedno prenese nezaboravan doivljaj putovanja koji je jedinstven i povezan samo za…