32
Dojenje - to je vaπe pravo GODINA XLII, BROJ 486-487/2000, SRPANJ-KOLOVOZ, CIJENA 6,00 kn, ISSN 0351-9384 • Poπtarina plaÊena u poπti 51000 Rijeka

Dojenje - to je va„e pravo - zzjzpgz.hr · neophodno. 'to je prematurus nezreliji, to je du¾ina hranjenja uz dodatak glukoze du¾a, Łime se uklanjaju neugodne poslje-dice hipoglikemije,

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Dojenje - to je va„e pravo - zzjzpgz.hr · neophodno. 'to je prematurus nezreliji, to je du¾ina hranjenja uz dodatak glukoze du¾a, Łime se uklanjaju neugodne poslje-dice hipoglikemije,

Dojenje -to je vaπe pravo

GO

DIN

A X

LII

, B

RO

J 4

86

-48

7/2

00

0,

SR

PA

NJ-

KO

LO

VO

Z,

CIJ

EN

A 6

,00

kn

, IS

SN

03

51

-93

84

• P

oπt

ari

na

pla

Êen

a u

po

πti 5

10

00

Rije

ka

Page 2: Dojenje - to je va„e pravo - zzjzpgz.hr · neophodno. 'to je prematurus nezreliji, to je du¾ina hranjenja uz dodatak glukoze du¾a, Łime se uklanjaju neugodne poslje-dice hipoglikemije,

srpanj-kolovoz 2000

DOJENJE- to je vaπe pravo

DOJENJE- to je vaπe pravo

2

N A R O D N IZDRAVSTVENIL I S TmjeseËnik za unapreenjezdravstvene kulture

IzdajeZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVOÆUPANIJE PRIMORSKO-GORANSKE

Za izdavaËaprof. dr. sc. Anto JonjiÊ

UreujeSocijalno-medicinska sluæbaOdjel za zdravstveni odgoj

Redakcijski savjet:doc. dr. sc. Vjekoslav Bakaπun, dr.Suzana JankoviÊ, mr. sc. VojkoObersnel, dr. sc. Vladimir MiÊoviÊ,dr. Vladimir Smeπny, doc. dr. sc.Ante ©krobonja, dr. sc. Marija Va-roπËiÊ, doc. dr. sc. Milan ZgrabliÊ,tel. 21-43-59, centrala 33-38-88 int.110, fax 21-39-48

Odgovorni urednik:dr. Vladimir Smeπny

Glavni urednik:dr. Suzana JankoviÊ

Lektor:prof. Vjekoslava Lenac

GrafiËka priprema:"Welt" d.o.o. - Rijeka

GrafiËko-tehniËko ureenje:graf. inæ. Ines Volf

Rjeπenje naslovne stranice:dr. Suzana JankoviÊ,graf. inæ. Ines Volf

Uredniπtvo:51000 Rijeka, Kreπimirova 52/apoπt. pret. 382tel. 21-43-59, centrala 33-38-88int. 110, fax 21-39-48http://www.zzjzpgz.hr

Godiπnja pretplata 30.00 kunaÆiro raËun 33800-603-4489 •Godiπnja pretplata za inozemstvo:SFRS 10.- • Devizni raËun kodRijeËke banke d.d. Rijeka, br.25730-11-255-17-33800-620-16

Tisak“Neograf” d.o.o. - Rijeka

"NZL" je tiskan uz potporu Odjelagradske uprave za zdravstvo i soci-jalnu skrb Grada Rijeke.

Svjetski tjedan dojenja dokazuje da se svjetske organizacije i daljeozbiljno zalaæu za promidæbu desetljeÊima zapuπtenog i Ëaknegiranog, a tako prirodnog æivotnog postupka.

Ciljevi su ovogodiπnjeg Tjedna:- poveÊati javnu svijest da je dojenje jedno od ljudskih prava,- osigurati informacije o propisima i zakonodavstvu na meuna-rodnoj razini, pa stoga takvi propisi veÊ postoje ili bi trebali postojatii na nacionalnoj razini,- poduprijeti pomak u javnom mnijenju prema poπtivanju i oËuvanjutoga prava, omoguÊiti ga u svakome domaÊinstvu, na razini lokalnezajednice te same dræave.

Za ostvarenje tih ciljeva postoje meunarodni instrumenti:- Konvencija o djeËjim pravima (meunarodna kratica CRC),- Konvencija o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima(CESCR),- Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije æena(CEDAW),- ILO (Meunarodna organizacija rada) Konvencija o zaπtiti mate-rinstva,- Meunarodni propisi o traæenju nadomjestaka za majËino mlijeko.

BuduÊi da se na temu dojenja mnogo toga dogaa, ovom prigodompodsjeÊamo na nekoliko svjeæih otkriÊa, koja nesporno govore u prilogdojenju:

- posebne masne kiseline sadræane u majËinu mlijeku dovode dopoveÊanja kvocijenta inteligencije i bolje oπtrine vida,- dojenje smanjuje infekcije uha, koje su u sprezi s oπteÊenjem sluhai potom poteπkoÊama u uËenju,- nekoliko studija ukazuju da djeca koja su bila dojena pokazujubolje πkolske rezultate, vodeÊi raËuna o socijalnim razlikama,stupnju majËine naobrazbe ili rasi.

Sudjelovati u potpori toga svjetskog pokreta bez sumnje je Ëasno iispunja velikim zadovoljstvom, ali nameÊe i neizbjeæna pitanja:- πto znamo o svojim (osnovnim ljudskim) pravima i kako se Ëesto(i da li uopÊe) susreÊemo s tekstovima i objaπnjenjima tih prava?- da li se u naπoj sredini poπtuje to pravo, koje je na poËetku svihprava, i da li i sami u svemu aktivno sudjelujemo?

Odgovorni urednik

Page 3: Dojenje - to je va„e pravo - zzjzpgz.hr · neophodno. 'to je prematurus nezreliji, to je du¾ina hranjenja uz dodatak glukoze du¾a, Łime se uklanjaju neugodne poslje-dice hipoglikemije,

srpanj-kolovoz 20003

Ako pratimo naËin prirodne prehrane,opaæamo pojedina razdoblja koja su zanastavak dojenja kritiËna, kada dolazi doprijelaza s prirodne na umjetnu prehranu,pa Êemo na njih usmjeriti naπu paænju tenastojati djelovati na taj segment prirodneprehrane.

Vaænost edukacije majke

Prvi podoj ili, bolje reËeno, dojenjeprvog dana po porodu sasvim je sigurnonajvaæniji dogaaj u uspostavi dojenja (otome je veÊ bilo dosta govora u Narodnomzdravstvenom listu). Vaæno je osiguratistalni kontakt majke i djeteta i dojenja nazahtjev djeteta.

Posebni problemi u uspostavi prirodneprehrane pojavljuju se kod bolesne novo-roenËadi, kao i kod prijevremeno roenedjece. Problematika hranjenja takve djecemora biti rjeπavana individualno te hra-njenje djeteta treba rjeπavati u sklopupostojeÊih zdravstvenih problema.

Majka s djetetom ostaje u rodiliπtu trido Ëetiri dana, πto je prekratko vrijeme dabi sva djeca mogla biti uspjeπno dojena.Zato je dolazak kuÊi iz rodiliπta, praÊenuzbuenjem, utjecajem miπljenja okoline,

novo kritiËno razdoblje za uspjeπno doje-nje. Stoga smatramo vrlo vaænim posjetpatronaæne sestre, koja ima dovoljno iskus-tva i znanja da umiri majku i pomogne joju dojenju, ali i u ostalim problemima kojeima s njegom djeteta. Vaæno je da i obitelj,naroËito otac, budu dovoljno informirani ieducirani kako bi majci pruæili podrπku iomoguÊili joj nastavak dojenja. NajËeπÊeje problem u tom razdoblju "zastojnadojka" pa je potrebno pravilno i Ëestostavljanje djeteta na prsa, a treba nauËitimajku izdajati. Zastojna dojka moæe i ukasnijem razdoblju praviti problema pa jeuvijek dobro pripremiti majku na tu mo-guÊnost i nauËiti je pravilnom izdajanju.

SljedeÊe razdoblje koje predstavljaproblem za nastavak dojenja jest uvoenjedohrane, bilo majËinih obroka, bilo mijeπa-ne dohrane. Dohrana smanjuje dojenje, πtoje i normalno, ali je ujedno i jedan odrazloga zaπto prirodnu prehranu prepo-ruËamo zadræati πest mjeseci bez potrebeikakvih dohranjivanja. Time osiguravamooptimum dojenja djece, πto predstavlja πestmjeseci, a nakon uvoenja dohrane, brojpodoja, kao i postotak dojenja djece padajuna polovicu.

Bolest majke ne mora uzrokovatiprekid dojenja

Da bi majci bila pruæena potrebnapodrπka i pomoÊ, nuæno je da svi u obitelji,kao πto smo veÊ spomenuli, naroËito otacdjeteta, ali i svi ostali, budu informirani isvjesni dobrobiti dojenja za dijete i zamajku, tako da Êe znati i htjeti pomoÊi imajci, i djetetu, da Ëim duæe zadræe pri-rodnu prehranu dojenËeta.

Osim navedenih momenata, Ëesto nas-taju dileme oko toga πto majka smije jesti,koje lijekove smije uzimati i da li moæedalje dojiti. Zabune i dezinformacije iza-zivaju i popratne upute priloæene lijeko-vima - Ëesto piπe da se lijek izluËuje umajËinu mlijeku, bez prave informacije outjecaju tog lijeka na dijete. Ako majka izbilo kojih razloga u prvom tjednu poporodu ne doji dijete, sasvim je izvjesnoda ne moæe naknadno uspostaviti dojenje ida Êe dijete morati hraniti mlijeËnomformulom. Zato vrijedi osnovno pravilo:bez obzira na to koji lijek majka uzima,ako ga uzima kratko vrijeme, od 8 do 10dana, ne treba prekidati dojenje jer jekoliËina lijeka koja se izluËuje u majËinumlijeku, a pogotovo koliËina koja bi senaknadno resorbirala iz probavnog traktadjeteta, tako malena da ne moæe imatiπtetno djelovanje na dijete. Meutim, trebabiti oprezan i obvezno se savjetovati slijeËnikom ako je majka kroniËni bolesnikpa mora uzimati neprekidno lijekove, teako su ti lijekovi toksiËni za dijete. U tomsluËaju preporuËuje se prehrana adaptira-nim mlijekom. Kod takvih majki u praviluse ablaktacija zapoËne veÊ u rodiliπtu,odmah nakon poroda.

Uvijek nas u tim sluËajevima moravoditi misao o dobrobiti za dijete i trebaprosuditi da li je πtetnost tvari koju primamajËinim mlijekom veÊa od dobrobiti kojeima dijete hranjeno na prsima.

Isto tako, vaæno je znati da, ako majkaoboli (misli se na akutnu bolest koja moæebiti s temperaturom ili bez nje), dojenje upravilu ne treba prekidati. U toj akutnojfazi bolesti majci treba pomoÊi da seuspjeπno izdaja, ako je moguÊe da saËuvamlijeko i, Ëim bolest proe, a majka seosjeÊa bolje, treba nastaviti s dojenjem.

Antonija DujmoviÊ, dr. med.

Prirodna prehrana dojenËadi u naπem gradu

MAJ»INO MLIJEKO - DOVOLJNA HRANAPRVIH ©EST MJESECI ÆIVOTA

PraÊenje prirodne prehrane dojenËadi na naπem podruËju pokazuje kontinuirano poboljπanje. Sazadovoljstvom moæemo ustanoviti da se sve viπe djece hrani na prsima. Meutim, duæina dojenja

vrlo se sporo poboljπava. Do sada je najviπe 10 do 15 djece dojeno do 12. mjeseca æivota.

DJECA NA PRIRODNOJ PREHRANI PREMA DUÆINI DOJENJAna podruËju Rijeke od 1990. do 1997. godine

Izvor podataka: IzvjeπÊe o sistematskim pregledima dojenËadi i predπkolske djece,Dom zdravlja Rijeka, Zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske æupanije Rijeka

Page 4: Dojenje - to je va„e pravo - zzjzpgz.hr · neophodno. 'to je prematurus nezreliji, to je du¾ina hranjenja uz dodatak glukoze du¾a, Łime se uklanjaju neugodne poslje-dice hipoglikemije,

srpanj-kolovoz 20004

Ako je za zdravo, donoπeno dijetenajbolja hrana majËino mlijeko,za bolesno, nedonoπeno novo-

roenËe joπ je potrebnije pruæiti mu takvuhranu, koja Êe mu pomoÊi da najlakπeprebrodi bolest i koja Êe biti najpogodnijaza rast i razvoj nezrelog djeteta. Prema-turna djeca nemaju razvijen refleks sisa-nja i gutanja pa ne mogu aktivno sisati.Zato je majci neophodno pomoÊi, nauËitije kako se izdaja mlijeko, motivirati je daostane sa svojim djetetom i hrani gaizdojenim mlijekom. Bez obzira na tohoÊemo li to mlijeko pruæiti djetetu prekosonde, æliËice ili boËice, potreban je ran iËest kontakt majke s djetetom, Ëime semajka motivira da pomogne svom dje-tetu, a time i omoguÊi proces laktacije iizdajanja mlijeka. Kada se kod djetetarazvije koordinacija refleksa sisanja igutanja, dijete se postepeno privikava nasisanje pa se hranjenje izdojenim mlije-kom zamjenjuje dojenjem. Sve blagodatimajËinog mlijeka - zaπtita od infekcije,alergije, bolji rast i razvoj, naroËito vaæanza razvoj i sazrijevanje mozga - joπ suvaænije kod nezrelog prematurusa i boles-nog djeteta. Zato pokuπavamo prehranumajËinim mlijekom kod nedonoπenog ibolesnog djeteta shvatiti kao sastavni,neophodni dio intenzivne njege i terapije.

RitmiËki pokreti sisanja pojavljuju sekod fetusa iza 33. tjedna trudnoÊe, dok jesigurni koordinirani refleks sisanja igutanja prisutan od 35. tjedna gestacije.Ponekad i prematurusi zreliji od 35.tjedna, pogotovo bolesna novoroenËad,imaju nepotpunu korelaciju gutanja isisanja.

Prematuruse ispod 2000 g moramopoËeti hraniti na sondu - davanjem hranepreko sonde direktno u æeludac, a prema-turuse ispod 1500 g iskljuËivo hranimona sondu. Meutim, probavni enzimatskisustav, koji je potreban za probavu hrane,kod novoroenËadi starije od 28. tjednadovoljno je razvijen za probavu proteinai ugljikohidrata, dok je za probavu mastinezreo i slabije razvijen. Rano hranjenjeprematurusa s dodatkom πeÊera zato jeneophodno. ©to je prematurus nezreliji,to je duæina hranjenja uz dodatak glukozeduæa, Ëime se uklanjaju neugodne poslje-dice hipoglikemije, dehidracije i novoro-enaËke æutice.

BjelanËevine iz majËinog mlijekadobro se probavljaju i naroËito su pogod-ne za djetetov normalan rast i razvoj,pogotovo kao "graevni materijal" usazrijevanju mozga. Probava masti je kodprematurusa oteæana jer prematurus joπima niske vrijednosti æuËnih kiselina, kaoi niæe vrijednosti enzima lipaze - potreb-nog za razgradnju masti. Pomaæe selipazom koju izluËuju ælijezde jezika iæeluca, a isto tako majËinom lipazom kojusadræi majËino mlijeko. Na taj naËin jeprobava masti iz majËinog mlijeka us-pjeπnija. Zato prematurusi dojeni majËi-nim mlijekom bolje napreduju na teæini,lakπe iskoriπtavaju masti i proteine negodjeca hranjena kravljim mlijekom.

Osnovni principi ishrane prema-

turusa niske poroajne mase jesu:

- rano hranjenje glukozom i mlije-kom,

- hranjenje na usta putem dojke, æli-Ëice, boËice moæe se poËeti samo kodprematurusa iznad 2000 g,

- prematuruse poroajne mase ispod2000 g u pravilu hranimo pomoÊu sonde,tako da Ëim prije uvodimo izdojeno maj-Ëino mlijeko u prehranu,

- moramo oprezno unositi hranu, i tovrlo postupno i male koliËine, Ëime izbje-gavamo umor, povraÊanje i zagrcavanje;zato je potrebno dobro uvjeæbano medi-

cinsko osoblje koje se bavi njegom iterapijom prematurusa i bolesnog novo-roenËeta,

- kad se pojave pokreti sisanja, trebapokuπavati postepeno davati na usta izdo-jeno mlijeko, a kad pokreti sisanja igutanja pokaæu koordiniranost, zamije-niti to postepeno dojenjem;

- hranjenje prematurusa i bolesnogdjeteta predstavlja dodatni napor i zahti-jeva puno æelje i dobre volje majke, aliisto tako i medicinskog osoblja, kojemora pomagati i poduËiti majku izdajanjumlijeka, a kasnije se dodatno potruditi uuspostavljanju dojenja. Ako majka neuspije uspostaviti dojenje kao naËin pre-hrane, treba nastaviti s hranjenjem izdoje-nim mlijekom dok god to bude moguÊe.

Prednosti prehrane prematurusa i bo-lesnog djeteta majËinim mlijekom iste sukao i kod zdravog, donoπenog djeteta,samo πto su tu joπ naglaπenije i potrebnije.Za tu djecu znaËe kraÊi boravak u bolnici,bræe ozdravljenje, zaπtitu od infekcija tebolji psihomotorni razvoj. Ekonomski jesigurno prihvatljivije hranjenje majËinimmlijekom - moæemo procijeniti uπtedu uhrani mlijeËne formule, u skraÊenoj hos-pitalizaciji, ali ne moæemo procijenitidobrobiti hranjenja majËinim mlijekomjer za to nemamo ekonomskih kriterija -dojenje kao sastavni dio psihosocijalnogformiranja liËnosti nema ekonomske cije-ne. Zato smatram da bi prehrana prema-turusa majËinim mlijekom morala bitisastavnim dijelom protokola intenzivnenjege i terapije prematurusa i bolesnognovoroenËeta.

Antonija DujmoviÊ, dr. med.

Prirodna prehrana nedonoπene i bolesne djece

MAJ»INO MLIJEKO - HRANA I LIJEKNedonoπeno dijete i bolesno novoroenËe imaju problem sa hranjenjem na prsima. Nemaju pravog

refleksa sisanja, hranjenje ih umara pa je potrebno puno dobre volje i rada s majkom i djetetomako æelimo omoguÊiti prehranu majËinim mlijekom.

Page 5: Dojenje - to je va„e pravo - zzjzpgz.hr · neophodno. 'to je prematurus nezreliji, to je du¾ina hranjenja uz dodatak glukoze du¾a, Łime se uklanjaju neugodne poslje-dice hipoglikemije,

srpanj-kolovoz 20005

Preko titranja tijela majke osjeÊamo ijake zvuËne vibracije iz vanjskogsvijeta. Naravno da na to i reagiramo

jer to ne æelimo i oËekujemo novi mirnidodir majke, zaπtitu i sigurnost. Ako nasna njezinu tijelu potraæi dodirom netko Ëijidodir ne zadovoljava naπe æelje za njeæno-πÊu, toplinom, sigurnoπÊu ili povjerenjem,tada odgovaramo suprotstavljanjem, i tona naËin da usmjerimo prema toj porucidodirom naπe udove i nastojimo se odmak-nuti. Ti dodiri mogu biti od oca, brata ilisestre, ili lijeËnika, ali nisu baπ onakvi dazadovolje naπe æelje. Iako joπ nismo ro-eni, veÊ imamo ugraene æelje i izabi-remo ono u vanjskom svijetu πto æelimo.MI KOMUNICIRAMO.

preæivljavanjem), da nas treba oprati, pro-mijeniti pelene i uspavati. Ali mi znamoπto æelimo, a to nije samo preæivljavanje.To su sve one lijepe slike njeænosti, topline,pripadanja, sigurnosti i povjerenja. Ako jemoja majka jedna od onih koja je odluËilada me doji, ja osjeÊam dok jedem i toplinu,i njeænost, i sigurnost, veliko povjerenje, auz to joπ i jedem. Nove sliËice u momsvijetu æelja kompletiraju se - kada progle-dam - u jasnije slike onih koji mi pruæajusva ta zadovoljstva i moja jasna potreba zapripadanjem - ljubavi poprima konkretneslike u vanjskom svijetu, koje onda u momsvijetu izazivaju zadovoljstvo. To je uprvom redu majka, a kasnije i sve drugeosobe koje mogu zadovoljiti moje æelje,koje dobivaju sve raznovrsnije oblike -njeænost pliπanog mede, tepanje i ugodnomilovanje oca, brata ili seke, blagost go-vora i mirnoÊa sredine u kojoj sam se naπaoi koju postepeno, na zabavan naËin, upoz-najem, vrednujem s obzirom na svojaoËekivanja i pohranjujem ono πto me ucijelosti zadovoljava u svoj svijet æelja,kvalitete.

Upoznajem i sebe dodirom, predmeteoko sebe dodirom, svijet oko sebe dodi-rom, i tako rastem. Ja komuniciram iodaπiljem poruke, a isto tako i primamporuke koje mi svijet oko mene upuÊuje,tumaËeÊi ih na svoj naËin, vezano za svojaznanja, iskustva (vrijednosti i stavove) teæelje i oËekivanja. Ako toga nemam ili seiz razliËitih razloga u svijetu oko mene nezadovolje moje primarne slike i one svremenom ne postanu specifiËne, kakav jeonda moj svijet kvalitete?

Kasnije, upoznajem svijet i drugimosjetilima: vidom, sluhom, okusom, miri-som i glasom, πto mojoj komunikaciji dajenova bogatstva i doæivljaje ugode, ali iobogaÊuje i specificira moj svijet æelja.

Ovim kratkim prikazom poËetka naπekomunikacije (ponaπanja) æelim ukazati napotrebu πto bliæeg i tjesnijeg kontakta sdjecom, posebno u mlaoj dobi, jer je toosnova za stvaranje i obogaÊivanje ljud-skog doæivljaja, obogaÊivanje osobnosti istvaranje sigurnije mladosti, koja Êe imativiπe povjerenja u svijet u kojem Êe odras-tati i dalje ga stvarati.

Svaki nedostatak u toj dobi potencirase u kasnijem æivotu i postaje dio naπenesreÊe u pokuπajima zadovoljenja slikakoje nam nisu jasne, ali koje nas svako-dnevno gone u traæenju zadovoljstva, Ëestoputa kroz naËine kojima ugroæavamo sebei svijet oko nas.

Anton ©temberger, prof.

PoËetak ljudske komunikacije

Njeænost, toplina, sigurnostU utrobi majke joπ nismo progledali, ne Ëujemo, ne miriπemo, ne razlikujemo okuse i ne govorimo,

a jedini je kontakt s majkom i sa svijetom koji nju okruæuje TJELESNI DODIR. Preko tjelesnogdodira razvijamo se u udobnim uvjetima, u toplini, njeænosti, osjeÊamo se sigurnima, slobodnima,

a na majËin dodir i milovanje stjeËemo povjerenje. To joj i uzvraÊamo njeænim pokretima i, upravilu, na njezin dodir podmeÊemo lea za milovanje i nastojimo se πto viπe pribliæiti njezinoj

ruci. Odaπiljemo joj poruke naπeg zadovoljstva i ona to zna ako razumije naπe poruke. Jedino πtotog trenutka æelimo jest da ostvarimo te prve sliËice æelja u naπem æivotu, koji joπ nema veÊih

kontakata niti iskustava u vanjskom svijetu.

Istina, za sada preko jednog kanalakomunikacije, koji je i naπ osnovni kanal,a to je TJELESNI DODIR, koji Êe namkasnije u æivotu biti uvijek na usluzi kadanas izda neki od drugih naπih perceptoraosjetila, kao πto su vid, sluh ili glas, a i usvim naπim poËetnim uËenjima u vanj-skom svijetu koristit Êemo to naπe Ëarobnoosjetilo.

Naπim roenjem ulazimo u hladan,nesiguran i grub svijet i normalno je daprvom glasovnom komunikacijom, krozplaË, nastojimo doÊi do onoga πto smoimali do tada, i to sa slikama njeænosti,topline, sigurnosti, slobode i povjerenja.Moæda naπe poruke ne razumije svijet Ëijesmo svjetlo ugledali, i tumaËi ih kroz svojarazmiπljanja da smo gladni (kao potrebu za

Page 6: Dojenje - to je va„e pravo - zzjzpgz.hr · neophodno. 'to je prematurus nezreliji, to je du¾ina hranjenja uz dodatak glukoze du¾a, Łime se uklanjaju neugodne poslje-dice hipoglikemije,

srpanj-kolovoz 20006

KlasiËna medicina orijentirana jena bolest (da bolest sprijeËi,dijagnosticira i lijeËi), dok je

unapreenje zdravlja orijentirano nazdravlje: istraæuje uzroke zdravlja, ospo-sobljava ljude da imaju kontrolu nadsvojim zdravljem, poveÊava svijest ...do-prinosi unapreenju kvalitete æivljenja.

Mogli bismo reÊi da je unapre-

enje zdravlja potraga za prirodnim

zakonima koji vode skladu i ravnoteæi

nas samih sa svime πto nas okruæuje, s

cijelim Svemirom.

PolazeÊi od javnozdravstvenog pro-blema danaπnjice, "agresivnosti u mla-dih", kao oblika smanjene sposobnostiza ljubav, priËat Êemo u ovoj rubrici odvije teme:

1) o vaænosti primarnog perioda zarazvoj sposobnosti voljenja, iz knjige M.Odenta "Ljubav oËima znanosti",

2) o waldorfskoj pedagogiji kao pri-mjeru koji doprinosi razvoju tih sposob-nosti.

LJUBAV i ZNANOSTVAÆNOST PRIMARNOG PERIODA

Michel OdentIsus je rekao: "Ljubav je sve πto nam

treba!" No, pitanje je: kako ostvaritiljubav prema sebi, drugima, planetuZemlji, svemu?

To je uvijek iznova novo podruËjerada, istraæivanja, primjene! Michel O-dent krajem proπle godine izdao je knjigu"Ljubav oËima znanosti", upravo preve-denu u nas, u kojoj nudi iznenaujuÊupremisu prema kojoj bismo, razmatra-njem naËina na koji uËimo voljeti sisa-njem u prvim minutama roenja, mogliotkriti uzroke nasilja u naπem druπtvu.

Dr. Michel Odent, kirurg i opstetiËar,je, pored dr. Frederika Leboyera, meu-narodno priznati pionir i trenutno naj-eminentniji znanstvenik koji je pokrenuorevoluciju u suvremenom porodiljstvu -raanje bez stresa. Njegova predavanja,seminari, znanstveni radovi i knjigeutjecali su na lijeËnike, primalje i majkeu cijelom svijetu. Utemeljitelj je Istra-æivaËkog centra u Londonu, koji ima

banku podataka s mnoπtvom studija kojedokazuju povezanost zdravlja i ponaπa-nja u kasnijem æivotu s primarnim perio-dom.

Ta je interdisciplinarna knjiga dobro-doπla u vrijeme kada se ljudi fokusirajuna nasilje ili na uzroke nasilja. Autor jeuvjeren da moæemo iÊi korak dalje unaπem razumijevanju mnogih oblikanasilja okreÊuÊi to pitanje naglavaËke:ne baveÊi se nasiljem, nego ispitujuÊikako se razvija ljubav.

Teilhard de CardinSvako ljudsko biÊe moæe iskusiti

ljubav, a ipak ju je teπko definirati, joπteæe s njom eksperimentirati. Ona je usamom srcu poezije, umjetnosti, filo-zofije, religije, kulture, ali teπko Êemoljubav zateÊi kao pogodan objekt znan-stvenog istraæivanja.

MajËinska ljubav (privræenost izme-u majke i bebe) prototip je svih oËito-vanja voljenja: roditeljske ljubavi, sinov-ske, spolne, romantiËne, platonske, du-hovne, bratske, ljubavi prema domovini,ljubavi prema neæivim predmetima tesuosjeÊanja i brige za Majku Zemlju.

Kada je Teilhard de Cardin prijepedeset godina predvidio da Êe ljudijednog dana nauËiti kako koristiti ener-

giju ljubavi i da Êe takav razvoj biti u

povijesti ËovjeËanstva isto tako temeljankao i otkriÊe vatre, njegovo vienjesmatralo se potpuno utopijskim.

Danas viπe nije tako jer su u zavrπnimdesetljeÊima 20-og stoljeÊa priroda lju-bavi i naËin razvijanja sposobnosti zaljubav postali predmet znanstvenogistraæivanja, a implikacije toga u naj-manju su ruku isto toliko vaæne kaoimplikacije genetike, elektronike ilikvantne teorije. Ipak, taj rad daleko je odpodruËja popularne znanosti i veÊinaznanstvenika, ukljuËujuÊi i one medicin-ske struke, jedva da je i svjesna tognovog podruËja znanja.

Glavni je razlog rasprostranjenomneznanju najuæa specijaliziranost znan-stvenih istraæivanja. Novi znanstvenipodaci o ljubavi u svim njenim manifes-tacijama izviru iz raznolikih disciplina,a struËnjaci koji otkriju mali, ali vitalnovaæan detalj u mozaiku tog novog pod-ruËja istraæivanja, nesvjesni su ili nisu ustanju vidjeti kako se njihova otkriÊapovezuju s drugim djeliÊima istraæi-vanja.

Znanost sada razotkriva da su razli-Ëiti naËini na koje volimo u stvarnostiholistiËki, u smislu da su ukljuËeni istihormoni i da se isti uzorak ponaπanjapojavljuje tijekom spolnog odnosa, po-roda i dojenja.

Razumijevanje toga pomaæe nam dashvatimo cijenu koju je ljudska rasaplatila za "civilizaciju", kulminirajuÊisadaπnjim πiroko rasprostranjenim pro-blemima slabog spolnog poriva, teπkihporoda i teπkoÊa s dojenjem.

Znanstveno objaπnjenje ljubavi moæestvoriti novu svjesnost tih pitanja i korje-nito preispitati πto æelimo od civilizacije.

Gotovo svaka uspjeπna, civiliziranakultura ima istu zajedniËku strategiju zapreæivljavanje, a ta je: dominirati priro-dom, prevladati i podËiniti druge ljudskegrupe. Ako su te kulture do danas pre-æivjele, to je zbog toga πto su uspjeπnorazvile sposobnost za agresiju.

Meutim, na poËetku dvadeset prvogstoljeÊa, razvijanje sposobnosti za ljubavi poπtovanje, kako uzajamno, tako i

Unapreenje zdravlja

POTRAGA ZA PRIRODNIM ZAKONIMA"Onog dana kad poËnemo istraæivati uzroke dobrog zdravlja,

imat Êemo novu viziju borbe protiv bolesti."

Page 7: Dojenje - to je va„e pravo - zzjzpgz.hr · neophodno. 'to je prematurus nezreliji, to je du¾ina hranjenja uz dodatak glukoze du¾a, Łime se uklanjaju neugodne poslje-dice hipoglikemije,

srpanj-kolovoz 20007

prema Majci Zemlji, konaËno je postalopreduvjet za globalno i pojedinaËnopreæivljavanje.

Zbog toga 50 godina staro predvi-anje Teilharda de Cardena mora postatistvarnost.

RiziËni Ëimbenici i moguÊeposljedice

Kada su istraæivaËi ispitivali poza-dinu ljudi koji pokazuju neku vrstuumanjene sposobnosti za ljubav, uvijeksu otkrivali faktore rizika u "primarnomperiodu", koji obuhvaÊa intrauterini æi-vot, period oko roenja i godinu nakonroenja.

Izvan svake je sumnje da je sposob-nost za ljubav, u velikoj mjeri, odreenaranim iskustvima i da je period okoroenja kritiËan.

Rezultati glavnih istraæivanja otkri-vaju vezu izmeu toga kako su ljudiroeni i razliËitih oblika umanjene spo-sobnosti za ljubav, kao πto su: mlade-naËki nasilni kriminal, autodestruktivnoponaπanje (samoubojstva tijekom mla-denaπtva...), ovisnost (narkomanija),autizam, πizofrenija.

Do tih posljedica mogu dovesti razli-Ëiti Ëimbenici u periodu roenja: kompli-kacije poroda s ranim razdvajanjem iliodbacivanjem od strane majke (ranomajËinsko razdvajanje - odbacivanje,samo po sebi, nije bio riziËni Ëimbenik),ponovno oæivljavanje tijekom roenja,porod uz forceps ili vakuum, roenje podanestezijom, sredstva za ublaæavanjebolova tijekom trudova, umjetno izazi-vanje trudova (i prijevremeno induciranporod), emotivna stanja majke tijekomtrudnoÊe, neæeljena trudnoÊa, smrt oca uprimarnom periodu djeteta.

"Bebina" meuigraNajvaænija je lekcija koju moramo

nauËiti iz znanstvenog objaπnjavanjaljubavi da se ne moæemo pripremiti zabuduÊnost, a da ne prihvatimo znaËenje iopravdanost bebina stajaliπta prema æi-votu. Do sada su naπa druπtva bila "dru-πtva odraslih" - ozbiljno su se uzimalasamo æivotna shvaÊanja odraslih. Dabismo se obrazovali za tako korjenitupromjenu, potrebno je otvoriti zamiπljeniljetopis napisan s bebine toËke glediπta.Teme koje sada zanemarujemo ili pred-viamo, jer ih smatramo nevaænima,nedosljednim ili zabranjenim, sagledatÊe se kao ozbiljna i bitna pitanja.

Homo EcologicusAko æelimo da ovaj planet u buduÊ-

nosti podræava ljudski æivot, treba namneka vrsta negenetiËke mutacije, pota-knute nuænoπÊu, razumom i znanstvenimznanjem, a to nije utopija.

Ako ovaj planet ostane nastanjiv -podrazumijeva da Êe Homo EcologicuskonaËno nadvladati Homo Superpreda-tora.

Homo Ecologicus bit Êe oznaËensklonoπÊu za ujedinjavanjem i utvri-vanjem globalne svjesnosti i, takoer,sposobnoπÊu da razvije temeljno poπto-vanje prema Majci Zemlji.

KonaËno, svi najbitniji problemi s

kojima se ËovjeËanstvo mora suoËiti

povezani su s razliËitim oblicima spo-

sobnosti za ljubav, ukljuËujuÊi i suÊut-no zanimanje za neroene generacije.Stoga se znanstveno objaπnjavanje lju-bavi mora priznati kao bitan oblik znan-stvene revolucije. Povezani znanstvenipodaci ukazuju na to da se period oko

roenja pojavljuje kao kritiËna veza u

lancu zbivanja na koju je moguÊe

efikasno djelovati. Prioritet je razmo-

Upute bebama od beba

1. Paæljivo odaberi zemlju svojega roenja. Ako si, naprimjer, roen u Danskoj,imaπ dva puta viπe πanse da budeπ uspjeπno dojen nego ako se rodiπ uFrancuskoj.

2. Paæljivo biraj svoju baku. Imaπ dva puta viπe πanse da budeπ zadovoljavajuÊedojen ako je tvoja baka po majci dojila svoju djecu, posebice tvoju majku.

3. Paæljivo biraj svoju majku. Vjerojatnije je da Êeπ biti s lakoÊom dojen ako jetvoja majka pri pruæenoj prilici mogla roditi bez lijekova i uplitanja.

4. Budi odreπit od samog poËetka. Nakon πto si roen, nastoj πto je prijemoguÊe naÊi dojku, najbolje tijekom prvih sat vremena izvan maternice.

5. Izbjegavaj bilo koji smjer agresivnog mirisa. Tvoj osjet mirisa najbolji je vodiËprema bradavici i jedan od prvih naËina da odrediπ svoju mamu.

6. ©to je moguÊe viπe vremena provedi bez odjeÊe, u bliskom dodiru koæe uzkoæu sa svojom mamom.

7. Dræi ruke slobodnima da moæeπ dodirivati tijelo svoje majke dok sisaπ. Postojiveza izmeu ustiju i ruku.

8. Paæljivo odaberi obiteljski krevet. Ako je krevet nizak, i ti i mama osjeÊat Êetese sigurnijima. Tvoja mama neÊe biti opsjednuta strahom da bi ti mogaopasti. Ako je krevet dovoljno πirok, moglo bi biti i malo mjesta za drugog Ëlanaobitelji, kao πto je tvoj tata.

9. Uvijek jasno izraæavaj svoje potrebe. »im tvoja mama opazi o Ëemu se radi,poËinje oslobaati oksitocin koji potiËe njen "refleks izluËivanja mlijeka".

10. Kada tvoja mama pojede neπto πto ti se ne svia, daj joj to do znanja.

11. Neprestano podsjeÊaj svoju mamu na brzi razvoj tvoga mozga. To moæeutjecati na njenu ishranu.

12. Ne grizi mamu kad ti izrastu prvi zubi.

triti kako se bebe raaju, da bismo πto jemanje moguÊe ometali meuodnos maj-ke i novoroenih beba.

InformacijaDr. Michel Odent gostovat Êe sredinomstudenoga u naπoj zemlji, kada Êeodræati seminar o sljedeÊim temama:dugoroËne posljedice naËina na koji seraamo, pregled fiziologije raanja,povezanost izmeu fiziologije raanja ifiziologije dojenja, uporaba vode tije-kom poroda, prehrana u trudnoÊi, intra-uterino oneËiπÊivanje i oneËiπÊivanjemlijeka ...Zainteresirani za knjigu i seminar, mo-gu se obratiti organizatoru:"Ostvarenje", d.o.o. –alskog 84, Za-greb, tel/fax: 01/24 36 311 i 24 36 310.

Mr. sc. Zlata Jaπka-Blaæina, dr. med.

Page 8: Dojenje - to je va„e pravo - zzjzpgz.hr · neophodno. 'to je prematurus nezreliji, to je du¾ina hranjenja uz dodatak glukoze du¾a, Łime se uklanjaju neugodne poslje-dice hipoglikemije,

srpanj-kolovoz 20008

OËito je potrebno da ËovjeËanstvostekne novo, moderno razumije-vanje duha i da mu da pripada-

juÊu vaænost, ne bi li se uspostaviloporemeÊeno zdravlje planeta i civiliza-cije u cjelini. Isto tako, potrebno jeponovno razmotriti kako se odvija igraduha i tijela kod djeteta koje raste irazvija se.

Izgraditi zdravo tijelo i zdrav duh udanaπnje vrijeme mnogo je teæe nego uvrijeme kada je spomenuta izreka nastalazato πto:

- hrana, zrak i voda kemijski su ibioloπki zagaeni,

- tempo æivota skraÊuje i osiromaπujedjetinjstvo,

- veÊina obitelji nije cjelovita, udnevnom ritmu nedostaje harmonije,

- na dijete i Ëovjeka ne gleda secjelovito - dopuπta se postojanje samomaterijalnosti.

Nemali broj ljudi sve viπe uvia dasu djeca najugroæenija populacija naplanetu Zemlji. Na svu sreÊu, kao πto seto Ëesto deπava, minutu do dvanaestpojavili su se roditelji, pedagozi, prija-telji djece koji prepoznaju da djecatrebaju neπto drugo od onog πto im je do

sada bilo pruæano. Brojne su upravemodernih πkola, odgojnih i zdravstvenihinstitucija, te pojedinci, koji su uËinilivaæne korake k osuvremenjivanju odgojai obrazovanja. Jedna je od uspjeπnih,novih tekovina dvadesetog stoljeÊa utom smjeru i waldorfska pedagogija ilipedagogija Rudolfa Steinera.

©TO JE WALDORFSKAPEDAGOGIJA

Waldorfska pedagogija temelji se naantropozofskom duhovnom pogledu nasvijet, πto se iznjedrio u kulturnom ozra-Ëju srednje Europe poËetkom 20. stolje-Êa. »ovjeka promatra kao biÊe tijela,duπe i duha, koje se neprestano razvija, adijete kao biÊe koje do svoje odraslosti izrelosti prolazi faze razvoja svijesti kojeje ËovjeËanstvo prolazilo tijekom svojeevolucije. Evolucija Ëovjeka i ËovjeËan-stva povezana je s evolucijom biljaka,æivotinja, planeta Zemlje kao biÊa icijelog svemira. Antropozofija je vitalanpogled na svijet te je naπao primjenu usvim sferama modernog, svakodnevnogæivota: antropozofska medicina, bio-dinamiËka poljoprivreda, waldorfskapedagogija, euritmija (nova umjetnostpokreta), novi impulsi u arhitekturi iumjetnosti, socijalno troËlanstvo.

Odgojne i obrazovne metode i sa-

dræaji u waldorfskoj pedagogiji mije-

njaju se sa staroπÊu djeteta i ovise o

njegovim tjelesnim i duhovnim potre-

bama i sposobnostima.

Waldorfska pedagogija ne obraÊa sesamo djetetovu intelektu, veÊ usporednonjeguje njegov osjeÊajni æivot, razvija

radne i stvaralaËke navike te snaæi

volju i interese. »initi to u svakomnastavnom satu glavni je zahtjev zawaldorfske pedagoge. Odgajanjem sepomaæe djetetu u odrastanju, tako da ono

prepozna i razvije svoje potencijale, daje spremno upotrijebiti glavu, srce i rukeu potpuno neobiËnim æivotnim okolno-stima, u nepoznatim situacijama, za noveciljeve.

Utemeljitelj je waldorfske pedago-gije i antropozofije Rudolf Steiner, aus-trijski znanstvenik i reformator mnogihpodruËja modernog æivota. Roen je1861. g., u Kraljevcu (u danas hrvatskomMeimurju). Prva waldorfska πkola ute-meljena je 1919. godine u Stuttgartu.

POSEBNOST WALDORFSKOGVRTI∆A

Danas, u vremenu ubrzanog, tehno-logiziranog i neritmiËkog naËina æivota,kad nerijetko obitelj Ëine dijete i jedanod roditelja, postoji opasnost da se dje-tetu ukrade djetinjstvo. Ono ne doæiv-ljava neposredno vremenske, dnevne igodiπnje mijene, nema prilike vidjetiljudski rad i sudjelovati u njemu, uskra-Êeno mu je mnoπtvo boja, mirisa i nijansirazliËitih osjetilnih doæivljaja.

U waldorfskim vrtiÊima, u atmosferitoplog, gotovo kuÊnog ugoaja, djecaimaju priliku doæivjeti red, ritam iharmoniju. U dnevnom, tjednom i go-diπnjem ritmu izmjenjuju se razliËiteaktivnosti: igra, obroci i odmaranje,umjetniËke i radne aktivnosti. IgraËke,namjeπtaj i didaktiËki materijali prirod-nog su podrijetla, oblikovani i obojenitako da pruæaju blage i nijansirane poti-

caje za zdrav razvoj osjetila. Time se unajranijoj dobi "dubinski" njeguje razu-mijevanje za ekoloπko. Sve aktivnosti isadræaji imaju za cilj da kod djetetarazviju aktivnu, nenasilnu i stvaralaËkuigru, izniklu iz same djetetove nutrine.Takva igra u svijetu odraslih odgovaraozbiljnom i kreativnom radu, nastalomiz pune slobode Ëovjeka.

Waldorfska pedagogija i zdravlje

PUNA SLOBODA »OVJEKAIzreka U ZDRAVOM TIJELU ZDRAV DUH nastala je u staroj GrËkoj, u vrijeme kada se paænja ljuditadaπnje civilizacije iz duhovnih sfera upuÊivala na zemaljske, praktiËne stvari i probleme, kada

je ËovjeËje tijelo smatrano odrazom duha i stanom za Ëovjekov duh. Atletske discipline,ustanovljene u to vrijeme, imale su izmeu ostalog za cilj veliËati jedinstvo tijela i duha Ëovjekovog

biÊa. LakoÊa, igra i harmonija neba i zemlje, duha i tijela jedno je od temeljnih obiljeæja epohestare GrËke. ©to je ostalo od izvornog znaËenja izreke "U zdravom tijelu zdrav duh"?

Page 9: Dojenje - to je va„e pravo - zzjzpgz.hr · neophodno. 'to je prematurus nezreliji, to je du¾ina hranjenja uz dodatak glukoze du¾a, Łime se uklanjaju neugodne poslje-dice hipoglikemije,

srpanj-kolovoz 20009

NajËeπÊe su odgojne pogreπke u predπkolskom uzrastu:- neuredan æivot roditelja,- nedosljednost, udovoljavanje svim æeljama, tj. hirovima djeteta,- uskraÊivanje prilike da rade zajedno s odraslima (da se ne zaprljaju, neπtorazbiju, ne povrijede ...), πto vodi konfrontaciji s okolinom te slabom interesu i voljikad odrastu,- zamjena roditeljske brige i angaæmana surogatima: TV, videom...,- verbalno moraliziranje (to nema efekta jer djeca prestaju obraÊati paænju na toπto im se govori),- pretjerana oËekivanja roditelja (zahtjevi prema djeci).

Godine 1996. Druπtvo je osnovaloWaldorfski djeËji vrtiÊ "Mala vila"

(Zametska 6). Osim programa polu-dnevnog i cjelodnevnog boravka poprincipima waldorfske pedagogije, uMaloj vili djeca se u popodnevnim sati-ma mogu poigrati u waldorfskim igra-onicama i tada su bez roditelja, no pos-toje i obiteljske igraonice, u kojima suzajedno roditelji, djeca i odgajatelji.

Kao posljedica potreba roditelja iviπegodiπnjih priprema Druπtva prija-telja waldorfske pedagogije, u rujnu2000. godine poËet Êe radom osmogodi-πnja Osnovna waldorfska πkola u Rijeci,s prvim, drugim i treÊim razredom. BitÊe smjeπtena u Zametskoj ulici br. 6.

Za sve informacije o waldorfskojπkoli ili vrtiÊu u Rijeci te o waldorfskojpedagogiji moæete se obratiti na telefon051/642-306 ili na adresu: Druπtvo prija-telja waldorfske pedagogije, Zametska6, 51000 Rijeka.

Marina ©podnjak, prof.Mr. sc. Zlata Jaπka-Blaæina, dr.med.

U waldorfskim vrtiÊima djeca zaje-dno s odgojiteljima sudjeluju u sjeckanjupovrÊa, pravljenju kruha i kolaËa, mlje-venju braπna, ËiπÊenju prostorije i namje-πtaja, popravljanju i izradi igraËaka,πivanju lutaka i izvoenju lutkarskihpredstava. Odgojitelj je osoba koja jesvojim moralnim biÊem te promiπljenim,svrhovitim i preglednim aktivnostimauzor i poticaj za djetetovu aktivnost,bilo u radu, bilo u igri.

WALDORFSKA PEDAGOGIJAU RIJECI

PoËelo je 1992. godine: javna preda-vanja, seminari za odgojitelje, uËitelje,roditelje i studente, u organizaciji pred-πkolske ustanove Rijeka. U DjeËjemvrtiÊu Bulevard (©etaliπte I. G. KovaËiÊabb) primjenjuju se elementi waldorfskepedagogije.

Godine 1993. osnovano je Druπtvo

prijatelja waldorfske pedagogije -neprofitna udruga graana koja ima zacilj razvijati i primijeniti waldorfskupedagogiju u Primorsko-goranskoj æu-paniji. Od tada Druπtvo odræava kon-tinuitet javnih predavanja i seminara izwaldorfske pedagogije, ekoloπke poljo-privrede, antropozofske medicine iumjetniËkih radionica.

Druπtvo je 1994. godine organiziraloπkolu za waldorfske pedagoge, koja jebila otvorena svim zainteresiranim peda-gozima i roditeljima. Oko 120 upisanihu prvu godinu πkolovanja pokazuje velikinteres graana naπe æupanije za wal-dorfsku pedagogiju. Danas u Rijeci imadvadesetak πkolovanih waldorfskih uËi-telja te petnaestak waldorfskih odgoji-telja.

Dobro bi bilo razmotriti i drugevaæne aspekte dojenja idojenaËkog perioda u cjelini, da

bismo mogli govoriti o preventivi upunom smislu te rijeËi. DojenËetu idojenju treba priÊi cjelovito, s uvaæava-njem psihofiziËkog jedinstva ljudskejedinke. Zbog svoje nezrelosti dojenËeje nesposobno preæivjeti bez skrbi maj-ke, roditelja ili adekvatne zamjene zanjih. Meutim, da bi odraslo u zdravu iuspjeπnu osobu, potrebno je osigurati,uz prehranu i njegu, takvu emocionalnuatmosferu u kojoj Êe se osjeÊati zaπti-Êeno, prihvaÊeno-voljeno (u emocio-nalnoj kupki). Bez te "emocionalne kup-ke" nema πanse da se o hranjenju, toaleti,bilo kakvoj skrbi za dojenËe i malo dijetegovori odvojeno ili ne uvaæavajuÊi emo-cionalno ozraËje koje je utkano u sveelemente te skrbi za nezrelo, nejako iovisno dojenËe.

DojenaËka psihijatrija prouËava sve ono πto omoguÊava ili potiËe normalanpsihofiziËki razvoj i sve ono πto ga moæe ometati, zaustaviti ili skrenuti premamentalnim poremeÊajima; isto tako, prouËava kako terapijski intervenirati-lijeËiti,prevenirati πto je moguÊe ranije, da se ne bi razvili mentalni poremeÊaji i bolestiu dojenaπtvu, djeËjoj, adolescentnoj i odrasloj dobi (od psihoza, neuroza,psihosomatskih bolesti do bolesti ovisnosti i narkomanije, delikvencije, depresijei suicidnosti...).

DojenaËka psihijatrija

Emocionalno zahtjevnorazdoblje æivota

Zdravlje i kvalitet æivljenja stalne su teme ovoga popularnogzdravstvenoodgojnog lista. Svjetski tjedan dojenja prava je

prilika da se progovori o dojenaËkoj psihijatriji koja se, osimtoga, jako dobro uklapa u preventivnu akciju promicanja

dojenja jer veÊ svojim poljem djelovanja, kao struka, pripadapreventivnoj medicini.

Page 10: Dojenje - to je va„e pravo - zzjzpgz.hr · neophodno. 'to je prematurus nezreliji, to je du¾ina hranjenja uz dodatak glukoze du¾a, Łime se uklanjaju neugodne poslje-dice hipoglikemije,

srpanj-kolovoz 200010

Poseban interes za psihologiju doje-naËke dobi ima dugu povijest, a razviose unutar istraæivanja psihoanalitiËki ipsihodinamski orijentirane psihijatrije,od Sigmunda Freuda nadalje. SpomenutÊu imena najveÊih: Anne Freud, MelanieKlein, Donalda Winnicotta, MargaretMahler, Johna Bowlbyja, Renea Spitza.Kao posebna struka u okviru djeËjepsihijatrije, zapoËinje svoj razvoj polovi-com sedamdesetih, a svoj brzi razvojdoæivljava tijekom osamdesetih, nastav-ljajuÊi se razvijati nesmanjenim intenzi-tetom, uporno traæeÊi odgovore na broj-na pitanja o psihiËkom razvoju dojen-Ëadi.

S druge strane, psihoanalitiËari sutijekom psihoanalitiËkog lijeËenja odras-lih uvijek dolazili do iskustava koja susezala do dojenaËkog perioda i koja suimala dalekoseæan utjecaj na ponaπanjeu odrasloj dobi. Vaænost tih ranih doje-naËkih iskustava, ukljuËujuÊi i ranodjetinjstvo, bila je potvrena kako veÊspomenutim psihoanalitiËkim radom sodraslima, tako i objektivnim znanstve-nim istraæivanjima u okviru dojenaËkepsihijatrije.

PoremeÊaj odnosamajka - dojenËe

Kada je rijeË o dojenaËkoj psihijatriji,treba naglasiti da su dojenaËki psihijatrispecijalisti djeËje i adolescentne psihija-trije koji, na osnovi psihoanalitiËke ipsihodinamske izobrazbe, stiËu znanje iuvid u to kako dojenËe postaje zdravaodrasla osoba ili, s druge strane, kakoodrasloj osobi, kojoj je potrebno psiho-terapijsko lijeËenje, pomoÊi da prevladasvoj osnovni razvojni problem iz proπ-losti.

Mentalni poremeÊaji dojenaËke dobiukazuju na emocionalne probleme uodnosu majka - dojenËe, kada uzne-mirena ili utuËena, bespomoÊna majkaprenosi svoje emocionalne probleme na

dojenËe i tako se zatvara krug u kojemumajka, zbog svojih emocionalnih proble-ma, ne prepoznaje potrebe dojenËeta;ono trpi, πto se manifestira nemirom ilibezvoljnoπÊu, poremeÊajima u jelu, spa-vanju, dobivanju na teæini, razvoju pri-vræenosti (attachmenta). Zatim su tumentalni poremeÊaji koji su posljedicamedicinskih intervencija u dojenaËkojdobi (odvajanja zbog bolniËkog lijeËe-nja, operacija...), poremeÊaji kao auti-zam i druge djeËje psihoze.

iranje odnosa povjerenja prema majci iokolini koja pravilno odgovara na po-navljajuÊe potrebe dojenËeta, dok bipogreπni odgovori bili npr. kad dojenËeËesto plaËe, a majka mu odmah guradojku ili boËicu ili mijenja pelenu, dokdijete moæda samo æeli njezinu blizinu,zagrljaj, da bi tako ponavljani pogreπniodgovori u dojenËetu izazvali konfuziju,razdraæljivost ili poremeÊaje koji dovodedo emocionalnih i psihiËkih smetnji.

Na kraju, neophodno je naglasiti dapreventivne intervencije poduzete πtoranije u æivotu znaËe za dijete veÊu πansuza normalniji tijek psihiËkog razvoja.

Spomenut Êu joπ i riziËne faktore kojisu posljedica πirih socijalno-ekonomskihnedaÊa i/ili nedovoljno razvijene druπ-tvene svijesti, koji mogu omesti dojenËeu dosizanju normalnog emocionalnog ipsihiËkog zdravlja, a odnose se na: siro-maπtvo, adolescentnu trudnoÊu i rodi-teljstvo, medicinske rizike, kao πto suprematuritet te rizici neposredno poporodu (perinatalni), droga, rano izlaga-nje nasilju.

U zakljuËku, nadovezat Êu se naspomenute riziËne faktore koje bi trebalonastojati u dogledno vrijeme smanjiti.Za takav pothvat trebao bi svatko od naspoduzeti sve πto je moguÊe na razini imjestu koje zauzima u zajedniËkom namdruπtvu: utjecati na zdravstvenu i opÊupolitiku, koje bi trebale utjecati na svijestonih koji odluËuju o prioritetima u sferisocijalno-zdravstvene skrbi, kako bipreventivni projekti i rjeπenja na zaπtitimentalnog zdravlja veÊ od dojenaËkogperioda konaËno dobili viπe prostora imaterijalnih odvajanja za cjelovita idugoroËna rjeπenja.

Mirna Venerus-RadovanoviÊ, dr. med.

U centru paænje danaπnjih istraæiva-nja upravo je taj emocionalni odnosmajka - dojenËe. ProuËavaju se njihoveinterakcije (videosnimke, filmovi) kojedaju odgovore na pitanje kako i kojesmetnje u dijadi majka - beba uvjetujukasnije poremeÊaje u djetinjstvu i odras-loj dobi. Na osnovi takvih psihoanali-tiËkih istraæivanja kreiraju se odreenipsihoterapijski pristupi u kliniËkom radus parom majka - dojenËe.

Suvremeni dojenaËki psihijatar moæeu svom kliniËkom radu primijeniti mno-ga nova saznanja iz psiholoπkih, psiho-analitiËkih, bioloπkih, genetiËkih i socio-loπkih istraæivanja. Tako se danas viπepaænje posveÊuje ulozi oca, a klasiËnipojmovi simbioze majka - dojenËe za-mjenjuju se odnosom dojenËe - roditelji,πto neizbjeæno vodi do stvaranja nove iposebne vrste tretmana. Govori se ofaktorima koji ne ovise o tehnici psiho-terapije i obuhvaÊaju emocionalnu pris-tupaËnost terapeuta, empatiju, terapeu-tovu pouzdanost i dosljednost (konzi-stentnost i kontinuitet). Zatim je tu kre-

Page 11: Dojenje - to je va„e pravo - zzjzpgz.hr · neophodno. 'to je prematurus nezreliji, to je du¾ina hranjenja uz dodatak glukoze du¾a, Łime se uklanjaju neugodne poslje-dice hipoglikemije,

srpanj-kolovoz 200011

Povijanje i pelene

Pravilno povijanjevaænije od vrste pelena

Prva saznanja o potrebnoj odjeÊi za dijete buduÊamajka moæe dobiti od patronaæne sestre tijekomposljednjeg posjeta prije poroda. Odabir pravilne

odjeÊe veoma je bitan jer ona Ëuva tjelesnutoplinu djeteta i odræava ËistoÊu koæe.

Rahitis

Uspjeπno preveniranooboljenje

Rahitis je bolest koja nastaje zbog pore-meÊaja u mineralizaciji kostiju koje rastu.Nema rahitisa nakon zavrπenog rasta ni uodrasloj dobi. Bolest nastaje zbog toga πto sekalcij ne odlaæe u hrskaviËnu i koπtanu tvardugih kostiju. Zbog toga hrskavice ne pro-padaju, veÊ nastaje πiroka neokoπtala zonana krajevima dugih kostiju.

Zbog sekundarnog hiperparatireoidizma, koji pratirahitis, kost se joπ dodatno razgrauje pa, ovisno o

mehaniËkom optereÊenju, nastaju njezine deformacije.U djeËjoj dobi rahitis moæe nastati zbog nedostatka D-

vitamina, nedovoljnog izlaganja svjetlu i nedostatku unosakalcija. To je hipovitaminski rahitis. Javlja se u dobanajbræeg rasta, a to je dojenaËki period.

BuduÊi da D-vitamina nema dovoljno ni u majËinom niu kravljem mlijeku, treba ga redovito dodavati svaki dan, uobliku gotovih kapi. Osobito treba paziti na nadoknadu D-vitamina kod nedonoπene djece i blizanaca.

Najraniji znak rahitisa javlja se u drugom mjesecuæivota, kao omekπanje kostiju lubanje, tzv. craniotabes.Ostali su znaci rahitisa: zadebljanja krajeva dugih kostiju,udubljenja na prsnom koπu, Ëetvrtasta lubanja, izboËenjedonjeg dijela kraljeænice pri sjedenju, deformacija nogu

kada stajanjem i hodanjemdijete poËne optereÊivati do-nje ekstremitete - tzv. "O" -noge, deformacija zdjelice,mlohavi (hipotoni) miπiÊi,naroËito uoËljivi na trbuπnojstijenci, tzv. "æablji trbuh".RahitiËna dojenËad razdraæ-ljiva je, ima poremeÊaje spa-vanja, jako se znoji, slabijegje apetita. U laboratorijskimnalazima nivo kalcija u krvinormalan je, fosfati su sni-æeni, alkalna fosfataza je po-veÊana i njena je vrijednost ukrvi korisna kao pokazateljizljeËenja rahitisa.

OdjeÊa mora biti od prirodnog materijala, koji se moæe prati natemperaturi od 90 stupnjeva i glaËati. To pogotovo vrijedi zabenkice i pelene jer se nalaze tik uz njeænu djeËju koæu. Treba

naglasiti da je takvu novu odjeÊu potrebno prije uporabe iskuhati,dobro isprati od praπka za rublje, po moguÊnosti osuπiti na suncu iizglaËati, te odloæiti u ormar gdje Êe biti zaπtiÊena od praπine i vlage.Nije uputna uporaba omekπivaËa jer moæe izazvati alergijskepromjene na koæi. S obzirom na Ëinjenicu da se pelene najviπe koriste,reÊi Êemo neπto viπe o njihovoj uporabi.

Za koju vrstu pelena Êe se majka odluËiti, ovisi iskljuËivo o njoj,odnosno o financijskim moguÊnostima obitelji. Mogu se koristitisamo klasiËne, takozvane tetra-pelene, ili u kombinaciji s pelenamaza jednokratnu uporabu. U danaπnje vrijeme ipak se veÊina majkiodluËuje za koriπtenje jednokratnih pelena, zbog jednostavnosti ipraktiËnosti njihove primjene, πto omoguÊava uπtedu vremena kojemogu posvetiti sebi ili iskoristiti za igru s djetetom.

Bitno je znati kako pravilno koristiti pelene. Nakon roenja koristese tri pelene, ako su to klasiËne pelene, ili jednu klasiËnu pelenu moæezamijeniti jednokratna. Dijete se previja uvijek prije hranjenja, kakobi se izbjeglo vraÊanje hrane i buenje djeteta nakon obroka. Prijepovijanja djeËju koæu potrebno je oprati mlaËnom vodom, trljaËicomi blagim djeËjim sapunom. Posebnu pozornost trebna obratiti podruËjuoko Ëmara, spolovilu i naborima koæe. Nakon pranja treba ih njeænoosuπiti, mekim ruËnikom, i zaπtititi nekom od djeËjih masti. Na takonjegovanu koæu stavlja se jednokratna pelena, zatim tetra-pelenasloæena po duæini na Ëetiri dijela i presavinuta na dvije treÊine te treÊapelena, takozvana Ëiripa, koja sluæi za uËvrπÊivanje. Gornji rub Ëiripatreba dosezati do ispod prsnih bradavica a donji iznad koljena. Na tajnaËin postiæemo pravilan efekt πirokog previjanja i uËvrπÊivanja djeËjekraljeænice. Treba reÊi da je, unatoË upotrebi jednokratnih pelena,potrebno dijete previjati prije svakog obroka jer u suprotnom moæedoÊi do nastanka dugotrajnih upalnih promjena na koæi djeteta, Ëestoizazvanih gljivicama.

Dijete Êemo previjati s tri pelene do prve ultrazvuËne kontrole kodortopeda. Ovisno o nalazu, majka Êe dobiti dalje upute o naËinuprevijanja od ortopeda ili pedijatra.

Potrebno je naglasiti joπ jednu, ne manje vaænu stvar:- nakon uporabe jednokratnih pelena, potrebno ih je pravilno

sloæiti, staviti u vreÊicu za otpatke i tek onda odloæiti u smeÊe.

Marica DediÊ, viπa med. sestra

"O" noge rahitiËnog djeteta

SpreËavanje rahitisa jednostavno je: daje se preparatD-vitamina u kapima, od navrπenog prvog mjeseca æivotado kraja prve godine æivota, svaki dan, neprekidno iredovito! KoliËina je do 1000 jedinica na dan.

SreÊom, u naπem okruæenju (Rijeka i okolica) rahitisviπe nije javnozdravstveni problem. Via se sporadiËno,uglavnom kod djece doseljenika, koja nisu bila obu-hvaÊena pedijatrijskom skrbi.

Gordana Lenac, dr. med.

Page 12: Dojenje - to je va„e pravo - zzjzpgz.hr · neophodno. 'to je prematurus nezreliji, to je du¾ina hranjenja uz dodatak glukoze du¾a, Łime se uklanjaju neugodne poslje-dice hipoglikemije,

srpanj-kolovoz 200012

Prije odgovora na naslovno pitanje,treba reÊi da velik broj raznihnosiljki za djecu moæemo podije-

liti u dvije skupine:1. tzv. njihaljke, odnosno ranije spo-

menuti povoj koji se nosi preko ramena /Sl. 1.a. (OTSBH) i 1.b. (Maya πal)/ i 2.na ostale ("klasiËne") nosiljke tipa naprt-njaËa, za noπenje ispred ili iza tijelanosaËa. Te naprtnjaËe mogle bi se opetpodijeliti u dvije vrste, i to na one "meka-ne", tj. izraene od tkanina s podstavom(Sl. 2.a. i 2.b.) i one "tvrde", tj. izraeneod mekane tkanine, ali s razliËitim tvr-dim (obiËno aluminijskim) okvirima (Sl.3.a. i 3.b.), πto u nekim sluËajevimamogu biti i vrsta stolice kada se ne nosena tijelu. U tu skupinu spadao bi i kon-strukcijski ipak originalan tzv. kombini-rani djeËji nosaË (Combi Baby Carrier)Sl. 4.

U nas su popularne uglavnom samomekane nosiljke-naprtnjaËe, a pretpo-stavka za njihovu uporabu je djetetovasposobnost kontrole prvenstveno glave(ali i trupa!), πto se prosjeËno uspostavljau dobi od 3 (2-4) mjeseca postnatalnogæivota. Hvatanje rukama poËinje u istodoba, a razvijeno je u 4. mjesecu, πtotreba imati na umu tijekom noπenja unaprtnjaËama (osobito straga!).

Iz tih razloga noπenje novoroenËetai dojenËeta do 3. mjeseca æivota, bezobzira na konstrukciju, u naprtnjaËi/nosiljci nije preporuËljivo. U to se doba,meutim, djeca mogu izvrsno nositi upovojima oko ramena, a u njima se moæenositi i veÊa dojenËad (Ëak i do 15 kgtjelesne teæine). »ini se (a na πto upuÊujui neke medicinske studije) da upravo tipovoji imaju niz prednosti pred "kla-siËnim" naprtnjaËama.

Viπe je moguÊih naËina noπenja dje-teta u naprtnjaËama: 1. poloæaj "klokana"(moæda i najbolji zbog dobre potporemekane dojenaËke kraljeænice nosaËe-vim trupom, radi djetetova boljeg upo-

NAPRTNJA»E/NOSILJKE ZA DOJEN»AD

Koliko su korisne, a koliko opasneVjerovali ili ne, jedna je randomizirano-kontrolirana pedijatrijska studija pokazala da je

dojenËad noπena u "povoju preko ramena" (Over The Shoulder Baby Holder - OTSBH) u prosjekudnevno manje plakala za 43%, a noÊu za 51%. Dakle, stilizirani povoj s novoroenËetom urodinom kljunu ipak nije bez razloga baπ tako naslikan! S druge strane stoji podatak (opet:vjerovali ili ne!) da je u posljednjih 14 godina (samo u SAD!) najmanje 20 smrti dojenËadi

povezano s noπenjem u raznim "naprtnjaËama"/nosiljkama od (uglavnom) roditelja!

Slika 1.a Slika 1.b

Slika 2.a

Slika 2.b

Slika 3.a

Slika 3.bSlika 4.

Page 13: Dojenje - to je va„e pravo - zzjzpgz.hr · neophodno. 'to je prematurus nezreliji, to je du¾ina hranjenja uz dodatak glukoze du¾a, Łime se uklanjaju neugodne poslje-dice hipoglikemije,

srpanj-kolovoz 200013

znavanja svijeta oko sebe, radi stalnekontrole nosaËa nad djetetom i najboljezaπtite djeteta u sluËaju iznenadne po-trebe); 2. poloæaj "trbuh na trbuh" (izbje-gavati, ali koristan ako se radi o mladomdojenËetu i ako ga treba dojiti; ako jepospano); 3. poloæaj na leima (tipiËanruksak), a moæe biti "lea na lea" ili"trbuh na lea"; potonji zahtijeva poseb-nu konstrukciju, najbolje s tvrdim okvi-rom (iako opasniji za dijete, slaba kon-trola nosaËa, moguÊnost pada djeteta,oteæano stavljanje, moguÊnost da dijetenekontrolirano hvata okolne predmete),ima prednost πto nosaË ima potpunoslobodne ruke; 4. poloæaj na boku nosaËadaje dobar oslonac i koristan je za noπe-nje teæe djece, s najmanjim umaranjem,a dijete je dobro zaπtiÊeno i pod kontro-lom, moæe se dojiti. U povojima prekoramena dijete samo sebi pronalazi mjestou skladu s razvojnim moguÊnostima upovoju (tj. viπe leæeÊi dok je manje, aviπe se diæuÊi kada je veÊe), nosaË imaodliËnu kontrolu i najbolju zaπtitu, a ikontakt dijete-roditelj je po nekim stati-stikama najprisniji i za dijete umirujuÊi;navodno je to i najsigurniji povoj.

Kakav god povoj ili nosiljka bili,dijete i nosaË moraju se osjeÊati udobno,ugodno i uspostaviti πto prisniji odnos.NosaË se ne smije brzo umarati, a postav-ljanje djeteta u nosiljku kao i poloæajnosiljke (veÊina omoguÊava viπe polo-æaja, neki Ëak 6) moraju biti toËno premauputama proizvoaËa!

Ipak, ne zaboravite: dojenËe se moæeprirodno i nesputano nositi i samo ruka-ma!

Utjecaji nosiljki nanovoroenËad/dojenËad:

- PSIHOLO©KI: dijete se bolje umi-ruje i manje plaËe; uspostavlja se prisnijii manje frustrirajuÊi odnos izmeu djete-ta i roditelja, a tijekom duæeg vremena,dijete u nosiljci moæe na razne naËineosloboditi svoju energiju, a energijuhoda, govora, rada, smijanja i igranjadijeli s roditeljem-nosaËem; dodiri sdjetetom utjeËu na njegovo bræe stjeca-nje iskustva o svijetu, i to zajedno sroditeljem, bræe razvija svoja osjetila,manje plaËe, bræe uËi i razvija se sobzirom na bolji osjeÊaj sigurnosti irelaksaciju i manju "gnjavaæu"; smanju-ju se vanjski (nepoæeljni) podraæaji nadijete; ostala braÊa bolje se odnose pre-ma novopridoπlom ako se nosi u povojus obzirom na slobodne ruke roditelja ko-

jima im moæe pruæiti potrebnu paænju ...;- ZDRAVSTVENI: unatoË suvreme-

no konstruiranim naprtnjaËama i nosaËi-ma, novoroenaËka/dojenaËka kraljeæni-ca nalazi se u kompromitirajuÊem polo-æaju i trpi odreena naprezanja, πto ukonaËnici moæe dovesti i do razvojaspondilolisteze, odnosno utjecaja nakasniji razvoj deformacija (skolioza,hiperkifoza, lordoza); u vrijeme razvojasjedeÊeg poloæaja (nakon 4. mjeseca)dojenËe se, diæuÊi se uspravno u nosiljci,napinje slobodnim ili raπirenim nogamao sjedeÊu podlogu, Ëime znaËajno pri-tiπÊe zdjeliËni dio trupa i napreæe kra-ljeænicu, poveÊavajuÊi pritisak na mekestrukture (osobito krvne æile, æivce), πtomoæe izazvati nepravilan rast tih struk-tura u dobi najintenzivnijeg rasta i raz-voja; povoji preko ramena (OTSBH)oponaπaju djetetu prenatalni poloæaj, sasvim mehaniËkim, akustiËkim, toplin-skim i dr. svojstvima πto mu pruæajuzadovoljstvo i pozitivno utjeËu na njegovæivËani sustav; bolji je razvoj vestibu-larnog aparata, odgovornog za razvojravnoteæe i balansa, odnosno antigravita-cijske posture; roditelji trebaju paziti ina svoje zdravstvene teπkoÊe koje semogu pogorπati duæim noπenjem teæegdjeteta u ne/pravilnom poloæaju;

- SOCIJALNI: dijete se lakπe i ËeπÊenosi "meu ljude", zaπtiÊeno u nosiljci ....

Upute za sigurno koriπtenje:

- Strogo, svaki put! pazite na sveupute proizvoaËa glede poloæaja i osi-guranja (vezivanja) djeteta u nosiljci;naroËito pazite na stavljanje djeteta unosiljku s obzirom na poloæaj koji se æeli,a joπ viπe pazite kada se dijete iz nosiljkeskida, a osobito ako spava!

- Pazite da se dijete tijekom noπenjane zaplete o sigurnosno remenje nosilj-ke.

- Nikad ne ostavljajte dijete u nosiljcina krevetu ili drugoj poviπenoj povrπinis obzirom na moguÊnost prevrtanja ipada.

- NIKAD NE KORISTITE NOSILJ-KU KAO ZAMJENU ZA SJEDALO UAUTOMOBILU! NE VOZITE S NO-SILJKOM NA SEBI!

- Nikad NE KUHAJTE s djetetom unosiljci ispred vas, ne trËite, ne vozitebicikl, ne jaπite; pazite na izbjegavanjeiznenadnih naglih pokreta s nosiljkom,osobito okreta, a ako je to neophodno,obuhvatite dijete barem jednom rukom.Ako se naginjete naprijed, Ëinite to u

koljenom zglobu, a pritom takoer jed-nom rukom dræite dijete. NaroËito pazite,kada hodate nepoznatim, uskim i zatvo-renim prostorima i kada ste blizu zidova,da dijete ne bi greblo o njih ili rukamahvatalo opasne predmete.

- Pazite (ne samo prije kupnje!) naveliËinu nosiljke u odnosu na dijete(uzeti u obzir i teæinu i visinu djeteta, ane samo dob!); nosiljke trebaju biti iveliËinom i namjenom normirane zaodreenu dob i veliËinu djeteta; veÊinaje za djecu 3-12 mj.

- Ako dijete plaËe i/ili je nemirno unosiljci, uvijek mu provjerite poloæaj,naroËito nogu.

- Pazite na moguÊnost uguπenja dje-teta propadanjem kroz noæne otvore(osobito ako nije odgovarajuÊe uËvrπÊe-no).

- Pazite na rizik otkopËavanja, osobi-to nekih vrsta sigurnosnih sustava nara-menica i noseÊeg sustava nosiljke.

- Podstave nosiljki uvijek moraju bitina predvienom mjestu u odnosu nadjeËje dijelove tijela koje dræe (provje-ravati uvijek nakon strojnog pranja).Pazite na udobnost djeteta u nosiljci,osobito ako u njoj boravi duæe vrijeme.©to je moguÊe viπe pustite dijete slobod-nih ruku.

- UËite i svladajte uporabu i noπenjenosiljki (Ëak i s lutkom) prije prvognoπenja djeteta. U poËetku je najboljedijete u nosiljci obuhvatiti rukama, stje-ËuÊi potrebno iskustvo i sigurnost zakasnije oslobaanje ruku za druge radnjetijekom noπenja.

- Duænu paænju posvetite i poloæajudjeteta tijekom dojenja.

- Tijekom izbora nosiljke birajte oneod kvalitetnih hipoalergiËnih prirodnih(najbolje pamuËnih) materijala kojiomoguÊavaju disanje, podloænih stroj-nom pranju, otpornih na atmosferilije ina vatru, koje omoguÊavaju viπe polo-æaja djeteta tijekom noπenja, dobro supodloæene i s dodacima za zaπtitu kra-ljeænice. Traæite dokaze kvalitete i zdra-vstvene neπkodljivosti (npr. certifikateTÜV/GS standarda).

- Ne pijte alkoholna piÊa dok nositedijete u nosiljci, ali moæete jesti.

Ostale detaljne upute moæete potra-æiti na NET-u:www.russettweb.com;www.kidsindager.org/carriers.html;www.kidsstuff.com;www.babytrekker.com.

Sandi StoπiÊ, dr. med.

Page 14: Dojenje - to je va„e pravo - zzjzpgz.hr · neophodno. 'to je prematurus nezreliji, to je du¾ina hranjenja uz dodatak glukoze du¾a, Łime se uklanjaju neugodne poslje-dice hipoglikemije,

srpanj-kolovoz 200014

Iz iskustva zdravstvenih djelatnika poznato je da dolaskombebe iz rodiliπta kuÊi, taj dio higijene bude vidno ili potpunoreduciran. Razlog takvom odnosu roditelja vjerojatno leæi

u nepravilnom stavu koji se formirao na osnovi miπljenja da sehigijena usta sastoji iskljuËivo od Ëetkanja zubi. Kako novo-roenËe joπ nema izniklih zubi (osim u iznimnim sluËajevima,kad se dijete rodi s jednim ili viπe zubi), misli se da mu jenepotrebna bilo kakva higijena usta.

Da bi se izgradio pravilan stav, a i postigla dobra motivacijaroditelja, treba ih Ëim viπe ukljuËiti u programe zdravstvenogodgoja.

Odgoj buduÊih majki

U naπoj zemlji joπ uvijek se odgojem i brigom oko djeceviπe bave majke nego oËevi. To treba imati na umu priplaniranju programa zdravstvenog odgoja, pa se viπe usmje-ravati na odgoj majki.

Dobre rezultate pokazali su teËajevi za æene prije braka, nakojima su obraene teme iz mnogih podruËja obiteljskogæivota. Tako je zastupljena i tema odgoja, pravilne prehrane injege djece. Æena-trudnica posebno je motivirana za svojdoprinos pravilnom rastu i razvoju svog neroenog djeteta.Takoer ju se moæe upoznati s potrebnim higijenskim mjeramanovoroene bebe i njenog djeteta u daljim fazama razvoja(prije i poslije nicanja zubi).

Do nedavno su u Rijeci postojale stomatoloπke ambulanteza trudnice. U njima su æene za vrijeme trudnoÊe sanirale zubei dobivale mnoge korisne savjete, kako bi njihovo dijete imalozdravu usnu πupljinu i uopÊe normalan rast i razvoj kroz

pravilnu prehranu i koriπtenje pomoÊnih sredstava (npr. fluora)za podizanje otpornosti zuba djeteta koji se tek stvaraju. Tu jebuduÊa majka mogla dobiti sve struËne upute o prehrani djeteta,izboru duda, sredstava i metoda za njegu usne πupljine. Danastakve ambulante ne postoje, ali postoje stomatolozi koji sukroz svoju specijalizaciju posebno educirani (specijalisti djeËjei preventivne stomatologije) za tu populaciju, samo πto suinkorporirani u polivalentnu stomatoloπku zaπtitu, gdje radekao izabrani lijeËnici za pacijente svih dobnih skupina. Tako jesamo sreÊa da æena - trudnica izabere tog stomatologa i da gaizabere i za svoje dijete.

Dojenje - najzdravije

Najbolja je prehrana dojenËadi prirodno dojenje. Danas gapreporuËuju svi zdravstveni radnici bez obzira na supspeci-jalnost. To je apsolutno najlakπi i najzdraviji naËin prehranemale djece. Kod dojenja majka mora voditi brigu o higijenibradavica prije poËetka dojenja, ali i o higijeni usta djetetanakon dojenja, ispiranjem zaostalog mlijeka iz usta. Davanjemmalo vode ili nezaslaenog Ëaja ispiru se ostaci mlijeka i na tajnaËin onemoguÊava njegovo zadræavanje u ustima i fermenta-cija. Ako je dojenËe na umjetnoj prehrani, treba voditi raËunao higijeni duda i boËica. Danas se nude i dude i boËice odmaterijala koji podnose visoku temperaturu, πto omoguÊavanjihovu sterilizaciju kuhanjem. Od istih materijala trebale bibiti i prve igraËke, jer ih dijete najviπe dræi u ustima. Uljekarnama se mogu kupiti razliËite tekuÊine za dezinfekcijududa, boËica, igraËaka, grickalica i ostalih predmeta koji dolazeu kontakt s djetetom. Jedna od takvih tekuÊina je STERIL-SISTEM otopina, koja se razrijedi vodom, predmet se uroni urastvor i nakon 30 minuta je dezinficiran.

Usta djeteta treba i mehaniËki oËistiti, za πto se proizvodespecijalno oblikovani πtapiÊi, a mogu se upotrijebiti i πtapiÊi svatom za ËiπÊenje uha.

Kod svih tih higijenskih postupaka iz usta dojenËeta bitnoje odstraniti ostatke hrane, bez obzira na to da li su u ustima veÊprisutni zubi ili ne. Ostaci hrane odliËna su podloga zanaseljavanje bakterija ili gljivica, a time i za oboljenje sluzniceu ranoj dobi, a kasnije i oboljenje zubi.

Gotovo da nema niti jednog djeteta da u tim prvimmjesecima svog æivota nije imalo neko oboljenje sluznice usta,bilo u obliku crvenila ili ranice na sluznici ili jeziku, ili bijelenaslage poput zgruπanog mlijeka, a ispod nje izrazitog crvenilai peËenja sluznice zbog nakupine gljivica. To saznanje dajenam za pravo kad tvrdimo da je kod nas higijena usta dojenËadislaba ili nikakva, kao i briga o sterilnosti predmeta koje dijete

Njega usne πupljine male djeceUsna πupljina vrata su u svaki organizam. To potvruje i redoslijed obrade neposredno po

roenju. Tako se odmah po roenju svake bebe, prije nego ju se stimulira da prodiπe, morajuoËistiti usta, da se pri PRVOM UDISAJU beba ne uguπi udahnuvπi sa zrakom i sadræaj iz usta.Higijenska obrada ostalih dijelova tijela nastavlja se nakon obrade usta. Dakle, æivot izvanmajËine utrobe zapoËinje njegom usne πupljine, πto bi trebalo nastaviti i u daljem æivotu.

Page 15: Dojenje - to je va„e pravo - zzjzpgz.hr · neophodno. 'to je prematurus nezreliji, to je du¾ina hranjenja uz dodatak glukoze du¾a, Łime se uklanjaju neugodne poslje-dice hipoglikemije,

srpanj-kolovoz 200015

stavlja u usta. Oboljenja usne πupljine Ëine djecu neraspolo-æenima, razdraæljivima, ona gube apetit, slabo spavaju i gubena tjelesnoj teæini.

Sredstva za njegu usne πupljine

Brojna ispitivanja dokazala su izrazito pozitivan uËinakPROPOLISA na ta oboljenja. Naravno, farmaceutska indus-trija i industrija koja se bavi preradom pËelarskih proizvodaiskoristile su tu spoznaju i odmah se dale u proizvodnju brojnihpripravaka na toj bazi. Pripravci za djecu moraju biti blagi, πtoznaËi da propolis ne smije biti otopljen u alkoholu.

Jedan od takvih je API BABY SUPER tekuÊina. Dovoljnoga je 2 - 3 puta na dan, na vatici nanijeti na oboljelo mjesto. Istiefekt postiæe se primjenom BABY PROPO spreja, i to tako dase 2 - 3 puta na dan nanese jedan mlaz spreja, a onda ga seprstom ili vatom na πtapiÊu utrlja u sluznicu. On sadræi iekstrakte kadulje i nevena, πto joπ viπe pojaËava antiupalniefekt. Niπta loπiji terapijski uËinak ne daje ni APROPUS JUN-IOR tekuÊina koja se primjenjuje kao i prethodni proizvodi.APROPIS SIRUP sadræi uz propolis i sok ehinaceje koji jaËaimunoloπki sustav organizma. Vrlo je djelotvoran kod blaæihprehlada s laganim upalama grla i lagano poviπenom tjelesnomtemperaturom.

Kako dijete raste, poveÊavaju se moguÊnosti pojave smetnjii oboljenja. Pojava mlijeËnih zubi Ëesto je praÊena mnogo-brojnim simptomima na samom mjestu gdje zub izbija i opÊim.Probijanje zuba kroz kost i sluznicu te njegov pritisak na krvneæile i nervne zavrπetke izaziva od svrbeæi do intenzivne boli.Dijete gura svoje rukice i sve predmete u usta kako bipomasiralo to mjesto (dijete je nervozno, slabije jede i spava).Sve πto dijete stavlja u usta Ëesto pada na pod, ili veÊ od

poËetka nije bilo Ëisto, i na taj naËin se unose infekti uorganizam, pa se javljaju poviπena temperatura, proljevi ipovraÊanje.

Pojava prvih zuba u ustima vremenski se podudara spoËetkom luËenja ælijezda slinovnica. Tada dijete joπ ne znagutati tu slinu, a guranjem predmeta u usta slinjenje se pojaËavapa se slina prelijeva iz usta. Tako se na stalno vlaænoj koæi okousta pojavljuju oπteÊenja koæe, na πto se Ëesto naseljavajubakterije i javljaju se nova oboljela mjesta. Spomenutipripravci vrlo su djelotvorni i kod takvih oboljenja.

Da bi se ublaæili svrbeæ i bol desni, u ljekarnama se moæekupiti DENTINOX N kapi, Ëija je aktivna komponenta lidokain- klorid koji anestezira iritirano podruËje. Tinktura kamilice,koja je u njegovu sastavu, djeluje antiupalno. Dovoljno jestaviti 2 - 3 kapi na prst ili vatu i protrljati mjesto gdje zub trebaizbiti.

BABYDENT kapi drugi su proizvod sliËnog sastava idjelovanja kao prethodni, samo od drugog proizvoaËa.Primjena je identiËna.

Ovdje su spomenuti samo neki od preparata koji se mogukupiti u naπim ljekarnama, a djelotvorni su u njezi djeËjih usta.

Samo dijete bez oboljenja u ustima imat Êe zdrav san,normalnu prehranu i pravilan psihofiziËki rast i razvoj.

Kao specijalist djeËje i preventivne stomatologije, ne mogua da ne spomenem poæeljnost primjene fluorovih preparata,kako za vrijeme trudnoÊe, tako i nakon roenja - koriπtenjefluora u tabletama, a nakon nicanja zubi, njihovo premazivanjeotopinom fluora i Ëetkanje gelom, uz razvijanje higijenskihnavika Ëetkanja zubi i ispiranja usta.

Mr. sc. Ana FajdiÊ-Furlan, dr. stom.

Ako se æelitepretplatiti na Narodni

zdravstveni list,dovoljno je da

nazovete telefonskibroj 21-43-59 ili

poπaljete dopisnicusa svojim podacima

(ime, prezime,adresa) u Zavod za

javno zdravstvo,Socijalno-medicinska

sluæba,51000 Rijeka,

Kreπimirova 52a.

PROMIDÆBENIPROSTORu Narodnom

zdravstvenom listu!

Ako æeliteoglaπavati u

naπem listu, javitese Uredniπtvu na

telefon

21-43-59

○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○

N A R O D N I

ZDRAVSTVENI

LI

ST

Page 16: Dojenje - to je va„e pravo - zzjzpgz.hr · neophodno. 'to je prematurus nezreliji, to je du¾ina hranjenja uz dodatak glukoze du¾a, Łime se uklanjaju neugodne poslje-dice hipoglikemije,

srpanj-kolovoz 200016

UËestalost te bolesti svakodnevno raste. Razlog je tajπto se sve ËeπÊe o toj bolesti misli i onda kada nematipiËnu kliniËku sliku, o Ëemu Êe kasnije biti viπe

rijeËi. Osim toga, dijagnostika je sve bolja, pa je i to jedanod razloga ËeπÊe pojave ili bolje reÊi dijagnostike te bolesti.Broj novooboljelih kreÊe se od 1:250 novoroenih u Italijido vrlo upitnih 1:4700 u SAD. Razlog treba traæiti u slabojedukaciji lijeËnika glede celijakije pa mnoge "netipiËnecelijakije" ne budu dijagnosticirane.

NajËeπÊe obolijevaju djeca u prvoj (nakon 6 mjeseciæivota) i drugoj godini æivota. PoËetak bolesti vezan je uzduæinu dojenja (duæe dojenje, kasniji poËetak bolesti) i uzuvoenje glutena u prehranu (keksi ...). Nerijetko provo-cirajuÊi faktor moæe biti akutni proljev, nakon Ëega "nikakone doe do normalizacije stolice, a dijete stalno propada".Bolest se moæe javiti i u odrasloj dobi, najËeπÊe nakon nekogstresa.

I na kraju uvodnog dijela, pitanje koje neminovno muËisvakog roditelja Ëije dijete boluje od celijakije: da li jecelijakija nasljedna bolest? Kao i u nizu drugih pitanjavezanih uz celijakiju, i tu je odgovor nejasan. Naime, jasnogtipa nasljeivanja nema, ali je uoËeno da su prvi roaci(roditelji, braÊa) znatno viπe "ugroæeni" od te bolesti negoopÊa populacija te da ih oko 10% boluje od celijakije Ëak iu stanjima kada nemaju smetnje.

Ako se vratimo u povijest, vrlo je interesantan podatakda se prvi podaci o toj bolesti nalaze u zapisima starih Grka.Meutim, prvi cjeloviti opis bolesti daje 1888. godine sirSamuel Jones Gee, poznati engleski lijeËnik. On opisujedjecu u Ëijem izgledu dominira izrazito poveÊan trbuh, uzjako tanke ruke i noge. Takva djeca imaju loπ apetit, aliunatoË tome stolice su im obilne, masne i izrazito neugodnogmirisa. Naæalost, veÊina te djece brzo je umirala. S obziromna takav izgled bolesnika, Gee je bolest nazvao celijakija pogrËkoj rijeËi coeliacus, πto u slobodnom prijevodu znaËitrbuπna πupljina, Ëime naglaπava da kod bolesti dominiravelik trbuh i da je poremeÊaj u probavi osnovni problem.Dugo je vremena proπlo dok se nije doznalo πto je uzrok te

bolesti. Tako, tek 1950. godine nizozemski lijeËnici, na Ëelus van Dyckom, uspostavljaju vezu izmeu celijakije ipπenice. Naime, uoËeno je da za vrijeme II. svjetskog ratabolesnika s celijakijom nije bilo, a da su bolesnici s tombolesti "naprasno" ozdravili. Po zavrπetku rata ponovnodolazi do pojave istih simptoma i bolesti. Van Dyck isuradnici zakljuËuju da tijekom rata nije bilo pπenice, veÊ jeprehrana temeljena na kukuruzu te je to bio moguÊi razlog"nestanku" celijakije. Ta se tvrdnja kasnije pokazalatoËnom, a daljim se istraæivanjem uoËilo da je osnovni uzrokbolesti protein gluten koji nalazimo u pπenici, raæi i jeËmu teje stoga bolest dobila i drugo ime - GLUTENSKA ENTE-ROPATIJA.

Kao πto je veÊ reËeno, joπ nedovoljno razjaπnjeniimunoloπki mehanizam dovodi do oπteÊenja sluznice tankogcrijeva. Kao posljedica toga dolazi do poremeÊaja uapsorpciji hrane, koja nedovoljno probavljena rezultirapojavom obilnih, masnih stolica, Ëesto sa sastojcima

Celijakija ili glutenska entropatija

Kada hranapostane neprijatelj

Celijakija ili glutenska entropatija bolest je karakterizirana nepodnoπenjem proteina glutena kojinalazimo u pπenici, jeËmu i raæi, dok se za zob to ne moæe sa sigurnoπÊu tvrditi. Taj protein

dovodi do imunoloπke reakcije koja ima za posljedicu oπteÊenje sluznice tankog crijeva. Na osnovitoga smatramo da se radi o takozvanoj autoimunoj bolesti, iako se prava podloga nastanka bolesti

joπ ne zna sa sigurnoπÊu.

Page 17: Dojenje - to je va„e pravo - zzjzpgz.hr · neophodno. 'to je prematurus nezreliji, to je du¾ina hranjenja uz dodatak glukoze du¾a, Łime se uklanjaju neugodne poslje-dice hipoglikemije,

srpanj-kolovoz 200017

neprobavljene hrane. Nedostatak hranjivih sastojaka (pro-teina, masti, vitamina, minerala...) ima za posljedicu slabijirast i razvoj djeteta, πto je osnovna karakteristika tihbolesnika. Slabost muskulature, uz neadekvatnu razgradnjuugljikohidrata i stvaranje veÊe koliËine plinova u crijevima,dovodi do distenzije abdomena, uz propadanje potkoænogmasnog tkiva i pojave "viπka koæe" u obliku koænih naborana tankim rukama i nogama. To daje izgled koji je prikazanna slikama. S obzirom na slabiju apsorpciju svih hranjivihsastojaka, kliniËka slika moæe obilovati razliËitim simpto-mima, a osnovni su prikazani na Tablici 1.

Tablica 1.SIMPTOMI KOD TIPI»NE KLINI»KE

SLIKE CELIJAKIJE

KRONI»NI PROLJEV

NENAPREDOVANJE NA TEÆINI

IZBO»EN TRBUH

ANOREKSIJA - NEDOSTATAK APETITA

PROMJENA RASPOLOÆENJA

POVRA∆ANJE

SLABOKRVNOST

BOLOVI U TRBUHU

OTOCI NOGU (edemi)...

Osim "tipiËne" kliniËke slike, treba znati da celijakijamoæe iÊi sa simptomima koji Ëesto nisu vezani uz probavnisustav te se o celijakiji niti ne misli. Takvi simptomi, bolestiili stanja prikazani su na Tablici 2.

Tablica 2.ATIPI»NA KLINI»KA SLIKA CELIJAKIJE

NIZAK RAST

SLABOKRVNOST

ZAKA©NJELI PUBERTET

JAK GUBITAK APETITA (anoreksija)

GUBITAK MENSTRUALNOG CIKLUSA (amenoreja)

ZATVOR (opstipacija)

U»ESTALI BOLOVI U TRBUHU

GUBITAK KOSE (alopecija)

O©TE∆ENJE ZUBNE CAKLINE

EPILEPSIJA (padavica) S INTRAKRANIJALNIMKALCIFIKACIJAMA

PSIHIJATRIJSKI POREME∆AJI

BEZ SIMPTOMA

©TO TREBA PAMTITI KOD CELIJAKIJE?• BOLESNICI S CELIJAKIJOM NE MOGU

TOLERIRATI GLUTEN PROTEIN KOJI NALAZIMO UP©ENICI, RAÆI I JE»MU TE VJEROJATNO U ZOBI.

• KOD CELIJAKIJE DOLAZI DO O©TE∆ENJASLUZNICE CRIJEVA, ©TO IMA ZA POSLJEDICUPOREME∆ENU APSORPCIJU HRANE.

• LIJE»ENJE JE NEOPHODNO JER OSOBE SCELIJAKIJOM MOGU RAZVITI KOMPLIKACIJEPOPUT KARCINOMA, OSTEOPOROZE, ANEMIJEILI KONVULZIJA.

• OSOBE S CELIJAKIJOM MOGU I NE MORAJUIMATI SMETNJE.

• DIJAGNOZA SE TEMELJI NA KRVNIM TESTOVIMAI BIOPSIJI SLUZNICE TANKOG CRIJEVA.

• S OBZIROM NA TO DA CELIJAKIJA IMAPORODI»NU DISPOZICIJU, POTREBNO JETESTIRATI BLISKU RODBINU NA TU BOLEST.

• BILO BI DOBRO OBAVITI PROBIR NA CELIJAKIJUU ONIH BOLESNIKA KOD KOJIH JE VE∆AMOGU∆NOST CELIJAKIJE.

Dijagnoza celijakije nije jednostavna i zahtijeva, uzpretrage krvi na specifiËna protutijela (tzv. antiglija-

dinska i endomizijska protutijela) i biopsiju sluznice

tankog crijeva, bez koje se dijagnoza celijakije ne moæe ine smije postaviti. Jasno je da treba uËiniti i druge pretragekrvi, kako bi se vidjelo do kojih poremeÊaja je doπlo kaoposljedica malapsorpcije. Tako su neophodne pretragekojima otkrivamo slabokrvnost, manjak proteina, mineralaili vitamina. Biopsija sluznice tankog crijeva moæe se uËinitiu djece iskljuËivo u bolniËkim uvjetima, posebnim sondama,dok se u odraslih moæe uËiniti i u ambulantnim uvjetima, u

Page 18: Dojenje - to je va„e pravo - zzjzpgz.hr · neophodno. 'to je prematurus nezreliji, to je du¾ina hranjenja uz dodatak glukoze du¾a, Łime se uklanjaju neugodne poslje-dice hipoglikemije,

srpanj-kolovoz 200018

tijeku endoskopske pretrage æeluca i duodenuma. DaljimpraÊenjem opÊeg stanja te simptoma bolesti po zapoËetojterapiji, uz praÊenje nivoa protutijela, postavlja se dijagnozacelijakije. Na taj se naËin dolazi do dijagnoze u djece starijeod dvije godine i u odraslih. U mlae djece postavljanjedijagnoze neπto je kompliciranije. U te se djece, po prvojbiopsiji sluznice tankog crijeva i pozitivnom nalazu protu-tijela, zapoËinje terapija bezglutenskom dijetom do navrπeneπeste godine æivota, uz praÊenje nivoa protutijela. Nakontoga uËini se druga biopsija sluznice tankog crijeva, da bi seuvjerilo da je doπlo do potpune normalizacije. Po tom nalazuzapoËinje se "optereÊenje" glutenom, πto praktiËki znaËiponovni prijelaz na hranu koja sadræi gluten. ©est mjesecipotom, ako ne doe do simptoma malapsorpcije, πto je inajËeπÊi sluËaj, ponovno se, uz praÊenje nivoa protutijela,uËini biopsija sluznice tankog crijeva. Nalaz ponovnogoπteÊenja sluznice (i u izostanku bilo kakvih simptomamalapsorpcije!!!) omoguÊava postavljanje konaËne dija-gnoze celijakije. Takav naËin postavljanja dijagnoze, kojiizgleda kompliciran i za djecu neugodan, preporuka jeEuropskog druπtva za gastroenterologiju i prehranu(ESPGAN), koju provode lijeËnici cijelog svijeta.

U osoba sa sumnjom na celijakiju te u onih koje imajuveÊu πansu da imaju celijakiju i bez ikakvih simptomaprobavnog trakta (prvi roaci bolesnih, oboljeli od πeÊernebolesti, bolesti πtitnjaËe ...) dijagnoza se postavlja tako da seuËine krvne pretrage na specifiËna protutijela i ako su one

pozitivne, uËini se biopsija sluznice tankog crijeva.

LijeËenje celijakije

Po postavljenoj dijagnozi, zapoËinje lijeËenje koje sesastoji u izbjegavanju hrane koja sadræi æitarice bogateglutenom (pπenica, raæ, jeËam i zob). Ta se dijeta provodi

cijeli æivot pa je veÊ to dio odgovora koji ste si postavili:"Zaπto dijagnosticirati tu bolest i u onih koji nemaju smetnji,odnosno na tako kompliciran naËin"? Drugi dio odgovoraposljedica je niza ispitivanja koja su potvrdila da bolesnici scelijakijom, ako se ne pridræavaju stroge bezglutenske dijete(jer, naprimjer, nemaju simptoma), ËeπÊe obolijevaju uodnosu na ostalu populaciju od malignih bolesti, posebicemalignih limfoma probavnog trakta, zatim imaju veÊumoguÊnost, ako se radi o æenama, da imaju spontanepobaËaje (Ëak 50% æena koje imaju celijakiju imaju ËeπÊespontane pobaËaje), a ako trudnoÊa i proe bez kompli-kacija, njihova djeca imaju veÊe πanse da imaju nekekongenitalne anomalije. S druge strane, oboljeli od celijakijekoji se pridræavaju stroge bezglutenske dijete, nemajunikakvih posebnih komplikacija i smatram ih u potpunostizdravima.

Upravo su moguÊe komplikacije razlog da se dijagnozacelijakija postavlja potpuno adekvatno, kako bismo s punimpravom mogli preporuËiti doæivotnu bezglutensku dijetu ina taj naËin sprijeËiti u odrasloj dobi moguÊe katastrofalnekomplikacije.

Jasno da cijela ova priËa nameÊe zakljuËak da se radi oteπkoj bolesti i teπko provodivoj dijeti. Da to ne bi bilo tako,bolesnici i njihovi roditelji, uz pomoÊ lijeËnika, organiziranisu u druπtva za celijakiju. Ona omoguÊuju da bolesnici (iroditelji) brzo nauËe naËin prehrane (postoje jelovnici, toËnodeklarirana hrana koja ne sadræi gluten i tako dalje), πtoomoguÊava relativno jednostavno provoenje te dijete i upotpunosti normalan æivot. Sve to ubrzo dovodi do

spoznaje da vrlo teπka i "zahtjevna bolest glede dija-

gnoze i prehrane" prerastu u blagu bolest s kojom se

moæe jednostavno i zdravo æivjeti.

Adrese druπtava za celijakiju:

Druπtvo za celijakiju - Rijeka

Klinika za djeËje bolesti "Kantrida"Istarska 4351000 RijekaPredsjednica: gospoa Nada Æagar

Udruga za skrb oboljelih od celijakije

Istarske æupanije - Pula

Gajeva b.b.52000 PulaPredsjednik: gosp. Branko Kostov

Hrvatsko druπtvo za celijakiju

Klinika za djeËje bolesti "Zagreb"KlaiÊeva 1610000 ZagrebPredsjednica: gospoa Ruæica Lah

ZA©TITNI JE ZNAK ZA HRANU KOJA NE SADRÆIGLUTEN PREKRIÆENI KLAS P©ENICE U KRUGU.

Prof. dr. sc. Mladen PerπiÊ

SMO PREPOZNATLJIVI

PO OVOM

Page 19: Dojenje - to je va„e pravo - zzjzpgz.hr · neophodno. 'to je prematurus nezreliji, to je du¾ina hranjenja uz dodatak glukoze du¾a, Łime se uklanjaju neugodne poslje-dice hipoglikemije,

srpanj-kolovoz 200019

Æeljezo (Fe) je esencijalni element, bez kojega se ne moæe odræatizdravlje. Vaæan je sastavni dio hemoglobina (Hb), takoer irespiratornih i drugih enzima. Dolazi u prirodi kao dvovaljani fero-

oblik i trovaljani feri-oblik.

Glavni prirodni izvori æeljeza u hrani jesu iznutrice, meso, jaja, lisnatopovrÊe i mahunarke. U mlijeku ga ima 0,1 mg%, u sirevima od 0,1 (æerve-gervais-sir) do 0,7mg% ("Ëedar"-cheddar-sir). U mesu se kreÊe od 1,53mg%, a u iznutricama od 5 mg% (svinjski bubrezi) do 21 mg% (svinjskajetra), joπ viπe u krvi (38 mg%). U raznim ribama koliËine se kreÊu od 0,6mg% (πkampi) do 2,8 mg% (inËun ili brgljun), a oko 6-8 mg% u dagnjimai kamenicama. U jajima ga ima najmanje u kokoπjem (2 mg%), a najviπe upureÊem (4,1 mg%). U mahunarkama se koliËina Fe kreÊe od 5,4 (suhigraπak) do 8,4 mg% (suho sojino zrno). Meu æitaricama æeljeza najviπeima u pπeniËnom zrnu i braπnu (oko 4 mg%).

Ipak su najbogatiji izvori æeljeza pπeniËne mekinje s 12,9 mg%. MeupovrÊem ga najviπe ima u perπinu (10 mg%), i to u listu, u πpinatu 3 mg%,koliko i u mladom grahu. Najbogatije su æeljezom suπene gljive sa 28,9mg%, a najviπe ga ima u suπenim listovima perπina, Ëak 127 mg%!

Dnevna koliËina æeljeza normalno se kreÊe od 1 mg za muπkarce, do 2mg za æene u generativnoj dobi, πto se uspjeπno pokriva uobiËajenomdnevnom hranom. Muπkarci dnevno gube 0,6, a æene oko 1,7 mg. Hranomse unese oko 10-20 mg, ali se resorbira samo 5-10%.

Dnevno svaka normalna osoba izluËi oko 1 mg Fe, preko stolice, znoja,urina i vlasi. Kako se dnevno resorbira 1 mg, dakle ista koliËina koja seizluËi, u tijelu postoji ravnoteæa.

Deficit æeljeza nastaje kao posljedica kroniËnih krvarenja iz probavnog,diπnog ili urogenitalnog trakta, zbog oteæane ili onemoguÊene resorpcije ucrijevima (resekcija æeluca, crijeva, kroniËni proljevi), zbog poveÊanihpotreba (graviditet, dojenje, rast) te zbog nedostatka æeljeza u hrani.Posljedica deficita je hipokromna anemija. Anemija (idiopatska hipo-kromna) je uzrokovana manjkom HCI u æelucu, jer se æeljezo bez HC nemoæe osloboditi iz hrane i pretvoriti u fero-oblik koji sluznica crijeva jedinomoæe apsorbirati. Deficitu æeljeza pridonosi i manjak bjelanËevina.

Primijenjeno u velikim dozama parenteralno, æeljezo moæe izazvatitoksiËne uËinke. Normalna koncentracija Fe u serumu odraslih muπkihosoba kreÊe se od 16-27, a æenskih od 14-125 mikrograma/L.

Iz knjige: Prof. dr. Roko ÆivkoviÊ "Dijetoterapija"

UMOR I ANEMIJASvi se ponekad osjeÊamo umorno, obiËno zato

πto malo spavamo, ali konstantni umor trebamouzeti ozbiljno. Anemija, koja obiËno nastaje zbogmanjka æeljeza, moæe uzrokovati umor isto kao idruge simptome, posebno kod æena. NasreÊu,moæe se prepoznati i uspjeπno lijeËiti.

ZNAKOVI I SIMPTOMI ANEMIJE

• koæa, usne, jezik, nokti ili unutraπnjost oËnogkapka svjetlije su boje,• osjeÊaj slabosti,• povremena vrtoglavica ili nesvjestica,• gubitak daha, pogotovo nakon fiziËkog napora,• ubrzani rad srca.

UZROCI I KOMPLIKACIJE

NajËeπÊi je uzrok anemije manjak æeljeza uprehrani i ponekad manjak vitamina B

12.

Moæe se javiti nakon veÊeg gubitka krvi, aËesto se javlja i za vrijeme trudnoÊe, kada supotrebe za æeljezom poveÊane. Umor uzrokovananemijom ili drugim uzrocima poveÊava riziknesreÊa, djeluje na rad i na odnose u obitelji.

KU∆NO LIJE»ENJE

Ako se anemija potvrdi laboratorijskim ispiti-vanjem krvi, lijeËnik vam moæe prepisati tableteæeljeza. Moæete si pomoÊi ako jedete hranu bogatuæeljezom, kao πto je svjeæe voÊe i lisnato povrÊe,te pijuÊi sok od naranËe.

UTJECAJ DRUGIH STANJA NA UMOR

• Nedovoljno spavanje: probajte spavati dvije ilitri noÊi 8 sati mirnog sna i vidite da li Êete seosjeÊati bolje.• Depresija i stres: umor povezan s tim stanjimamoæe se poboljπati ako uzimamo dovoljno vita-mina i minerala i bavimo se nekom fiziËkomaktivnosti. Idealna je πetnja u πumi ili uz more.• PoveÊan unos alkohola: Ëak i ako pijete samopovremeno, potpuno prestanite piti alkohol natjedan dana.• Zarazne bolesti: ne oËekujte puno nakon bolestikao πto je gripa. Jedite hranjive obroke.

KONZULTIRAJTE SVOG LIJE»NIKA:

• ako problem traje duæe vrijeme,• ako ste stalno umorni bez razloga - pogotovo akoto utjeËe na rad i odnose s okolinom,• ako imate loπ san zbog stalnog dizanja radimokrenja,• ako je vaπa stolica crna ili kao katran.

Doc. dr. sc. Elika Mesaroπ-Kanjski, dr. med.

ELEMENTI UTRAGOVIMA - ÆELJEZO

Page 20: Dojenje - to je va„e pravo - zzjzpgz.hr · neophodno. 'to je prematurus nezreliji, to je du¾ina hranjenja uz dodatak glukoze du¾a, Łime se uklanjaju neugodne poslje-dice hipoglikemije,

srpanj-kolovoz 200020

Njeænost od roenja

Po Freudu, polaganje temelja spol-nog æivota i spolnih tegoba seæe una-trag do djetinjstva, osobito do dobi od2. do 5. godine, a prve pojavnostidjeËje seksualnosti poËinju joπ u naj-ranijoj djeËjoj dobi. KritiËari Freudaopravdano odvajaju seksualno kao πiripojam, koji je dio cjelokupne liËnosti,od genitalnog. Seksualnost nije samobioloπka kategorija (seksualni nagon),veÊ i socijalna (odræanje ljudske vrste),i psiholoπka (osjeÊajna, duπevna kom-ponenta). Seksualnost se ne moæe

dijeliti na genitalnu i psiholoπku, tj.na interseksualnu i interpersonalnu,ona je jedinstvena. U kasnijoj faziznanstvenog razvoja seksualnosti jav-lja se seksualna revolucija. Ona jeaktualizirala pitanje seksualnog odgo-ja, ali ga je svela na spolno infor-miranje. Neadekvatni rezultati pos-tupno su opovrgnuli shvaÊanje da jeseksualno informiranje bit seksualnogodgoja; ono zanemaruje etiËke kriterijeodgoja za meusobno razumijevanje.Jer, nije jedina svrha osobni spolniuæitak, veÊ i poπtovanje partnera, πtoprirodniji i ljudskiji odnosi izmeuæena i muπkaraca.

Pri pristupu djetetu valja upamtitida dijete nije odrastao Ëovjek u ma-lome, ono na svoj specifiËan naËindoæivljava svijet i reagira na pojaveoko sebe. Dijete gleda svijet svojim

oËima, a ne oËima odrasla Ëovjeka.

Ako se to ne zna, ili ne prihvaÊa,nastaju nesporazumi ili konfliktne situ-acije, s posljedicama u odrasloj dobi.

Nositelj seksualnog odgoja do πkol-ske dobi prvenstveno je roditelj; njemuje dopuna vrtiÊ, a u πkolskoj dobi πkola.Prve spoznaje dijete stjeËe prouËa-vanjem svoje okoline, doma i roditelja.Odnos izmeu oca i majke jedna je odbitnih poËetnih stepenica izgradnjevlastitih modela i naËela ponaπanja.PoremeÊaj tih odnosa jedan je od bitnihuzroka seksualnih konflikata u odraslojdobi. OsjeÊaji i osjeÊajne vrednotenajtrajnije se fiksiraju u obitelji, uutoËiπtu svog doma; na roditeljima jeprvo mjesto u formiranju liËnosti. No,utjecaj roditelja Ëesto je nedovoljan ilije konzervativan. HoÊe li djeca nakraju razvojnog puta postati zdravi,samostalni i okruæenju odani odraslipojedinci, potpuno zavisi od njihovapoËetnog razvoja. Odgoj poËinje uobitelji; odgojno djelovanje obiteljinajuËinkovitije je u procesu razvojapredπkolskog djeteta. Ako su moralnikriteriji i pogledi obitelji dobri, pri-hvatit Êe ih i dijete, a ako su loπi - i njihÊe prihvatiti. Malo dijete promatra,prihvaÊa i oponaπa meusobne odnoseroditelja i drugih Ëlanova obitelji. Pos-lije se tom djelovanju pridruæuju idrugi utjecaji, napose utjecaj vrtiÊa, akasnije πkole i druπtva. Njihov je utje-caj sve znaËajniji zbog uobiËajenezaposlenosti oba roditelja, πto vremen-

ski ograniËava roditeljski utjecaj iuzor. U prvom razdoblju æivota obiteljje, ipak, najpogodnija sredina i uzor zarazvijanje moralnih osobina: djecapromatraju, prihvaÊaju i oponaπajuroditelje, njihova radna i moralna na-Ëela, njihov braËni æivot, njihove inti-mne odnose. Primljeni utisci osnovesu za razvitak zdravih moralnih odnosau buduÊnosti. Razvoj djeteta povezan

je s oponaπanjem; treba za sve pru-

æiti vlastiti primjer. Dijete mora

vidjeti prirodne i ljudske odnose i

meu roditeljima, i u vrtiÊu, trebamu pruæiti i omoguÊiti ugodu ljubavi,pozitivnu klimu u obitelji, ali i u vrtiÊu.Primjeri i obiËaji ljudi koji okruæujudijete temelj su odgoja ako su istiniti,ako nisu laæni i prijetvorni.

Ljudi su podijeljeni u dva razliËitaspola: oni se zato uzajamno privlaËe inagonski teæe jedan drugome, a u istosu vrijeme jedan drugome strani. Zatoje uvijek potrebno uzajamno prilago-avanje spolova. Obitelj treba uzgajatiu djetetu osjeÊaj za druge ljude, pri-lagodljivost, ali moæe uzgajati i odboj-nost, netrpeljivost, nesposobnost zaosjeÊajno predavanje sebe drugomËovjeku. Humani odnos meu spolo-vima ne pretpostavlja jednakost me-u spolovima, jer je postojanje razli-Ëitih spolova bioloπka i konstitucijskaËinjenica. Humani odnos meu spolo-vima zahtijeva ravnopravan odnos

meu njima, poπtovanje tih razlika, a

Razvoj seksualnosti u djeteta do πkolske dobi

OBITELJ - TEMELJSPOLNOG RAZVOJA

Seksualni odgoj poduËava o odnosu izmeu osoba razliËitoga spola. On je cjelina koja obuhvaÊa,prvo, informiranje o fiziËkom, genitalnom odnosu i, drugo, o meusobnom osobnom, psiholoπkomi emocionalnom podruËju odnosa. Tek oba zajedno Ëine cjelinu seksualnog odgoja, sadræavajuÊi

i interseksualni i interpersonalni odnos. Provoditelji seksualnog odgoja u πkolama, iako onjemu mnogo znaju, æele o mnogome poduËiti, ali suzdræano, stidljivo, a time nedovoljno ineprikladno. Provoditelji seksualnog odgoja do πkolske dobi - roditelji i odgojitelji u djeËjim

vrtiÊima - toliko manjkavo znaju o tom odgoju u toj dobi, a i priruËnici o tome su oskudni, da seseksualni odgoj u toj dobi ili ne provodi, ili se ne provodi na odgovarajuÊi naËin.

Page 21: Dojenje - to je va„e pravo - zzjzpgz.hr · neophodno. 'to je prematurus nezreliji, to je du¾ina hranjenja uz dodatak glukoze du¾a, Łime se uklanjaju neugodne poslje-dice hipoglikemije,

srpanj-kolovoz 200021

ne iskoriπtavanje u smislu potËinja-vanja jednog spola drugome.

Najbolji su seksualni odgajatelji

seksualno sretni i zadovoljni rodi-

telji. Tko se u djetinjstvu nije zagrijaoroditeljskom ljubavlju, u æivotu Ëestoima razliËite emocionalne probleme ine zna usreÊiti druge ljude. U najra-nijem djetinjstvu majka je najvaænijiodgajatelj. Djeca bez majËine njeænostiu kasnijem æivotu teπko uspostavljajusocijalne kontakte, slabijeg su morala,nesigurna. Otac ima sve vaæniju uloguveÊ od kraja prve godine, kad se sma-njuje prvotno uska bioloπka veza smajkom. Lik oca od tada ima vaænuulogu u razvoju spolnih uloga i identi-fikacije. Nevjeπt stav roditelja i odga-jatelja, prijetnje, kazne i manjkavaseksualna poduka, mogu dovesti dokonflikata. BuduÊa seksualnost sadaπ-njeg djeteta postat Êe animalna, nehumana, ako su roditeljski odnosiograniËeni na genitalnost i razmnoæa-vanje, ako nisu oplemenjeni etiËkim,psiholoπkim i druπtvenim aspektimaodnosa meu spolovima.

DjeËja, a ne seksualna igra

U oËima odrasla Ëovjeka u djece senailazi na znakove seksualnosti, na"seksualne igre". Razvoj djeËje seksu-alnosti moæe se pratiti poznavajuÊi teznakove. VeÊina roditelja o njima nezna niπta, ili skoro niπta, ili ih krivointerpretira. Zato valja sustavno obra-zovati odrasle na tom podruËju. Rodi-telji su zbog "seksualnih igara" ilidrugih oblika seksualnih manifestacijaËesto zabrinuti i traæe tumaËenje togproblema i savjet lijeËnika.

Dijete negdje oko svoje 3. godinezna, osim svog imena, i svoj spol.Dijete rano pokazuje interes za svojegenitalne organe, otkriva ugodu nji-hova diranja, zanima se za zaËeÊe iporod, otkriva razliku spolova. DijeteosjeÊa uzbuenje pri stavljanju ËepiÊa,ili dojenËe pri Ëvrstom umatanju. Rodi-telji krivo proglaπavaju "masturba-cijom" djeËje dræanje spolovila, sisanjeπake, mokrenje, puπtanje stolice, Ëeπa-nje bedara, grickanje noktiju, ljuljanje.Dijete doæivljava pojedinosti takvih

seksualnog razvoja djeteta. Ona jepomoÊ pri orijentaciji o prirodnompsihoseksualnom razvoju djeteta, pru-æa uvid u izraæajne oblike tog razvoja.Ona nije strog model, ona je podloænaindividualnim razlikama; ako je takopromatraju, ona je korisna roditeljima.Sadræi i znakove psihoseksualnog raz-voja od roenja do ukljuËivo 7. godineæivota.

PSIHOSEKSUALNI RAZVOJDJETETA

Prva godinaVeÊ pred kraj prve godine javljaju

se spontane erekcije penisa, u snu ili ubudnom stanju, Ëesto u stanju opÊeuzbuenosti (prije hranjenja).

Dijete ispituje svoje vanjske geni-talije i njima se Ëesto igra, πto obiËnone prati erekcija. DjevojËice se smjeπ-kaju dok uriniraju i gledaju majku.

Dijete se rado igra s urinom.

18 mjeseciTo je vrijeme intenzivnog navika-

vanja na ËistoÊu. Dijete doæivljavadefekciju kao prijatan Ëin, ponosno jena svoje ekstrete, ispituje ih, a njihovmiris i izgled ne izazivaju otpor. Upo-trebljava isti izraz za uriniranje i defe-ciranje (piπ-piπ, ka-ka).

Upotrebljava rijeË dojenËe ili dijetebez obzira na spol onoga o kome go-vori.

21 mjesecU tom uzrastu roditelji obiËno poËi-

nju intenzivno inducirati otpor i stid uvezi s procesima ekskrecije i seksual-

"spolnih doæivljaja" u simboliËkom

obliku, u igri ili u snu, zbog geni-

talnog razvojnog ograniËenja koje je

odraz njegove tjelesne nezrelosti.

Igre "mame i tate", erekciju djeËaka,uzbuenje djevojËice pri dodiru geni-talnih organa - djeca ne povezuju saseksualnosti.

Razlike meu djecom raznog spolau veÊini osobina toliko su male da senajËeπÊe mogu zanemariti. Razlike

meu djecom raznog spola nisu pri-

roene, veÊ su steËene, nauËene. Tostjecanje ili tipiËno muπkih ili tipiËnoæenskih liËnosnih osobina i obiljeæjaodvija se u skladu s dominirajuÊimstereotipom, predrasudama, rodi-teljskim i socijalnim, i spolnoj ulozi -muπkoj ili æenskoj. Prema takvim za-starjelim i neadekvatnim stereotipima,konvencijama djeca zastranjuju odprirodnog razvoja pa usvajaju razliËitespolne uloge u obitelji. NovoroenËe idojenËe uopÊe ne osjeÊa spolnost. No,u 2. godini djeËacima se tolerira agre-sivnost, sloboda, pokretljivost, a dje-vojËice se veÊ potiËu da budu mirnije,posluπnije, da se ne ljute, ne tuku. U 3.godini joπ se viπe usvajaju razliËitaponaπanja meu spolovima. Od 4. do7. godine steËena se neprirodna vla-danja veÊ fiksiraju. Za razliku od djeceu selima, u gradu je veÊ od rana poti-cano odvojeno igranje po spolnimgrupama, npr. djeËaci s biciklom, dje-vojËice s lutkom; djeËaci ne smijuplakati, djevojËice se uvjeravaju da suslabije.

Priloæena shema, πto ju je sastavioA. GESELL, SAD, shema je psiho-

Page 22: Dojenje - to je va„e pravo - zzjzpgz.hr · neophodno. 'to je prematurus nezreliji, to je du¾ina hranjenja uz dodatak glukoze du¾a, Łime se uklanjaju neugodne poslje-dice hipoglikemije,

srpanj-kolovoz 200022

nosti. Neki i kaænjavaju djecu.Dijete se rado svlaËi do golog.

2 godineDijete veÊ dobro svladava svoje

ekskretorne funkcije. Rijetko defecirau gaÊice, viπe puta se pomokri.

Joπ uvijek je ponosno na svojeizluËine, samog sebe viπe puta pohvalikada napravi u posudu ("dobra djevoj-Ëica").

Naziva genitalne organe imenimakoja se upotrebljavaju za organe mo-krenja.

Razlikuje djeËake od djevojËica ponaËinu oblaËenja i Ëeπljanja. Na istinaËin razlikuje odrasle i to izraæavarazlikujuÊe izraze ("gospodin", "gos-poa", "teta", "Ëiko").

Djecu zove po njihovim imenima(Dino, Ines), ne upotrebljava opÊaimena (djeËak, djevojËica).

Zanima se za predmete koje upotre-bljava dojenËe (haljine, sapun, puder).

2 godine i poJavlja se svijest o postojanju vlas-

titih spolnih organa. Njima se igra kadaje svuËen. Postavlja pitanja o majËinimprsima. Zna da je djeËak kao otac i dase razlikuje od djevojËica i majke (iobratno). Zna da djeËaci i oËevi imajuodreen spolni organ i da urinirajustojeÊi, dok djevojËice i mame nemajuspolnog uda i ne uriniraju stojeÊi, ali tojoπ ne izraæava rijeËima. Pokazujezanimanje za svuËene ljude.

Razlikuje spol druge djece opÊomoznakom "djevojËica" i "djeËak". Kadga zapitamo kog je spola, negira su-protni ("Da li si djeËak ili djevojËica?"... "Nisam djevojËica.").

PoËetak je to zanimanja za fizio-loπke razlike meu spolovima. DjeËaciËesto viπe vole igraËke za djevojËice.

3 godineKad ga upitamo za spol, odgovori

potvrdno ("DjeËak sam."). RijeËimaizraæava interes za fizioloπke seksualnerazlike izmeu spolova i razlike upoloæaju kod uriniranja.

DjevojËice pokuπavaju uriniratistojeÊi. Rado gledaju ili se dotiËu

odraslih osoba, naroËito majËinih prsa.Zanima se za vjenËanje i dogaaje

pri vjenËanjima, predlaæe vjenËanjeroditeljima ili drugim licima. Misli dase moæe vjenËati s osobama oba spola.

Igra se vanjskim genitalijama.Prilikom igranja nema razlike

izmeu spolova. Privremena je privr-æenost "prijatelju" suprotnog spola(naroËito u uzrastu od 3 i po godine).

PoËinje se zanimati za dojenËe: æelida u porodici imaju dojenËe. Pita oda-kle dolazi dojenËe. VeÊina joπ ne razu-mije majËin odgovor da dojenËe rasteu majci.

4 godineJako je zanimanje za pupak, svjes-

tan je da ga ima.U nuædi rukama hvata genitalije i

moæe osjetiti potrebu za uriniranjem.Voli igre s pokazivanjem genitalija

i uriniranje u prisustvu druge djece;igre rijeËima o defekciji i zanimanjevezano za tu funkciju.

Zanima se za tue nuænike i kupao-nice. Pri vrπenju potrebe Ëesto æeli bitisam, ali ipak ga veoma zanima kako torade drugi. Javlja se djelomiËno odva-janje djeËaka i djevojËica pri igri.

Postavlja pitanja o tome odakledolazi dojenËe, kako izae iz majËineutrobe. Sam dolazi do toga da dojenËeizlazi kroz majËin pupak. Vjeruje dadojenËe raste u majËinom trbuhu ili daje kupljeno.

5 godinaUpoznat je s anatomskim razlikama

meu spolovima. Interes za seksualnerazlike opada.

Seksualne igre i pokazivanje geni-talija povlaËe se pred sve veÊim sti-dom.

Manje je igara u nuæniku i manjezanimanja za tue nuænike.

Opaæa seksualne organe odraslihkad su goli i moæe se zanimati zaπtootac nema prsa ili sestra penis.

DjeËaci odbijaju igraËke djevoj-Ëica.

Neznatne su razlike meu spolovi-ma pri igri. Pokazuje zanimanje zadojenËe i æelju da bi ga sam imao. Neka

djeca rado razgovaraju o tome kako jebilo dok su joπ bili u majËinom trbuhuili kako Êe biti kada sami budu imalidojenËe. Ponovno su Ëesta pitanja:"Odakle dolazi dojenËe?" Zadovoljnisu odgovorom: "Iz majËinog trbuha."

Neki misle da se dojenËe kupuje ubolnici.

Joπ ne povezuju jasno promjene natrudnici s pojavom dojenËeta u kuÊi.

6 godinaJako je zanimanje za seksualne

razlike meu spolovima i svijest onjima. Mnogobrojna su pitanja o tome.

Meusobna ispitivanja i proma-tranja djece oba spola donose praktiËneodgovore o seksualnim razlikama.

Seksualne i eksihibicionistiËke igreËeste su u nuæniku ili u kupatilu.

Neka djeca su pasivniji objekt spol-nih igara druge djece.

Igraju se bolnice rektalnim mjere-njem temperature.

»esta su psovanja i zadirkivanja simenima povezanim s ekskretornimfunkcijama.

OblaËi odijela suprotnog spola.Joπ uvijek se moæe Ëuditi zaπto

mama nema penis.Iskazuje interes za vjenËanje s oso-

bom suprotnog spola, Ëesto sa srodni-kom.

Stariji djeËaci veoma se zanimajuza manje djevojËice.

Ako od starije djece Ëuje neπto ospolnom odnosu, to ga moæe uzne-miriti i o tome zapitkuje majku.

Pokazuje zanimanje za izvor dojen-Ëeta, trudnoÊu i porod; za to kakodojenËe izlazi iz majke i da li to majkuboli. Mutna je predstava da se dojenËedojavljuje poslije vjenËanja. ZapoËinjei zanimanje za to kako se dojenËe"zaËne".

Æeli novo dojenËe u porodici.Æeli njegovati dojenËe poslije poro-

da.

7 godinaDijete je zasitilo svoju radoznalost

πto se tiËe anatomskih razlika meuspolovima.

Manje se zanima za seksualnost.

Page 23: Dojenje - to je va„e pravo - zzjzpgz.hr · neophodno. 'to je prematurus nezreliji, to je du¾ina hranjenja uz dodatak glukoze du¾a, Łime se uklanjaju neugodne poslje-dice hipoglikemije,

srpanj-kolovoz 200023

igre "njege svog djeteta" - ne trebaprekidati jer prekidanje takvih be-

zazlenih igara stvara kasniju nesi-

gurnost i upozorava samo na inter-seksualnost, bez interpersonalnosti.Treba otvoreno odgovarati na sva pita-nja, ne uplitati se u djeËje igre, priËamai bajkama poticati na razmiπljanja,istiËuÊi dobre primjere.

U obitelji i u djeËjem vrtiÊu trebapodræati zajedniËke igre u kojima se

ne prave umjetne razlike meu dje-

Ëacima i djevojËicama. Time se usa-uje osjeÊaj za jednakost u pravimaspolova. Treba usaditi i ljubav premaæivotinjama i biljkama, biti njihovzaπtitnik, da se prihvati da su sva æivabiÊa ranjiva i da im treba briga i naklo-nost drugih. I djevojËice se morajuosamostaliti u svom druπtvenom æi-votu van obitelji. Roditelji morajupoticati kontrolirano djeËje meusob-no posjeÊivanje van kuÊe, zajedniËkeigre, gledanje televizije, zajedniËki radu kuÊi, πetnje i izlete, posjeÊivanjekazaliπta - roditelja s djecom. Primjerza odgoj su vrtiÊi i selo: svi borave iigraju se zajedno, s muπkim i æenskimigraËkama, na isti naËin, svi su izjed-naËeni, djevojËice s biciklom, djeËacis lutkom. Da se djetetu usade odreenezasade i navike, ne treba mu govoritikako se to radi, nego se to pred njimradi, kao uzor i primjer: ne treba go-voriti kako prati ruke i zube, kakodræati red meu igraËkama, nego trebasve to pred djetetom raditi.

Direktna poduka o spolu, o spol-nom Ëinu i æivotu poËinje iskljuËivotek u πkolskoj dobi.

Prim. dr. Ivica RuæiËka

Ima poneπto meusobnih eksplo-racija i igara, ali ipak manje negoranije.

Javlja se zanimanje za seksualnuulogu i karakteristike djeËaka i dje-vojËica.

Ta godina moæe biti posljednja dase djevojËice i djeËaci joπ nesmetanoigraju zajedno. Jake dugotrajne "lju-bavi" izmeu djeËaka i djevojËicaËesto su s intenzivno izraæenom pred-stavom o vjenËanju i buduÊnosti.

Javlja se æelja za novim dojenËetomu porodici, koje bi bilo istog spola kaoi dijete samo.

PrihvaÊa objaπnjenje da dojenËenaraste iz sjemena u majËinoj utrobi.

Zna da æena moæe imati dojenËe, ada ga stare æene ne mogu imati.

Zanimaju ga knjige o dojenËetu.Povezuje promjene na trudnici s poja-vom dojenËeta.

Zadovoljan je s objaπnjenjem dadojenËe nastane iz dva sjemena: oËe-vog i majËinog.

Zapitkuje o detaljima poroda: gdjeÊe biti mama kada bude raala, kako ÊedojenËe izaÊi van.

Roditelji su uzor

Ni roditelji ni odgojitelji ne raspo-laæu dovoljnim znanjem o seksualnomodgoju i o seksualnom razvoju djece.Temeljni je zahtjev za njihov ispravniodnos spram djece, prvo, da budu

uzori kakvi bi trebali biti dobar

muπkarac i dobra æena, drugo, daimaju znanje o zdravom odnosu premaseksu i o informiranju o seksu. Djetetuu prvim godinama æivota potrebni sumnogi pojedinaËni dodiri s bliskim idragim osobama, njihova njeænost ipruæanje osjeÊaja sigurnosti. Lom-ljenje djeËje volje u dobi prkosa iotpora, u tijeku 3. godine, kaænja-vanjem pogreπno je, osim izuzetakavaænih po æivot i zdravlje, npr. oprezpri prometu, odræavanje ËistoÊe itd. Upredπkolsko doba treba podnositi za tovrijeme svojstvenu neËistoÊu i nemir.

Uzor i primjer skladnih obitelj-

skih odnosa prvi su uvjet pozitivnogodgoja: smiren i harmoniËan obiteljskiæivot, jednakopravna raspodjela duæ-

nosti i obveza izmeu oca i majke,uzajamna obzirnost i pomoÊ, toplina iljubav izmeu roditelja, njihovo meu-sobno poπtivanje. Humani odnos izme-u osoba razliËita spola treba da po-tvruje æivotna stvarnost u obitelji ivrtiÊu: zajedniËko uËenje i igre, izleti,priredbe, plesovi, πetnje, prijateljstvoizmeu djeËaka i djevojËica. PomoÊ-

na, podupiruÊa i inicijativna pomoÊ

je ona iz predπkolske ustanove: olak-πavanje rada i odgoja majci, igre (lop-ta) i rad (serviranje obroka) koje zajed-niËki obavljaju djeËaci i djevojËice.Odgojiteljica mora poticati i djecu iroditelje na zajedniËke igre djece raz-nih spolova jer, naæalost, roditelji obi-Ëno biraju po spolu djece razliËite igre.U kuÊi djeca preËesto vide podjeluposlova na mamine i tatine; po njiho-vim rijeËima, "tata u kuÊi niπta ne radi",dakle zapaæaju tradicionalnu spolnupodjelu poslova. Muπki roditelj nesmije se naglaπavati kao vaæniji i zna-Ëajniji, sposobniji i autoritarniji, a æenakao kuÊanica. Sve radove i sva zabav-ljanja roditelji moraju obavljati zaje-dno, u istoj mjeri, pred djecom i snjima.

Dijete suoËeno s iskljuËivo genital-nim seksualitetom roditelja, bez pra-teÊe osjeÊajne interpersonalne seksual-nosti, razvija se u seksualnog inva-

lida, poput svojih roditelja. Roditelj-ski strah da Êe dijete seksualizirati akobudu pred njim goli, stvara deseksuali-zaciju interpersonalnih odnosa, osiro-maπujuÊi ukupnost seksualnih odnosa.U buduÊnosti djeca Êe biti seksualnotraumatizirana ako su svjedoci raznimprimitivnim seksualnim scenama, iliekshibicionistiËkim napadima, ili pri-zorima ljubomore.

Roditelji se moraju prirodno po-

naπati prema raznim predπkolskim"spolnim igrama", "spolnim upitima" i"spolnim radoznalostima", bilo o vlas-titom tijelu, bilo o drugoj djeci istog ilidrugog spola. Djeca su istraæivaËkiradoznala, æele sve znati, sve Ëuti, sveobjasniti; pitanja "πto" i "zaπto" dobarsu znak. "Seksualne igre" pacijenta idoktora, praÊene diranjem, igre "mamei tate", s pitanjima o trudnoÊi i porodu,

Page 24: Dojenje - to je va„e pravo - zzjzpgz.hr · neophodno. 'to je prematurus nezreliji, to je du¾ina hranjenja uz dodatak glukoze du¾a, Łime se uklanjaju neugodne poslje-dice hipoglikemije,

srpanj-kolovoz 200024

Termin "spolno prenosive bo-lesti" (dalje SPB) relativnoje nov i zamijenio je pojam

"veneriËne" bolesti. Ta promjena uterminologiji uvedena je kako bi seproπirila svijest o velikom broju za-raznih bolesti koje se prenose spolnimputem.

SPB je pojam koji se odnosi na 50-ak bolesti i sindroma, koji se moguprenijeti razmjenom tjelesnih tekuÊina,kao πto su sjemena i vaginalna tekuÊinai krv. Neke se SPB prenose poljupcem(Herpes, Humani papiloma virus-HPV). SPB moæe zahvatiti bilo koga,bez obzira na socijalne i ekonomskeuvjete. Smatra se da Êe svaka Ëetvrtaspolno aktivna osoba oboljeti od SPBu neko doba æivota, a 65% svih SPBjavlja se u ljudi mlaih od 25 godina,pogotovo u æena.

SPB moæemo podijeliti na:

1. "KlasiËne" spolne bolesti, ukoje ubrajamo sifilis, gonoreju, ulkusmole, limfogranuloma ingvinale, gra-nuloma venereum, i

2. Ostale spolno prenosive bolesti

- druge zarazne bolesti koje se moguprenijeti spolnim putem, a pojavljujuse u genitalnom podruËju. To su npr.klamidijske infekcije, HPV infekcija,negonoroiËni uretritis, hepatitis B,trihomonijaza, genitalni herpes, oπtrikondilomi i drugo. Posebna bolest,koja po jednom od svojih naËina prije-nosa spada u ovu skupinu, jest sin-

drom steËene imunodeficijencije

(AIDS - aquired immunodeficciencysyndrome, odnosno SIDA - syndrome

d'immunodeficience aquisie).

»imbenici rizika za spolnoprenosive bolesti

- DOB - poËetak spolnog æivota s15 i manje godina. Mladi organizamposebno je osjetljiv na spolno pre-nosive bolesti. Zbog imunoloπke ianatomske nezrelosti vrata maternice,upalni procesi se u mladih djevojakabræe razvijaju i teæeg su oblika. »esto,osobito u poËetku infekcije, nemanikakvih simptoma ili su oni vrlo blagi,pa se bolest kasno otkriva i lijeËi, kadsu veÊ nastala trajna oπteÊenja opÊeg ireproduktivnog zdravlja.

- SPOL - djevojke su podloænijeinfekcijama, posebno su osjetljive mla-de djevojke koje su tek dobile prvumenstruaciju i u kojih je veÊina ciklusaanovulatorna, πto znaËi da nema niprogesterona i da je cervikalna sluzrijetka te spermiji i mikroorganizmilakπe prodiru u gornje dijelove spolnihorgana.

- Broj partnera - tri i viπe partneraznaËajno poveÊavaju rizik od SPB.

- Seksualni odnosi bez zaπtite -bez prezervativa.

- Seksualni odnos pod utjecajem

alkohola i drugih sredstava ovisnosti

- smanjuje sposobnost donoπenja odlu-ke kako se zaπtititi tijekom spolneaktivnosti. Alkohol i droge smanjujusposobnost prosuivanja te pridonose

seksualnom odnosu s viπe partnera, alii opasnosti od seksualnog zlostavljanjai uvoenja u svijet prostitucije.

- Postojanje jedne SPB.

Spolno prenosive bolesti

(STD - Sexually transmitted diseases)

SPOLNI ODGOJ - PREDUVJETZA SPOLNI ODNOS

Spolno prenosive bolesti zarazne su bolesti koje se prenose izravnim kontaktom pri spolnomodnosu, iako to nije jedini naËin prijenosa bolesti. UzroËnici su infekcija virusi, bakterije, gljivice iostali mikroorganizmi. VeÊina inficiranih adolescenti su i mladeæ do 19 godina. Spolno prenosivebolesti, ako se ne prepoznaju na vrijeme i ne lijeËe, dovode do teπkih oπteÊenja zdravlja, a neke su,

poput AIDS-a, i smrtonosne.

Kako saznati imamo li spolnoprenosivu bolest?

Naæalost, neke SPB ne uzrokujunikakve simptome. Npr. smatra se da10 do 20 posto muπke populacije i 75posto æenske populacije inficiraneChlamydijom nema simptoma bolesti.Moæete biti bolesni, a da toga niste nisvjesni i na taj naËin vrlo lako zarazitisvog partnera.

Nekoliko je simptoma koji moguuputiti na SPB. Ti se simptomi mogujaviti bilo kada, trajati od nekolikodana do nekoliko mjeseci nakon po-Ëetnog izlaganja bolesti.

Za æene:

- neugodan miris ili iscjedak izrodnice,- bol u djelici,- peËenje ili svrbeæ oko rodnice,

Page 25: Dojenje - to je va„e pravo - zzjzpgz.hr · neophodno. 'to je prematurus nezreliji, to je du¾ina hranjenja uz dodatak glukoze du¾a, Łime se uklanjaju neugodne poslje-dice hipoglikemije,

srpanj-kolovoz 200025

- neobiËno krvarenje (izvan men-struacijskog ciklusa),- bol u rodnici tijekom spolnogopÊenja;

Za muπkarce:

- iscjedak iz spolovila;

Za æene i muπkarce:

- mjehuriÊi ili Ëirevi u blizini ustaili genitalija,- peËenje i bol tijekom mokrenja,- gripi sliËni simptomi ukljuËujuÊitemperaturu, zimicu, bolove,- oteklina u preponama,- trajna oteklina ili crvenilo ædrijela(tri ili viπe tjedana).

Ako imate bilo koji od tih simp-

toma ili sumnjate da ste bili izloæeni

spolno prenosivoj bolesti, posjetite

odmah lijeËnika!!!

Potrebno je naglasiti da je gledeπarolikosti u etiologiji spolno pre-nosivih bolesti, od klasiËnih, kao πto jegonoreja, preko bakterijskih do vi-rusnih, potrebna edukacija. Treba uka-zati da su apstinencija ili trajna uza-jamna vjernost dvaju zdravih partnerajedine pouzdane mjere za prevencijuspolno prenosivih bolesti.

©to je apstinencija?

Apstinencija je dobrovoljno odus-tajanje od spolne aktivnosti. Za nekeosobe to moæe znaËiti da nemaju spolniodnoπaj, za druge da nemaju nikakvogspolnog kontakta. To je ujedno i naj-bolji naËin da se obranite od bilo kakveSPB. Apstinencija je pozitivna, zdravaodluka mnogih ljudi.

Mladima treba stalno ponavljati damijenjanje spolnih partnera poveÊavarizik stjecanja spolno prenosivih bole-sti, jer imati spolni odnos s drugomosobom - glede uzroËnika (mikro-organizma) znaËi imati ga sa svima skojima je ta osoba imala spolni odnos.Stoga treba zaπtititi svoje zdravljeizbjegavanjem riziËnog spolnog pona-πanja i primjenom zaπtite pri spolnomodnosu, odnosno prakticirati siguranseks.

"Siguran seks" ("Safe Sex" ili

dalje: siguran spolni odnos) uklju-Ëuje πiroku skupinu spolnih aktivnosti.Prakticiranje sigurnog spolnog odnosane znaËi eliminiranje spolne aktivnostiiz æivota. "Safe sex" znaËi biti pametani ostati zdrav, a ujedno pokazati ljubavi poπtovanje prema partneru i sebi."Safe sex" znaËi uæivati u spolnomodnosu izbjegavajuÊi moguÊnosti pri-jenosa ili dobivanja infekcije. Postojivelik broj spolno prenosivih infekcijaËije posljedice mogu biti smrtonosne(HIV i sifilis). Sve su one uzrokovanemikroorganizmima koji mogu prijeÊi spartnera na partnera tijekom spolneaktivnosti. Provoditi "siguran sex"znaËi smanjiti moguÊnost dobivanjaspolno prenosivih bolesti, ukljuËujuÊii AIDS.

Ëajnu skupinu bolesti, koje nelijeËenemogu dovesti do brojnih komplikacija,kao naprimjer kroniËne upale, steril-nosti, vanmateriËne trudnoÊe itd., a usluËaju AIDS-a i do smrti. Posebnotreba naglasiti skupinu nespecifiËnihuretritisa, koja je u porastu, zbog njenihoskudnih simptoma i teπkoÊe u postav-ljanju toËne etioloπke dijagnoze.

»initelji na koje treba djelovati u

svrhu prevencije, suzbijanja pojave

i πirenja spolno prenosivih bolesti

jesu:

- seksualna edukacija,- suzbijanje prostitucije,- unapreenje socijalnih i higijen-skih uvjeta,- suzbijanje ovisnosti,- pravilno etioloπko lijeËenje bole-sti,- lijeËenje oba partnera,- ostalo.

U rjeπavanju tog velikog zdrav-

stvenog problema trebaju sudje-

lovati pojedinac, obitelj i druπtvo u

cjelini.

Zadatak je roditelja, nastavnika i πkol-skih lijeËnika da ispravnim logiËnimseksualnim odgojem osposobe mladeljude da u spolne odnose stupaju sdovoljno osjeÊaja zrelosti, sa snaænimosjeÊajem odgovornosti, s poπtova-njem drugog spola i s dovoljno sigur-nosti o vlastitoj spolnoj ulozi.

Prim. mr. sc. Jagoda Dabo, dr. med.

U posljednjih nekoliko godina brojspolno prenosivih bolesti u razvijenimje zemljama u trendu opadanja zbogpojave AIDS-a, πto nije sluËaj u nera-zvijenijim zemljama. Ta letalna bolestdovela je do pojave velike propagandeo prevenciji te bolesti, koja u sebiukljuËuje i prevenciju spolno preno-sivih bolesti.

Nasuprot tome u nerazvijenim ze-mljama i zemljama u tranziciji spolnebolesti predstavljaju joπ uvijek zna-

Page 26: Dojenje - to je va„e pravo - zzjzpgz.hr · neophodno. 'to je prematurus nezreliji, to je du¾ina hranjenja uz dodatak glukoze du¾a, Łime se uklanjaju neugodne poslje-dice hipoglikemije,

srpanj-kolovoz 200026

Sterilitet moæe biti primaran, kadæena nije nikad zatrudnjela, isekundaran, ako je neplodnost

nastala nakon prethodne trudnoÊe, poba-Ëaja, vanmaterniËne trudnoÊe ili poroda.Ta podjela na osnovi anamneze vaæna jejer su neki uzroci mnogo ËeπÊi kodprimarnog nego kod sekundarnog sterili-teta, pa je i postupak lijeËenja razliËit.Kod zdravog braËnog para, s uËestaloπÊuodnosa 2 - 3 puta tjedno, u prvom mje-secu braka zatrudni samo oko 20%, uprvih 6 mjeseci oko 50%, a u prvojgodini oko 90% æena. Preostalih 10%æena zanese tek u drugoj godini braka.

Kada zapoËeti s lijeËenjem sterili-teta? Tu postoje podvojena razmiπljanja.Neki preporuËuju da se prije dvije godinebraka ne govori o neplodnosti te da seniπta ne poduzima. Drugi misle da nave-dena definicija steriliteta ne zadovoljavai da se s Ëekanjem nenadoknadivo gubivrijeme. Trend u svijetu je takav da seodgaa raanje djece za kasniju æivotnudob, zbog πkolovanja, karijere, materi-jalnih i socijalnih razlika. PrihvaÊen jeprincip da se prije otkrivanja uzrokaneplodnosti ne smije provoditi lijeËenje.Ispitivanja su pokazala da je oπteÊenjereproduktivne sposobnosti muπkaracauzrok neplodnosti u 45% sluËajeva. Istitakav postotak je i u æena. U oko 10%brakova ne moæe se utvrditi uzrok ni kodjednog partnera pa se govori o neobjaπ-njivom sterilitetu, no poboljπanjem dija-gnostiËkih metoda, u novije doba ta segrupa sve viπe smanjuje.

UZROCI STERILITETA

To su smetnje erekcije, ubacivanjasjemena u rodnicu; manja vrijednostsperme; izostanak ovulacije; smetnje uprolasku spermija kroz rodniËki kanal umaternicu i jajovode; nemoguÊnost oplo-dnje jajne stanice; smetnje u "ugni-jeæenju" oploene jajne stanice u sluz-nicu maternice; hormonalni poremeÊaji.

Manja vrijednost sperme

Oplodna moÊ sperme moæe se ocije-niti direktnim pregledom sjemene teku-Êine. Za orijentaciju, u tijeku ispitivanjasteriliteta dovoljni su podaci o volumenuejakulata, broju spermija, njihovoj po-kretljivosti i o postotku patoloπkih obli-ka. Pregled sjemene tekuÊine radi senakon seksualne apstinencije od 3 do 5dana. Duæe trajanje apstinencije utjeËena koliËinu ejakulata, ali ne poveÊavapokretljivost spermija. ZakljuËak o fer-tilnoj sposobnosti muπkarca ne smije sestvoriti na osnovi jednog pregleda uzor-ka. Povremene znatne oscilacije u kvali-teti sperme postoje i kod fertilno zdravihmuπkaraca. Uzroci su poremeÊenogstvaranja spermatozoida i sjemene te-kuÊine genetske, steËene anomalije testi-sa, traumatska oπteÊenja, upale, hormon-ski poremeÊaji, πeÊerna bolest, naËinæivota (premorenost, alkohol, puπenje,lijekovi, droga, kava, toplotna oπteÊenja,zraËenja). Ako direktni pregled spermenije moguÊ, oplodna sposobnost muπ-karca moæe se ocijeniti indirektno, Sims-Huhnerovim tzv. postkoitalnim testom.Tu se pod mikroskopom promatra gib-ljivost spermatozoida kroz cervikalnusluz u vrijeme ovulacije. Taj test dajesamo grube i ne uvijek sigurne podatke ofertilnoj sposobnosti spermatozoida.

Izostanak ovulacije

Za dokazivanje ovulacije upotreb-ljava se nekoliko metoda:

Krivulja bazalne temperature

(temperatura buenja)

Mjerenje bazalne temperature naj-jednostavniji je postupak. Sastoji se umjerenju jutarnje tjelesne temperaturenakon buenja, a nakon noÊnog odmoraod najmanje 6 sati. Temperatura se moæemjeriti u ustima, ispod pazuha ili udebelom crijevu. Mjeri se s prvim danompo prestanku menstruacije, sve do po-Ëetka sljedeÊeg krvarenja. U prvoj fazistvaranja jajne stanice temperatura seobiËno kreÊe izmeu 36,6 - 36,8°C ili jeniæa. Nakon 12 - 14 dana od poËetkamenstruacije temperatura poraste u rokuod 1 - 2 dana za 0,4 - 0,6°C te ostaje takopoviπena do poËetka sljedeÊe menstrua-cije. ProsjeËno trajanje poviπene tem-perature kod fertilnih æena je 12 - 14dana. Ta metoda mjerenja omoguÊujeutvrivanje postojanja stvaranja i oslo-baanja jajne stanice, ili pak izostanaktog mehanizma vaænog za oplodnju. Akoje poviπena temperatura produæena na16 i viπe dana, s velikom sigurnoπÊumoæe se raËunati da je nastala trudnoÊa.

Vaginalna citodijagnostika

S viπe vaginalnih razmaza, uzetih utijeku jednog ciklusa, moæe se s izvjes-nom sigurnoπÊu odrediti hormonski sta-tus na osnovi karakteristiËnih promjenana stanicama.

Promjene cerviksa i cervikalne

sluzi

U vrijeme ovulacije vanjsko uπÊerodniËkog dijela maternice "otvara" se -zjapi viπe nego nakon ovulacije i men-struacije. Istovremeno je cervikalna sluzobilna, prozirna i, zbog smanjenog vis-koziteta, rastezljiva. U æena s 28-dnev-nim ciklusom cervikalna sluz je naroËitoobilna od 13. do 14. dana.

Endometrijalna biopsija

Tijekom menstrualnog ciklusa sluz-nica maternice se mijenja, a taj proces jepod utjecajem zbivanja u jajniku. Uzi-manjem uzorka sluznice maternice(endometrija) i njegovim histoloπkimpregledom dobije se slika funkcionalnogstanja endometrija, pa se tako indirektnodokazuje nastala ovulacija.

Neplodnost

LijeËenje u rukama znanostiDanas se sve viπe govori o neplodnom braku, a zatim o ulozi pojedinca-partnera u njemu. Sterilan

brak, po opÊenito prihvaÊenoj definiciji, jest onaj u kojem kroz 12 do 18 mjeseci normalnogspolnog æivota ne nastane trudnoÊa.

Page 27: Dojenje - to je va„e pravo - zzjzpgz.hr · neophodno. 'to je prematurus nezreliji, to je du¾ina hranjenja uz dodatak glukoze du¾a, Łime se uklanjaju neugodne poslje-dice hipoglikemije,

srpanj-kolovoz 200027

Latinski naziv za stanicu (koænase tkiva sastoje od brojnihstanica, samo mikroskopski vi-

dljivih) je Cellula. Latinski nastavak -itis oznaËava da su neko tkivo ili organzahvaÊeni upalnim promjenama, upa-lom. Npr. Pleura je latinski naziv zaporebricu koja omata pluÊa, a Pleur-itis je naziv za upalu porebrice. Cellu-litis je naziv za upalu stanice, u ovomsluËaju odreenog dijela koænih sta-nica, odnosno koænih tkiva koæe ipotkoæja. No, pri tzv. celulitisu (nazivkoji je uvrijeæen u krugovima koz-metiËara i meu laicima) mikrosko-pom je dokazano da nema histoloπkihznakova upale. Histoloπki je primi-jeÊeno da postoji samo zastoj protokalimfe i vodeni otok (edem) koænog

vezivnog tkiva i potkoænog masnogtkiva, takozvanog masnog panikulusa.To nisu znakovi upale, zato nije oprav-dan naziv celulitis. Bio bi opravdannaziv Panniculosis, panikuloza, pa-

toloπke promjene panikulusa ne-

upalne naravi. Bio bi opravdan inaziv, πto su ga uzeli istaknuti nje-maËki znanstvenici, dermatolozi izLübecka i Münchena, "Adipositas

oedematosa", u slobodnom prijevodupretilost praÊena vodenim otokom

masnih stanica. To su nazivi u medi-cini, ispravni nazivi, no valja se priuËitina meu kozmetolozima uvrijeæeni,iako neodgovarajuÊi, naziv "celulitis"ili "celulit". ©iroka nestruËna javnostne bi viπe razumjela medicinske na-zive.

©to je celulitis

Pri "celulitisu" (panikulozi) radi seo promjenama staniËnog tkiva koæe,prvenstveno masnog i vezivnog tkivapotkoæja. U masnim stanicama pove-Êava se koliËina vode (edem) i nakup-ljaju se masnom tkivu pripadajuÊilipidi, zato masne stanice poveÊavaju

svoj volumen, bujaju. Tako poveÊanemasne stanice pritiπÊu susjedne krvneæilice i limfne æile, pa se stoga nakup-ljaju toksini, otrovne tvari koje ote-

æani krvotok ne moæe eliminirati.Susjedno vezivno tkivo stradava odpritiska nabujalih masnih stanica, odzaostalih toksina, pa vezivne kolagene

niti oËvrsnu, debljaju, kao ploËe iËvoriÊi u kasnijem stadiju "celulitisa".U nekih æena, pod djelovanjem hor-

UltrazvuËna pretraga

To je jednostavna, neinvazivna isigurna pretraga koja, u kombinaciji sColor Dopplerom (ultrazvuk u boji),moæe dati anatomske i hormonalne infor-macije o ovulaciji, kvaliteti sluznicematernice, cirkulaciji kroz krvne æilematernice, jajnika i mjesta iz kojeg jenastala ovulacija.

Utvrivanje uzroka izostaleovulacije

Izostanak ili neredovitost ovulacijemoæe biti posljedica poremeÊene funk-cije πtitnjaËe, nadbubreæne ælijezde, hi-pofize, jajnika, psihiËkog πoka, akutnih ikroniËnih bolesti mijene tvari. Da bi seutvrdio uzrok izostanka ovulacije, po-trebna je sveobuhvatna multidiscipli-narna pretraga æene. Ponekad je za ko-naËnu dijagnozu potrebna laparoskopijai biopsija (uzimanje tkiva) jajnika.

Utvrivanjem uzroka dobiva se i smjer-nica za svrhovito lijeËenje.

Od Ëestih uzroka steriliteta, spominjese i tzv. tubarni faktor. OπteÊenje jajnikanajËeπÊi je uzrok steriliteta æene. Nastajenakon upale jajovoda i jajnika. Rijetkose javi mehaniËko oπteÊenje u toku ope-racije i priroene anomalije jajovoda,bilo da je potpun ili djelomiËan nedo-statak jednog ili oba jajovoda, mal-formacije itd. Endometrioza isto takomoæe zatvoriti lumen jajovoda.

Postoje mnoge metode lijeËenja, po-Ëevπi s lijekovima pa do operativnihzahvata, tzv. mikrokirurπkih operacija najajovodima, kako bi se ispravile pri-roene i steËene promjene.

Ispitivanje prohodnosti maternice ijajovoda moæe se uËiniti insuflacijom.Metoda se sastoji u ubrizgavanju CO

2 u

maternicu, brzinom od 30 - 60 cm3 naminutu. Pri tome se toËno registrira tlak

na aparatu. Po izgledu krivulje moæe sezakljuËiti da li su jajovodi prohodni ilioπteÊeni, te vrsta oπteÊenja.

Histerosalpingografija je uπtrcavanjekontrasta u cervikalni kanal, maternicu ijajovode i, nakon RTG - snimke, donosise zakljuËak o mehaniËkom stanju repro-duktivnog puta.

Laparoskopija je kirurπka metodagdje se uz pomoÊ optiËkih instrumenatauæivo analizira stanje jajovoda, jajnika imaternice.

Kako medicina i tehnologija napre-duju u novim spoznajama, tako i u ovomdijelu zdravlja nastaju nove metode kojeolakπavaju lijeËenje steriliteta i ostva-renje toliko æeljenog roditeljstva. Me-toda potpomognute reprodukcije uvelikeje olakπala i skratila dugotrajne i skupepretrage.

Mr. sc. Ivan VlasteliÊ, dr. med.

CELULITIS (PANIKULOZA)

Bujanje masnih stanicaKoæa je najveÊi organ tijela, ima povrπinu od 1,5 do 2 m2, Ëini 16% tjelesne mase, sadræi 4,5%

cjelokupne krvi, a debela je od 0,5 do 5 mm. Koæa se sastoji, iduÊi od povrπine prema dubini, od trisloja: 1) epidermis (sloj pokrovnog epitela), 2) korijum, vezivni sloj πto se sastoji od vezivnih

kolagenih vlakana koja povezuju povrπinu s dubinom koæe, 3) potkoæno tkivo, πto se sastoji odrahlog vezivnog tkiva i od potkoænog masnog tkiva. To se masno tkivo latinski zove Panniculus

adiposus, a taj panikulus je sjediπte patoloπkih promjena pri tzv. celulitisu.

Page 28: Dojenje - to je va„e pravo - zzjzpgz.hr · neophodno. 'to je prematurus nezreliji, to je du¾ina hranjenja uz dodatak glukoze du¾a, Łime se uklanjaju neugodne poslje-dice hipoglikemije,

srpanj-kolovoz 200028

mona (pubertet, trudnoÊa, menopauza,mrπave æene rjee), moæe doÊi i dopoveÊanja broja masnih stanica, nesamo do njihova tipiËnog uveÊanja,bujanja.

U æena su vezivne kolagene niti ukoæi viπe okomita rasporeda, od po-vrπine koæe prema dubini, a u muπka-raca je raspored mreæolik. Ta mreæo-likost prijeËi πirenje masti u samojkoæi. Mast iz njihove koæe, kad je usuviπku, usmjerava se spram dubinetijela, u trbuh, na primjer. U æena senabubrele masne stanice skupljaju ugrude, ËvoriÊe, koji se usmjeravajuprema povrπini koæe. Pojedini takonastali reænjiÊi masti izboËuju se istvaraju kvrgastu neravnost koæe, koæadobije izgled "naranËine kore" ili "ma-draca". Takvi masni reænjiÊi mogu seuklijeπtiti izmeu oknastih traËakavezivnog tkiva poput hernije, kile i toukljeπtenje je bolno.

Uzroci celulitisa

©to izaziva "celulitis"? Koji su mumoguÊi uzroci? Na njihovu su Ëelu dvavelika grijeha suvremene civilizacije:pretilost i nedovoljno kretanje. Mla-de æene ne moraju biti pretile, ali imπteti uæivanje hrane s puno masnoÊe(fast food slastice) i sjedilaËki naËinæivota. NajËeπÊe su sjediπte "celulitisa"

neki odreeni dijelovi koæe, oni gdjeveÊ prirodno postoje mali masni reæ-njiÊi (lobulusi), oblikovani poput "ce-lulitisu" svojstvenih velikih reænjeva.Promjene luËenja pojedinih æenskih

spolnih hormona i spomenute razlike

u grai potkoæja u æena, Ëimbenici sukoji pomaæu glavnim uzrocima. Zboghormona je nakupljanje masti ËeπÊe upubertetu, trudnoÊi, menopauzi. Ma-njak æenskog spolnog hormona estro-gena izaziva zadræavanje vode i mas-nih supstancija potkoænim masnimstanicama. U nekih æena djeluje i nas-

ljedni genski Ëimbenik.

Koæa æena koje su oboljele od "ce-lulitisa" zahvaÊena je samo u nekim

podruËjima: vanjska strana bedara ikukova, donji dio lea, sjedalice, trbuh,nadlaktice, podruËja nekih velikihzglobova.

Rani je znak "celulitisa" da se nanekim od tih podruËja koæe pojavegrudice masnoÊe, ili se veÊ vide pro-stim okom, ili se pojave na pritisak. Toje vrijeme kad lijeËenje joπ moæe punopostiÊi. S vremenom koæa bude ne-ravna, a kad se pokuπa odignuti unabor, dobije izgled "naranËine ko-

re" ili "madraca". »esta je bol na timmjestima, na pritisak ili Ëak i spontano.Bol se javlja na mjestima gdje suËvoriÊi ili ploËice. Sve je to za æenuvelik estetski defekt, viπe psiholoπkenego medicinske teæine. U pravilu seradi o pretilnim æenama, zna se raditio kasnoj trudnoÊi, kada se æena udeb-lja 11 do 13 kg pa se moæe pojaviti"celulitis".

Kako lijeËiti celulitis

©to se lijeËenja tiËe, najbliæa jeistina tvrdnja jedne vrsne kozmetiËar-ke: "KozmetiËarka moæe sprijeËiti

nastanak "celulitisa" i moæe nasto-

jati da eliminira veÊ postojeÊi "celu-

litis". Æene s "celulitisom" u pravilusu predmet lijeËenja kozmetiËarki,rijetko to Ëine dermatolozi iako bi barprvi kontakt trebao biti s njima. UlijeËenju su najvaæniji pravilan naËinæivota i kozmetski tretmani: πto ranija

redukcija velike tjelesne teæine imnogo kretanja u obliku brzog dugog

hodanja, trËanja, voæenja bicikla, pli-vanja, prsnog ili leptir, posebno gim-nastike koja potiËe metabolizam za-hvaÊenih dijelova tijela. Napade jakihbolova ublaæava uzimanje obiËne ta-blete protiv bolova, primjena topline, arijetko je potrebno kirurπko izrezivanjebolnog ËvoriÊa. Kozmetski tretmani

traju dugo i zahtijevaju veliku upor-nost. Æena mora znati da tretmani ne

mogu zamijeniti redukcijsku dijetu

i stalne tjelesne aktivnosti. Tretmanisu skupi; kad se nauËe, mogu se nas-taviti kod kuÊe, ali skupi su i preparatiprotiv "celulitisa". Samo Êemo nabro-jiti neke vaænije kozmetske tretmaneËiji je cilj potaknuti razgradnju masti ustanicama i osloboditi tkivo toksina isuviπnih nakupina vode: limfna drena-æa, ionizacija i ionoforeza, omatanjeblatom, uljima, algama, znojenje, hi-droterapija s vibracijama i masaæom,razni oblici ruËne ili aparaturne ma-saæe, koriπtenje specijalnih krema igelova, pojasevi za vibraciju, posebnagimnastika itd.

U bolnici se u ekstremnim sluËaje-vima mogu izvrπiti razni kirurπki

zahvati, npr. manje ili viπe opseænaliposukcija, uz lokalnu anesteziju iliopÊu narkozu.

Prim. dr. Ivica RuæiËka

Page 29: Dojenje - to je va„e pravo - zzjzpgz.hr · neophodno. 'to je prematurus nezreliji, to je du¾ina hranjenja uz dodatak glukoze du¾a, Łime se uklanjaju neugodne poslje-dice hipoglikemije,

srpanj-kolovoz 200029

Droga i u vaπem domu (?!)Droga i u vaπem domu (?!)Droga i u vaπem domu (?!)Droga i u vaπem domu (?!)Droga i u vaπem domu (?!)Nema dana da rijeËki dnevnik "Novi list" u Crnoj kronici ne objavi

barem noticu-vijest o nekom nesretniku kojeg je droga ugrozila ilidokrajËila. Koliko puta svi proËitamo potresne naslove, uvjereni da jesve to daleko od svakoga od nas! »itatelji suosjeÊaju s roditeljima mladihnarkomana, potajno vjerujuÊi da je i u njima dio krivnje za izbor njihovihpotomaka istih - izvjesno πapÊuÊi: "Jadni ljudi! Hvala Bogu da toganema i u mojoj kuÊi!" Ali mudro bi bilo biti oprezan, ne opeÊi se zbogpretjerane sigurnosti. Koliko odraslih, roditelja, starije braÊe, roaka,susjeda, uËitelja i profesora sa sigurnoπÊu moæe tvrditi: "Poznajem svojedijete (mlaeg brata ili sestru, svoje uËenike...), imam neograniËenopovjerenje, ona/on nikada to ne bi uËinili (drogirali se)." A tek kolikonjih doæivi stres kada ih æivotna stvarnost razoruæa i razbije im sigurnost,samopouzdanje, obiteljski mir i sklad. Uvijek mislim o poznatomsplitskom lijeËniku koji je, navodno, imao uspjeha u lijeËenju ovisnosti,a to da mu je sin narkoman otkrili su drugi, kada je mladiÊ veÊ pet godinabio u taj porok duboko zaglibio (mama Ëuva taj tekst iz "Ferala" kaokuÊno straπilo i valjda kao pomoÊno odgojno sredstvo za brata i mene).PoËinjem shvaÊati da je biti roditelj vrlo sloæeno zanimanje, a biti dobari uspjeπan roditelj veoma teæak posao. Mislim da je ipak vrlo vaænomeusobno povjerenje i vrijeme koje roditelji svakoga dana trebajudarivati svojoj djeci. Teπko je i dosadno sluπati roditeljske financijskepoteπkoÊe, vjeËito priËanje o teπkoÊama na poslu (ako se ima sreÊe i imaposao), umoru, loπim i dosadnim suradnicima. Mislim da mnogi mladi(moæda i moji vrπnjaci) "kliznu" u ovisnost jer imaju osjeÊaj nedostatkaljubavi, kao da su suviπni onima koji su njima najvaæniji. Kada bih sve toznala objasniti, ne bih bila osnovka, veÊ neki struËnjak-terapeut, koji biusreÊio ËovjeËanstvo (e, sad sam pretjerala) pronalaskom naËinaiskljuËivanja interesa i radoznalosti za droge, a htijenje da se zadovoljiradoznalost i proba postalo bi nepoznat poriv.

Uvjerena sam da osjeÊaje, posebno ljubav i naklonjenost, trebadijeliti s bliænjima, treba uvijek imati potrebno vrijeme za one kojipokazuju da smo im vaæni, da trebaju naπu blizinu ili moæda pomoÊ. Nijesve u materijalnim dobrima, a u autobusu, ili u razgovorima susjedaËesto Ëujem neπto o trci za preæivljavanjem. Sve Êe te teπkoÊe proÊi i veÊsada bile bi manje kad bismo svi nauËili dijeliti ljubav s onima koji sunam blizu i bliski su nam. Ne treba se ustruËavati od darivanja nitipomaganja drugima, potrebitima; uvijek je bolje pomoÊi nego da samitrebamo pomoÊ. Ali ako je i tako - ljudski je zatraæiti i primiti pomoÊ.

Droga se ne moæe pribliæiti i uvuÊi u obitelj u kojoj su roditelji sloæni,ne svaaju se i ne vrijeaju pred djecom, uzajamno se poπtuju,razgovaraju sa svojom djecom, poπtuju i svoju djecu, pitaju ih zamiπljenje o vaænim obiteljskim pitanjima, bez obzira na to πto su sigurnida djeca ne mogu baπ sve dobro razumjeti i prosuditi; ne dopuπtaju daroditeljski problemi prividno umanjuju probleme njihove djece, nepostavljaju prevelike zahtjeve pred svoju djecu. Oni koji su uvijeknezadovoljni, npr. πkolskim uspjehom svog djeteta, a nikada ne nauvremena i ne pomognu svojem potomku da npr. nauËi uËiti, ne htijuÊiutiru put da moæda jednom i droga za njihovo dijete bude bolji izbor negoblizina uvijek namrgoenog, zlovoljnog i svadljivog roditelja.

Mi djeca Ëesto smo ozbiljnija i zrelija nego πto odrasli to hoÊe vidjetii prihvatiti. Moæda je i tu izvoriπte brojnih nesporazuma meu naraπtaji-ma. Roditelji su starija generacija, znaËi umniji i iskusniji i na njima jeodgovornost ako se dogodi da neko dijete potraæi rjeπenje svojihproblema u nanoπenju boli vlastitim roditeljima, postupcima koji Êe zaroditelje biti kazna zbog njihova odgojna neuspjeha.

Mislim da sam sretna djevojËica jer rastem u skromnoj i zdravojobitelji.

Tamara Komadina, VII.aO© Veæica, Rijeka

Voditeljica Mladeæi Crvenog kriæa:Æana DikliÊ, prof. πk. pedagog

Na satu hrvatskog jezika imali smo govornu vjeæbu oovisnostima. Sada je, izgleda, vrlo "u trendu" njegovanjesvih moguÊih oblika priËaonica, u modi su graanska pravai graanski odgoj. Malo prepotentno zvuËi: "odgoj zademokraciju", kao da neke stvari same po sebi nisu prirodnei pripadajuÊe svakome, nego da se trebamo prvo oboruæatiteorijom, navjeæbati se tijekom πkolovanja, a kasnije (?!)poËeti koristiti demokratske steËevine... Zato mi se Ëini daje zamorno priËati o ovisnostima: svi misle da sve znaju, sviza sebe (barem oni koje poznajem) misle da su sigurni te dase poπast ovisnosti deπava drugima.

Ja veÊ, meutim, tri mjeseca ne spavam dobro, sve odvremena kada sam u "Novom listu" proËitala o mladojdjevojci koju je prijatelj "nafiksanu" ostavio na autobusnomokretiπtu Pulac, u rijeËkom kvartu Kozala. Vjerojatno senadao da Êe je na klupi ugledati neki putnik u kasnim satimai pomoÊi joj, jer je sam bio kukavan da se izloæi i otpremi jena prvu pomoÊ, kada joj je veÊ "pomogao" da doe do, Ëinise, muËnog zadovoljstva koje droga, onima koji je ljube,privremeno daruje.

Pokuπavam o tome ne misliti, ne poznajem tu dvadesto-godiπnjakinju... Ne uspijevam, ne pomaæe mi ni stalnoponavljanje u sebi narodne mudrosti: Svatko je kovaË svojesreÊe! Ne mogu vjerovati da je to bio njezin izbor; moædajoj je "prijatelj" ubrizgao neku tekuÊinu uvjeravajuÊi je daje to "lagana mjeπavina", tek neπto jaËe od destiliranevode... Nikada se to neÊe znati. Jer, prije desetak dana mojuje mamu posjetila prijateljica s roakinjom, medicinskomsestrom u SuπaËkoj bolnici. Na mene se uopÊe nisu obazi-rale, misleÊi da sam zabavljena stripom. Ne mogu seprisjetiti kako je u njihovu razgovoru spomenuta droga, alija sam "izoπtrila" sva osjetila. Ono πto sam shvatila porazilome i pojaËalo mi nesanicu: mlada djevojka s busnogstajaliπta na Pulcu kÊer je medicinske sestre iz iste bolnice;navodno je ovisnica veÊ Ëetiri godine, a mama - struËnizdravstveni radnik, neπto je neobiËno uoËila tek nekolikotjedana prije tragiËnog dogaaja. Majka kopni, vene odtuge za svojom jedinicom, koja je veÊ 14 tjedana u dubokojkomi, prikljuËena na aparate, s neizvjesnom dijagnozom islabim izgledima za ozdravljenje. Majka svakog dana dolazina posao, njeguje druge pacijente, obilazi svoju nesretnujedinicu, sebe optuæuje i kaænjava kao sudionicu u velikojnesreÊi. Suradnici majke nesretne djevojke ne znaju πtouËiniti jer u svakodnevnim susretanjima ne mogu svojojkolegici pruæiti ni nadu, ni utjehu, ni pomoÊ...

Boæe, kako je to moguÊe? Ta moæda sam je nekada isusrela u Dvorani mladosti, na koncertu za mlade ili narijeËkom Korzu. Nikada se nismo upoznale, a da li su moglineπto viπe uËiniti oni koji su je znali, poznavali, rasli s njom,bili joj vrπnjaci i prijatelji? Toliko pitanja, a odgovoraniotkuda.

- Mama, moram Ivi po lektiru, izgovorih se æurno kakobih otiπla iz stana da se priberem, moæda i zbog grizoduπjaπto sam nenamjerno Ëula muËan razgovor, ili je sve todobro da mi samoj pomogne u izboru najboljeg puta uzdravo odrastanje.

Dajana Kruneπ, VII.aO© Veæica, Rijeka

Voditeljica mladeæi CK:Æana DikliÊ, prof. πk. pedagog

NesanicaNesanicaNesanicaNesanicaNesanicas razlogoms razlogoms razlogoms razlogoms razlogom

Page 30: Dojenje - to je va„e pravo - zzjzpgz.hr · neophodno. 'to je prematurus nezreliji, to je du¾ina hranjenja uz dodatak glukoze du¾a, Łime se uklanjaju neugodne poslje-dice hipoglikemije,

srpanj-kolovoz 200030

U sudaru tih informacija s onimakoje populariziraju puπenje svihpreostalih dana u godini, nastaje

konfuzija u kojoj se najteæe snalazeadolescenti, mladi na prijelazu u odrasleljude. Uostalom, oni i jesu takozvanaciljna populacija, iz koje fabrikanti ovis-nosti, destrukcije i smrti mobilizirajusvjeæe potroπaËe svojih duhanskih pro-izvoda, pri Ëemu se trude da oni buduDOBRI i bolji od konkurentskih. Iz tognastojanja prisvajaju pravo na oglaπava-nje svojih proizvoda, kao da istiËu pred-nosti ljetovanja na srednjem Jadranu, asloboda izbora je naπa! Pri tome zanema-ruju dvije vaæne Ëinjenice: 1. da njihovproizvod sadræi nikotin, koji stvaraovisnost uæivaoca, i 2. da se slobodaizbora nudi nezrelom Ëovjeku, koji tekstremi svojoj samostalnosti. Ti argumen-ti krËe prolaz kroz demokraciju zakon-skoj zabrani reklamiranja duhanskihproizvoda i ograniËavaju njihove upo-rabe.

Prodor u zonu intimnosti

Meutim, kako moralnost nije jaËastrana tvorniËara cigareta, kao najraπi-renijeg oblika uæivanja duhana, oni pri-bjegavaju posrednom isticanju svojeprisutnosti. Spregom s tvorniËarima za-bave nije im problem da se nau predmasom. NesebiËni su u sponzoriranjudogaaja masovnog okupljanja. Ni usa-mljenike ne zaboravljaju, prodiruÊi uintimnost stana preko filmova, televizijs-kih spotova i emisija snimljenih "uæivo".Prema ameriËkom istraæivanju, 50%filmova i 15% TV-emisija sadræe sceneu kojima glumci puπe. Kada se glavnomjunaku stavi u zadatak da svoja uzbue-

nja poprati paljenjem cigarete i opetova-nim pokazivanjem kako barata cigare-tom, ili otpuhuje mlaz dima, ne samoadolescent, nego i mnogi odrasli dou uiskuπenje da pokuπaju kako bi to njima"stajalo". Zato nam iz Regionalnog uredaSZO za Europu poruËuju: "PAZITE©TO GLEDATE".

U preobrazbi u Ëovjeka, djeca Ëestokoriste model kopiranja. Adolescentodabere idola i nastoji ga oponaπati. Kaosocijalno biÊe, priæeljkuje biti dopadljivi uspjeπan. Zato su uzori, pored roditelja,Ëesto iz πou-biznisa i sporta. To je znanotzv. "public relations" firmama, modera-torima javnog mnijenja, koje duhanskilobiji takoer zapoπljavaju. Da li jenjihovo djelo opsjenarski imidæ puπenjakao πaljive igre sofisticiranog i snaænogkauboja i druπtvu korisne zabave?

Za zdravlje!

Na IX. konferenciji ZDRAVLJE ILIPU©ENJE, u Zagrebu, 31. 5. 2000., uorganizaciji Ministarstva zdravstva Re-publike Hrvatske, Ëlanovi Povjerenstvaza borbu protiv puπenja i dokazani akti-visti u prevenciji te ovisnosti portretiralisu sadaπnji trenutak u potiskivanju puπe-nja s javne scene. Uz globalnu, prezen-tirana je i nacionalna strategija u suzbija-nju puπenja u kojoj za stvaranje nepuπaË-kog ozraËja i zakon ima znaËajnu funk-ciju. Na poËetku su istaknuti duænosnicizdravstvenih organizacija, s ministricomA. StavljeniÊ-Rukavina, pokazali opre-djeljenje svojih institucija za ZDRAV-LJE. Meu podacima koji bi trebaliodvraÊati od puπenja u procesu osloba-anja od te ovisnosti, reËeno je da "niko-tin i nije tako opasan" kao πto su sastojcikatrana i ugljiËni monoksid, kao neiz-bjeæni pratioci puπenja duhana. U prepu-noj dvorani INA-Nafta-plina (πto se i nadomjenku osjetilo) bilo je dosta sluπalacakoji nemaju medicinsko obrazovanje, paje zanimljivo kako su taj "lapsus calami"doæivjeli.

Naime, u vrijeme odræavanja te Kon-ferencije u naπoj javnosti aktualno je

DEKRIMINALIZIRANJE uæivanja ma-rihuane (ne i dilanja), πto su uz spome-nuti "lapsus" abolira adiktivni (ovisno-sni) uËinak tih rasprostranjenih droga.Ako koincidencija nije sluËajna, to nijedoprinos nepuπaËkom ozraËju. Jer, upra-vo je DEGLAMURIZACIJA puπenja iovisniËkog ponaπanja strateπka kota u 5-stoljetnom duhanskom ratu. Nimalo zgo-dno ne bi bilo prepustiti da tu kotuobraste joπ æeπÊa "trava".

Na svim tim konferencijama iznoπenisu podaci o prevalenciji (zastupljenosti)puπenja u populaciji, ili pojedinim skupi-nama, i agitirano je da se puπaËi opredi-jele za ZDRAVLJE. Naπi rezultati oskromnom smanjenju puπaËa meu sre-dnjoπkolcima i neπto veÊem meu zdrav-stvenim radnicima priliËno su usamljeni.Ima Ëak podataka o porastu stope puπaËau nekim regijama, s Ëime se nitko ne æelihvaliti. OpÊenito je poznato da izmeupuπaËa i nepuπaËa postoji natpoloviËnaveÊina "neodluËnih". To su oni koji su"probali", ili prekidali "veÊ tisuÊu puta"poput Marka Twaina. Upravo za takvemi se otimamo s duhanskim dilerima, snepouzdanim uspjehom, kao πto su,uostalom, i oni sami.

U borbi protiv masovnih nezaraznihbolesti Finci su najuspjeπniji. Poπto jepuπenje u osnovi svih tih kroniËnihbolesti, nema uspjeha bez odvikavanjaod puπenja. Tako je njihovom inicija-tivom uspostavljen meunarodni natje-Ëaj "Prestani puπiti i budi pobjednik" ukoji su naπi preventivci ukljuËili hrvat-ske graane koji odbace duhan. Uspo-stavljene su privlaËne nagrade za izborZDRAVLJA.

Æelimo da πto viπe neodluËnih i puπa-Ëa prijee na naπu stranu, a zbog ovesumnjive klime - nepuπaËi, OSTANITE©TO JESTE, ne dajte se zavarati! Onimakoje vidite da bi "zapalili" recite: "Nebudi lud - cigareta ubija!"

Prim. dr. Petar KonjeviÊ

Puπenje na drugi naËin

NEPU©A»I, NE DAJTE SE ZAVARATI!U svijetu se 31. svibnja obiljeæava kao Dan bez duhana. Svjetska zdravstvena organizacija tim

povodom potiËe πirenje informacija o povezanosti pojave raka i drugih malignih oboljenja i bolestikrvnih æila s uæivanjem duhanskih proizvoda.

Page 31: Dojenje - to je va„e pravo - zzjzpgz.hr · neophodno. 'to je prematurus nezreliji, to je du¾ina hranjenja uz dodatak glukoze du¾a, Łime se uklanjaju neugodne poslje-dice hipoglikemije,

srpanj-kolovoz 200031

Sveci-zaπtitnici od bolestiu naπoj medicinskoj tradiciji

IGNACIJE LOYOLA 31. lipnja

Upala crvuljka, vruÊice, grizoduπje

Roen je kao Inigo Lopez, 1491., udvorcu Loyola, u Baskiji na sjeverudanaπnje ©panjolske. Premda su muveÊ u djetinjstvu roditelji namijenilisveÊeniËko zanimanje, i u tom smisluusmjerili njegov odgoj, nadahnut viteπ-kim i avanturistiËkim priËama mladiÊse odluËuje za vojniËki poziv. Stupivπiu sluæbu Karla V., ubrzo stjeËe glashrabrog i odvaænog viteza. No, nezadugo. U bici s trupama francuskogkralja Franje I., kod Pamplona, 1521.,pogotkom iz neprijateljske arkebuzezadobio je teπku ranu na nozi zbog kojeÊe biti prisiljen odreÊi se dalje vojniËkekarijere. Da bi skratio dosadu, tijekomdugotrajnog lijeËenja i oporavka urodnome dvorcu, oËito voen BoæjomprovidnoπÊu, poËinje Ëitati knjige svjerskim sadræajem. Najviπe Êe ga sedojmiti "Æivot Isusa Krista" i "Zlatnelegende" Jakova Varrezea, nakon Ëegai sam poËinje pisati. ZahvaljujuÊi ta-kvom preobraÊenju, uspijeva nadvla-dati ne samo fiziËku bol tijekom inakon kirurπkih zahvata kojima je bioviπe puta podvrgnut, veÊ i doseÊi du-hovni mir u kome Êe nastati znamenite"Duhovne vjeæbe", svojevrsni "vade-mekum" buduÊoj subraÊi reda "DruæbeIsusove". Prizdravivπi, odluËi se nadugo hodoËaπÊe preko ©panjolske iItalije do Svete Zemlje, gdje se na-mjeravao povuÊi u jedan od pustinjaË-kih samostana. Spletom okolnosti,putovanje bi prekinuto. Inigo mijenjanakanu i odluËuje se za nastavak stu-dija humanistiËkih i teoloπkih znanosti.Nakon kraÊeg boravka u Barceloni,uslijedit Êe Salamanca i na kraju Pariz,gdje 1535. stjeËe titulu magisterartium. Tijekom boravka u Parizu i

dalje se zanosi misionarskim idejamate s nekolicinom istomiπljenika 1535.osniva "Druæbu Isusovu" kojoj Êe, uznjegovo geslo: "Sve za veÊu slavuBoæju" (Omnia ad majorem Dei glo-riam), najprepoznatljivijim odrednica-ma postati: temeljit studij, odgoj mla-deæi i misionarska djelatnost u novo-otkrivenim prekomorskim zemljama.Nakon Pariza, s novim imenom - Igna-cije (Ignatius) - neko vrijeme boravi uMlecima, nadajuÊi se lai koja bi gaodvela na hodoËaπÊe u Svetu zemlju.

Valentin Metzinger:Ignacije Lojolski.

Ulje na platnu, 1730.Oltarna slika u crkvi

sv. Katarine u Zagrebu

U meuvremenu propovijeda po Ve-netu i Emiliji, da bi se na kraju uputio uRim, gdje Êe dovrπiti pravila svogareda i od pape ishodovati uredovnopriznanje reda.

Nakon toga uslijedit Êe omasov-ljenje Druæbe i πirenje djelovanja di-ljem Europe. U Hrvatsku isusovci stiæu1560. u Dubrovnik, 1606. su u Zagre-bu, gdje uskoro otvaraju prvu gim-naziju, a ubrzo nakon toga odlaze i udruge gradove, gdje postaju nosiociprosvjete, kulture i znanosti.

Dok je neumorno i nadasve uspjeπ-no obnaπao duænost prvog generalasvoga reda, jednog sparnog ljetnogdana, 31. srpnja 1556., Ignaciju Êenenadano pozliti te Êe se iste noÊinjegova duπa preseliti u vjeËnost.

Zbog zasluga u osnivanju i orga-niziranju rada Druæbe Isusove, koja Êepostati jednim od stupova katoliËkecrkve, i zbog æivota dostojnog sveca,papa Grgur XV. proglasit Êe ga svetim1622. godine.

Viπe je nego razloæno da je glas osvecu s tako izazovnim æivotopisombrzo zaæivio meu pukom. Stoga Êepostati patronom najprije svojih sljed-benika isusovaca, zatim duhovnih vje-æbi, domova za duhovne vjeæbe, ali idjece i ratnika. Priziva ga se protivvukova i Ëarobnjaπtva. Operacije koji-ma je bio podvrgnut vjerojatna suasocijacija s upalnim bolestima u trbu-hu, poglavito kod upale crvuljka ("sli-jepog crijeva") i prateÊe vruÊice. Gledegrizoduπja, njegov bi zagovor mogaopomagati s osnove SveËevih dvojbikoje je uspjeπno prevladavao u pre-sudnim æivotnim prilikama.

Doc. dr. sc. Ante ©krobonja,dr. med.

Page 32: Dojenje - to je va„e pravo - zzjzpgz.hr · neophodno. 'to je prematurus nezreliji, to je du¾ina hranjenja uz dodatak glukoze du¾a, Łime se uklanjaju neugodne poslje-dice hipoglikemije,

PRVA POMO∆ I SAMOPOMO∆ KODUGRIZA ILI UBODA OTROVNE ÆIVOTINJEISISAVANJE RANE I PRIMJENA SISALJKE

ASPIVENINU sluËaju ugriza ili uboda otrovne æivotinje osobito je

vaæno πto prije i πto uËinkovitije odstraniti otrov koji je mogaodospjeti u ranu. To se moæe uËiniti tako da se iz rane ustimaisiπe πto viπe krvi i sekreta. Ustima se NIKAKO NE SMIJEISISAVATI RANU AKO SE ONA PRETHODNO NEZA©TITI. Najbolja zaπtita je isisavanje rane preko elas-tiËne, gumene opne poput medicinske rukavice ili pre-zervativa. Isisavanje rane ustima ograniËava moguÊnostiefikasne samopomoÊi ako je rana na nedostupnom mjestu.Zbog toga je dobro imati pri sebi pribor u obliku pumpicejednostavne za rukovanje. Ne smije se primijeniti jedino naoËnom kapku i oku.

Pumpica se moæe primijeniti kod ugriza ili ubodaotrovnih zmija, otrovnih riba, paukova, krpelja i otrov-nih kukaca. ©to se rana prije isiπe, viπe se otrova moæeodstraniti. Problem su jedino ugrizi otrovnih zmija u krvnuæilu, πto je na sreÊu velika rijetkost. Ovakvu je pumpicudobro imati u torbici s priborom za pruæanje prve pomoÊi.

U kutiji se nalazi pet razliËitih nastavaka koji se odabiruprema veliËini i mjestu uboda ili ugriza. Nastavak se nataknena vrh pumpice. Klip se izvuËe do kraja iz pumpice.

IZVLA»ENJEM KLIPANE VR©I SE ISISAVANJE!

Pumpica se postavi na mjesto ugriza ili uboda. To jemoguÊe raditi jednom rukom πto osobito pogoduje samo-pomoÊi. PomiËni klip treba stisnuti, ugurati u pumpicu. Kadaje klip doπao do kraja, nastupa snaæno usisavanje tkivakoæe u nastavak pumpice. Ovisno o vrsti ugriza ili ubodapumpicu se u tom poloæaju ostavi jednu do tri minute. Uprozirnom nastavku pumpice nakupi se viπe ili manje krviπto opet ovisi o vrsti ozljede. Na kraju se palcem podigneklip i pumpica makne s ozlijeenog mjesta.

Cijeli se postupak moæe ponoviti nekoliko puta.Nakon uporabe pumpicu treba oprati vodom.

Pumpica ASPIVENIN u Rijeci se moæe kupiti u proda-vaonici HOSPITALIA.

Mr. sc. Duπko Wölfl, dr. med.

PRVA POMO∆ I SAMOPOMO∆ KODUGRIZA ILI UBODA OTROVNE ÆIVOTINJE

OSA

CRNA UDOVICA

POSKOK

RI–OVKA

21