53
DOI https://doi.org/10.32676/n

DOI - O nama | Notitianotitia.hr › uploads › pdf › notitia_casopis_4v2.pdf · 2019-02-14 · Asst. prof. Maja Mihelja Žaja, PhD / Asst. prof. Saša Jakšić, PhD / Karlo Špoljar,

  • Upload
    others

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: DOI - O nama | Notitianotitia.hr › uploads › pdf › notitia_casopis_4v2.pdf · 2019-02-14 · Asst. prof. Maja Mihelja Žaja, PhD / Asst. prof. Saša Jakšić, PhD / Karlo Špoljar,

DOI https://doi.org/10.32676/n

Page 2: DOI - O nama | Notitianotitia.hr › uploads › pdf › notitia_casopis_4v2.pdf · 2019-02-14 · Asst. prof. Maja Mihelja Žaja, PhD / Asst. prof. Saša Jakšić, PhD / Karlo Špoljar,

ISSN 1849-9066

Notitia - časopis za održivi razvoj | prosinac 2018. | broj 4. Notitia - journal for sustainable development | december 2018 | number 4

Page 3: DOI - O nama | Notitianotitia.hr › uploads › pdf › notitia_casopis_4v2.pdf · 2019-02-14 · Asst. prof. Maja Mihelja Žaja, PhD / Asst. prof. Saša Jakšić, PhD / Karlo Špoljar,

Izdavač: Notitia d.o.o.Urednici: prof. dr. sc. Vlatka Bilasdoc. dr. sc. Mile BošnjakMeđunarodni savjetodavni odbor:• akademik Ivo Šlaus, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, Republika Hrvatska• prof. dr. sc. Velimir Luketić, Medicinski fakultet Virginia Commonwealth Sveučilišta, Virginia, Sjedinjene

Američke Države• prof. dr. sc. Gvozden Srećko Flego, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Republika Hrvatska• prof. dr. sc. Stavros D. Mavroudeas, University of Macedonia, Thessaloniki, Grčka• dr. sc. Antun Pavešković, Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe, Hrvatska akademija

znanosti i umjetnosti, Zagreb, Republika HrvatskaUrednički odbor:• prof. dr. sc. Rajko Ostojić, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Republika Hrvatska• prof. dr. sc. Davor Škrlec, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Republika

Hrvatska• prof. dr. sc. Gazmend Qorraj, University of Prishtina, Faculty of Economics, Republika Kosovo• izv. prof. dr. sc. Sanel Jakupović, Fakultet poslovne ekonomije, Panevropski univerzitet Apeiron Banja Luka,

Bosna i Hercegovina• izv. prof. dr. sc. Gordana Kordić, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Republika Hrvatska• izv. prof. dr. sc. Zhang Lin, Shanghai University of International Business and Economics, School of Inter-

national Business, Šangaj, Narodna Republika Kina• izv. prof. dr. sc. Xiyan Yang, Shanghai University of International Business and Economics, School of Inter-

national Business, Šangaj, Narodna Republika Kina• izv. prof. dr. sc. Hrvoje Šimović, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Republika Hrvatska• izv. prof. dr. sc. Vesna Čančer, Ekonomsko-poslovni fakultet, Sveučilište u Mariboru, Maribor, Slovenija• izv. prof. dr. sc. Vladimir Stojanović, Fakultet za poslovno-industrijski menadžment, Univerzitet Union

Nikola Tesla, Beograd, Srbija• doc. dr. sc. Sanja Franc, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Republika Hrvatska• doc. dr. sc. Hrvoje Jošić, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Republika Hrvatska• doc. dr. sc. Mihovil Anđelinović, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Republika Hrvatska• doc. dr. sc. Davor Filipović, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Republika Hrvatska• doc. dr. sc. Marija Čutura, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, Bosna i Hercegovina• doc. dr. sc. Josipa Grbavac, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, Bosna i Hercegovina• doc. dr. sc. Velibor Peulić, Panevropski univerzitet Apeiron, Banja Luka, Bosna i Hercegovina• doc. dr. sc. Zoran Wittine, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Republika Hrvatska• doc. dr. sc. Ivan Novak, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Republika Hrvatska• doc. dr. sc. Siniša Bogdan, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci, Rijeka,

Republika Hrvatska• dr. sc. Zrinka Lacković Vincek, Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu, Varaždin,

Republika Hrvatska

Publisher: Notitia Ltd.For the publisher: professor Vlatka Bilas, PhDEditors in Chief:professor Vlatka Bilas, PhDassistant professor Mile Bošnjak, PhDInternational Advisory Board:• academician Ivo Šlaus, Academy of Sciences and Arts, Zagreb, Republic of Croatia• professor Velimir Luketić, PhD, Virginia Commonwealth University School of Medicine, Virginia, United

States of America• professor Gvozden Srećko Flego, PhD, Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb,

Zagreb, Republic of Croatia• professor Stavros D. Mavroudeas, University of Macedonia, Thessaloniki, Greece• Antun Pavešković, PhD, The Institute for the History of Croatian Literature, Theater and Music, Croatian

Academy of Sciences and Arts, Zagreb, Republic of CroatiaEditorial Board:• professor Rajko Ostojić, PhD, School of Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Republic of Croatia• professor Davor Škrlec, PhD, Faculty of Electrical Engineering and Computing, University of Zagreb, Za-

greb, Republic of Croatia• professor Gazmend Qorraj, PhD, University of Prishtina, Faculty of Economics, Republic of Kosovo• associate professor Sanel Jakupović, PhD, Faculty of Business Economics, Pan-European University

Apeiron, Banja Luka, Bosnia and Herzegovina• associate professor Gordana Kordić, PhD, Faculty of Economics and Business, University of Zagreb, Zagreb,

Republic of Croatia• associate professor Zhang Lin, PhD, Shanghai University of International Business and Economics, School

of International Business, Shanghai, People's Republic of China• associate professor Xiyan Yang, PhD, Shanghai University of International Business and Economics,

School of International Business, Shanghai, People's Republic of China• associate professor Hrvoje Šimović, PhD, Faculty of Economics and Business, University of Zagreb, Zagreb,

Republic of Croatia• associate professor Vesna Čančer, PhD, Faculty of Economics and Business, University of Maribor, Maribor, Slovenia• associate professor Vladimir Stojanović, PhD, Faculty of Business and Industrial Management, University

Union Nikola Tesla, Belgrade, Serbia• assistant professor Sanja Franc, PhD, Faculty of Economics and Business, University of Zagreb, Zagreb,

Republic of Croatia• assistant professor Hrvoje Jošić, PhD, Faculty of Economics and Business, University of Zagreb, Zagreb,

Republic of Croatia• assistant professor Mihovil Anđelinović, PhD, Faculty of Economics and Business, University of Zagreb,

Zagreb, Republic of Croatia• assistant professor Davor Filipović, PhD, Faculty of Economics and Business, University of Zagreb, Zagreb,

Republic of Croatia• assistant professor Marija Čutura, PhD, Faculty of Economics, University of Mostar, Mostar, Bosnia and Herzegovina• assistant professor Josipa Grbavac, Faculty of Economics, University of Mostar, Mostar, Bosnia and Herzegovina• assistant professor Velibor Peulić, PhD, Pan-European University Apeiron, Banja Luka, Bosnia and Herzegovina• assistant professor Zoran Wittine, PhD, Faculty of Economics and Business, University of Zagreb, Zagreb,

Republic of Croatia• assisstant professor Ivan Novak, PhD, Faculty of Economics and Business, University of Zagreb, Zagreb,

Republic of Croatia• assistant professor Siniša Bogdan, PhD, Faculty of Tourism and Hospitality Management, University of

Rijeka, Rijeka, Republic of Croatia• Zrinka Lacković Vincek, PhD, Faculty of Organization and Informatics, University of Zagreb, Varaždin,

Republic of Croatia

Tajnik: Mario KovačićLektor: Notitia d.o.o.Dizajn i prijelom: Mario Turk, dizajner

Časopis izlazi jednom godišnje.

Adresa uredništva:Notitia d.o.o. (za časopis Notitia – časopis za održivi razvoj) Horvaćanska 17410 000 ZagrebE-mail: [email protected]© Notitia d.o.o.

Secretary: Mario KovačićLanguage revision: Notitia Ltd.Design and layout: Mario Turk

Journal is published once a year.

Address of the Editorial Office:Notitia Ltd. (for the journal Notitia – journal for sustainable development)Horvaćanska 17410 000 ZagrebE-mail: [email protected]© Notitia Ltd.

IMPRESUMNotitia – časopis za održivi razvoj ISSN 1849-9066

IMPRESSUMNotitia – journal for sustainable development

Page 4: DOI - O nama | Notitianotitia.hr › uploads › pdf › notitia_casopis_4v2.pdf · 2019-02-14 · Asst. prof. Maja Mihelja Žaja, PhD / Asst. prof. Saša Jakšić, PhD / Karlo Špoljar,

SADRŽAJ

TABLE OF

CONTENTS

01.Sustainability of Bosnia and Herzegovina’s international trade flows / Održivost međunarodnih trgovinskih tokova Bosne i HercegovineOriginal scientific paper / Izvorni znanstveni radAssoc. prof. Branimir Skoko, PhD / Pero Zovko

09.Autonomija međunarodnih podružnica u inovativnoj farmaceutskoj industriji u Republici Hrvatskoj / The autonomy of international subsidiaries in innovative pharmaceutical industry in the Republic of CroatiaIzvorni znanstveni rad / Original scientific paperIzv. prof. dr. sc. Najla Podrug / Doc. dr. sc. Davor Filipović / Marija Bošnjak,mag. oec., mag. pharm.

25.

Attitudes on regulatory framework of student employment: study upon a student population in Croatia before new legislation / Stavovi o regulatornom okviru zapošljavanja studenata: studija na studentskoj populaciji u Hrvatskoj prije novog zakonodavnog okviraReview / Pregledni radAsst. prof. Maja Mihelja Žaja, PhD / Asst. prof. Saša Jakšić, PhD / Karlo Špoljar, mag.oec.

39.Zadruge kao organizacijski oblici za održivi razvoj turizma u ruralnim područjima / Cooperatives as organizational forms suitable for the sustainable development of tourism in rural areas Pregledni rad / ReviewDr. sc. Jelena Đurkin Badurina / Jelena Kljaić Šebrek, mag. oec.

Notitia - časopis za održivi razvoj | prosinac 2018. | broj 4. Notitia - journal for sustainable development | december 2018 | number 4

Page 5: DOI - O nama | Notitianotitia.hr › uploads › pdf › notitia_casopis_4v2.pdf · 2019-02-14 · Asst. prof. Maja Mihelja Žaja, PhD / Asst. prof. Saša Jakšić, PhD / Karlo Špoljar,

1Notitia - časopis za održivi razvoj | prosinac 2018. | broj 4.

Notitia - journal for sustainable development | december 2018 | number 4

AbstractThe aim of this research is to examine the sustainability of international trade flows of Bosnia and Herzegovina with the rest of the world. The data sample consists of quarterly data from the first quarter of 2008 to the last quarter of 2016. Johansen tests of cointegration indicated that exports and imports are cointegrated in case of Bosnia and Herzegovina and Vector Error Correction Model (VECM) is estimated and tested. Research results revealed bidirectional weakly sustainable relationship between exports and imports pointing out the need to improve external competitiveness of Bosnia and Herzegovina’s economy.

Keywords: Import, Export, Sustainability, Bosnia and Herzegovina

JEL classification: C01, C05, C34, F1, F3

Sustainability of Bosnia and Herzegovina’s international trade flows

Održivost međunarodnih trgovinskih tokova Bosne i Hercegovine

Assoc. prof. Branimir Skoko, PhDFaculty of Economics, University of Mostar E-mail: [email protected]

Pero ZovkoFaculty of Economics, University of Mostar E-mail: [email protected]

SažetakCilj ovog istraživanja je istražiti održivost međunarodnih trgovinskih tokova Bosne i Hercegovine s ostatkom svijeta. Uzorak se sastoji od kvartalnih podataka od prvog kvartala 2008. do posljednjeg kvartala 2016. Testovi kointegracije potvrdili su dugoročnu ravnotežu te postojanje zajedničkog stohastičkog trenda između izvoza i uvoza Bosne i Hercegovine. Procijenjeni model korekcije pogrešaka (VECM) ukazuje na postojanje obostranih međusobnih utjecaja između uvoza i izvoza. Rezultati istraživanja pokazali su slabu održivost međunarodnih trgovinskih tokova te posljedično potrebu unaprijeđenja vanjske konkurentnosti bosansko-hercegovačkog gospodarstva. Ključne riječi: vektorski model korekcije pogrešaka, uvoz, izvoz, Bosna i Hercegovina

JEL klasifikacija: C01, C05, C34, F1, F3

Doc. dr. sc. Branimir Skoko Ekonomski fakultet Sveučilišta u MostaruE-mail: [email protected]

Pero ZovkoEkonomski fakultet Sveučilišta u MostaruE-mail: [email protected]

Original scientific paper/Izvorni znanstveni radUDK/UDC 339.562/.564(497.6) DOI https://doi.org/10.32676/n.4.1

1. IntroductionThe literature dedicated to examining the relationship between exports and imports is extensive. However, while some research supports the existence of a cointegrating relationship, the other pointed out weak or no cointegration. Therefore, the literature is inconclusive with respect to the cointegration relationship between exports and imports. Bosnia and Herzegovina belongs to the group of European post-transition countries while being specific in regards to its political and

economic position. Sustainability of Bosnia and Herzegovina’s international trade flows has not been considered in the literature and this paper aims to make a step ahead towards explaining the relationship between exports and imports of Bosnia and Herzegovina. This paper follows the inter-temporal approach to sustainability of international trade flows (Husted, 1992) and the case of Bosnia and Herzegovina.

The rest of this paper is organized as follows: Section 2 briefly summarizes the theoretical

Page 6: DOI - O nama | Notitianotitia.hr › uploads › pdf › notitia_casopis_4v2.pdf · 2019-02-14 · Asst. prof. Maja Mihelja Žaja, PhD / Asst. prof. Saša Jakšić, PhD / Karlo Špoljar,

2Notitia - časopis za održivi razvoj | prosinac 2018. | broj 4. Notitia - journal for sustainable development | december 2018 | number 4

Skoko, B., Zovko, P.

Sustainability of Bosnia and Herzegovina’s international trade flows

foundation and existing literature related to the topic under consideration. Section 3 presents the research data and methodology, while Section 4 provides research results and discussion and final section provides an overview of the main findings of the research.

2. Literature overviewThis paper uses literature based on Husted (1992) who laid down the theoretical foundation for inter-temporal approach to sustainability of international trade flows. Along with methodological development, empirical literature brings various empirical evidence from all over the globe. Plat (2011) followed the autoregressive distributed lag approach for the period of January 2000 to June 2010 and examined the case of Turkey. The results indicated the weak sustainability of the Turkish international trade flows. Brissimis et al. (2012) based on the inter-temporal approach and cointegration analysis examined Greece’s external sustainability over the period from 1960 to 2007 and found weakly sustainable relationship between exports and imports. Chen (2011) examined the sustainability of international trade flows for Australia, the Czech Republic, Finland, Hungary, New Zealand, Portugal and Spain. The results revealed unsustainable trade flows of the observed countries. Holmeset et al. (2011) examined the sustainability of India's current account using data from 1950 onwards and found the regime of non-cointegration until the late 1990s and the regime of cointegration after that. Gnimassoun and Coulibaly (2014) examined current account sustainability in Sub-Saharan Africa and found that current accounts have been globally sustainable in Sub-Saharan Africa countries over the 1980–2011 period. Greenidge et al. (2011) examined the current account of Barbados over the period from 1960 to 2006 and found that the current account is sustainable while deviations from long-run equilibrium between real exports and imports are corrected in the short-run with imports making the adjustment. Following the cointegration stability test, Hye and Siddiqui (2010) found that imports cause the exports from the period of 2003 and exports cause the imports from 1994 to 2004. Insel and Kayikci (2012) evaluated the current account deficit of Turkey and

found that Turkey would continue to have current account deficits in the next years and sustainability of these deficits has become increasingly difficult. Kalyoncu and Ozturk (2010) found a unique long run or equilibrium relationship among real exports and imports in the case of Peru, while in the case of Colombia, Venezuela, Mexico, Brazil and Argentina, cointegration results indicated that these countries' current accounts are not sustainable in the long run. Cunado et al. (2010) reported little or no evidence of current account sustainability in the European countries. Shastri et al. (2018) found strong sustainability in case of India, Bangladesh and Nepal, whereas weak sustainability was found for Sri Lanka and Pakistan pointing out the need for policy interventions. Camarero et al. (2013) analysed the external sustainability group of 23 OECD countries and results suggested strong sustainability for six countries. Destaingset et al. (2013) found that current account deficit of Kenya may not be sustainable in the long-run. Dumitriu et al. (2009) examined the cointegration and causality between Romanian exports and imports and found that current account deficits are not sustainable. The international trade sustainability has been examined for the neighbouring countries of Bosnia and Herzegovina as well. Following VECM, Franc and Peulić (2017) found cointegrated relationship between exports and imports in case of Slovenia while the import to export pattern was detected as the one that dominated. Bošnjak et al. (2018) followed panel cointegration approach and found the weakly sustainable pattern of international trade between Croatia and other EU member countries. Following the presented literature, there is no common conclusion regarding the relationship between exports and imports. This paper contributes to the debate while presenting the case of Bosnia and Herzegovina.

3. Empirical data and methodology The research is based on the quarterly data sample on imports and export of goods and services from the first quarter of 2008 up to the last quarter of 2016 retrieved from the Statistical bureau of Bosnia and Herzegovina. Descriptive statistics for the observed series is provided in Table 1 while development of the considered series is illustrated in Figure 1 in the Appendix.

Page 7: DOI - O nama | Notitianotitia.hr › uploads › pdf › notitia_casopis_4v2.pdf · 2019-02-14 · Asst. prof. Maja Mihelja Žaja, PhD / Asst. prof. Saša Jakšić, PhD / Karlo Špoljar,

3Notitia - časopis za održivi razvoj | prosinac 2018. | broj 4.

Notitia - journal for sustainable development | december 2018 | number 4

Skoko, B., Zovko, P.

Sustainability of Bosnia and Herzegovina’s international trade flows

The descriptive statistics in Table 1 illustrates the lower values for exports series compared to imports. The development of the net exports series is provided in Figure 1 in the Appendix. As illustrated in Figure 1, Bosnia and Herzegovina experienced the persistent deficit in international trade over the considered time span. Based on standard unit root tests (ADF, PP, KPSS) the stationarity diagnostic for exports and imports series were provided. Following the results from unit root tests, Johansen (1995) cointegration test was performed. Based on the cointegration tests results, Johansen (1988, 1991) and Johansen and Juselius (1990) Vector Error Correction Model (VECM) were employed and estimates were provided. Using variance decomposition and impulse response function the dynamic properties of the estimated system are presented. The forecast errors of variables were

divided into the proportions attributable to shocks in every single variable in the system. Therefore, that can be considered as an out-of-sample causality test (Kling and Bessler, 1985). Following Sims (1982), in case the variable is fully forecasted from its own lagged values, all of its forecast error variances will be explained by its own shocks. Impulse response function illustrates the effects of shocks on the adjustment pattern of the variables.

4. Research results and discussionsUsing the data and methodological procedure presented in the section Empirical data and methodology, the unit root tests are summarized in Table 2.

Following the results in Table 2, the imports and exports series are integrated of the first order and therefore we proceeded with tests of cointegration.

log(Imp) log(Exp)Min. 14.81 14.15

1st Qu. 15.00 14.41Median 15.04 14.49Mean 15.04 14.49

3rd Qu. 15.10 14.59Max. 15.22 14.79

Source: the authors.

Table 1 Descriptive statistic for the observed variables

Variable and test Levels First differenceConstant Constant and trend Constant Constant and trend

ADF test t-stat.log(Imp) 1.149897 -1.782263 -10.16681 -4.706041log(Exp) 0.661129 -3.295445 -7.436043 -7.537028PP test Adj. t-stat.log(Imp) -4.017480 -4.744686 -9.523450 -11.35970log(Exp) -2.210148 -6.061912 -9.438618 -9.621427

KPSS test LM-stat.log(Imp) 0.584735 0.153484 0.190775 0.147518log(Exp) 0.796271 0.194077 0.158002 0.154944

Source: the authors.

Table 2 Unit root test results

Hypothesized No. of CE(s) Eigenvalue Trace Statistic 0.05 Critical ValueNone 0.410753 20.86925 15.49471

At most 1 0.081388 2.886312 3.841466Max-Eigen statistics

None 0.410753 17.98293 14.26460At most 1 0.081388 2.886312 3.841466

Source: the authors.

Table 3 The contegration test results

Page 8: DOI - O nama | Notitianotitia.hr › uploads › pdf › notitia_casopis_4v2.pdf · 2019-02-14 · Asst. prof. Maja Mihelja Žaja, PhD / Asst. prof. Saša Jakšić, PhD / Karlo Špoljar,

4Notitia - časopis za održivi razvoj | prosinac 2018. | broj 4. Notitia - journal for sustainable development | december 2018 | number 4

Skoko, B., Zovko, P.

Sustainability of Bosnia and Herzegovina’s international trade flows

The results of tests for cointegration are presented in Table 3.

Following the test results in Table 3, the null hypothesis of no cointegration between the observed series was easily rejected. Therefore, the observed series share a common stochastic trend and VECM models were specified and tested. The VECM model for sustainability of Bosnia and Herzegovina’s international trade is given in Table 4.

The lag selection of the estimated VECM model in Table 4 was following Akaike’s information criterion (AIC). The results in Table 4 supports the existence of the long-run equilibrium between exports and imports of Bosnia and Herzegovina and indicate sizeable adjustments towards long run equilibrium governed by imports. Even though the adjustments were governed by exports as well. Forecast error variance decomposition in Figure 4 in the Appendix as well as an impulse response function in Figure 2 and Figure 3 in the Appendix illustrates the interrelationship between the observed series. Following the ARCH test, the variance of residuals

is homoscedastic. Ljung-Box test indicate no autocorrelations while Jarque-Berra test indicated that the residuals of the estimated model are normally distributed. Therefore, the diagnostics test indicated no misspecification of the estimated model. Following the research results in this paper, the international trade of Bosnia and Herzegovina is weakly sustainable. Furthermore, the deficit in international trade has persisted. Consequently, the research results point out the source of financing deficit in international trade of Bosnia and Herzegovina. However, this question remains for further research and suggestion is to examine the role of remittances.

5. ConclusionThere are several conclusions that can be drawn from research presented in this paper. Firstly, the literature reviewed in this paper points out various relationships between exports and imports indicating different and country specific conclusions regarding the sustainability of international trade. Following research results in this paper, international trade of Bosnia and Herzegovina

Variables

Intercept -0.0032(0.0102)

0.0199(0.0120)

-0.5107 (0.1027)***

-0.2243 (0.1215)*

-0.4947 (0.1860)**

-0.1296 (0.2200)

-0.5234 (0.2115)**

-0.5408 (0.2503)**

-0.6594 (0.1855)***

-0.4463 (0.2194)*

-0.1430 (0.2306)

-0.5657 (0.2729)*

-0.3960 (0.2176)*

-0.4877 (0.2574)*

0.0099 (0.2124)

-0.0324 (0.2513)

Cointegrating vector: (1, -1.037892)AIC: -343.153 BIC: -319.909 SSR: 0.1044588

Diagnostics tests

Arch test: 2.5325 p-value: 0.4694 Arch test: 2.5399 p-value: 0.4681Ljung-Box test: 4.9568 p-value: 0.175 Ljung-Box test: 0.2568 p-value: 0.9679

Jarque-Berra test: 0.54931 p-value: 0.7598 Jarque-Berra test: 1.3711 p-value: 0.5038

Source: the authors.Notes: Estimations are performed using the Maximum Likelihood (ML) estimator; standard errors are in brackets; ***, **, denote significance at the: 1% and 5% significance level, respectively.

Table 4 The model estimates and diagnostic tests

Page 9: DOI - O nama | Notitianotitia.hr › uploads › pdf › notitia_casopis_4v2.pdf · 2019-02-14 · Asst. prof. Maja Mihelja Žaja, PhD / Asst. prof. Saša Jakšić, PhD / Karlo Špoljar,

5Notitia - časopis za održivi razvoj | prosinac 2018. | broj 4.

Notitia - journal for sustainable development | december 2018 | number 4

Skoko, B., Zovko, P.

Sustainability of Bosnia and Herzegovina’s international trade flows

can be considered as weakly sustainable with the existence of a long run equilibrium relationship. Furthermore, Bosnia and Herzegovina has experienced the persistent deficit in international trade. When disequilibrium occurred, the adjustment towards long run relationship was mostly governed by imports and adjusted within six months. When governed by exports the adjustment would last for more than a year. The research

results clearly indicate the need for structural reforms of the economy of Bosnia and Herzegovina to increase the competitiveness and obtain the external sustainability. The recommendation for further research is to take into account the role of remittances since the deficit in international trade of Bosnia and Herzegovina might be financed through remittances from abroad.

Appendix

Figure 1 Net exports series in (natural) log values of Bosnia and Herzegovina

-0.9

-0.8

-0.7

-0.6

-0.5

-0.4

-0.3

2008

Q1

2008

Q3

2009

Q1

2010

Q1

2010

Q3

2016

Q1

2016

Q3

2015

Q1

2015

Q3

2014

Q3

2014

Q1

2013

Q1

2013

Q3

2012

Q3

2012

Q1

2011

Q1

2011

Q3

2009

Q3

-0.2

0

-0.1

Source: the authors.

Page 10: DOI - O nama | Notitianotitia.hr › uploads › pdf › notitia_casopis_4v2.pdf · 2019-02-14 · Asst. prof. Maja Mihelja Žaja, PhD / Asst. prof. Saša Jakšić, PhD / Karlo Špoljar,

6Notitia - časopis za održivi razvoj | prosinac 2018. | broj 4. Notitia - journal for sustainable development | december 2018 | number 4

Skoko, B., Zovko, P.

Sustainability of Bosnia and Herzegovina’s international trade flows

Figure 2 Impulse response function from exports

95% Bootstrap CI, 100 runs

impo

rtsex

ports

Orthogonal Impulse Response from exports

0

-0.0

1-0

.01

-0.0

1-0

.01

-0.0

3-0

.03

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Figure 3 Impulse response function from imports

95% Bootstrap CI, 100 runs

impo

rtsex

ports

Orthogonal Impulse Response from imports

0

-0.0

3-0

.03

0.03

0.01

-0.0

1-0

.01

0.01

0.03

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Page 11: DOI - O nama | Notitianotitia.hr › uploads › pdf › notitia_casopis_4v2.pdf · 2019-02-14 · Asst. prof. Maja Mihelja Žaja, PhD / Asst. prof. Saša Jakšić, PhD / Karlo Špoljar,

7Notitia - časopis za održivi razvoj | prosinac 2018. | broj 4.

Notitia - journal for sustainable development | december 2018 | number 4

Skoko, B., Zovko, P.

Sustainability of Bosnia and Herzegovina’s international trade flows

Figure 4 Forecast error variance decompositionP

erce

ntag

eP

erce

ntag

e

Horizon

Horizon

FEVD for imports

FEVD for exports

1

0.0

0.4

0.8

2 3 4 5 6 7 8 9 10

1

0.0

0.4

0.8

2 3 4 5 6 7 8 9 10

LiteratureBošnjak, M., Bilas, V. , Novak, I. (2018) Sustainability of merchandise trade flows between Croatia and other

EU member status – panel cointegration approach. Panoeconomicus, Advanced inline publication.

Brissimis, S. N., Hondroyiannis, G., Papazoglou, C., Tsaveas, N. T., Vasardani, M. A. (2012) Current account de-terminants and external sustainability in periods of structural change. Economic Change and Restructuring, 45 (1-2): 71-95.

Camarero, M., Carrion-i-Silvestre, J. L., Tamarit, C. (2013) Global imbalances and the intertemporal external budget constraint: A multicointegration approach. Journal of Banking & Finance, 37 (12): 5357-5372.

Chen, S. W. (2011) Current account deficits and sustainability: Evidence from the OECD countries. Econo-mic Modelling, 28 (4): 1455-1464.

Cunado, J., Gil-Alana, L. A., De Gracia, F. P. (2010) European current account sustainability: New evidence based on unit roots and fractional integration. Eastern Economic Journal, 36 (2): 177-187.

Destaings, N. N., Mohamed, M. S., Gideon, M. (2013) Is Kenya’s current account sustainable? A stationarity and cointegration approach. European Scientific Journal, 9 (25): 171-190.

Dumitriu, R., Stefanescu, R., Nistor, C. (2009) Cointegration and causality between Romanian exports and imports. Published in: Proceedings of the 4th International Conference on Business Excellence ICBE, 16-17 October, 2009, Brasov, Romania, 1: 182-185.

Franc, S., Peulić, V. (2017) Examining Slovenian trade flow sustainability: empirical evidence from the

Page 12: DOI - O nama | Notitianotitia.hr › uploads › pdf › notitia_casopis_4v2.pdf · 2019-02-14 · Asst. prof. Maja Mihelja Žaja, PhD / Asst. prof. Saša Jakšić, PhD / Karlo Špoljar,

8Notitia - časopis za održivi razvoj | prosinac 2018. | broj 4. Notitia - journal for sustainable development | december 2018 | number 4

Skoko, B., Zovko, P.

Sustainability of Bosnia and Herzegovina’s international trade flows

period of the EU membership. Notitia – časopis za održivi razvoj, 3: 25-32.

Gnimassoun, B., Coulibaly, I. (2014) Current account sustainability in Sub-Saharan Africa: Does the exchange rate regime matter? Economic Modelling, 40: 208-226.

Greenidge, K., Holder, C., Moore, A. (2011) Current account deficit sustainability: the case of Barba-dos. Applied Economics, 43 (8): 973-984.

Holmes, M. J., Panagiotidis, T., Sharma, A. (2011) The sustainability of India's current account. Applied Eco-nomics, 43 (2): 219-229.

Husted S. (1992) The Emerging US Current Account Deficit In The 1980s: A Cointegration Analysis. The Review of Economic and Statistics, 74: 159-166.

Hye, Q. M. A., Siddiqui, M. M. (2010) Are Imports and Exports Cointegrated in Pakistan? A Rolling Window Bound Testing Approach. World Applied Sciences Journal, 9 (7):708-711.

Insel, A., Kayikci, F. (2012) Evaluation of sustainability of current account deficits in Turkey. Modern Eco-nomy, 3 (1): 43.

Johansen, S. (1988) Statistical Analysis of Cointegration Vectors. Journal of Economic Dynamics and Con-trol, 12 (2): 231-254.

Johansen, S. (1991) Estimation and Hypothesis Testing of Cointegration Vectors in Gaussian Vector Auto-regressive Models. Econometrica, 59 (6): 1551-1580.

Johansen, S. (1995) Likelihood-Based Inference in Co-integrated Vector Autoregressive Models. Oxford: Oxford University Press.

Johansen, S., Juselius, K. (1990) Maximum Likelihood Estimation and the Demand for Money Inference on Cointegration with Application. Oxford Bulletin of Economics and Statistics, 52: 169-210.

Kalyoncu, H., Ozturk, I. (2010) Sustainability of current account for Latin America and Caribbean coun-tries. Applied Economics Letters, 17 (8): 781-785.

Kling, J. L., Bessler, D. A. (1985) A comparison of multivariate forecasting procedures for economic time series. International Journal of Forecasting, 1: 5–24.

Polat, Ö. (2011) Sustainability of the current account deficit in Turkey. African Journal of Business Mana-gement, 5 (2): 577-581.

Shastri, S., Giri, A. K., Mohapatra, G. (2018) An empirical assessment of current accounts sustainability for major South Asian economies. South Asian Journal of Business Studies, 7 (2): 172-188.

Sims, C. A. (1982) Policy analysis with econometric models. Brookings Papers on Economic Activity, 1982: 107–164.

Page 13: DOI - O nama | Notitianotitia.hr › uploads › pdf › notitia_casopis_4v2.pdf · 2019-02-14 · Asst. prof. Maja Mihelja Žaja, PhD / Asst. prof. Saša Jakšić, PhD / Karlo Špoljar,

9Notitia - časopis za održivi razvoj | prosinac 2018. | broj 4.

Notitia - journal for sustainable development | december 2018 | number 4

SažetakU radu je istražen odnos međunarodnih podružnica inovativne farmaceutske industrije u Republici Hrvatskoj i njihovih matičnih poduzeća. Cilj je bio utvrditi autonomiju međunarodnih podružnica i identificirati njihovo samoinicijativno djelovanje na lokalnoj i međunarodnoj razini. U istraživanju je sudjelovalo 17 međunarodnih podružnica inovativne farmaceutske industrije u Republici Hrvatskoj od ukupno 23 međunarodne podružnice inovativne farmaceutske industrije. Rezultati su pokazali značajnu ovisnost poslovanja međunarodnih podružnica o strategijama matičnog poduzeća te njihovu visoku prilagodbu lokalnom tržištu. Međunarodne podružnice pokazale su afinitet za provođenje vlastitih inicijativa, koje ovise o podršci matičnih poduzeća. Odnosi s matičnim poduzećem variraju među podružnicama, no može se zaključiti kako je stupanj autonomije međunarodnih podružnica u Republici Hrvatskoj ograničen.

Ključne riječi: međunarodne podružnice, matična poduzeća, inovativna farmaceutska industrija, autonomi-ja, multinacionalne korporacije

JEL klasifikacija: F23, M16

Autonomija međunarodnih podružnica u inovativnoj farmaceutskoj industriji u Republici Hrvatskoj

The autonomy of international subsidiaries in innovative pharmaceutical industry in the Republic of Croatia

Assoc. prof. Najla Podrug, PhDFaculty of Economics and Business, University of Zagreb E-mail: [email protected]

Asst. prof. Davor Filipović, PhDFaculty of Economics and Business, University of ZagrebE-mail: [email protected]

AbstractThe paper represents a research on the relationship between international subsidiaries in the Innova-tive Pharmaceutical Industry and their parent companies. The aim was to determine the autonomy of international subsidiaries and to identify their self-initiative activities on both local and global level. The research included 17 international subsidiaries in the Innovative Pharmaceutical Industry in the Republic of Croatia of overall 23 international subsidiaries in the Innovative Pharmaceutical Industry. The results showed a significant dependence of management of international subsidiaries on strategies of a parent company and also their high adaptation to the local market. International subsidiaries showed the affinity to conduct their own initiatives, which depend on the support of the parent com-panies. The relationships with parent company vary from one international subsidiary to another, but it can be concluded that there is a limited level of autonomy of the international subsidiaries in the Republic of Croatia. Keywords: international subsidiaries, parent companies, innovative pharmaceutical industry, autonomy, multinational corporations

JEL classification: F23, M16

Izv. prof. dr. sc. Najla Podrug Ekonomski fakultet Sveučilišta u ZagrebuE-mail: [email protected]

Doc. dr. sc. Davor FilipovićEkonomski fakultet Sveučilišta u ZagrebuE-mail: [email protected]

Marija Bošnjak, mag. oec., mag. pharm. E-mail: [email protected]

Marija Bošnjak, mag. oec., mag. pharm. E-mail: [email protected]

Izvorni znanstveni rad/Original scientific paperUDK/UDC 005.7:615.1(497.5) DOI https://doi.org/10.32676/n.4.2

Page 14: DOI - O nama | Notitianotitia.hr › uploads › pdf › notitia_casopis_4v2.pdf · 2019-02-14 · Asst. prof. Maja Mihelja Žaja, PhD / Asst. prof. Saša Jakšić, PhD / Karlo Špoljar,

10Notitia - časopis za održivi razvoj | prosinac 2018. | broj 4. Notitia - journal for sustainable development | december 2018 | number 4

Podrug, N., Filipović, D., Bošnjak, M.

Autonomija međunarodnih podružnica u inovativnoj farmaceutskoj industriji u Republici Hrvatskoj

1. UvodGlobalizacija i internacionalizacija poslovanja doveli su do razvoja međunarodnih poduzeća i njihove snažne prisutnosti na inozemnim tržištima kroz osnivanje međunarodnih podružnica. Međunarodne podružnice danas poduzimaju inicijative i preuzimaju aktivnosti koje su vezane uz razne oblike podrške matičnom poduzeću. Inovativna farmaceutska industrija jedna je od globalno vodećih, dok je, s obzirom na svoju specifičnost, vrlo složena i regulirana, te se postavlja pitanje u kojem opsegu njezine međunarodne podružnice mogu djelovati samostalno i proaktivno. Predmet istraživanja rada jest prikazati ulogu međunarodnih podružnica kao bitnog segmenta u globalnom lancu opskrbe lijekova te važnost njihove autonomije i inicijativa za dobrobit poslovanja matičnog poduzeća. Cilj rada je utvrditi mogućnost samostalnog i proaktivnog djelovanja, ispitati stavove o autonomiji međunarodnih podružnica u inovativnoj farmaceutskoj industriji u Republici Hrvatskoj i njihovom odnosu s matičnim poduzećima. Međunarodne podružnice okupljene su u udruzi Inovativna farmaceutska inicijativa, te su se na nacionalnoj razini ispitali stavovi njezinih članica. Rad je, uz uvod i zaključak, podijeljen u tri glavna poglavlja. U drugom poglavlju rada dan je pregled literature s dosadašnjim ključnim spoznajama o autonomiji međunarodnih podružnica i njihovu odnosu s međunarodnim poduzećima. Definiraju se pojmovi međunarodnog poduzeća i međunarodne podružnice. Potom se objašnjava uloga međunarodnih podružnica, njihova mogućnost provođenja inicijativa, te pojašnjava djelovanje inovativne farmaceutske industrije u Republici Hrvatskoj. U trećem poglavlju objašnjena je metodologija vezana uz provođenje empirijskog istraživanja, te se potom iznose empirijski podaci. U empirijskom dijelu analiziraju se odgovori dobiveni od članica Inovativne farmaceutske inicijative o njihovu odnosu s matičnim poduzećima. Nastojalo se utvrditi stav podružnica o zavisnosti o njemu, mogućnosti inovativnog i proaktivnog djelovanja podružnice te ocijeniti vlastiti stupanj autonomije u odnosu na matično poduzeće. U završnom dijelu slijede zaključna razmatranja uključujući ograničenja i preporuke za buduća istraživanja.

2. Pregled literature2.1. Pojmovno određenje međunarodnog poduzeća i međunarodnih podružnicaZa poduzeća koja sudjeluju na inozemnom tržištu koriste se različiti termini. Nazivaju se međunarodnim poduzećima, globalnim korporacijama, multinacionalnim ili transnacionalnim korporacijama odnosno konglomeratima. Međunarodna poduzeća su kompleksni, višeznačni entiteti, koji mogu biti promatrani kroz velik broj konceptualnih pogleda. Imaju formalne strukture i kontrolne sustave, mogu biti modulirani kao mreže, središta su političkih interesa i centara moći, te kroz svoje poslovanje razvijaju svijest o kulturološkim različitostima (Birkinshaw, 2014.). Adler razlikuje domaća i međunarodna poduzeća prema dva ključna čimbenika, multikulturalnosti i geografskoj raspršenosti, pri čemu multikulturalnost označava prisutnost zaposlenika iz dvije ili više različitih kultura, a geografska raspršenost prisutnost jedinica matične organizacije u različitim zemljama (Harzing i Van Ruysseveldt, 2004.). Navaretti i Venables (2006.) ističu kako su međunarodna poduzeća ona koja posjeduju značajan udio vlasništva, obično 50% ili više, drugog poduzeća koje posluje u drugoj državi. Dunning multinacionalne korporacije definira kao korporacije koje su uključene u izravna inozemna ulaganja te provode i kontroliraju aktivnosti koje stvaraju dodanu vrijednost u drugim državama (Rahimić i Podrug, 2013.). Prema Rakiti (2006.), multinacionalne korporacije su one koje razmišljaju i djeluju koristeći se međunarodnom i nadnacionalnom logikom pri razvoju tržišta, proizvodnje i tehnologije, a u isto vrijeme mogu aktivno i direktno utjecati na konkurentske odnose na međunarodnoj i svjetskoj razini. Wilkins (1970.) smatra kako su najvažniji faktori stvaranja multinacionalnih korporacija: koncentracija i centralizacija kapitala, povećano sudjelovanje u tehničkim i tehnološkim faktorima, te znanstveni i tehnološki razvoj. Zatim su to tehnička unaprjeđenja u komunikaciji, komunikacijskoj i informacijskoj tehnologiji te nejednaka raspodjela ekonomskog razvoja i proizvodne moći u svijetu (Loku i Shehu Loku, 2016.).

Page 15: DOI - O nama | Notitianotitia.hr › uploads › pdf › notitia_casopis_4v2.pdf · 2019-02-14 · Asst. prof. Maja Mihelja Žaja, PhD / Asst. prof. Saša Jakšić, PhD / Karlo Špoljar,

11Notitia - časopis za održivi razvoj | prosinac 2018. | broj 4.

Notitia - journal for sustainable development | december 2018 | number 4

Podrug, N., Filipović, D., Bošnjak, M.

Autonomija međunarodnih podružnica u inovativnoj farmaceutskoj industriji u Republici Hrvatskoj

Važnost međunarodnih poduzeća, odnosno multinacionalnih korporacija je neosporna. One utječu na alokaciju i korištenje resursa, stvaranje novih proizvoda i usluga, razvoj novih načina proizvodnje i distribucije. Dok su Ujedinjeni narodi početkom 1970-ih godina međunarodno poduzeće definirali kao poduzeće koje kontrolira imovinu, tvornice, rudnike, prodajne urede u dvije ili više zemalja, desetak godina nakon, sve se više počinje rabiti naziv transnacionalna korporacija. Transnacionalne korporacije definiraju se kao poduzeća koja imaju poslovne entitete u dvije ili više zemalja, nevezano uz pravnu formu i područje aktivnosti tih entiteta. Imaju sustav odlučivanja koji omogućuje koherentne politike i zajedničke strategije koordinirane iz jednog ili više centara odlučivanja. Entiteti su povezani tako da jedan ili više njih može utjecati na aktivnosti drugih, posebice prilikom dijeljenja znanja, resursa i odgovornosti. Strukturno definiranje multinacionalnih korporacija obuhvaća nekoliko kriterija za definiranje međunarodnih poduzeća, poput broja zemalja, vlasništva i organizacijske strukture. Prema širem strukturnom pristupu, multinacionalne korporacije imaju vlastite diverzificirane poslovne aktivnosti u više od jedne zemlje, dok njihovo vlasništvo može biti samostalno ili mješovito. Njihove poslovne aktivnosti mogu se realizirati i putem partnerskih odnosa kroz licencu ili samostalnu podružnicu. Prema restriktivnom pristupu, multinacionalne korporacije su nadnacionalne organizacije s većim brojem vlastitih podružnica (Rahimić i Podrug, 2013.).

U kontekstu širenja poduzeća na inozemna tržišta, važno je definirati pojam međunarodne podružnice kao jedan način izlaska na inozemna tržišta (Kutschker i Schmid, 2011.). Prema Birkinshawu i suradnicima (2005.), podružnica je operativna jedinica koja je pod kontrolom međunarodnog poduzeća, a locirana je izvan nacionalnih granica.

Matić (2016.) razlikuje vlastitu poslovnicu i vlastito poduzeće u inozemstvu. Navodi kako je vlastita poslovnica u inozemstvu inačica poslovnice u zemlji, dok se vlastito poduzeće u inozemstvu bavi poslovima prodaje, distribucije i promocije na određenom inozemnom tržištu, plasirajući pri tome proizvode matičnog poduzeća prije

svega veletrgovcima, dilerima i, u određenim slučajevima, velikim industrijskim potrošačima. Uz to što su vlastite tvrtke izravna veza sa stranim tržištem, one mogu, ovisno o vrsti robe, organizirati skladišta, obavljati servis i slično. S gledišta matičnog poduzeća u zemlji, poslovanje s vlastitim poduzećem u inozemstvu slično je poslovanju sa stranim distributerom, osim što menadžer tog poduzeća odgovara izravno njemu i ima ulogu namještenika.

Koncept međunarodnih podružnica odnosi se na polu-autonoman entitet koji djeluje u izrazito kompleksnom okruženju i ima određeni stupanj autonomije u poslovanju (Rahimić i Podrug, 2013.). Kompleksno okruženje obilježavaju interni faktori poput drugih međunarodnih podružnica, internih kupaca i dobavljača, te eksterni faktori poput ostalih kupaca, dobavljača i konkurenata (Birkinshaw i suradnici, 2005.). Međunarodne podružnice ne moraju biti u potpunom vlasništvu multinacionalne korporacije, te je u novije vrijeme sve veći udio zajedničkih ulaganja i kooperativnih aranžmana (Rahimić, Podrug, 2013.). Prilikom osnivanja međunarodnih podružnica potrebno je ulaganje velikih resursa te je to najveći nedostatak ovakvog širenja na inozemno tržište. Ono se može odvijati kroz kupnju postojećeg poduzeća ili osnivanje novog (Matić, 2016.). Kupnjom postojećeg poduzeća na inozemnom tržištu, osnivač preuzima proizvodnu liniju, odnosno proširuje proizvodni asortiman i dobiva distributivnu mrežu, te mora dodatno educirati zaposlenike i prilagoditi mrežu asortimanu kojeg posjeduje. Osnivanjem novog poduzeća, osnivač ima potpunu kontrolu nad cjelokupnim poslovanjem i donosi dugoročne strategije koje će implementirati na međunarodnom tržištu (Malenica i Dobrić, 2014.).

Trenutak za otvaranje međunarodne podružnice nastupa onda kada dosegnuti promet i ostvarena dobit opravdavaju troškove njezinoga osnivanja i djelovanja, te kada uz to postoje i jasni izgledi za rast prometa i dobiti u budućnosti. Propisi i državna politika određene strane zemlje važan su čimbenik za donošenje odluke o osnivanju međunarodne podružnice u toj zemlji, a važni su i za uspješno poslovanje poduzeća. Značajni su i porezni i devizni propisi, posebice odredbe o transferu profita u inozemstvo i propisi o zapošljavanju na ciljanom

Page 16: DOI - O nama | Notitianotitia.hr › uploads › pdf › notitia_casopis_4v2.pdf · 2019-02-14 · Asst. prof. Maja Mihelja Žaja, PhD / Asst. prof. Saša Jakšić, PhD / Karlo Špoljar,

12Notitia - časopis za održivi razvoj | prosinac 2018. | broj 4. Notitia - journal for sustainable development | december 2018 | number 4

Podrug, N., Filipović, D., Bošnjak, M.

Autonomija međunarodnih podružnica u inovativnoj farmaceutskoj industriji u Republici Hrvatskoj

inozemnom tržištu, jer će matično poduzeće nastojati zaposliti osobe koje su dotad radile u zemlji i nacionalnosti su zemlje u kojoj se nalazi međunarodna podružnica (Matić, 2016.). Definiranje koncepta međunarodnih podružnica seže u 1950-tu godinu te se on s vremenom mijenjao, ovisno o tome kako su se mijenjali pogledi autora na međunarodno poduzeće. Nakon konceptualizacije, autori su se okrenuli definiranju uloga međunarodnih podružnica u ovisnosti o različitim dimenzijama, odnosu s matičnim poduzećima te razvoju međunarodnih podružnica (Kovač, 2017.).

2.2. Autonomija međunarodnih podružnica u odnosu na matična poduzećaMeđunarodne podružnice imaju veliku važnost jer međunarodnom poduzeću daju komparativnu prednost u odnosu na ostala poduzeća, te posljednjih godina njihove aktivnosti imaju sve značajniju ulogu. Međunarodnim podružnicama i divizijskom menadžmentu dana je sve veća autonomija, s manjom koordinacijskom funkcijom od strane korporativnog menadžmenta (Leksell, 1981.). Prvu studiju vezanu uz autonomiju međunarodnih podružnica objavljuje Skinner 1968. godine. Pojam autonomije u menadžmentu međunarodnih podružnica iz različitih perspektiva potom objašnjava velik broj autora (Johnston, 2005.).

Chiao i Ying (2013.) razmatraju autonomiju međunarodnih podružnica u širokom kontekstu, dok ju pojedini autori vežu uz određena obilježja, poput veličine međunarodnih podružnica (Johnson i Menguc, 2007.), udaljenosti od matičnog poduzeća (Jong i suradnici, 2015.), starosti (Raziq i suradnici, 2014.), kulturalnih razlika (Puck i suradnici, 2016.), stila menadžmenta (Jakobsen i Rusten, 2003.) ili uspješnosti poslovanja (Gammelgaard i suradnici, 2012.). Zahra (1991.) tvrdi kako je autonomija usko vezana uz poduzimanje strateških inicijativa međunarodnih podružnica. Brooke (1984.) pod autonomijom u odlučivanju podrazumijeva organizaciju u kojoj njezine jedinice posjeduju mogućnost donošenja samostalnih odluka oko pitanja koja uključuju i višu organizacijsku razinu. Roth i Morrison (1992.) autonomiju definiraju slično, kao stupanj u kojem međunarodna podružnica odluke može donositi samostalno, dok ju Bartlett i Ghoshal (1988.) vežu uz vlastiti

inovativni potencijal.

Tradicionalno su studije ovog odnosa imale hijerarhijsku perspektivu, prema kojoj su matična poduzeća kontrolirala međunarodne podružnice i donosila strateške odluke (Dicken, 1976.). Prve međunarodne podružnice bile su minijaturne replike, gotovo bez odgovornosti i mogućnosti utjecaja na poslovanje. Globalizacija i liberalizacija utjecali su na to da one preuzmu veće uloge u modificiranju poslovanja. S vremenom su međunarodne podružnice razvile i vlastite resurse, te matična poduzeća više nisu isključivi izvor konkurentne prednosti. Razvijaju se nova razmatranja, poput heterarhijskog i transnacionalnog (Kovač, 2017.). Ranija istraživanja odnosa matičnog poduzeća i međunarodne podružnice isticala su sposobnost podružnice za samostalno donošenje odluka, te se pokazalo kako se ona znatno razlikuje između pojedinih matičnih poduzeća, kao i između pojedinih međunarodnih podružnica (Picard, 1980.). Prema Ambosu i suradnicima (2011.), koncept autonomije odnosi se na to kako će veći rast međunarodnih podružnica biti moguć samo uz manju ovisnost o drugima i manje slijeđenja uputa međunarodnog poduzeća. Ambos i Birkinshaw (2010.) autonomiju međunarodnih podružnica promatraju kroz više čimbenika: strateške uloge međunarodne podružnice, njezinog znanja i kompetencija, veličine i performansi.

Cavanagh i suradnici (2017.) razmatraju način na koji međunarodna podružnica može ostvariti određen stupanj autonomije i na koji način ju definira. Postavljaju hipotezu kako podružnica može pretpostaviti kako posjeduje određenu autonomiju, no kako ona ne mora uvijek biti i formalno priznata od strane matičnog poduzeća. Stoga, međunarodna podružnica mora posjedovati legitimnost, odnosno njezino ponašanje mora biti i prihvaćeno od strane matičnog poduzeća (Gammelgaard, 2009.). S druge strane, međunarodna podružnica može inzistirati na ostvarenju većeg stupnja autonomije, dok istovremeno matično poduzeće inzistira na većoj kontroli, ili pak međunarodna podružnica može smatrati kako vrijedi uložiti napor u određenu inicijativu, dok matično poduzeće to može smatrati oportunističkim ponašanjem u kojem međunarodna podružnica djeluje u interesu lokalnog tržišta, te je manje usredotočena na globalnu profitabilnost međunarodnog poduzeća (Ambos i Birkinshaw,

Page 17: DOI - O nama | Notitianotitia.hr › uploads › pdf › notitia_casopis_4v2.pdf · 2019-02-14 · Asst. prof. Maja Mihelja Žaja, PhD / Asst. prof. Saša Jakšić, PhD / Karlo Špoljar,

13Notitia - časopis za održivi razvoj | prosinac 2018. | broj 4.

Notitia - journal for sustainable development | december 2018 | number 4

Podrug, N., Filipović, D., Bošnjak, M.

Autonomija međunarodnih podružnica u inovativnoj farmaceutskoj industriji u Republici Hrvatskoj

2010.).

Forsgren i Pahlberg (1992.) u odnosu međunarodne podružnice s matičnim poduzećem i načinu ostvarenja njezine autonomije razmatraju pojam moći koju ona ima unutar međunarodne korporacije. Smatraju kako se moć međunarodnih podružnica unutar korporativnog sustava temelji na strukturalnoj ili sustavnoj te resursnoj moći. Strukturalnu moć opisuju Astley i Zajac (1991.), a definiraju ju kao moć vezanu uz razinu uključenosti međunarodne podružnice u funkcionalnu zavisnost između pojedinih jedinica unutar poduzeća. Ona podrazumijeva indirektne odnose unutar šireg sustava međusobno ovisne poslovne mreže. Strukturalna moć kroz položaj u mreži najjednostavnije se objašnjava kroz centraliziranost i decentraliziranost u intraorganizacijskoj teoriji. Što je podružnica umreženija unutar sustava, to više može utjecati na strateško ponašanje cijelog međunarodnog poduzeća. Za razliku od strukturalne moći, resursna moć podrazumijeva resursnu neovisnost jedinice u odnosu na ostale jedinice unutar organizacije, te ona više može utjecati na poduzeće nego obrnuto. Što je veća mogućnost poslovanja bez ostatka međunarodnog poduzeća, to su veće neovisnost i autonomija.

Kawai i Strange (2005.) tvrde kako visok stupanj autonomije podružnice i manja interna koordinacija dovode do boljih performansa, uz određene interne i eksterne uvjete. Jednom od ključnih uloga u menadžmentu međunarodne podružnice prikazuju ulogu ekspatrijata kao glavnih moderatora odnosa međunarodne podružnice i matičnog poduzeća. Praksa raspoređivanja ekspatrijata u različite jedinice omogućava veću koordinaciju unutar međunarodnog poduzeća i manje agencijske troškove nastale zbog veće autonomije međunarodne podružnice. Autonomno ponašanje podružnice uvelike je ovisno o čimbenicima okoline i lokacijskim faktorima. Autonomija se pokazala poželjnijom na nepredvidljivim tržištima, naročito onima s naglim promjenama u tehnologiji. Uz veću autonomiju, međunarodna podružnica ne mora čekati na odobravanje matičnog poduzeća za provođenje lokalnih aktivnosti, a što joj daje prednost u odnosu na ostala inozemna poduzeća prisutna na lokalnom tržištu (Raziq i suradnici, 2014.). Leksell (1981.) navodi kako je autonomija

manje izražena kod onih podružnica čija poduzeća imaju veće međunarodno iskustvo. Rastom iskustva na inozemnim tržištima, poduzeće o njima posjeduje više znanja, ali i više saznanja vezanih uz dizajn organizacije, instrumente koordinacije i kontrole nad svojim podružnicama. Međunarodne korporacije s vremenom razvijaju standardizaciju kontrolnih instrumenata kojom pristupaju svojim jedinicama. Krupka i suradnici (2008.) neovisnost podružnica stavljaju u kontekst vlasništva. Pretpostavljaju kako je autonomija podružnica veća u grupama poduzeća u kojima je vlasnička funkcija odvojena od upravljačke, nego u podružnicama grupa poduzeća u kojima su vlasnička i upravljačka funkcija objedinjene. Smatraju također kako veći stupanj autonomije podružnica pozitivno utječe na njihovu razmjenu s nepovezanim poduzećima.

Visok stupanj autonomije može biti otežavajuća okolnost, te može dovesti do nedostatka povezanosti, međusobnog učenja i dijeljenja znanja (Birkinshaw i suradnici, 2002.). S druge strane, autonomija podružnicama daje mogućnost proaktivnog djelovanja i doprinosa matičnom poduzeću. Prema Schmidu i suradnicima (2014.), stupanj autonomije međunarodnih podružnica jedan je od pokretača inicijativa međunarodnih podružnica. Strateške inicijative međunarodnih podružnica odnose se na strateške aktivnosti menadžera međunarodnih podružnica koje mogu imati značajan utjecaj na kompletno međunarodno poduzeće (Kovač, 2017.).

2.3. Karakteristike međunarodnih podruž-nica inovativne farmaceutske industrije u Republici HrvatskojInovativna farmaceutska industrija u Republici Hrvatskoj aktivno djeluje putem Inovativne farmaceutske inicijative. Inovativna farmaceutska inicijativa (iF!), ranije poznata kao Croatian Association of Research-based Pharmaceutical Companies (CARPC) osnovana je 1994. kao nevladina, neprofitna, nepolitička i neovisna udruga koja okuplja inovativne proizvođače lijekova prisutne na hrvatskom tržištu. U udrugu su uključena 23 inovativna farmaceutska poduzeća koja zapošljavaju ukupno 832 djelatnika te osiguravaju 60% lijekova u Republici Hrvatskoj (Tablica 1.). Udruga je predstavničko tijelo

Page 18: DOI - O nama | Notitianotitia.hr › uploads › pdf › notitia_casopis_4v2.pdf · 2019-02-14 · Asst. prof. Maja Mihelja Žaja, PhD / Asst. prof. Saša Jakšić, PhD / Karlo Špoljar,

14Notitia - časopis za održivi razvoj | prosinac 2018. | broj 4. Notitia - journal for sustainable development | december 2018 | number 4

Podrug, N., Filipović, D., Bošnjak, M.

Autonomija međunarodnih podružnica u inovativnoj farmaceutskoj industriji u Republici Hrvatskoj

istraživački usmjerenih proizvođača lijekova koji su organizirani i posluju u Republici Hrvatskoj u skladu s važećim propisima (Inovativna farmaceutska inicijativa, 2018.).

Inovativna farmaceutska inicijativa pridružena je članica Europskog udruženja farmaceutskih kompanija sa sjedištem u Bruxellesu (The European Federation of Pharmaceutical Industries and Associations, EFPIA), jednog od vodećih predstavničkih tijela istraživački orijentirane farmaceutske industrije u Europi (Pogorilić, 2015.).

Nastanak prvih podružnica u inovativnoj farmaceutskoj industriji veže se uz pojavu prvih predstavništava u Republici Hrvatskoj, pa tako 1991. godine, među ukupno 32 inozemna poduzeća, Registar predstavništava stranih osoba u Republici Hrvatskoj bilježi osnivanje predstavništva danskog poduzeća Novo Nordisk te švicarskog Hoffmann-La Roche (Roche). Godine 1992. proširenom popisu s gotovo 500 novih poduzeća pridružuju se Bayer AG, Novartis, Zeneca International Limited (AstraZeneca), GlaxoSmithKline Export LTD (GlaxoSmithKline), Johnson&Johnson (Janssen), Boehringer Ingelheim Pharma GmbH, Schering AG (Bayer) i Ciba-Geigy Services LTD (Novartis), Abbott (Abbvie) (Registar predstavništava stranih osoba u Republici Hrvatskoj, 2018.). U narednim godinama poduzeća nastavljaju osnivati svoje podružnice u Republici Hrvatskoj, od kojih je posljednja Amgen d.o.o., osnovana 2013. godine (Inovativna farmaceutska inicijativa, 2018.). Ulaskom u Europsku uniju poslovni subjekti iz država članica nisu više u mogućnosti otvoriti predstavništvo u Republici Hrvatskoj, odnosno po sili zakona postojeća strana predstavništva iz država članica Europske unije prestala su postojati. Poslovni subjekti iz država članica mogu se registrirati

isključivo kao podružnica ili trgovačko društvo. Po odredbama Zakona o trgovačkim društvima (Narodne novine, 111/93, 111/12), inozemna trgovačka društva i inozemni trgovci pojedinci ne mogu trajno obavljati djelatnost na području Republike Hrvatske dok ne osnuju podružnicu. Djelovanjem podružnice, prava i obveze preuzima osnivač, mora navesti svoje sjedište i sjedište osnivača i voditi poslovne knjige po propisima koji se primjenjuju u Republici Hrvatskoj (Lukač, 2013.).

Matična poduzeća međunarodnih podružnica inovativne farmaceutske industrije u Republici Hrvatskoj u najvećem su broju iz SAD-a (6 međunarodnih podružnica), Njemačke (4 međunarodne podružnice), dok ih slijede ostale europske zemlje, i to najviše Danska, Francuska, Švicarska i Ujedinjeno Kraljevstvo s 2 međunarodne podružnice u Republici Hrvatskoj, te Japan s također 2 međunarodne podružnice.

3. MetodologijaIstraživački dio rada odnosio se na ispitivanje podružnica inovativne farmaceutske industrije u Republici Hrvatskoj o njihovom odnosu s matičnim poduzećem, a u svrhu utvrđivanja autonomije, te mogućnosti vlastitog proaktivnog djelovanja. Upitnik se sastojao od četiri dijela, odnosno grupa pitanja u kojima je naglasak bio na stavovima podružnica o pojedinim stavkama odnosa: opće informacije o poduzeću, zavisnost podružnice o matičnom poduzeću, mogućnost inovacija i proaktivnog djelovanja podružnice te stupanj autonomije u odnosu na matično poduzeće.

Upitnik je sadržavao ukupno 35 pitanja. Prvi dio upitnika se odnosio na opće podatke o poduzeću kako bi se utvrdio uzorak prikupljenih poduzeća s obzirom na lokaciju njihovog matičnog poduzeća

AbbVie d.o.o. GE Healthcare d.o.o. Novo Nordisk Hrvatska d.o.o.Amgen d.o.o. GlaxoSmithKline d.o.o. Pfizer Croatia d.o.o.Astellas d.o.o. Janssen d.o.o. Roche d.o.o.

AstraZeneca d.o.o. Lundbeck Croatia d.o.o. Sanofi-Aventis Croatia d.o.o.Bayer d.o.o. Medis Adria d.o.o. Servier Pharma d.o.o.

Berlin-Chemie Menarini Hrvatska d.o.o. Merck d.o.o. Shire d.o.o.Boehringer Ingelheim Zagreb d.o.o. Merck Sharp & Dohme d.o.o. Takeda Pharmaceuticals Croatia d.o.o.

Eli Lilly and Company S.E. d.o.o. Novartis Hrvatska d.o.o.

Izvor: Inovativna farmaceutska inicijativa (2018.).

Tablica 1. Članice Inovativne farmaceutske inicijative, međunarodne podružnice inovativnih farmaceutskih multinacionalnih korporacija u Republici Hrvatskoj

Page 19: DOI - O nama | Notitianotitia.hr › uploads › pdf › notitia_casopis_4v2.pdf · 2019-02-14 · Asst. prof. Maja Mihelja Žaja, PhD / Asst. prof. Saša Jakšić, PhD / Karlo Špoljar,

15Notitia - časopis za održivi razvoj | prosinac 2018. | broj 4.

Notitia - journal for sustainable development | december 2018 | number 4

Podrug, N., Filipović, D., Bošnjak, M.

Autonomija međunarodnih podružnica u inovativnoj farmaceutskoj industriji u Republici Hrvatskoj

te vremenske prisutnosti u Republici Hrvatskoj. Druga tematska grupa uključuje ukupno šest pi-tanja. Međunarodne podružnice u svom djelovanju često su ovisne o poslovanju i aktivnostima svojih matičnih poduzeća. Tako, dok s jedne strane postaju polu-autonoman entitet koji djeluje u kompleksnoj okolini, istovremeno zadržavaju suženu razinu odgovornosti. U ovom dijelu se nastojalo utvrditi stav podružnice o vlastitoj zavisnosti o matičnom poduzeću.

Poznato je kako međunarodne podružnice poznaju lokalno tržište u većoj mjeri nego što su saznanja koja posjeduje matično poduzeće. S obzirom na djelovanje podružnica na lokalnoj razini, podružnicama se omogućava pokretanje vlastitih inicijativa i proaktivnog djelovanja u svojoj okolini. Treća grupa pitanja odnosi se na mogućnost takvog djelovanja, odnosno mogućnost inovacija i proaktivnog djelovanja podružnica kao stavke vezane uz autonomiju u odnosu na matično poduzeće. Odnosi se na ukupno devet pitanja upućenih podružnicama inovativne farmaceutske industrije u Republici Hrvatskoj.

Četvrta grupa pitanja odnosi se na konačnu ocjenu o vlastitoj autonomiji. Stupanj u kojem međunarodna podružnica može samostalno donositi odluke može

varirati od strateškog odlučivanja u podružnici do odlučivanja u matičnom poduzeću. Međunarodne podružnice suočene su s internim i eksternim okruženjem u kojem djeluju, kao i internim i eksternim pritiscima u sklopu kojih trebaju ostvariti vlastitu legitimnost. Posljednja grupa od osam pitanja odnosi se na konačnu ocjenu postizanja takve legitimnosti i prihvaćanju od okoline i matičnog poduzeća.

Istraživanje je bilo odobreno od strane Inovativne farmaceutske inicijative te su upitnici proslijeđeni podružnicama s naznakom kako ispunjavanje treba biti od strane osoba koje su upućene u ovaj vid odnosa s matičnim poduzećem. Rok za ispunjavanje upitnika bio je mjesec dana.

4. Empirijski rezultati i diskusija U istraživanju je sudjelovalo 17 od 23 poduzeća, što znači povrat od 74%. Prema rezultatima vezanim uz dolazak inozemnih inovativnih farmaceutskih poduzeća u Republiku Hrvatsku, upitnik su u najvećem broju (76%), ispunile podružnice koje su prisutne na nacionalnom području u razdoblju od šest do petnaest godina. Navedeno razdoblje ujedno označava vremenski period u kojem su međunarodne podružnice imale iskustvo

Izvor: izrada autora.

Slika 1. Vremenska prisutnost međunarodnih podružnica multinacionalnih korporacija inovativne farmaceutske industrije na teritoriju Republike Hrvatske

11,80%

41,20%

35,30%

11,80%

40,00%

45,00%

35,00%

30,00%

25,00%

20,00%

15,00%

10,00%

5,00%

0,00%

1 - 5 godina6 - 10 godina11 - 15 godinaviše od 15 godina

Page 20: DOI - O nama | Notitianotitia.hr › uploads › pdf › notitia_casopis_4v2.pdf · 2019-02-14 · Asst. prof. Maja Mihelja Žaja, PhD / Asst. prof. Saša Jakšić, PhD / Karlo Špoljar,

16Notitia - časopis za održivi razvoj | prosinac 2018. | broj 4. Notitia - journal for sustainable development | december 2018 | number 4

Podrug, N., Filipović, D., Bošnjak, M.

Autonomija međunarodnih podružnica u inovativnoj farmaceutskoj industriji u Republici Hrvatskoj

poslovanja s matičnim poduzećem, a na tržištu Republike Hrvatske (Slika 1.).

Prema dobivenim podatcima, matična poduzeća većine ispitanih međunarodnih podružnica (53%) nalaze se izvan Europske unije, u prvom redu u Sjedinjenim Američkim Državama. U skladu s tim, najveći broj podružnica (59%) posjeduje regionalni centar u regionalno bliskoj zemlji, a koja je u direktnom odnosu s matičnim poduzećem koje se nalazi u zemlji domaćina. Utvrđeno je kako ovakva organizacijska struktura nije praksa samo među međunarodnim korporacijama s matičnim poduzećima izvan Europske unije, već i onih unutar nje. Europska poduzeća također organiziraju regionalne centre unutar svog gospodarskog prostora. U 18% slučajeva pokazalo se kako je međunarodna podružnica u Republici Hrvatskoj odgovorna za regiju, odnosno za podružnice i izvan Republike Hrvatske.

Međunarodne podružnice u Republici Hrvatskoj većinom su se izjasnile kako međunarodne korporacije, čiji su sastavni dio, broje više od 50 međunarodnih podružnica diljem svijeta. Samo jedna podružnica izjasnila se kako njezino poduzeće broji do 10 međunarodnih podružnica na globalnoj razini, dok se, uz 58,8% najvećih, ukupno 29,5% odnosi na podružnice koje pripadaju međunarodnim poduzećima koja broje prisutnost u 21 do 50 zemalja. Međunarodne podružnice Inovativne farmaceutske inicijative

koje su sudjelovale u ispunjavanju upitnika su različite veličine kad je riječ o broju zaposlenika u Republici Hrvatskoj. Tako većina broji od 21 do 40 zaposlenika. Kada su upitane koliko među njima ima inozemnih zaposlenika u Republici Hrvatskoj, sve podružnice (100%) su odgovorile kako se taj broj odnosi na raspon od 1 do 5 osoba. Utvrđeno je kako su to najčešće ekspatrijati različitih nacionalnosti i na vodećim pozicijama u međunarodnim podružnicama (državljanstava Belgije, Turske, Njemačke, Francuske), postavljene od strane matičnog poduzeća za vođenje poslovanja u Republici Hrvatskoj (Slika 2.).

Kako bi se utvrdila uloga međunarodne podružnice u odnosu na matično poduzeće ili regionalni centar, u oba slučaja podružnice su se identificirale kao većinski implementatori, odnosno kako provode strategiju postavljenu od strane inozemnih poduzeća. To je slučaj u 76,5% međunarodnih podružnica koje odgovaraju direktno matičnom poduzeću i 64% slučajeva koje su u direktnom odnosu s regionalnim centrom. Niti jedna podružnica u oba slučaja nije se izjasnila kao strateški vođa, odnosno kako ima stratešku važnost za poduzeće, no isto tako niti jedna podružnica nije se definirala kao crna rupa, odnosno kako nema dovoljno sposobnosti za provođenje strategije inozemnih poduzeća. U oba slučaja 23,5% podružnica su se izjasnile kao kontributori, odnosno kako posjeduju specifične sposobnosti za razvijanje poslovanja, dok se 12,5% podružnica izjasnilo kako

Izvor: izrada autora.

Slika 2. Vremenska prisutnost međunarodnih podružnica multinacionalnih korporacija inovativne farmaceutske industrije na teritoriju Republike Hrvatske

17,60%

11,80%

17,60% 17,60%

35,30%40,00%

35,00%

30,00%

25,00%

20,00%

15,00%

10,00%

5,00%0,00%

1 - 10 zaposlenika31 - 40 zaposlenika

11 - 20 zaposlenika 21 - 30 zaposlenikaviše od 40 zaposlenika

Page 21: DOI - O nama | Notitianotitia.hr › uploads › pdf › notitia_casopis_4v2.pdf · 2019-02-14 · Asst. prof. Maja Mihelja Žaja, PhD / Asst. prof. Saša Jakšić, PhD / Karlo Špoljar,

17Notitia - časopis za održivi razvoj | prosinac 2018. | broj 4.

Notitia - journal for sustainable development | december 2018 | number 4

Podrug, N., Filipović, D., Bošnjak, M.

Autonomija međunarodnih podružnica u inovativnoj farmaceutskoj industriji u Republici Hrvatskoj

upravo one posjeduju ulogu regionalnog centra.

Međunarodne podružnice koje su sudjelovale u istraživanju ne posjeduju vlastito skladište te se skladištenje odvija putem drugih poduzeća. Najčešće su to veledrogerije u Republici Hrvatskoj koje tako onda mogu skladištiti proizvode više međunarodnih poduzeća istovremeno. Pojedina inozemna poduzeća imaju svoja skladišta ili koriste unajmljene prostore u susjednim zemljama, te za iste nemaju potrebe unutar Republike Hrvatske. Proizvodnja ovih poduzeća ne odvija se u Republici Hrvatskoj, te u tom segmentu ipak najviše prevladavaju domaće generičke tvrtke. Možda najbliži slučaj proizvodnji jednog međunarodnog inovativnog poduzeća može se povezati s poduzećem Pfizer u sklopu kojeg od 2015. posluje Hospira Zagreb d.o.o., a koja je poslovanje u Hrvatskoj započela kupnjom Plivinog biotehnološkog pogona u Savskom Marofu. Vlastitu distribuciju za bolničke potrebe ostvaruje tvrtka Roche.

Međunarodne podružnice upitane su za integriranost s matičnim poduzećem i lokalnim, odnosno nacionalnim tržištem. Većina međunarodnih podružnica odgovorila je kako je u potpunosti integrirana i vrlo integrirana s matičnim poduzećem (88,2%), ali i lokalnim tržištem (94,2%). S obzirom da je farmaceutska industrija snažno zakonodavno regulirana, razumljiv je visoki stupanj

integriranosti s lokalnim tržištem.

Nadalje, analizirane su odluke koje donose međunarodne podružnice inovativne farmaceutske industrije u Republici Hrvatskoj. U najvećem broju slučajeva pokazalo se kako donošenje samostalnih odluka ovisi o pojedinim faktorima unutar i izvan poduzeća (47,1%), te kako je vrlo mala razlika između njih i podružnica koje većinski ne donose samostalne odluke ili pak u potpunosti ovise o politici međunarodnih poduzeća i matičnog poduzeća (53%). Niti jedan odgovor nije bio potvrdan kada je riječ o većinski samostalnom ili u cijelosti samostalnom donošenju odluka, što dovodi do razmatranja kako niti jedna međunarodna podružnica u inovativnoj farmaceutskoj industriji u Republici Hrvatskoj ne uživa potpunu autonomiju vlastitog djelovanja. Ovaj stav međunarodnih podružnica podupire njihovu raniju tezu i definiranje vlastite uloge implementatora na lokalnom tržištu u međunarodnom poduzeću. Pokazalo se kako, iako se javljaju prilike za mogućnost samostalnog odlučivanja i one su ovisne o situaciji, međunarodne podružnice inovativne farmaceutske industrije u Republici Hrvatskoj još uvelike ovise o strateškim i ostalim odlukama matičnih poduzeća (Slika 3.).

Također se analiziralo u kojoj mjeri međunarodne podružnice provode odluke i strategije donesene od strane matičnih poduzeća izravno ili pak neizravno putem regionalnih centara. Odgovori

Izvor: izrada autora.

Slika 3. Percepcija međunarodnih podružnica o odlučivanju

11,80%

41,20%47,10%

0% 0%

40,00%

50,00%45,00%

35,00%30,00%25,00%20,00%15,00%10,00%5,00%0,00%

u potpunosti zavisi o

odlukamamatičnog poduzeća

ili regionalno nadležnecentrale

većinski ne donosi

samostalno odluke

većinski donosi samostalno

odluke

u cijelosti donosi

samostalne odluke

donošenje samostalnih

odluka ovisno je o pojedinim

faktorima

Page 22: DOI - O nama | Notitianotitia.hr › uploads › pdf › notitia_casopis_4v2.pdf · 2019-02-14 · Asst. prof. Maja Mihelja Žaja, PhD / Asst. prof. Saša Jakšić, PhD / Karlo Špoljar,

18Notitia - časopis za održivi razvoj | prosinac 2018. | broj 4. Notitia - journal for sustainable development | december 2018 | number 4

Podrug, N., Filipović, D., Bošnjak, M.

Autonomija međunarodnih podružnica u inovativnoj farmaceutskoj industriji u Republici Hrvatskoj

međunarodnih podružnica iz ove perspektive su slični prethodnim, no identificirana je veća razina kontrole matičnog poduzeća kad je riječ o provođenju njegovih odluka. Više od polovice

analiziranih međunarodnih podružnica u većoj mjeri provodi odluke donesene od strane matičnog poduzeća ili regionalnog centra. Jednako kao i u prethodnom odgovoru, niti jedna međunarodna

Izvor: izrada autora.

Slika 4. Percepcija međunarodnih podružnica o operativnom provođenju odluka

Izvor: izrada autora.

Slika 5. Analiza aktivnosti koje se provode u međunarodnoj podružnici prema izvoru inicijative

23,50%23,50%

52,90%

0% 0%

40,00%

50,00%

60,00%

30,00%

20,00%

10,00%

0,00%u potpunosti

provodi odluke donesene od

strane matičnog

poduzeća ili regionalnog

centra

u većoj mjeri provodi odluke donesene od

strane matičnog

poduzeća ili regionalnog

centra

provođenje odluka

matičnog poduzeća ili regionalnog

centra ovisi o drugim

faktorima

u većoj mjeri ne provodi

odluke matičnog

poduzeća ili regionalnog

centra

uopće ne provodi odluke

matičnog poduzeća ili regionalnog

centra

14,30%58,80%

35,70%

35,70%

41,20%

14,30%

82,40%

78,60%

58,80%

28,60%

70,60%

0,00% 20,00%

provođenje kliničkih ispitivanja

aktivnosti upravljanja ljudskim potencijalima

strateško usmjerenje podružnice

aktivnosti koje uključuju plasiranje novih proizvoda na tržište

marketinške aktivnosti

outsourcing

40,00% 60,00% 80,00% 100,00%

35,30%

Aktivnosti inicirane od strane matičnog poduzeća

Aktivnosti inicirane od strane međunarodne podružnice

Page 23: DOI - O nama | Notitianotitia.hr › uploads › pdf › notitia_casopis_4v2.pdf · 2019-02-14 · Asst. prof. Maja Mihelja Žaja, PhD / Asst. prof. Saša Jakšić, PhD / Karlo Špoljar,

19Notitia - časopis za održivi razvoj | prosinac 2018. | broj 4.

Notitia - journal for sustainable development | december 2018 | number 4

Podrug, N., Filipović, D., Bošnjak, M.

Autonomija međunarodnih podružnica u inovativnoj farmaceutskoj industriji u Republici Hrvatskoj

podružnica nije potvrdila kako u većoj mjeri ili uopće ne provodi odluke matičnog poduzeća ili regionalnog centra (Slika 4.).

Slika 5. prikazuje rezultate istraživanja vezane uz aktivnosti koje se provode u međunarodnoj podružnici u ovisnosti o tome jesu li inicirane od strane matičnog poduzeća ili međunarodne podružnice. U najvećem postotku matično poduzeće inicira aktivnosti koje se odnose na strateško usmjerenje podružnice (82,4%) te na aktivnosti koje uključuju plasiranje novih proizvoda na tržište (70,6%). Pojedine podružnice naglasile su važnost kliničkih ispitivanja koja su potaknuta od

strane matičnih poduzeća (58,8%). Najmanji udio inicijativa od strane matičnog poduzeća se odnosi na aktivnosti outsourcinga što je razumljivo jer nije riječ o strateški važnim elementima poslovanja koji bi bili interesantni matičnom poduzeću.

Međunarodne podružnice iskazale su najviši stupanj samostalnosti u marketinškim aktivnostima, potom u aktivnosti upravljanja ljudskim potencijalima, te aktivnostima outsorucinga, što je u skladu s teorijskim postavkama kako su te funkcije najčešći kandidati za decentralizaciju aktivnosti unutar grupe međunarodnog poduzeća.

U sljedećem pitanju nastojala se identificirati

Izvor: izrada autora.

Slika 6. Percepcija međunarodnih podružnica o vlastitim ulogama u odnosu na matično poduzeće

Izvor: izrada autora.

Slika 7. Broj inicijativa potaknutih od strane međunarodnih podružnica u inovativnoj farmaceutskoj industriji u Republici Hrvatskoj

0,00%10,00%20,00%30,00%40,00%50,00%60,00%70,00%80,00%

88,20%

11,80%

minijaturna replika (provodi strategiju međunarodnog poduzeća)stručnjak za proizvod (ima utjecaj na proizvodne linije)

90,00%100,00%

40,00%

0,00%

35,30% 35,30%

23,50%

niti jednu 1 - 5 inicijativaviše od 15 inicijativa11 - 15 inicijativa

6 - 10 inicijativa

5,90%

35,00%30,00%25,00%20,00%15,00%10,00%

5,00%0,00%

Page 24: DOI - O nama | Notitianotitia.hr › uploads › pdf › notitia_casopis_4v2.pdf · 2019-02-14 · Asst. prof. Maja Mihelja Žaja, PhD / Asst. prof. Saša Jakšić, PhD / Karlo Špoljar,

20Notitia - časopis za održivi razvoj | prosinac 2018. | broj 4. Notitia - journal for sustainable development | december 2018 | number 4

Podrug, N., Filipović, D., Bošnjak, M.

Autonomija međunarodnih podružnica u inovativnoj farmaceutskoj industriji u Republici Hrvatskoj

uloga međunarodne podružnice u odnosu na matično poduzeće. U većini slučajeva međunarodne podružnice u Republici Hrvatskoj definirale su svoju ulogu kao ulogu minijaturne replike, odnosno kako samo provode strategiju međunarodnog poduzeća, dok se manji broj njih definirao kao stručnjak za proizvod koji ima utjecaj na proizvodne linije (Slika 6.).

U sljedećem dijelu upitnika pitanja su bila vezana uz mogućnost inovativnog i proaktivnog djelovanja međunarodne podružnice, te se prvo pitanje odnosilo na takvu praksu u posljednjih pet godina. Pokazalo se kako su međunarodne podružnice sklone inicijativama, pri čemu je 29,4% međunarodnih podružnica u posljednjih pet godina provelo više od 11 strateških inicijativa, dok je 70,6% provelo do 10 inicijativa. Kad je analiziran karakter inicijativa, 60% međunarodnih podružnica

izjasnilo se kako su to većinom marketinške inicijative. Pojedine podružnice ponovno su dale važnost kliničkim ispitivanjima, te inicijativama koje su nastale kao reakcija na stanje na lokalnom tržištu. Među navedenim primjerima inicijativa, one su se ponajprije odnosile na kampanje podizanja svijesti o raznim bolestima, a među kojima su pojedine primijenjene i na regionalnoj razini (Slika 7.).

Također se analizirao prijenos znanja iz matičnog poduzeća u međunarodnu podružnicu i obrnuto. Većina podružnica smatra kako je veći prijenos znanja iz matičnog poduzeća ili regionalnog centra u podružnicu nego je to obrnuto, dok 43,7% smatra kako je prijenos znanja u oba smjera jednak (Slika 8.).

U posljednjem dijelu upitnika pokušao se donijeti zaključak o pojedinim aspektima odnosa

Izvor: izrada autora.

Slika 8. Stav međunarodnih podružnica o prijenosu znanja između matičnog poduzeća i međunarodne podružnice

OcjenaStrategija poslovanja međunarodne podružnice je definirana od strane matičnog poduzeća 4,23Marketinške aktivnosti su definirane od strane matičnog poduzeća 4,18Matično poduzeće definira prioritete u proizvodnom asortimanu 4,35Matično poduzeće uvjetuje broj zaposlenika i očekivane poslovne rezultate 4,29Poslovanje podružnice je specifično i ovisno o lokalnoj zakonskoj regulativi 4,59Ocjena cjelokupne povezanosti međunarodne podružnice s matičnim poduzećem 4,47Ocjena cjelokupne povezanosti međunarodne podružnice s regionalnim centrom 4,65Ocjena suradnje s matičnim poduzećem 4,18

Izvor: izrada autora.

Tablica 2. Odnos međunarodnih podružnica u inovativnoj farmaceutskoj industriji u Republici Hrvatskoj s matičnim poduzećem, lokalnim tržištem i regionalnim centrom

56,30%

43,70%

0,00%

40,00%

50,00%

60,00%

30,00%

20,00%

10,00%

0,00%

veći je prijenos znanja iz matičnog poduzeća ili regionalno nadležne države u podružnicu

veći je prijenos znanja iz podružnice u matično poduzeće ili reginalno nadležnu centralu

jednak je prijenos znanja u oba smjera

Page 25: DOI - O nama | Notitianotitia.hr › uploads › pdf › notitia_casopis_4v2.pdf · 2019-02-14 · Asst. prof. Maja Mihelja Žaja, PhD / Asst. prof. Saša Jakšić, PhD / Karlo Špoljar,

21Notitia - časopis za održivi razvoj | prosinac 2018. | broj 4.

Notitia - journal for sustainable development | december 2018 | number 4

Podrug, N., Filipović, D., Bošnjak, M.

Autonomija međunarodnih podružnica u inovativnoj farmaceutskoj industriji u Republici Hrvatskoj

međunarodne podružnice s matičnim poduzećem, lokalnim tržištem i regionalnim centrom. Korištena je Likertova skala od 1 do 5, a prosječni rezultati su prikazani u Tablici 2.

Prema rezultatima iz Tablice 2. visoka je razina ovisnosti o matičnom poduzeću te ono ima visoku razinu kontrole nad svojim poduzećima kćerima. Većina međunarodnih podružnica u inovativnoj farmaceutskoj industriji u Republici Hrvatskoj ima regionalni centar, pa je stoga i bliža suradnja s centrom nego s matičnim poduzećem. Poslovanje međunarodnih podružnica uvelike je koordinirano od strane matičnih poduzeća, iako one svakako trebaju slijediti i regulativu zemlje u kojoj se nalaze.

5. Zaključak Međunarodno poslovanje poduzeća u vremenu globalizacije nužno je radi postizanja konkurentnosti i održavanja profitabilnosti poduzeća, naročito kada je riječ o visokotehnološkim industrijama poput farmaceutske. Međunarodne podružnice inovativne farmaceutske industrije posljednjih su godina znatno napredovale s obzirom na svoje ranije uloge u međunarodnim poduzećima. Temeljem potrebe sve većih ulaganja u istraživanje i razvoj, matična poduzeća svoje podružnice organiziraju tako da one nisu više odgovorne samo za prodaju i distribuciju proizvoda, već i za provođenje različitih kliničkih ispitivanja, proizvodnju lijekova i rada na inovativnim rješenjima u zemljama u kojima djeluju. Međunarodne podružnice inovativne farmaceutske industrije prisutne su u Republici Hrvatskoj od njezinih samih začetaka, najprije putem predstavništava, te potom i putem vlastitih poduzeća udruženih u Inovativnoj farmaceutskoj inicijativi. Osim razvoja poslovanja međunarodnih poduzeća kroz poslovne prilike na području Republike Hrvatske, dolazak i utjecaj ovih poduzeća

značajan je za živote hrvatskih pacijenata, kao i za edukaciju medicinskog osoblja, koje je tako dobilo direktna znanja o novim lijekovima i metodama liječenja te priliku steći direktnu vezu s poduzećima u inozemstvu i najnovijim otkrićima. Istraživanje provedeno na međunarodnim podružnicama inovativne farmaceutske industrije u Republici Hrvatskoj pokazalo je znatnu ovisnost njihovog poslovanja o strateškim usmjerenjima matičnih poduzeća. Rezultati su pokazali kako je svega nekolicina poduzeća, koja su ujedno i prisutna u Republici Hrvatskoj najduži niz godina, razvila sposobnosti posebnog skladištenja ili distribucije, dok većina njih djeluje na način zastupanja matičnog poduzeća i provođenje njegovih interesa. U navođenju ključnih inicijativa poduzetih od strana međunarodnih podružnica, najznačajnije su bile one javnozdravstvenog i marketinškog karaktera, koje ne zadiru duboko u samu strategiju poslovanja međunarodne podružnice. Većina njih definirale su se kao implementatori, u manjoj mjeri kontributori, te većinski kao minijaturne replike matičnog poduzeća. Uz to, značajan broj podružnica, uz zaposlenike hrvatskog državljanstva, na poziciju menadžmenta međunarodne podružnice postavlja ekspatrijata iz matične ili neke druge inozemne zemlje. Ideje za daljnja istraživanja ogledaju se u uključivanju i ostalih inozemnih farmaceutskih poduzeća u Republici Hrvatskoj, a koje nisu inovativnog karaktera, poradi boljeg uvida u poslovanje međunarodnih poduzeća generalne farmaceutske industrije na području Republike Hrvatske. Svakako bi kvaliteta rezultata bila znatno veća kada bi se u istraživanje uključio menadžment matičnog poduzeća, odnosno kada bi se primjerice provelo istraživanje u jednog globalnoj farmaceutskoj korporaciji i njenim međunarodnim podružnicama.

Page 26: DOI - O nama | Notitianotitia.hr › uploads › pdf › notitia_casopis_4v2.pdf · 2019-02-14 · Asst. prof. Maja Mihelja Žaja, PhD / Asst. prof. Saša Jakšić, PhD / Karlo Špoljar,

22Notitia - časopis za održivi razvoj | prosinac 2018. | broj 4. Notitia - journal for sustainable development | december 2018 | number 4

Podrug, N., Filipović, D., Bošnjak, M.

Autonomija međunarodnih podružnica u inovativnoj farmaceutskoj industriji u Republici Hrvatskoj

LiteraturaAmbos, B., Asakawa, K., Ambos, C. T. (2011) A dynamic perspective on subsidiary autonomy. Global Strategy

Journal, 1 (3-4): 301-316.

Ambos, C. T., Birkinshaw, J. (2010) Headquarters' Attention and Its Effect on Subsidiary Performance. Ma-nagement International Review, 50 (4): 449-469.

Astley, G., Zajec, E. (1991) Intraorganizational Power and Organizational Design: Reconciling Rational and Coalitional Models of Organization. Organization Science, 2 (4): 399-411.

Birkinshaw, J., Hood, N., Young, S. (2005) Subsidiary entrepreneurship, internal and external competitive forces, and subsidiary performance. International Business Review, 14: 227-248.

Birkinshaw, J. (2014) Subsidiary Initiative in the Modern Multinational Corporation. Research in Global Strategic Management, 16: 201–220.

Brooke, M. Z. (1984) Centralization and autonomy: A study in organizational behavior. London: Holt, Ri-nehart & Winston.

Cavanagh, A., Freeman, S., Kalfadellis, P., Cavusgil, S. T. (2017) How do subsidiaries assume autonomy? A refined application of agency theory within the subsidiary headquarters context. Global Strategy Journal, 7 (2): 172-192.

Chiao, Y. C., Ying, K. P. (2013) Network effect and subsidiary autonomy in multinational corporations: an investigation in Taiwanese subsidiaries. International Business Review, 22 (4): 652-662.

Dicken, P. (1976) The multiplant business enterprise and geographical space: some issues in the study of external control and regional development. Regional Studies, 10: 401-412.

Forsgren, M., Pahlberg, C. (1992) Subsidiary influence and autonomy in international firms. Scandinavian International Business Review, 1 (3): 41-51.

Gammelgaard, J. (2009) Issue Selling and Bargaining Power in Intrafirm Competition: The Differentiating Impact of the Subsidiary Management Composition. Competition and Change, 13 (3): 214-228.

Gammelgaard, J., McDonald, F., Stephan, A. (2012) The impact of increases in subsidiary autonomy and network relationships on performance. International Business Review, 21 (6): 1158-1172.

Harzing, A. W., Van Ruysseveldt, J. (2004) International Human Resource Management. Second Edition. London: SAGE Publications.

Inovativna farmaceutska inicijativa (2018) Inovativna farmaceutska inicijativa. Dostupno na: http://ifi.hr/ [10.6.2018.].

Jakobsen, S. E., Rusten, G. (2013) The autonomy of foreign subsidiaries. An analysis of headquarter subsi-diary relations. Norsk Geografisk Tidsskrift-Norwegian Journal of Geography, 57 (1): 20-30.

Johnston, S. (2005) Headquarters and subsidiaries in Multinational Corporations: Strategies, Tasks and Coordination. Basingstoke: Palgrave Macmillan UK.

Johnston, S., Menguc, B. (2007) Subsidiary Size and the Level of Subsidiary Autonomy in Multinational Corporations: A Quadratic Model Investigation of Australian Subsidiaries. Journal of International Business Studies, 38 (5): 787-801.

Jong, G., Dut, V., Jindra, B., Marek, P. (2015) Does country context distance determine subsidiary decisi-on-making autonomy? Theory and evidence from European transition economies. International Business Review, 24 (5): 874-889.

Kawai, N., Strange, R. (2013) Subsidiary autonomy and performance in Japanese multinationals in Europe. International Business Review, 3: 504-515.

Kovač, M. (2017) Utjecaj strateških inicijativa međunarodnih podružnica na matično poduzeće u industriji

Page 27: DOI - O nama | Notitianotitia.hr › uploads › pdf › notitia_casopis_4v2.pdf · 2019-02-14 · Asst. prof. Maja Mihelja Žaja, PhD / Asst. prof. Saša Jakšić, PhD / Karlo Špoljar,

23Notitia - časopis za održivi razvoj | prosinac 2018. | broj 4.

Notitia - journal for sustainable development | december 2018 | number 4

Podrug, N., Filipović, D., Bošnjak, M.

Autonomija međunarodnih podružnica u inovativnoj farmaceutskoj industriji u Republici Hrvatskoj

informacijsko-komunikacijske tehnologije. Doktorska disertacija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Krupka, Z., Previšić, J., Škare, V. (2008) Utjecaj odnosa vlasničke i upravljačke funkcije na autonomiju po-družnica u hrvatskim grupama poduzeća. U: Marketing u društvu znanja, Grbac, B., Meler, M. (ur.). Rijeka: Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci i CROMAR: 179-191.

Kutschker, M., Schmid, S. (2011) Internationales Management, Volume 7. Munich: De Gruyter Oldenbourg.

Leksell, L. (1981) Headquarter-subsidiary relationships in multinational corporations. Doktorska diserta-cija Stockholm School of Economics, Gotab, Stockholm, Sweden.

Loku, A., Shehu Loku, N. (2016) Multinational Corporations Development. Journal of Engineering Research and Applications, 6 (3): 74-83.

Lukač, D. (2013) Predstavništvo i podružnica od 1.7.2013. nakon ulaska RH u EU. Dostupno na: https://www.teb.hr/novosti/2013/predstavnistvo-i-podruznica-od-172013-nakon-ulaska-rh-u-eu/ [8.6.2018.].

Malenica, N., Dobrić, B. (2014) Internacionalizacija poslovanja poduzeća. Zbornik radova Međimurskog veleučilišta u Čakovcu, 5 (1): 65-74.

Matić, B. (2016) Međunarodno poslovanje, institucije, pravila, strategije. Zagreb: Ekonomski fakultet Sve-učilišta u Zagrebu.

Navaretti, B. G., Venables, A. (2006) Multinational Firms in the World Economy. Oxfordshire: Princeton University Press.

Picard, J. (1980) Organizational Structures and Integrative Devices in European Multinational Corporati-ons. Columbia Journal of World Business, 15 (1): 30-55.

Pogorilić, S. (2015) Integracija principa kvalitete – temelj inovativne farmaceutske industrije. Dostupno na: https://www.aaz.hr/sites/default/files/Sekcija_1_Integracija_principa_kvalitete_-_temelj_poslovanja_inovativne_farmaceutske_industrije_Pogorilic.pdf [17.6.2018.].

Puck, J., Hödl, M. K., Filatotchev, I., Wolff, H. G., Bader, B. (2016) Ownership mode, cultural distance, and the extent of parent firms' strategic control over subsidiaries in the PRC. Asia Pacific Journal of Management, 33 (4): 1075-1105.

Rahimić, Z., Podrug, N. (2013) Međunarodni menadžment. Sarajevo: Ekonomski fakultet u Sarajevu.

Rakita, B. (2006) Međunarodni biznis i menadžment. Beograd: Ekonomski fakultet Beograd.

Raziq, M. M., Borini, F. M., Perry, M. (2014) Subsidiary initiatives and subsidiary autonomy: Evidence from New Zealand and Brazil. International Entrepreneurship and Management Journal, 10 (3): 589-605.

Registar predstavništava stranih osoba u Republici Hrvatskoj (2015) Predstavništva stranih osoba u Re-publici Hrvatskoj. Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta. Dostupno na: https://www.mingo.hr/page/predstavnistva-stranih-osoba-u-republici-hrvatskoj [25.8.2018.].

Roth, K., Morrison, A. J. (1992) Implementing global strategies: Characteristics of global subsidiary man-dates. Journal of International Business Studies, 23 (4): 715-735.

Schmid, S., Dzedek, L. R., Lehrer, M. (2014) From rocking the boat to wagging the dog: A literature review of subsidiary initiative research and integrative framework. Journal of International Management, 20 (2): 201-218.

Wilkins, M. (1970) The Emergence of Multinational Enterprise. Cambridge: Harvard University Press.

Zahra, S. A. (1991) Predictors and financial outcomes of corporate entrepreneurship: an exploratory study. Journal of Business Venturing, 6 (4): 259-285.

Page 28: DOI - O nama | Notitianotitia.hr › uploads › pdf › notitia_casopis_4v2.pdf · 2019-02-14 · Asst. prof. Maja Mihelja Žaja, PhD / Asst. prof. Saša Jakšić, PhD / Karlo Špoljar,
Page 29: DOI - O nama | Notitianotitia.hr › uploads › pdf › notitia_casopis_4v2.pdf · 2019-02-14 · Asst. prof. Maja Mihelja Žaja, PhD / Asst. prof. Saša Jakšić, PhD / Karlo Špoljar,

25Notitia - časopis za održivi razvoj | prosinac 2018. | broj 4.

Notitia - journal for sustainable development | december 2018 | number 4

AbstractStudents enter the labour market through a student service to have the opportunity to pay for tuition fees or to earn additional income that would allow for the parents or guardian's budget to be disbursed. Although almost 70% of full-time students were working through a student contract in 2016, the Regulation on intermediaries for employment of full-time students from 1996 was the only legal document that was regulating student employment. Due to improperness of this document and the fact that student employment is not under the Labour Law, in November 2017 the Croatian Government published a proposal for the new Student Employment Act, which was passed in November 2018. Subsequently, the reform of regulatory framework of student employment is important to student work force. According to the Regulation in force, there is no constraint on the maximum weekly working hours or maximum annual earnings. Nevertheless, student income can become taxable under the rules of Personal Income Tax Law if it exceeds the annual limit of 60,600.00 HRK. Consequently, the reform of personal income tax is also significant for students if they do not want to become a taxpayer of personal income tax. Based on this, the main goal of this paper is to analyse attitudes of students towards the regulatory framework of student employment, reform of personal income tax and their work under the mediation of the Student Centre. In order to question student attitudes, the questionnaire was used and the results of the analysis carried out before changes in legislation, in February and March 2018, indicate that students were not satisfied with the existing regulatory framework and the personal income tax reform, and that they expect the improvement of working conditions with the implementation of the new Student Employment Act.

Keywords: regulatory framework, student income, personal income tax, Student Centre, the Republic of Croatia

JEL classification: C83, H24, I23, K20

Attitudes on regulatory framework of student employment: study upon a student population in Croatia before new legislation

Stavovi o regulatornom okviru zapošljavanja studenata: studija na studentskoj populaciji u Hrvatskoj prije novog zakonodavnog okvira

SažetakStudenti se uključuju na tržište rada preko studentskog servisa kako bi imali priliku platiti školarinu ili zaraditi dodatne prihode s ciljem financijskog rasterećenja roditelja ili staratelja. Iako je gotovo 70% redovnih studenata radilo preko studentskog ugovora u 2016. godini, jedini pravni dokument koji je regulirao zapošljavanje studenata je bio Pravilnik o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata iz 1996. godine. Zbog neprimjerenosti ovog dokumenta i činjenice da zapošljavanje studenata nije regulirano Zakonom o radu, u studenome 2017. godine Vlada Republike Hrvatske objavila je prijedlog novog Zakona o obavljanju studentskih poslova, koji je izglasan u studenom 2018. godine. Zbog toga, reforma regulatornog okvira zapošljavanja studenata važna je za studentsku radnu snagu. Prema važećem Pravilniku, ne postoji ograničenje maksimalnog tjednog radnog vremena ili maksimalne godišnje zarade. Unatoč tome, dohodak studenata može postati oporeziv

Asst. prof. Maja Mihelja Žaja, PhD Faculty of Economics and Business,University of ZagrebE-mail: [email protected]

Asst. prof. Saša Jakšić, PhDFaculty of Economics and Business,University of ZagrebE-mail: [email protected]

Karlo Špoljar, mag.oec E-mail: [email protected]

Doc. dr. sc. Maja Mihelja Žaja Ekonomski fakultet Sveučilišta u ZagrebuE-mail: [email protected]

Doc. dr. sc. Saša JakšićEkonomski fakultet Sveučilišta u ZagrebuE-mail: [email protected]

Karlo Špoljar, mag.oec E-mail: [email protected]

Review/Pregledni radUDC/UDK 378.18: 331.5:340.134(497.5) DOI https://doi.org/10.32676/n.4.3

Page 30: DOI - O nama | Notitianotitia.hr › uploads › pdf › notitia_casopis_4v2.pdf · 2019-02-14 · Asst. prof. Maja Mihelja Žaja, PhD / Asst. prof. Saša Jakšić, PhD / Karlo Špoljar,

26Notitia - časopis za održivi razvoj | prosinac 2018. | broj 4. Notitia - journal for sustainable development | december 2018 | number 4

Mihelja Žaja, M., Jakšić, S., Špoljar, K.

Attitudes on regulatory framework of student employment: study upon a student population in Croatia before new legislation

1. IntroductionIn the academic year 2017/2018, there were 159.430 enrolled students on professional and university studies in the winter semester in the Republic of Croatia. Out of that number 72% of them were full-time students that had the right to work through student contract which was regulated by Regulation on intermediaries for employment of full-time students from 1996 (Official Gazette 16/1996). Until 2017, there were numerous suggestions on the amendments to this Regulation since certain parts should have been defined more clearly, and specific topics have not been settled at all. Having in mind the growing number of

students through the years (Figure 1), and the fact that 70% of student worked during their education, in November 2017, a Draft of the Proposal of the Student Employment Act was released in public debate.

The main ideas of the Draft were to stipulate safer and better working conditions for students, the definition of minimum working hours, and also the inclusion of part-time students to work through a student contract, which was not possible according to the 1996 Regulation. Student employment is organized by mediators or competent Student Centres, which have central role in student employment. They keep records about the

prema pravilima Zakona o porezu na dohodak, ako premašuje godišnju granicu od 60.600,00 kuna. Slijedom toga, reforma poreza na dohodak je također značajna za studente ako ne žele postati poreznim obveznikom poreza na dohodak. Na temelju toga, glavni je cilj ovoga rada analizirati stavove studenata prema regulatornom okviru zapošljavanja studenata, reformi poreza na dohodak i njihov rad pod posredovanjem Studentskog centra. Kako bi se ispitali stavovi učenika, korišten je upitnik, a rezultati analize provedeni prije izmjene zakonodavnog okvira, u veljači i ožujku 2018. godine, pokazuju da studenti nisu zadovoljni postojećim regulatornim okvirom i reformom poreza na dohodak, te da očekuju poboljšanje radnih uvjeta stupanjem na snagu novog Zakona o obavljanju studentskih poslova. Ključne riječi: regulatorni okvir, prihodi studenata, porez na dohodak, studentski centar, Republika Hrvatska

JEL klasifikacija: C83, H24, I23, K20

Source: Croatian Bureau of Statistics (2018).

Figure 1 Students enrolled on professional and university study in winter semester, from academic year 1995/1996 to 2017/2018

0 200001996/19971998/19992000/20012002/20032004/20052006/20072008/20092010/20112012/20132014/20152016/20172017/2018

40000 60000

Full-time Total

80000 100000 120000 140000 160000 180000

Page 31: DOI - O nama | Notitianotitia.hr › uploads › pdf › notitia_casopis_4v2.pdf · 2019-02-14 · Asst. prof. Maja Mihelja Žaja, PhD / Asst. prof. Saša Jakšić, PhD / Karlo Špoljar,

27Notitia - časopis za održivi razvoj | prosinac 2018. | broj 4.

Notitia - journal for sustainable development | december 2018 | number 4

Mihelja Žaja, M., Jakšić, S., Špoljar, K.

Attitudes on regulatory framework of student employment: study upon a student population in Croatia before new legislation

employers and students, issue a student contract, are responsible for the employer's commitments towards the student and provide legal assistance to the students. The main feature of student contract and employment is that their income is exempt from taxation with personal income tax, but only up to certain thresholds. From 2017, and the reform of Personal Income Tax Law, students can earn up to 15,000.00 HRK on an annual basis to stay as tax deductible to his/her parent or guardian. The problem with this threshold was that it included scholarships and student awards. The other threshold is 60,600.00 HRK annually, meaning that the student becomes the taxpayer in the system of personal income tax.

Based on these facts, we can formulate the main objective of this paper: to question students’ attitudes towards the existing legal framework of their employment, including the jurisdiction of the Student Centre and reforms in the system of personal income tax. For this purpose the questionnaire was formed and distributed to the students at the University of Zagreb. In order to evaluate these attitudes, appropriate tests were performed. Moreover, to get a better insight into the strength and direction of the association, appropriate measures of association were calculated as well.

There are several papers written on the topic of student employment in the Republic of Croatia. Doolan (2010) analyses the selections of student course from the financial aspect, Cvitan et al. (2011) in their paper give the overview of student life from social and economic point of view, Matković (2009) examines the students tuition fees in the period from 1991 until 2007, and Čavar (2018) studies the reasons for growing student employment, legal regulation and the effects on the labour market. To our best knowledge, there are no papers dealing with the topic of full-time students’ attitudes toward the legal framework of their position in the labour market. Based on this, there are several contributions of this paper. First, the survey was conducted on the full-time students that were using the services of Student Centre as a mediator in the employment and based on their attitudes one can see main problems in the current legal framework. Also, the question of the personal income tax

reform was included as an indicator of student concern about the limit of their earnings through student contract. At the point of writing this paper, the Proposal of the Student Employment Law and the changes in Personal Income Tax Law regarding scholarships and rewards were in parliament procedure which additionally contributes to the importance of this topic not only for students but also for the society.

The paper is organized in five chapters. After the introduction, in the second chapter the legislative framework of student employment is explained and the main characteristics of student labour treatment from the tax aspect are given. Third chapter comprises research data and methodology and the results of the analysis are explained in the fourth chapter. The fifth chapter brings the conclusion.

2. Background2.1. Legislative framework of student employmentAccording to data from 2016, almost 70% of full-time students work through a student service. Despite the fact that most students are employed over summer or winter holidays, a large number of students manage to work and study at the same time. Most of them successfully complete their student and business responsibilities throughout the academic year. During the employment of full-time students, a service contract is signed, and the contract itself, in accordance with the Regulation on intermediaries for employment of full-time students (Official Gazette 16/1996), is entitled "Agreement on the Labour of a Regular Student". It is issued by mediators or competent Student Centres. Intermediaries give students a contract before the beginning, during or after the job. After the work is done, the employer verifies the fulfillment of the contract with the sum of earnings. Each contract certified by the employer for the mediator is a credible document for calculation and collection of earnings for the work done for the benefit of the student, contributions in the case of work injury of regular students, mediation fees for their benefit which cannot be more than 12% of the amount of the earnings, and is charged directly from the employer. It is important to note that earnings for the job done are not considered as income for

Page 32: DOI - O nama | Notitianotitia.hr › uploads › pdf › notitia_casopis_4v2.pdf · 2019-02-14 · Asst. prof. Maja Mihelja Žaja, PhD / Asst. prof. Saša Jakšić, PhD / Karlo Špoljar,

28Notitia - časopis za održivi razvoj | prosinac 2018. | broj 4. Notitia - journal for sustainable development | december 2018 | number 4

Mihelja Žaja, M., Jakšić, S., Špoljar, K.

Attitudes on regulatory framework of student employment: study upon a student population in Croatia before new legislation

which tax is paid in terms of personal income tax regulations. According to the Regulation, mediators have the task of keeping the records of the members, the work is done, as well as on the sum of earnings and about the employer (Official Gazette 16/1996). In the Republic of Croatia, mediators are Student Centres in Zagreb, Rijeka, Split, Osijek, Varaždin, Šibenik, Zadar, Dubrovnik, and Slavonski Brod. The mediators are entitled and are obliged to represent the student when they claim for work done. Once the employer validly confirmed the job performance, the intermediary, i.e., the amenable Student Centre, is solely responsible for the employer's obligations towards the student. It is important to point out that mediators can mediate in recruiting only a regular student. The status is proven by a document such as an index, a certificate from a college whereby a student confirms a certificate of membership. In exceptional cases, mediators can mediate in recruiting candidates who are in the process of college enrolment, as well as for those who have completed the study, but not later than three months after finishing high school. From all of this, it follows that the role played by intermediaries or Student Centres is extremely important when performing full-time student employment.

When it comes to full-time students, according to the Law on Scientific Activity and Higher Education, full-time students are students who are studying under a full-time teaching program. The cost of their study program may be partly or fully funded from the state budget, in accordance with the general act of the university, polytechnic or schools of professional higher education. Full-time students have the right to health insurance in accordance with special regulations. Likewise, the regulations issued by the Minister regulate other conditions and the way of exercising the rights of full-time students. These are rights such as subsidized housing and food, student mobility with disabilities, state scholarships, loans as well as other grants and employment through Student Centres (Law on Scientific Activity and Higher Education, 2017).

Employment of a student is based on the 1996 Regulation that had only a few amendments to date. During this period it was noticed that a certain number of areas should be defined more

clearly, and some issues have not been settled at all. Consequently, it was decided to create a unique law that will address all of these issues. The Government of the Republic of Croatia subsequently adopted a Decision on February 2, 2017, to establish a working group whose task would be to draft a law that will regulate the employment and work of students. Subsequently, on March 10, 2017, the Ministry of Science and Education issued a decision to appoint a working group to deal with these issues, and in this group were included representatives from the Ministry of Finance, the Ministry of Labour and Pension System, students, Student Centres, employers, trade unions, as well as employees of the Ministry of Science and Education (Government of the Republic of Croatia, 2017).

Open questions related to the regulation of student employment were (Government of the Republic of Croatia, 2017): defining the conditions under which students can accomplish the right to this type of job; which students can perform this kind of job; regulating the obligation to keep records on the employment of a student - introducing a contractor's obligation to introduce a record of contractors and to submit data to the intermediary and labour inspectorate; arranging the student protection system, defining the terms and conditions of contract work on student work; defining the client's obligations and using mediation fees.

As one of the basic issues regulated by the aforementioned Draft of the Law is the extension of the definition of full-time students. Namely, according to the current Regulations, part-time students do not have the right to do such jobs. Consequently, it is suggested that all part-time students can do this type of job. In addition, a draft proposal recommends the definition of conditions for student work. Accordingly, it is suggested that mediators can mediate for a student enrolled in a current academic year that has achieved at least 1 ECT point in the previous year, with certain exceptions. It is also proposed to prescribe the inspection supervision over the implementation of the Act.

By analysing the articles of the Final Proposal of the Student Employment Law, the following main features of the new Act can be identified

Page 33: DOI - O nama | Notitianotitia.hr › uploads › pdf › notitia_casopis_4v2.pdf · 2019-02-14 · Asst. prof. Maja Mihelja Žaja, PhD / Asst. prof. Saša Jakšić, PhD / Karlo Špoljar,

29Notitia - časopis za održivi razvoj | prosinac 2018. | broj 4.

Notitia - journal for sustainable development | december 2018 | number 4

Mihelja Žaja, M., Jakšić, S., Špoljar, K.

Attitudes on regulatory framework of student employment: study upon a student population in Croatia before new legislation

(Government of the Republic of Croatia, 2018)1:

• Student Centre commission will increase for 12% and 0.5% (Article 12, paragraph 1)

• the minimum student fee is calculated by hour by dividing the amount of the minimum gross salary in the Republic of Croatia by 160 in accordance with a special regulation,

• in case a student is working at least six hours a day, he/she is entitled to a paid break every day for a minimum 30 minutes,

• in a case of a breach of the contract and the terms and conditions arising out of it, students will be provided with the assistance in the sense of a person (legal aid) authorized by the client to receive and resolve complaints regarding the dignity of student work,

• the law foresees the specific purpose of revenue partition by intermediaries: improvement in student accommodation activities, improvement of student dieting as well as cultural and sporting activities intended exclusively for students,

• intermediaries will have the obligation and public announcements every year, no later than March 1, about the distribution and use of intermediation income, as well as a written report to the relevant Ministry and the final account for the previous calendar year,

• inspecting supervision of student employment is introduced, and in carrying out the inspection, the labour inspector has the authority prescribed by law,

• sanctions for the violation of certain articles of the Law are prescribed. For example, a fine of 100,000.00 HRK shall be imposed on anyone who abuses the contract of performing student work so as to enable them to do business with those who are not parties to the contract. In addition to a fine, a person who uses a contract may also be imposed a safeguard measure prohibiting the use of brokerage services for up to two years, while employers who provide work to non-contractual persons may be

1 At the point of finishing this paper, the Law was passed in the Croatian Parliament, and will be in force since January 1st 2019.

imposed a protective measure prohibiting the use of brokerage services for up to one year,

• Article 7 prescribes which institutions, under what conditions, and in which process, can obtain mediation permit when employing a student,

• the Law will stipulate that students are entitled the 50% increase in remuneration for work performed in places with special conditions determined by special regulations, as well as night work, work on holiday, on Sundays, and also students are entitled to compensation for travel expenses, a fee for hot meal and other benefits if agreed,

• the list of parts to be enclosed in a student contract is extended. Similarly, the extension includes information on the number of mediation permissions issued, the Personal identification number (OIB) of the contractor, the OIB of the client and the intermediary, the place of work, the start and expected business hours, the net price per hour, and the amount of compensation,

• the employer who has cancelled, on a business-related basis, a contract to a worker, shall not conclude contracts for student work for this type of contract for at least six months after the cancellation of workers contract.

2.2. Characteristics of student income treatmentIn the Republic of Croatia, student labour is regulated by the Regulation on intermediaries for employment of full-time students, but the taxation of student earnings is prescribed by the Personal Income Tax Act (Official Gazette 115/2016) and the Personal Income Tax Regulations (Official Gazette 10/2017, 128/2017). According to the current Personal Income Tax Act, income from six sources is being taxed (Official Gazette 115/2016): income from employment, income from self-employment, income from property and property rights, income from capital, income from insurance and/or other income. According to the Act, a taxpayer is a person

Page 34: DOI - O nama | Notitianotitia.hr › uploads › pdf › notitia_casopis_4v2.pdf · 2019-02-14 · Asst. prof. Maja Mihelja Žaja, PhD / Asst. prof. Saša Jakšić, PhD / Karlo Špoljar,

30Notitia - časopis za održivi razvoj | prosinac 2018. | broj 4. Notitia - journal for sustainable development | december 2018 | number 4

Mihelja Žaja, M., Jakšić, S., Špoljar, K.

Attitudes on regulatory framework of student employment: study upon a student population in Croatia before new legislation

who earns income. In the event that more than one person earns income together, the taxpayer is each person separately for his/her share in the common income. The subject of taxation is the total income or earnings of the taxpayer. The personal income tax base is the total net earnings, which is generated by deducting from the gross income the prescribed deductions, which are considered necessary for its realization.

At the end of 1993, the first Personal Income Tax Act was passed and came into force on January 1, 1994. This law sets the foundation for taxation of personal income in the Republic of Croatia, which, despite some changes, has been retained to date. Since the adoption of this law, there have been many changes in terms of the scope of taxable income, the size of personal deduction, the tax rate schedule, the number of allowances and the ways in which certain types of income are taxed (Šimurina et al., 2012: 146). Thus, since 1994, in the Republic of Croatia, this Act has undergone numerous changes, with a total of 13, of which 3 are new, and the concept of taxation has changed several times by 2012 (Šimović, 2012: 2). The first Personal Income Tax Law in the Republic of Croatia was in force from 1994 to 2000, the second from 2001 to 2004, while the Third Act was in force from January 1, 2005 to March 1, 2012. In the mentioned period, to a greater or lesser extent, the elements of the income or consumption concept are intertwined. After that, we can talk about the hybrid concept of personal income taxation in the Republic of Croatia, which, since the elimination of taxation of dividends and other income from capital, mainly contains elements of the consumption concept (Gelo, 2015: 72). In December 2014, the Law on Amendments to the Personal Income Tax Act (Official Gazette 143/2014) was adopted, effective from January 1, 2015. On the basis of this law, the personal allowance has been increased, and the base for applying the tax rate of 25% has been expanded, and interest rates have been introduced since January 1, 2015 and capital gains

as of January 1, 2016. Also, the non-taxable portion of dividends and profit shares up to 12,000.00 HRK per year has been discontinued. In the year 2016, the personal income tax deductibles from employment on a monthly basis was calculated at rates of 12% (from the monthly tax base to the amount of 2,200.00 HRK), 25% (on the difference between the monthly tax base between 2,200.00 HRK and 13,200.00 HRK) and 40% (on a tax base above 13,200.00 HRK).

The Personal Income Tax Act (Official Gazette 115/2016), which entered into force on January 1, 2017, brought a number of changes. All these changes could not be called modifications or supplements, but the new law. It also defines the concept of annual income and final income. In this sense, annual income is income from employment, self-employment and other income that is not considered as final income, and the tax liability is determined upon submission of the annual income tax return. Also, final income consists of income on the basis of property and property rights, capital, insurance, and income on the basis of reimbursement of contributions and income on the basis of the difference in the value of the assets of the resources which are acquired. These are taxed at uniform rates of 12% or 24% or 36%, and they are considered as the final tax calculation without the right to use the personal deduction and submission of the annual tax return. The Act also increased the basic personal deduction from 2,600.00 HRK to 3,800.00 HRK and the factors for the dependent members and children were raised, with the basis for their use of 2,500.00 HRK. After this tax reform, in the system of taxation of the personal income from the employment, from January 1, 2017, the new tax categories are used, as shown in Table 1.

At the annual level, there is no maximum income a student can earn through a student contract. However, there are two important thresholds to be observed annually. From January 1, 2017, the first threshold is 15,000.00 HRK, while the second

Tax rates Monthly tax base Annual tax base24% below 17,500.00 HRK below 210,100.00 HRK36% above 17,500.00 HRK above 210,100.00 HRK

Source: the authors according to Official Gazette (115/16).

Table 1 Tax rates in the system of personal income tax since January 1, 2017

Page 35: DOI - O nama | Notitianotitia.hr › uploads › pdf › notitia_casopis_4v2.pdf · 2019-02-14 · Asst. prof. Maja Mihelja Žaja, PhD / Asst. prof. Saša Jakšić, PhD / Karlo Špoljar,

31Notitia - časopis za održivi razvoj | prosinac 2018. | broj 4.

Notitia - journal for sustainable development | december 2018 | number 4

Mihelja Žaja, M., Jakšić, S., Špoljar, K.

Attitudes on regulatory framework of student employment: study upon a student population in Croatia before new legislation

threshold is 60,600.00 HRK. The first threshold refers to tax relief for parents, while the second threshold refers to the payment of personal income tax. These thresholds refer to the total annual income through a student contract in the calendar year, i.e., from January 1st, to December 31st. In addition, the date of payment is being monitored. For example, if a student was paid in January for work in December, that payment is counted in the next year (Law on Scientific Activity and Higher Education, 2017). By 2016, students were entitled to a non-taxable income of 50,000.00 HRK through a student contract. Most of the taxes paid on earnings above that threshold were received by taxpayers through tax returns because they did not utilize the annual personal allowance. Since 2017, as already pointed out, the non-taxable amount decreased to 15,000.00 HRK on an annual basis, and by adding an amount of annual personal allowance of 45,600.00 HRK, we get the amount of non-taxable 60,600.00 HRK (Personal Income Tax Law; Official Gazette 115/2016). In the case, if the student attains the receipt greater than that, on the difference above 5,050.00 HRK the personal income tax, and the eventual surtax, will be calculated. In a case that the total annual student incomes do not exceed the amount of 60,600.00 HRK, all potential paid taxes and surtaxes on the payment of receipts above 5,050.00 HRK per month will be returned to them after the annual calculation (Tax administration, 2017). It can be concluded that all the sums received by students that do not exceed 5,050.00 HRK per month are exempt from the payment of the personal income tax. Also, each student can represent his or her parent's tax benefit if they earn less than 15,000.00 HRK per year. In the occasion that this amount exceeds the limit of 15,000.00 HRK, the student terminates to be tax deductible to his/her parent or guardian.

The parent or a guardian as a taxpayer of the personal income tax comprehends the tax allowance for the dependent person, i.e., increased personal allowance for each child. In this case, every parent or guardian who receives a salary will also pay a lower personal income tax every month. In case the student passes the threshold, the parent or guardian will stay without it. In that case, the parent will then have to pay a higher personal income tax. This threshold is governed by the Personal

Income Tax Act and refers to any form of income: scholarships, student work, work contract, interest on savings, dividends, etc. It is very important to emphasize that each parent or guardian should on his own remove the tax benefit because the tax administration does not do it automatically if the student passes the threshold. If the parent or guardian does not do this, after the annual check, the Tax Administration will ask the parent to pay the difference.

If the student passes another threshold, or if his total annual salary exceeds 60,600.00 HRK, the amount shown on the contracts is deducted 24% of the amount above 60,600.00 HRK on an annual basis. Students other than the payment of personal income tax are also obliged to pay and surtax whose height depends on the place of residence of the student. This tax is also borne by the student and is therefore deducted from the amount written on the contract (Personal Income Tax Law; Official Gazette 115/2016).

3. Research data and methodologyData employed in the empirical analysis was obtained using a survey conducted by an online questionnaire. The questionnaires were distributed via social network. The respondents were students from the University of Zagreb. For a more precise pinpointing, the respondents were full-time students in the City of Zagreb that worked at least once under mediation of the Student Centre. The questionnaire consists of 15 simple questions. Additionally, one question was complex as it included 16 claims in which respondents had to express their attitude towards regulatory framework and working under mediation of the Student Centre. The responses were measured on Likert scale where 1 indicates that the respondent strongly disagrees with the claim, while 5 indicates strong agreement with the claim. The responses were collected for the period from February 21st to March 21st 2018. Overall, the sample consists of 116 responses, out of which 64.65% were females, and 35.35% males (Table 2).

Out of the total sample, as shown in Figure 2, students who work through student centre contract are mostly aged between 20 and 22 years (50%), and from 22 to 24 years of age (26%).

Page 36: DOI - O nama | Notitianotitia.hr › uploads › pdf › notitia_casopis_4v2.pdf · 2019-02-14 · Asst. prof. Maja Mihelja Žaja, PhD / Asst. prof. Saša Jakšić, PhD / Karlo Špoljar,

32Notitia - časopis za održivi razvoj | prosinac 2018. | broj 4. Notitia - journal for sustainable development | december 2018 | number 4

Mihelja Žaja, M., Jakšić, S., Špoljar, K.

Attitudes on regulatory framework of student employment: study upon a student population in Croatia before new legislation

Gender Frequency %Female 75 64.65Male 41 35.34Total 116 100.00

Source: the authors.

Table 2 The sample structure according to gender

Education degree Frequency %High school 75 64.66

Undergraduate professional study 7 6.03Undergraduate university study 34 29.31

Total 116 100.00

Source: the authors.

Table 3 The sample structure according to the education

Source: the authors.

Figure 2 The sample structure according to age

Source: the authors.

Figure 3 The sample structure according to working status

4%15%

30% 58%

9%

18 - 2020 - 2222 - 2424 - 2626 - 30

20.69%

37.93%

28.45%

12.93%

PeriodicallyDaily basisSeveral times a month, each monthDuring breaks

Page 37: DOI - O nama | Notitianotitia.hr › uploads › pdf › notitia_casopis_4v2.pdf · 2019-02-14 · Asst. prof. Maja Mihelja Žaja, PhD / Asst. prof. Saša Jakšić, PhD / Karlo Špoljar,

33Notitia - časopis za održivi razvoj | prosinac 2018. | broj 4.

Notitia - journal for sustainable development | december 2018 | number 4

Mihelja Žaja, M., Jakšić, S., Špoljar, K.

Attitudes on regulatory framework of student employment: study upon a student population in Croatia before new legislation

According to the questionnaire, 64.66% of the sample were undergraduate students, and the rest (35.34%) of them were finishing their graduate education.

When observing working status of the students (Figure 3), most of them (37.93%) occasionally work through a student service, a couple of times a year when good opportunities are shown and 28.45% work on a daily basis. It is noticeable that 20.69% of full-time students work during the summer or winter breaks.

Since the size of annual income is important from the taxation aspects, it can be seen in Table 4 that students pay attention to not exceed the annual limit of 60,600.00 HRK in order to avoid paying

personal income tax.

Tables 5 and 6 contain descriptive statistics for attitudes towards reform of regulatory framework and working under mediation of the Student Centre. Besides mean and standard deviation for the entire sample, same statistics are also reported for various subsamples.

From Tables 5 and 6 it can be seen that average grades for working under mediation of the Student Centre are higher than for reform of regulatory framework meaning that their attitude toward working on a student contract is more positive than the effects of the reform. Students aged between 22 and 24, with annual income below 5,000.00 HRK and with average monthly household earnings

Annual income (HRK) Frequency %< 5,000.00 29 25.00

5,001.00 – 10,000.00 32 27.5910,001.00 – 15,000.00 24 20.6915,001.00 – 60,600.00 31 26.72

> 60,600.00 0 0.00Total 116 100.00

Source: the authors.

Table 4 The sample structure according to the annual income through student contract

Variable Number of respondents

Attitude towards reform of regulatory framework

Mean Standard deviation

GenderMale 41 2.93 0.93

Female 75 2.57 0.98

Age

18 - 20 9 2.67 1.0020 - 22 58 2.77 0.9922 - 24 30 3.00 0.7924 - 26 15 2.80 1.2626 - 30 4 2.75 0.50

Annual income (HRK)

< 5,000 29 3.00 0.535,001 - 10,000 32 2.81 1.00

10,001 - 15,000 24 2.75 1.0015,001 - 60,600 31 2.74 1.21

Average monthly household earnings (HRK)

< 3,000 7 2.57 1.133,001 - 6,000 19 2.74 1.106,001 - 9,000 35 2.89 0.72

9,001 - 12,000 16 3.19 1.1112,001 - 15,000 9 2.67 1.50

> 15,001 30 2.73 0.87Total 116 2.83 0.96

Source: the authors.

Table 5 Descriptive statistics for attitudes towards reform of regulatory framework for different subsamples and total sample2

2 Question 'The current tax reform favoured the students’ represents attitudes towards reform of regulatory framework.

Page 38: DOI - O nama | Notitianotitia.hr › uploads › pdf › notitia_casopis_4v2.pdf · 2019-02-14 · Asst. prof. Maja Mihelja Žaja, PhD / Asst. prof. Saša Jakšić, PhD / Karlo Špoljar,

34Notitia - časopis za održivi razvoj | prosinac 2018. | broj 4. Notitia - journal for sustainable development | december 2018 | number 4

Mihelja Žaja, M., Jakšić, S., Špoljar, K.

Attitudes on regulatory framework of student employment: study upon a student population in Croatia before new legislation

between 9,000.00 and 12,000.00 HRK have the most positive attitude towards the reform of regulatory framework.

As Tables 5 and 6 indicate the existence of differences in attitudes, in order to analyse the association between the attitudes of students towards the reform of regulatory framework /working under mediation of the Student Centre and selected factors, such as age, gender, education and earnings, a chi-squared test was performed. Additionally, appropriate measure of association

was calculated to assess the direction and strength of association between the attitudes of students towards the reform/working under mediation of the Student Centre and selected factors.

4. Empirical results and discussionIn order to test for independence between the attitudes of students towards the reform of regulatory framework and selected factors, a chi-squared test was performed. However, as the existence of small expected counts in two-way

Variable Number of respondents

Attitude towards reform of regulatory framework

Mean Standard deviation

GenderMale 41 3.56 1.00

Female 75 3.52 1.09

Age

18 - 20 9 3.00 0.8720 - 22 58 3.64 1.0022 - 24 30 3.47 1.1124 - 26 15 3.53 1.2526 - 30 4 3.75 1.26

Annual income (HRK)

< 5.000 29 3.38 1.015,001 - 10,000 32 3.38 0.79

10,001 - 15,000 24 3.58 1.0615,001 - 60,600 31 3.81 1.30

Average monthly household earnings (HRK)

< 3,000 7 3.29 0.953,001 - 6,000 19 3.53 1.316,001 - 9,000 35 3.26 0.92

9,001 - 12,000 16 3.69 1.0112,001 - 15,000 9 4.11 1.17

> 15,001 30 3.67 1.03Total 116 3.53 1.06

Source: the authors.

Table 6 Descriptive statistics for attitudes towards working under mediation of the Student Centre for different subsam-ples and total sample3

3 Question 'The employer, in accordance with the recommended deadlines, regularly and on a regular basis pays the salary' represents attitudes towards working under mediation of the Student Centre.

Survey question Working status Annual incomeThe personal income tax reform favoured the students 0.016** 0.022**The state should be stringent towards employers employing students 0.979 0.874A student's working hours should not be the individual idea of any employer 0.130 0.033**Student work is not strictly regulated by law 0.021** 0.075*It is necessary to legally pass a minimum student working hours 0.576 0.176Work through a student service should enter into the total work experience of a particular student 0.479 0.396

State stimulus towards employers is relatively small in terms of employment of young people 0.220 0.470

Note: ***, ** and * indicate statistical significance at 1, 5 and 10%, respectively.

Source: the authors.

Table 7 Tests of independence between the attitudes of students towards the reform of regulatory framework and selected factors

Page 39: DOI - O nama | Notitianotitia.hr › uploads › pdf › notitia_casopis_4v2.pdf · 2019-02-14 · Asst. prof. Maja Mihelja Žaja, PhD / Asst. prof. Saša Jakšić, PhD / Karlo Špoljar,

35Notitia - časopis za održivi razvoj | prosinac 2018. | broj 4.

Notitia - journal for sustainable development | december 2018 | number 4

Mihelja Žaja, M., Jakšić, S., Špoljar, K.

Attitudes on regulatory framework of student employment: study upon a student population in Croatia before new legislation

tables invalidates chi-squared approximation, Fisher’s exact test p-values (Fisher, 1958.) are reported in Tables 7 and 8.

The results of the performed Fisher’s exact test indicate that the attitudes of students towards personal tax reform and the fact that their employment is not strictly regulated by law, depend on working status of the student as well as annual income. Also the attitude that student's working hours should not be the individual idea of any employer depends on annual income.

Additionally, Kendall’s coefficient (Kendal, 1955) was calculated to measure the association between the attitudes of students towards the reform of regulatory framework and annual income4.

Given the amount of earnings through student contracts, it can be noticed that there is a moderate positive relationship with attitudes about student minimum working hours, incorporation of work through a student service into the total work experience of a particular student and the fact that state stimulus towards employers is relatively small in terms of employment of young people. This moderate and positive association is straightforward since those who earn through student contracts expect better legal basis since they are included in the labour market but are not protected as other employees under Labour Law. Concerning the negative attitude between annual income and personal income tax reform, it should be mentioned that from 2017 student non-taxable earnings were increased from 50,000.00 HRK to 60,600.00 HRK, but evidently students consider

that this reform did not affect their earnings in favourable direction. This could be due to the fact that scholarships and awards for excellence are a part of tax limit of 15,000.00 HRK.

To test for independence between the attitudes of students towards working under mediation of the Student Centre and selected factors (annual income, age and average monthly household earnings), Fisher’s exact test p-values are reported in Table 9.

The results of the performed Fisher’s exact test indicate that the attitude that employers usually exceed the permitted working hours of students, and that the student attorney is efficient in terms of protecting students' rights depends on the student age. Also, the attitude that the employer, in accordance with the recommended deadlines, regularly and on a regular basis pays the salary depends on working status, annual income and average monthly household earnings. The appropriateness of working hours only depends on the working status of the students.

Additionally, Kendall’s coefficient (Kendal, 1955) was calculated to measure the association between the attitudes of students towards working under mediation of the Student Centre and selected factors.

Students that earn higher income over student contracts have negative attitude towards working conditions through a student service, efficiency of solving the problems that arise when the employer fails to fulfil the contract, protection of their interest and rights from Student Centre, and the

4 Kendall’s coefficient could not be calculated to measure the association between the attitude of students towards tax reform and the working status of the student as it requires a variable that is measured at least on an ordinal scale.

Survey question Kendall’s The personal income tax reform favoured the students -0.1071The state should be stringent towards employers employing students 0.0294A student's working hours should not be the individual idea of any employer 0.0896Student work is not strictly regulated by law 0.0722It is necessary to legally pass a minimum student working hours 0.1576Work through a student service should enter into the total work experience of a particular student 0.1671State stimulus towards employers is relatively small in terms of employment of young people 0.1605

Source: the authors.

Table 8 Measure of association between the attitudes of students towards the reform of regulatory framework and annual income

Page 40: DOI - O nama | Notitianotitia.hr › uploads › pdf › notitia_casopis_4v2.pdf · 2019-02-14 · Asst. prof. Maja Mihelja Žaja, PhD / Asst. prof. Saša Jakšić, PhD / Karlo Špoljar,

36Notitia - časopis za održivi razvoj | prosinac 2018. | broj 4. Notitia - journal for sustainable development | december 2018 | number 4

Mihelja Žaja, M., Jakšić, S., Špoljar, K.

Attitudes on regulatory framework of student employment: study upon a student population in Croatia before new legislation

efficiency of student attorney.

This leads to conclusion that students are not satisfied with current treatment when working under mediation of the Student Centre and the necessity for the reform of regulatory framework is obvious.

5. ConclusionIn the Republic of Croatia, student labour was regulated by the Regulation on intermediaries for employment of full-time students from 1996, and the possibility of taxation of student earnings is arranged by the Law and the Ordinance of

the Personal Income Tax. The Regulation did not change significantly since 1996, however, there are a number of segments that should be more precisely defined and regulated in terms of student labour. Due to this necessity, in March 2017, a working group was appointed to draft a law regulating student labour. Though the draft itself has highlighted a number of things to be regulated, such as whether or not to allow part-time students to work through a student service and similar, the Student Employment Act has not been adopted at the moment of conducting this research. According to the available data, a large number of full-time students simultaneously

Survey question Working status

Annual income Age Average monthly

household earningsI'm pleased with working conditions through a student service 0.204 0.223 0.253 0.547

Employers usually exceed the permitted working hours of students (up to 7 hours per day) 0.679 0.439 0.004*** 0.155

The Student Centre effectively solves the problems that arise when the employer fails to fulfil the contract

0.466 0.377 0.328 0.292

The Student Centre protects interests and cares about the rights of students 0.496 0.390 0.146 0.158

The student attorney is efficient in terms of protecting students' rights 0.285 0.205 0.078* 0.519

The employer, in accordance with the recommen-ded deadlines, regularly and on a regular basis pays the salary

0.059* 0.039** 0.468 0.076*

I'm pleased with my working hours 0.017** 0.213 0.831 0.392Note: ***, ** and * indicate statistical significance at 1, 5 and 10%, respectively.

Source: the authors.

Table 9 Tests of independence between the attitudes of students towards working under mediation of the Student Centre and selected factors

Survey question Annual income Age Average monthly household earnings

I'm pleased with working conditions through a student service -0.1162 -0.0883 0.0309

Employers usually exceed the permitted working hours of students (up to 7 hours per day) 0.072 0.2049 -0.1677

The Student Centre effectively solves the problems that arise when the employer fails to fulfil the contract -0.0464 0.1199 0.1625

The Student Centre protects interests and cares about the rights of students -0.825 0.0034 0.1676

The student attorney is efficient in terms of protecting students' rights -0.1188 -0.0343 0.1052

The employer, in accordance with the recommended deadlines, regularly and on a regular basis pays the salary 0.1704 0.059 0.1104

I'm pleased with my working hours 0.1827 0.0576 0.0155

Source: the authors.

Table 10 Measure of association between the attitudes of students towards working under mediation of the Student Centre and selected factors

Page 41: DOI - O nama | Notitianotitia.hr › uploads › pdf › notitia_casopis_4v2.pdf · 2019-02-14 · Asst. prof. Maja Mihelja Žaja, PhD / Asst. prof. Saša Jakšić, PhD / Karlo Špoljar,

37Notitia - časopis za održivi razvoj | prosinac 2018. | broj 4.

Notitia - journal for sustainable development | december 2018 | number 4

Mihelja Žaja, M., Jakšić, S., Špoljar, K.

Attitudes on regulatory framework of student employment: study upon a student population in Croatia before new legislation

study and work. All full-time students have the right to work through a student contract based on the membership in the relevant Student Centre. Student Centres represent intermediaries between employers and students and their occupation is to take care of complying with all the contracts signed by a student during such employment. The Student Centre as a mediator has the right to charge a fee for employment mediation and use its profits to improve the conditions and position of full-time students. Student earnings are not taxable up to the threshold of 60,600.00 HRK, on an annual basis. If students exceed the annual amount and earn more than 60,600.00 HRK, then they must pay personal income tax and surtax. Also, it is important to point out the threshold of 15,000.00 HRK, which refers to tax relief for parents, which is abolished to parents or guardians if a student earns more than this amount each year. The main goal of this paper was to analyse the attitudes of students towards the regulatory framework of student employment, including the personal income tax reform and the necessity for the new Law, and their work under the mediation of the Student Centre. The data from students for the analyses were gathered through

questionnaire in the period from February 21st to March 21st 2018. The main findings are as follows: students aged between 22 and 24, with annual income below 5,000.00 HRK and with average monthly household earnings between 9,000.00 and 12,000.00 HRK have the most positive attitude towards the reform of regulatory framework; students that earn higher income have negative attitude for personal income tax reform since their scholarships and awards are included in a limit of 15,000.00 HRK; students have negative attitude towards working conditions through a student service, efficiency of solving the problems when the employer fails to fulfil the contract and efficiency of student attorney, and protection of their interest and rights from Student Centre. This leads to the general conclusion that students expressed their dissatisfaction with personal income tax reform and the legal framework but the regulatory authorities have already anticipated this problem and have announced the amendments to the Personal Income Tax Law and passed the new Student Employment Act at the moment of finishing this paper.

LiteratureCroatian Bureau of Statistics (2018) Students enrolled on professional and university study. Available at:

https://www.dzs.hr/ [3.9.2018].

Cvitan, M., Doolan, K., Farnell, T., Matković, T. (2011) Social and economic image of student life in Croatia. In Croatian. Zagreb: Institute for the Development of Education.

Čavar, I. (2018) Student employment: characteristics and effects of its use in Croatia. Interdisciplinary Description of Complex Systems, 16 (1): 60-70.

Doolan, K. (2017) Weight of Costs – The Financial Aspects of Student Course Choices and Study Experien-ces in a Croatian Higher Education Setting. Croatian Journal of Social Policy, 17 (2): 239-256.

Fisher, R. A. (1958) Statistical Methods for Research Workers. Edinburgh: Oliver and Boyd.

Gelo, T. (ur.) (2015) Računovodstvo poreza. Zagreb: Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Government of the Republic of Croatia (2017) The draft of the proposal of the Act of Student Employ-ment.

Government of the Republic of Croatia (2018) The final proposal of the Act of Student Employment. Available at: https://vlada.gov.hr/UserDocsImages//Sjednice/2018/09%20rujan/116%20sjednica//116%20-%202.pdf [25.10.2018].

Page 42: DOI - O nama | Notitianotitia.hr › uploads › pdf › notitia_casopis_4v2.pdf · 2019-02-14 · Asst. prof. Maja Mihelja Žaja, PhD / Asst. prof. Saša Jakšić, PhD / Karlo Špoljar,

38Notitia - časopis za održivi razvoj | prosinac 2018. | broj 4. Notitia - journal for sustainable development | december 2018 | number 4

Mihelja Žaja, M., Jakšić, S., Špoljar, K.

Attitudes on regulatory framework of student employment: study upon a student population in Croatia before new legislation

Kendall, M. G. (1955) Rank Correlation Methods. New York: Hafner Publishing Co.

Matković, T. (2016) An Overview of the Tertiary Education Participation, Completion and Tuition Fee Indi-cators in the Republic of Croatia 1991-2007. In Croatian. Croatian Journal of Social Policy, 16 (2): 239-250.

Official Gazette (1996) Pravilnik o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata. Narodne novine, 16/1996.

Official Gazette (2006) Ordinance on Amendments to the Rulebook on Mediation in the Employment of Regular Students. Narodne novine, 37/2006.

Official Gazette (2008) Ordinance on Amendments to the Rulebook on Mediation in the Employment of Regular Students. Narodne novine, 30/2008.

Official Gazette (2016) Personal Income Tax Law. Narodne novine, 115/2016.

Official Gazette (2017) Law on Scientific Activity and Higher Education. Narodne novine, 123/2003, 198/2003, 105/2004, 174/2004, 02/2007, 46/2007, 45/2009, 63/2011, 94/2013, 139/2013, 101/2014, 60/2015, 131/2017.

Official Gazette (2017) Ordinance on the Personal Income Tax. Narodne novine, 10/2017.

Student Centre in Zagreb: General business terms. In Croatian. Available at: http://www.sczg.unizg.hr/student-servis/opci-uvjeti-poslovanja [15.2.2018].

Šimović, H. (2012) Razvoj poreza na dohodak u Hrvatskoj: reforme i promašaji. Revija za socijalnu politiku, 19 (1): 1-24.

Šimurina, N., Šimović, H., Mihelja Žaja, M., Primorac, M. (2012) Javne financije u Hrvatskoj. Zagreb: Ekonom-ski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Tax Administration (2017) Announcement on Taxation of Student Income. Available at: https://www.porezna-uprava.hr/Lists/Vijesti/Vijest.aspx [19.4.2018].

Tax Administration (2018) Changes in tax regulations that entered into force on 1 January 2018. Availa-ble at: https://bit.ly/Jrh [14.5.2018].

Page 43: DOI - O nama | Notitianotitia.hr › uploads › pdf › notitia_casopis_4v2.pdf · 2019-02-14 · Asst. prof. Maja Mihelja Žaja, PhD / Asst. prof. Saša Jakšić, PhD / Karlo Špoljar,

39Notitia - časopis za održivi razvoj | prosinac 2018. | broj 4.

Notitia - journal for sustainable development | december 2018 | number 4

SažetakZadruge su rasprostranjene diljem svijeta i prepoznate su kao održivi oblik organiziranja, koji uspješno kombinira ekonomsku i društvenu održivost. Ruralna područja, zbog svojih specifičnih obilježja, često pate od depopulacije i stagnacije u ekonomskom i društvenom razvoju, no suvremeni turistički trendovi ukazuju na porast interesa za integralnim turističkim doživljajima u ruralnom okruženju, što tim područjima pruža značajne razvojne mogućnosti. Cilj ovog rada je prikazati ključne prednosti zadruga kao specifičnih organizacijskih oblika u održivom razvoju turističke ponude u ruralnim područjima, te komentirati mogućnosti razvoja turističkih zadruga u hrvatskim ruralnim područjima. Rezultati istraživanja literature potvrđuju komparativne prednosti zadruga kao održivih organizacijskih oblika, ali analiza broja zadruga u Hrvatskoj ukazuje na neprepoznavanje tih prednosti, posebno u kontekstu zadružnog povezivanja za potrebe turizma.

Ključne riječi: zadruge, turističke zadruge, organizacija, ruralni turizam

JEL klasifikacija: P13

Zadruge kao organizacijski oblici za održivi razvoj turizma u ruralnim područjima1

Cooperatives as organizational forms suitable for the sustainable development of tourism in rural areas

Pregledni rad/Review

Dr. sc. Jelena Đurkin BadurinaFakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Sveučilište u RijeciE- mail: [email protected]

Jelena Kljaić Šebrek, mag. oec.Wyg savjetovanje d.o.o.E-mail: [email protected]

Jelena Đurkin Badurina, PhDFaculty of Tourism and Hospitality Management, University of RijekaE- mail: [email protected]

Jelena Kljaić Šebrek, mag. oec.Wyg savjetovanje d.o.o.E-mail: [email protected]

AbstractCooperatives are spread all over the world and are recognized as the viable form of organization that successfully combines economic and social sustainability. Rural areas, due to their specific characteris-tics, often suffer from depopulation and stagnation of economic and social development, but contem-porary tourism trends show the increase of the interest for integral rural tourism experiences, which provides significant development opportunities for these areas. The aim of this paper is to present the key advantages of cooperatives as specific organizational forms in the sustainable development of tourism offer in rural areas and to comment on the possibilities of development of tourism cooperatives in Croatian rural areas. Literature research results confirms the comparative advantages of cooperatives as sustainable organizational forms, but the analysis of the number of cooperatives in Croatia points to the lack of recognition of these advantages, especially in the context of cooperatives in tourism.

Keywords: co-operatives, tourism cooperatives, organizations, rural tourism

JEL classification: P13

UDK/UDC 334.734: 502.131.1:338.44(1-22) DOI https://doi.org/10.32676/n.4.4

1 Ovaj rad je financiran sredstvima Sveučilišta u Rijeci za projekt ZP UNIRI 6/16.

Page 44: DOI - O nama | Notitianotitia.hr › uploads › pdf › notitia_casopis_4v2.pdf · 2019-02-14 · Asst. prof. Maja Mihelja Žaja, PhD / Asst. prof. Saša Jakšić, PhD / Karlo Špoljar,

40Notitia - časopis za održivi razvoj | prosinac 2018. | broj 4. Notitia - journal for sustainable development | december 2018 | number 4

Đurkin Badurina, J., Kljaić Šebrek, J.

Zadruge kao organizacijski oblici za održivi razvoj turizma u ruralnim područjima

1. UvodSuvremeni svijet u kojem živimo značajno je obilježen fenomenima globalizacije i digitalizacije, a u zadnjih petnaest godina, izrazito je prisutna i hibridizacija koja briše granice između privatnog, javnog i civilnog sektora, kao i između djelovanja isključivo u svrhu ostvarivanja profita i djelovanja za društveno dobro (Alberti i suradnici, 2017.). Zadruge se mogu smatrati dijelom tog fenomena, jer, iako nisu nov organizacijski oblik, njihovo djelovanje spaja ostvarivanje ekonomskih i društvenih ciljeva. Ključna razlika između zadruga i ostalih oblika suradnje i poduzetničkog djelovanja jest u naglasku na vrijednostima kao što je demokratičnost, samo-pomoć, odgovornost, neovisnost i jednakopravnost svih članova, otvorenost, jednakost i solidarnost. U skladu s tim karakteristikama su i glavne vrijednosti koje su inkorporirane u djelovanje zadruga: iskrenost, otvorenost, društvena odgovornost i briga za druge. Nastale kao oblik udruživanja samostalnih poduzetnika/proizvođača za potrebe lakšeg pristupa tržištu, zadruge su prerasle u globalni pokret koji, prema istraživanju na uzorku od 156 zemalja, zapošljava oko 9,5% svjetske (radno sposobne) populacije (Eum, 2017.). Zadruge su najviše prisutne u sektoru poljoprivrede, ali značajan broj zadruga djeluje i u području osiguranja, trgovine, bankarskih usluga, industrije i uslužnog sektora. Posebno su specifične (i nedovoljno istražene) zadruge koje djeluju u području turizma kao stalno rastućeg fenomena s kompleksnim ekonomskim, društvenim i ekološkim učincima (UNWTO, 2018.). Ovaj rad daje pregled karakteristika zadruga, te tematizira njihov doprinos održivom razvoju kroz spajanje ekonomskog i društvenog djelovanja, koje može polučiti posebno značajne učinke u području turizma.

Poseban naglasak u radu je stavljen na ruralna područja koja često pate od negativnih trendova depopulacije i stagnacije i zahtijevaju specifičan pristup razvoju (Osborne i suradnici, 2004.; Đurkin i Wise, 2017). Mogućnosti razvoja turističke ponude u ruralnim područjima kroz osnivanje i djelovanje zadruga je glavni predmet analize u sklopu ovog rada, a cilj je prikazati ključne prednosti zadruga kao specifičnih organizacijskih oblika u održivom razvoju turističke ponude u ruralnim područjima. Uzimajući u obzir činjenicu da zadružni sektor

u Hrvatskoj nije adekvatno razvijen, posebno u području udruživanja za potrebe objedinjavanja turističke ponude u ruralnim lokalnim zajednicama, ovaj članak tematizira konkretne prijedloge za budući razvoj turističkih zadruga u ruralnim područjima.

Po pitanju korištene metodologije, za potrebe formiranja zaključaka o važnosti i snazi zadruga općenito, konzultirana je recentna znanstvena literatura i dostupna izvješća o djelovanju zadruga na europskoj razini, a temeljem kvalitativne analize rezultata prijašnjih znanstvenih istraživanja, trenutne zakonske regulative i statističkih podataka o hrvatskom zadružnom sektoru, oblikovane su preporuke i finalni zaključci vezani za zadruge u turizmu i njihovo potencijalno značenje za ruralna područja.

Rad u prvom dijelu donosi sažeti pregled definicije i karakteristika zadruga kao održivog oblika ekonomskog djelovanja, nakon čega se fokusira na analizu hrvatskog zadružnog sektora. Posljednji dio rada predstavlja argumentiranu raspravu o mogućnostima za unapređenje postojećih i osnivanje novih turističkih zadruga u ruralnim područjima Hrvatske.

2. Zadruge kao održivi oblik organiziranja Iako su se u različitim oblicima pojavljivale i ranije, zadruge kakve poznajemo danas su nastale u 19. stoljeću iz potrebe da poduzetnici i poljoprivrednici objedine svoje resurse i zajednički rade na prevladavanju problema, s naglaskom na ograničen pristup tržištu (Babić i Račić, 2011.). U različitim zemljama počeci zadruga bili su vođeni različitim motivima, koji su poslije uvelike odredili njihovu orijentaciju. Sredinom 20. stoljeća pojam zadruga često je bio povezivan s javno diktiranim i upravljanim oblicima zajedničkog vlasništva (obično poljoprivrednog zemljišta i strojeva) u socijalističkim i komunističkim zemljama, zbog čega i danas na tim područjima zadruge često imaju negativan prizvuk (Vidović, 2012.). No tokom 20. i 21. stoljeća, zadruge su prepoznate kao kvalitetan i održiv način organiziranja sa specifičnim razlikama u odnosu na klasična profitna poduzeća. Istraživanja pokazuju kako danas u svijetu djeluje oko 2.937.323 zadruga koje svojim djelovanjem (kroz članstvo

Page 45: DOI - O nama | Notitianotitia.hr › uploads › pdf › notitia_casopis_4v2.pdf · 2019-02-14 · Asst. prof. Maja Mihelja Žaja, PhD / Asst. prof. Saša Jakšić, PhD / Karlo Špoljar,

41Notitia - časopis za održivi razvoj | prosinac 2018. | broj 4.

Notitia - journal for sustainable development | december 2018 | number 4

Đurkin Badurina, J., Kljaić Šebrek, J.

Zadruge kao organizacijski oblici za održivi razvoj turizma u ruralnim područjima

ili izravnim zapošljavanjem) obuhvaćaju preko 279,4 milijuna ljudi, što čini oko 9,5 % svjetske radno sposobne populacije (Eum, 2017.). Štoviše, istraživanja pokazuju kako su zadruge otpornije od „klasičnih“ poduzeća u periodima ekonomske krize, zbog svoje fokusiranosti na dugoročnu održivost u odnosu na kratkoročne financijske koristi te tendenciju zadržavanja broja radnih mjesta i re-investiranja većine dobiti u odnosu na politiku isplata menadžerskih bonusa i dividendi (Roelants i suradnici, 2012.). Navedeni podaci potiču interes za dubljim istraživanjem pojma i karakteristika zadruga, u svrhu utvrđivanja razloga njihove uspješnosti.

2.1. Glavne karakteristike zadruga i zadružnog djelovanja Jedna od prepoznatljivih definicija zadruga nalazi se u „Izjavi identiteta“ izdane od strane Međunarodnog saveza zadruga (engl. International Cooperative Alliance; akronim ICA) 1995. godine na kongresu u Manchesteru, koja glasi: „Zadruga je autonomna i dobrovoljna organizacija koja okuplja članove za potrebe ostvarivanja zajedničkih ekonomskih, socijalnih i kulturnih ciljeva putem demokratski vođenog poduzeća u zajedničkom vlasništvu“ (Međunarodni savez zadruga, 1995.). Zadruga je na sličan način definirana i u hrvatskom zakonodavnom sustavu kao: „dragovoljno, otvoreno, samostalno i neovisno društvo kojim upravljaju njezini članovi, a svojim radom i drugim aktivnostima ili korištenjem njezinih usluga, na temelju zajedništva i uzajamne pomoći ostvaruju, unapređuju i zaštićuju svoje pojedinačne i zajedničke gospodarske, ekonomske, socijalne, obrazovne, kulturne i druge potrebe i interese te ostvaruju ciljeve zbog kojih je zadruga osnovana.“ (Zakon o zadrugama, Narodne novine 76/14). Iz obje definicije se može iščitati kako ciljevi članova, u svrhu kojih se stvara zadruga, ne moraju biti isključivo ekonomskog karaktera, te se eksplicitno spominje „demokratsko vođenje“ kao kategorija koja sve članove stavlja u ravnopravan položaj.

U ranije spomenutom dokumentu „Izjava identiteta“, koji se smatra relevantnim i prihvaćenim izvorom za definiranje zadruga, identificirane su i glavne vrijednosti koje dijele sve zadruge: samopomoć, odgovornost za pojedinačne postupke, demokracija,

jednakost, ravnopravnost i solidarnost, te ključna načela zadružnog poslovanja (Međunarodni savez zadruga, 1995.):

1. Dobrovoljno i otvoreno članstvo – zadruge su otvorene za sve nove članove koji imaju mogućnost i voljni su prihvatiti obveze i odgovornosti članstva i zadružnih načela neovisno o spolnim, društvenim, socijalnim, rasnim, političkim ili religijskim razlikama.

2. Demokratsko upravljanje članova – zadruge su demokratske organizacije koje kontroliraju njihovi članovi. Oni aktivno sudjeluju u stvaranju poslovnih politika i odlučivanju. U načelu vlada pravilo jedan član-jedan glas.

3. Gospodarska suradnja članova odnosno pravedna raspodjela – članovi jednako pridonose i demokratski nadziru kapital zadruge te imaju mogućnost ostvarivanja ograničene kompenzacije za uloženo. Dobit se reinvestira u razvoj novih zadruga, rezerve, djelomičnu podjelu članovima i potporu drugim aktivnostima o kojima se dogovore svi članovi.

4. Autonomija i neovisnost – zadruge su autonomne organizacije za međusobnu pomoć koje kontroliraju njihovi članovi. Ako ulaze u dogovore s drugim javnim ili privatnim organizacijama i/ili osiguravaju vanjske izvore financiranja, moraju osigurati nastavak demokratske kontrole i zadržavanje autonomije zadruge.

5. Izobrazba, osposobljavanje, informiranje – članovi zadruge trebaju organizirati edukacije za svoje članove, izabrane predstavnike, menadžere i zaposlenike kako bi svi mogli pridonijeti razvoju zadruge te informirati širu javnost o koristima zadružnog poslovanja.

6. Suradnja među zadrugama – međuzadružna suradnja bitna je za osnaživanje zadruga na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini.

7. Briga za zajednicu – osim fokusiranja na potrebe svojih članova, zadruge trebaju i pridonositi održivom razvoju svojih lokalnih zajednica kroz različite prakse i politike koje su odabrali i odobrili njihovi članovi.

Postoje različite vrste zadruga, ovisno o namjeni

Page 46: DOI - O nama | Notitianotitia.hr › uploads › pdf › notitia_casopis_4v2.pdf · 2019-02-14 · Asst. prof. Maja Mihelja Žaja, PhD / Asst. prof. Saša Jakšić, PhD / Karlo Špoljar,

42Notitia - časopis za održivi razvoj | prosinac 2018. | broj 4. Notitia - journal for sustainable development | december 2018 | number 4

Đurkin Badurina, J., Kljaić Šebrek, J.

Zadruge kao organizacijski oblici za održivi razvoj turizma u ruralnim područjima

s kojom su osnovane i potrebama i ciljevima njihovih članova. Proizvođačke zadruge su najčešći oblik zadruge i cilj im je osigurati kvalitetnije uvjete poslovanja za svoje članove (primjerice, više prodajne cijene, bolje pregovaračke uvjete, smanjenje i objedinjavanje troškova), a najpoznatije su poljoprivredne i ribarske zadruge. Postoje i kreditne zadruge, stambene zadruge, potrošačke zadruge, graditeljske zadruge i obrtničke zadruge - sve ustrojene prema principu ostvarivanja zajedničkih ciljeva i potreba svojih članova (pravnih i fizičkih osoba). Specifičan tip zadruga su radničke zadruge u kojima su gotovo izbrisane granice između vlasnika i zaposlenika kao odvojenih kategorija dionika (Ridley-Duff, 2009.), gdje se radnički nadzor nad upravljanjem može prakticirati izravno (svi radnici su ujedno članovi zadruge i svi odlučuju), ili neizravno (praćenje upravljanja putem izabranih predstavnika). Također, važno je spomenuti i socijalne zadruge kojima je glavni cilj doprinos rješavanju problema diskriminiranih društvenih skupina, olakšavanje uključivanja na tržište rada te prilagođavanje demografskim, ekonomskim i društvenim promjenama kroz potenciranje zajedničkog nad osobnim interesom (Monzon i Chavez, 2008.). Socijalne zadruge su posebno razvijene u Italiji, gdje pružaju usluge socijalne skrbi na zdravstvenom, socijalnom i obrazovnom području (tip A), te nude zaposlenje tradicionalno marginaliziranim skupinama kao što su bivši zatvorenici, stariji ljudi, manjine, žene žrtve zlostavljanja i drugo (tip B).

Čak i ako se ne radi o eksplicitno socijalnim zadrugama, načela po kojima djeluju zadruge doprinose održivom razvoju jer, osim ekonomskih ciljeva, važnost pridaju stvaranju pozitivnih društvenih učinaka i doprinosa lokalnoj zajednici, kao i ekološkoj/okolišnoj održivosti, a jedna od ključnih odrednica održivog razvoja je upravo preplitanje temeljnih „stupova“ koji predstavljaju ekonomsku, društvenu i okolišnu održivost (Čutura i suradnici, 2017.). Unutar najpoznatijeg međunarodnog udruženja zadruga International Cooperative Alliance (ICA) djeluje Organizacija industrijskih, obrtničkih uslužnih proizvođačkih zadruga (CICOPA) koja je u globalnoj razvojnoj strategiji za zadruge istaknula sljedeće principe: osnovna ljudska prava i težnje u ekonomskom, društvenom i kulturnom kontekstu, osnaživanje i izgradnja kapaciteta (unutar zadruga, ali i u lokalnoj zajednici u kojoj djeluju), zajedničko vlasništvo i demokratska kontrola te razvoj zasnovan na potrebama zajednice (CICOPA, 2014.).

2.2. Broj i snaga zadruga na području Europe U nastavku je prikazana tablica s ključnim pokazateljima rasprostranjenosti i snage zadruga na području Europe i Europske unije.

Iz Tablice 1. je vidljiva moć zadružnog sektora na području Europe i EU, a po pitanju država s najvećim brojem zadruga moguće je istaknuti Italiju s 39. 600 zadruga, Tursku s 33.857 zadruga, Francusku s 22.517 i Španjolsku s 20.050 zadružnih

Broj zadruga Broj članova Broj zaposlenika Godišnji promet (milijarde EUR)

Područje Europe 176.461 141.502.512 4.707.682 1.004,83EU 131.090 127.608.621 4.364.235 992,66

Izvor: Quintana (2016.).

Tablica 1. Snaga zadružnog sektora na području Europe i Europske unije u 2015. godini

Broj zadruga Broj članova Broj zaposlenika Godišnji promet (u milijunima EUR)

Poljoprivreda 51.392 9.592.704 675.566 347.000Industrija i usluge 61.964 2.809.850 1.313.696 85.000

Bankarstvo 4.200 60.440.105 867.345 7.397.700Potrošačke zadruge 11.546 37.385.400 619.049 102.600Stambene zadruge 37.570 11.189.933 109.258 22.180

Farmacija 755 3.000 2.948 822,5Obnovljiva energija 1.250 300.000 1.024 979,5

Izvor: obrada autorica prema Quintana (2016.).

Tablica 2. Ključne statističke odrednice europskih zadruga po sektorima u 2015. godini

Page 47: DOI - O nama | Notitianotitia.hr › uploads › pdf › notitia_casopis_4v2.pdf · 2019-02-14 · Asst. prof. Maja Mihelja Žaja, PhD / Asst. prof. Saša Jakšić, PhD / Karlo Špoljar,

43Notitia - časopis za održivi razvoj | prosinac 2018. | broj 4.

Notitia - journal for sustainable development | december 2018 | number 4

Đurkin Badurina, J., Kljaić Šebrek, J.

Zadruge kao organizacijski oblici za održivi razvoj turizma u ruralnim područjima

poduzeća (Quintana, 2016.).

Iz Tablice 2. je vidljivo kako u sektoru industrije i usluga djeluje najveći broj zadruga, zatim slijedi sektor poljoprivrede, potom stambene zadruge, a tek onda sve ostale.

Po pitanju broja članova, prednjače kreditne/štedne zadruge (područje bankarstva), zatim potrošačke zadruge, stambene i poljoprivredne zadruge. Zadruge u sektoru industrije i usluga imaju najveći broj zaposlenika, zatim slijedi bankarski sektor, poljoprivreda i potrošačke zadruge. Ovaj podatak ne čudi obzirom na činjenicu da sektor industrije i usluga okuplja raznovrsne djelatnosti, uključujući građevinarstvo koje je iznimno radno intenzivna grana. Zbog specifične djelatnosti kojom se bave, zadruge u području bankarstva imaju uvjerljivo najviši godišnji promet u 2015. godini koji je višestruko puta veći od prometa poljoprivrednih zadruga koje su na drugom mjestu.

Ovako značajno djelovanje zadruga, posljedica je i specifičnih zakonskih okvira na nacionalnim razina-ma, koji zadrugama osiguravaju porezna olakšanja, odnosno podupiru njihovo stvaranje i zapošljavanje u zadrugama. Primjeri država s takvim zakono-davnim okvirom su Italija, Španjolska i Francuska (Monzon i Chavez, 2008.).

3. Mogućnosti zadružnog organiziranja za potrebe turizma u hrvatskim ruralnim područjimaTurizam kao globalni fenomen već dugi niz godina ima vrlo značajnu ulogu u svjetskom gospodarstvu, a za 2018. godinu se predviđa rast od 4-5% u broju dolazaka na globalnoj razini (UNWTO, 2018.). U Hrvatskoj turizam sa 17.430.580 dolazaka i 86.200.261 noćenja u 2017. godini (Državni zavod za statistiku, 2018.) doprinosi ukupnom BDP-u sa 18%, što ga čini ključnom strateškom „granom“ ekonomije (iako je turizam kao fenomen iznimno kompleksan i ne može se ograničiti pojmom grane). Ekonomski i društveni učinci turizma ostavljaju velik trag i u pozitivnom i u negativnom smislu na područja koje su turističke destinacije. Pozitivni ekonomski učinci, često nisu ravnomjerno raspoređeni na sve one dionike koji su „zahvaćeni“ odvijanjem turizma u nekoj destinaciji (Gwenhure i Odhiambo, 2017.),

a mnogi negativni učinci poput porasta troškova života, „curenja“ novčanih koristi, prenaglašeni materijalizam, uništavanje prirode i degradacije okoliša nepovratno pogoršavaju stanje u turističkim područjima. Stoga je primjena principa održivog razvoja, posebno nekih elemenata društvenog poduzetništva (Đurkin, 2018.), ključno za smanjivanje negativnih i pravednije raspoređivanje pozitivnih učinaka turizma.

Teza ovog rada je kako naglašena društvena odgovornost i težnja ka dugoročnoj održivosti koju u svom djelovanju, ali i samoj organizacijskoj strukturi, provode zadruge, može itekako doprinijeti povećavanju koristi od turizma za lokalnu zajednicu, posebno u hrvatskim ruralnim područjima.

3.1. Zadruge u Hrvatskoj s naglaskom na turizamHrvatski zakonodavni okvir je prepoznao zadruge kao posebne pravne oblike ekonomskog djelovanja s načelima djelovanja identičnim ranije prezentiranim međunarodnim načelima zadruga, a u nastavku su iznesene određene specifičnosti upravljanja i poslovanja hrvatskih zadruga (prema Zakonu o zadrugama, Narodne novine 34/11, 125/13, 76/14):

• Zadruga može obavljati svaku djelatnost za koju ispunjava propisane uvjete.

• Zadrugu može osnovati najmanje sedam osnivača (fizičke ili pravne osobe).

• Svaki član zadruge ima jednako pravo u odlučivanju i unosi u zadrugu osnovni ulog.

• Član zadruge može biti samo osoba koja neposredno sudjeluje u radu zadruge, posluje putem zadruge ili koristi njezine usluge.

• Zadruga može i ne mora stjecati dobit.

• Iz ostvarene dobiti utvrđene godišnjim obračunom zadruga treba izdvojiti najmanje 20% za razvoj zadruge i najmanje 5% u obvezne pričuve, dok ne dosegnu ukupni iznos uloga članova.

Iz navedenog je vidljivo kako zadruge imaju specifičnu strukturu i odredbe koje se razlikuju od zakonskog okvira namijenjenog za poslovanje obrta i trgovačkih društava.

U Hrvatskoj zadružni sektor nije snažan kao što je to

Page 48: DOI - O nama | Notitianotitia.hr › uploads › pdf › notitia_casopis_4v2.pdf · 2019-02-14 · Asst. prof. Maja Mihelja Žaja, PhD / Asst. prof. Saša Jakšić, PhD / Karlo Špoljar,

44Notitia - časopis za održivi razvoj | prosinac 2018. | broj 4. Notitia - journal for sustainable development | december 2018 | number 4

Đurkin Badurina, J., Kljaić Šebrek, J.

Zadruge kao organizacijski oblici za održivi razvoj turizma u ruralnim područjima

slučaj sa većinom zemalja EU. Razlog tome je moguće tražiti u (još uvijek) prisutnoj negativnoj percepciji zadruga kao „naslijeđa“ socijalističkog sustava (Bateman i Maleković, 2003.: 20), ali i potencijalnom nedostatku osviještenosti o prednostima i uspješnosti zadruga kao modela organiziranog djelovanja. Po pitanju zadruga u području turizma, pozitivno je što Hrvatski centar za zadružno poduzetništvo u svojim izvješćima i analizama među vrstama zadruga razlikuje i kategoriju „Turizam“ odnosno „Turizam i ugostiteljstvo“ (za razliku od europskih statistika), no donekle su nejasni kriteriji svrstavanja zadruga u tu skupinu. Naime, velik broj zadruga kombinira svoje djelovanje u području poljoprivrede s turizmom i to je vidljivo kroz opisne dijelove njihovih naziva, npr. „agroturistička zadruga“ ili „poljoprivredno turistička zadruga“. Problem s ovakvom klasifikacijom leži u činjenici što je postojećim sustavom praćenja nemoguće odrediti da li se zadruga zaista bavi turizmom (ili je on samo dio imena, odnosno plan za budućnost), odnosno, koliki dio ostvarenih prihoda zadruge dolazi iz aktivnosti povezanih uz turizam. Osim toga, zasigurno postoje zadruge čije se aktivnosti dotiču i turizma, ali nisu tako klasificirane. Imajući na umu ta ograničenja, u nastavku je prikazana analiza posljednjih dostupnih podataka o broju i snazi zadruga koje djeluju u Hrvatskoj, s naglaskom na one koje (formalno) djeluju u turizmu, stoga su svrstane pod nazivnik „turističke zadruge“.

Iz Tablice 3. je vidljivo kako turističke zadruge čine svega 6% ukupnog broja zadruga, njihovi članovi čine tek 3% ukupnog broja članova zadruga i ukupnog broja zaposlenika zadruga, a prihodi turističkih zadruga sudjeluju s 8% u ukupnom prihodu zadružnog sektora. Nažalost, nema primjetnog pomaka u rastu turističkih zadruga kada se podaci za 2016. godinu usporede s 2012. godinom, kada je provedena slična analiza (vidjeti više u Perić i Đurkin, 2013.).

Kada se podaci iz Tablice 3. nadopune podatkom kako u šest turistički najrazvijenijih hrvatskih županija:

Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj, Zadarskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Šibensko-kninskoj, u kojima se u prosjeku realizira 90% svih noćenja na području Hrvatske, djeluje tek 40 zadruga u području turizma, (Hrvatski savez za zadružno poduzetništvo, 2017.), postavlja se pitanje čemu uopće poticati razvoj zadruga u području turizma? Odgovor leži u dubljem sagledavanju željenih učinaka turizma na lokalne zajednice, kao i potrebi za razvojem održivog turizma u ruralnim područjima (s naglaskom na kontinentalne krajeve i zaleđe), o čemu će biti više riječi u nastavku rada.

3.2. Potencijali za razvoj turističkih zadruga u hrvatskim ruralnim područjima Ruralna područja generalno karakterizira slabija naseljenost i udaljenost od urbanih centara, lokalne ekonomije im se oslanjaju na prirodne resurse, a često se suočavaju sa slabijom dostupnošću (prometna povezanost) i nedostatnom kvalitetom javnih usluga, što dugoročno rezultira depopulacijom. Među izazove s kojima se suočavaju ruralna područja se ubrajaju i nedostatak socijalnog kapitala i javne infrastrukture dostupne zajednici, loša prometna povezanost, ograničeni lokalni javni proračuni, te politički utjecaji koji mogu negativno utjecati na donošenje odluka orijentiranih na dugoročni razvoj (Đurkin i Wise, 2017.). Mnoga ruralna područja se suočavaju s velikim promjenama u kontekstu smanjivanja poljoprivrednih aktivnosti (nekonkurentnost) i potrebe za zaokretom prema drugim sektorima, ali čak i ona područja u kojima je poljoprivreda uspješna, sve više razvijaju i komplementarne djelatnosti. U oba slučaja, dodatne aktivnosti koje se razvijaju u ruralnim područjima, odnose se na turističku i izletničku ponudu. Ruralni turizam bilježi kontinuiran porast potražnje na tržištu, ali zahtjevnim suvremenim gostima potrebno je ponuditi integralne turističke doživljaje ruralnog područja i zadovoljiti njihove interese i potrebe koje su okrenute ka aktivnom odmoru, udobnosti, učenju o kulturi i interaktivnom

Broj zadruga Broj članova Broj zaposlenih Ostvareni prihod (mil. kn)

Ukupno Turističke zadruge Ukupno Turističke

zadruge Ukupno Turističke zadruge Ukupno Turističke

zadruge1.218 71 20.483 603 2.595 83 1.627,12 136,53

Izvor: autorice prema podacima Hrvatskog saveza za zadružno poduzetništvo (2017.).

Tablica 3. Podaci o zadrugama i turističkim zadrugama u Hrvatskoj za 2016. godinu

Page 49: DOI - O nama | Notitianotitia.hr › uploads › pdf › notitia_casopis_4v2.pdf · 2019-02-14 · Asst. prof. Maja Mihelja Žaja, PhD / Asst. prof. Saša Jakšić, PhD / Karlo Špoljar,

45Notitia - časopis za održivi razvoj | prosinac 2018. | broj 4.

Notitia - journal for sustainable development | december 2018 | number 4

Đurkin Badurina, J., Kljaić Šebrek, J.

Zadruge kao organizacijski oblici za održivi razvoj turizma u ruralnim područjima

doživljaju gastronomije (Grgić i suradnici, 2017.).

U Hrvatskoj postoje ruralna područja koja su već razvila prepoznatljivost svoje turističke ponude, poput Istre, no mnoga područja koja tek razvijaju turističke proizvode imaju velike probleme s promocijom, dostupnošću informacija o turističkoj ponudi kao i koordinacijom subjekata koji se bave turizmom, što ukazuje na nedostatak suradnje između različitih dionika ruralnog turizma (vidjeti više u Đurkin i suradnici, 2017.). Ideja razvoja održivog turizma na ruralnim područjima bi trebala uključivati interakciju lokalne poljoprivredne proizvodnje (distribucija proizvoda turistima) i ponude ostalih turističkih proizvoda s naglaskom na prezentaciju i očuvanje tradicije, ali i ravnopravne distribucije ekonomskih koristi turizma, kroz uključivanje što većeg broja stanovnika ruralnih područja u pružanje turističkih usluga. U tom smislu, zadruge mogu biti idealan model za udruživanje različitih subjekata u turizmu, a neke od njihovih prednosti za razvoj ruralnog turizma bi bile sljedeće:

• Omogućavaju udruživanje i zajedničko djelovanje raznolikih subjekata, primjerice fizičkih osoba poput privatnih iznajmljivača i obrta u području ugostiteljstva i turizma, s pravnim osobama koje se bave turističkim uslugama.

• Unutar zadruge svaki član zadržava autonomnost svog djelovanja te ima jednako pravo glasa, neovisno o visini uloga.

• Zadruga može stvarati integralan i održivi turistički proizvod sastavljen od elemenata za koji su nadležni članovi zadruge.

• Udruživanje u zadrugu daje mogućnost efikasnijeg ulaganja u marketing jer se promovira cjelokupna zadruga, a ne svaki član zasebno.

• Briga o zajednici kao jedna od karakteristika zadruga ima poseban značaj za ruralna područja i društvenu održivost (društveno korisno djelovanje).

Ekonomske koristi stvaranja zadruga za razvoj ruralne turističke ponude očituju se u mogućnostima suradnje i ulaganja u prevladavanje izazova ruralnih područja kroz investiranje uloga koje svaki član donosi u zadrugu. Osim toga, formiranjem

turističkih zadruga, ruralna područja bi dobila snažnije platforme za razvoj ruralnog turizma, kao i dobru podlogu za suradnju na projektima od lokalnog značaja, što bi pozitivno utjecalo na stvaranje socijalnog kapitala u zajednici. Pozitivan utjecaj djelovanja putem zadruga na razvoj turizma u ruralnim krajevima je prikazan u rezultatima dosadašnjih istraživanja u drugim dijelovima svijeta (vidjeti više u Mohamad i Hamzah, 2013. te Hamzah i Khalifah, 2009.), a neka istraživanja posebno ističu važnost zadruga u ruralnom kontekstu (Aref i Gill, 2009.). No, preslikavanje primjera dobre prakse, bez uzimanja u obzir specifičnosti pojedinih država ne daje kvalitetne rezultate, stoga su u nastavku dani konkretni prijedlozi za stvaranje turističkih zadruga u ruralnim područjima, koji uvažavaju specifičnosti hrvatskog zakonodavnog okvira, kao i trendova u turizmu.

Jedan od primjera primjene zadružnog modela organiziranja u svrhu razvoja ruralnog turizma su difuzni hoteli. Difuzni hoteli kao inovativan oblik smještaja namijenjen objedinjavanju objekata različitih vlasnika u svrhu pružanja usluga smještaja, obično u ruralnim područjima i u zgradama s povijesnim značajem su nastali u Italiji kao odgovor na depopulaciju ruralnih krajeva. Ideja je da difuzni hoteli nisu „sagrađeni“, već koriste postojeće zgrade, raspršene na više lokacija unutar (najčešće ruralnih) naselja i imaju zajedničku recepciju, ugostiteljske sadržaje i druge usluge (Dall'Ara, 2010.). Talijanski primjeri pokazuju kako se u različitim ruralnim područjima turizam razvio upravo zahvaljujući difuznim hotelima koji gostima omogućavaju da se osjećaju kao stanovnici, a ne kao turisti, a obzirom da objekti koji se koriste kao smještajne jedinice imaju različite vlasnike, mnogi difuzni hoteli u Italiji su vođeni kao zadruge. U Hrvatskoj postoji zakon koji propisuje posebnu kategoriju difuznih odnosno integralnih hotela i u velikoj mjeri je inspiriran talijanskim primjerom, a razlika između difuznih i integralnih hotela leži u činjenici da difuzni hoteli trebaju „biti u pretežito starim, tradicijskim, povijesnim, ruralno-urbanim strukturama i građevinama, uređeni i opremljen na tradicijski način“ (Ministarstvo turizma Republike Hrvatske, 2016.), dok integralni hotel nema takvo ograničenje. No, uvidom u ažurirane podatke Ministarstva turizma o smještajnim objektima kategoriziranim kao difuzni odnosno

Page 50: DOI - O nama | Notitianotitia.hr › uploads › pdf › notitia_casopis_4v2.pdf · 2019-02-14 · Asst. prof. Maja Mihelja Žaja, PhD / Asst. prof. Saša Jakšić, PhD / Karlo Špoljar,

46Notitia - časopis za održivi razvoj | prosinac 2018. | broj 4. Notitia - journal for sustainable development | december 2018 | number 4

Đurkin Badurina, J., Kljaić Šebrek, J.

Zadruge kao organizacijski oblici za održivi razvoj turizma u ruralnim područjima

integralni hoteli, vidljivo je kako su svi tako registrirani objekti upravljani od strane poduzeća, odnosno obrta, te nema niti jednog koji je vođen od strane zadruge (Ministarstvo turizma, 2018.). Taj podatak još jednom svjedoči o nedovoljnoj svijesti o prednostima zadružnog organiziranja, posebno u slučajevima kada vlasnička struktura i kompleksnost koju diktira turizam zahtijevaju suradnju dionika koji pružaju komplementarne usluge (Đurkin i Kolarić, 2016.).

Drugi prijedlog se odnosi na stvaranje turističkih zadruga koje bi u ruralnim područjima s potencijalom za razvoj turizma, objedinili u jedinstvenu strukturu privatne iznajmljivače (kao dominantan oblik smještajnih kapaciteta u ruralnim područjima), obiteljska poljoprivredna gospodarstva, vlasnike ugostiteljskih objekata, te ostale proizvođače/pružatelje usluga koje mogu imati veze s turizmom (npr. agencije, vodiče, lokalne obrtnike, umjetnike, i sl.). Stvaranje jedinstvenog doživljaja temeljenog na ruralnom prostoru, te zajednička promocija i nastup na tržištu, omogućili bi održivi razvoj ruralnog turizma i adresirali trenutne nedostatke turizma u mnogim hrvatskim ruralnim područjima: rascjepkanost ponude, nedovoljnu količinu informacija, slabu promociju, itd. (Grgić i suradnici, 2017., Đurkin i suradnici, 2017.).

4. ZaključakGledajući povijest zadruga, moguće je uočiti kako one vrlo često nisu osnivane s temeljnom namjerom stjecanja maksimalnog profita, već je često glavna motivacija zadružnog organiziranja bilo odgovaranje na potrebe zajednice. Primjerice, potrošačke su zadruge osnivane da bi se smanjili troškovi posredovanja i postigle bolje maloprodajne cijene, proizvodne, pogotovo poljoprivredne zadruge nastajale su da bi se ojačala slaba tržišna moć proizvođača, dok su radničke zadruge nastajale da bi se članovima osigurala mogućnost samostalnog vođenja njihovog poslovanja (Borzaga i Galera, 2012.:10). U tom smislu je moguće sagledati potencijale osnivanja turističkih zadruga u ruralnim područjima kroz kontekst potreba lokalnih zajednica/turističkih destinacija. Te potrebe svakako uključuju umrežavanje u svrhu ponude integralnog i jedinstvenog turističkog

doživljaja, kao i promocije tog proizvoda na uvijek zahtjevnom i promjenjivom turističkom tržištu. Iako turizam nije sektor u kojem zadruge imaju značajan utjecaj (za razliku od poljoprivrede, proizvodnje, građevinskog sektora i sl.), postoje primjeri uspješnog funkcioniranja zadruga u razvoju turizma koji je zasnovan na potrebama lokalne zajednice (Aref i Gill, 2009.; Mohamad i Hamzah, 2013.). Istraživanje Arefa i Gilla iz (2009.) pokazalo je kako zadruge bolje funkcioniraju u okupljanju turističkih dionika u ruralnim područjima od odbora, komisija i sličnih inicijativa javnog sektora, te kako ruralne zadruge mogu biti kritični faktor uspjeha u razvoju turizma u ruralnim područjima. Do sličnih zaključaka, na primjeru Malezije, su došli i Mohamad i Hamzah (2013.), prema kojima je zadruga kao organizacija dokazano uspješan poslovni model koji kreira dobitnu kombinaciju lokalnog stanovništva, privatnog i javnog sektora u razvoju turizma. Osim razvoja ruralnog turizma putem osnivanja nove zadruge, turizam kao aktivnost je moguće uklopiti u djelovanje postojećih poljoprivrednih zadruga, čime se također može ostvariti značajna dodana vrijednost za ruralna područja (Đoković i suradnici, 2017.). Što se tiče Hrvatske, analiza nacionalnog zadružnog sektora ukazala je na iznimno nizak broj zadruga koje se bave turizmom, ali i otvorila mogućnost nedovoljno preciznog statističkog praćenja djelatnosti kojima se bave hrvatske zadruge, obzirom da postoji mogućnost da aktivnosti vezane uz turizam u jednoj mjeri provode i zadruge koje se ne „deklariraju“ kao turističke. No, neovisno o tome, trenutan broj i geografska distribucija zadruga koje se bave turizmom upućuje na neprepoznatost komparativnih prednosti zadruga, kao i možebitan nedostatak sustavne edukacije o važnosti zadruga i osviještenosti po pitanju stvaranja dugoročno održivih turističkih proizvoda u ruralnim područjima, koji bi imali i društvene, a ne samo ekonomske učinke. Trenutna zakonska regulativa jasno propisuje minimum od sedam osnivača koji može biti demotivirajući faktor za neke dionike zainteresirane za stvaranje zadruge, stoga se može smatrati ograničenjem u razvoju zadružnog sektora. Za razliku od sektora poljoprivrede i ribarstva, razvoj turističkog sektora u Hrvatskoj nema tradiciju korištenja zadružnih organizacijskih oblika, već je fokusiran na individualno vlasništvo

Page 51: DOI - O nama | Notitianotitia.hr › uploads › pdf › notitia_casopis_4v2.pdf · 2019-02-14 · Asst. prof. Maja Mihelja Žaja, PhD / Asst. prof. Saša Jakšić, PhD / Karlo Špoljar,

47Notitia - časopis za održivi razvoj | prosinac 2018. | broj 4.

Notitia - journal for sustainable development | december 2018 | number 4

Đurkin Badurina, J., Kljaić Šebrek, J.

Zadruge kao organizacijski oblici za održivi razvoj turizma u ruralnim područjima

nad resursima i ulaganje s isključivom namjerom stjecanja profita. Stoga je potreban kontinuiran napor na edukaciji o prednostima zadruga, ali i osvještavanju o generalnoj potrebi ostvarivanja pozitivnih društvenih učinaka za zajednicu putem turističkih aktivnosti. Tu leže ključni preduvjeti za budući razvoj zadruga u području turizma, a poseban naglasak (pa čak i putem zakonskih povlastica) potrebno je staviti na razvoj zadruga u ruralnim područjima gdje njihovi principi funkcioniranja i temeljne vrijednosti mogu ostvariti svoju punu primjenu i doprinijeti održivom razvoju. Osim toga, sustavni pristup razvoju zadruga u hrvatskim ruralnim područjima se potencijalno može ostvariti i putem modela delegirane suradnje kojim se može olakšati dolazak do značajnijih sredstava za edukaciju i osvješćivanje dionika (vidjeti više u Bilas i Borovac, 2016.). Bogatstvo hrvatskih ruralnih područja, u kontekstu kulturne, povijesne i prirodne baštine, još uvijek je nedovoljno turistički

valorizirano, a iskorištavanje tih resursa trenutno nije nužno dugoročno održivo i orijentirano na ostvarivanje društvenih učinaka. Nužno je osvještavanje lokalnih dionika o prednostima zadružnog organiziranja i mogućnostima stvaranja i promocije održivih turističkih proizvoda putem zadruga (bilo u formi difuznih hotela ili kao lokalne turističke zadruge koje okupljaju raznorodne članove). Ideja okupljanja različitih dionika ruralnog turizma kao što su privatni iznajmljivači, poljoprivrednici, obrtnici, vlasnici ugostiteljskih objekata te ponuđači rekreacijskih usluga nije novost, ali formiranje zadruga u kojima bi članovi sudjelovali u razvoju turizma kroz ulaganje dogovorenih uloga, te demokratski odlučivali o budućem djelovanju predstavlja inovaciju koja bi uvelike unaprijedila postojeću ruralnu turističku ponudu Hrvatske i učinila je održivijom.

LiteraturaAlberti, F. G., Varon Garrido, M. A. (2017) Can profit and sustainability goals co-exist? New business models

for hybrid firms. Journal of Business Strategy, 38 (1): 3-13.

Aref, F., Gill, S.S., (2009) Rural tourism development through rural cooperatives. Nature and Science, 7 (10): 68-73.

Babić, Z., Račić, D. (2011) Zadrugarstvo i socijalna ekonomija u Hrvatskoj. Zagreb: Hrvatski savez zadruga.

Bateman, M., Maleković, S. (2003) Potpora razvoju zadrugarstva u Hrvatskoj. Zagreb: CARDS pro gram Europske unije za Hrvatsku.

Bilas, V., Borovac, N. (2015) Model delegirane suradnje kao smjer razvoja politike razvojne suradnje Repu-blike Hrvatske. Notitia - časopis za održivi razvoj, 1: 41-53.

Borzaga, C., Galera, G. (2012) Promicanje razumijevanja zadruga u stvaranju boljeg svijeta. Zagreb: EU-RICSE i ICA.

CICOPA (2014) Cooperatives as builders of sustainable development - Applied to industrial, artisanal and service producer cooperatives. Brussels: CICOPA. Dostupno na: http://www.cecop.coop/IMG/pdf/cooperati-ves_as_builders_of_sustainable_development_en.pdf [25.8.2018].

Čutura, M., Novak, I., Ćavar, D. (2017) "Sustainable development" as a label within business studies: What can be learned from a bibliometric analysis? Notitia - časopis za održivi razvoj, 3: 11-24.

Dall’Ara, G. (2010) Manuale dell’Albergo Diffuso - L’idea, la gestione, il marketing dell’ospitalità diffusa. Milano: Franco Angeli.

Page 52: DOI - O nama | Notitianotitia.hr › uploads › pdf › notitia_casopis_4v2.pdf · 2019-02-14 · Asst. prof. Maja Mihelja Žaja, PhD / Asst. prof. Saša Jakšić, PhD / Karlo Špoljar,

48Notitia - časopis za održivi razvoj | prosinac 2018. | broj 4. Notitia - journal for sustainable development | december 2018 | number 4

Đurkin Badurina, J., Kljaić Šebrek, J.

Zadruge kao organizacijski oblici za održivi razvoj turizma u ruralnim područjima

Državni zavod za statistiku (2018) Turizam. Dostupno na: https://www.dzs.hr/ [10.9.2018].

Đoković, F., Pejanović, R., Mojsilović, M., Đorđević Boljanović, H., Plećić, K. (2017) Opportunities to revitalise rural tourism through the operation of agrarian cooperatives. Economics of Agriculture, 3: 115-1132.

Đurkin, J., Wise, N. (2017) Managing community stakeholders in rural areas: Assessing the organisation of local sports events in Gorski kotar, Croatia'' u Jepson, A. i Clarke, A. (ur.) Power, Construction and Meaning in Festivals. Oxon: Routledge.

Eum, H. (2017) Cooperatives and employment: second global report. CICOPA.

Grgić, I., Hadelan, L., Krznar, S., Zrakić, M. (2017) Could rural tourism revitalize rural areas in Croatia? Agroeconomia Croatica, 7: 98-108.

Gwenhure, Y., Odhiambo, N. M. (2017) Tourism and economic growth: A review of international literature. Tourism, 65 (1): 33–44.

Hamzah, A., Khalifah, Z. (2009) Handbook for Community Based Tourism: How to Develop and Sustain CBT.Singapur: Asia Pacific Economic Cooperation Tourism Working Group.

Hrvatski savez za zadružno poduzetništvo (2017) Godišnje izvješće o stanju zadružnog poduzetništva za 2016. godinu. Dostupno na: http://zadruge.coop/hr/lista-dokumenata/analize/3 [5.9.2018].

Hrvatski zavod za statistiku (2018) Prvo priopćenje. dostupno na: http://www.mint.hr/UserDocsImages//AA_2018_c-dokumenti//180213_DZS_2017.pdf [12.9.2018].

Ministarstvo turizma (2018) Popis kategoriziranih objekata. Dostupno na: https://mint.gov.hr/dokumen-ti/10 [10.9.2018].

Ministarstvo turizma Republike Hrvatske (2016) Pravilnik o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim stan-dardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli. Narodne novine 56/2016.

Mohamad, N. H., Hamzah, A. (2013) Tourism cooperative for scaling up community-based tourism. Worldwide Hospitality and Tourism Themes, 5 (4): 315-325.

Monzon, J. L., Chavez, R. (2008) The European Social Economy: Concept and Dimensions of Third Sector.Annals of Public and Cooperative Economics, 79 (3/4): 549–577.

Mowforth, M., Munt, I. (2009) Tourism and sustainability: development, globalisation and new tourism in the Third World. New York: Taylor & Francis, New York.

Osborne, S., Beattie, R., Williamson, A. (2004) Community involvement in rural regeneration partnerships: exploring the rural dimension. Local Government Studies, 30: 156-181.

Quintana, C. (2016) The power of Cooperation – Co-operatives Europe Key Figures 2015. Ed. Co-ope-ratives Europe Public. Dostupno na: https://coopseurope.coop/sites/default/files/The%20power%20of%20Cooperation%20-%20Cooperatives%20Europe%20key%20statistics%202015.pdf [29.8.2018].

Ridley-Duff, R. (2009) Cooperative social enterprises: company rules, access to finance and management practice. Social Enterprise Journal, 5 (1): 50–68.

Roelants B., Dovgan, D., Eum, H., Terrasi, E. (2012) The resilience of the cooperative model. CECOP-CICOPA Europe.

UNWTO (2018) Priopćenje za javnost. Dostupno na: http://media.unwto.org/press-relea-se/2018-01-15/2017-international-tourism-results-highest-seven-years [12.7.2018].

Vidović, D. (2012) Socijalno poduzetništvo u Hrvatskoj (doktorska disertacija). Sveučilište u Zagrebu.

World Co-operative Monitor (2017) Exploring the Co-operative economy, Report 2017. Dostupno na: https://www.ica.coop/en/media/library/research-and-reviews/world-co-operative-monitor-2017-0 [18.7.2018].

Zakon o zadrugama, Narodne novine 34/11, 125/13, 76/14.

Page 53: DOI - O nama | Notitianotitia.hr › uploads › pdf › notitia_casopis_4v2.pdf · 2019-02-14 · Asst. prof. Maja Mihelja Žaja, PhD / Asst. prof. Saša Jakšić, PhD / Karlo Špoljar,