Događaj mjeseca

IMPRESSUMPartner - mjesečnik o evroatlantskimintegracijama, odbrani i ojsciseptembarIZDAVAČ:ZA IZDAVAČA:UREDNIK:REDAKCIJA:

TEHNIČKI UREDNIK:KONTAKT: TEL/FAX:E-MAIL:WEB:ADRESA:ŠTAMPA: TIRAŽ:

V2 1

Tihomir Mijović,, ć

20o me

gov me

Pobjeda

009. godine BROJ: 8Ministarstvo odbrane Crne Gore

mr Boro VučinićVidak LatkovićIlija Despotović , Olivera Đukanović,

Zorica Minevsk ,Mihailo Danilović Irena Radoman, Sanja Dajevi

Miodrag KankarašPortparol // +382 241 375

pr@mod.c .www. . /odbrana

Jovana Tomaševića 29, Podgorica // 5.000

i Marinko M. Slomo,

SADRŽAJPRVA KONFERENCIJA ZA ŠTAMPU NOVOGGENERALNOG SEKRETARA NATO

POLITIKANTSKIPACIFIZAM

FELJTON:

OSTAĆEMO U AVGANISTANU KOLIKO TREBA. .

Latković

... ............. 7

..................16

. ..19

.........

............................................................................ 2

...................................

KapetanBrankoĐurđić

OliveraĐukanović

4

Vidak

11

Marinko M. Slomo

MarinkoM.Slomo

Zorica Minevski

2

2

.. ..... 4

.......................

21

......... ...........

. ........

KOMENTAR:Ilija Despotović

mr Mijović

Ilija Despotović

CRNA GORA PZM: KOMBINOVANE ZDRUŽENEOPERATIVNESNAGE -NOVIMODEL

FINALNI DOKUMENT - DO KRAJA GODINE

VOJNATEHNIKA:

OBAMA,ZASAD,ODUSTAOODRAKETNOGŠTITA

VCGNAVJEŽBIUBANJALUCI

I

VIŠENAMJENSKITAKTIČKIRADIOMRR500 (MULTIROLERADIO)„KONGSBERG“

......... 9

Tihomir

USKOROPRVI CRNOGORSKIOFICIRIUAVGANISTANU

GLOBUS:

VIJESTI

SIMONOVĆ INIKOLIĆ:STOPOSTOSMOSPREMNIMihailoDanilović

PREDSTAVLJAMO: CENTAR ZA KOMUNIKACIJE IKOMANDNO-INFORMACIONE SISTEMEVCG

PROCEDUREUZAŠTITI TAJNIHPODATAKA

1

3

24

26

IZ DIREKCIJ ZA ZAŠTITU TAJNIH PODATAKAE20

DNEVNIKVOJNOGPOSMATRAČA

SEPTEMBAR-MJESECNIKŠIĆA

.................................

..........................

Ilija Despotović

........

........................

...

...............1

..........

SKUPVOJNIHNAČELNIKAUMILOČERU 6

8

25

..............

.....................

.............................................................

.............

MihailoDanilović

VJEŽBOVNAUNIFORMASANOVIMDEZENOM

NATO-Štadalje?

PARTNER 3

Ministar odbrane Boro Vu mba-

sadorVelike Britanije uCrnojGori Kevin

Lajn otkrili su spomenik povodom obi-

lježavanja 65. godina od specijalne opera-

cije spasavanja partizanskih ranjenika

1944. godineuDonjimBreznima.

-

-

Ovaj lokalitet su, kao najpogo-

dniji u tom trenutku, izabrali general Ra-

-

-

-

M je -

pravi primjer da se i

,, -

-

-

je-

nika i onih koji su uz velike žrtve i napore

osposobili teren, kako b -

-

činić i a

Prije 65 godina učesnici Narodnooslobo

dilačkog pokreta su, uz pomoć lokalnog

stanovništva, napravili u Donjim Brez

nima pistu dužine oko 800, a širine 40

metara.

dovanVukanović i šef engleske vojnemi

sije major Džon Rid. Preko 80 saveznič

kih aviona je, u jednom danu, učestvo

valo u evakuaciji oko 1000 ranjenika i

prevezlo ihna sigurnu teritoriju.

inistar Vučinić je istakao da taj do

gađaj najzahtjevniji

planovi i ciljevi mogu realizovati kroz

veliko zalaganje i zajednički napor. Spo

menikkao simbol antifašizma, ostaće tra

jan znak sjećanja na ovaj događaj, poseb

nu vrijednost će imati za one koji ga još

pamte, ali i za potomke spasenih ran

i se akcija spa

savanja uspješno izvela", kazao je mini

starVučinić.

Tomprilikom,ministarVučinić je izrazio

uvjerenje da opredjeljenje Crne Gore za

punopravno članstvo u NATO i EU naj

bolje doprinosi ostvarivanju tog zajed

ničkog cilja. ,,Reforme koje sprovodimo

na svim poljima, već su rezultirale dobi

janjem Upitnika Evropske komisije, a

siguran sam da ćemo brzo dobiti i Akci

oni plan za članstvo MAP, što praktično

znači status kandidata za punopravno

članstvo u NATO je ministar Vu

činić.

Ambasador Kevin Lajn je, govoreći o

istorijskom značaju ovog događaja, ista

kaodane postoje riječi kojimbi se opisala

hrabrost lokalnog stanovništa i avionske

posade zahvaljujući

Takođe, on je kazao

da je suočavanje sa sopstvenom istorijom

neophodnost za svaku modernu zemlju,

naročito sada kada mnogo nekadašnjih

neprijatelja sarađuje radi opšteg dobra.

,,Prošlost treba da nam pomogne da iz

gradimo bolju budućnost i, poštujući

univerzalne ljudske vrijednosti, pomi

rimo naše razlike

-

-

-

-

", rekao -

-

kojima je realizovana

akcija spasavanja ranjenika, poznata kao

,,Dakota slijetanje".

-

-

", kazao je ambasador

Lajn.

I. Radoman

Spomenik ratnompodvigu

General Mekkristal završio je njegovu pro

cjenu situacije u Avganistanu i ne želim da

nas da diskutujem o sadržaju dokumenta.

Međutim, želim da naglasim da je to pro

cjena komandanta o situaciji na terenu i o

načinu na koji on vjeruje da operacija treba

da bude vođena kako bi postigli njene ci

ljeve. To nije dogovorena, odobrena nova

strategija, već će biti detaljno razmotrena u

NATO. Ali ja ću n

, kao i svaka druga, treba stalno pre

ispitivanje, usklađivanje kako se situacija

mijenja i to je onona što je procjenaukazala.

Ali neće biti promjene u našoj posvećenosti

avganistanskom narodu i odlučnosti da na

stavimomisiju, kolik

Kada su u pitanju izbori u Avganistanu,

dozvolite da iznesem nekoliko zapažanja.

Prvo: bezbjednosni aspekt izbora bio je do

bar, zapravo, bolji nego što smo očekivali.

Oko95odstood6500biračkihmjesta bilo je

otvoreno po planu. Samo 2 odsto njih bilo je

napadnuto i to je stvarni uspjeh prvi i naj

većim djelom zahvaljujući avganistanskim

oružanim snagama. Drugo: previše je rano

da iznosimbilo kakav sudokrađi ili rezulta

tima, imajući u vidu da će konačni, zvanični

rezultati biti potvrđeni za dvije sedmice. Po

stoji proces i strukture koje će ispitati i doni

jeti stav o optužbama za krađu. Dopustimo

njima da rade njihov posao i sve partijemo

raju se ponašati odgovorno tokom tog peri

oda. Treće: moramo držati ove izbore u

perspektivi. Šta god da se dogodi, a nadam

se da će konačni rezultati biti kredibilni, mi

se moramo sjećati da nemamo 60,000 trupa

-

-

-

-

ešto prokomentarisati. Ta

misija -

-

o godbudepotrebno.

-

- -

-

-

-

-

-

4 PARTNER

Intervju

Prva konferencija za štampu novog generalnog sekretara NATO Andersa Fog Rasmusena

Ovo je prva redovna mjesečna konferencija za štampu na kojoj ćemo raspravljati o temamakoje su na NATO agendi.Danas ću govoriti o tri važna pitanja: prva tema je Avganistan, a posebnu pažnju ću posvetitiStrateškoj procjeni i izborima.

Ostaćemo u Avganistanukoliko treba

u Avganistanu samo za izbore. Tamo smo

kako bi spriječili da Avganistan ponovo po

stane sigurno utočište za međunardoni te

rorizam.Kredibilni izbori su dio toga, ali ne

trebamo zaboraviti da smo i do sada uspije

-

-

-

PARTNER 5

Intervju

sada završena, sa novim pristupom kako

realizovati misiju i sada ćemo to razmotriti.

Imaćemo uskoro i rezultate izbora i novu

vladu. Gledajući naprijed, čvrsto vjerujem

da moramo pojačati naše napore u obuci i

nose da su odlučne da sarađuju sa mnom

da bi vidjeli kako se odnosi izmeđuNATO

Kao što sam već pomenuo, nakon posjete

sam bio ohrabren, ali to je

aktičannačinda se

pomjerimosamrtve tačke.

postigli. Izuzimajući

SAD, članice NATO imaju preko 2 miliona

vojnika,

NATOposjeduje flo

te helikoptera, ali ne možemo da nađemo

još nekoliko zaAvgan stan zato što nisu od

govarajuće vrste. Nedostaje nam 10 trening

timova, koji bi uključivali oko 200 vojnika,

kako bi pomogli avganistanskim snagama

da obezbijeđuju vlastitu teritoriju, jer ne

možemo da nađemo odgovarajuće vojnike

za ovaj posao. Zato smatram da možemo

bolje.

to što ću

iduće ned

kako bih učestvovao na

ceremoniji razmjene komandi u okviru

Savezničkih komandnih transformacija.

Francuski oficir, general Abrial, će preuzeti

komanduodgeneralaMattis-a. Imaćemoju

vanje procesa transfor

macije tj. za omogućavanje konkretnih po

boljšanjana terenu, gdjegod jepotrebno.

Na

dam se da će ovo

kako. Sva ova

pitanja će biti uključena u Stratešku pro

cjenu

VidakLatković

i

i

EUmoguunaprijediti.

samo prvi korak,

ne i rješenje. Namjeravam da se angažujem

zajedno sa saveznicima i mojim kolegama

izEU, kakobi pronašli pr

Po mom mišljenju, transformacija NATO,

se odnosi na to da imamo snage kojemože-

mo razmjestiti sa svom potrebnom opre-

mom i treningom, po cijeni koju možemo

priuštiti.

To još uvijek nijesmo

ali imamo problem podržavanja

njih 50,000 na terenu. -

i -

Postavljam danas ovo pitanje, za

jelje, nakon posjete Otavi, otpu-

tovati za Norfolk,

podršku za osvježa -

-

Ovo je prvi put da franuski general pre-

uzima ovu komandu u NATO. To je dokaz

povratka Francuske u vojne strukture i nji-

hove centralne uloge u svim aspektima. -

ublažiti neke sumnje koje

su otežavale progres u prvoj oblasti koju

samspomenuo:NATO-EUrelacije.Namje-

ravamda diskutujemo ovompitanju sjutra

sa predsjednikom Sarkozijem, kao i mini-

strimaKouchneromiMorinom,uParizu.

Transformacija se odnosi na NATO u cjeli-

ni, na to štaNATOu21. vijeku treba da ura-

di, gdje, sa kojimpartnerima i

-

.

TransformacijaNATO

opremanju avganistan kih snaga da bi im

pomogli da preuzmu vođstvo. Stoga, potre

bno jeda svi savzenici i partneri uradeviše.

Svi razumijete kakva je situacija. Postoji ve

liki potencijal za saradnju između NATO

EU. Kada bismo mogli da uskladimo vojnu

moć i transatlantski angažmanNATOsa ci

vilnim

Nažalost, realnost je drugačija. Nemožemo

uspostaviti bezbjednosni sporazum za teri

toriju Avganistana, iako obije organizacije

tamo imaju ljudstvo. To je rasipanje resursa.

To čini našu misiju manje efikasnom koja

rizičnija je za naše

ljude. Ne vjerujem da bilo koji ozbiljni po

litičar ima namjeru da ljudstvo dovede u ri

zičnu situacijuna terenu.Zato je topitanje u

vrhumojihprioriteta odpočetkamandata.

o u

posjetiGrčkoj Turskoj, zemljamakojemo

gu imati značajnu ulogu u poboljšanju situ

acije.Moram reći da je ono sam čuo bilo

ohrabrujuće. Dobio sam uvjeravanje od

obije strane da imaju čvrste bilateralne od

s

-

-

i

-

i finansijskim resursima EU, zami-

slite koliko bi pozitivnih promjenamogli da

ostvarimo.

-

samim tim duže traje i

-

-

Pokrenuo sam ovo pitanje kada sam bi

i -

-

što

-

Odnosi izmeđuNATOiEvropskeunije.

vali da Avganistan ne postane sigurna luka

za teroriste i da ćemonastaviti da radimona

tome.

zvještaj Kancelarije Ujedinjenih na

cja za borbu protiv droge i kriminala, koji

jasno ukazuje na jasnu vezu između narko

tika i pobunjeničkih akcija uAvganistanu.

Takođe, postigli smo pad uzgajanja (22%),

proizvodnje (10%) i cijena (33%) opijuma u

Avganist

Značajan pad

obima uzgajanja u provinciji Helmand je

sjajanprimjer štamože biti postign

vođstvo podržano

od stran

reba da bude

siguranda ćemonastaviti!

Jasno je da je ovo važan trenutak za

Avganistan. Procjena komandantamisije je

Oblast gdje je jasno postignut napredak je-

ste borba protiv trgovine drogom. Pozdra-

vljam i -

-

anu u prošloj godini i to su dobre

vijesti. To je rezultat pravih timskih napora

Avganistanaca, UN i NATO.

uto kada

je snažno avganistansko

e raširenih operacija borbe protiv

narkotika avganistanskih iNATOsnaga.

Slažem se sa izvršnim direktoromUNODC

Antoniom Maria Kostom kada kaže da

NATO treba da nastavi sa naprednim na-

porima na planu borbe protiv narkotika

koji su veoma uspješni, a on t

Od 23. do 25. septembra uMiločeru je održana Konferencija načelnika generalštabova zemaljaAmeričko-jadranskepovelje Godišnja konferencija okupila jenačelnike generalštabova zemalja A5 - CrneGore,Hrvatsk

Američke komande za Evropu(USEUCOM) admiral Džejms Stavridis,načelnik jske Srbije general-potpukovnik Miloje Miletić, zamjenikanačelnika General

Združenih savezničkih snaga u Napulju iAmeričkih pomorskih

komandantaAmeričkRič

.Tema ovogodišnjeg sastanka bila je ,,Unapr eđenje civilno-vojne spremnosti za vanredne situacije i sposobnosti za odgovor nakatastrofe“.

Konferenciju su otvorili ministar odbraneBoro Vučinić, načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore viceadmiral Dragan Samardžić i komandant Američke komande zaEvropuadmiralDžejmsStavridis.

Na skupu je usvojena Zajednička izjava ukojoj je zaključeno da vojske regiona treba

ilnim institucijama u sluačajevima prirodnih i drugihkatastrofa, integrišući sve naše na

Takođe, naglašen je pristup međusobne saradnje i pružanja podrške u slučaju prirodnih i drugih katastrofa uregionu, s obzirom na to da

-11. -

vojski.

-e, Albanije, Bosne iHerce-

govine iMakedonije. Na ovom skupu bili sui komandant

Generalštaba Vo -

štaba Vojske Slovenijebrigadir Branimir Furlan, komandant

snaga u Evropi iAfrici admiral Mark Ficdžerald, zamjenik

e komande zaEvropuviceadmiral ard Galager i komandantNacionalne gardeMejna generalDžon Libi

-j -

--

da nastave da razvijaju operativne sposob-nosti za pružanje podrške civ -

cionalneresurse i kapacitete. -

-

ni jedna od ze-malja nema dovoljno kapaciteta da se sama

6 PARTNER

izbori sa tim izazovom. Kao poseban bez-bjednosni rizik izdvojen je i razmatran pro-blem rješavanja viška naoružanja i vojneopreme, koji

--

--

-A5održi uBosni iHercegovini.

-

opterećuje sve zemlje regiona.

Učesnici skupa su se saglasili da i Američko jadranska povelja može poslužiti kaoznačajan instrument za rješavanje tog velikog bezbjednosnog rizika, posebno na nivou regionalne saradnje i pružanja pomoćiugroženoj zemlji.

Dogovoreno je da se sljedaća, 12. po redu,konferencija načelnika generalštabova zemalja

Otvarajući Konferenciju, ministar BoroVučinić je rekao da Vojska Crne Gore intenzivno radi na pripremama Misije za

ponudimo konkretan doprinos bezbjednostiu svijetu”, istakao jeVučinić.

On je podsjetio na spremnost NATO-a da unajskorijem roku pozitivno odgovori na aplikaciju Crne Gore za Akcioni plan za članstvo(MAP).

“Vjerujemo da ćemo uskoro dobiti odobrenja za MAP i na tom planu očekujemo podršku svih naših partnera”, kazao je ministarodbrane.

Načelnik Generalštaba VCG viceadmiralDragan Samardžić rekao je na Skupuda jeA5snažan instrument za unapr eđenje regionalne saradnje, povjerenje i jačanja stabiln

ovoreći o spremnosti za vanredne situacie, Samardžić je kazao da je b gimpi

-

--

j -osti i

bezbjednosti u regionu. G --

ezbjednost regiona pomno -

odlazak uAvganistan. Učešće umisiji u Avganistanu, on je ocijenio kao konkretan doprinos Crne Gore jačanju stabiln

“Svjesni smo da ne možemo samo uživatiprednosti članstva u NATO, već treba da

--

osti i bez-bjednosti u svijetu.

tanjima, a naročito ovomnedjeljiiva. Nijednadržava u regionu, pa i šire, ne posjeduje kapacitete da se, u slučaju većih prirodnih ilivještačkih katastrofa, može osloniti samo nasopstvene snage”, rekao žić.

-

je Samard

I.D.

Skup vojnih načelnika u Miločeru

Politikantski pacifizam

PARTNER 7

Vojska, vojna pitanja, upotreba vojske,

uvijek, u svim zemljama i društvima,

kad se o tome raspravlja, bilo u parla

mentu ili u široj javnosti, su među naj

ozbiljnijim političkim temama. Nema,

stoga, ničeg neobičnog ni u tome što su

pitanja zanimljiva i domaćim politič

kim stranaka i poslanicima Skupštine

Crne Gore. Svuda se vojska smatra ne

čim što je najbliže državi, njenim inte

resima, što državi donosi ugled, ali,

bogami, i što može naškoditi državnoj

časti. oga, ograničimo se na naše pri

like, svako, ko, na bilo koji način, učes

tvuje u odlučivanju o upućivanju pri

padnika Vojske Crne Gore u međuna

rodne mirovne misije, ima pravo, sva

kako, i razlog, da o tome iznosi sop

stveni stav, da raspravlja, polemiše, da

pro

Jer, ipak, vojnici ne idu u druge

zemlje kao turisti. I ne idu uvijek u kla

sična ratom zahvaćena područja gdje

postoje dvije zaraćene strane i

Ratne zone, sa kolopletom međuna

rodnih interesa, međuetničkih i među

vjerskih netrpeljivosti, unutrašnih po

litičkih sukoba, a sve to začinjeno inte

resima kriminalno-mafijaških grupa,

uz siromaštvo najvećeg dijela stanov

ništva, kakav je, tipično, Avganistan,

naravno, nijesu bezopasne za učesnike

mirovnihmisija.Naprotiv. Jer, u takvim

područjima, mirovna misija nije samo

u uspješnom izvršavanju vojnih zada

taka, ne postiže se silom oružja,

odnosno, pacifikacijom sukobljenih

-

-

-

-

-

St -

-

-

-

-

-

pituje one koji se time najnepo-

srednije bave. Ima pravo i da izražava

zabrinutost za bezbjednost takvih mi-

sija.

-

gdje ih je

realativno lako razdvajati imiriti.

-

-

-

-

-

-

strana samom prijetnjom upotrebe

oružja. Avganistanski misionari, reklo

bi se, moraju biti svestrano priprem

ljeni za taj plemeniti zadatak, što pod

razumijeva i političku informisanost i

zrelost, obaviještenost o istorijskoj di

menziji sukoba čijem prevazilaženju

treba da doprinose, upućenost u lo

kalne prilike, u najširem smislu, sve do

poznavanja tradicionalnih običaja sta

novništva.

-

-

-

-

-

svjesni i svoje personalne odgovornosti

u vezi sa time. A obuka, takođe, pozna

to je, za mirovne misije, odavno traje.

Ljudi su se sami izjasnili da hoće u

misiju, a za njih je organizovana spe

cijalizovanaobuka, pri čemu se koriste i

sama iskustva onih koji su već „opro

bali“Avganistan.

zapaljive poli

tičke retorike u parlamentu, povodom

predloga za upućivanje pripadnika

-

-

-

Zato, uz svo uvažavanje -

Komentar

Najviši predstavnici Ministarstva od-

brane, i Vojske Crne Gore, više puta su

rekli da umirovne misije niko

-

neće biti

upućen, prvo ako to nije njegova do

brovoljna odluka, i drugo, ako ne bude

obučen za učešće u ostvarivanju tih

zadataka. I zašto im ne vjerovati. Prije

svega, niko se ne bimogao usuditi da se

igra sa ovim stvarima. Uostalom, nema

sumnje, čelnici odbrane i vojske su

VCG u mirovne misije, ipak, nema

mjesta onoj žestini poslanika pojedinih

stranaka, njihovom strašenju javnosti,

neodmjerenim ocjenama, a pogotovu

ne patetici i zluradimporukama. Jedan

poslanik, u sred parlamenta, reče da

crnogorska vojska, slanjem svojih pri

padnika u Avganistan, postaje „oku

paciona“. Ni manje, ni više. Valjda zato

što jedna zemlja ima tamo najviše voj

-

-

-

lika Jugoslavija, koja je bila zemlja od

ugleda, poslala je svoje vojne jedinice u

mirovnu misiju na Sinaju, u područje

ratnog sukoba između Egipta i Izraela.

Jugoslovenski vojnici su bili među naj

respektabilnijim u toj misiji, a svojoj

zemlji su donijeli novo poštovanje u

tada veoma podijeljenom i rovitom svi

jetu. I, uzgred rečeno, i Crnogo

čkih partija u Crnoj

Gori, i njihovi poslanici, međutim, kad

govore o mirovnim misijama, apsolut

no nemaju u vidu državne interese.

Ruku na srce, od svih partija se to i ne

može očekivati. Ne od onih koje ne

avnici, dakle, ne mogu ni imati

osjećaj za interese države.U nedostatku

toga, nije ni čudno što se njihova poli

tička priča srozava u politikanstvo,

politički opozicione argu

mentacije protiv slanja mirovnih misi

jama, slušamo populističku jadikovku.

A u tome se ide dotle da pojedinci tvrde

kako „neko“ u Crnoj Gori, slanjem mi

rovihmisija u Avganistan „spasava svo

ju biografiju“, „dodvorava se Haškom

tribunalu“, i slično. Zarmože biti tolikih

„moćnika“ koji bi svoje „lične“ interese

izdigli na takav nivo da zarad njih

zloupotrijebe, čak, i vojsku? I to tako što

će je, kako se tvrdi, poslati da „gine u

tuđoj zemlji, za tuđe interese“!

-

-

rci su bili

u toj „okupacionoj“misiji.

Jedan broj politi

-

pri-

znaju ovu državu. Te stranke, i njihovi

predst

-

što

umjesto -

-

-

-

Ali, možda taj stepen politikanstva i ne

treba da čudi, s obzirom na političku

motivaciju i preokupaciju onih koji

Pred

stavnici nekih drugih, suštinski, umje

renijih političkih stranaka, koje ne

osporavaju baš državu, nijesu se u par

lamentu direktno usprotivile slanju na

ših vojnika u mirovne misije. Ipak, ni

njihova argumentacija nijemnogo učti

vija. Poslanik jedne od tih stranaka reče

da sumnja u to da su se vojnici dobro

voljn izjasnili za učešće u mirovnim

misijama. Navodno, prije će biti da su

dovedeni u situaciju u kojoj su pristali

da idu u Avganistan, Somaliju, Libe

riju... Država, i vojska, ih je, po tom

objašnjenju, „dovela do prosjačkog šta

pa“. Nemaju, dakle ni hljeba , „pa su pri

morani da izlažu svoje živote opasnosti“

mirovnihmisija!

ilo ka

kve veze sa „prosjačkim štapom“. Pa ne

bi se, valjda, za mirovnu misiju javili i

ljekari, čija je plata, ipak, bolja i od one

koju prima većina profesionalaca u

VCG.

IlijaDespotović

gaje

tu vrstu anganžmana u javnosti. -

-

-

-

-

-

o

-

-

-

U najmanju ruku, manipulacija i neisti-

na. Plata vojnika, zna se, i ne krije se,

nije takva da se njome može biti sasvim

zadovoljan, ali, pobogu, zar ima b -

8 PARTNER

nika. A zaboravio je taj poslanik da se

mirovnamisija uAvganistanu odvija po

odobrenju Ujedinjenih Nacija. Doduše,

taj isti poslanik je, negdje ranije, izgo

vorio isto tako bombastu tvrdnju, da bi

Crna Gora, ako uđe u NATO, stupil

Takva „otkrića“ su uto

liko važna jer su iznesena u najvišem

predstavničkomtijelu zemlje.

na taj

način, htio „zaštititi“ čast i dostojanstvo

Vojske CrneGore, ipak, previdio je, pri

je svega, njenu prošlost. Poslanik kaza

da je Skupština, aktom o učešću u mi

rovnimmisijama, „prva“ donijela odlu

ku po kojoj naša vojska

k, ne pripada ovom parlamentu.

Crnogorska vojska je jednom, krajem

19. vijeka, već bila „okupaciona“, kada

su njeni pripadnici, i to umnogo većem

broju, otišli na Krit, takođe, u mirovnu

misiju, gdje su održavali primirje izme

đu Grka i Turaka. Ono, istine

, zaista, zbog

uloge njene vojske na Kritu, zadobila

jače diplomatsko povjerenje kod evrop

skih vlada. Mirovne misije su i kasnije,

za druge zemlje, bile stvar prestiža.

Bivša Socijalistička Federativna Repub

-

a u

rat protivRusije. -

Ako se taj poslanikhtio „proslaviti“ kva-

lifikacijom „okupaciona“ i ako je,

-

-

-

postaje „okupa-

ciona“, a zaboravio je da taj „primat“,

ipa

-

radi, tu

odluku nije donio parlament, nego sam

suveren, knjaz Nikola, s uvjerenjem da

tako podiže ugled svoje zemlje uEvropi.

I tako je i bilo. CrnaGora je

-

-

Komentar

PARTNER 9

Koncept kombinovanih združenih ope-

rativnih snaga (Combined JointTaskFor-

ces Concept –CJTFC) je koncept o uspo-

stavljanju novih snaga

ki sekretar za od-

branu Aspen, kom

gradu Travemindeu 1993. godine. Brisel-

skom deklaracijom od 11. januara 1994.

godine otvara se -

Savjeta Bezbjednosti

Ujedinjenih nacija -

ask

Forces–CJTF), dok je no

usvojen 1996. godine, na sastanku mini-

stara lanica

NATO u Berlinu. Taj koncept uveo je u

NATO nove standarde i kriterijume po-

pu

iještanja, kao možda

najvažnijih kriterijuma koncepta. Imple-

men

opera-

cija. On se temelji na speci -

je.

Ambicije Saveza kroz ovaj k

istovremene CJTF opera-

cije. Iskustva angažovanja saveznica po-

kazala su da NATOmora biti spreman za

operacije dužeg trajanja. Kako bi za to bili

spremni, moraju postojati snage i struk-

ture komandovanja. Postoje još dva as-

pekta CJTF

EU -

ne i odvo-

jene od NATO komandnih struktura

unutar Alijanse,

koju je predložio američ

na sastanku u njemač

mogućnost vojnog an

gažmana NATO snaga u operacijama

pod ingerencijom

-a ili OEBS-a (pred

viđa se stvaranje Combined Joint T

prijedlog zvanič

inostranih poslova država č

t standardizacije, interoperabilnosti i

mogućnosti razm

tacija modela CJTF-a omogućuje

NATO djelovanje izvan područja

fičnim zahtje

vima svake pojedinačne operaci

oncept su

vođenje dvije

koncepta. To su mogućnost

podrške saveznicima u vođenim ope

racijama, koje su različite, ali

i

što se kroz ovaj koncept stvara okvir za

učestvovanje zemalja članica Partnerstva

za mir i ostalih zemalja nečlanica, u ope

racijama. Iskustvo je pokazalo kako bez

učešća partnerskih i ostalih zemalja ne bi

bili postignuti veći uspjesi

mnogostruko

većim sposobnostima razm ještanja od

koncepta CJTF-a.Činilo se kako će CJTF

koncept biti napušten. Međutim, danas

su NRF i CJTF komponente koje osigu

ravaju kontinuitet operacija, što u praksi

znači da CJTF počinje s djelovanjem

onog

a razvoj CJTF-a. CJTF koncept

počiva na dva temeljna načela: upotreb

l u svim savezničkim misijama

načelu da zadovoljava sve zaht

strukture Saveza. Ovaj koncept pruža

mogućnost da snage Saveza mogu biti

brzo raspoređene izvan savezničkih

-

umisijama.

Praški samit (21. i 22. novembra 2002.

godine) donio je novi koncept NATO

snaga za reagovanje - NRF (NATO Res-

ponse Force), kao snaga sa

i

-

trenutka kada su NRF razvile DJTF

HQ (Deployable Joint Forces), kao "plat-

formu" z

-

jivost , kao

i u jeve

misija te da je integralni dio komandne

teri-

torija, te da mogu djelovati tamo gdje se

ne mogu u potpunosti osloniti na staci-

onarna komandna mje -

-

ili upotpunosti izostaje.

C in

organizovanja multinacionalnih vojnih

formacija. CJTF se može

enju

kolektivne od

je lanice NATO-a u

misije koje ne

a V, odnosno u misije upravljanja

krizama u-

vanja mira, misije uspostavljanja mira).

Koncept predstavlja multinacionalne,

multioperabilne vojne snage sastavljene

od snaga Alijanse i partnerskih

zemalja a dejstva izvan

teritorija država NATO, a koje su pod

kontrolom i komandom NATO ili Ev-

ropske unije. Važno obilježje CJTFC

ka ekstenzivnost okuplje-

nih snaga.

sta, na područji

ma gdje je pomoć zemlje domaćina ogra

ničena

JTF koncept zamišljen je kao nač

primijeniti i za

organizaciju članica Saveza u izvođ

brane, ali i za uključivanje

zemalja koje ni su č

potpadaju pod odredbe

član

(humanitarnemisije,misije oč

članica

, upriličene za hitn

je

vojna i politič

CRNA GORA i PZM

novi model

Kombinovane združeneoperativne snage -

CJTF operacije. Naravno, operacije poput

CJTF-a u načelu se odvijaju izvan savez

ničkih teritorija i zaht

Treća faza implementacije

CJTF koncepta su Povećane i

daje mogućno

i izgradnje

zajednič

, Bugarske, Grč

stva

rajući

-

ijevajumnogo bolju

organizaciju.

sposobnosti

st Savezu da, u skladu s

nivoom ambicija, istovremeno vodi dvije

nezavisneCJTFoperacije.

Konkretan poduhvat kombinovanja pri-

stupa Koncepta kombinovanih združenih

operativnih snaga (CJTFC)

kih vojnih snaga preduzet je akci-

jom Albanije ke, Italije,

Makedonije, Rumunije i Turske, -

mirovne snage za Južnu Evropu

savezničkih vojnih misija. Svaki CJTF

nadređen je komandama snaga odre

đenih za misiju, a može sadržavati i ele

mente snaga zemalja izvan NATO-a koje

učestvuju u operaciji.

uspostavljena u skladu smisijom i pod

ređena ili direktno Savezničkoj ko

mandi za operacije ili je

egijskom nivou

CJTF je podređen Savezničkoj komandi

zaoperacije.

Razvoj CJTF koncepta predviđao je

-

-

Smisao CJTF kon-

cepta može se fokusirati u tri bitna as-

pekta. To su razvoj, održivost i kombi-

novanost i združenost. Komanda CJTF-a

je -

je -

dnoj od združenih

komandi snaga. Na strat

10 PARTNER

Postoje tri oblikaCJTFC:

Isklj ava-savez-

nica,

Snage Koncepta kombinovanih zdru-

ženih operativnih snaga (CJTFC) u ko-

jima sve zainteresovane la-

niceNATOiPartnerstva zamir,

Koncept kombinovanih združenih

operativnih snaga (CJTFC) en

Evropskom unijom u

lanice EU uz upo-

trebu sredstav

lanica NATO saveza za upotrebu

svih sredstavaAlijanse.

kturu

koja dopušta komandantima

, -

, te -

Konceptu kombinovanih zdru-

ženih operativnih snaga sve operativne

komandi

za operacije (ACO - Allied Command

Operations) priVrhovno -

ropi (SH

ko-

mande - JFC-a.

Zahtjevima za visokom stand

-

učivo NATO snage drž

učestvuju č

predvođ

kojem učestvuju

sve zainteresovane č

aNATO, ali uz saglasnost

svih č

Koncept predviđa fleksibilnu stru

korištenje

usluga iz različitih država kako bi se po

krile specifične potrebe pojedinih vojnih

operacija omogućava integraciju drža

va partnera NATO-a u misije za očuvanje

mira. U

komande pripadaju Savezničkoj

j komandi savez

ničkih snaga u Ev APE) u Belgiji,

koje ima pomoć od dvije savezničke

ardizacijom

i interoperabilnošću,CJTFkoncept je vrlo

koristan "alat" za ubrzano inkorporiranje

novih zemalja aspiranata u punopravno

članstvo u NATO. I samo ime CJTF kon

cepta pokazuje da su to kombinovane

(multinacionalne) i združene namjenske

snage, razvijene za konkretnu misiju i

sposobne za vođenje cijelog spektra

CRNA GORA i PZM

implementaciju u tri faze. Prva faza je

Inicijalna operativna sposobnost, defini

sana kao mogućnost vođenja jedne CJTF

operacije. po

sobnost i predviđa mogućnost vođenja

-

Druga faza je Osnovna s -

(MPFSEE). Uspostavljanjem Koncepta

kombinovanih združenih operativnih

snaga (CJTFC), nost

da djeluje kroz široke „koalicije voljnih“

(coalitions of thewil -

u

sve ir

.

Kroz koncept CJTFC je usvojena nova

doktrinarna vrijednost i koncept ima

ime je ost-

varena nova

. Primje-

nom Koncepta kombinovanih združenih

namjenskih snaga (CJTFC) izvode se ope-

racije Partner

NATO dobija moguć

ling), čime se stvara

uslov da u određenim akcijama ne djeluj

članiceNATOiPartnerstva zam , već

samo one koje su za to zainteresovane

i

konkretno političko značenje, č

osnova za buduće djelovanje

Alijanse u novim okolnostima

stva za mir pod vođstvom

NATO.

mr Tihomir Mijović

PARTNER 11

Tema broja

Uskoro prvi crnogorski oficiri u Avganistanu

Si imonov ć i Nikolić:Sto posto smo spremni

Na jarbolu ispred baze mirovnih snaga

se,

, zalepršati i državna

-

i

u

Crno

otputovati

u, kako ga zovu, najsigurniji avgani-

stanski grad - Mazar el Šarif, gdje je

smještena jedna od regionalnih ko-

mandi ISAF-a (International Security

Assistance Force)

stvomNATO-a.

tako prvi voj-

nici iz Crne Gore

po-

mognu u uspostavljanju normalnog

djelovanja avganistanske vlasti i nor-

malnog funkcionisanja civilnog života.

l Šarifu, pored nje -

-

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija

procijenilo je da je situacija u Avga-

nistanu prijetnja

ope-

na sjeveru Avganistana uskoro će

pored njemačke

zastava Crne Gore, što će praktično oz

načit početak konkretnog doprinosa

naše države jačanju bezbjednosti u

svijetu.

gorski oficiri Ivica Simonović i

Radosav Nikolić uskoro će

, vojne misije pod

vođ

Simonović i Nikolić biće

koji će, u skladu sa

zadacima misije ISAF, potruditi da

“Lijep je osjećaj pomagati državi koja,

svi znamo, posljednjih godina kuburi

sa brojnim problemima. Međutim, isto

tako će lijep osjećaj biti kada se u bazi u

Mazar e mačke, sva

kog jutra bude pozdravljala i zastava

CrneGore”, rekao je za “Partner” Simo

nović, objašnjavajući kako se osjeća par

danaprijenego ćekrenuti naput.

međunarodnommiru

i sigurnosti, pa je preporučeno svim

državama članicama da pomognu

koji je, na nivou bataljona, u kampu u

Sarajevu organizovan od avgusta do

decembra2008. godine.

Drugi

-

-

, jednomjesečni kurs (BALSOC)

završio je ove godineuBeogradu.

Simonović je djelovao u kombinova

nim komandama NATO-a, završio je,

takođe, osnovni kurs u Sarajevu, te na

predni kurs u Brunsumu u Holandiji.

kako kažu mogućnost daljeg napre

dovanjaukarijeri.

Nemoguće je da nekoga, ko ima imalo

avanturističkog duha u sebi ne privuče

odlazak u državu koja izgleda kao da je

'ispala' …Osim toga,

ovakvo iskustvo nam samo može kori

stiti u budućem radu”, rekao je, Simo

nović.

, i -

“

iz starog zavjeta

-

-

12 PARTNER

raciji ISAF, kako osobljem i opremom,

tako i ostalimresursima.

Misija ISAFpostala jeNATOvojnaope-

racija podrške miru (Peace Support

Operation) 2003. godine, kad je

-

S obzirom na to, finans

-

-

na to

-

-

jnogpozna-

vanjapravog stanja stvari u toj zemlji.

se uCrnojGori, ne zn -

Avganstana u koje oni

putuju.

“Ne idemo tamodaubijamonekoga i da

ratujemo

-

Od-

sjeku za vojnu vojnu saradnju u Odje-

ljenju za razvoj J-5 Generalštaba Vojske

Crne Gore u Mazar el

-

-

e Vojske Crne Gore) za pri-

kupljanje “infooperacija”.

“U suštini, zad j

relevantnih podataka civilima i vojnim

strukturama o aktivnostima komande u

kojoj budemo. Naravno, to podrazu-

mijeva i efikasnu -

Obojica tvrde da su se za misije prijavili

najviše zbog radoznalosti, upoznavanja

druge kulture i

UN

promijenio mandat misije u skladu s

Poglavljem VII Povelje UN-a, dopu

stivši upotrebu sile u čuivanjumira.

iranje operacije

se dijelom izdvodi iz zajedničkih sred

stava NATO-a, a dijelom učestvuju po

jedine države, bez obzira jesu li

one članiceNATO.

Simonović i Nikolić tvrde da predra

sude koje vladaju u društvu, a vezane su

za Avganistan, nijesu rijetke, ali da pro

ističu iz, kakokažu, nedovol

Naročito a dovolj

no o području

. Svoj doprinos ćemo dati na

sasvim drugačiji način”, kazao je Niko

lić.

Kapetan Simonović, koji je oficir u

Šarifu će biti

zadužen za “planiranje psiholoških ope

racija”, a poručnik fregate Radosav (za

mjenik komandantapomorskogodreda

Mornaric

atak će biti prosl eđivanje

saradnju sa predstav

nicimamedija”, objasnio jeNikolić.

običaja, ali, svakako,

Tema broja

Mazar el etvrti po broju sta-

novnika u Avganistanu i ima 183.000

stanovnika.

Nalazi se na oko 320 kilometara od Ka-

bula. emenito sve-

tilište, po plavom svetilištu i džamiji.

-

Iako idu u tak

-

u su prošli

je tako završio

Šarif je č

Ime grada znači pl

Gradpredstavlja veliku turističkuatrak

ciju zbog muslimanskih i helenističkih

arheoloških lokaliteta.

ozvano mirno područje,

Nikolić i Simonović tvrde da su, zahva

ljujući složenoj obuci koj , 100

odsto spremni za ono što ih čeka u

državi na jugozapaduAzije.

Nikolić Kurs za mlađe

oficire u operacijama podrške miru,

Inače ta baza je ustvari jedna od dvije

glavne evropske komande za operacije

NATO-auAvganistanu.

uacija koje nas tamo mogu snaći.

Tako da veoma samouvjereni krećemo

umirovnumisiju”, kazao je Simonović.

lika čast, ali ujedno

obaveza i da

ćemo se

bilo šta loše desilo, niko ne bi

prozivao nas po imenu, već državu iz

“U obuci smo prošli sve i svašta… od

ljudskih resursa do civilno-vojne sa-

radnje. Prošli smo bukvalno 90 odsto

sit

“Prvi smo oficiri koji iz CrneGore idu u

Avganistan. To je ve

odgovornost. Naravno

ponašati onako kako i dolikuje

pravim vojnicima, jer kada bi se even-

tualno

PARTNER 13

koje dolazimo, a to najmanje želimo”,

dodao je Simonović.

Nikolić je objasnio da se glavna

pet regionalnih ko

mandi (Pijestolnica, Istok, Sjever, Za

pad, Jug), čija su sjedišta u Kabulu, Ba

gramu, Mazar e

Ko-

mandanalazi u glavnomgraduAvgani-

stana, Kabulu, gdje je i Kabulska multi-

nacionalnabrigada.

U strukturi su i -

-

-

l Šarifu, Heratu i Kan-

daharu.

M -

-

-

-

-

i kapaciteti u p -

zadataka kako u

zemlji, tako i vannje.

Crne

Gore viceadmiral

ješadijski vod

tokomnovembraboravit

-

inistar odbrane Boro Vučinić ocije

nio je ranije da će crnogorski vojnici

biti spremni da odgovore svim izazo

vima koji ih očekuju u misiji u Avga

nistanu.

On je tada naveo da će vojnici prije

upućivanja biti "opremljeni, obučeni i

uvježbani ponajvišimstandardima".

"Ovim na odgovoran način gradimo

kredibilitet crnogorske vojske i dopri

nosimo njenom daljem razvijanju,

kroz sticanje iskustava u zajedničkom

radu na terenu i u komandama", rekao

je crnogorskiministar odbrane.

Vučinić je ocijenio da učešće u misi

jama jeste izazov, ali da je, uvjerenda je

Crna Gora tom izazovu dorasla i da

njen otpunosti omogu

ćavaju ispunjenje

Načelnik Generalštaba Vojske

Dragan Samardžić

ukazao je da je misija u Avganistanu

"složena" i naveo da će p

i uMađarskoj

na završnimpripremama.

On je objasnio da iako u Avganistan

ide vod od 25 vojnika, da će na završne

pripreme u Mađarsku biti upućeno 40

vojnika, "kako bi se obezbjedila re

zerva” za svaki slučaj.

MihailoDanilović

Tema broja

Najveći broj zemalja koje učest

vuju u ISAF-u su članice Sjever

su članice

NATO-a, a uključene su u opera

ciju je jedanaest. Većinom su to

članice Partnerstva za mir, a Aus

tralija, Austrija, Novi Zeland i

Švajcarska takođe učestvuju u

operaciji ISAF-auAv

-

o-

atlanstkog saveza.

Države koje nije

-

-

ganistanu.

Gotovo35500vojnika, podnepo-

srednim je zapovijedništvom ko-

mandeAlijanse.

PoredNATO-a, umisiji ISAF-a je

i oko 5.500 pripadnika nacional-

nih snaga kojima neposredno ko-

manduju tamošnje komande.

-

je

-

-

Uslov za vojno učestvovanje drža

va koje ni su članice NATO-a je

dobijanje uvjerenja o odgovaraju

ćoj interoperabilnosti sa NATO-

om posjedovanje traženih spo

sobnosti snaga koje će učestvovati

uoperaciji.

Mora se biti interoperabilan sa jedinicama NATO-a

Operacija ISAF je zamišljena u pet

faza. Prva faza bila je procjena sta

nja i priprema, a uključivala je sve

Druga faza je geografsko širenje na

područje cijeloga A ganistana, tre

ća stabilizacija, a četvrta tranzicija.

predviđa povlače

nje izA

Prvobitno ISAF je djelovao u pod

ručju glavnog grada Kabula i nje

gove bliske okoline, pomažući us

postavljanju prelazne vlasti i sigur

nog okružja u tom, relativno ma

lompodručju svoje odgovornosti.

ođenje ope

racije 2003. znatno je pove

ćan broj država koje se uključuju u

radmisije.

Rezultat je veća i jača struktura

ISAF-a u području operacija. Veliki

napori se tada ulažuuplaniranje

i sprovođenjeoperacija.

-

operacije uKabulu.

v -

Posljednja faza -

vganistana.

-

-

-

-

-

Kad jeNATOpreuzeo v -

godine -

od

U isto vrijemeUN jemandatmisije

proširio na cijelu teritoriju Avga-

nistana.

Mandat ISAF u cijelomAvganistanu

Prvom regionalnom komandom ko-

manduju Ni

-

-

-

je avganistanske vlasti i

funkcionis

i

jemci, drugom Italijani,

trećom Englezi, dok četvrta “pripada”

Amerikancima.

“U područjima regionalnih komandi

osnovani su provincijski rekonstrukcij

ski timovi (PRT), čiji je zadatak poma

ganje u uspostavljanju normalnog dje

lovanja središn

anja civilnog života”, kazao

jeNikolić.

Nakonnjih dvojice, uAvganistan će biti

upućen pješadijski vod koji će činiti 25

vojnika.

onarnih čvorišta veze, prihvat i tranziti

ranje veza pokretnih jedinica veze VCG,

kao i prihvat telekomunikacionih sistema

međunarodnih snaga na teritoriji Crne

G

bežičnog telekomunikacionog

sistema VCG za potrebe GŠ VCG i uve

zivanje telekomunikacionih sistema

međunarodnih snaga).

-

ore), Podcentar za komandno-infor-

macione sisteme (koji prihvata, objedi-

njuje i prezentuje informacije koman-

dno-informacionih sistema VCG i dru-

gih imalaca u Crnoj Gori) i za radio i

satelitske veze (koji je odgovoran za funk-

cionisanje

-

14 PARTNER

Predstavljamo

Uvo

internet oluciju u svijetu

komunikacija. I -

i na razvoj sistemaodbrane.

Današnji vojnik je, o

je stoga z

-

I u Vojsci CG se u poslednje vri-

jeme daje prednost stvaranjumodernog i

efikasnog telekomunikacionog sistema i

opremanju jedinica savremenim teleko-

munikacionimsredstvima.

VCG

povjeren je Centru za komunikacije i

komandno informacione sisteme (KIS)

-

-

ntar

-

-

-

tri podcentra:

-

rugih imalaca van VCG), za

radio-relejne veze (koji realizuje -

-

-

đenje računara u masovnu upotrebu

i označili su rev

znenađujuće buran raz

voj informatike i telekomunikacija danas

uvelikoutiče

čigledno, vojnik

informatičkog doba, pa načaj

telekomunikacionog sistema u oblasti

odbrane nesumnjiv. On se, prije svega,

vidi u povećanju stepena dostupnosti

različitih podataka i raspolaganja infor

macijama u realnom vremenu, čime se

skraćuje proces donošenja optimalnih

odluka.

Ovako strateški značajan posao u

.

Naš domaćin, komandant Centra za ko

munikacije, major Darko Marić, prezen

tujući nam„ličnukartu” jedinice, rekao je

da je Ce jedinica Vojske Crne Gore

namijenjena za obezbjeđenje funkcioni

sanja prenosnog telekomunikacionog

sistema, funkcionisanja komutacionog

sistema i kriptozaštite informacija u tele

komunikacionomsistemu.

Realizciju ovako širokog spektra izrazito

stručnih i odgovornih zadataka obezbje

đuju za stacionarne veze

(čija je uloga obezbjeđenje stacionarnog

telekomunikacionog sistema VCG i pri

hvat i tranzitiranje telekomunikacionih

sistema d

tranzi

tiranje telekomunikacionog sistema iz

među stacionarnih centara veze i staci

osme decenije prošlog vijeka. Od tada je

nastupio period zastoja, tako da sadašnji

telekomunikacioni sistem ima brojne ne-

dostatke i slabosti, koji se

-

taciji kanala, velikim gaba-

ritima, teškom i skupom održavanju i ve-

likoj neotpornosti na elektronskadejstva.

Od sticanja nezavisnosti Crne Gore i

formiranja VCG -

planiranju i opremanja Centra.

U ovom periodu jedinica je opremljena

neophodnom -

-

„backbone e sistema) -

ogledaju u

nedovoljnim kapacitetima, malim brzi

nama prenosa informacija i podataka,

ručnoj komu

učinjen je značajan na

predak u

savremenom informatič

komopremom.U toku je realizacija opre

manja radio sredstvima taktičkog nivoa,

kao i intenzivan proces planiranja radio-

relejne ” (kičm mre

Centar za komunikacije ikomandno-informacione sisteme

Vojske Crne Gore

m j ća or DarkoMari

Jedinica još od samog nastanka u svom

sastavu ima isključivo profesionalni ka

dar ovinu sastava čine civil

na lica-stručn

specifične službe. U rodu

veze, pripadnost

Major Marić ajveće

opremanje sistema do sada izvršeno u

drugoj polovini sedme i prvo

-

, a gotovo pol -

jaci, specijalizovani za vr-

šenje ovako

Centru za komunikacije

i komandno-informacione sisteme sma-

tra se krunom karijere u jedinicama veze

VCG.

je podsjetio da je n

j polovini

že koja će biti stabilna osnova i za ostale

državne institu Uopremanju

se očekuje da se mobilnoj komponenti

sistema da

visoko stručno osposobljeni

kadar. Major Marić je i u tom smislu bio

cije i organe.

prednost zbog izražene po-

trebe zapodrškommanjihbrzopokretnih

jedinica, namijenjenih za izvršavanje za-

datakauveomakratkomvremenu.

Da bi se postavljeni zadaci realizovali u

skladu sa zahtjevima komandovanja

potreban je i

decidan i

aćenju razvoja

telekomunikacija. Značajan broj

organizovanih

dali

su značajan doprinos edukaciji kadra.

Bitan segment obuke predstavlja izu

čavanje stranih jezika, težišno engleskog,

koji neophodan za praćenje razvoja

tele

, istakao jemajorMarić

aktivno uč među

narodnim vježbama pri

padnika jedinice učestvuju na vj

osebno značajna jer

omogućava našim pripadnicima sticanje

iskustva

ijediće i

provjeru kompatabilnosti našeg sistema

sa sistemimapartnerskih zemalja.

funkcioniše u mjeri u kojoj obez

bjeđuje izvršavanje zadataka, ali

naglasio da je akcenat u obuci

pripadnika jedinice na pr

„

prezentacija, kurseva i

seminara, u sopstvenoj režiji ili u saradnji

sa partnerima i civilnim strukturama

-

je

komunikacija. Svi oficiri Centra služe

se engleskim jezikom na nivou STANAG

2” .

Pored toga, pripadnici Centra za teleko-

munikacije estvuju na -

, a trenutno dva -

ežbi

“Combined Endeavour 2009” koja se, u

organizaciji NATO-a, održava u Banja

Luci. Ova vježba je p

u radnjama i procedurama koje

se primjenjuju u NATO zemljama u ob-

lasti telekomunikacija, a obezb

Današnji sistem telekomunikacija u

Vojsci -

je takav

da ne može u potpunosti odgovoriti sa-

vremenim zahtjevima komandovanja, u

koje, pored ostvarivanja prenosa govora,

spada i prenošenje svih vrsta podataka i

video-signala u realnomvremenu, zaštita

govora i podataka na svim nivoima, cen-

tralizovani nadzor i upravljanje, najviša

pokrivenost teritorije i puna mobilnost

PARTNER 15

Predstavljamo

Branko Ćorović o kasarni na

vrhu planine

Velika specifičnost jedinice su iz-

dvojeni objekti-čvorišta veze, gdje

se rad odvija neprekidno 24 časa, u

svim vremenskim

-

-

-

abdijevanja,

sistem grijanja, napajanja električ-

nom energijom, tu je i kuhinja sa

trpezarijom, radne sale, kao i pro-

stori zaodmor i rekreaciju.

uslovima, tokom

cijele godine. Ljudstvu koje radi na

ovim objektima poklanja se poseb

na pažnja. Na vrhu planine živi se

život nezavisan od spoljašnjih vre

menskih uslova. Poput velikih ka

sarni, tupostoje, ali umini varijanti,

objekti za smještaj ljudi i opreme,

poseban sistem vodosn

Stevan Ponoš:Tehnika nije sve

Savremena telekomunikaciona sred

stva kojima je opremljena naša jedi

nica, kao i sredstva koja se planiraju

uvesti u upotrebu u narednom peri

odu,

telekomunikacionog sistema.

Ali tehnika nije sve. Ona

edinacmora da se posveti, uko

liko želi odgovorno i visoko profesi

onalnoda izvršava zadatke.

-

-

-

znatnoolakšavaju realizaciju za-

dataka i povećavaju tehničkemoguć-

nosti

zahtijeva i

stalno usavršavanje kadra, čemu sva-

ki poj -

-

Branko Ćorović

Stevan Ponoš

jedinica i komandi. Da bi telekomuni-

kacioni sistem mogao da zadovolji te

zahtjeve n

-

-

„I pored ogra-

ni Centar za komunikacije i

i-

kacija VCG, a daljim razvojem i kroz

nabavku novih elemenata telekomuni-

kacionog sistema i naravno, obuku za rad

na

opravdati epitet -

e spone u realizaciji projektovanih

misija i zadataka Vojske

.

potpukovnik

MarinkoM.Slomo

užno je korišćenje savremenih

mrežnih tehnologija, optičkih i radio-re

lejnih spojnih puteva, kao i komutacije

svih vrsta signala kroz pokretne i staci

onarne komutacione čvorove različitog

nivoa.

niza trenutnih tehničkih

čenja KIS

obezbjeđuje pouzdan sistem telekomun

njima, nestaće i trenutna tehnička

ograničenja za realizaciju svih zahtjeva

koji se postavljaju pred našu jedinicu, a i

sistem telekomunikacija VCGuopšte. Na

taj način će Centar zna

čajn

”, zaključuje na

krajumajorDarkoMarić

Strategijski pregled odbrane (SPO) da

viziju razvoja odbrambenih snaga, obez-

bje

odbrane.

ef Od-

sjeka za strategijsko planiranje odbrane u

Ministarstvu odbrane, kapetan bojnog

broda

-

uodpet godina.

„ -

će

diće racionalno korišćenje resursa za

odbranu i transparentnost u poslovima

To je za časopis „Partner“ kazao š

Branislav Keković, pojašnjavajući

da će taj dokument, ustvari, biti osnova za

srednjeročno planiranje odbrane, u peri

od

Strategijski pregled odbrane, kritički sa

16 PARTNER

Tema broja

Priprema Strategijskog pregleda odbrane

Finalni dokumentdo kraja godinegledava postojeće stanje sistema odbrane,

sprovođenjem velikog broja analiza koje

se bave najznačajnijim pitanjima

počela je

,

odbra-

ne. Na bazi dobijenih rezultata, definišu

se potrebne sposobnosti, koje vojska tre-

ba da razvija da bi mogla da uspješno

realizuje i izvršava dodijeljenemisije i za-

datke“, rekao je on.

Izrada Strategijskog pregleda odbrane

sredinom prošle godine, kada je

Vlada formirala interresornu komisiju -

timod17 eksperata iz devetministarstava

i drugihdržavnihorgana.

Tim je zadužen za izradu nove strategije

nacionalne bezbijednosti i SPO-a.

STOodvija u tri faze

-

postavki za odbrambeno plani-

ranje, a u drugoj pravljenje -

-

.

i usvajanje

dokumenta.

Keko rekao da se i proces izrade

Tada

je, prema riječima Kekovića, utvrđeno da

se radna : u prvoj fazi

predviđeno je donošenje političkog okvi

ra i pret

analiza i pro

cjena postojećeg stanja, misija, zadataka,

strukture i predlog optimalne organiza

cije i strukture Vojske Treća faza, kako je

kazao, odnosi se na finalizaciju

vić je

SPO-a sprovodi se kroz tri nivoa.

„Najviši nivo je

nterresorna komisija, koja koordiniše

posao, odnosno, na nivou ministarstava,

usaglašava i priprema finalni dokumet.

Drugi nivo je koordinacioni tim, koji je

imenovao ministar odbrane, a koji ine

najodgovornije starješine Ministarstva

odbrane (MO) i G

ekpertske radne

grupe izMO iVojske, i

komandanti svih vidova i jedinica ranga

brigada, koje su bile zadužene za izradu

brojnih analiza i priremu predloga kon-

kretnih rjesenja

Vlada je u oktobru 2008. godine

-

še

dava savremene

izazove, rizike i prijetnje -

sveobuhvatnijuuloguVojske.

„Odbrana koja je ranije bila dominantan

zadatak oružanih snaga i vojske, sada,

, zahtijeva jednu

novuulogu, odnosnokapacitete kojeVoj-

ska trebada razvija“, istakao je on.

, trenutno se

sprovodi druga faza, koja je u procesu

finalizacije.

Objasnio je da se u tom dijelu posla radi

na izradi predloga planova za personal,

predloga jedinica za angažovanjeumulti-

nacionalnim operacijama, na izradi ana-

liza i predloga

ojske Crne Gore, te na procjeni

troškova održavanja i opremanja jedinica

Vojske, u skladu sa odobrenim sredstvi-

mazaodbranu.

U pripremi je, kako je naveo, novi sistem

planiranja, programiranja i

-

već pomenuta Vladina

i

č

eneralštaba Vojske

Crne Gore. Treći tim su

u koji su uključeni

“, naglasio jeKeković.

usvojila

politički okvir za izradu SPO, koji defini

političko okruženje na regionalnom i

globalnom nivou i sagle

i drugačiju

u

novonastalim okolnostima i uslovima

asimetričnih prijetnji

Prema riječima Kekovića

organizacije i izvođenja

obuke V

budžetiranja

(PPBS), koji se zasniva na programskom

budžetu i preraspodjeli sredstava, koji

podrazumijeva definisanje prioriteta, či

me se ostvaruje izrada realnih i održivih

planova.

PARTNER 17

Tema broja

„ manja i mo-

dernizacije Vojske mora odgovarati po-

trebama i resursima Crne Gore

-

, a sve, u skladu sa misijama Vojske

definisanim u Strategiji nacionalne bez-

bjednosti i Starategiji odbrane.

„Misije su: odbrana zemlje, -

aju prirodnih i

vješta ki izazvanih katastrofa, -

doprinos u

okviru mirovnih i humanitarnih opera-

cija

SPO otvara

-

-

-

-

„ inistarstvo odbrane, na osno-

vu rezultata sprov

e -

rne Gore. Ekspertske rad

-

-

Prva u nizu je Studija zaštite vazduš-

nog prostora, gdje e, pored eksperata

MO i Vojske, u estvovati i ostale državne

institucije koje se direktno ili posredno

bave timpitanjima uklju en

i ekspertski tim iz NATO koji je ponudio

da Crnoj Gori izradi besplatnu studiju.

Njihova posjeta Podgorici je planirana od

26. do28.oktobra

On je rekao da je izrada SPO-a umnogim

zemljama, u prosjeku, trajala tri godine,

iako pojedine države imaju, za taj posao,

formirane istraživa ke institute sa

nekoliko stotina zaposlenih.

„U našem slu aju, to su radili pripadnici

MO i Vojske pored svojih redovnih po-

slova. Pošto se dokument radi prvi put,

korištena su komparativna iskustva naših

To znači da predlog opre

“, rekao je

Keković.

I taj posao će se raditi postepeno, po faza

ma

pomoć civil

nim institucijama u sluč

č pomoćpo

liciji u slučaju terorizma i

“, podsjetio jeKeković.

, prema njegovim riječima,

određena pitanja u cilju unapređenja efi

kasnosti integrisanog sistema bezbjed

nosti, kao i izbjegavanja eventualnog pre

klapanja resursa i funkcija u vojsi i poli

ciji.

Zato će M

edenih analiza u okviru

sprovođ nja SPO, inicirati dodatne stu

dije koje će se baviti pitanjima od značaja

za odbranu C ne

grupe iz više ministarstava predložiće

svoja viđenja i rješenja koja će biti naj

funkcionalnija i najracionalnija za drža

vu.

ć

č

.Takođe, biće č

“, najavio jeKeković.

č

č

partnera koji su nam pružili veliku po-

dršku. Tu prije svega želim da istaknem

ministarstva odbrane Norveške, Ma-

kedonije, Hrvatske, Srbije i Bugarske

Odnedavno, u posao je uklju ena i -

-

va.

Od samog po etka -

redovne konsultacije sa

NATO ekspertima, koji su u junu

pozitivno ocijenili dosadašnji rezultat

radanaSPO idali korisne sugestije.

„Trenutno je u pripremi izrada drafta

finalnog dokumenta, koji e najprije biti

prezentovan ekspertima MO Norveske,

prilikomposjete uPodgorici od12. do14.

oktobra, a zatim i NATO ekspertima, na

elu sa Frankom Bolandom Direktorom

direktorata za planiranje snaga u NATO,

20. i 21. oktobra“, kazao jeKek

-

Takav akt bi, prema proceduri, nakon

usaglašavanja i dobijanja pozitivnih miš-

ljenja nadležnih ministarstava, bio poslat

nausvajanjeVladi.

-

, kao takav,

-

-

-

-

“,

rekao jeKeković.

č ame

rička firma MPRI, koji je učestvovao i

velikim iskustvompomagao u izradi SPO

i procesu reformi sistema odbrane mno

gihdrža

č , prema njegovim rije

čima, obavljaju se

, inače,

ć

č

ović.

On je izrazio uvjerenje da će, u skladu sa

planom Ministarstva odbrane i sugesti

jama MO Norveške i NATO eksperata,

do kraja godine finalni dokument biti

spreman.

„SPO je javan dokument i nakon usva

janja naVladi biće prezentovan i javnosti.

On prezentuje najznačajnije

segmente, zaključke i rješenja razvoja

Vojske. Detaljne analize sa brojnim tabe

larnim i shematskim prikazima i podaci

ma imaju stepen tajnosti. Nakon zavr

šetka Strategijskog pregleda odbrane, na

osnovu rezultata SPO i buduće vizije raz

vojaVojske, započeće izradaDugoročnog

plana razvoja Vojske, koji će obuhvatiti

period od deset do 12 godina“, najavio je

Keković.

MihailoDanilović

Tema broja

Nakon uvođenja u službenu upotrebu sve

čane, službene i radne uniforme, projekat

stvaranja novog vizuelnog identiteta Vojske

Crne Gore nastavljen je izradom i uvođe

njem nove vježbovno-terenske uniforme

ničke specifikacije i neophod

ne dokumentacije za kvalitetno sprovođe

nje postupka nabavke, izrade i isporuke

nove

tehničkih specifika

-

-

.

Priprema teh -

-

vježbovno-terenske uniforme bila je

otežana zbog zahtjeva da ona bude nešto

novo, prepoznatljivouokruženju i iskoraku

skladu sa savremenim tendecijama razvoja

uvojnoj industriji.

Izrada vježbovno-terenske uniforme, pod-

razumijeva definisanje boja i šablona-deze-

na za maskirnu šaru i -

18 PARTNER

Vježbovna uniformasa novim dezenom

je nivo maskirnosti dobar samo na malom

dijelu geografskog prostora za koji su boje

pri .

Novija varijanta maskirne šare je takozvani

„Digital print” kod kojeg su

se ijeb-

ljenih na šari. „Digital print” se u odnosu na

svojemask

Najsavremeniji sistem koji se koristi u pro-

izvodnji tkanina za maskirne uniforme je

takozvani „MULTICAM”, s -

-

, a samimtimpo-

lagođene

linijski oblici

pretvaraju u kockice (piksele) i na taj način

smanjuje kontrast izmeđubojaupotr

irne karakteristikemože koristiti

na širemgeografskompodručju.

istem koji kom

binuje linijske oblike i prelaze boja (raster).

Prelazima boja se dupliraju nijanse i sma

njuje kontrast izmeđuboja

vost „naše uniforme”, na jednomod šablona

u osnovnoj boji tkanine nalazi se kontura

geografskog oblika Crne Gore sa dodatim

natpisom „VCG”.

„MULTICAM”Vojske Crne Gore radi se sa

šest šablona i isto toliko boja. Šabloni for-

miraju i prelaze boja, takodana štampi ima-

mo deset nijansi. Tako se potpuna maskir-

nost osnovne tkanine, koja je toni-

rana, postiže sa jedanaest boja.

Tkaninu je radila firma „KROKO” u Zagre-

bu uz sarad-

nju nadzornog organa Ministarstva odbra-

ne. Serijska proizvodnja osnovne tkanine

. Kompletna

štampa ra u jednom lotu (11200 m),

kako bi kompletna tkanina bila u istim

nijansama.

Na izradi nove -

-

-

potpukovnikMirolj

takođe

u fabrici „Čateks” u Čakovcu,

počela je u avgustu ove godine

đena je

vježbovno-terenske unifor

me učestvovale su firme „Kroko”, „Proiz

vodnja Mile Dragić”, „Shestan-Bush”, „In

kop”, „Krke System”, „Kotex”, „Todor” i „Bim

tex”.

ubAntanasijević

majorEmilHalimović

cija materijala od kojih se izrađuje unifor

ma, modela svakog pojedinačnog

dijela komp

ježbovno-terenska uniforma mora da za

dovolji određen uočlji

vosti danju i noću

je do sada korišćen, polako se

izbacuje iz upotrebe zbog ograničenih mo

gućnosti korišćenja, odnosno

-

izradu

leta uniforme i serijsku pro-

izvodnjuuniforme.

V -

stepenmaskirnosti ( -

u odnosu na okruženje u

kojem se koristi) a prvi korak u njenom raz-

voju je bio odabir i razvoj dezena maskirne

šare. Sistem maskirne šare, takozvana

„ameba”, koji

-

, zbog toga što

stiže maskirnost, tako da „MUL-

TICAM” predstavlja šaru koja se može

koristiti na oko 70 odsto teritorije u svij

sa ogromnim kontrastima i širo-

kim rasponom boja od suvog (sivo-žuto-

braon) do zelenog (varijante zelene boje),

odabir „MULTICAM”-a smatra se najraci-

onalnijim riješenjem. Veoma mali broj ze-

malja u svijetu ima pravo da koristi „MUL-

TICAM”na svojimuniformama.

originalnost i prepoznatlji-

se veća

etu.

Kako je Crna Gora geografski specifično

područje

Po ugledu na slična rješenja u svijetu, želeći

da istaknemo

U današnjim uslovima komunikacijski

si

tom smislu

-

d jednostavnog nivoa prenosa govora

i Morzeovog koda, danas mora zadovoljiti

zahtjeve za visok nivo prenosa podataka,

slika, videozapisa i e-maila, uz -

veoma zahtjevnih mjera zaštite infor-

macija tokom prenosa. Sve te dodatne zah-

tjeve zastarjeli je -

-

-

Fleksibilnost, modularnost izrade,

višenamjenska upotre

formacija pri pre-

nosu, pokrivanje što šireg frekventnog -

funkcija

Norveška firma „Kongsberg“ razvila

je višenamjenski

podršku vojnim

operacijama modernog digitalizo-

vanog bojišta pod nazivom MRR

(Multi Role Radio). Pored prenosa

govora, MRR u modelu 500 sadrži i

sve protokole za prenos podataka

prekomreže.

MRR

prenosnoj i varijanti za ugrad-

nju u motorno vozilo.

(MH500) je težine 1kg,

snage 1W i autonomnosti bate-

rije do 25 sati. Prenosna vari-

janta (MP500) -

i a -

-

stemi imaju veoma značajnu ulogu na

bojištu, a odlučujuću ulogu u

preuzeli su radiouređaji. Uloga radioure

đaja o

obezbjeđe

nje

radiouređaji ni su u mo

gućnosti ispuniti, te je većina svjetskih pro

izvođača pristupila razvoju novih radioure

đaja.

ba, mogućnost više

načina rada, međusobna interoperabilnost,

nove metode zaštite in

op

sega, temogućnost poboljšanja bez

hardverskih izmjena, već samo unošenjem

novih upravljačkih programa- najvažniji su

zahtjevi koji se postavljaju u industriji tih

uređaja.

taktički radio u

VHF području za

500 izrađen je u ručnoj,

Ručna

varijanta

snage je 5W, te

žine 2,5kg, sa priključkom za

pojačivač utonomnošću bate

rije od 10 sati. Varijanta za ug

radnju na motorno vozilo snage

je 20W i težine 8kg. Sastoji se od

ručnogMH500 priključenog na

pojačivač snage.

Vojna tehnika

19PARTNER

„Kongsberg“ je razvojem ovog MRR sistema

učinio vidan napredak. Proizveden je novi

uređaj

posjeduje

dobru kriptozaštitu, osiguran je od

prisluškivanja i ometanja, a interoperabilan

je sa starijim uređajima istog proizvođača pa

i sa drugim uređajima s

om frekventnom području. Modularne

je izrade, pa semože kombinovati za različite

namjene.

koji ispunjava zahtjeve za prenos svih

vrsta informacija i koji se dodatnim

modemima može uvezivati u sve vrste

komunikacijskih mreža. MRR

,

a istom vrstom rada i

u ist

potpukovnik

MarinkoM.Slomo

MRR 500 ima

i

preko svoje integrisane

mreže.

im i lakim kom-

ponentama. Njegove kteri-

stike su i to što automats

-

a u sistemu ima rele

mogućnost kodiranja glasa,

odlično pokrivanje, naročito ispresijecanog

terena, ima visoku otpornost na ometanje,

visok nivo enkripcije, a u s stem je ugrađen

paket za prenos podataka. MRR 500 spaja

glas, paket podataka, kao i transparentne

podatke u jedno,

Ima mogućnost nadogradnje

softvera, a izrađen je u mal

značajne kara

ki prepoznaje vrstu

mrežnog saobraćaja, ima mogućnost oba

ranja FM mreže, jni

repetitor, radio prigušivač, mjerač jačine

signala, mjerač buke u pozadini i ugrađen

test zaprovjeruopreme.

Višenamjenski taktički radioMRR 500 (Multi Role Radio) „Kongsberg“

MRR 500 omogućava prijem negativnih

ometajućih talasa i pretvara ih u radio šum

u različitim uslovima terena. Način rada

uređajadefiniše k

Tehnički podaci:

opseg prenosa podataka do 64 kbps sa

ispravkomgrešaka automatski i ručno

U skladu sa zahtjevima za poboljšanjem

tehničkih karakteristika radiouređaja

orisnik.

- frekventni opseg 30.000 87.975 MHz

(2320kanala)

- protok45kHz

- izlazna snaga20mWdo20W

- digitalni glas

-

- baterija 7,2V litijum-jonska

- radna temperaturaod -35°Cdo+55°C

Zaštita tajnih podataka ostvaruje se pri-

mjenom propisanih mjera

ta lica

koja raspolažupodacima.

Najvažniji korak u ostvarivanju admini-

strativne z -

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

i radnji kojima

se obezbjeđjuje administrativna, fizička,

informatička, industrijska i zašti

aštite tajnih podataka je određi

vanje i označavanje stepena tajnosti poda

taka. Zakonom i Uredbom o načinu i po

stupku označavanja tajnosti podataka

propisan je jedinstven sistem određivanja

stepena tajnosti podataka i način i po

stupakoznačavanja.

Određivanje stepena tajnosti podataka

vrši ovlašćeno lice, obrazloženim rješe

njem, na osnovu procjene bezbjednosnog

značaja podatka, odnosno procjene mo

gućih štetnih posljedica za bezbjednost i

intereseCrneGore koje bimogle nastupiti

neovlašćenim otkrivanjem tajnog poda

tka.

Označavanje podatka tajnim vrši ovlaš

ćeno lice koje je odredilo stepen tajnosti

podatka.Oznaka stepena tajnosti podatka

ispisuje se iznad naziva dokumenta, na

vrhu svake stranice po sredini. Dokument

označen stepenom tajnosti čuva se uomo

tu označenom istom oznakom stepena

tajnosti kao i dokument i čini njegov sa

stavni dio. Dokument koji sadrži podatke

označene različitim stepenima tajnosti,

označava se oznakom najvišeg nivoa taj

nosti.

Određivanje i označavanje stepena tajno

sti samo po sebi ne predstavlja zaštitu, već

smjernicu koja ukazuje na potrebu predu

zimanja posebnih mjera čuvanja i ruko

vanja tajnim podacima i njihovu zaštitu

Administrativna zaštita tajnih poda-

taka

kroz čitav ciklus trajanja, do nivoa koji je u

skladu sa stepenomtajnosti.

Mjere i radnje za obezbjeđivanje adminis

trativne zaštite tajnih podataka uključuju i

sistem evidencije tajnih podataka, eviden

cije o korišćenju i pristupu tajnim podaci

ma, neovlašćenom otkrivanju ili nestanku

tajnihpodataka.

Čuvanje tajnih podataka je skup mjera i

postupak e

čavanja otkrivanja tajnih podataka, uniš

tavanja ili zloupotrebe od neovlašćenog

lica ili organa. Tajni podaci čuvaju se na

način koji obezbjeđuje da pristup i koriš

ćenje tih podataka,

jućeg stepena, a kojima su ti po

daci potrebni radi izvršavanja njihovih

poslova.

-

-

-

a koje se preduzimaju radi sprj -

-

-

pored lica koja po za-

konu imaju pravo pristupa bez dozvole,

imaju samo lica koja posjeduju dozvolu

odgovara -

Iz rada Direkcije za zaštitu tajnih podataka

20 PARTNER

sačinjavanje izvoda iz tajnog podatka vrši

se izuzetno ako za to postoji opravdana

potreb

U slučaju nestanka ili neovlašćenog otkri

vanja, objavljivanja, uništavanja ili drugog

dogadjaja koji ukazuje na zloupotrebu taj

nog podatka, bez odlaganja se obavještava

ovlašćeno lice koje je odredilo stepen taj

nosti podatka radi preduzimanja mjera i

radnji u cilju utvrdjivanja okolnosti pod

kojima je došlo do zloupotrebe i preduzi

manjemjera iza otklanjanje štetnih poslje

dica.

Uništavanje tajnih podataka vrši se komi

sijski, na način da se ne mogu raspoznati

ili obnoviti.Članovi komisijemoraju ima

ti dozvolu najmanje onog stepena tajnosti

podatka koji se uništavaju, a o uništavanju

a, od strane lica koji ima dozvolu za

pristup tajnimpodacima, koja nijemanjeg

stepenaod stepena tajnosti togpodatka.

-

-

-

-

-

-

-

Dostavaljanje tajnih podataka vrši se ko-

risnicima koji posjeduju dozvolu za

pristup tajnim podacima, najmanje onog

stepena tajnosti podatka koji se dostavlja.

Dostavljanje -

-

se vrši putem lica koje posje

duju dozvolu za pristup tajnim podacima

odgovarajućeg stepena ili putem diplo

matskepošte.

Umnožavanje, prevođenje ili neovlašćeno

se sačinjava zapisnik.

Odstupanje od propisanih procedura ad-

ministrativne zaštite tajnih podataka je

kažnjivo i podliježe preduzimanjumjera u

skladu sa zakonom.

B.D., P.K., I.P.

Procedure u zaštiti tajnih podataka

Na veliko iznenađenje javnosti američki

predsjednik Barak Obama objavio je 16.

septembra odluku da napusti program

odbrane zasnovane na radarsko-raket

nim sistemima u Češkoj i Poljskoj

meričke obavje

štajne službe ocijenile da Iran nije

koncentrisan na projektile dugog dometa

kako su očekivali,

u Evropi. Umjesto toga, različiti

brodski i kopneni sistemi bliži Iranukori

stiće se zapotencijalneprijetnjeEvropi.

ućih napada iz Irana i drugih nepri

jateljskih zemalja trebalo je biti raspore

đeno 10 presretača projektila u Poljskoj

radarska baza uČeškoj. Međutim, plan je

naišao na snažan otpor ruskih čelnika.

Oni su smatrali da presretači projektila u

Pol dar u Češkoj

već jednostavno reaguje

na promjenu percepcije prijetnje, Rusi su

oduševljeni njegovom odlukom o odu

stajanju od izgradnje trećeg pozicionog

rejona protivraketne odbrane u Evropi i

vide je kaodiplomatsku i vojnupobjedu.

Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev i

premijer Vladimir Putin jasno su od po

četka uspostavljanja Obamine admini

stracije istakli da su za ponovno usposta

vljanje američko-ruskih odnosa najvaž

nija pitanja protivraketni štit i širenje

,

-

. Ob-

jasnio je da je prilikom stupanja na duž-

nost u januaru pokrenuo reviziju progra-

ma odbrane i da sada djeluje na osnovu

preporuka te revizije. A -

su

pa sada ne postoji po-

treba za razmještaj radarsko-raketnog si-

stema

-

U sklopu projekta, vrijednog više mili-

jardi dolara, namijenjenog odbrani od

mog -

-

i

jskoj i ra mogu ugroziti

njihovu odbranu, kao i da bi se radarmo-

gao koristiti za špijuniranjeRusije. Iako je

predsjednik Obama rekao da ne pravi

ustupke Rusima,

-

-

-

-

-

Globus

21PARTNER

NATO-a u zemlje bivšeg sovjetskog blo

ka. Ovaj zaokret je podigao mogućnost

veće saradnje dvije sile u obuzdavanju

iranske prijetnje i postizanje bilateralnog

sporazumaoprodužavanju važnosti stra

teškog sporazuma o ograničavanju

, a koji uskoro

ističe. Ruski premijer je rekao da očekuje

-

-

na-

oružanja (Strategic Offensive Reductions

Treaty) koji su potpisali predsjednici

SAD i Rusije 2002. godine

dine. -

-

ještajne procj

-

Kritičari su optužili Obamu za stva

ranje nepotrebnih ustupaka koji će pod

staknuti dalje učvršćivanje ruskepozicije.

Polazeći od obav ene da Iran

program razvoja raketa kratkog i sred

njeg dometa realizuje brže nego što je

prvobitno očekivano, novi sistem treba

da se realizuje u tri faze. U prvoj, rakete

presretači SM-3 bile bi na brodovlju u

Obama, zasad,odustao od raketnog štita

da će posl

editi potpuno ukida

nje svih ograničenja na saradnju sa Rusi

jom i prodaju Rusiji visokih tehnologija,

aktiviranje prijema Rusije, B

omjena je očekivano

s obzirom na to da je postavljanje

odbrambenih radarsko-raketnih sistema

u Češkoj i Poljskoj bio ključni elemenat

vojne politike

ije ove odluke administracije

Baraka Obame "uslj -

-

jelorusije i

Kazahstana u Svjetsku trgovinsku orga-

nizaciju".

Pr donijela i kritike

iz redova republikanske opozicije u Kon-

gresu

Džordža Buša iz 2006. go-

istočnom Mediteranu već do 2011.

u savezničkim zemljama

i se pripisuje da želi da za

počne realizaciju šire strategije razoruža

vanja i smanji nuklearne arsenale u ob

Ostaje da se vidi da li će noviOba

min eti očekivane geopoli

tičkedividende.

godi-

ne. Druga faza bi bila operativna do 2015.

i bi se instalirale

poboljšane SM-3 sa dodatnim radarima.

I na kraju, do 2018.godine bio bi spreman

pravi štit.

Baraku Obam -

-

je

zemlje. -

potez donij -

Pripremila:Z.Minevski

22 PARTNER

Vijesti

Z

uspješno je realizovana na teritoriji opštine Žabljak, na padinima

Durmitora, na lokaciji Pirlitor i ukanjonu rijekeTare.

Za predstavnike medija je

P

ajednička obuka pripadnika planinskih jedinica Crne Gore,

Grčke i Slovenije

prezentovana obuka u specifičnim

uslovima ljeti. rezentaciji obuke su prisustvovali vojni ataše

GrčkekbbKristosDiplas i vojni ataše Slovenije brig.RadeKlisarič.

Zajednička obuka planinaca Crne Gore, Grčke i Slovenije

Načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore na vježbi,,MEDCEUR 2009“

Načelnik Generalštaba

Vojske Crne Gore vice

admiral Dragan Sama

rdžić prisustvovao je

prikazu praktičnog di

jela međunarodne voj

no-medicinske vježbe

,,MEDCEUR2009“

c, na

čelnik Generalštaba Vojske Srbije general-potpukovnik Miloje

Miletić, načelnik Generalštaba Oružanih snaga Republike Hrvat

ske general zbora JosipLucić i

poput ukazivanja prve

pomoći, medicinske evakuacije poslije saobraćajne nesreće

autobusa i putničkog vozila, havarije cisterne za transport hlornog

gasa, opšte i specijalističke medicinske pomoći, gašenja požara,

spasavanja sa visina i prihvata i zbrinjav

-

-

-

-

, od

1. do12. septembrauNišu.

Vježbu su pratili i ministar odbrane Srbije Dragan Šutanova -

-

general-majorRobertBejli iz Evrop-

skekomandeOSSAD.

Na vježbi su prikazani raznovrsni sadržaji

anjaugroženih lica.

P

,,Open skies“

.

rva treningmisija ,,OtvorenoNebo” (Open skies) realizovana je na Vojnom

aerodromuuGolubovcima.

V.d. šefa Odsjeka za kontrolu naoružanja u Ministarstvu odbrane major

Nenad Pavlović istakao je značaj participacije Crne Gore u aktivnostima

sporazum,koji se ogledauopredjeljenjuCrneGoredaučestvuje

u izgradnji i jačanju evroatlantskebezbjednosne strukture

Kurs za vojne posmatrače

Kurs za vojneposmatračeUN

,,BALMOC 1/09“

u kasarni ,,Milovan Ša

ranović“

Načelnik viceadmi

ral Dragan Samardžić istakao

je značaj ove vrste obuke

Kurs za vojne posmatrače

organizo-

van je -

u Danilovgradu.

GŠVCG -

za

pripadnike oružanih snaga.

organizovao je Finski Centar

za obuku oružanih snaga

(FINCENT) u saradnji sa Ministarstvom odbrane Crne Gore. Instruktori su

izNorveške, Švedske, Finske,Danske iCrneGore.

Vučinić i Samardžić u Beogradu

Realizovana prva treninig misija "Open skies”

Ministar odbrane Boro Vučinić i načelnik Generalštaba Vojske

Crne Gore viceadmiral Dragan Samardžić službeno su boravili u

Beogradu18. i 19. septembra.

Ministar Vučinić prisustvovao je svečanosti povodom promocije

potporučnika studenata 129. i 130. klase Vojne akademije Srbije.

Devet crnogorskih studenata završilo je ove godine Vojnu aka demiju u

Beogradu, a u toku je školovanje još 11 kadeta. Na vojno-obrazovnim

institucijama u Beogradu školuju se i dva visoka oficira na Komandno-

štabnoj školi.

Ministar Vučinić i ministar odbrane Srbije Dragan Šutanovac razgovarali

su o saradnji, kao imogućnostima za dalje intenziviranje odnosa u oblasti

odbrane i vojske. Ministar Vučinić sreo se sa Predsjednikom Srbije Bori

somTadićem idrugimvisokimdržavnimzvaničnicima.

Načelnik G boravio je u prvoj zvaničnoj posjeti Vojsci Srbije, na

poziv načelnika Generalštaba Vojske Srbije general-potpukovnikaMiloja

Miletića. Samardžić i Miletić saglasili su se da ne postoji nijedno sporno

pitanje između dvije vojske u vezi sa imovinom nekadašnje zajedničke

armije i da sepitanjau toj oblasti rješavajudogovorima.

amardžić je izrazio zadovoljstvo što je plan bilateralne saradnje dvije

vojske iz godine u godinu sve obimniji i sa jniji. Samaržić je podsjetio i

da se na Vojnoj akademiji u B

. Samardžić je najavio da će Crn

-

-

ŠVCG

S

drža

eogradu školuju pripadnici crnogorske

vojske a Gora kandidovati Žabljak kao

regionalni centar zaobuku ronilaca i predstavnika specijanih jedinica.

Nakon pola godine provedene u ,,crvenoj'“

zoni, dobio sam prekomandu u ,,plavu“

zonu, bezbjedniju

, jer je i bližeMon-

rovija jesta

edna. U

Grinvilu nigdje nema asfaltnog puta i ne-

maština je baš prevelika, privatne prodav-

nicemogu na prste da se izbroje i uglavnom

su snabdijevene sa 5-6 artikala. Ovdj

jesto pored

asfaltiranog puta, postoji

za automobile. Naravno ima i

više kriminala. Tamo još niko nije ubijen

samozato što imaviše bananaoddrugih.

Oblast koju kontrolišemo je sedam puta

manja nego na mom prethodnom timu, a

-

ije šest mjeseci u džungli nije-

sam mogao ni da zamislim. -

ove regije je u privat

, poznate po

proizvodnji automobilskih guma. Ovdje

posjeduju ogroman prostor od nekoliko

hiljada -

Plantaže su ogromne i

pedantno . Ljudi koji su zaposleni

na plantažama žive u kampovima planski

zidanimnaseljima. Školstvo je razvijenije, u

u pogledu transporta u

bolnicu u slučaju potrebe

. Razlika izmeđum u kojima sam

službovao je bila više nego očigl

e, u

Kakati, koje je malo veće m

čitav niz radnji,

čak i servisi

li

je gušće naseljena. Već prvog dana pri od

lasku u patrolu imao sam priliku da vidim

nešto što posl

Čak dvana

estina nom vlasništvu

američke firme ,,FIRESTONE“

hektara na kojima su plantaže ka

učukovog drveta.

sređene

Dnevnik vojnog posmatrača

PARTNER 23

terenu, pa su momci koji ga održavaju uzeli

štapove i malo pozirali dok sam ih slikao.

Pitali su, je li mi to za UN izveštaj. Ne, od-

govorio sam, nego za vojne novine u mojoj

zemlji. Po njihovom smij

jesu povj

-

jesto kon-

zervi jesti kuvano jelo. ponovo

smo bili u vozilu. Ovaj prizor mi je dugo

ehu sam zaključio

dami ni erovali. Nema veze, stigao je

ručak koji smo naručili, pa mi je bilo svejed

no. Bitno je samo da ću danas um

Nakon ručka,

okviru plantaža postoji i organizovan auto-

buski prevoz. Putevi kroz plantaže su do-

voljno široki trake, ali nijesu asfal-

tirani. Ovo je država u državi. Sa jasnim

granicama. Za vrij

kog korpusa SAD.

Ovdje se rat nije ni osjetio. Cio kompleks

ima sopstvenu struju iz male hidrocentrale

(ostatakLiberije iMonrovija recimo, nema-

ju struju!) koja je dovoljna i za naselja i za

fabriku za preradu gume u okviru kom-

pleksa.

Tokom patrole, sve ove informacije sam

dobijao od kolege iz Ekvadora

,

ij jesam dugo

razmišljao. Ipak, nijesam shvatao gdje ovdje

može da se jede. On se samo osmjehnuo i

rekao: ,,Vid .

Krenuli smo ka drugomkraju plantaža. Na-

kon 20 minuta vožnje,

-

-

jesam . Pogled sa terase resto-

rana se završavao u džungli iza. Prizor na

koji mi je trebalo vremena da se naviknem.

Skoro kao da nije -

jeti. Danas nije bilo nikoga na

sa četiri

eme rata, plantaže su

čuvale jedinice Marins

koji je bio

vođaupatroli.Nakonobavljenog razgovora

udva kampa upitaome jesam li gladan.Već

je bilo vr eme ručku pa se ni

jećeš“

izbili smo na asfalt i

počeli da se penjemo na jedno brdo. A na

vrhu brda ogroman restoran za upravu FI

RESTONA sa terenom za golf! Ovo stvar

noni očekivao

sam u misiji, nego u turi

stičkoj posostao u glavi. Bijeda, sirotinja, težak život, na

sve strane traume iz rata i ruševine, a usred

toga teren za golf, n -

I ukusan obrok.Uovojmisiji pone-

kad baš ima i prijatn . Po po-

vrat je još jedno. Ad-

ministrativni upravnik u kampu, lokalac,

. Preziva se Tambah. Ka-

že, ime je dobio po stranompiscu je knji-

gu Kroz smijeh mu govo-

rim: ,,M . Tre-

balo je malo vremena da bih mu objasnio šta

sam htio da kažem. Ovdje nas zovu veliki i

mali Branko. Razliku u boji kože niko ne pri-

mj .

estvarna scena koja od

mara oči.

ih iznenađenja

ku u kamp čekalo me

se

takođe zove Branko

čiju

njegov otac čitao.

ogao si i da se prezivaš Ćopić“

ećuje

BrankoĐurđić

Drugo lice Liberije

Branko ur i i Branko TambahĐ đ ćBranko ur i i Branko TambahĐ đ ć

UBanja Luci je od 3. do 17. septembra održa

nameđunarodna vojna vježba, u kojoj je učes

tvovalo oko

većeg broja

evropskih zemalja,

-

-

430 pripadnika iz 28 zemalja. Po-

red pripadnika Vojske Crne Gore, na vježbi

zvanoj „Kozara“, bili su i pripadnici oružanih

snaga zemalja regiona, zatim,

Jermenije, Kazahstana,

Gruzije i Ukrajine, kao i SAD i Kanade, te

pripadnici NATO i „South East European

Brigade SEEBRIG“.

ba se održava a

vježbaovog tipana svijetu.

Rukovodstvo vježbe „Combined Endeavor“ je

deklarisalo dva glavna cilja vježbe-interope-

rabilnost telekomunikacionih i informaci-

onih aj -

i

-

-

.

Vojska Crne Gore, pored navedenih ciljeva,

koristi ovu vježbu za obuku i uvježbavanje

kadra u rukovanju sa savre

-

oz in -

a

pripadnika.

-

-

-

Prioritetni cilj vježbe bilo je testiranje opera-

tivnog sistema „Linux“ (Cent OS 5.3.), kao i

provjera interoperabilnosti „Zimbra mail ser-

vera“ i „Microsoft exchange-a“.

I drugi deklarisani cilj, ljudska interopera-

bilnost „human interoperability“ je rea

-

-

od 1995.godine i to je najveć

uređ a i sistema, koja se dostiže testi

ranjem uređaja i sistema između svih zemalja

učesnica ljudska interoperabilnost, koja se

dostiže maksimalnom saradnjom i koopera

tivnošću svih učesnika vježbe u realizaciji tes

tova i kroz raznekulturno-socijalne sadržaje

menim uređajima

drugih zemalja. Pripadnici VCG su se pripre

mali za učešće na vježbi kr dvidualne pri

preme svih učesnika i kroz, učešće na četiri

planske konferencije na kojim su svaki put

učestvovala četiri

Neposredne stručno-specijalisticke i organi

zacione pripreme za učešće na vježbi realizo

vane su tokom avgusta u Centru za Informa

ciono-komandne sisteme (ICT)/SMR/MO.

lizovan

raznimvidovimadruženja, organizacijomna

cionalnih noći, kulturnom turom i realizaci

jom sportskih aktivnosti. Na organizovanom

sportskom takmičenju drugo

mjesto u košarci i treće na odbojkaškom tur

niru.

adra realizovani

su u značajnoj mjeri. Prisustvo velikog broja

vrhunskih stručnjaka iz oblasti telekomuni

kacija i informatike omogućilo je našim pri

padnicima da unaprijede svoje znanje

Takođe, renomirani proizvođaci TKiI opreme

iz svijeta i regiona prezentovali su svoju opre

munavježbi.Našu ekipu suposjetili predstav

nici firmi Harris-SAD, Rode&Svarc-Njemač

ka, kao i Iritel i Telegrup izBeograda.

Učesnike vježbe jetio je načelnik General

štab viceadmiral Dragan

Samardžić. On ceremoniji

svečanog zatvaranja,

, svečano

zatvorena 17. septembra. Ekipa Vojske Crne

Gore je u potpunosti opravdala učešće na vje

žbi, ispunila sve planirane zadatke i zacrtane

ciljeve.

ikBožoĐurović

potporučnik IsakMrkaić

VCG je zauzela

-

Obuka i uvježbavanje našeg k

-

-

, kao i

da se upoznaju sa opremom i softverom koje

koriste oružane snageostalih zemalja.

-

-

-

pos -

a Vojske Crne Gore

je prisustvovao

koktelu za visoke zva-

nice, a tom prilikom je razgovarao sa Admi-

ralom Stavridisom, novopostavljenim K-om

USEUCOM-a. Vježba je, uz prisustvo držav-

nog i vojnog vrha BiH, predstavnika Amba-

sade SAD i Komande USEUCOM

-

potpukovn

24 PARTNER

Tema

VCG na vježbi u Banja Luci

Šef delegacije

b estvovalo šest

"Combined Endeavor" je vojna vježba zemalja

NATO-a i PzM koja se odvija u oblasti teleko-

munikacionih i informacionih sistema. Vjež-

VCG je bioppuk.BožoĐurović.

U tehničkom dijelu vjež e je uč

lica na čelu sa ppor. Isakom Mrkaićem, a por.

Slobodan Musović je učestvovao na kursu za

upravljanje frenkvencijskim spektrom

“PhoenixEndeavor”.

PARTNER 25

Tema

Govoreći o tome šta je NATO postigao u

svojoj 60-to godišnjoj istoriji

američki savjetnik za

nacionalnu bezbijednost,

e u sferi svjetskih

spoljnih poslova. Prva je okončanje sto

ljetnih “građanskih ratova” vođenih na

Zapadu za trans-okeansku supremaciju

Evrope. Druga je posvećenost Sjedinje

nih Američkih Država nakon drugog

svjet

nacije, a treća je mirno

okon anje h

No, ovi uspjesi, pokreću legitimno pita

nje: šta je sljedeće?

-

svijetu,

sve veće povezanosti i ekonomske zavis-

nosti, je iskustvo intenziviranja kriznih

situacija. Za sada gotovo da nema efi-

kasnog globalnog bezbjednosnog meha-

nizma koji bi se suočio sa opasnostima

koje su stvoren

glo-

balne moći, te rastuće opasnosti od sve

češćih nemira u svijetu, što predstavlja

veoma zapaljivu mješavinu, NATO čla-

nice imaju zadatak da zajednički defi-

nišu i sprovedupolitički, vojno i ekonom-

ski prihvatljiva rješe

Alijansa treba da

definiše odgovarajuću, geopolitičku,

dugoročnu strategiju saradnje sa Ruskom

Federacijom. On kaže da Rusija nije ne-

prijatelj, ali i dalje neprijateljski gleda na

NATO. Stoga dva strategijska cilja treba

da definišu bezbjednosno konsolido

vanje u Evropi uvlačenjem Rusije u bliži

savez sa Evro-atlan

, Zbignjev

Bžežinski, bivši

kaže da je ta or-

ganizacija institucionalizovala tri monu-

mentalne transformacij

-

-

skog rata da odbrani Evropu od

sovjetske domi

ladnog rata. Sve to, smatra

Bžežinski stvorilo je preduslove za dalju

demokratizacijuEvrope.

-

NATO se danas konfrontira sa istorij

skim rizicima po globalnu bezbjednost.

Paradoks našeg vremena u tom

e.

Možda zbog pomijeranja i širenja

nja.

Bžežinski smatra da

-

tskom zajednicom, ali

č

i njeno angažovanje u široj mreži glo-

balnebezbjednosti.

vi dobar korak, mogao biti spora

zum o saradnji po pitanju bezb

Organizacije Ugovora o

kolektivnoj bezbjednosti (

stan.

Bivši američki savjetnik za nacionalnu

bezbjednost smatra da bi, u tom smjeru

kao pr -

jednosti

između NATO i

CSTO), koju je

stvorio zvanični Kremlj, a koju čine Jer-

menija, Bjelorusija,Kazahstan,Kirgistan,

Rusija,Tadžistan iUzbeki

Alijansom. On takođe sugeriše direktnije

formalne veze sa nekoliko vodećih azij-

skih sila posebnoKinom, Japanom -

tralnu vezu između Evrope i SAD i

nijedna od rastućih sila ne bi prihvatila

i Indi

jom.

Bžežinski smatra da ako se želi da NATO

ostane važan, ta organizacija ne može

kako neki žele - jednostavno se pretvoriti

ili se transformisati u globalnu alijansu

demokratija. Globalni NATO bi oslabio

cen

U zamjenu za taj ustupak koji zvanična

Moskva dugo traži - ugovor bi bio uslov-

ljen odredbama koje potvrđuju pravo sa-

dašnjih ne-članica da odaberu da li će biti

članiceNATOiliCSTO.

Bolji odnosi izmeđuNATO i Rusije tako-

đe bi olakšali otvaranje prema rastućim

silama Azije, koje bi bi trebalo da učes-

tvuju u zajedničkimbezbjedonosnimpo-

duhvatima.

Bžežinski ne isključuje nimogućnost for-

miranja zajedničkog savjeta NATO-Šan-

gaj Organizacije za saradnju, čime bi se i

Kina indirektno uključila u saradnju sa

članstvou takoproširenNATO.

atija suočila bi se sa oz-

biljnim teškoćamaprilikomodlučivanja.

globalne

mreže različitih bezbjedonosnih podu-

hvata i sve veću snagu da djeluje u spo-

rovima između država. U sprovođenju

t

skupolitičku cjelinu, negobi i

OliveraĐukanović

Pored toga, ideološki definisana globalna

alijansa demokr

Ipak, NATO ima iskustvo, institucije i

sredstva da postane središte

eške misije, NATO ne bi samo održavao

trans-atlant

odgovarao na sve važnija bezbjedonosna

pitanja 21.Vijeka.

NATO - Šta dalje

Crnogorski vojnici su

a-

vrše njegovo osvajanje. Knjaz Nikola

-

,

mimo naredbi, iskakali iz svojih šanaca i

napadali Turke. U jednom takvom

okršaju, jedan Crnogorac je bio ranjen.

Kad je knjaz vidio da ga nose na nosilima,

pitao je - što je tome vojniku. A on sam

mu odgovori - razboljeh se Gospodaru.

Nije smio da kaže da je ranjen, jer je ra-

njenu svojevoljnomnapadunaTurke.

-

ati, ali im to nije dopuštao carski

zapovjednik. Crnogorci su ponudili pri-

mirje, radi razgovora o predaji grada, a

pošto Turci nijesu na vrijeme odgovorili,

uslijedila je nova topovska paljba. Tek je

onda iz grada izašao zapovjednik Sken-

der beg, porijeklom je kod

, takoreći, goreli od

želje da ulete u Nikšić i da na prečac z

nije

dopuštao juriš, da bi izbjegao nepotrebne

žrtve. Bio je naredio da vojnici sami ništa

ne učine u velikoj želji koja ih je nosila za

osvajanjem Nikšića. Crnogorski i turski

položaji subili tolikomeđusobnoblizuda

su jedni druge mogli čuti kako razgova

raju. Ta blizina je za neke Crnogorce bila

toliko izazovna da nijesu odoljeli, već su

Zbog sve veće nepodnošljivosti crnogor

ske opasade, nikšićki Turci su se htjeli

pred

Mađar, došao

26 PARTNER

Feljton

Nikšić je dva puta od okupacije oslobo

đen u septembru. Prvi put 1877, a drugi

put 1944. godine. Stoga, moglo bi se reći

da je septembar mjesec tog grada. Prvom

oslobođenju Nikšića pre hodilo je objav

ljivanje od strane Rusije rata protiv Tur

ske. Ta vijest je na Cetinju, kako je za

pisano, primljena sa velikom radošću, a

knjaz Nikola je ruskom caru Aleksandru

Drugom koji se u proljeće 1877. godine

nalazio u Kišinjevu, poslao telegram us

hićenja, sa obećanjem da će Crnogorci

pomoći Moskvi u ratu sa Turcima. Samo

tri dana, pošto je Rusija ušla u rat sa

Turcima, knjaz Nik la je i sam, 17. aprila

1877. godine, došao uOrju Luku kodDa

nilovgrada, gdje je bio njegovGlavni štab.

Počela se okupljati crnogorska vojska, ali

, ali i

žestokih, bitaka, odsudna borba zaNikšić

počela je u julu iste godine. Crnogorci su

predhodno osvojili glavne položaje na ši

rem području grada, da bi 15. jula počeli

njegov

“Turci su se junački

opirali“, piše u Memoarima Knjaza Ni

kole.

-

t -

-

-

-

o

-

i Turska je gomilala svoje trupe na grani-

cama Crne Gore. Nakon više manjih

-

o bombardovanje. Grad se, ipak,

kako je zapisano, dugo držao pred opsa-

dom Crnogoraca.

-

knjaza i od njega tražio bezusl -

grada, dža-

dom, bila otegla duga kolona izbjeglica, u

kojoj su bili starci o štapu, žene i djeca.

„Knjaza su zaboljeli na srce. On je, tek ih

je ugledao, iz

t -

u zemlji svojoj. Kad nije mogao

-

-

Glas o padu Ni a izazvao je vel -

e -

-

e nastalo neopisivo vese-

lje.

-

-

e za da

, Ulcinj i

Podgoricu.

ovnu pre

daju. Skender beg je sa vojskom ispraćen

put Metohije. Knjaz je sa Crnogorcima

ušao u Nikšić. Zatim se od

ašao na put, odvraćao ih od

pu a, obećavajući im slobodu vjere i sva

ko dobro

uspjeti, mnoge je bogato obdario i nare

dio da se nemoćnicima dadnu konji iz

stana upravo do na Gacko. Turci su, bla

gosiljajući ga, pošli“, zapisano je.

kšić iku ra

dost u cijelojCrnojGori, a knjazNikola je

prvo o tome obavijestio knj ginju Mile

nu. Kad je ona objavila oslobođenje Nik

šića, na Cetinju j

I sav slovenski svijet je sa velikom

radošću primio vijest o tome da su Crno

gorci osvojiliNikšić.Ruski car je izPlevne

knjazu Nikoli čestitao sjajnu pobjedu.

Oslobođenjem bijelog Onogošta, crno

gorska vojska je stvorila uslov lji

oslobodilački pohod, na Bar

I.Despotović

mjesec NikšićaSeptembar