Doc.dr.sc. EDVARD GALIĆ Zavod za kardiovaskularne bolesti

Doc.dr.sc. EDVARD GALIĆ Zavod za kardiovaskularne bolesti

Klinika za unutarnje bolesti, “Klinička bolnica Sveti Duh”, Zagreb

01.03.2013. Zagreb

Prevencija kardiovaskularnih Prevencija kardiovaskularnih bolesti u kliničkoj praksi bolesti u kliničkoj praksi

PREVENCIJA PREVENCIJA KARDIOVASKULARNIH BOLESTIKARDIOVASKULARNIH BOLESTI

1. 1. ŠtoŠto je prevencija kardiovaskularnih bolesti? je prevencija kardiovaskularnih bolesti?

2.2. Zašto Zašto je ona potrebna?je ona potrebna?

3. 3. KomeKome je ona potrebna? je ona potrebna?

4. 4. KakoKako se provodi? se provodi?

5. 5. GdjeGdje treba biti ponuđena? treba biti ponuđena?

• Četiri stupnja kardiovaskularnog rizika..Četiri stupnja kardiovaskularnog rizika..• Više europskih zemalja u skupini niskog Više europskih zemalja u skupini niskog rizika..rizika..

• Koncept “rizik-dob”..Koncept “rizik-dob”..• Važnost psihosocijalnih čimbenika Važnost psihosocijalnih čimbenika rizika..rizika..

• Ograničena uloga biomarkera rizika..Ograničena uloga biomarkera rizika..


• Neizlaganje pasivnom pušenju..Neizlaganje pasivnom pušenju..• Uloga specifične prehrane..Uloga specifične prehrane..• Smanjena tjelesna težina kao mogući Smanjena tjelesna težina kao mogući čimbenik rizika..čimbenik rizika..

• Multimodalna bihevioralna Multimodalna bihevioralna intervencija je učinkovita..intervencija je učinkovita..


Najvažnije nove porukeNajvažnije nove poruke

• Krvni tlak:Krvni tlak:• Mjere Mjere promjene stila života promjene stila života potrebne potrebne

hipertenzivnim pacijentima..hipertenzivnim pacijentima..

• Svi glavni antihipertenzivi Svi glavni antihipertenzivi jednako učinkoviti za jednako učinkoviti za kliničku uporabu..kliničku uporabu..

• Ciljne vrijednosti tlaka Ciljne vrijednosti tlaka <140/90 mmHg..<140/90 mmHg..

• Određene granične vrijednosti Određene granične vrijednosti za mjerenja kod za mjerenja kod kuće i u ambulanti..kuće i u ambulanti..

Najvažnije nove poruke Najvažnije nove poruke

Diabetes mellitusDiabetes mellitus

• Ciljni HbACiljni HbA1C1C <7.0% (<53 mmol/mol) <7.0% (<53 mmol/mol)

• Ciljni krvni tlak <140/80 mmHgCiljni krvni tlak <140/80 mmHg

Najvažnije nove porukeNajvažnije nove poruke• Lipidi u krvi:Lipidi u krvi:

• Ciljni LDL-kolesterol:Ciljni LDL-kolesterol:

• <1.8 mmol/L za pacijente s vrlo visokim rizikom<1.8 mmol/L za pacijente s vrlo visokim rizikom

• <2.5 mmol/L za pacijente s visokim rizikom<2.5 mmol/L za pacijente s visokim rizikom

• <3.0 mmol/L za ostale...<3.0 mmol/L za ostale...

Što je prevencija Što je prevencija kardiovaskularnih bolesti?kardiovaskularnih bolesti?

• ““Koordinirana skupina postupakaKoordinirana skupina postupaka, na javnoj ili , na javnoj ili individualnoj razini, s ciljem: individualnoj razini, s ciljem:

• - eradikacije, eliminacije ili minimaliziranja utjecaja - eradikacije, eliminacije ili minimaliziranja utjecaja kardiovaskularnih bolesti i s njima povezane kardiovaskularnih bolesti i s njima povezane invalidnosti.invalidnosti.

• Temelji prevencije ukorijenjeni su u:Temelji prevencije ukorijenjeni su u:

• -- kardiovaskularnoj epidemiologiji kardiovaskularnoj epidemiologiji

• - medicini temeljenoj na dokazima.- medicini temeljenoj na dokazima.

A Dictionary of Epidemiology, 4th ed New York; Oxford University Press; 2001.

Zašto je prevencija potrebna?Zašto je prevencija potrebna?

• Aterosklerotske kardiovaskularne bolesti, osobito Aterosklerotske kardiovaskularne bolesti, osobito koronarna bolestkoronarna bolest, i dalje su vodeći uzrok prerane smrti , i dalje su vodeći uzrok prerane smrti diljem svijeta..diljem svijeta..

• Kardiovaskularne bolesti pogađaju i muškarce i žene; od Kardiovaskularne bolesti pogađaju i muškarce i žene; od svih smrtnih slučajeva u svih smrtnih slučajeva u EuropiEuropi prije dobi od 75 godina: prije dobi od 75 godina:

• -- 42% žena, 42% žena,

• - 38% muškaraca- 38% muškaraca.... umre zbog kardiovaskularnih .... umre zbog kardiovaskularnih bolestibolesti

Zašto je prevencija potrebna?Zašto je prevencija potrebna?

• Prevencija djeluje: Prevencija djeluje: smanjenja smrtnosti koronarne smanjenja smrtnosti koronarne bolesti :bolesti :

• oko 50% odnosi se na oko 50% odnosi se na promjene čimbenika rizikapromjene čimbenika rizika....

• 40% na 40% na poboljšanje liječenjapoboljšanje liječenja....

KARDIOVASKULARNE BOLESTI (KVB):KARDIOVASKULARNE BOLESTI (KVB):

KVB su vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj...KVB su vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj...

U 2011. g. od njih je U 2011. g. od njih je umrlo 24.841 osobaumrlo 24.841 osoba, što čini , što čini 48,7% u ukupnom mortalitetu ...48,7% u ukupnom mortalitetu ...

Kome je potrebna Kome je potrebna prevencija?prevencija?

Preporuke vezane uz procjenu rizikaRazina

preporuke

Potpuna procjena rizika korištenjem više čimbenika rizika (kao što je SCORE) preporuča se asimptomatskim odraslima bez dokaza kardiovaskularnih bolesti..

1C

Pojedinci s visokim rizikom otkrivaju se na temelju postojeće kardiovaskularne bolesti, diabetesa tipa II ili tipa I s oštećenjima ciljnih organa, umjerene do teške bubrežne bolesti, vrlo visokih vrijednosti pojedinačnih čimbenika rizika ili visokog SCORE rizka..

1C

PRIMARNA

PRIMARNA

PREVENCIJA

PREVENCIJA

Kome je potrebna Kome je potrebna prevencija?prevencija?

Preporuke vezane uz procjenu rizikaRazina

preporuke

Potpuna procjena rizika korištenjem više čimbenika rizika (kao što je SCORE) preporuča se asimptomatskim odraslima bez dokaza kardiovaskularnih bolesti..

1C

Pojedinci s visokim rizikom otkrivaju se na temelju postojeće kardiovaskularne bolesti, diabetesa tipa II ili tipa I s oštećenjima ciljnih organa, umjerene do teške bubrežne bolesti, vrlo visokih vrijednosti pojedinačnih čimbenika rizika ili visokog SCORE rizka..

1C SEKUNDARNA

SEKUNDARNA

PREVENCIJA

PREVENCIJA

Vrlo visok rizikVrlo visok rizik• Pojedinci s bilo kojim od sljedećega:Pojedinci s bilo kojim od sljedećega:

• DDokumentirana okumentirana kkardiovaskularna bolestardiovaskularna bolest....

• Diabetes mellitus (tip 1 ili 2) Diabetes mellitus (tip 1 ili 2) s jednim ili više s jednim ili više

čimbenika kardiovaskularnog rizika i/ili čimbenika kardiovaskularnog rizika i/ili

oštećenjima ciljnih organa.. oštećenjima ciljnih organa..

• Teška kronična bubrežna bolestTeška kronična bubrežna bolest....• Izračunati SCORE ≥ 10%..Izračunati SCORE ≥ 10%..

Ostale rizične skupineOstale rizične skupine

• VISOKI RIZIK: VISOKI RIZIK: SCORE ≥5% i <10% SCORE ≥5% i <10% za 10-godišnji rizik za 10-godišnji rizik

fatalne kardiovaskularne bolesti..fatalne kardiovaskularne bolesti..

• Znatno povišeni pojedinačni čimbenici rizika poput Znatno povišeni pojedinačni čimbenici rizika poput

obiteljskihobiteljskih dislipidemija i teške hipertenzijedislipidemija i teške hipertenzije....

• Diabetes mellitus (tip 1 ili 2) Diabetes mellitus (tip 1 ili 2) bez kardiovaskularnih bez kardiovaskularnih

čimbenika rizika ili oštećenja ciljnih organa..čimbenika rizika ili oštećenja ciljnih organa..

• Umjerena kronična bubrežna bolest: Umjerena kronična bubrežna bolest: (procijenjena (procijenjena

glmerularna filtracija 30-59 mL/min/1.73 mglmerularna filtracija 30-59 mL/min/1.73 m22)..)..

Ostale rizične skupineOstale rizične skupine

• Umjereni rizik:Umjereni rizik:

• SCORE ≥1% i <5% SCORE ≥1% i <5% za 10 godinaza 10 godina

• Mnogi sredovječni pojedinci pripadaju u ovu skupinu..Mnogi sredovječni pojedinci pripadaju u ovu skupinu..

• Nizak rizik:Nizak rizik:

• SCORE <1% SCORE <1% i bez čimbenika koji bi ih svrstali u i bez čimbenika koji bi ih svrstali u skupinu umjerenog rizika..skupinu umjerenog rizika..

Regije Europe prema rizikuRegije Europe prema riziku

• Zemlje s niskim rizikom:Zemlje s niskim rizikom:

• Prema Prema dobi, spolu, pušenju, sistoličkom tlaku, dobi, spolu, pušenju, sistoličkom tlaku,

ukupnom kolesterolu...ukupnom kolesterolu...

• Andora, Austrija, Belgija, Cipar, Danska, Finska, Andora, Austrija, Belgija, Cipar, Danska, Finska,

Francuska, Njemačka, Grčka, Island, Irska, Izrael, Italija, Francuska, Njemačka, Grčka, Island, Irska, Izrael, Italija,

Luksemburg, Malta, Monako, Nizozemska, Norveška, Luksemburg, Malta, Monako, Nizozemska, Norveška,

Portugal, San Marino, Slovenija, Španjolska, Švedska, Portugal, San Marino, Slovenija, Španjolska, Švedska,

Švicarska, Ujedinjeno Kraljevstvo..Švicarska, Ujedinjeno Kraljevstvo..

• Zemlje s visokim rizikom Zemlje s visokim rizikom (sve koje nisu s niskim rizikom):(sve koje nisu s niskim rizikom):

• Neke od navedenih su s vrlo visokim rizikom..Neke od navedenih su s vrlo visokim rizikom..

• Albanija, Alžir, Armenija, Azerbejdžan, Bjelorusija, Bosna i Albanija, Alžir, Armenija, Azerbejdžan, Bjelorusija, Bosna i

Hercegovina, Bugarska, Hercegovina, Bugarska, HrvatskaHrvatska, Češka, Egipat, Estonija, , Češka, Egipat, Estonija,

Gruzija, Mađarska, Kosovo, Latvija, Libanon, Libija, Litva, Gruzija, Mađarska, Kosovo, Latvija, Libanon, Libija, Litva,

Makedonija, Moldavija, Crna Gora, Maroko, Poljska, Makedonija, Moldavija, Crna Gora, Maroko, Poljska,

Rumunjska, Rusija, Srbija, Slovačka, Sirija, Tunis, Turska, Rumunjska, Rusija, Srbija, Slovačka, Sirija, Tunis, Turska,

UkrajinaUkrajina

Regije Europe i okruženja Regije Europe i okruženja prema rizikuprema riziku

Tablica relativnog rizikaTablica relativnog rizika• Može se koristiti kako bi se prikazali Može se koristiti kako bi se prikazali mlađi ljudi s niskim mlađi ljudi s niskim

aposlutnim rizikomaposlutnim rizikom koji, u usporedbi s ostalima u svojoj koji, u usporedbi s ostalima u svojoj

dobnoj skupini, imaju višestruko viši rizik..dobnoj skupini, imaju višestruko viši rizik..

• Može pomoći kao motivacija za odluku: Može pomoći kao motivacija za odluku:

• o prestanku pušenje, zdravu prehranu i vježbanje, ali i za o prestanku pušenje, zdravu prehranu i vježbanje, ali i za

označavanje onih koji su kandidati za terapiju..označavanje onih koji su kandidati za terapiju..

MLAĐI S

NIS

KIM

MLAĐI S

NIS

KIM

APSOLUTNIM

RIZ

IKOM

APSOLUTNIM

RIZ

IKOM

Druge preporuke vezane uz rizikDruge preporuke vezane uz rizik

• Genetsko testiranje Genetsko testiranje nema mjesta u procjeni nema mjesta u procjeni

kardiovaskularnog rizika (III, B,)..kardiovaskularnog rizika (III, B,)..

• Psihosocijalni faktori Psihosocijalni faktori bi trebali biti uzeti u obzir (IIA, B)..bi trebali biti uzeti u obzir (IIA, B)..

• Fibrinogen, visokoosjetljivi CRP i/ili homocistein Fibrinogen, visokoosjetljivi CRP i/ili homocistein se mogu se mogu

mjeriti kao dio procjene rizika u pacijenata s neuobičajnim mjeriti kao dio procjene rizika u pacijenata s neuobičajnim

ili umjerenim profilom rizika (IIB,B)..ili umjerenim profilom rizika (IIB,B)..

Druge preporuke vezane uz rizikDruge preporuke vezane uz rizik

• U pacijenata s umjerenim rizikom mogu se razmotriti mjerenje:U pacijenata s umjerenim rizikom mogu se razmotriti mjerenje:

• - karotidnog IMT-a, - karotidnog IMT-a,

• - ABI (indeks gležanj-nadlaktica)- ABI (indeks gležanj-nadlaktica) (IIA, B) ili (IIA, B) ili

• - CT-kalcij skor - CT-kalcij skor (IIa, B)..(IIa, B)..

• Procjenu rizika treba provesti u pacijenata sa:Procjenu rizika treba provesti u pacijenata sa:

• - sleep-apnea sindromom - sleep-apnea sindromom (IIA, A) i sa (IIA, A) i sa

• - erektilnom disfunkcijom - erektilnom disfunkcijom (IIa,B)..(IIa,B)..

Kako se provodi prevencija Kako se provodi prevencija kardiovaskularnih bolesti?kardiovaskularnih bolesti?

• Glavne preporuke:Glavne preporuke:

• Za potpune preporuke pogledati:Za potpune preporuke pogledati:

• European Heart Journal 2012:33;1635-1701 – doi: European Heart Journal 2012:33;1635-1701 – doi: 10.1093/eurheartj/ehs09210.1093/eurheartj/ehs092

• European Journal of Preventive Carfdiology European Journal of Preventive Carfdiology 2012;19: 4:585-6672012;19: 4:585-667

Bihevioralne promjeneBihevioralne promjene

Razina preporuke

Preporučene su kognitivno-bihevioralne strategije (npr. motivacijski intervju) za poticanje promjena stila života..

IA, A

Specijalizirani zdravstveni djelatnici (npr. medicinske sestre, nutricionisti, psiholozi itd.) trebaju biti uključeni kad god je potrebno i moguće..

IIa, A

Kod pojedinaca s visokim rizikom preporučene su multimodalne intervencije.. ...koje integriraju edukaciju o zdravom stilu života, medicinskim mogućnostima, vježbanju, nošenju sa stresom i savjetovanju o psihosocijalnim čimbenicima rizika..

I, A

Kognitivno-bihevioralna

strategija


Razina preporuke


IA, A


IIa, A


I, A

Medicinske sestre, nutricionisti,

psiholozi


Razina preporuke


IA, A


IIa, A


I, A

Multimodalne intervencije

PušenjePušenje

Razina preporuke

Pušenje je snažan i nezavisan čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti i treba ga izbjegavati.. I, B

Izloženost pasivnom pušenju povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti i treba je izbjegavati.. I, B

Mlade treba poticati da ne počinju pušiti.. I, C

Svim pušačima treba savjetovati da prestanu i ponuditi pomoć.. I, A

5 “A” za prestanak pušenja, 5 “A” za prestanak pušenja, za rutinsku uporabuza rutinsku uporabu

A –ASK (PITAJ) Pitati za pušenje u svakoj prigodi..

A – ADVISE (SAVJETUJ)

Savjetovati svim pušačima da prestanu pušiti..

A – ASSESS (PROCIJENI)

Procijeniti stupanj ovisnosti i spremnost na prestanak..

A – ASSIST (POMOZI)

Dogovoriti strategiju za prestanak pušenja, uključujući datum prestanka, bihevioralno savjetovanje i farmakološku potporu..

A – ARRANGE (DOGOVORI)

Dogovoriti raspored praćenja..

PrehranaPrehrana

• Zdrava prehrana Zdrava prehrana je temelj prevencije (I, B)...je temelj prevencije (I, B)...

• Zasićene masne kiseline Zasićene masne kiseline smanjiti na <10% smanjiti na <10%

ukupnog energetskog unosa, zamjenjujući ih ukupnog energetskog unosa, zamjenjujući ih

polinezasićenim..polinezasićenim..

• Trans-nezasićene masne kiselineTrans-nezasićene masne kiseline: što je manje : što je manje

moguće, po mogućnosti bez unosa iz prerađene moguće, po mogućnosti bez unosa iz prerađene

hrane, i <1% ukupnog energetskog unosa iz hrane, i <1% ukupnog energetskog unosa iz

prirodnih izvora..prirodnih izvora..

PrehranaPrehrana

• < 5 g soli dnevno..< 5 g soli dnevno..

• 30-45 g vlakana dnevno iz cjelovitih žitarica, voća i povrća..30-45 g vlakana dnevno iz cjelovitih žitarica, voća i povrća..

• 200 g voća dnevno (2-3 obroka)..200 g voća dnevno (2-3 obroka)..

• 200 g povrća dnevno (2-3 obroka)200 g povrća dnevno (2-3 obroka)

• Riba barem 2 puta tjedna, od toga jednom masna ribaRiba barem 2 puta tjedna, od toga jednom masna riba

• Konzumacija alkohola treba biti ograničena na 2 čaše dnevno (20 g/d Konzumacija alkohola treba biti ograničena na 2 čaše dnevno (20 g/d

alkohola za muškarce i 1 čašu dnevno (10 g/d alkohola) za ženealkohola za muškarce i 1 čašu dnevno (10 g/d alkohola) za žene

PrehranaPrehrana

Tjelesna težinaTjelesna težina• Smanjenje težine Smanjenje težine u ljudi s prekomjernom u ljudi s prekomjernom

tjelesnom težinom i pretilih je preporučeno i tjelesnom težinom i pretilih je preporučeno i

povezano s poželjnim učincima na; povezano s poželjnim učincima na;

• - krvni tlak i dislipidemiju, što može voditi prema - krvni tlak i dislipidemiju, što može voditi prema

manjem broju kardiovaskularnih bolesti (I, A)manjem broju kardiovaskularnih bolesti (I, A)

• I I prekomjerna težina i pretilost prekomjerna težina i pretilost povezane su s povezane su s

rizikom od smrti od kardiovaskularnih bolesti..rizikom od smrti od kardiovaskularnih bolesti..

• Postoji pozitivna linearna povezanost Postoji pozitivna linearna povezanost BMI i BMI i mortalitetamortaliteta od svih uzroka.. od svih uzroka..

• Mortalitet od svih uzroka:Mortalitet od svih uzroka:

• ... najniži je s ... najniži je s BMI od 20-25 kg/mBMI od 20-25 kg/m22....

• Daljnje snižavanje tjelesne mase ne može se Daljnje snižavanje tjelesne mase ne može se smatrati zaštitnim od kardiovaskularnih bolesti..smatrati zaštitnim od kardiovaskularnih bolesti..

Tjelesna težinaTjelesna težina

• Zdravi odrasli trebaju provesti:

• - 2.5-5 sati tjedno na tjelesnoj aktivnosti umjerenog intenziteta ili 1

• - 2.5 sati tjedno na intenzivnom vježbanju..

• Sjedilački pojedinci trebaju biti potaknuti na vježbanje niskim intenzitetom..

• Tjelesnu aktivnost / aerobni trening treba provoditi u više navrata od ≥10 min kroz cijeli tjedan..

Tjelesna aktivnostTjelesna aktivnost

- 2.5-5 sati tjedno tjelesne aktivnosti

• Pacijenti s prethodnim akutnim IM, CABG, PCI,

stabilnom anginom pectoris ili stabilnim kroničnim

zatajenjem srca trebaju trenirati aerobno umjereno ≥3

puta tjedno po 30 minuta.

• Sjedilačke pacijente treba potaknuti na vježbanje niskim

intenzitetom nakon stratifikacije rizika vezanog uz

vježbanje..

Tjelesna aktivnostTjelesna aktivnost

≥3 puta tjedno po 30 minuta

Glavni neovisni čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti..Glavni neovisni čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti..

Predstavlja značajan javnozdravstveni problem...Predstavlja značajan javnozdravstveni problem...

Rizik raste s porastom i sistoličkog i dijastoličkog tlaka..Rizik raste s porastom i sistoličkog i dijastoličkog tlaka..

Rizik je povećan za:Rizik je povećan za:

CVI (kao najvažniju komplikaciju AH)CVI (kao najvažniju komplikaciju AH)

infarkt miokardainfarkt miokarda

zatajenje srca zatajenje srca

bubrežnu bolestbubrežnu bolest

Arterijska hipertenzija (AH) je:Arterijska hipertenzija (AH) je:

HHipipertenertenzzivivnini bolesnici imaju povišeni bolesnici imaju povišeni rizik za kardiovaskularne događaje rizik za kardiovaskularne događaje

Framingham StudFramingham Studijaija Risk Risk kardiovaskularnih događaja prema hikardiovaskularnih događaja prema hipertenpertenzzivivnom stanju.nom stanju. Bolesnici stariBolesnici stari 35-64 35-64 godinagodina

36-36-godina praćenjagodina praćenja Koronarna bolest Udar Periferna bolest

arterijaZatajenje srca

Bie

nni

al A

ge-A

djus

ted

Rat

e pe

r 10

00

Kannel WB JAMA 1996;275(24):1571-1576.

Smjernice za liječenje povišenog Smjernice za liječenje povišenog krvnog tlaka:krvnog tlaka:

EEuropuropske smjernice ske smjernice 2007*. i obnova 2009.* preporučuju sljedeće ciljeve 2007*. i obnova 2009.* preporučuju sljedeće ciljeve

u snižavanju KT-a:u snižavanju KT-a:

Snižavanje sistoličkog KT-a Snižavanje sistoličkog KT-a ispod ispod 140 mm140 mm Hg Hg za sve hiza sve hipertenpertenzzivivne ne

pacijentepacijente::

............osobe pod niskim, umjerenim rizikom i osobe pod visokim rizikom...osobe pod niskim, umjerenim rizikom i osobe pod visokim rizikom...

Snižavanje sistoličkog KT-a..... Snižavanje sistoličkog KT-a..... što je više moguće ispod 140 mm Hg što je više moguće ispod 140 mm Hg zaza

didijjabetiabetičare...čare...

* 2007 Guidelines for the Management of Arterial Hypertension. Eur Heart J. 2007; 28 (12):1462-536. Reappraisal of European guidelines on hypertension management. J Hypertens. 2009 ; 27 (11): 2121-58.

Definicija i klasifikacija arterijskoga tlaka (mmHg)Definicija i klasifikacija arterijskoga tlaka (mmHg)

Kategorija Sistolički Dijastolički

Optimalan < 120 < 80

Normalan 120 – 129 80 – 84

Visoko normalan 130 – 139 85 – 89

Hipertenzija

– Stupanj 1 140 – 159 90 – 99

– Stupanj 2 160 – 179 100 – 109

– Stupanj 3 ≥ 180 ≥ 110

Izolirana sistolička ≥ 140 < 90

Kontrola hipertenzije postiže se:Kontrola hipertenzije postiže se:

Nefarmakološkim mjerama:Nefarmakološkim mjerama:

- promjene životnih navika- promjene životnih navika

- dijeta- dijeta

- umjerena fizička aktivnostumjerena fizička aktivnost

- DASH (1997.)DASH (1997.)

Farmakološkim mjerama:Farmakološkim mjerama:

--nekoliko skupina antihipertenzivnih nekoliko skupina antihipertenzivnih lijekovalijekova

““Problem” slabe pokrivenosti pacijenata terapijom: Problem” slabe pokrivenosti pacijenata terapijom: samo 27 % liječenih i dobro kontroliranih samo 27 % liječenih i dobro kontroliranih

Prema posljednjim ESH-ESC smjernicama za liječenje arterijske Prema posljednjim ESH-ESC smjernicama za liječenje arterijske

hipertenzije hipertenzije glavna dobrobit liječenja je sniženje AT glavna dobrobit liječenja je sniženje AT per seper se

i ono se može započeti antihipertenzivom iz bilo koje od i ono se može započeti antihipertenzivom iz bilo koje od 5 glavnih 5 glavnih

podskupinapodskupina….….2007 ESH-ESC Guidelines for the managment of Arterial Hypertension 2007;25:1105-872007 ESH-ESC Guidelines for the managment of Arterial Hypertension 2007;25:1105-87

Granične vrijednosti za definiciju Granične vrijednosti za definiciju hipertenzije ovisno o načinu mjerenjahipertenzije ovisno o načinu mjerenja

Sistolički tlak (mmHg)

Dijastolički tlak (mmHg)

Ambulanta ili klinika 140 90

24-satno 125-130 80

Dan 130-135 85

Noć 120 70

Kod kuće 130-135 85

Strategija intervencije..LDL.Strategija intervencije..LDL.

Poželjna razina LDL-c Poželjna razina LDL-c

Diabetes mellitusDiabetes mellitusRazina

preporukePreporuča se ciljni HbA1c <7.0% (<53 mmol/mol) I, A

Statini se preporučuju zbog smanjenja kardiovaskularnog rizika u diabetesu..

I, A

Preporuča se ciljni tlak <140/80 mmHg I, A

Treba izbjegavati hipoglikemiju i veliki dobitak na težini; individualni pristup (i za terapiju i za ciljeve) može biti potreban za pacijente sa složenom bolešću..

I, B

Metformin treba koristiti kao prvu liniju terapije ako se dobro podnosi i nije kontraindiciran..

IIa, B

Daljnje smanjenje HbA1c do <6.5% (<48 mmol/mol) može biti korisno pri dijagnozi. Za pacijente s dugotrajnim diabetesom ova ciljna vrijednost može smanjiti rizik mikrovaskularnih oštećenja..

IIb, B

Ključne porukeKljučne poruke

• Probir za čimbenike rizikaProbir za čimbenike rizika, , uključujući lipidne profile može se uključujući lipidne profile može se

razmotriti u muškaraca ≥40 godina i žena ≥50 godina ili razmotriti u muškaraca ≥40 godina i žena ≥50 godina ili

postmenopauzalno..postmenopauzalno..

• Liječnik obiteljske medicine s svojim timom Liječnik obiteljske medicine s svojim timom je ključna osoba za: je ključna osoba za:

• - inicijaciju - koordinaciju - provedbu kardiovaskularne prevencije..- inicijaciju - koordinaciju - provedbu kardiovaskularne prevencije..

• Nadležni kardiolog Nadležni kardiolog treba biti savjetnik u slučajevima kada postoje treba biti savjetnik u slučajevima kada postoje

nejasnoće glede korištenja preventivnih lijekova ili kada su uobičajene nejasnoće glede korištenja preventivnih lijekova ili kada su uobičajene

mjere prevencije teško primjenjive..mjere prevencije teško primjenjive..

HVALA VAM NA POZORNOSTIHVALA VAM NA POZORNOSTI

Antiagregacijska terapijaAntiagregacijska terapijaRazina

preporukeU akutnoj fazi koronarnog sindroma i tijekom idućih 12 mjeseci, preporuča se dvojna antiagregacijska terapija P2Y12 inhibitorom (ticagrelor ili prasugrel) i aspirinom, ako nije kontraindicirano zbog, npr. prekomjernog rizika od krvarenja..

I, B, jaka

Klopidogrel (600 mg loading doza, 75 mg dnevna doza) se preporuča pacijentima koji ne mogu primati ticagrelor ili prasugrel..

I, A, jaka

U kroničnoj fazi (>12 mjeseci) nakon infarkta miokarda, za prevenciju se preporuča aspirin..

I, A, jaka

U pacijenata s ne-kardioembolijskom tranzitornom ishemijskom atakom ili ishemijskim moždanim udarom, preporuča se sekundarna prevencija dipiridamolom i aspirinom ili samo klopidogrelom..

I, A, jaka

• Pacijent sa srčanom bolešću može sudjelovati u Pacijent sa srčanom bolešću može sudjelovati u programima samopomoći kako bi povećao ili programima samopomoći kako bi povećao ili zadržao svijest o potrebi kontrole čimbenika rizika..zadržao svijest o potrebi kontrole čimbenika rizika..

• Nevladine organizacije su važni partneri Nevladine organizacije su važni partneri zdravstvenih djelatnika u promociji preventivne zdravstvenih djelatnika u promociji preventivne kardiologijekardiologije

• European Heart Health Charter označava početak European Heart Health Charter označava početak nove ere uključenosti politike u preventivnu nove ere uključenosti politike u preventivnu kardiologijukardiologiju

Ključne porukeKljučne poruke

Krvni tlakKrvni tlak

Razina preporuke

Beta-blokatori i tiazidni diuretici nisu preporučeni hipertenzivnim pacijentima s višestrukim metaboličkim čimbenicima rizika koji povećavaju rizik od nastanka diabetesa

III, A, jaka

U pacijenata s diabetesom, preporuča se ACEI ili ARB I, A, jaka

Stratifikacija rizika SCORE tablicom rizika preporuča se kao minimalna mjera u svih hipertenzivnih pacijenata

I, B, jaka

Budući da postoje dokazi da subklinička oštećenja ciljnih organa određuju kardiovaskularni rizik neovisno o SCORE-u, treba tražiti ta oštećenja osobito u pojedinaca s niskim ili umjerenim rizikom

IIa, B, slaba

Krvni tlakKrvni tlakRazina

preporukePreporuča se terapiju lijekovima uvesti odmah svim pacijentima s hipertenzijom 3. stupnja, kao i pacijentima s hipertenzijom 1. ili 2. stupnja s visokim ili vrlo visokim ukupnim kardiovaskularnim rizikom

I, C, jaka

Pacijentima s hipertenzijom 1. ili 2. stupnja s umjerenim kardiovaskularnim rizikom, terapija lijekovima može se odgoditi za nekoliko tjedana, a pacijentima s hipertenzijom prvog stupnja bez drugih čimbenika rizika i za nekoliko mjeseci, dok se iskušaju mjere promjene životnog stila

Iib, C, slaba

Svim hipertenzivnim pacijentima s utvrđenom kardiovasklarnom bolešću ili diabetesom tip 2 ili s procijenjenim 10-godišnjim rizikom od kardiovaskularne smrti ≥5% (prema SCORE-u) treba razmotriti terapiju statinima

IIa, B, jaka

Documents

Doc.dr.sc. EDVARD GALIĆ Zavod za kardiovaskularne bolesti