DOBRA Stetnici Vinove Loze

7/30/2019 DOBRA Stetnici Vinove Loze

1/27

ZATITA VINOVE LOZE

Svaka je biljka ivi organizam, a svaku biljnu vrstu napada veliki broj

nametnika uzronika bolesti i tetnika. Neki od njih napadaju vie vrsta

biljaka, no mnogi su specifini za pojedine biljke. Pravilno odreivanje

dijagnoza nametnika te upoznavanje njihova ivota osnova su njihova

uspjenog suzbijanja.

Vinovu lozu, kao i sve drugo bilje, napadaju i oteuju brojni nametnici.

Oni se mogu podijeliti u bolesti koje uzrokuju uzronici biljnog podrijetla,

tetnike, u koje se ubrajaju razne ivotinje, te korovi. Stoga u ovom izlaganju

biti e obraeni samo oni koji se najee javljaju i nanose najvee tete.

Nema univerzalne metode zatite vinove loze, niti univerzalnog sredstva

za zatitu bilja (pesticida) protiv svih nametnika. Stoga je najvanije, prvo

utvrditi vrstu nametnika koji ugroava vinograd i tek tada izabrati mjere

suzbijanja. Rokovi tretiranja ovise o lokalnim uvjetima i klimatskim prilikama.

Priblina faza razvoja loze u vrijeme tretiranja kao i mogua pojava nametnika i

njihovi simptomi biti e prikazana slikom, odgovarajuim crteom i tekstom. No

najbolje je tretirati u rokovima koje za neke nametnike odreuje prognozna

sluba ili traiti savjet strunjaka za zatitu bilja. Za potpunu kompleksnu zatitu

vinove loze najee je potrebno provesti 5-8 tretiranja na godinu. No kako se

kombiniranjem razliitih sredstava svako tretiranje provodi istovremeno protiv

nekoliko nametnika, to se zapravo na godinu provodi dvadesetak mjera

suzbijanja (ako se suzbijanje svakog nametnika rauna odvojeno).

Na kraju u planu zatite vinove loze biti e uz faze razvoja prikazane

mogue pojave bolesti i tetnika s prikazom primjene kemijskih mjera koje trebaprimijeniti samo kad treba, tj. kad se jae pojave tetnici ili povoljni uvjeti za

pojavu bolesti. Nikada nee biti potrebno sve, pa ni veinu navedenih mjera

provesti u jednoj godini. Osim kemijskih ima i drugih mogunosti za suzbijanje

nametnika koje u ovom izlaganju zbog ogranienog vremena nee biti govora, a

koje mogu kemijsko suzbijanje uiniti nepotrebnim.


2/27

2

Vegetativni stadij vinove loze:

PUP U MIROVANJU i POJAVA VUNASTOG PUPA

Pup u mirovanju Vunasti pup

Mogua pojava nametnika: KukuljiariSinoxylon perforans Schrk.

Sinoxylon sexdentatum Ol.

titaste uiPlanococcus citri

Planococcus ficus

Pseudococcus obscurus

Mreurasta (vunasta) lozna uPulvinaria vitis

ljivina titasta uParthenolecanium corni

Crna pjegavostPhomopsis viticola Sacc.

Zaepljenje provodnih snopovaStereum hirsutum

Vinove pipe

lucernina pipa (Otiorrhynchus ligustici)lozna pipa (Otiorrhynchus lavandus)crna vinova pipa (Otiorrhynchus alutaceus)arena vinova pipa (Otiorrhynchus coruptor)prugasta vinova pipa (Otiorrhynchus alutaceus a. vittatus)

SovicaNoctua flimbriata

Lozin puparTheresimima ampelophaga


3/27

3

Crna pjegavost

Phomopsis viticola Sacc.

Gljiva prezimljuje u rozgvi i u otpalom liu. Pod jesen se iz, u vegetaciji

histogenom bakterijom blokiranog zaraenog tkiva iri dublje i postepeno

zahvati, u toku jeseni do proljea, koru izboja, djelomino ili potpuno. Razvijaju

se obilno piknide, uloene u tkivo kore, kao crne tokice, iji vrh izbija na

povrinu. U proljee za vlana vremena piknide nabubre i iz njih izlazi sluz, u

vidu vitica, puna spora i to dva tipa A i B jedne su okruglasto - produene (A) adruge su srpaste (B). Za infekciju su sposobne samo A spore. Prisustvo dva tipa

spora u piknidi svojstveno je za rod Phomopsis.

Suzbijanje:

Ono je vrlo teko, a razlog je: to se piknide (u proljee kada su se

razvile) na rozgvi nalaze ispod kore, a u njima su jo dublje sakrivene spore, pa

su i piknide a jo vie spore u piknidama teko dostupne fungicidu.

Phomopsis viticola, razvojni ciklus:

a. picnidab. konidija Ac. konidija Bd. ciklus zarazee. zaraena proljetna mladicaf. prezimljavanje piknida u rozgvig. prezimljavanje micelija u pupu


4/27

4

Zaepljenje

provodnih snopova

Stereum hirsutum

Infekcija se prenosi rezidbom i putem otvorenih rana. Simptomi bolesti

uoljivi su na svim biljnim dijelovima ukljuujui i korijen. Bolest ima naziv

Esca i javlja se u vidu apopleksije vinove loze. Na listovima tijekom srpnja

i kolovoza mogu se primijetiti simptomi nekrotinih smee crvenkastih ara na

rubovima i izmeu nerava lista. Grozdovi inficirani ovom boleu, nedozrijevaju, sue se i mumificirani vise na lucnju loze. Stablo i lucnjevi

pokazuju simptome suenja drva. Esca vinove loze moe se manifestirati u dva

oblika:

- polagano propadanje trsa tijekom nekoliko godina;

- brzo, skoro trenutano suenje napadnutog trsa.

Zatita se temelji na preventivnim mjerama (dezinfekcija otvorenih rana

pogotovo nakon rezidbe), zimsko prskanje.


5/27

5

Vinove pipe

lucernina pipa (Otiorrhynchus ligustici)

lozna pipa (Otiorrhynchus lavandus)

crna vinova pipa (Otiorrhynchus alutaceus)arena vinova pipa (Otiorrhynchus coruptor)

prugasta vinova pipa (Otiorrhynchus alutaceus a. vittatus)

Lucernina, lozina, crna i prugasta vinova pipa izgrizaju pupove, tako da

reznici te itavi lucnjevi, uope ne tjeraju. tete ine samo odrasle pipe, doknjihove liinke ive u tlu. Vinove pipe imaju jednu generaciju na godinu. Do

jake pojave ovih tetnika dolazi povremeno.


6/27

6


Gusjenica prezimi na trsu, te najvie tete pravi na poetku proljea

izgrizanjem pupova, a kasnije izgriza lie. Ima jednu, a prema nekim autorima

dvije generacije godinje.

Suzbija se kasnim zimskim prskanjem uljanim organofosfornim

insekticidima, a u proljee im pone napad gusjenica na pupove insekticidima

na bazi endosulfana, klorpirifosmetila, diazinona, fentiona, metilpirimifosa ipiretroidima.


7/27

7

POJAVA LISTIA

Mogua pojava

nametnika:

AkarinozeCalepitrimerus/Phylocoptes/ vitis Nal.

uti voni paukEotetranychus carpini f. vitis

Crveni voni paukPanonychus ulmi Koch

Crna pjegavostPhomopsis viticola Sacc.

Pepelnica vinove loze (Lug, Oidium)Uncinula necator(Schw.) Burr(konidijski stadij Oidium tuckei B.)


SovicaNoctua flimbriata


8/27

8

Akarinoze

Calepitrimerus/Phylocoptes/ vitis Nal.

Prezime enke ispod kore na trsu ili ispod ljuski na pupu. Jo pri bubrenju

ulaze dublje u njega i siu stanice tkiva. Prema razvoju izboja premjetaju se namlae dijelove. One enke koje su prezimjele na kori neto kasnije dolaze do

izboja. Sisanje unutar pupa moe prouzroiti posmeenje i uginue pupa ili

pojavu izboja sa skraenim internodijima, a ta je pojava nekada bila nazvana

court noue.

Zbog oteenja glavnog pupa izbija izboj i iz postranog pupa, pa se

javljaju dvostruki izboji. Zbog sisanja na liu na njemu se vide ubodi okrueni

dekoloriranom zonom, katkad zvjezdolika oblika. Ta se mjesta uboda moguposuiti i ispasti pa je list proupljen. ee je list deformiran, karakteristinog

uzdignutog ruba i arene (mozaine) plojke. Pri napadu krajem ljeta list poprima

tamnu boju od brojnih tamnih tokica ( na mjestu uboda) na listu. Moe imati 7-

8 generacija godinje. Za vrijeme vegetacije zadrava se na naliju lista, selei

se uvijek na mlae lie. Najvanije tete nastaju kad je u proljee razvoj loze

usporen zbog hladnog vremena, jer su tada grinje dulje koncentrirane na maloj

lisnoj povrini.

Oujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan

Caleptrimeru

s vitis

Akarinoza


9/27

9

uti voni pauk

Eotetranychus carpini f. vitis

Oploena enka prezimi ispod kore. Vrsta ima 6-8 generacija godinje.

Krajem travnja enka poinje odlagati jaja na naliju lista. Od kraja travnja

poinju se razvijati i liinke narednih generacija. Generacije se isprepliu pa se

istovremeno nalaze ljetna jaja, liinke, nimfe i odrasli oblici. Suzbijanje se

provodi ukoliko se uoe pokretni oblici na 50% listova ili tijekom vegetacije

kada se na 30-40% listova mogu uoiti pokretni oblici.

Oujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz RujanAkarinoza

Eotetranychus

carpini


10/27

10

Crveni voni pauk

Panonychus ulmi Koch

Voni crveni pauk prezimi u stadiju zimskih jaja, prema emu se razlikuje

od ostalih crvenih pauka i grinja ikarica, koji prezimljuju kao odrasli oblici.

Na vinovoj lozi najvie ih se nalazi na dvogodinjem drvetu, manje na

jednogodinjem, a jo manje na starijem drvetu. Krajem oujka ili travnja

poinje izlazak liinki iz jaja, obino nekoliko dana prije otvaranja pupova.Vrsta ima 7-9 generacija godinje. Generacije se isprepliu pa se istovremeno

nalaze ljetna jaja, liinke, nimfe i odrasli oblici. Zimska se jaja nalaze ve od

druge polovice kolovoza te njihov razvoj traje 170-230 dana, a moraju biti

izvrgnuta niskim temperaturama da bi iz njih mogle izlaziti liinke.

Oujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz RujanAkarinoza

Panonychus

ulmi


11/27

11

Pepelnica vinove loze (Lug, Oidium)

Uncinula necator(Schw.) Burr (konidijski stadij Oidium tuckei B.)

Pepelnica je ektoparazit, na povrini napadnutih organa nalazi se micelij s

konidioforima i na njima u nizu konidije. U stanice zalaze samo haustoriji i to u

epidermalne (ev. i u prvi sloj subepidermalnih stanica) crpei iz istih hranu i

dovodei do njihova odumiranja.

Bolest napada lie, bobice i izboje.

Prezimljuje na dva naina:

a ) u obliku posebnih organa , peritecija (ili kleistotecija) na napadnutim

organima. U proljee oslobaaju se spore (askospore) koje vre primarnu

infekciju, Tijekom vegetacije neprestano se stvaraju ljetne spore (konidije), ibolest se iri pomou njih (tzv. sekundarna zaraza).

b) gljiva prezimljuje u pupovima i to u obliku hifa.

Ukoliko prezimi u obliku hifa zaraza moe nastupiti na niskim

temperaturama prilikom samog razvoja vegetativnih organa. Ljeti se iri

konidijama, koje se masovno i stalno stvaraju na pepeljastim prevlakama.

Prevlake se sastoje od gustog spleta hifa, koje se ire po povrini napadnutog

organa (lista, bobe), a te hife tjeraju u stanice pokoice (epiderme) sisaljke

(haustorije) koje crpe hranu a time i oteuju stanice.

Tijekom vegetacije gljiva se iri konidijima (oidijima) koje nastaju u vrlo

velikom broju na prevlaci. Brzo gube klijavost, ali stalno nastaju nove

generacije konidija koje raznosi vjetar i koje kliju stvarajui sekundarne

infekcije. Za klijanje konidija nije potrebna kap vode , ve joj je dovoljna visoka

relativna vlaga zraka. Inkubacija, ovisno o temperaturi, traje 7-14 dana. Konidije

kliju na 5 oC, a optimalna temperatura za klijanje konidija je 20 oC. Micelij


12/27

12

najbolje raste na temperaturama izmeu 25 i 35 oC, dakle za pravih ljetnih

vruina.

Uncinula necator (Schw.) Burr

(konidijski stadij Oidium tuckei B.)razvojni ciklus:

a. kleistotecijb. kleistotecij sa askosporamac. konidiofori i konidiji Oidium

tuckeri

d.

slobodni oblik konidijae. ciklus infekcijef. rozgva i pup zaraeni s micelijem

i zimskim konidijima

g. list s zimskim kleistotecijem


13/27

13

POJAVA GROZDIA

Mogua pojava nametnika: Peronospora

Plasmopara viticola

Peronospora

Plasmopara viticola

Bolest napada sve nadzemne zelene organe: list, cvijet (grozdi u cvijetu),

bobice, mladice i vitice.

tete od peronospore na vinovoj lozi pojavljuje se u vinogradu kada su

zadovoljeni uvjeti tri desetice (temperatura vea od 10 oC, da padne vie od 10

mm kie i da su mladice vee od 10 cm.Optimalna temperatura za razvitak peronospore je izmeu 20 i 25 oC;

iznad 30 oC ili ispod 6 oC gljiva ne raste.

Plasmopara viticola je obligatni intrceluralni parazit. gljiva prezimljuje u

obliku oospora u otpalim listovima. Listovi do proljea propadnu, a oospore

slobodno lee na tlu. Kada je tlo dovoljno vlano i toplo oospora klije. Na njoj

se stvara nosa na ijem vrhu nastaje makrozoosporangij s 40-60 zoospora.

makrozoosporangij biva vjetrom ili kinim kapima donijet na list, oslobaaju se


14/27

14

zoospore koje se kreu do pui, kliju u micelij i vre zarazu preko pui. Tako

dolazi do primarne zaraze. U zaraenom tkivu micelij se iri, te nakon nekoliko

dana stvara monopodijalno razgranate konidiofore s konidijama

(zoosporangijima) koji izlaze kroz pui te se na kraju uoava prevlaka na

naliju. Sekundarne infekcije vre konidije (zoosporangiji) koji se ire vjetrom

ili vodom u organe loze, iz njih se oslobodi 4-8 zoospora, kreu se do pui, kliju

u micelij i vri se zaraza preko pui. Spolno razmnoavanje je oogamija koje

rezultira formiranjem oospora u listu.

Vrijeme od trenutka pa do pojave uljanih mrlja varira, ovisno o

temperaturi, a zovemo ga inkubacija. Duina inkubacije je vaan faktor u

suzbijanju peronospore, jer protektivni fungicidi moraju biti stavljeni na organ

loze prije vremena fruktifikacije tj. prije nego to izbije bijela prevlaka

konidiofora i konidija.

Plasmopara viticola, razvojni ciklus:

a. zimska osporab. ospora s makrosporangijemc. zoospora s dva biad. sporangiofor sa mnogobrojnim

sporangijima (konidij)

e. ciklusi zarazef. zaraeni listovi u kojima se

diferenciraju oospore


15/27

15

ODVOJENI CVJETNI PUPOVI

Mogua pojava

nametnika:

PeronosporaPlasmopara viticola (Berk. et Curt) Berl. i de Toni

Pepelnica vinove loze (Lug, Oidium)Uncinula necator(Schw.) Burr (konidijski stadij Oidium tuckei B.)

Crveni voni paukPanonychus ulmi Kochuti voni pauk

Eotetranychus carpini f. vitis

Lozin tripsDrepanothrips reutetri

CigaraByctiscus betulae L.

Cvrci - cikadeEmpoasca vitis Goethe =fvlaescens F.

Zygina rhamniScaphoideus titanus

Medei cvrakMetcalfa pruinosa Say.

Limunov crvacPseudococus (Planococus) citri Risso

Savijai koice plodaArgyrotaenia ljungiana Th./pulchellanaHw./


16/27

16

Lozin trips

Drepanothrips reutetri

Lozin trips prezimljuje kao enka. Prezimljuje na trsu vinove loze, na

divljoj lozi, na hrastu, vrbi, lijeski itd. Rano u proljee enka naputa sklonite i

poinje se hraniti s tek istjeralim izbojima loze. Oteeno mjesto na plojki lista

poprima svjetlo ukastu boju, a kasnije mjesto nekrotizira i dobiva izgled

tamne pjege u obliku toke. Lozin trips ima 1-3 generaciju godinje, to ovisi o

klimatskim prilikama.



17/27

17

Cigara

Byctiscus betulae L.

Prisutnost tetnika lako se utvruje po tipinom uvijanju lia u tuljce

cigare. Unutar svakog tuljca nalaze se jaja ili liinke cigaraa, no mogu se nai i

odrasli oblici, koji se ivahno kreu po itavom trsu. Odrasli oblici cigaraa

kornjai su s dugim rilom (pipe) vrlo ivahnih boja tijela: zelene, plave ili

bakrenocrvene, metalnog sjaja. Cigarai se pojavljuju u travnju i svibnju kada

nakon perioda hranjenja, enka cigaraa nagriza peteljku lista, zbog ega list

vene, te nogama smota tuljac cigaru u koji odlae nekoliko jaja. Jedna enkamoe smotati 20-30 cigara. Liinke ive unutar cigara, gdje se i hrane, a na

zavretku razvoja odlaze u tlo na kukuljenje. Ovaj tetnik ima jednu generaciju

godinje.


18/27

18

Cvrci - cikade

Empoasca vitis Goethe =fvlaescens F.

Na jako napadnutom liu smee ile, i ono se uvija prema dolje. Rubovi

lia dobivaju rasto smeu boju i sue se. Ovo se crvenilo esto nepravilno iri

i po plojci lista. Katkad se na listu vide brojne raste ili crvenkaste tokice na

mjestima gdje sisa tetnik. Ove se tokice mogu spajati u pjege, koje daju izgled

mozaika. Lie ima smanjenu asimilaciju i ranije otpada. Lozin je cvrak svjetlo

zelene boje, prezimi kao odrasli oblik, ima tri generacije godinje. Posljedice

napada lozinog cvrka jesu nedozrijevanje groa, loe odrvenjavanje rozgve i

nii sadraj eera. Ova vrsta cvrka moe prenositi neke viroze vinove loze.

Zygina rhamni

Scaphoideus titanus


19/27

19

Smee je boje, duljine tijela 5-6 mm. Glavne tete nanosi prenoenjem

vrlo opasne virusne bolesti zlatnog utila, koja prouzrokuje uenje lia.

Prezimi u obliku jaja ispod kore rozgve, te se sadnim materijalom ova jaja lako

mogu prenijeti u nezaraena podruja. Ima jednu generaciju godinje.

Razvojni ciklusi cvraka:



20/27

20

CVATNJA

Mogua pojava

nametnika

PeronosporaPlasmopara viticola


Groani moljci:Pepeljasti grozdov moljac

Lobesia = Polychrosis botrana Schiff,

uti grozdov moljacEupoecilia /Clisia/ambiguella Hb.


Siva plijesanBotrytis cinerea Pers.


21/27

21

Groani moljci:

uti grozdov moljac Eupoecilia /Clisia/ambiguella Hb., pepeljasti

grozdov moljacLobesia= Polychrosis botrana Schiff.

Grozdove u tri navrata napadaju pepeljasti, a dvaput uti groani moljac.

Prvi put napada u vrijeme cvatnje, kad su grozdovi zapredeni finom preom,

unutar koje se kreu gusjenice i izgrizaju tek zametnute bobice. Kasnije se

gusjenice opet javljaju u polovici ljeta na jo zelenim bobama. No najjai je

napad u vrijeme zriobe groa, kada dolazi do najveih teta. I tada se vide

finom preom spojene pojedine bobe koje su izgrizene, ime je omoguen

ulazak i brzo irenje sive plijesni. Napad groanih moljaca moe smanjiti

prinos za 30% i vie.

Savijai koice ploda

Argyrotaenia ljungiana Th./pulchellanaHw./Ta vrsta savijaa napada vinovu lozu i lavandu.

Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan

Clysiaambiguella

Polychrosis

botrana


22/27

22

Siva plijesan

Botrytis cinerea Pers

Siva plijesan tipina je bolest vinove loze visokog standarda, tj. javlja

se kudikamo jae u bujnim plantanim nasadima uzgajanih uz icu. Gljiva

uzronik plijesni naseljava se u grozdi

e vrlo rano, odmah nakon cvatnje (katkadve i u cvatnji). Tada jo nije parazit, nego saprofit i ivi u grozdiu od mrtvih

odbaenih ostataka cvjetova (pranici, kapice). Ti se ostaci zadre u grozdiima

(osobito ako je slabije vrijeme te se grozdii slabo iste) i gljiva se naseli u

njih. To se ne vidi niti je gljiva u toj fazi tetna, ali je vano da se ona ve tada

naseljava u mlade grozdie koji nastave rast. Tek kasnije, kad se grozdii

zatvore, gljiva postaje parazit i prodire u peteljke, peteljice i bobe. Prvo dolazi

do zelene plijesni, i to preteno na oteenim peteljicama i bobama, a od njih

se iri dalje kada gljiva kao parazit unitava jo zelene bobe. Pred zriobu dolazi

do faze sive plijesni, koju vinogradar kao izrazito tetnu odmah uoi.

Meutim, poetak sive plijesni jest ono naseljavanje gljive na ostatke cvijetova

nakon cvatnje. Prema tomu ako elimo plijesan na grou suzbijati, mora se

poeti ve rano, neposredno nakon cvatnje, iako tada gljiva jo nije tetna.

Kasnija prskanja malo pomau jer se gljiva nalazi u unutranjosti grozda, a

fungicidi ostaju na povrini grozda.

Zimu prezimi u obliku sklerocija, koji u proljee daju prvu generacijukonidija.


23/27

23

Razvojni ciklus: Botrytis cinerea Pers

a. sklerocijb. apotecij Sklerotinijafuckelianac. askospored. konidijo fore i konidije. ciklusi zarazef. lucanj zaraen sa zimskim

micelijem


24/27

24

ZAMETANJE BOBICA

Mogua pojava

nametnika


Crna truleGuignardia bidweilli (Phoma uvicola)

AntraknozaSphaceloma ampelina




KukuljiariSinoxylon perforans

Sinoxylon sexdentatumPepeljasti grozdov moljac

Lobesia botrana Schiff


Crveni palePseudopeziza tracheiphila M.Fh.

Filoksera (trsov uenac)Viteus vitifoliae Fitch


25/27

25

Antraknoza

Sphaceloma ampelina

Crna trule

Guignardia bidweilli

(Phoma uvicola)

Crveni pale

Pseudopeziza tracheiphila

M.Fh.

Napada mladice, bobice i lie, tj. sve zelene neodrvenjene djelove biljke.


26/27

26

ZATVARANJE GROZDA I PROMJENA BOJE BOBICA

Mogua pojava

nametnika


Pepelnica vinove loze (Lug, Oidium)

Uncinula necator(Schw.) Burr(konidijski stadij Oidium tuckei B.)Siva plijesan

Botrytis cinerea Pers.

Pepeljasti grozdov moljacLobesia botrana Schiff


Savijai koice plodaArgyrotaenia ljungiana Th./pulchellana Hw./

Lozin zeleni cvrakEmpoasca vitis Goethe =fvlaescens F.Zygina rhamni


27/27

DOZRIJEVANJE BOBICA

Mogua pojava

nametnika:




Pepeljasti grozdov moljacLobesia botrana Schiff



titaste uiLimunov crvac

Pseudococus (Planococus) citri RissoCrna lozina uTargionia vitis Sing.

Naranin crvacIcerya purchasi Mask.

Crna lozina uTargionia vitis Sing.

Proirena je u naem obalnom podruju. Napada vinovu lozu i neke vrste

drvea. Ima jajolik tit gotovo crne boje, s ekscentrino smjetenim pucetom.

Najee se zadrava na rozgvi i granama, esto i ispod kore, a rijetko prelazi na

lie. Ima jednu generaciju godinje.

Dr.sc. anfranko Pribeti

Documents

DOBRA Stetnici Vinove Loze