Upload
arminatic
View
153
Download
0
Tags:
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Moj seminarski rad iz hemije na temu "Dobitnici Nobelove nagrade za hemiju".Atić Armin
Citation preview
JU Gimnazija „Meša Selimović“ Tuzla
Seminarski rad iz hemije na temu:
Dobitnici Nobelove nagrade za hemiju
1
Učenik: Atić Armin
Sadržaj: Strana:
1. O Nobelovoj nagradi 3
2. Lista dobitnika Nobelove nagrade 4-55
2
Seminarski rad iz hemije na temu „Dobitnici Nobelove nagade za hemiju“-Atić Armin
O Nobelovoj nagradi
Nobelova nagrada, odnosno nagrade, se dodjeljuju svake godine pojedincima ili grupama ljudi čiji su uspjesi iznimni. To uključuje istraživanja, nove tehnike, tehnologije ili izniman doprinos društvu. Nagrada nosi ime po Alfredu Nobelu, švedskom izumitelju, poznatom kao izumitelj dinamita. On je 1895. godine u Parizu iznio ideju o osnivanju fonda iz kojeg bi se nagrađivali najzaslužniji. Jedan od razloga njegove ideje za nagrađivanje onih koji najviše doprinose čovječanstvu je taj što je on bio razočaran i zaprepašten načinom na koji se upotrebljavao njegov izum, dinamit. Prva svečanost dodjele Nobelovih nagrada za književnost, fiziku, hemiju i medicinu je održana u Stockholmu, 1901. godine. Od 1902. godine nagrade formalno dodjeljuje kralj Švedske. Nagrada za mir se dodjeljuje u norveškoj metropoli Oslu jer su početkom 20. stoljeća, kada je dodjeljivanje započelo, te dvije države bile unutar jedne države, Kraljevine Švedske. Nagrade se dodjeljuju jednom godišnje na svečanosti koji se održava u pravilu 10. decembra – dana kada je preminuo Alfred Nobel. No, imena dobitnika (laureata) nagrada se u pravilu objavljuju već u oktobru. Nobelova je nagrada financijski utemeljena. Iznos je nešto većiod 1 miliona eura. Inače, Nobelova Alfred Nobelnagrada je najprestižnija nagrada koju ljudsko biće može dobiti.
Nagrade se dodjeljuju u više različitih kategorija:
Nobelova nagrada za ekonomiju (Od 1969.) Nobelova nagrada za fiziku Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu Nobelova nagrada za hemiju Nobelova nagrada za književnost Nobelova nagrada za mir
3
Nagrada nije dodjeljivana 8 puta, i to 1916., 1917., 1919., 1924., 1933., 1940., 1941. i 1942. zbog svjetskih ratova, odnosno zbog nedovoljne naučne vrijednosti za čovječanstvo.
Dobitnici Nobelove nagrade za hemiju
Nobelova nagrada za hemiju 1901. godine
Jacobus Henricus van 't Hoff
Prvu nagradu je dobio nizozemac Jacobus Henricus van 't Hoff za otkriće zakona hemijske dinamike i osmotskog pritiska u otopinama.
Nobelova nagrada za hemiju 1902. godine
Hermann Emil Fischer
Njemački hemičar nagradu je dobio za rad na sintezama šećera i purina.
4
Nobelova nagrada za hemiju 1903. godine
Svante August Arrhenius
Švedski naučnik nagradu je dobio za elektrolitnu teoriju disocijacije.
Nobelova nagrada za hemiju 1904. godine
Sir William Ramsey
Sir William Ramsey svoju nagradu je dobio za otkrivanje inertnih plinova u zraku i određivanje njihovog položaja u periodnom sistemu elemenata.
5
Nobelova nagrada za hemiju 1905. godine
Johann Friedrich Wilhelm Adolf von Baeyer
Njemački hemičar, koji se pretežno bavio organskom hemijom, i prvi je sintetisao indigo. Nagradu je dobio za rad na organskim bojama i hidroaromatičnim jedinjenjima.
Nobelova nagrada za hemiju 1906. godine
Henri Moissan
Bavio se hemijom fluora, doprinijeo je razvoju električnih lučnih peći i otkrio mineral moasanit. Nagradu je dobio za dobijanje elementa fluora i razvoj električne peći.
6
Nobelova nagrada za hemiju 1907. godine
Eduard Buchner
Bio je nemački hemičar. Bavio se istraživanjima fermentacije. Nagradu je dobio za biohemijska istraživanja i otkriće fermentacije bez prisustva žive ćelije.
Nobelova nagrada za hemiju 1908. godine
Sir Ernest Rutherford
Britanski fizičar, bavio se proučavanjem radioaktivnih raspada, uveo je termin vrijeme poluraspada, prvi je upotrebio riječ proton za pozitivno naelektrisanu česticu, izvršio je prvu nuklearnu reakciju. Nagradu je dobio za primjenu alfa-čestica pri razbijanju atoma elemenata, kao i za radove u oblasti radioaktivnih supstanci.
7
Nobelova nagrada za hemiju 1909. godine
Wilhelm Ostwald
Njemački hemičar, zajedno sa Arrheniusom se smatra osnivačem moderne fizičke hemije. Nagradu je dobio za rad na katalizi, hemijskoj ravnoteži i brzinama hemijske reakcije.
Nobelova nagrada za hemiju 1910. godine
Otto Wallach
Njemački hemičar, bavio se organskom hemijom. Nagradu je dobio za rad na ispitivanju alicikličnih jedinjenja.
8
Nobelova nagrada za hemiju 1911. godine
Marie Sklodowska-Curie
Poljska naučnica, jedna od samo četiri osobe, i jedina žena kojoj su dodijeljene dvije Nobelove nagrade, prvu je dobila 1911. godine Radila je mnogo na teoriji radioaktivnosti, tehnikama razdvajanja radioaktivnih supstanci i otkrila je radon i polonijum. Nagradu za hemiju dobila je za otkriće elemenata polonijuma i radijuma, izolovanje radijuma i izučavanje prirode i osobina tog elementa.
Nobelova nagrada za hemiju 1912. godine
François Auguste Victor Grignard i Paul Sabatier
Victor Grignard je bio francuski hemičar. Bavio se organskom hemijom. Nagradu je dobio za otkriće Grinjarovog reagensa. Paul Sabatier je bio takođe francuski hemičar. Bavio se proučavanjem katalizatora. Dobio je nagradu za otkriće katalitičke hidrogenizacije.
9
Nobelova nagrada za hemiju 1913. godine
Alfred Werner
Švajcarski hemičar, razvio je osnovu za modernu koordinacionu hemiju. Nagradu je dobio za rad na polju povezivanja atoma u molekule.
Nobelova nagrada za hemiju 1914. godine
Theodore William Richards
Bio je američki hemičar. Izumio je adijabatski kalorimetar i nefelometar. Nagradu je dobio za određivanje relativnih atomskih masa velikog broja elemenata.
10
Nobelova nagrada za hemiju 1915. godine
Richard Martin Willstätter
Njemački hemičar, bavio se istraživanjima na polju fotosinteze, kao i na prirodi i aktivitetu enzima. Smatra se pretečom moderne biohemije. Nagradu je dobio za istraživanja na polju biljnih pigmenata.
Nobelova nagrada za hemiju 1916. godine
Nije dodijeljena
Nobelova nagrada za hemiju 1917. godine
11
Nije dodijeljena
Nobelova nagrada za hemiju 1918. godine
Fritz Haber
Bio je njemački hemičar. Smatra se ,,ocem hemijskog rata'', jer je razvio hlor i druge bojne otrove tokom Prvog svjetskog rata. Nagradu je dobio za sintezu amonijaka.
Nobelova nagrada za hemiju 1919. godine
Nije dodijeljena
Nobelova nagrada za hemiju 1920. godine
Walther Hermann Nernst
12
Bio je nemački hemičar i fizičar. Poznat je po Nersntovoj jednačini, a znatno je doprineo razvoju fizičke hemije i elektrohemije. Nagradu je dobio za studije toplotnih promena u hemijskim reakcijama.
Nobelova nagrada za hemiju 1921. godine
Frederick Soddy
Bio je britanski hemičar. Bavio se istraživanjima za ratnu industriju. Nagradu je dobio za proučavanje radioaktivnih supstanci i porijekla prirodnih izotopa.
Nobelova nagrada za hemiju 1922. godine
Francis William Aston
Bio je britanski hemičar. Bavio se proučavanjem elektronskih cijevi, usavršio je maseni spektrometar i radio je na proučavanju izotopa. Nagradu je dobio za otkriće mnogih izotopa masenim spektrografom i objašnjenje pravila cijelih brojeva.
13
Nobelova nagrada za hemiju 1923. godine
Fritz Pregl
Bio je austrijski hemičar i fizičar. Bavio se elementarnim analizama. Nagradu je dobio za razviće metode mikroanalize organskih supstanci.
Nobelova nagrada za hemiju 1924. godine
Nije dodijeljena
Nobelova nagrada za hemiju 1925. godine
Richard Adolf Zsigmondy
14
Bio je austrijanski hemičar. Bavio se istraživanjem koloida. Jedan krater na Mjesecu nosi njegovo ime. Nagradu je dobio za dokaz heterogene prirode koloidnih rastvora.
Nobelova nagrada za hemiju 1926. godine
Theodor H.E. Svedberg
Bio je švedski hemičar. Razvio je tehniku analitičkog ultracentrifugiranja. Nagradu je dobio za rad na disperznim sistemima, uključujući koloide.
Nobelova nagrada za hemiju 1927. godine
Heinrich Otto Wieland
Bio je njemački hemičar. Bavio se uglavnom organskom hemijom. Nagradu je dobio za ispitivanje strukture žučne kiseline i srodnih supstanci.
15
Nobelova nagrada za hemiju 1928. godine
Adolf Otto Reinhold Windhaus
Bio je njemački hemičar. Bavio se uglavnom biohemijom. Nagradu je dobio za ispitivanje strukture steorida i njihove veze sa vitaminima.
Nobelova nagrada za hemiju 1929. godine
Hans Karl August Simon von Euler-Chelpin i Arthur Harden
Arthur Harden je bio britanski hemičar. Bavio se biohemijom. Hans Karl August Simon von Euler-Chelpin je bio švedski hemičar. Takođe se
16
bavio biohemijom. Dobili su nagradu za ispitivanja fermentacije šećera i fermentativnih enzima.
Nobelova nagrada za hemiju 1930. godine
Hans Fischer
Bio je njemački hemičar. Bavio se organskom hemijom. Dobio je nagradu za istraživanje hemina i hlorofila.
Nobelova nagrada za hemiju 1931. godine
Carl Bosch i Friedrich Bergius
Carl Bosch je bio njemački hemičar i inženjer. Bavio se istraživanjem visokih pritisaka u hemijskoj industriji. Friedrich Bergius je bio takođe
17
njemački fizičar. Poznat je po Bergiusovom procesu proizvodnje benzina. Dobili su nagradu za doprinos primjeni visokih pritisaka u hemijskim procesima, kao i za dobijanje sintetičkog benzina.
Nobelova nagrada za hemiju 1932. godine
Irving Langmuir
Bio je američki hemičar i fizičar. Bavio se atomskom strukturom i izumio je visokovakuumsku cijev. Dobio je nagradu za otkrića i istraživanja u oblasti hemije površinskih pojava.
Nobelova nagrada za hemiju 1933. godine
18
Nije dodijeljena
Nobelova nagrada za hemiju 1934. godine
Harold Clayton Urey
Bio je američki fizikohemičar. Doprinijeo je razvoju atomske bombe izumivši metod gasne difuzije koji je izdvajao izotop uranijuma neophodan za atomsku bombu. Dobio je nagradu za otkriće deuterijuma, tzv. teškog vodonika.
Nobelova nagrada za hemiju 1935. godine
Frederic Joliot-Curie i Irene Joliot-Curie
Frederic Joliot je bio francuski fizičar. Bavio se nuklearnom fisijom i elektrohemijom. Irena Joliot-Curie (kćerka Marie Curie) takođe je bila francuska hemičarka. Bavila se vještačkom radioaktivnošću i nuklearnom fizikom. Dobili su nagradu za sintezu novih radioaktivnih elemenata.
19
Nobelova nagrada za hemiju 1936. godine
Petrus Josephus Wilhelmus Debye
Bio je holandski hemičar i fizičar. Poznat je po Debajevom modelu i Debajevoj temperaturi. Nagradu je dobio za rad na molekulskoj strukturi kroz istraživanje dipolnog momenta, difrakcije X-zraka i elektrona u gasovima.
Nobelova nagrada za hemiju 1937. godine
Walter Norman Haworth i Paul Karrer
Walter Norman Haworth je bio britanski hemičar. Bavio se biohemijom. Dobio je nagradu za istraživanje ugljenih hidrata i vitamina C. Paul Karrer je bio švajcarski hemičar. Bavio se organskom hemijom i biohemijom. Dobio je nagradu za istraživanje karotinoida, flavina i vitamina A i B2.
20
Nobelova nagrada za hemiju 1938. godine
Richard Kuhn
Bio je njemački hemičar. Bavio se biohemijom. Dobio je nagradu za rad na karotenoidima i vitaminima.
Nobelova nagrada za hemiju 1939. godine
Adolf Friedrich Johann Butenandt i Lavoslav (Leopold) Ružička
Adolf Freidrich Johann Butenand je bio njemački hemičar. Bavio se biohemijom. Dobio je nagradu za rad na polnim hormonima. Leopold Ružička je bio hemičar hrvatskog porijekla. Bavio se biohemijom. Dobio je nagradu za rad o polimetilenima i višim terpenima.
21
Nobelova nagrada za hemiju 1940. godine
Nije dodijeljena
Nobelova nagrada za hemiju 1941. godine
Nije dodijeljena
Nobelova nagrada za hemiju 1942. godine
Nije dodijeljena
Nobelova nagrada za hemiju 1943. godine
George de Hevesy
Bio je mađarski hemičar. Bavio se metabolizmom životinja i otkrio je hafnijum. Dobio je nagradu za primjenu izotopa kao pokazivača u proučavanju hemijskih procesa.
22
Nobelova nagrada za hemiju 1944. godine
Otto Hahn
Bio je njemački hemičar. Smatra se pionirom radiohemije. Otkrio je nuklearnu izomeriju. Dobio je nagradu za otkriće fisije teških atomskih jezgara.
Nobelova nagrada za hemiju 1945. godine
Artturi Ilmani Virtanen
Bio je finski hemičar. Bavio se agrikulturnom biohemijom. Dobio je nagradu za istraživanje u poljoprivrednoj i hemiji ishrane.
23
Nobelova nagrada za hemiju 1946. godine
James Betcheler Sumner, John Howard Northrop i Wendell Meredith Stanley
Sva trojica bili su američki hemičari. James Betcheler Sumner je prvi ukazao na to da je enzim protein. Dobio je nagradu za dokaz da enzimi mogu da kristalizuju. John Howard Northrop se bavio biohemijom. Wendell Meredith Stanley se bavio biohemijom i virusima. Dobili su nagradu za pripremanje enzima i proteina virusa u čistoj formi.
Nobelova nagrada za hemiju 1947. godine
Robert Robinson
Bio je britanski hemičar. Razvio je organske sinteze. Dobio je nagradu za ispitivanje biljnih supstanci biološkog značaja, posebno alkaloida.
24
Nobelova nagrada za hemiju 1948. godine
Arne Wilhelm Kaurin Tiselius
Bio je švedski hemičar. Bavio se biohemijom. Dobio je nagradu za istraživanje elektroforeze i adsorpcione analize, a posebno za otkriće prirode serumskih proteina.
Nobelova nagrada za hemiju 1949. godine
William Francis Giauque
Bio je kanadski hemičar. Bavio se fizičkoj hemijom. Dobio je nagradu za ispitivanje ponašanja supstanci pri ekstremno niskim temperaturama.
25
Nobelova nagrada za hemiju 1950. godine
Otto Paul Hermann Diels i Kurt Adler
Bili su njemački hemičari. Obojica su se bavila organskim sintezama. Dobili su nagradu za otkriće i razvoj Dils-Alderove reakcije.
Nobelova nagrada za hemiju 1951. godine
Edwin Mattison McMillan i Glenn Theodore Seaborg
Bili su američki hemičari. Bavili su se transuranskim elementima. Dobili su nagradu za otkriće plutonijuma i ostalih transuranskih elemenata.
26
Nobelova nagrada za hemiju 1952. godine
Archer John Porter Martin i Richard Laurence Millington Synge
Bili su britanski hemičari. Archer John Porter Martin bavio se biohemijom. Richard Laurence Millington Synge se bavio proučavanjem peptida. Dobili su nagradu za otkriće particione hromatografije.
Nobelova nagrada za hemiju 1953. godine
Hermann Staudinger
Bio je njemački hemičar. Pronašao je ketene i opisao polimere. Postoji i hemijska reakcija u organskoj hemiji koja nosi njegovo ime. Dobio je nagradu za otkrića u oblasti makromolekulske hemije.
27
Nobelova nagrada za hemiju 1954. godine
Linus Carl Pauling
Bio je američki hemičar. Bavio se kvantnom hemijom, molekularnom biologijom i ortomolekularnom medicinom. Dobio je nagradu za rad o prirodi hemijske veze i strukturi složenih supstanci.
Nobelova nagrada za hemiju 1955. godine
Vincent du Vigneaud
Bio je američki hemičar. Bavio se biohemijom. Dobio je nagradu za rad na jedinjenjima sumpora, a posebno za prvu sintezu polipeptidnog hormona.
28
Nobelova nagrada za hemiju 1956. godine
Sir Cyril Norman Hinshelwood i Nikolaj Nikolajevič Semjonov
Cyril Norman Hinshelwood bio je britanski hemičar. Bavio se fizičkom hemijom. Nikolaj Nikolajevič Semjonov je bio ruski hemičar. Poznat je po izučavanju hemijskih transformacija. Dobili su nagradu za rad o kinetici hemijskih reakcija.
Nobelova nagrada za hemiju 1957. godine
Alexandar Robertus Todd
Bio je britanski hemičar. Bavio se biohemijom. Dobio je nagradu za rad o nukleotidima i nukleotidnim koenzimima.
29
Nobelova nagrada za hemiju 1958. godine
Frederick Sanger
Bio je britanski hemičar. Jedini je hemičar koji je dobio dvije Nobelove nagrade (iz hemije), i jedina je živa osoba sa dvije Nobelove nagrade. Bavio se biohemijom. Dobio je nagradu za određivanje strukture hormona insulina.
Nobelova nagrada za hemiju 1959. godine
Jaroslav Heyrovsky
Bio je čehoslovački hemičar. Tvorac je elektroanalitičke hemije. Dobio je nagradu za otkriće i razvoj polarografije.
30
Nobelova nagrada za hemiju 1960. godine
Willard Frank Libby
Bio je američki hemičar. Bavio se fizičkom hemijom i radioaktivnim elementima. Dobio je nagradu za primjenu izotopa C-14 u određivanju starosti u arheologiji, geologiji, geofizici i drugim granama nauke.
Nobelova nagrada za hemiju 1961. godine
Melvin Calvin
Bio je američki hemičar. Bavio se i biologijom. Dobio je nagradu za izučavanje fotosinteze.
31
Nobelova nagrada za hemiju 1962. godine
Max Ferdinand Perutz i John Cowdery Kendrew
Bili su britanski hemičari. Bavili su se biohemijom. Dobili su nagradu za istraživanje strukture globularnih proteina.
Nobelova nagrada za hemiju 1963. godine
Karl Ziegler i Giulio Natta
32
Karl Ziegler je bio njemački hemičar. Bavio se uglavnom organskom hemijomr. Giulio Natta je bio talijanski hemičar. Bavio se takođe organskom hemijom. Dobili su nagradu za razvoj i primjenu polimerizacionih katalizatora.
Nobelova nagrada za hemiju 1964. godine
Dorothy Crowfoot Hodgkin
Bila je engleska hemičarka. Osnovala je proteinsku kristalografiju. Dobila je nagradu za utvrđivanje struktra važnih biohemijskih jedinjenja tehnikama X-zraka.
Nobelova nagrada za hemiju 1965. godine
Robert Burns Woodward
33
Bio je američki hemičar. Bavio se organskom hemijom. Poznat je po Vudvord-Hofmanovom pravilu. Dobio je nagradu za izvanredne doprinose organskoj sintezi.
Nobelova nagrada za hemiju 1966. godine
Robert Mulliken
Bio je američki hemičar i fizičar. Bavio se strukturom atoma i molekula. Dobio je nagradu za razvoj teorije molekulskih orbitala.
Nobelova nagrada za hemiju 1967. godine
34
Manfred Eigen, Ronald Geoge Wreyford Norrish i George Porter
Manfred Eigen je njemački hemičar, a Ronald George Wreyford Norrish i George Porter su bili britanski hemičari. Bavili su se hemijskim brzinama. Dobili su nagradu za proučavanje ekstremno brzih hemijskih reakcija.
Nobelova nagrada za hemiju 1968. godine
Lars Onsager
Bio je američki hemičar i teorijski fizičar. Bavio se fizičkom hemijom. Dobio je nagradu za doprinos termodinamici nepovratnih procesa.
Nobelova nagrada za hemiju 1969. godine
Derek Harold Richard Barton i Odd Hassel
35
Derek Harold Richard Barton je bio britanski hemičar. Bavio se organskom hemijom. Odd Hassel je bio norveški hemičar. Bavio se fizičkom hemijom. Dobili su nagradu za doprinose razvoju koncepta kondormacije organskih jedinjenja.
Nobelova nagrada za hemiju 1970. godine
Luis Federico Leloir
Bio je argentinski hemičar. Bavio se biohemijom. Dobio je nagradu za otkriće nukleotidnih šećera i njihovu ulogu u biosintezi ugljenih hidrata.
Nobelova nagrada za hemiju 1971. godine
36
Gerhard Herzberg
Bio je kanadski hemičar. Bavio se fizičkom hemijom. Dobio je nagradu za rad na istraživanju molekulskih struktura, posebno slobodnih radikala.
Nobelova nagrada za hemiju 1972. godine
Christian Boehmer Anfinsen Jr., Stanford Moore i Wilhelm Howard Stein
Sva trojica bili su američki hemičari. Christian Anfinsen se bavio biohemijom. Dobio je nagradu za izolovanje ribonukleinske kiseline. Stanford Moor i William Stein takođe su se bavili biohemijom. Dobili su nagradu za doprinose razumijevanju veze između hemijske strukture i katalitičke aktivnost molekula ribonukleaze.
Nobelova nagrada za hemiju 1973. godine
37
Ernst Otto Fischer i Geoffrey Wilkinson
Ernst Otto Fischer bio je njemački hemičar. Poznat je po radu sa kompleksnim jedinjenjima. Geffrey Wilkinson je bio britanski hemičar. Bavio se neorganskom hemijom. Dobili su nagradu za rad o organometalnim (sendvič) jedinjenjima.
Nobelova nagrada za hemiju 1974. godine
Paul John Flory
Bio je američki hemičar. Bavio se fizičkom hemijom. Dobio je nagradu za rad o fizičkoj hemiji makromolekula.
38
Nobelova nagrada za hemiju 1975. godine
John Warcup Cornforth i Vladimir Prelog
John Warcup Cornforth bio je britanski hemičar. Bavio se hemijom penicilina. Dobio je nagradu za rad na stereohemiji enzimski katalizovanih reakcija.
Vladimir Prelog bio je švicarski hemičar rođen u Bosni i Hercegovini. Bavio se organskom hemijom. Dobio je nagradu za istraživanje stereohemije organskih molekula i reakcija.
39
Nobelova nagrada za hemiju 1976. godine
William Nunn Lipscomb Jr.
On je američki hemičar. Bavi se neorganskom i teorijskom hemijom. Dobio je nagradu za ispitivanje strukture borana.
Nobelova nagrada za hemiju 1977. godine
Ilya Prigogine
Bio je belgijski hemičar. Bavio se fizičkom hemijom. Dobio je nagradu za doprinos neravnotežnoj termodinamici.
40
Nobelova nagrada za hemiju 1978. godine
Peter Dennis Mitchell
Bio je britanski hemičar. Bavio se biohemijom i pronašao je mehanizam za sintezu ATP-a. Dobio je nagradu za formulaciju hemiosmotske teorije.
Nobelova nagrada za hemiju 1979. godine
Herbert Charles Brown i Georg Wittig
Herbert Brown je bio američki hemičar. Bavio se neorganskom hemijom. Georg Wittig je bio njemački hemičar. Poznat je po metodu za sintezu alkena od aldehida i ketona (Vitigova reakcija). Dobili su nagradu za razvoj korišćenja jedinjenja koja sadrže bor i fosfor, respektivno, kao reagenasa u organskoj sintezi.
41
Nobelova nagrada za hemiju 1980. godine
Paul Berg, Walter Gilbert i Frederick Sanger
Paul Berg je američki hemičar. Bavi se biohemijom. Dobio je nagradu za cjelokupna istraživanja biohemije nukleinskih kiselina, posebno rekombinantne DNK. Walter Gilbert je američki hemičar. Bavi se biohemijom i molekularnom biologijom. Frederick Sanger je britanski hemičar. Dobili su nagradu za doprinose u vezi sa određivanjem sekvence baza u nukleinskim kiselinama.
Nobelova nagrada za hemiju 1981. godine
Kenichi Fukui i Roald Hoffman
Kenichi Fukui je bio japanski hemičar. Bavio se hemijskim vezama. Roald Hoffman je američki hemičar. Bavio se mehanizmom reakcija. Dobili su nagradu za razvoj teorije koja omogućuje predviđanje toka hemijskih reakcija.
42
Nobelova nagrada za hemiju 1982. godine
Aaron Klug
On je britanski hemičar. Bavi se biofizikom i biohemijom. Dobio je nagradu za razvoj kristalografske elektronske mikroskopije i razjašnjenje strukture biološki važnih kompleksa nukleinskih kiselina sa proteinima.
Nobelova nagrada za hemiju 1983. godine
Henry Taube
Bio je američki hemičar. Bavio se proučavanjem razmjene elektrona između jona u hemijskim reakcijama. Dobio je nagradu za istraživanje mehanizama reakcija sa prenosom elektrona, posebno kod metalnih kompleksa.
43
Nobelova nagrada za hemiju 1984. godine
Robert Bruce Merrifield
Bio je američki hemičar. Bavio se biohemijom. Dobio je nagradu za razvoj metode za sintezu peptida na čvrstoj podlozi.
Nobelova nagrada za hemiju 1985. godine
Herbert Aaron Hauptman i Jerome Karle
Obojica su američki naučnici. Herbert Hauptman je matematičar. Džerom Karle se bavi fizičkom hemijom. Dobili su nagradu za doprinos razvoju direktnih metoda određivanja kristalnih struktura.
44
Nobelova nagrada za hemiju 1986. godine
Dudley Robert Herschbach, Yuan Tseh Lee i John Charles Polanyi
Dudley Hershbach i Yuan Lee su američki hemičari, a John Polanyi kanadski. Sva trojica se bave uglavnom fizičkom hemijom. Dobili su nagradu za primjenu infracrvene hemiluminiscencije u istraživanju dinamike za vrijeme hemijskih reakcija.
Nobelova nagrada za hemiju 1987. godine
Donald James Cram, Jean-Marie Lehn i Charles John Pedersen
Donald Cram i Charles Pedersen bili su američki hemičar, a Jean-Marie Lehn je francuski. Sva trojica su se bavila/bave se uglavnom organskom hemijom. Dobili su nagradu za doprinos razvoju klatratnih jedinjenja, jedinjenja ,,domaćina'' i ,,gosta''.
45
Nobelova nagrada za hemiju 1988. godine
Johann Deisenhofer, Robert Huber i Harmut Michel
Sva trojica su nemački hemičari. Bave se biohemijom. Dobili su nagradu za određivanje trodimenzionalne strukture jednog fotosintetičkog reakcionog centra.
Nobelova nagrada za hemiju 1989. godine
Sidney Altman i Thomas Robert Cech
Obojica su američki naučnici. Sidney Altman se bavi molekularnom biologijom, i poznat je po proučavanju ribozoma. Thomas Cech se bavi uglavnom biohemijom. Dobili su nagradu za određivanje katalitičkih osobina ribonukleinske kiseline.
46
Nobelova nagrada za hemiju 1990. godine
Elias James Corey
On je američki hemičar. Bavi se organskom hemijom. Dobio je nagradu za razvoj teorije i metodologije organske sinteze.
Nobelova nagrada za hemiju 1991. godine
Richard Robert Ernst
On je švajcarski hemičar. Bavi se fizičkom hemijom. Dobio je nagradu za doprinose razvoju nuklearno magnetno rezonantne (NMR) spektroskopije visokog razlaganja.
47
Nobelova nagrada za hemiju 1992. godine
Rudolph Arthur Marcus
On je američki hemičar kanadskog porijekla. Poznat po Markusovoj teoriji. Dobio je nagradu za doprinos teoriji prenosa elektrona u hemijskim sistemima.
Nobelova nagrada za hemiju 1993. godine
Kary Banks Mullis i Michael Smith
Kary Mullis je američki hemičar. Bavi se biohemijom. Dobio je nagradu za doprinos razvoju polimerazne lančane reakcije. Michael Smith je bio kanadski hemičar britanskog porijekla. Bavio se biohemijom. Dobio je nagradu za doprinos razvoju mutageneze zasnovane na oligonukleotidima i njenom razvoju za ispitivanje proteina.
48
Nobelova nagrada za hemiju 1994. godine
George Andrew Olah
On je američki hemičar mađarskog porijekla. Bavi se organskom hemijom. Dobio je nagradu za pionirska istraživanja karbokatjona i njihove uloge u hemijskim reakcijama ugljovodonika.
Nobelova nagrada za hemiju 1995. godine
Paul Jozef Crutzen, Jose Mario Molina-Pasquel Henriquez i Frank Sherwood Rowland
Sva trojica su američki hemičari. Bave se hemijom Zemlje. Dobili su nagradu za rad u području hemije atmosfere, posebno za doprinos razumijevanju procesa formiranja i razlaganja ozona.
49
Nobelova nagrada za hemiju 1996. godine
Robert Curl i Richard Smalley su američki hemičari, a sir Harold Kroto britanski. Bave se organskom hemijom uglavnom. Dobili su nagradu za otkriće alotropske modifikacije ugljenika, fulerena.
Nobelova nagrada za hemiju 1997. godine
Paul Delos Boyer, John Ernest Walker i Jens Christian Skou
Paul Boyer je američki hemičar. Bavi se biohemijom. John Walker je britanski hemičar. Bavi se molekularnom biologijom. Dobili su nagradu za objasnjenje enzimskih mehanizama u sintezi ATP-a. Jens Skou je danski hemičar. Bavi se biohemijom. Dobio je nagradu za otkriće prvog jontransportnog enzima, Na+,K+-adenozin-trifosfata.
50
Nobelova nagrada za hemiju 1998. godine
Walter Kohn i John Anthony Pople
Walter Kohn je američki teorijski fizičar. Bavi se i kvantnom hemijom. Dobio je nagradu za razvoj funkcionalne teorije gustina. John Pople je takođe američki hemičar. Bavi se teorijskom hemijom. Dobio je nagradu za razvoj računskih metoda u kvantnoj hemiji.
Nobelova nagrada za hemiju 1999. godine
Ahmed Hassan Zewail
On je američki hemičar egipatskog porijekla. Bavi se hemijskim reakcijama. Dobio je nagradu za istraživanja prelaznih stanja hemijskih reakcija pomoću femtosekundne spektroskopije.
51
Nobelova nagrada za hemiju 2000. godine
Alan Jay Heeger, Alan Graham McDiarmid i Hideki Shirakawa
Alan Hifer i Alan Mekdajarmid su američki hemičari, a Hideki Širakava je japanski. Bave se/bavili su se organskom i fizičkom hemijom. Dobili su nagradu za otkriće polimernih električnih provodnika.
Nobelova nagrada za hemiju 2001. godine
William Standish Knowles, Ryoji Noyori i Karl Berry Sharpless
Vilijam Nouls je američki hemičar. Bavi se kompleksnim jedinjenja. Rjodži Nojori je japanski hemičar. Bavi se kompleksnim jedinjenjima i organskom hemijom. Dobili su nagradu za rad o hiralnim katalitičkim hidrogenizacionim reakcijama. Bari Šarples je američki hemičar. Bavi se kompleksnim jedinjenjima, i poznat je po radu o stereoselektivnim reakcijama. Dobio je nagradu za otkriće hiralnih kataličkih oksidacionih reakcija.
52
Nobelova nagrada za hemiju 2002. godine
John Bennett Fenn, Koichi Tanaka i Kurt Wuetrich
Kurt Vitrih je švajcarski hemičar. Bavi se instrumentalnim metodoma identifikovanja jedinjenja. Dobio je nagradu za razvoj nuklearno magnetno rezonantne spektroskopije za određivanje trodimenzionalne strukture bioloških makromolekula u rastvoru. Džon Fen je američki hemičar. Bavi se analitičkom hemijom. Koiči Tanaka je japanski hemičar. Bavi se organskom hemijom. Dobili je nagradu za razvoj mekane desorpcione jonizacije za maseno-spektrometrijsku analizu bioloških makromolekula.
Nobelova nagrada za hemiju 2003. godine
Peter Agre i Roderick MacKinnon
Obojica su američki naučnici. Piter Agre se bavi biohemijom. Dobio je nagradu za otkriće kanala vode u ćelijskim membranama. Roderik Makinon se bavi biofizikom i molekularnom neurobiologijom. Dobio je nagradu za strukturna i menanistička ispitivanja jonskih kanala u ćelijskim membranama.
53
Nobelova nagrada za hemiju 2004. godine
Aaron Ciechanover, Avram Hershko i Irwin Rose
Aron Čikanover i Avram Herško su izraelski naučnici, a Irvin Rouz američki. Arom Čikanover i Irvin Rouz se bave biologijom, a Avram Herško biohemijom. Dobili su nagradu za otkriće ubikvitinom posredovane razgradnje proteina.
Nobelova nagrada za hemiju 2005. godine
Yves Chauvin, Robert Howard Grubbs i Richard Royce Schrock
Rober Grabs i Ričard Šrok su američki hemičari, a Iv Šoven francuski. Sva trojica se bave organskom hemijom. Dobili su nagradu za razvoj metode metateze u organskoj sintezi.
Nobelova nagrada za hemiju 2006. godine
54
Roger David Kornberg
On je američki hemičar. Bavi se biohemijom, a predaje strukturalnu biologiju. Dobio je nagradu za proučavanje molekularne osnove eukariotske genetske transkripcije.
Nobelova nagrada za hemiju 2007. godine
Gerhard Ertl
On je njemački fizičar. Bavi se i fizičkom hemijom. Dobio je nagradu za istraživanje hemijskim procesa na čvrstim površinama.
55
Nobelova nagrada za hemiju 2008. godine
Osamu Shimomura, Martin Schalfie i Roger Yonchien Tsien
Osamu Šimomura je japanski hemičar. Bavi se organskom hemijom i biologijom mora. Martin Čalfi je američki naučnik. Bavi se neurobiologijom. Rodžer Čen je američki hemičar. Bavi se biohemijom. Dobili su nagradu za otkriće i razvoj zelenog fluorescentnog proteina.
Izvori:
Wikipedija-slobodna enciklopedija
http://www.svethemije.com/istorija-hemije?q=node/1091
Nobel prize in chemistry-esej scribd.com
56