Dnevne vijesti s Kapitula

25. svibnja 2009.

Generalni kapitul 2009.zapo eo molitvom

U sedam i trideset ujutro,pred bazilikom Svete MarijeAn eoske, franjeva ki provincijali,kustosi i delegati cijeloga svijeta181 na broju – okupili su se na svojGeneralni kapitul, 187. po redu,koji e trajati do 20. lipnja.

Na ulaznim crkvenimvratima pro itan je jedan ulomakiz životopisa sv. Franje od Tome

elanskoga na talijanskom,engleskom i španjolskom,službenim jezicima Reda. Potom je

generalni ministar, Jose Rodriguez Carballo, predvodio procesiju nose i knjigu Evan elja do Porciunkule,male crkvice unutar velike crkve. Tu je svaki nazo ni franjevac poljubio knjigu Evan elja koju je Generalniministar držao u rukama.

Nakon ove uvodne molitve i iskazivanja poštovanja knjizi Evan elja, zapo elo je euharistijskoslavlje koje je predvodio Generalni ministar, i time je službeno zapo eo Generalni kapitul. U svojojhomiliji Generalni ministar je istaknuo:

„Osje am da Duh danas govori nama, Manjoj bra i:

‘hrabri budite i ne bojte se’ da vas Krist osvoji kako bi se u vama moglo nastaviti Njegovoposlanje i ovje nost;

‘hrabri budite i ne bojte se’ proširiti prostor svoga šatora kako biste mogli do i do kraja svijeta tetugu i radost svijeta u initi svojom vlastitom;

‘hrabri budite i ne bojte se' živjeti u ovisnosti o Kristu svaki dan, jer ete na taj na in mo i boljeslužiti Kristu i drugima, pogotovo u 'Njegovim licima' koja trpe;

'hrabri budite i ne bojte se’ biti privu eni i osvojeni od neljudskih i zaboravljenih „samostana“,gdje je ljepota i dostojanstvo ljudske osobe svakodnevno uprljano, jer u prihva anju današnjihgubavaca prihva ate i grlite samoga Krista, te dok njih evangelizirate oni evangeliziraju vas;

'hrabri budite i ne bojte se', obnoviti ili uspostaviti dijalog ljubavi, pogotovo tamo gdje je svijetdanas podijeljen mržnjom i ludilom ubijanja. Budite mironosci jer tako ete biti svjedoci Bogakoji je ljubav;

Po ite, Manja bra o, Duh Gospodnji nam to govori danas, ne kao onima koji posjeduju istinu,nego kao poniznim slugama, i dajite slobodno što ste primili. Po ite na putove i raskrižja inavješ ujte svima koje susretnete da ste svi bra a i sestre, sinovi i k eri istoga Oca. Idite i buditesvjesni da ete bolje i autenti nije evangelizirati svijet ukoliko vaše bratstvo bude višeprepoznatljivo u vašim zajednicama. Idite, ujedinjeni s osobom i djelom Isusa Krista, i otvorite senovim obilicima evangelizacija. Idite i evangelizirajte svijet skupa s laicima, muškarcima i

Fra Željko Toli , fra Šime Samac, fra Krunoslav Kolari , fra Ivan Sesar, fra ŽeljkoŽeleznjak, fra Lovro Gavran

ženama, mladima i starima. Idite, i bilo gdje, bilo kakvu djelatnost razvijete, svjedo iteevan eoske vrijednosti i budite bliski onima koji još Krista nisu upoznali”.

Okupljanje pred crkvom Svete Marije An eoske i potom euharistijsko slavlje vrlo je znakovito, jer toje kolijevka franjevaštva. Tu je nastao, rodio se, Red manje bra e sv. Franje Asiškoga prije osam stotinagodina.

Zasjedanje se odvija u prostorijama Domus Pacis i Le Stuoie, u zgradama pored Svete MarijeAn eoske, na tri službena jezika Reda – talijanskom, španjolskom i engleskom – u sedam jezi nihskupina i deset radnih skupina. Jedna od njih je i hrvatska skupina, s osam lanova – petorica hrvatskihprovincijala (fra Željko Železnjak – Zagreb, fra Željko Toli – Split, fra Josip Sopta – Zadar, fra LovroGavran – Sarajevo, fra Ivan Sesar – Mostar) slovenski provincijal fra Viktor Papež, kustos hrvatskekustodije za SAD i Kanadu fra Marko Pulji , te predstavnik bra e nesve enika fra Krunoslav Kolari .Generalni definitor fra Šime Samac sudjeluje u dvije skupine: s nama Hrvatima i u poljskoj skupini.

lanove Kapitula pozdravio je mjesni provincijal, asiške provincije, biskup Asiza Domenico Sorrentinoi pismenu poruku je poslao gradona elnik Asiza. Gradona elnik se ispri ao što nije mogao do i, ali jeobe ao da e posjetiti lanove Kapitula.

Me u mnogim djelatnostima prvog dana bio je i izbor trojice voditelja – moderatora – kapitula. FraIvan Sesar je dobio znatan broj glasova za tu ulogu, ali nije bilo dovoljno da u e u najuži krug.

(fra Marko Pulji )

Dnevne vijesti s Kapitula

26. svibnja 2009.

Izvješ e Generalnog ministra

Ve inu ovog radnog tjednalanovi Kapitula e provesti urazmišljanju, razgovorima iraspravama o Izvješ u Generalnogministra Reda, koje je po eo iznositidanas, 26. svibnja. Izvješ e zapo injepoglavljem o franjeva kom pozivu iposlanju. Potom slijedi analiza radaGeneralnog ministra i definitorijakroz proteklo šestogodište u svjetluprioriteta koje je Red postavio na

prošlom kapitulu 2003. i prijedlozima za budu nost.Izvješ e od 318 stranica poslano je kapitularcima ve prije nekoliko mjeseci da ga prostudiraju,

osobno i u svojim zajednicama.Donosimo ovdje nekoliko zna ajnijih detalja iz dijela Izvješ a koje je Generalni ministar iznosio

danas po sljede im temama.

Prva tema je bila „Evangelizatorsko poslanje“:„U svakom razdoblju, evangelizatorsko poslanje ima dvostruki pravac: jedan koji se doga a

unutar krš anske zajednice i drugi koji je usmjeren na ljude izvan te zajednice – missio ad gentes. Missioad gentes je, svakako, primarni zadatak krš anske zajednice i nije nikada završen jer je još mnogo onihkoji nisu uli za Krista. Ovaj kriterij je, tako er, važan i za naš Red... U tom slu aju, poslanje – mission –može se definirati kao obnova dara Radosne vijesti i zadatka koji smo primili, naime, propovijedatievan elje rije ju i djelom svima, blizu i daleko, vjernicima i nevjernicima koji su ili odbacili vjeru ili su jesamo površno primili...

Manja bra a su poslana djelovati i živjeti me u ljudima – inter gentes – na trgovima i putovima,u mjestima gdje se ljudi okupljaju, žive, rade, trpe i uživaju svoj život – posvuda. Mi jednostavno nemožemo i ne smijemo ekati da oni do u k nama. Potrebno je uputiti se prema njima gdje ih možemosusresti i navijestiti im evan elje s jasno om i odlu noš u...

Bratska dimenzija u navješ ivanju evan elja je temeljna za uspjeh... Potrebno je izgra ivatiproro ka bratstva, bratstva koja šalju pozitivne signale i koja odišu vjerom, molitvom, osmišljenimživotom i iz ijeg se života iš itava da su poslana od Gospodina da navješ uju Radosnu vijest...“

Druga tema: Duh molitve i pobožnosti„Moramo priznati da su naša liturgijska slavlja vrlo esto siromašna... Usu ujem se upozoriti

bra u da dobro liturgijsko slavlje pretpostavlja temeljitu pripravu za njega i da crkvene norme neisklju uju kreativnost... Spontanost i improvizacija nisu jedno te isto. Spontanost je poželjna, aliimprovizacija svjedo i o nepripremljenosti... Potrebno je napraviti korak od shva anja molitve kaoobveze do molitve kao osobnog i radosnog susreta s Bogom... Molitva treba postati duša našihaktivnosti...“

Fra Željko Železnjak, fra Josip Sopta, fra Krunoslav Kolari , fra Marko

Pulji , fra Lovro Gavran, fra Šime Samac, fra Ivan Sesar, fra Viktor

Papež i fra Željko Toli

Tre a tema: Život u poslušnost, bez vlasništva i u isto i„Poslušnost stvara pravo bratstvo i ja a osje aj pripadnosti... Pozvani smo na obra enje: voljeti

sve i svakoga (Kristov poziv na ljubav i prema neprijateljima)...Život u isto i zna i kanaliziranje naših osje aja u tri pravca: prema Bogu, prema bratstvu i

poslanju... Poput Franje, što je po elo njegovim obra enjem, treba prestati slaviti samog sebe...Onima koji su bili zlostavljani od naše bra e, upu ujem molbu za oproštenje u ime cijeloga

Reda...Što se ti e života bez vlasništva, mogu slobodno re i da nismo siromašni, da ne živimo tako kao

da ne posjedujemo ništa, da se lako vodimo logikom potroša kog društva i da vrlo lako prakticiramo onošto u teoriji osu ujemo kod drugih: 'mi smo ono što posjedujemo!'

Nakon izlaganja Generalnog ministra lanovi Kapitula prešli su u rad u jezi nim skupinama.Tajnici svake skupine, njih deset, izvijestili su na sljede oj sjednici svih lanova o radu u svojoj skupini.

(Fra Marko Pulji )

Dnevne vijesti s Kapitula

27. svibnja 2009.

Danas je drugi dan kada Generalni ministar iznosi svoje Izvješ e. To e potrajati još dva dana.Danas je govorio o kvaliteti bratskog života u zajednici. Donosimo nekoliko glavnih to aka iz današnjegizlaganja:

Postoji nekoliko negativnih aspekata kojima moramo posvetiti pozornost ako želimo da se našabratstva ne raspadnu. U njih spadaju, pored ostalih, ova: aktivizam, individualizam, podijeljenost,optere enost skepticizmom, umor, rezignacija i nedostatak komunikacije...

Franjeva ka zajednica mora težiti za tim da bude nešto mnogo druga ije i više nego poduze e iliinteresni klub...

Jedan od najve ih problema u izgradnji pravoga bratstva je nedostatak autenti ne komunikacijeme u svojim lanovima, to jest mogu nost razgovora u iskrenosti i povjerenju...

Komunicirati zna i dati se drugome, omogu iti drugome da sudjeluje u onome što meni pripada, i uisto vrijeme ostati otvoren za primanje onoga što drugi ima ponuditi meni...

Budu nost našeg posve enog života sastoji se u suradnji, restrukturaciji... u me uprovincijskojsuradnji...

Pitanje jednakosti me u bra om, sve enicima i laicima, nije drugorazredno pitanje za nas. Jednakostme u bra om je naša forma vitae...

Središnje mjesto u našem životu zauzima: slavljenje euharistije, izmjena iskustava vjere i apostolskezauzetosti, molitveno itanje Rije i, sakramentalni život, osobna i zajedni ka molitva. Bratski živjetizna i biti pra en vjerom i molitvom svoje bra e...

Naše komuniciranje vrlo esto postaje površno i siromašno: razgovor o marginalnim temama iproblemima koje nemaju skoro nikakva zna enja za naš poziv. Obi no s drugima razgovaramo otome što radimo, ali ne o tome što mislimo ili, još manje, o tome što osje amo. Usamljenost iizolacija, od kojih trpe mnoga bra a, je rezultat ovakve površne komunikacije...

Potrebno je osnažiti ve poznata sredstva za bolju komunikaciju: mjesni kapituli, neformalnarekreacija, zajedni ko blagovanje, zajedni ki rad na zajedni kim projektima i sli no...

Postoji i druga – svijetlija – strana: iako se neke provincije spajaju i prestaju postojati u starom obliku,otvaraju se nove u podru jima Azije i Afrike, kao i isto nog dijela Europe.

Generalni ministar je još govorio o Redu kao obiteljskoj zajednici: „Mi smo obitelj koja se sastoji od bra ei sestara koji dijele istu karizmu i poslanje... Pozvani smo u ovo vrijeme živjeti duhovnost zajedništvakako bismo mogli biti signum fraternitatis u svijetu...Nakon izlaganja, uslijedio je rad u jezi nim skupinama. Svaka skupina ima svoga predsjednika (za našu jefra Josip Sopta), potpredsjednika (fra Viktor Papež) i tajnika (fra Marko Pulji ). Tajnici skupina su, potom,na zajedni kom zasjedanju izvijestili o radu u svojim skupinama, nakon ega je uslijedila diskusija. To jeuobi ajena praksa za svaki dan.

(fra Marko Pulji )

Dnevne vijesti s Kapitula

28. svibnja 2009.

Generalni ministar, Jose Ridriguez Carballo

Ve je svakodnevna praksa da na po etkudnevnog zasjedanja generalni ministar, fra JoseRodriguez Carballo, u dijelovima iznosi svoje Izvješ e,potom slijedi rad u jezi nim skupinama i, nakon štotajnici skupina izvjeste o radu, nastavlja se sdiskusijom.

U etvrtak, 28. svibnja, fra Jose je svratiopozornost na dva podru ja: evangelizacija, teformacija i studij. Prvo, evo nekoliko misli oevangelizaciji:

Vrlo važno podru je za evangelizaciju je župnazajednica. Da bi se u tom podru ju poboljšao radizdana je knjižica „Poslani evangelizirati u župi, ubratstvu i malenosti“, koja nudi temeljneelemente za pastoralni rad u župi iz franjeva keperspektive..

Važno je sa uvati i unaprijediti popularne oblikeevangelizacije kao što su misije (svakako, s obnovljenim sadržajima i stilom), pastoral svetišta isli no. Važno je imati na umu da je župa, u našem slu aju, povjerena bratstvu, a ne pojedincu, pa aki onda kada je služi sam. U te popularne oblike evangelizacije spadaju: služenje u bolincama izatvorima i svima onima koji se na u u nevolji...

Me u nove oblike evangelizacije se ubrajaju nova sredstva komunikacije: radio, televizija, internet,pastoral turista... nazo nost u zapuštenim mjestima: gubavci, ovisnici o drogama i alkoholu, bolesniciod SIDA e i sl...

Naše vrijeme je obilježeno nezainteresiranoš u za vjeru, ali prihva a krš anske norme s lijepimvanjskim izgledom – slavlja obreda vjen anja, krštenja i sli no – ali s premalo vjere. To je neko postkrš ansko vrijeme. Zato treba nove odlu nosti i hrabrosti suo iti se s tim izazovima kako bi evan eljemoglo ponovno u i u našu kulturu i postati uspješna i komunikativna osvaja ka snaga...

Nije dovoljno samo drugima naviještati evan elje, potrebno je prvo biti evangeliziran do te mjere danas Radosna vijest promijeni i oplemeni...

Iako nas problemi današnjeg svijeta straše potrebno je imati pozitivan pogled na svijet. Ili, još bolje,potrebno je voljeti ga i gledati na njega s ljubavlju, jer to je Božji svijet. To e nam pomo i daprepoznamo mnoge vrijednosti koje ve u njemu postoje...

U drugom dijelu Generalni ministar je govorio o formaciji i studiju. Izme u ostaloga je rekao:

injenica je da veliki broj bra e napušta Red uskoro nakon sve anih zavjeta, a znatan broj onih kojiostaju postaje brzo umoran, anemi an i nezainteresiran. Za ovo stanje potrebna je temeljitaanaliza...

Zašto je to tako moglo bi se prona i mnogo odgovora ali, svakako, je pitanje i kvalitativne formacijekoju im dajemo...

Formator je onaj koji osje a, prije svega, da je putnik, tražitelj i onaj koji prati i poti e druge, svjestansvojih vlastitih nedostataka... Formator nije sam u procesu formacije. Cijelo bratstvo sudjeluje uformaciji svojih lanova...

Važno je sjetiti se da ono po emu smo redovnici i osobe posve ena života nije ono što radimo negoono za koga to radimo i kako to radimo...

Mnoge zajednice se moraju pozabaviti stvaranjem prave klime za formaciju u pravom bratstvu...

Izuzetno je važno uspostaviti vezu izme u po etne i trajne formacije. Trajna formacija nikada neprestaje...

Budu nost Reda se sastoji u stvaranju me uprovincijske suradnje, pogotovo na podru jukonferencija...

Ohrabruju e je vidjeti porast zanimanja za oživljavanjem franjeva ke intelektualne tradicije istvaranje takvih franjeva kih centara po svijetu...Dan je zaklju en zajedni kim pokorni kim bogoslužjem u svetištu San Damiano, koje je predvodio

bivši generalni ministar, fra Giacomo Bini.

Dnevno izvješ e s Kapitula

29. svibnja 2009.

Danas, u petak, Generalni ministar je dovršio izlaganje svoga Izvješ a. U ovom dijelu je, uglavnom,govorio o tome u kojem pravcu bi, prema njegovu mišljnju, Red trebao i i. O tome e se razgovarati iraspravljati u sljede im danima na Kapitulu.

Nekoliko misli iz današnjeg izlaganja:

Uvijek treba imati na umu da je svaki brat, svatko od nas, nositelj budu nosti. Budu nost svojihzajednica mi gradimo SADA. U tome se sastoji naša velika odgovornost: živjeti sadašnjost u vjernostisvomo pozivu da bi budu nost mogla odisati oduševljenjem. Od nas se ne o ukuju uspjesi i rezultatinego odlu nost da ostanemo vjerni onomu tko smo i što smo u svakom trenutku života...

Nitko se ne može isklju iti iz izgra ivanja i stvaranja budu nosti...

U ovome svijetu, koji se esto ponaša tako kao da Boga nema, pozvani smo biti proro ki znaksuverenosti Boga koji ne trpi idole...

Svijet nas poziva i o ekuje od nas da mu ponudimo Krista, koji se utjelovio...

Sve u Franjinu životu je po elo s osobnim susretom s Kristom, s doživljajem vjere u Boga, Oca našegaGospodina Isusa Krista. Takvo iskustvo vjere mora biti temelj evan eoskog projekta života...

Ono što trebamo u initi jest, prije svega, probuditi ponovno zanimanje za molitvu..

Svijet, a i mi, trebamo danas bratstva u kojima odiše iskrenost, lojalnost, transparentnost, bratskopomaganje, razumijevanje i radost. Potrebna su nam bratstva s toplinom obiteljskog doma u kojimavlada sve ono što ini obitelj mjestom ispunjenim blagoslovom i radoš u zajedništva...

Duboko sam uvjeren da je gubitak osje aja pripadanju zajednici najja i virus i uzrok napuštanjaReda...

Kao Red moramo se otvoriti suradnji s laicima – narodom me u kojim živimo. U tome se potvr ujeidentitet nas, manje bra e...

Prijedlozi:

Duboko vjerujem da i kroz sljede ih šest godina Prioriteti reda (duh molitve i pobožnosti; bratskiživot u zajedništvu; malenost, siromaštvo i solidarnost; evangelizacijsko poslanje; formacija i studij)moraju ostati mjerilo i sredstvo animacije našega života...

Konferencije trebaju napraviti plan za animaciju/formaciju gvardijana i svih koji su odgovorni zaanimaciju bratstava...

Kroz sljede e tri godine – 2010. do 2012. – svi entiteti Reda trebaju u i u proces razmišljanja ipromišljanja prema sljede im pitanjima: kamo idemo? kamo želimo i i? kamo nas Duh poti e i vodi,imaju i u vidu poziv Crkve i dokumente koje je Red izdao na tu temu, kao i itaju i znakovevremena...

Generalni Definitorij treba oformiti komisiju koja bi uradila sociološku analizu Reda, s obzirom nagodine bra e, broj lanova u entitetima, situaciju u globaliziranom svijetu u kojem živimo, te prematome izgraditi strategiju Reda i na in kako je ostvariti...

Svaki entitet treba imati ku u molitve koja treba biti 'škola molitve za bra u i puk Božji'...

Svaka provincija i samostalna kustodija trebaju imati najmanje jednoga brata koji sudjeluje umisionarskim pothvatima Reda...

Svaki entitet treba poslati Generalnom sekretarijatu za evangelizaciju 8% svojih sredstavaprikupljenih za svoje programe evangelizacije...

Svaki entitet treba izraditi svoj program trajne formacije i poslati ga u Generalnu kuriju...

Nakon završenih 25 godina u sve anim zavjetima sva bra a trebaju prekinuti svoje normalneaktivnosti i uklju iti se u program trajne formacije u trajanju od šest mjeseci...

Konferencije trebaju prou iti i analizirati sve stupnjeve po etne formacije, pogotovo one koja seodnosi na vrijeme privremenih zavjeta...

Svoje Izvješ e Generalni ministar je završio tako što je pozvao sve da se pridruže njegovim SNOVIMA.Donosimo neke od njih:

Najogore što se nekomu može dogoditi jest to da prestane sanjati...

Želim sanjati i želim da sva bra a sanjaju jer želimo živjeti i kreirati budu nost...

Sanjam o franjeva kom životu koji e biti više kontemplativan, u kojem se mi kao bra a kre emo sodušveljenjem, otvoreni dašku Duha...

Sanjam franjeva ki život koji bi živio potpuno pod djelovanjem Duha i koji bi bio vjeran vlastitimnadahnu ima...

Sanjam franjeva ki život koji e biti proro ki, utemeljen na istinskoj identifikaciji s Kristom...

Sanjam franjeva ki život koji bi bio proroštvo bratstva koje sve poziva i koje, usred svijeta kidanogsuparništvima i nasiljem svake vrste, pruža prostore susreta, prihva anja, slavlja, vedrog i radosnoguzajamnog dijeljenja...

Sanjam franjeva ki život koji bi znao svu i se od svega onog što ga prije i da kora a u pravcu što gaje Franjo ozna io prije 800 godina. Sanjam franjeva ki život sposoban da stvara nove mješine za novovino, koji bi trebao dati nove odgovore novim izazovima...

Prorok je navijestio da e do i dani kada e mladi prorokovati a stari sanjati snove (Joel 2, 28). Jesu liti dani ve došli? (Ivan 4,35)

(Fra Marko Pulji )

Dnevno izvješ e s KapitulaSubota, 30. svibnja 2009.Nakon vrlo napornog radnog tjedna u subotu je bilo malo lakše. Radilo se samo do podne. Uglavnom jebilo govora o Generalnom definitoriju: o tome što franjeva ko zakonodavstvo govori o Generalnomdefinitoru, na inu izbora i broju definitora. O tome i biti još više govora tijekom sljede g tjedna u kojemse trebaju održati izbori lanova Generalne uprave.Tjedan je završio sve anim slavljem uo nice svetkovine Duha Svetoga. U devet i petnaest nave erlanovi Kapitula s lijepim brojem civila okupili su se na velikom trgu ispred Porciunkule oko zapaljenogognja. Nakon uvodnih obreda, s upaljenim svije ama u procesiji nazo ni su ušli u crkvu gdje je održanaSlužba Rije i i klanjanje Presvetom oltarskom sakramentu. Obred je završio oko pola no i.

Nedjelja, 31. svibnja 2009.Nedjelja je bila slobodan dan. Iskoristili smoga za posjet sestrama klarisama u Polenzu.Ve ina nas lanova hrvatske skupine, sdvojicom talijanskih provincijala, posjetilismo sestre klarise koje se trenutno nalaze uPolenzu, a do potresa su živjele u svomesamostanu u blizini Aquille.Ujutro 6. travnja, kad je potres sravnio sazemljom to podru je njihova samostanskapoglavarica Gemma je umrla podruševinama, a ostale sestre su se samoudom spasile. Neke od njih su, tako er,bile pod ruševinama i sretno su spašene.

Izgubile su svu imovinu, a našle su novi smještaj u drugom samostanu sestara klarisa u Polenzu.Iako još uvijek pod snažnim dojmovima doživljaja za vrijeme potresa i spašavanja iz ruševina, iznenadilesu nas svojom vedrinom, jednostavnoš u, snagom vjere i optimizmom. Zahvalile su nam što smo mislilina njih i došli ih posjetiti. Više ih je obradovala naša nazo nost nego nov ani dar od sedam tisu a eurakoji smo im tom prigodom uru ili. Dar, u istom iznosu, uru ili smo i provincijalu toga podru ja fraVirgiliju, koji je toga dana slavio svoj sedamdeset i peti ro endan.Nakon sve anog ru ka kod sestara klarisa pošli smo na grob sv. Jakova Markijskog (ro enog u Zadru),misionara na našim podru jima, koji se nalazi u franjeva koj crkvi u Markima. Imali smo ast slaviti svetumisu na oltaru iznad njegova balzamiranog tijela.

Zanimljivi podatci:U Redu trenutno ima 15,030 franjevaca koji žive i rade u 110 država. Red je podijeljen na provincije,kustodije i fundacije, koje su udružene u konferencije radi bolje suradnje i zajedni kih ciljeva. Ima ihtrinaest, a bra a u Kustodiji Svete Zemlje ine zasebnu konferenciju. Dakle, sve skupa etrnaest.Najbrojnija je talijanska konferencija (2434 lana), zatim engleski govore a konferencija (1856).Južnoslavenska konferencija (Zagreb, Split, Zadar, Sarajevo, Mostar, Ljubljanja) ima 1232 lana.Od godine 2002. Red se pove ao u broju lanova u: Aziji (+65), Africi (+100), bolivijskoj konferenciji(+27).

Dnevno izvješ e s KapitulaPonedjeljak, 1. lipnja 2009.

U svome Izvješ u generalni ministar Reda, Jose Rodriguez Carballo, je istaknuo važnostmolitvenog života, kako za pojedinca tako i za zajednicu. Napomenuo je da je vrlo važno razviti molitvenina in itanja Svetog Pisma ili drugog duhovnog štiva. Ovakav na in molitve se obi no naziva LectioDivina.

Na Izvanrednom kapitulu Reda, koji je održan 2006. u Asizu, razvijen je takav molitveni proceskoji je nazvan Metodoligija Emausa. Ovakav naziv ima svoj korijen u pouskrsnom izvješ u Lukinaevan elja, poglavlje 24, gdje uskrsli Gospodin susre e u enike na putu u Emaus, govori s njima na putu iotvara ih za razumijevanje Pisma i Euharistije. Rezultat toga susreta prepoznaje se u njihovom zanosnompriop enju: „Zar nam nije gorjelo srce dok nam je govorio na putu!“ Ova Metodologija Emausa bi trebalaimati sli an ili isti u inak u životu nas fratara.

Po inju i drugi tjedan Generalnog kapitula, svi lanovi su se okupili u glavnoj dvorani i uduhovnom ozra ju zapo eli skupa svoj Lectio Divina, koja se sastojala od dva dijela: svi lanovi su, prvo,sudjelovali skupa te su se potom razišli po jezi nim skupinama i nastavili svoj Lectio Divina. Sva tripreostala tjedna zapo imat e na takav na in.

Današnji Lectio Divina predvodio je bivši generalni minister, fra Giacomo Bini, koji nas jepotaknuo da itamo tekst prvog poglavlja Pravila, razmišljamo nad njim, podijelimo svoja zapažanja inadahnu a i završimo molitvenim susret zajedni kom molitvom O enaša.

Zapo inje proces izboraVe ina sjednica ovoga tjedna odnosit e se na izbore:Generalnog ministra, vikara Reda i generalni definitorij.Generalni Statuti Reda daju mogu nost kapitulu da odredibroj generalnih definitora i na in njihova izbora. Do krajatjedna imat emo izabranu Generalnu upravu Reda.

Fra Francesco Bravi i fra Aidan McGrath, pravni stru njak

Izvješ e Prokuratora RedaProkurator Reda, Fra Francesco Bravi, iznio je svoje

Izvješ e. On ima zadatak predstavljati Red pred raznimdikasterijima Svete Stolice, nadzirati procese priprave zaproglašenje blaženih i svetih našeg Reda, te brigu zakontemplativne sestre za koje je odgovoran Red.

Veli dio njegova Izvješ a odnosio se na one koji su napustili Red. U prošlom šestogodištu 553lana su napusila Red. Neki su izba eni, neki su dobili dispenzu, dok su neki prešli u neke drugeredovni ke zajednice. To je veliki gubitak, skoro po jedna provincija godišnje.

Pored iznošenja podataka, fra Francesco je, iz svoga iskustva, dao nekoliko vrijednih savjetaprovicijalima s obzirom na one koji su napustili Red. Naglasio je da napuštanje Reda se esto doga a:zbog poteško a u me uljudskim odnosima; zbog problema sa zvanjem, molitvom, vjerom iidentifikacijom s Redom; i kona no zbog promašaja u odgoju poglavito s obzirom na pripremu za život ubratstvu.

Zanimljivosti:Na kapitulu su 152 osobe s pravom glasa. Nazo no je 111 provincijala, 13 kustosa, 12 lanova

administracije Reda, 13 bra e delegata, 3 brata po službi (predvi ena zakonodavstvom Reda). S ostalim

lanovima u tajništvu 181 lan. Najstariji lan je fra Lorenzo Valdivia Covarnrubias iz provincije Sv. Filipaod Isusa iz Meksika (77), a najmla i fra Krunoslav Kolari , predstavnik hrvatske bra e, iz Zagreba (32).Srednja dob bra e u Europi i Sjevernoj Americi raste, dok je u drugim dijelovima svijeta mnogo niža.

Utorak, 2. lipnja 2009.Prema Generalnim statutima Reda broj Generalnih definitora za sljede e šestogodište i na in

njihova izbora odre uje se na Generalnom kapitulu. U prošlom šestogodištu Red je imao devetoricugeneralnih definitora, koji su predstavljala entitete po raznim geografskim podru jima gdje je nazo anRed.

U ponedjeljak, 1. lipnja, na zajedni kom zasjedanju raspravljano je o tome koliko e se izabratigeneralnih definitora i kakva e biti na in izbora. Bilo je mnogo prijedloga. Jedan od njih bio je dahrvatske provincije (5) i slovenska dobiju svoga generalnog definitora, a Poljaci i ostali sjeverni Slavenisvoga generalnog definitora. Bilo je prijedloga da svaka konferencija imadne svoga generalnogdefinitora, kao i takvih da ih bude najviše sedam.

Danas, u utorak, pravni stru njak, fra Aidan McGrath, lan irske provincije postavio je prijedlogena glasovanje. Prihva eno je da ostane isti broj generalnih definitora, ali da Generalni definitorij oformikomisiju koja e temeljito istražiti mišljenja bra e o ovome po cijelom svijetu, uzimaju i njihove potrebe iokolnosti života. S rezultatima treba iza i pred Plenarnu sjednicu Reda. Do sljede eg Generalnogkapitula, koji e treba biti održan 2015., mogu e je da e biti novih prijedloga na ovu temu.

Srijeda, 3. lipnja 2009.Danas je bio rad, uglavnom, u jezi nim skupinama na temu promjena pojedinih dijelova GeneralnihStatuta. Rezultate rada u jezi nim skupinama predstavili su tajnici skupina na zajedni koj sjednici svihkapitularaca.Dan je završen molitvom i zahvalom dosadašnjoj upravi Reda: generalni ministar fra Jose RodriguezCarballo, generalni vikar fra Francesco Bravi, generalni definitori: fra Amaral Amaral Bernardo, fra MarioFavretto, fra Finian McGinn, fra Juan Ignacio Muro, fra Šime Samac, fra Ambrosio Van Si, fra MiguelVallecillo i fra Jakab Varnai. Nije bio nazo an fra Luis Cabrera koji je u travnju postao nadbiskup uCuenca, u Ekvadoru.

Za vrijeme ve ere predstavljen je kardinal Jose Saraiva Martins, delegat Svetog Oca, koji epredsjedati izboru Generalnog ministra, u etvrtak u devet sati ujutro. Kardinal e predvoditieuharistijsko slavlje u Porciunkuli u etvrtak u sedam sati ujutro. Kapitularci su pozvani na ru ak, nakonizbora Generalnog ministra, u samostanskoj blagovaonici Protoconvento.

(fra Marko Pulji )

Dnevno izvješ e s Kapitula4. lipnja 2009.

Izabran Generalni ministar

Kardinal Martins, fra Jose R.Carballo i fra Francesco Patton,tajnik Generalnog kapitula

Jutros, 4. lipnja, lanoviGeneralnog kapitula Reda manjebra e izabrali su fra JoseaRodrigueza Carballa ponovno zaGeneralnog ministra Reda.Pod predsjedanjem kardinalaJose Saraiva Martinsa, delegataSvetog Oca, 152 kapitularca su uprvom krugu, dali povjerenjedosadašnjem Generalnom

ministru da vodi Red kroz idu ih šest godina.Dan je po eo sve anom svetom misom u Porciunkuli u sedam sati ujutro, a ve u devet sati

po ele su priprave za glasovanje. Prvi krug glasovanja bio je dovoljan. Nakon službenog proglašenjavaljanosti izbora, kapitularci su u procesiji pošli u Porciunkulu, pra eni zvonjavom zvona, mnoštvomkamera od raznih televizijskih postaja i lijepog broja puka koji se okupio za tu prigodu. Procesija jeizgledala veli anstveno. Nakon obreda uvo enja u službu, Generalnom ministru su prilazila sva nazo nabra a i osobno estitala na izboru.

Fra Jose Rodriguez Carballo napunit e u kolovozu 56 godina. Obnaša ovu službu od Generalnogkapitula 2003. Prije toga bio je generalni definitor i generalni tajnik za formaciju i studij. Bio je provincijalfranjeva ke provincije sv. Santiaga Compostele (Španjolska); predsjednik vije a Manje bra e Europe ivoditelj mladih u redovni koj formaciji.

Nakon što je primio licencijat Biblijske teologije u Jeruzalemu i licencijat Svetog Pisma u Rimu,predavao je ove predmete u bogosloviji u Vigo i teološkom fakultetu u Santiago de Comjpostela uŠpanjolskoj.

Fra Jose Rodriguez Carballo je 119. nasljednik sv. Franje. Do godine 2015. vodit e oko 14,000Manje bra e koji sada žive u 113 zemalja na svijetu.

Sve ani ru ak bio je u blagovaonici samostana Porciunkule. Na popodnevnom sastanku bilo jegovora o izboru Generalnog vikara.

Obi aj je da se svakog dana na po etku sjednica sjeti nekih zna ajnijih doga aja u Redu koji suvezani uz taj dan. Danas je bio stoti ro endan jednom bratu u Italiji, ali je, tako er, spomenuto da jedanas, 4. lipnja, 70. obljetnica re enja dvojice franjevaca: fra astimira Maji a (Chicago) i fra ZoranaOstoji a (Me ugorje). Nakon takvih i sli nih obavijesti uje se snažan pljesak, pa je tako bilo i ovaj put.

Curriculum vitae fra Josea Rodrigueza Carballa:

Provincija Santiago de Compostela u ŠpanjolskojRo en je 11. kolovoza 1953.Privremeno zavjetovan 9. kolovoza 1971.Sve ano zavjetovan 1. sije nja 1976.

Zare en za sve enika 29. lipnja 1977. od pape Pavla VI. na trgu sv. Petra.Akademske titule:

Licencijat Biblijske teologije (Jeruzalem)

Licentijat Svetog pisma (Rim)Govori: španjolski, talijanski, portugalski, francuski, engleski, a razumije katalonski

Dnevne vijesti s kapitulaPetak, 5. lipnja 2009.

Danas je izabran Generalni vikar Reda, fra Michael Anthony Perry,koji je trenutno provincijal Provincije Srca Isusova sa sjedištem uSt. Louisu, Missouri, SAD. Izabran je u prvom krugu glasovanja, s103 glasa od 152 mogu a.Na po etku ovog Generalnog kapitula fra Michael je izabran zajednoga od tri moderatora koji vode zajedni ke sjednice nakapitulu, a to je vrlo zna ajna uloga na kapitulu. Neposrednost,jednostavnost i smisao za humor sigurno su pozitivno djelovali nakapitularce pri izboru. Ali, tu su i druge vrline i sposobnosti.Fra Michael potje e iz Indianapolisa, iz Indiane. Ro en je 1954. URed je ušao 1977., sve ano zavjetovan godine 1981. i zare en zasve enika 1984.Kroz deset godina djelovao je u današnjoj Demokratskoj republiciKongo kao župnik, odgojitelj i voditelj programa za razvoj.

Doktorirao je religijsku antropologiju na sveu ilištu Birmingham u Velikoj Britaniji godine 2002. Radio jeza Biskupsku konferenciju SAD a, za Me unarodni franjeva ki ured i Katoli ki ured za humanitanupomo .Prošle godine, 10. lipnja 2008., bra a Provincije Srca Isusova sa sjedištem u St. Louisu izabrala su ga zaprovincijala. Prije toga bio je u upravi Provincije kao definitor.Nekoliko trenutaka nakon izbora u svojom prvom obra anju kapitularcima fra Michael je rekao:„Osje am se kao i onda kad sam bio izabran za provincijala. Došla mi je danas na pamet ista misao kao ionda: dok mi je lagano pozvati druge da „bace mrežu u duboko“, Gospodin i moja bra a žele sada istood mene, samo na drugi na in!“

Danas su, tako er, zapo ele pripreme za izbor generalnih definitora, a sutra, u subotu, trebala biGeneralna uprava biti kompletna.

(fra Marko Pulji )

Izabrana nova uprava RedaSubota, 6. lipnja 2009.

Subotnjim izborom generalnih definitora kompletirana je generalna uprava Reda za idu ih šest godina.Za slavensko podru je (Konferencije sjevernih i južnih Slavena) izabran je za generalnog definitora fraErnest Karol Siekierka, dosadašnji generalni tajnik Reda. Fra Ernest, koji je naslijedio fra Šimu Samca,lan je poljske provincije sv. Franje Asiškoga.Za engleski govore u konferenciju izbran je fra Francis Walter iz provincije Bezgriješnog za e a BDM e izNew Yorka (ovo spominjem imaju i u vidu bra u naše Kustodije u SAD u i Kanadi). Prije njega tu je uloguobnašao fra Finian McGinn iz kalifornijske provincije sv. Barbare.Fra Francis je, u vrijeme ovog izbora, bio lan Vatikanske komisije za evangelizaciju naroda.

Ostali generalni definitori su:

Za podru je Afrike i Srednjeg Istoga:Fra Vincent Mduduzi Zungu, OFMRo en 28. travnja 1966. u Mbongolwane, u Africae Meridionalis.U novicijat ušao 18. sije nja 1988.Prvi privremeni zavjeti 19. sije nja 1989.Sve ani zavjeti 2. srpnja 1994.Zare en za sve enika 8. srpnja 1995.lan Provincije Naše Gospe, Kraljice mira, u Africae Australis

Za podru je Azije i Oceanije:Fra Paskalis Bruno Syukur OFMRo en 17. svibnja 1962. u Ranggu, IndonezijaU novicijat ušao 15. srpnja 1982.Prvi privremeni zavjeti 15. srpnja 1983.Sve ani zavjeti 22. sije nja 1989.Zare en za sve enika 2. velja e 1991.lan Provincije sv. Mihaela Arkan ela u Indoneziji

Za podru je Centralne Europe:Fra Roger Marchal OFMRo en 23. listopada 1954. u Sarrebourgu, FrancuskaU novicijat ušao 21. rujna 1977.Prvi privremeni zavjeti 16. rujna 1978.Sve ani zavjeti 25. rujna 1982.Zare en za sve enika 24. lipnja 1984.Provincija “Trium Sociorum” u Francuskoj Galiji i Belgiji

Za Pirinejski Poluotok Regio Hiberica:Fra Vicente Emilio Felipe Tapia OFMRo en 14. srpnja 1951., u El Romeral, Španjolska.Ušao u novicijat 28. lipnja 1968.Prvi privremeni zavjeti 6. srpnja 1969.Sve ani zavjeti 30. ožujka 1975.Zare en za sve enika 5. rujna 1976.

lan Provincije sv. Grgura, Španjolska

Za podru je Italije:Fra Vincenzo Brocanelli OFMRo en 19. velja e 1943. u Ostra Vetere, ItalijaUšao u novicijat 20. rujna 1958.Prvi privremeni zavjeti 21. rujna 1959.Sve ani zavjeti 17. rujna 1965.Zare en za sve enika 20. kolovoza 1965.lan Provincije sv. Jakova Markijskog, Italija

Za slavensko govorno podru je:Fra Ernest Karol Siekierka OFMRo en 9. prosinca 1960. u Inowroclaw , PoljskaUšao u novicijat 1. rujna 1979.Prvi privremni zavjeti 23. kolovoza 1980.Sve ani zavjeti 8. prosinca 1983.Zare en za sve enika 26. ožujka 1986.lan Provincije sv. Franje Asiškoga, Poljska

Za latinsko ameri ko podru je(prvi definitor):Fra Nestor Inacio Schwerz OFMRo en 4. rujna 1949. u Santa Cruz do Sul RS, BrazilUšao u novicijat 3. velja e 1970.Prvi privremeni zavjeti 3. velja e 1971.Sve ani zavjeti 4. listopada 1975.Zare en za sve enika 18. prosinca 1976.lan Provincije sv. Franje Asiškoga u Brazilu

(drugi definitor):Fra Julio Cesar Bunader OFMRo en 9. sije nja 1961. u Mendozi, ArgentinaUšao u novicijat 5. ožujka 1984.Prvi privremeni zavjeti 27. velja e 1985.Sve ani zavjeti 12. ožujka 1988.Zare en za sve enika 1. svibnja 1992.lan Provincije Uznesenja BDMarije, u Argentini

Nedjelja, 7. lipnjaPosjeti franjeva kim mjestima i ostalim svetištima u okolici.

(fra Marko Pulji )

Dnevno izvješ e s Kapitula

8. lipnja 2009.Na po etku sjednice,moderator, fra AngelDario Carrero Morales,pozdavio je dvojicunovozabranih generalnihdefinitora koji nisu bilinazo ni na Kapitulu, adošli su, nakon izbora, naKapitul u nedjelju, 7.lipnja. To su: fra VincenteEmilio Felipe Tapia i fraFrancis Walter.Nakon toga, rad je i uovom tjednu zapo eo sLectio Divina, tekstom izPravila, prvo nazajedni koj sjednici tepotom u jezi nimskupinama. Nakonpro itanog teksta iz 14.

poglavlja Nepotvr enog Pravila, fra Joaquin Dominguez Serna, iz Provincije Baetica, iz Španjolske,ponudio je razmišljanje o pro itanom tekstu. Istaknuo je oduševljenje sv. Franje kada je shvatio u emuje njegov „apostolat“: dijeliti poruku Evan elja sa svakim u svijetu; biti oslobo en suvišnih stvari i nenositi na put ništa sa sobom osim „bogatstva mira“. „U ovom globaliziranom svijetu Evan elje ne smijebiti nepoznato niti smije oskudijevati svojim vjesnicima. Gdje god se nalaze uvjeti za ljudski život, tu suautomatski i uvjeti za navještaj Evan elja“, istaknuo je fra Joaquin.Zajedni ka Lectio Divina završena je životnim iskustvom i svjedo enjem koje je iznio fra Rogelio Woutersiz ilea. Posebno je naglasio vrijednost trajne povezanosti s narodom kao „najsnažnijeg oružja“ kojim semisnionar može poslužiti u svome poslanju.Na drugoj prijepodnevnoj sjednici kapitularci su imali prigodu slušati poruke Generalnih ministara koji sunas došli posjetiti: kapucina (fra Mauro Jöhri), konventualaca (fra Marco Tusca), Tre eg redovnog reda(fra Michael Higgins) i Tre eg svjetovnog reda (Encarnación del Pozo). Ovaj susret je bio lijep primjerzajedništva franjeva ke obitelji koja zajedniški gleda u svoju franjeva ku budu nost. Nekoliko njih jeistaknulo „ljepotu snova“ koje je u svome Izvješ u predstavio Kapitulu fra José Rodriguez Carballo. Svinazo ni Generalni ministri su biranim rije ima govorili o važnosti zajedni kog svjedo enja po primjeruSerafskog Oca, sv. Franje, i istaknuli važnost molitve jednih za druge.Generalni ministri su ostali na ru kus kapitularcima.Popodnevne sjednice, u skupinama i zajedni ki, bile su posve ene restrukturaciji Tajništva zaevangelizaciju na razini Reda i provincija.

9. lipnja 2009.Nakon osvježavaju eg vikenda vratila se vru ina, ali posao ide dalje. Tema i ovog prijepodneva bila jerestrukturiranje Tajništva za evangelizaciju i rad u jezi nim skupinama na temu evangelizacije i misijskogdjelovanja.

U ve ernjim satima kapitularcisu pošli u grad Asiz, u baziliku ukojoj se nalazi grob svetogFranje, na proslavu 800.obljetnice nastanka Reda.Molitveno razmatranje natemu nastanka Reda, primanjaPravila i života prema Pravilupredvodio je generalni ministarfra José R. Carballo. Glazbuvelikih i poznatih svjetskihskladatelja u to kamarazmatranja izvodio jeprofesionalni orkestar. Naoltaru je bilo izloženo„originalno Pravilo“ koje seuva u toj bazilici, kod bra ekonventualaca. Sve anost jepo ela u gornjoj crkvi, a

završila blagoslovom kod groba Serafskog Oca u kripti. Bra a konventualci pogostili su sve nazo neve erom u svojoj samostanskoj blagovaonici.

Dnevne vijesti s Kapitula

10. lipnja 2009.Tijekom ovoga tjedna uglavnom se radi u jezi nim skupinama. Raspravlja se o na inima evangelizacije,jer to je glavna tema Kapitula. Tijekom prošlog tjedna iznošeni su razni prijedlozi iz jezi nih skupina o tojtemi, a sada je potrebno izdvojiti iz brojnih prijedloga najbitnije kako bi poslije mogli u i u završnuporuku Kapitula. Nakon što je Generalni tajnik kapitula, fra Francesco Patton, izložio plan rada za ovajdan i cijeli tjedan, zapo ele su sjednice u jezi nim skupinama.U završnoj popodnevnoj sjednici, tajnici jezi nih skupina su izvjestili što i kako se radilo u njihovimskupinama i do kojih zaklju aka su došli.U ve ernjim satima bilo je predstavljanje knjige „Franjeva ko stvaralaštvo: boje i poezija“. Autor je fraEulalio Gomez Maertinez, provincijal Provincije sv. Petra i Pavla iz Michoacan, iz Meksika.

11. lipnja 2009.Raznolikost jezika, koji se mogu uti po hodnicima i dvoranama, jasno govori o ljepoti i univerzalnostifranjevaštva koje se ukorijenilo u skoro svim dijelovima svijeta. Dnevne sjednice po inju molitvom ipjesmom na raznim jezicima. Za u uju e je kako nakon kratke probe kapitularci složno i glasno pjevajupjesme iz Konga, Pakistana, Paragvaja, Meksika, Španjolske, Irske na originalnom irskom jeziku i naslužbenim jezicima reda: španjolskom, talijanskom i engleskom. Tko er, za vrijeme zajedni kih objedapredmole fratri na svojim materinjskim jezicima. Tako smo uli molitvu i na kineskom jeziku.Me unarodni karakter Reda se prepoznaje i u razmišljanjima, komentarima i prijedlozima koji dolaze doizražaja na zajedni kim sjednicama.Danas je predstavljen sadržaj rada u tematskim skupinama. Bilo ih je deset. Zadivljuju e je bilo slušati skoliko žara se raspravljalo i radilo u ovim tematskim skupinama na temu evangelizacije i na promjeniGeneralnih statuta koji se uglavnom odnose na tu tematiku kao i na bolju organizaciju života i rada uprovincijama i na razini Reda. Bilo je govora o „redovitoj evangelizaciji“, „misijama ad gentes“, formacijii studiju bra e, suradnji s laicima, dijalogu s kulturama i religijama, molitvenom životu, bratskojdimenziji, opredjeljenju za pravdu, mir zaštitu okoliša, solidarnost i suradnju izme u raznih entiteta(provincija, kustodija...) u Redu.Sve ove predstavljene tekstove trebalo je ponovno doraditi u jezi nim skupinama i pripremiti ih zazavršnu raspravu na zajedni koj sjednici koja e biti idu eg tjedna.

Dnevno izvješ e s KapitulaBlagoslov na grobu sv. Franje

12. lipnja 2009.Cijelo prijepodne u petak pripalo jeGeneralnom ekonomu Reda, koji jegovorio o primanjima i izdacima krozproteklih šest godina. Fra Giancarlo Lati,generalni ekonom Reda, zaklju io jeIzvješ e planovima i savjetima za idu ihšest godina.lanovi Kapitula poslali su pismo

ministrima gospodarstva G8, kojiodržavaju svoju sjednicu u talijanskomgradu Lecce 12. i 13. lipnja. Pismo jeuru eno dr. Paolu Boniatiu,potpredsjedniku talijanske vlade, a

uru io ga je generalni vikar Reda fra Michael Anthony Pery, generalni definitor fra Vicente Felipe Tapia iprovincijal Lombardijske provincije fra Robert Ferrari. Na kraju ovoga izvješ a donosimo pismo ucijelosti.Popodnevne sjednice lanovi Kapitula proveli su u usuglašavanju tekstova o kojima e se glasovatiidu eg tjedna. U kasnim ve ernjim satima, predsjednici tematskih komisija imali su sastanak saskupinom stru njaka, franjevaca, koji rade na izradi glavnog dokumenta Kapitula.

Pismo Generalnoga kapitula Franjeva kog reda ministrima gospodarstva skupne G8

Mi franjevci, Manja bra a (uprava Reda, provincijalni ministri i kustodi), okupljeni u Asizu na 187.generalnom kapitulu 2009. godine, o 800. obljetnici utemeljenja našega Reda, pristigli iz 110 zemaljasvijeta, predstavnici 15.000 franjevaca koji izravno i konkretno dijele sudbinu naših naroda, želimo vama,ministrima gospodarstva skupine G8, uputiti franjeva ki pozdrav "Mir i dobro!", te svoju bratsku poruku.Svjedo imo u našem društvu nedovoljnom poštovanju nekih neotu ivih prava ljudske osobe nagospodarskoj, društvenoj, kulturalnoj, gra anskoj i politi koj razini, a me u njima sva ije pravo na životu svim razdobljima ljudskog života, na slobodu u njezinim mnogostrukim o itovanjima, na rad i naškolovanje, prava žena i djece, ne zanemaruju i ni klju ni problem nezaposlenosti i nedostatka potporeobiteljima koje su u teško ama.S rastu im nemirom primje ujemo kako globalizacija, vo ena i zakonima tržišta, kao svoje posljediceima: pripisivanje apsolutne vrijednosti ekonomiji, nezaposlenost, smanjivanje i pogoršanje javnih službi,uništavanje okoliša i prirode, neograni enu proizvodnju i prodaju naoružanja, pove anje razlike izme ubogatih i siromašnih, nepravednu konkurenciju koja siromašne narode stavlja u sve o itiji podre enipoložaj, prisiljavaju i milijune osoba na o ajni ki potez iseljavanja iz vlastite zemlje.U cilju prevladavanja gospodarske krize, mi vjerujemo da je potreban trud oko preoblikovanja sadašnjegstila života putem odgovorne umjerenosti, zajedni ko djelovanje umjesto nadmetanja, poštovanjeokoliša i aktivno nenasilje.U svjetlu gore re enoga, predlažemo da vlade:

tako urede gospodarstvo da to ozna i promjenu paradigme, to jest prijelaz iz modelagospodarstva slobodnog tržišta prema modelu gospodarstva održivog razvoja, koje e prvenstvo

dati socijalnoj i ambijentalnoj dimenziji, nad onom prvotno ekonomskom, i koje e jam itizadovoljenje temeljnih potreba sviju sudjelovanjem sviju;daju prednost takvoj proizvodnoj politici koja e izbjegavati zaga ivanje;održe ve sve ano dana obe anja o namjeni 0,7% bruto doma eg proizvoda za postizanje osammilenijskih ciljeva razvoja.

Slijede i nauk Franje Asiškoga, zaštitnika ekologije, poznatoga u cijelome svijetu kao svjedoka mira ibratstva, poti emo sve da u središte zanimanja stave ljudsku osobu u svim njezinim dimenzijama, traže ida se dodatno promi e:

poštovanje dostojanstva i jednakosti ljudske osobe, zauzimaju i se oko izgradnje op eg dobra iuvažavanja op e namjene dobara;obnovljeni napor oko održivog razvoja koji e jam iti zadovoljenje potreba sadašnjih naraštaja, ada se time ne ugrozi mogu nost života i zadovoljenja potreba budu ih naraštaja;gospodarski rast povezan sa zaštitom okoliša i raspodjelom dobara me u svim zemljama;

Stoga molimo da se založite kako bi se na najbolji mogu i na in ispunila o ekivanja i potrebe današnjegaovjeka.Kao Manja bra a obe avamo vam svu svoju pomo na tom putu, te vas pozdravljamo rije ima FranjeAsiškoga, utemeljitelja našega Reda: "Gospodin vam dao svoj mir!"

13. lipnja 2009. – Sv. AnteSlobodan dan

14. lipnja 2009. – nedjeljaSlobodan dan

(fra Marko Pulji )

Dnevne vijesti s Kapitula15. lipnja 2009.

Južnoslavenska

konferencija: fra LovroGavran, fra Ivan Sesar,fra Viktor Papež, fraErnest Karol Siekierka(generalni definitor), fraMarko Pulji , fra JoséRodríguez Carballo(generalni ministar), fraKrunoslav Kolari , fraJosip Sopta, fra ŽeljkoŽeleznjak i fra ŽeljikoToli

Tijekom vikenda bra a su mogla posje ivati okolna franjeva ka svetišta. U nedjelju, jedna ve a skupina jeorganizirano pošla na La Vernu gdje je 17. rujna 1224. sv. Franjo primio Kristove rane, stigme. S bra omToskanske provincije su sudjelovali u procesiji koju je predveodio Generalni ministar i potom blagovali snjima.U ponedjeljak, sjednica je po ela s Lectio Divina. Nakon itanja 16. poglavlja Pravila, „O odlasku me uSaracene i nevjernike“ fra Sebastian Unsner je, iz svog misionarskog iskustva, ponudio razmišljanje na tutemu. Fra Stebastian je mnogo godina proveo u državi Malawi u Africi. Kao važnu osobinu misionara,istaknuo je spremnost na u enje od drugih, bilo od misionara ili obi nog puka. Vrlo je važno, naglasio je,biti spreman na radosno svjedo enje vjere. Kad to postoji, sve drugo se lakše postiže.Nakon njega, fra Pierbattista Piyyaballa, kustos Svete Zemlje, govorio je o iznena enjima s kojima sesusreo kad je došao u Kustodiju Svete Zemlje: govorio je tada samo talijanski; po prvi put je tu doživiostrahote rata i ubijanja; raznolikost vjera i životnih pogleda na malom prostoru, te borbu za vlastito tlopod nogama; dijalog s nekrš anima i me usobno uvažavanje i poštovanje.Fra Johannes Baptist Freyer, rektor Papinskog sveu ilišta Antonianum iz Rima, govorio je o trenutnomstanju ovog važnost franjeva kog centra za studij.Na prvom popodnevnom sastanku predstavljen je nacrt dokumenta koji e, nakon dorada i preinaka, bitiupu en bra i s Kapitula.Nakon ve ere, fra Alessandro Caspoli, predstavio je DVD „Neka se svi zovu Manja bra a“. To jedokumentarni film koji govori o franjeva koj djelatnosti kroz osam stolje a. U njemu su prikazana raznapodru ja po svijetu i na in života i rada bra e.Odmah nakon gledanja ovog dokumentarnog filma, pod ravnanjem Sabrine Simoni, nastupio je zbordjece, „Piccolo Coro Mariele Ventre San Antoniano – Bologna“, koji je postao svjetski poznat po dje jemfestivalu „Lo Zecchino d'oro“. Djeca su pjevala franjeva ke i još neke druge pjesme s njihova repertoara.

Dnevno izvješ e s Kapitula16. lipnja 2009.

Generalni ministar pozdravljasestre klarise

Prijepodnevne i popodnevnesjednice u ovom tjednu jasnodaju do znanja da se približavazavršetak Kapitula. Uglavnomse glasuje o prijedlozima kojisu proizašli iz rada u tematskimkomisijama, uklju uju i ipromjene u GeneralnimStatutima.Naporan radni dan uljepšan je

odlaskom kapitularaca na ve ernju molitvu u baziliku sv. Klare Asiške. Srda nu dobrodošlicu bra i, upozdravnom govoru, zaželjela je poglavarica Protosamostana, s. Chiara Damiano. Novoizabrani generalnivikar, fra Michael Anthony Perry, predvodio je ve ernju molitvu, koji je u rije i istaknuo duboko duhovnoi karizmatsko zajedništvo izme u Prvog i Drugog franjeva kog Reda.Tijekom ve ernje molitve bilo je nekoliko razmišljanja o pro itanim tekstovima iz života sv. Franje, sv.Klare i prve bra e i sestara. U prvom razmišljanju s. Maria Daniela Rolleri naglasila je da su i Franjo i Klarabili u trajnom traženju Božje volje, a tražili su je skupa s bra om i sestrama koje im „je Bog dao“. Zato„traženje predstavlja vrhunac u zajednici posve enog života gdje je Bog u središtu, kona ni cilj svakogtraženja. Traženje uklju uje odgovornost i doprinos svake osobe koja se nalazi na putu prema Istini... Ali,zajednica ne može ostati samo na traženju. Nakon traženja dolazi vrijeme poslušnosti... I u jednom i udrugom razdoblju treba živjeti u slušanju i poslušnosti...“Fra Zuriarrain Urretabizkaia Juan Telesforo, provincijal Provincije De Arantzazu iz Španjolske, govorio je orazli itostima i sli nostima poziva sestara klarisa i franjevaca u kontekstu zajedni ke karizme i dara CrkviKristovoj.Fra Michael Anthony Perry je komentirao 16. poglavlje Pravila. Pošao je od poruke iz Ivanova evan elja,tre e poglavlje, gdje se veli da je „Bog toliko ljubio svijet...“ te se iz te ljubavi „rodio susret Boga iovjeka“ u Isusu Kristu. Život sv. Franje jasno svjedo i, rekao je fra Michael, da je Franjo osjetio uKristovu pozivu snagu te Božje ljubavi, proširio je na sve i svakoga, uklju uju i i „gubavca“. Franjo jemogao biti takav je je doživio Boga koji se posve slobodno daruje svakom ovjeku i svakom stvorenju.Ovo Božje „pokretanje“ Boga prema ovjeku može se i treba pretvoriti u konkretno pokretanje bra ejednih prema drugima, tako da se ne ostaje samo na razini humanog injenjenja dobra. Takvim inima utemelju stoji Božje djelovanje i posve ga osmišljava. Zato u nama mogu odzvanjati „krikovi milijuna majkiija djeca umiru od gladi i manjka lijekova; suze djece koja su ostala bez roditelja; onih koji krvare podudarcima terora, etni kih sukoba i nekontroliranih prodaja oružja; onih koji su pogo eni prirodnimnepogodama, kao u Aquili...“ Zahva eni Veselom viješ u možemo unijeti tra ak svjetla u svijetstradalnika i patnika, naglasio je fra Michael.Nakon molitve uslijedio je susret sa sestrama u njihovu Protosamostanu, uz prigodne pozdrave. Poredsestara iz Italije u samostanu se nalaze i sestre podrijetlom iz Slova ke, Kanade i Perua.(fra Marko Pulji )

Dnevne vijesti s Kapitula17. lipnja 2009.

Elektri ni aparati i, uz iju pomo se glasuje, bili su danas u uporabi cijeli dan. I još e se sutra obilatokoristiti jer nisu još svi prijedlozi, koje treba prihvatiti ili odbiti, došli na red. Još su samo dva radna dana:etvrtak i petak. U subotu je završno euharistijsko slavlje i sve ani završetak Kapitula. Posao se moradovršiti u ova dva radna dana.Kapitularci su danas imali prigodu itati drugi nacrt dokumenta koji e biti poslan s Kapitula. Dokumentve dobiva pravi izgled. O njemu se vrlo živo raspravlja i dotjeruje ga se sa svih strana. Zadivljuju e jekako stru na trojka (fra Cesare Vaiani, fra Manuel Anaut Espinosa i fra Marcel Tshikez Kangwej), koja jezadužena za oblikovanje teksta, temeljito pokupi ideje sa sjednica i preto i ih u prikladne re enice.U ve ernjim satima prikazan je film o radu bra e u Maroku, prvoj misijskoj postaji bra e još u Franjinovrijeme.

(fra Marko Pulji )

Dnevno izvješ e s Kapitula

18., 19. i 20. lipnja 2009.

Dva posljednja radnadana na Kapitulu bila suispunjena itanjemtekstova koji e u i uzavršni Dokumentkapitula kao prijedlozi ipoticaji za boljesvjedo enje inavješ ivanje Evan elja,što je bila glavna temaKapitula. Svaki prijedlog ipoticaj trebalo jeglasovanjem odobriti iliodbaciti. Tu je bilo jošnekoliko neizglasanihpromjena u GeneralnimStatutima te je i totrebalo dovršiti.

U etvrtak, 18. lipnja, u popodnevnim satima kona ni tekst Dokumenta s kapitula je predstavljen sa svimpreinakama i ispravcima, izglasan i uskoro e biti jezi no dora en, preveden i poslan bra i po svijetu daga prou avaju, da o njemu raspravljaju i njime obilježe svoje franjeva ko življenje kroz idu ih šestgodina. Budu i da Dokument kapitula još nije preveden na hrvatski jezik donosimo njegov naziv uslobodnom prijevodu Nositelji dara Evan elja (Bearers of the Gift of the Gospel). Dokument nije dug, paprema tome, bit e privla niji i oku primamljiviji. Uvjereni smo da e ga bra a s užitkom itati iprou avati.Petak, 19. lipnja 2009., protekao je u završavanju u etvrtak nedovršenih poslova. Prva popodnevnasjednica je bila po jezi nim skupinama. Trebalo je analizirati rad Kapitula, vrednuju i ono što je bilodobro, isti i i ono što je moglo biti bolje i predlažu i što bi bilo korisno za idu i Kapitul. Zaklju ke s tihsjednica predstavili su tajnici jezi nih skupina na zajedni koj sjednici u ve ernjim satima. Time je završioradni dio Generalnog kapitula 2009., a sve ani završetak e biti sutra euharistijskim slavljem uPorciunkuli u jedanaest sati. Potom slijedi ru ak u Protosamostanu Asiške provincije i odlazak „intergentes“ svojim ku ama.U ime naše hrvatsko slovenske jezi ne skupine iskreni pozdrav svima, s nadom da su vam ova kratkaizvješ a malo približila ljepotu ovog velikog doga aja na kojem smo, uz milost Božju, mogli sudjelovati:(fra Josip Sopta [Zadar] – predsjednik; fra Viktor Papež [Ljubljana] – potpredsjednik; fra Marko Pulji[Chicago] – tajnik; fra Željko Železnjak [Zagreb; fra Željko Toli [Split]; fra Lovro Gavran [Sarajevo]; fraIvan Sesar [Mostar;, fra Šime Samac [Split] – bivši generalni definitor; fra Krunoslav Kolari [Zagreb] –predstavnik bra e laika).

(fra Marko Pulji )