38
Tematsko izvješće Djelotvornost projekata javnog gradskog prijevoza koje podupire EU HR 2014 BR. 01 EUROPSKI REVIZORSKI SUD

Djelotvornost projekata javnog gradskog prijevoza …...Uvod 06 Glavni izazovi gradskog prijevoza u Europi 01 Udio (europskog stanovništva koje živi u gradskim područjima povećao

  • Upload
    others

  • View
    9

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Djelotvornost projekata javnog gradskog prijevoza …...Uvod 06 Glavni izazovi gradskog prijevoza u Europi 01 Udio (europskog stanovništva koje živi u gradskim područjima povećao

Tematsko izvješće Djelotvornost projekata javnog gradskog prijevoza koje podupire EU

HR 2014 BR. 01

EUROPSKIREVIZORSKISUD

Page 2: Djelotvornost projekata javnog gradskog prijevoza …...Uvod 06 Glavni izazovi gradskog prijevoza u Europi 01 Udio (europskog stanovništva koje živi u gradskim područjima povećao

EUROPSKI REVIZORSKI SUD 12, rue Alcide De Gasperi 1615 Luxembourg LUKSEMBURG

Tel. +352 4398-1

E-mail: [email protected] Internet: http://eca.europa.eu

Twitter: @EUAuditorsECA YouTube: EUAuditorsECA

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2014.

ISBN 978-92-9241-663-8doi:10.2865/32642

© Europska unija, 2014Umnožavanje je dopušteno uz uvjet da se navede izvor.Za svako korištenje ili reproduciranje slike 1. dozvola se mora tražiti izravno od vlasnika autorskih prava.

Printed in Luxembourg

Page 3: Djelotvornost projekata javnog gradskog prijevoza …...Uvod 06 Glavni izazovi gradskog prijevoza u Europi 01 Udio (europskog stanovništva koje živi u gradskim područjima povećao

HR 2014 BR. 01Tematsko izvješće Djelotvornost projekata

javnog gradskog prijevoza koje podupire EU

(prema članku 287. stavku 4. drugom podstavku UFEU-a)

Page 4: Djelotvornost projekata javnog gradskog prijevoza …...Uvod 06 Glavni izazovi gradskog prijevoza u Europi 01 Udio (europskog stanovništva koje živi u gradskim područjima povećao

02Sadržaj

Odlomak

Pojmovnik

I. – III. Sažetak

1. – 9. Uvod

1. – 3. Glavni izazovi gradskog prijevoza u Europi

4. – 5. Politika EU-a vezana za gradski prijevoz

6. – 9. Potpora EU-a projektima vezanima za gradski prijevoz

10. – 16. Revizijski opseg i pristup

17. – 48. Opažanja

17. – 25. Jesu li projekti provedeni kako je predviđeno zahtjevima za dodjelu bespovratnih sredstava

20. Većina je projekata fizički provedena

21. – 22. Provođenje četiriju projekata vezanih za infrastrukturu znatno je kasnilo

23. – 25. Tri su projekta prekoračila svoj početni proračun za više od 20 %

26. – 34. Jesu li usluge pružene u okviru projekata zadovoljile potrebe korisnika

28. – 30. Povratne informacije koje su pružili pokazatelji praćenja prijevoznika bile su pozitivne

31. – 32. Kada su bile dostupne, ankete o zadovoljstvu korisnika imale su pozitivne rezultate

33. – 34. Usluge prijevoza bile su općenito dostupne

35. – 48. Jesu li projekti postigli svoje ciljeve u smislu korištenja

37. – 38. Mali je broj projekata imao očekivani broj korisnika

39. – 41. Nekoliko je uzroka nedovoljnog korištenja moglo biti otklonjeno

42. – 43. Nedovoljno korištenje može utjecati na ostvarivanje očekivanih koristi …

44. – 46. … koje se ne prate …

47. – 48. … te ono može dovesti do dodatnog financijskog opterećenja za tijela javne vlasti

Page 5: Djelotvornost projekata javnog gradskog prijevoza …...Uvod 06 Glavni izazovi gradskog prijevoza u Europi 01 Udio (europskog stanovništva koje živi u gradskim područjima povećao

03Sadržaj

49. – 57. Zaključci i preporuke

50. – 52. Provedba projekata

53. Usluge koje su pružene u okviru projekata

54. – 57. Korištenje projekata

Prilog I. — Politika EU-a vezana za gradski prijevoz: uzastopan popis dokumenata koji su objavljeni unatrag zadnjih deset godina

Prilog II. — Pregled revidiranih projekata u vrijeme obavljanja revizije

Odgovori Komisije

Page 6: Djelotvornost projekata javnog gradskog prijevoza …...Uvod 06 Glavni izazovi gradskog prijevoza u Europi 01 Udio (europskog stanovništva koje živi u gradskim područjima povećao

04Pojmovnik

Kohezijski fond (KF): Kohezijskim se fondom pruža financijska pomoć za povećanje gospodarske i socijalne kohezije u državama članicama čiji je BNP po stanovniku manji od 90 % prosjeka EU-a, i to financiranjem projekata koji su vezani za okoliš i prijevoz.

Europski fond za regionalni razvoj (EFRR): Europskim se fondom za regionalni razvoj pruža financijska pomoć za promicanje gospodarske i socijalne kohezije među regijama EU-a. Intervencije EFRR-a uglavnom se provode kroz operativne programe koji uključuju velik broj projekata.

Upravljačko tijelo: Tijelo nacionalne, regionalne ili lokalne javne vlasti ili javno ili privatno tijelo koje je imenovala država članica za upravljanje operativnim programom.

Operativni program (OP): Program države članice koji obuhvaća ulaganja koje financira EU, a koji je odobrila Komisija i koji je u obliku jasnog niza prioriteta koji sadrže višegodišnje mjere u okviru kojih se sufinanciraju projekti.

Prijevoznik: Javno ili privatno poduzeće koje se bavi vrstom prijevoza u skladu s poslovnim ugovorom koji je potpisan s nositeljem projekta. Obično prima subvencije za pokrivanje financijskih gubitaka koji nastaju poslovanjem.

Programsko razdoblje: Višegodišnji okvir unutar kojeg se planiraju i provode rashodi vezani za strukturno djelovanje. Programska razdoblja koja su obuhvaćena ovim izvješćem su od 2000. do 2006. godine i od 2007. do 2013. godine.

Nositelj: Javna pravna osoba koja je korisnik potpore EFRR-a ili KF-a radi izgradnje prijevozne infrastrukture ili povezanoga informacijskog sustava. Vrstom javnog prijevoza i opremom koja proizađe iz projekta često upravlja prijevoznik koji se razlikuje od korisnika.

Page 7: Djelotvornost projekata javnog gradskog prijevoza …...Uvod 06 Glavni izazovi gradskog prijevoza u Europi 01 Udio (europskog stanovništva koje živi u gradskim područjima povećao

05Sažetak

IOčekuje se povećanje udjela europskog stanov-ništva koje stanuje u gradskim područjima sa 73 % u 2010. godini na 82 % do 2050. godine. U međuvre-menu europski gradovi lokalnim politikama mobilno-sti trebaju poboljšati mobilnost i smanjiti preoptereće-nost prometnica, nezgode i zagađenje. Između 2000. i 2013. godine EU je dodijelio 10,7 milijardi eura za sufinanciranje projekata kako bi se gradovima pružila pomoć pri uvođenju gradskih prijevoznih sredstava kao što su podzemne željeznice, tramvaji i autobusi.

IISud je ocijenio jesu li projekti provedeni u skladu s planovima, zadovoljavaju li pružene usluge potrebe korisnika i jesu li korištene u očekivanoj mjeri. Sud je u 11 gradova u pet država članica izravno revidirao uspješnost 26 projekata vezanih za javni gradski prije-voz. Sud je zaključio sljedeće:

(a) općenito gledajući, infrastruktura i vozila u većini su projekata uvedeni u skladu sa specifikacijama projekta (odlomak 20.). Četiri su projekta vezana za gradski prijevoz bila pod utjecajem znatnih kašnjenja (odlomci 21. i 22.), a tri su projekta imala znatna prekoračenja troškova (odlomci 23. do 25.);

(b) po završetku su gotovo svi revidirani projekti zadovoljavali potrebe korisnika (odlomci 26. do 34.). Međutim, usporedba planiranog korištenja za određene datume i stvarnog korištenja pokazuje da su dvije trećine projekata bile nedovoljno isko-rištene (odlomci 35. do 38.). To ukazuje na nedo-voljnu uspješnost u smislu koristi za gospodarstvo i društvo (smanjenje zagađenja i preopterećenosti itd.) koje nositelji ili nacionalna tijela načelno nisu pratili (odlomci 42. do 46.). To također može značiti financijsku neuravnoteženost za tijela javne vlasti koja moraju osigurati održivost dotičnog gradskog prijevoza (odlomci 47. i 48.);

(c) glavni su razlog nedovoljnog korištenja javnog pri-jevoza nedostatci u osmišljavanju projekta i u poli-tici mobilnosti. Neke od tih razloga bilo je moguće ukloniti u fazi planiranja projekta (odlomci 39. do 41.)

IIISud preporučuje da bi Komisija trebala:

(a) za projekte za koje je potrebno njezino odobrenje, zahtijevati uspostavu upravljačkih alata za praće-nje kvalitete usluge i razine zadovoljstva korisnika kada se projekt pusti u rad;

(b) za projekte za koje je potrebno njezino odobre-nje, zahtijevati da se u ugovore o bespovratnim sredstvima uključi minimalni broj pokazatelja rezultata s povezanim ciljnim vrijednostima koji će se kasnije mjeriti;

(c) za projekte za koje je potrebno njezino odobrenje, zahtijevati strožu analizu procjene očekivanoga broja korisnika te da se odabir vrste prijevoza pot-krijepi brojčanom usporedbom različitih prijevo-znih mogućnosti;

(d) za projekte za koje je potrebno njezino odobrenje, zahtijevati da su projekti vezani za gradski prijevoz uključeni u dobro osmišljenu politiku mobilnosti.

(e) zahtijevati da nadležna tijela država članica pri upravljanju projektima vezanima za gradski prijevoz koje financira EU uzmu u obzir aspekte navedene pod točkama (a) do (d).

Page 8: Djelotvornost projekata javnog gradskog prijevoza …...Uvod 06 Glavni izazovi gradskog prijevoza u Europi 01 Udio (europskog stanovništva koje živi u gradskim područjima povećao

06Uvod

Glavni izazovi gradskog prijevoza u Europi

01 Udio europskog stanovništva koje živi u gradskim područjima povećao se sa 71 % u 2000. godini na 73 % u 2010. godini. Očekuje se da će se taj pravac razvoja nastaviti te da će do 2050. godine dosegnuti udio od 82 %1.

02 Europski se gradovi sve više suočavaju s problemima vezanima za promet. Migracija gradskog stanovništva u predgrađa dovodi do nastanka na-selja unutar kojih postoje velike putne udaljenosti. Ovaj fenomen širenja gradskih naselja ide ruku pod ruku s povećanjem broja vlasnika automo-bila i pojačanom dnevnom migracijom.

03 Poboljšanje mobilnosti uz smanjenje preopterećenosti prometnica, nezgoda i zagađenja zajednički je izazov svim većim gradovima. Prema podatcima Komisije2, troškovi zbog prometnog preopterećenja unutar i izvan gradskih područja iznose gotovo 100 milijar-di eura svake godine, odnosno 1 % BDP-a Europske unije, a uzrokovani su kašnjenjima i zagađenjem. Osim toga, jedna od tri nesreće sa smrtnim posljedicama dogodi se u gradskim područjima. Na urbanu mobilnost otpada 40 % svih CO2 emisija uzroko-vanih cestovnim prometom i do 70 % drugih zagađivača. Buka u gradskim područjima također je ozbiljan i sve veći problem, a prvenstveno je uzroko-vana cestovnim prometom.

Politika EU-a vezana za gradski prijevoz

04 U zadnjih deset godina, Komisija je izdala nekoliko strateških dokumenata o gradskom prijevozu (vidjeti Prilog I.). U skladu s priopćenjem Komisije, cilj je održivog gradskog prijevoza slo-boda kretanja, zdravlje, sigurnost te kvalitetan život za sadašnje i buduće generacije, kao i ekološka učinkovitost te uključiv gospodarski rast, pristup prilikama i uslugama za sve, uključu-jući manje imućne i starije građane te građane s invaliditetom3.

05 U tu svrhu Komisija podržava istraživa-nje, potiče bolje upravljanje i prenosi dobre primjere iz prakse kao što je uvođenje planova za mobilnost u gra-dovima koji potiču promjenu vrste prijevoza, tj. smanjenje uporabe osob-nih automobila te povećanu uporabu javnog prijevoza, kao i vožnju bicikla bez motornoga pogona te hodanje.

1 Ujedinjeni narodi, Odjel za gospodarske i socijalne poslove, Odsjek za stanovništvo. World Urbanisation Prospects: pregled iz 2011. godine (http://esa.un.org/unpd/wup/index.htm).

2 Podatci navedeni u ovom odlomku sadržani su u Komisijinoj zelenoj knjizi „Prema novoj kulturi za urbanu mobilnost“, COM(2007) 551 final od 25. rujna 2007.

3 COM(2004) 60 final od 11. veljače 2004., str. 45.

Page 9: Djelotvornost projekata javnog gradskog prijevoza …...Uvod 06 Glavni izazovi gradskog prijevoza u Europi 01 Udio (europskog stanovništva koje živi u gradskim područjima povećao

07Uvod

Potpora EU-a projektima vezanima za gradski prijevoz

06 Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) i kohezijski fond (KF) imaju mogućnost sufinanciranja projekata vezanih za gradski prijevoz u regijama država članica koje za to ispunjava-ju uvjete. Doprinos EU-a projektima vezanima za gradski prijevoz obično predstavlja do 85 % povezanih prihvat-ljivih rashoda.

07 Ukupan je iznos financijskih sredstava EU-a koja su dodijeljena za gradski prijevoz za razdoblja od 2000. do 2006. godine i od 2007. do 2013. godi-ne iznosio ukupno 10,7 milijardi eura, redom 2,9 milijardi eura i 7,8 milijar-di eura. Ukupan presjek po državama članicama prikazan je na slici 1.

Ukupna sredstva EFRR-a i KF-a dodijeljena za gradski prijevoz u programskim razdo-bljima od 2000. do 2006. godine i od 2007. do 2013. godine (u milijunima eura)

2 8821 528

1 4141 073

726708

358346

290226

167152143

130126

9262

228

0 500 1 000 1 500 2 000 2 500 3 000

OstaliNjemačka

RumunjskaSlovačka

LitvaBugarska

EstonijaLatvija

Ujedinjena KraljevinaFrancuska

ŠpanjolskaIrska

Češka RepublikaItalija

PortugalGrčka

MađarskaPoljska

Ukupno: 10 651 milijuna eura

2000.-2006. 2007.-2013.

Slik

a 1.

Izvor: Izračun Europskog revizorskog suda na temelju podataka Europske komisije.

Page 10: Djelotvornost projekata javnog gradskog prijevoza …...Uvod 06 Glavni izazovi gradskog prijevoza u Europi 01 Udio (europskog stanovništva koje živi u gradskim područjima povećao

08Uvod

08 Sufinancirani projekti vezani za gradski prijevoz dio su operativnih programa koje države članice provode u okviru mehanizama podijeljenoga upravlja-nja. Tu se posebno ubraja sljedeće:

(a) Komisija dogovara i odobrava operativne programe koje pred-lažu države članice te dodjeljuje financijska sredstva EU-a;

(b) države članice upravljaju operativ-nim programima i provode ih na način da biraju projekte, a zatim ih nadgledaju i procjenjuju;

(c) Komisija procjenjuje nacionalne sustave za upravljanje i kontrolne sustave, prati provedbu operativ-nih programa, rezervira financijske doprinose EU-a i isplaćuje ih na temelju odobrenih rashoda;

(d) Komisijino je odobrenje obavezno za pojedine specifične projekte koje predlažu države članice. Za programsko razdoblje od 2000. do 2006. godine Komisijino je odobre-nje bilo potrebno za svaki projekt kohezijskog fonda bez obzira na ukupni trošak te za programe europskog fonda za regionalni razvoj čiji je ukupni trošak4 prelazio 50 milijuna eura. Za programsko razdoblje od 2007. do 2013. godine napravljena je izmjena u smislu da za projekte kohezijskog fonda u iznosu manjem od 50 miliju-na eura5 više nije bilo potrebno Komisijino odobrenje.

09 Dvije glavne uprave (GU-ovi) koje ima-ju važnu ulogu u području gradskog prijevoza su:

(a) Glavna uprava za regionalnu i urbanu politiku koja je odgovor-na za dio proračuna EU-a kojim se sufinanciraju projekti vezani za gradski prijevoz. U sklopu ocjenji-vanja posebnih projekata savjetuje se s drugim GU-ovima, posebice s Glavnom upravom za mobilnost i promet;

(b) Glavna uprava za mobilnost i pro-met, koja je odgovorna za politike EU-a vezane za promet.

4 Ukupni trošak koji je naveden u zahtjevu za dodjelu bespovratnih sredstava za svaki projekt.

5 Od 1. siječnja 2007. godine do 25. lipnja 2010. godine prag za projekte vezane za okoliš iznosio je 25 milijuna eura.

Page 11: Djelotvornost projekata javnog gradskog prijevoza …...Uvod 06 Glavni izazovi gradskog prijevoza u Europi 01 Udio (europskog stanovništva koje živi u gradskim područjima povećao

09Revizijski opseg i pristup

10 Glavni je cilj ove revizije uspješnosti bio procijeniti provedbu i djelotvor-nost projekata vezanih za javni gradski prijevoz koji su sufinancirani struk-turnim fondovima EU-a (u daljnjem tekstu: „projekti“).

11 Sud je razmotrio sljedeća pitanja:

(a) Jesu li projekti provedeni kako je predviđeno zahtjevima za dodjelu bespovratnih sredstava?

(b) Jesu li usluge pružene u okviru projekata zadovoljile potrebe korisnika?

(c) Jesu li projekti postigli svoje ciljeve u smislu korištenja?

12 Revizijom je obuhvaćen uzorak od 26 projekta6 koje su sufinancirali europski fond za regionalni razvoj ili kohezijski fond tijekom programskih razdoblja od 2000. do 2006. godine i 2007. do 2013. godine. Odabrani se projekti nalaze u 11 gradova u pet dr-žava članica - Španjolskoj, Francuskoj, Italiji, Poljskoj i Portugalu. Financijska sredstva EU-a dodijeljena za gradski prijevoz u tih pet država (5,3 milijar-di eura) predstavljaju 50 % ukupnih financijskih sredstava EU-a (10,7 mili-jardi eura). Uzorak uključuje projekte koji su se sastojali od uvođenja, širenja ili modernizacije željeznica (tri), podze-mnih željeznica (osam), lakih gradskih željeznica7 (četiri), tramvaja (šest) te jedan autobusni projekt. Raspona su od jedne linije ili jednostavne dionice do cijele mreže. Uzorak također uklju-čuje četiri manja informatička projekta vezana za upravljanje, informacijske sustave ili sustave za izdavanje voznih karata (vidjeti Prilog II.).

13 U programskim razdobljima od 2000. do 2006. godine i od 2007. do 2013. go-dine projekti za koje je bilo obavezno odobrenje Komisije predstavljali su re-dom 66 % i 78 % ukupnih financijskih sredstava europskog fonda za regio-nalni razvoj i kohezijskog fonda koja su bila dodijeljena za gradski prijevoz (vidjeti odlomak 8. točku (d)). Revizijski je uzorak uključivao 17 projekata za koje je ovaj postupak odobrenja bio obavezan. Ostalih devet projekata, uključujući četiri manja informatička projekta, odobrila su upravljačka tijela u državama članicama.

14 U vrijeme obavljanja revizije, 20 od 26 projekata bilo je dovršeno i pušteno u rad. Tri nisu bila dovršena, dva su bila djelomično dovršena i puštena u rad, a jedan je bio nedavno dovršen, ali još nije bio pušten u rad.

15 Kako bi utvrdio revizijske standarde i dobre primjere iz prakse u području gradskog prijevoza, Sud se savjetovao s predstavnicima nekoliko organizacija s iskustvom u području gradskog prije-voza, uključujući UITP8 (Union Interna-tionale des Transports Publics), CERTU9 (Centre d’Études sur les Réseaux, les Transports, l’Urbanisme et les constructi-ons publiques) i Polis10.

6 Kriteriji za odabir bili su: troškovi projekta, vrsta projekta i planirani datumi provedbe.

7 Laka gradska željeznica prijelazni je sustav između tramvaja i podzemne željeznice. Može je se smatrati brzim sustavom javnog prijevoza srednjeg kapaciteta.

8 UITP je međunarodna mreža tijela nadležnih za javni prijevoz i prijevoznika, donositelja odluka o politikama, znanstvenih instituta te za industriju nabave i usluga u području javnog prijevoza.

9 CERTU je odgovoran za provedbu studija u području gradskih mreža, prometa, gradskog planiranja i javnih objekata u ime Republike Francuske ili u korist tijela lokalnih vlasti, javnih tijela, poduzeća koja su zadužena za pružanje javnih usluga ili povezanih struka (Dekret 94-134 od 9. veljače 1994.).

10 Polis je mreža europskih gradova i regija koje surađuju u svrhu širenja inovativnih tehnologija i politika za održiviju mobilnost.

Page 12: Djelotvornost projekata javnog gradskog prijevoza …...Uvod 06 Glavni izazovi gradskog prijevoza u Europi 01 Udio (europskog stanovništva koje živi u gradskim područjima povećao

10Revizijski opseg i pristup

16 Za svaki se projekt revizorski tim sastao s predstavnicima u državama članicama dotičnog upravljačkog tijela, nositeljima projekata koji primaju bes-povratna sredstva EU-a (obično tijela lokalne vlasti) i prijevoznicima (javna i privatna poduzeća) koji upravljaju načinom prijevoza. Također su sami koristili sufinancirane objekte i po-sjetili operativne centre te centre za održavanje.

Foto

grafi

ja 1

. Laka gradska željeznica u Portugalu

© Metro Transportes do Sul.

Page 13: Djelotvornost projekata javnog gradskog prijevoza …...Uvod 06 Glavni izazovi gradskog prijevoza u Europi 01 Udio (europskog stanovništva koje živi u gradskim područjima povećao

11Opažanja

Jesu li projekti provedeni kako je predviđeno zahtjevima za dodjelu bespovratnih sredstava

17 Prilikom procjenjivanja jesu li projekti provedeni kako je predviđeno zahtjevi-ma za dodjelu bespovratnih sredstava Sud je razmatrao tri aspekta, tj. su-kladnost s odredbama odluka o do-djeli bespovratnih sredstava u smislu fizičke provedbe, vremenskog okvira i proračuna.

18 Četiri su projekta dovršena prije no što su zatražena bespovratna sredstva11 te su stoga isključena iz analize. Još je jedan projekt isključen jer je njegov završetak prvobitno bio planiran za 2015. godinu. Osim toga, niz drugih projekata nije razmatran na temelju sva tri kriterija zbog kašnjenja ili nedo-vršenog obračuna ukupnih projektnih troškova.

19 Konačno je vezano za ovo pitanje revi-zijom obuhvaćeno 18 projekata u po-gledu fizičke provedbe (odlomak 20.). Vezano za planirane rokove završetka obuhvaćen je 21 projekt (odlomci 21. i 22.), dok je 19 projekata obuhvaćeno u odnosu na ukupne nastale troškove (odlomci 23. do 25.)

Većina je projekata fizički provedena

20 U 14 su projekta infrastruktura, opre-ma i željeznička vozila uvedeni u skla-du s projektnim specifikacijama, dok su u tri slučaja uočena vrlo neznatna odstupanja. U jednom drugom pro-jektu oko trećina od 70 obavijesnih ploča koje su isporučene 2008. godine još nije bila postavljena. Dotične su gradske uprave odbijale izdati traženu dozvolu iz različitih razloga, npr. neke su zahtijevale plaćanje naknade.

Provođenje četiriju projekata vezanih za infrastrukturu znatno je kasnilo

21 Rok se poštovao u osam projekata, dok su u sedam projekata postojala kašnje-nja od devet mjeseci ili manje.

22 Šest je projekata znatno kasnilo u od-nosu na rok, uključujući četiri projek-ta vezana za infrastrukturu (vidjeti sliku 2.), s kašnjenjima između dvije i četiri godine prema zadnjim progno-zama. Primjeri znatnih kašnjenja koja su utjecala na projekte prikazani su u okviru 1.

11 Za EU financiranje dovršenih projekta povećava rizik od „mrtvog tereta” i samim time i rizik za dodanu vrijednost koju EU ostvaruje takvim sredstvima. Sud ističe da je to pitanje obuhvaćeno Komisijinim zakonodavnim prijedlozima za financijski okvir za razdoblje od 2014. do 2020. godine.

Page 14: Djelotvornost projekata javnog gradskog prijevoza …...Uvod 06 Glavni izazovi gradskog prijevoza u Europi 01 Udio (europskog stanovništva koje živi u gradskim područjima povećao

12OpažanjaSl

ika

2. Projekti vezani za infrastrukturu sa znatnim kašnjenjima u provedbi

1 Prognoze.Izvor: Izračun Europskog revizorskog suda na temelju podataka nositelja projekata.

Primjeri znatnih kašnjenja koja su utjecala na projekte

ο Laka gradska željeznica (Portugal) puštena je u rad u cijelosti u studenome 2008. godine, tri godine nakon prvobitno planiranoga roka. Glavni su razlog bile poteškoće pri osiguravanju potrebnog zemljišta, iako je ono bilo u vlasništvu općine.

ο Prva linija tramvajskog projekta (Italija) dovršena je u veljači 2010. godine s manjim kašnjenjem od tri mje-seca. Uvođenje dvaju dodatnih linija bilo je prvobitno planirano do lipnja 2012. godine. Nakon održanoga referenduma trasa je dramatično izmijenjena kako bi se izbjeglo prolaženje kroz povijesni centar grada. To je dovelo do odgode uvođenja u trajanju od četiri godine.

Okv

ir 1

.

0 1 2 3 4 5

Izgradnja lake gradske željezniceu Portugalu (13,5 km)

Izgradnja tramvaja u Italiji (18,9 km)1

Produžetak podzemne željezniceu Italiji (5,3 km)1

Kašnjenje u godinama

Izgradnja lake gradske željezniceu Portugalu (57 km)

Page 15: Djelotvornost projekata javnog gradskog prijevoza …...Uvod 06 Glavni izazovi gradskog prijevoza u Europi 01 Udio (europskog stanovništva koje živi u gradskim područjima povećao

13Opažanja

Tri su projekta prekoračila svoj početni proračun za više od 20 %

23 Devet je projekata završeno u okvirima početnog proračuna.

24 Deset je projekata prekoračilo svoj po-četni proračun (vidjeti sliku 3.): osam dovršenih projekata i dva projekta koja su i dalje u tijeku, a koja su trebala biti dovršena do obavljanja revizije. Tri su dovršena projekta imala znatna prekoračenja troškova, prekoračivši svoj početni proračun za barem 20 %.

Glavni čimbenici koji su uzrokovali prekoračenja troškova bile su tehničke poteškoće zbog stanja tla, arheoloških nalaza, administrativnih problema, izmjena ugovornih cijena ili preinaka projekta. Primjeri projekata koji su bili pod utjecajem prekoračenja troškova navedeni su u okviru 2.

25 Prekoračenja troškova koja su poveza-na s ovim projektima mogu povećati financijsko opterećenje tijela javne vlasti u državama članicama, ali ne utječu na ukupan iznos bespovratnih sredstava koji EU može isplatiti (vidjeti odlomke 47. i 48.).

Slik

a 3. Projekti s prekoračenjima troškova

1,0 1,1 1,2 1,3

Izgradnja lake gradske željeznice u Portugalu (57 km)

Izgradnja lake gradske željeznice u Portugalu (13,5 km)

Produžetak podzemne željeznice u Poljskoj (4 km)

Produžetak podzemne željeznice u Španjolskoj (2,2 km)

Izgradnja podzemne željeznice u Italiji koja je još u tijeku (5,3 km)1

Operativni sustav u Portugalu

Izgradnja tramvajske pruge koja je još u tijeku u Italiji (18,9 km)1

Produžetak podzemne željeznice u Španjolskoj (0,6 km)

Produžetak lake gradske željeznice u Španjolskoj (1,5 km)

Produžetak lake gradske željeznice u Španjolskoj (0,2 km)

Prekoračenja troškova (početna ugovorna cijena iznosi 1,00)

1,06

1,06

1,06

1,10

1,10

1,11

1,11

1,22

1,23

1,24

1 Prognoze.Izvor: Izračun Europskog revizorskog suda na temelju podataka nositelja projekta.

Page 16: Djelotvornost projekata javnog gradskog prijevoza …...Uvod 06 Glavni izazovi gradskog prijevoza u Europi 01 Udio (europskog stanovništva koje živi u gradskim područjima povećao

14Opažanja

Jesu li usluge pružene u okviru projekata zado-voljile potrebe korisnika

26 U okviru ovog naslova pregledan je 21 projekt (odlomci 26. do 34.), uključu-jući jedan tramvajski projekt u kojem je samo jedna od tri linije bila puštena u rad. Ostalih pet projekata nije bilo pušteno u rad u vrijeme revizije.

27 Prema pregledanim anketama i drugim povratnim informacijama nositelja projekata i prijevoznika, usluge javnog prijevoza zadovoljavajuće su kada su točne, učestale, pouzdane, udobne, si-gurne, čiste, lako dostupne, pristupač-nih cijena te kada su pružene primjere-ne informacije. U svrhu procjene jesu li usluge pružene projektima zadovo-ljavale potrebe korisnika, pregledani su pokazatelji praćenja prijevoznika i ankete o zadovoljstvu korisnika. Tako-đer su razmotreni aspekti dostupnosti javnog prijevoza.

Povratne informacije koje su pružili pokazatelji praćenja prijevoznika bile su pozitivne

28 18 je projekata uključivalo pokazatelje (npr. točnost, čistoća vozila i informa-cije za putnike) koje su prijevoznici utvrdili i pratili te koji su pokazali da su usluge ponuđene u okviru projekata u skladu s povezanim zadanim ciljnim vrijednostima. Vrsta i razina pokazate-lja mijenjala se ovisno o projektima te su oni u nekim slučajevima bili osnovni i ograničene vrijednosti. Nedostatci u pruženim uslugama utvrđeni su u dva slučaja (vidjeti okvir 3.).

Primjeri projekata u kojima su prekoračeni troškovi

ο Projekt produžetka podzemne željeznice (Poljska) naišao je na niz poteškoća koje su povećale trošak za 47 milijuna eura (+ 22 %). One uključuju pojavu osobito nepovoljnih svojstava tla; izuzetan porast cijena usluga i građevinskih materijala; ponovni dizajn krovova građevina prema novim zakonodavnim standardi-ma; uporabu suvremenih metoda za izolaciju od vibracija; te prenamjenu građevine.

ο Ukupni trošak izgradnje lake gradske željeznice (Portugal) iznosio je 399 milijuna eura, tj. 75 milijuna eura (+ 23 %) više od početnog proračuna. Prekoračenje troškova snosio je državni proračun, a ono odgovara iznosu od 48 milijuna eura za izmjene cijena i dodatne radove te 27 milijuna eura za nadoknadu prijevo-zniku za gubitak prihoda u tijeku tri godine zbog kašnjenja u osiguravanju javnog zemljišta (vidjeti prvi primjer u okviru 1.)

Okv

ir 2

.

Page 17: Djelotvornost projekata javnog gradskog prijevoza …...Uvod 06 Glavni izazovi gradskog prijevoza u Europi 01 Udio (europskog stanovništva koje živi u gradskim područjima povećao

15OpažanjaFo

togr

afija

2. Vlak u Poljskoj

29 Takvi pokazatelji prometnim prije-voznicima omogućavaju da prema potrebi poduzmu korektivne mjere kako bi se poboljšala usluga koja je pružena korisnicima. Također mogu biti od koristi za prijevoznike u smislu poslovne učinkovitosti. Primjerice, u sedam slučaja doveli su do prilagod-be prijevoznih usluga stvarnoj potrebi.

30 U pet je slučajeva nositelj projekta ugovorom zahtijevao pokazatelje koji su povezivali prijevozničku naknadu s kvalitetom pruženih usluga. Pri-mjer takve dobre prakse opisan je u okviru 4.

Nedostatci koji utječu na pružene usluge

ο Povećanje broja vlakova koji kasne više od pet minuta utjecalo je negativno na točnost linije podzemne željeznice (Italija). Revizijom je također utvrđeno da javnosti niti na stanicama niti u vlakovima nije dostu-pan raspored vožnje. Nije bilo elektroničkih zaslona s predviđenim vremenima čekanjima ni u jednoj od četiriju stanica podzemne željeznice koje su sagrađene u okviru projekta. Kada je došlo do kašnjenja, nije bilo javnog priopćenja ili vizualnoga prikaza kojim bi se korisnici obavijestili.

ο Broj vlakova (Poljska) koji je prometovao na pruzi koju je sufinancirao EU bio je za 25 % manji od planira-nog (tri vlaka u sat vremena umjesto četiri). Razlog tome bio je ograničen kapacitet priključne željezničke pruge u centru grada što je vodilo do zastoja.

Okv

ir 3

.

Izvor: Europski revizorski sud.

Page 18: Djelotvornost projekata javnog gradskog prijevoza …...Uvod 06 Glavni izazovi gradskog prijevoza u Europi 01 Udio (europskog stanovništva koje živi u gradskim područjima povećao

16Opažanja

Primjer dobre prakse povezivanja naknade s kvalitetom usluge

Jedan poslovni ugovor za podzemnu željeznicu (Portugal) ima širok raspon pokazatelja i ciljnih vrijednosti povezanih s ponuđenim uslugama. Oni odražavaju ponuđene usluge, kašnjenja, ispravne pokretne stepenice, osvijetljenost, čistoću stanica i vozila te broj kvarova i problema sa signalizacijom. Isprva nisu postignute po-vezane ciljne vrijednosti. Nedostatci su uglavnom bili vezani za točnost i ponekad za čistoću i broj kvarova. To je dovelo do mjesečnih novčanih kazni za prijevoznike u rasponu od 10 000 eura do 30 000 eura po mjesecu. Stanje se postupno poboljšalo te su ciljne vrijednosti dosljedno postizane za sve pokazatelje.

Okv

ir 4

.

Kada su bile dostupne, ankete o zadovoljstvu korisnika imale su pozitivne rezultate

31 Ankete o zadovoljstvu korisnika pomažu u mjerenju razine kvalitete prema mišljenju korisnika i provode se s ciljem omogućavanja poboljšanja prijevoznih usluga. U njima naglasak može biti stavljen na aspekte koji naj-više zadovoljavaju, kao i na područja koje je potrebno poboljšati. Također mogu ukazati na promjene u razini za-dovoljstva korisnika tijekom vremena, a ponekad i pružiti zanimljive uspored-be između različitih linija jedne mreže.

32 Ankete o zadovoljstvu korisnika bile su dostupne za devet revidiranih projeka-ta. Rezultati različitih anketa pokazali su visoku razinu zadovoljstva korisnika javnog prijevoza.

Usluge prijevoza bile su općenito dostupne

33 Fizičkom je inspekcijom utvrđeno da je pješacima te dječjim i invalidskom kolicima omogućen olakšan pristup stanicama i vozilima iz projekta.

34 Na temelju pregleda javno dostupnih podataka (npr. putem interneta) svi pružatelji usluga iz revidiranih proje-kata nude posebne popuste za putne karte kako bi omogućili povlašteni pristup određenim skupinama korisni-ka kao što su studenti ili nezaposlene osobe.

Page 19: Djelotvornost projekata javnog gradskog prijevoza …...Uvod 06 Glavni izazovi gradskog prijevoza u Europi 01 Udio (europskog stanovništva koje živi u gradskim područjima povećao

17Opažanja

Jesu li projekti postigli svoje ciljeve u smislu korištenja

35 Šest je projekata isključeno iz procjene ovog pitanja zbog njihove razine pro-vedenosti. Odlomci 36. do 48. stoga se odnose na 20 projekata.

36 Osim zadovoljavanja potreba korisnika (vidjeti odlomke 28. do 34.) najvažniji je aspekt koji treba razmotriti prilikom ocjene uspješnosti javnog prijevo-za stopa korištenja koja je općenito izražena u broju putnika, vožnji, prijeđenih kilometara ili stope popu-njenosti. Promjena načina prijevoza, npr. slučajevi u kojima osobe umjesto osobnog automobila počnu koristiti vlak, također mogu ukazati na razinu uspjeha javnog prijevoza.

Mali je broj projekata imao očekivani broj korisnika

37 Ciljne vrijednosti i odgovarajući podatci o razinama korištenja bili su dostupni za 12 revidiranih projekata. Usporedba planiranog korištenja na određene datume i stvarnog korištenja pokazuje da je ciljna vrijednost po-stignuta u samo dva projekta (vidjeti okvir 5.). U ostalih 10 projekata, uklju-čujući devet projekata vezanih za infra-strukturu, nije se uspjela doseći ciljna vrijednost korištenja, te je u nekim slučajevima u tim projektima zabilje-žena izrazito visoka stopa nedovoljnog korištenja (vidjeti sliku 4.)

Dva projekta za koja su bile dostupne ciljne vrijednosti i podatci te koji su postigli svoje ciljeve

ο Nova tramvajska linija (Italija) imala je 12,2 milijuna putnika 2012. godine tj. 113 % ciljne vrijednosti (10,8 milijuna). Prema njegovom nositelju, ovaj je rezultat uglavnom odraz dobre koordinacije s autobu-snom mrežom i usklađivanja cijena prijevoza.

ο Godišnji broj vožnji autobusnom mrežom (Francuska) iznosio je 99,2 % iznosa predviđenoga za 2011. godinu koji je upotrijebljen u socijalno-gospodarskoj analizi provedenoj 2009. godine. Povećao se za 12 %, s 4,3 mili-juna 2008. godine (godine kada je projekt pušten u rad) na 4,8 milijuna 2011. godine (najnovija mjerenja).

Okv

ir 5

.

Page 20: Djelotvornost projekata javnog gradskog prijevoza …...Uvod 06 Glavni izazovi gradskog prijevoza u Europi 01 Udio (europskog stanovništva koje živi u gradskim područjima povećao

18OpažanjaSl

ika

4. Projekti vezani za infrastrukturu čiji je broj korisnika manji od predviđenog

0 % 20 % 40 % 60 % 80 % 100 %

Izgradnja podzemne željeznice u Italiji (2,2 km) (*)

Produžetak podzemne željeznice u Španjolskoj (3,3 km)

Produžetak lake gradske željeznice u Španjolskoj (0,2 km)

Produžetak lake gradske željeznice u Španjolskoj (1,5 km)

Izgradnja lake gradske željeznice u Portugalu (13,5 km)

Produžetak podzemne željeznice u Portugalu (4,8 km)

Izgradnja tramvajske pruge u Francuskoj (8,5 km)

Izgradnja tramvajske pruge u Francuskoj (9,5 km)

Izgradnja lake gradske željeznice u Portugalu (57 km)

Stopa stvarnog broja korisnika u usporedbi s predviđanjima za određene datume

87 %

72 %

72 %

63 %

35 %

32 %

32 %

18 %

2 %

1 Sukladno nositelju, stanje bi se trebalo poboljšati nakon dovršetka drugih dionica ove linije podzemne željeznice.Izvor: Izračun Europskog revizorskog suda na temelju podataka nositelja projekta.

38 Za drugih je osam projekata koji nisu imali ciljne vrijednosti ili odgovaraju-će podatke Sud koristio druge izvore informacija kako bi utvrdio je li njihovo korištenje bilo zadovoljavajuće. Za

četiri od tih projekata zabilježeni su dokazi visoke razine uspješnosti (primjeri u okviru 6.), dok su za ostala četiri postojali dokazi niske razine uspješnosti.

Primjeri projekata za koje nisu bile dostupne ciljne vrijednosti, ali su prisutni znakovi visoke razine uspješnosti

ο Jedan se projekt sastojao od modernizacije dvaju tramvajskih pruga (Poljska). Za jednu su prugu podatci prije i poslije projekta ukazali na porast broja putnika za 49 % u vrijeme najveće prometne gužve te 29 % radnim danom.

ο za novu su prugu jednog drugog tramvajskog projekta (Poljska) podatci pokazali da ju je u vrijeme najveće prometne gužve koristilo 2 500 putnika, odnosno 35 700 putnika radnim danom, što se smatra zadovolja-vajućim u skladu s dostupnom okvirnom referentnom vrijednošću12.

12 Za tramvaj se 2 500 putnika podudara s rasponom kapaciteta kojeg je utvrdio UITP za različite vrste gradskog prijevoza (http://www.btrust.org.za/library/assets/uploads/documents/2_Resource%20docs_Making%20the%20Right%20Choice.pdf).

Okv

ir 6

.

Page 21: Djelotvornost projekata javnog gradskog prijevoza …...Uvod 06 Glavni izazovi gradskog prijevoza u Europi 01 Udio (europskog stanovništva koje živi u gradskim područjima povećao

19Opažanja

Primjeri uzroka nedovoljnog korištenja

ο Nositelj projekta za laku gradsku željeznicu (Portugal) koja se sastoji od 58 stanica i koja služi kao zamjena za autobusnu mrežu tvrdio je da je procjena broja korisnika preuveličana za oko 30 % zbog nedostatka pouzdanog sustava brojanja korisnika autobusa. Studijom izvedivosti utvrđeno je da je politika parkiranja ključna u postizanju očekivane potražnje i prijelaza s privatnog na javni prijevoz. Međutim, na obje krajnje postaje linije sjever-jug i na zadnjoj autobusnoj stanici izvan grada i dalje su nedostajala parkirna mjesta za opciju „parkiraj i vozi se“ (engl. P+R parking). Štoviše parkirna mjesta u centru grada bila su dostupna po atraktivnim cijenama (cijena u centru grada ista je kao cijena parkirnog mjesta „parkiraj i vozi se“ koja bi još trebala biti uvećana za cijenu karte za podzemnu željeznicu). Korištenje mreže podzemne željeznice manje je od očekivanog u smislu broja putnika (87 %), broja putnika koji prelaze s drugih vrsta prijevoza (55 %) i stope popunjenosti (62 %). Stopa popunjenosti na zadnjim trima stanicama linije manja je od 5 %.

ο Nova stanica podzemne željeznice (Španjolska) izgrađena je kao odgovor na snažan zahtjev javnosti za okončanjem izoliranosti stanovništva koje živi u području nepokrivenom javnim prijevozom. Analiza potre-ba za mobilnošću prije projekta nije uključivala brojčanu usporedbu različitih prijevoznih mogućnosti. Broj korisnika predstavlja samo 18 % ciljne vrijednosti.

ο Nova tramvajska mreža (Francuska) imala je 8,3 milijuna putnika godišnje, tj. 72 % ciljne vrijednosti (11,6 milijuna). Istodobno se uporaba osobnih automobila povećala sa 60 % vožnji u 1997. godini na 65 % u 2011. godini, dok je cilj plana za gradsku mobilnost bio smanjiti tu brojku već 2005. godine na 59 %. Sukladno tijelu nadležnom za promet, potreba za tramvajem odraz je loše kvalitete prijevoznih usluga koje nudi autobusna mreža i neprimjerene politike parkiranja. Broj parkirnih mjesta u centru grada porastao je za 17 % između 2005. i 2012. godine, a već se 2005. godine u planu za gradski promet (Plan de Déplacement Urbain) smatrao pretjeranim.

Okv

ir 7

.

Nekoliko je uzroka nedovoljnog korištenja moglo biti otklonjeno

39 Glavni čimbenici na koje su nositelj i/ili tijela lokalne vlasti imali izravan utje-caj13 i koji su doveli do nedovoljnog korištenja revidiranih projekata mogu se svrstati u dvije skupine: nedostatci u osmišljavanju projekta (nedostatne studije izvedivosti uključujući preci-jenjen broj korisnika, i, što je važnije, nedostatci u politici mobilnosti (nepo-stojanje usklađenosti vrsta prijevoza s politikom parkiranja, nepostojanje plana za gradsku mobilnost).

40 Ti su čimbenici utjecali na stope korištenja u 11 od 14 projekata koji su ocijenjeni kao nedovoljno iskorišteni (odlomci 37. i 38.)14. Sedam projekata je odobrila Komisija, a četiri projekta nadležne države članice. Primjeri su navedeni u okviru 7.

41 Više se pažnje moglo posvetiti te-meljitijoj analizi uzroka nedovoljnog korištenja tijekom faze osmišljanja i planiranja projekta.

13 Vanjski čimbenik koji je mogao imati utjecaj na korištenje projekata vezanih za gradski prijevoz je međunarodna gospodarska i financijska kriza.

14 Budući da na projekte mogu utjecati višestruki čimbenici, u ovih je 11 projekata utvrđeno ukupno 23 takva slučaja.

Page 22: Djelotvornost projekata javnog gradskog prijevoza …...Uvod 06 Glavni izazovi gradskog prijevoza u Europi 01 Udio (europskog stanovništva koje živi u gradskim područjima povećao

20Opažanja

Nedovoljno korištenje može utjecati na ostvarivanje očekivanih koristi …

42 Zahtjev za dodjelu bespovratnih sredstava koji se dostavlja Komisiji na odobrenje za svaki projekt uključuje očekivane koristi, ne uključujući razinu korištenja, kao što su smanjenje zaga-đenja zraka, buke, preopterećenosti prometnica, nezgoda i potrošnje nafte, koje bi zauzvrat trebale imati širi pozi-tivan učinak na okoliš, javno zdravlje, rast i zapošljavanje, i to posebice sma-njenjem preopterećenosti prometnica.

43 Nositelji projekta procjenjuju ove očekivane koristi na temelju ključnih pokazatelja kao što je broj putnika koji su prešli s osobnih automobila na javni prijevoz. Dakle, ako stopa korištenja javnog prijevoza ne dosegne zadane ciljne vrijednosti to također može imati utjecaj i na takve koristi.

… koje se ne prate …

44 Očekivane se koristi uzimaju u obzir u socijalno-gospodarskoj procjeni. One su bitan čimbenik pri donošenju odlu-ka o ulaganju javnog novca u projekte vezane za gradski prijevoz koji su po svojoj prirodi financijski neodrživi.

45 Nakon početne procjene nije bilo su-stavnog praćenja kojim bi se utvrdilo jesu li dotičnim projektima postignute konkretne očekivane koristi.

46 Unatoč tome revizori su u dva posjeće-na grada primijetili da je uspostavljen i naknadno praćen niz pokazatelja ve-zanih za aspekte koji su pod utjecajem sufinanciranih projekata.

Foto

grafi

ja 3

. Tramvaj u Poljskoj

Izvor: Europski revizorski sud.

Page 23: Djelotvornost projekata javnog gradskog prijevoza …...Uvod 06 Glavni izazovi gradskog prijevoza u Europi 01 Udio (europskog stanovništva koje živi u gradskim područjima povećao

21Opažanja

… te ono može dovesti do dodatnog financijskog opterećenja za tijela javne vlasti

47 U svim revidiranim projektima koji po svojoj prirodi nisu financijski održivi, prihodi od poslovanja nisu potpuno pokrili troškove rada i odr-žavanja, a manjak je financiran javnim subvencijama15.

48 U 14 projekata koji su nedovoljno isko-rišteni manji je broj korisnika od onog koji je prvobitno predviđen doveo do manjih prihoda od prodaje voznih karata. To je nadoknađeno javnom subvencijom koja je bila veća od one koja je planirana, osim u jednom slu-čaju kad su sami prihodi od poslovanja nadmašili očekivanja zbog porasta cijena.

Foto

grafi

ja 4

. Tramvaj i autobus u Francuskoj

Izvor: Europski revizorski sud.

15 Javne subvencije primjerice predstavljaju 9 % godišnjeg proračuna za jednu laku gradsku željeznicu, 66 % za drugu (suprotno očekivanim 0 %), 68 % za tramvaj i 75 % za autobusnu mrežu.

Page 24: Djelotvornost projekata javnog gradskog prijevoza …...Uvod 06 Glavni izazovi gradskog prijevoza u Europi 01 Udio (europskog stanovništva koje živi u gradskim područjima povećao

22Zaključci i preporuke

49 Ukupni je zaključak revizije da su, iako su zadovoljavajuće provedeni i opće-nito zadovoljavaju potrebe korisnika, projekti vezani za gradski prijevoz koje sufinancira EU često nedovoljno korišteni, što utječe na njihovu ukupnu uspješnost.

Provedba projekata

50 U većini su projekata infrastruktura, oprema i željeznička vozila uvedeni u skladu sa specifikacijama projekta (odlomak 20.).

51 Prema zadnjim prognozama u dva je projekta došlo do znatnih kašnjenja od između dvije i četiri godine. Razlog kašnjenjima bile su prirodne ili po-vijesne prepreke, nedavne izmjene, problemi oko koordinacije i kašnjenja pri osiguravanju potrebnog zemljišta (odlomci 21. i 22.).

52 Tri su projekta imala znatna prekorače-nja troškova koja su bila veća od 20 % zbog kašnjenja, tehničkih poteškoća, administrativnih problema i nedostat-ka koordinacije (odlomci 23. do 25.).

Usluge koje su pružene u okviru projekata

53 Pokazatelji koje su pratili prometni prijevoznici i ankete o zadovoljstvu ko-risnika, ako su bile dostupne, ukazuju na to da projekti uistinu zadovoljavaju potrebe korisnika. Međutim primjena takvih upravljačkih alata nije bila od koristi svim revidiranim projektima. Uočeni su neki dobri primjeri iz prakse, kao što je uključivanje pokazatelja u poslovni ugovor između nositelja i prijevoznika čija je naknada tada povezana s postignutim rezultatima. Objekti i usluge koji su pruženi u okvi-ru projekata općenito su bili pristupač-ni (odlomci 26. do 34.).

Korištenje projekata

54 Ciljne vrijednosti korištenja i/ili podatci nedostajali su za 40 % ocijenjenih projekata. To je onemogućilo mjere-nje stope korištenja projekta, što je ključni pokazatelj uspješnosti prilikom procjene uspješnosti projekata vezanih za javni prijevoz (odlomak 37.).

55 U slučajevima nedostatka informacija o korištenju, Sud je prikupio razne dru-ge podatke kako bi došao do zaključka o uspješnosti projekta. Sud općenito smatra dvije trećine projekata nedo-voljno korištenima (odlomci 37. i 38.).

Page 25: Djelotvornost projekata javnog gradskog prijevoza …...Uvod 06 Glavni izazovi gradskog prijevoza u Europi 01 Udio (europskog stanovništva koje živi u gradskim područjima povećao

23Zaključci i preporuke

56 Dva glavna čimbenika na koja nositelj i/ili tijela lokalne vlasti imaju izravan utjecaj i koja vode do nedovoljnog korištenja većine revidiranih projekata su nedostatci u osmišljavanju projekta i nedostatci u politici mobilnosti (od-lomci 39. do 41.).

57 Broj putnika koji je manji od očekiva-nog također znači manju razinu uspješ-nosti u smislu koristi za gospodarstvo i za društvo (npr. zagađenje i preop-terećenost). Međutim nositelji ili tijela nacionalne vlasti ovo općenito ne prate (odlomci 42. do 46.). To također podrazumijeva moguću potrebu za dodatnim javnim financijskim sred-stvima kako bi se osigurala financijska održivost dotičnih projekata vezanih za gradski prijevoz (odlomci 47. i 48.).

1. preporuka

Komisija bi za projekte za koje je potrebno njezino odobrenje trebala zahtijevati uspostavu upravljačkih ala-ta za praćenje kvalitete usluge i razine zadovoljstva korisnika kada se projekt pusti u rad, kao što su:

(a) uključivanje minimalnog niza pokazatelja s povezanim ciljnim vrijednostima u poslovne ugovore i, gdje je to moguće, poveznica između prijevozničke naknade i postignutih rezultata;

(b) ankete o zadovoljstvu korisnika, koje bi omogućile poduzimanje prikladnih mjera u svrhu boljeg za-dovoljavanja korisničkih potreba.

2. preporuka

Komisija bi za projekte za koje je potrebno njezino odobrenje trebala zahtijevati da se u ugovor o bespo-vratnim sredstvima uključi minimalni broj pokazatelja rezultata s povezanim ciljnim vrijednostima koji će se kasnije mjeriti, s ciljem:

(a) mjerenja i ocjenjivanja stope korištenja javnog prijevoza, što je ključni pokazatelj uspješnosti ovakve vrste projekta;

(b) mjerenja i ocjenjivanja očekiva-nih koristi kao što su smanjenje zagađenja, buke i preopterećenosti prometnica te veća sigurnost na cestama.

3. preporuka

Komisija bi za projekte za koje je potrebno njezino odobrenje trebala zahtijevati strožu analizu procjene očekivanoga broja korisnika te da se odabir načina prijevoza potkrijepi broj-čanom usporedbom različitih prijevo-znih mogućnosti.

Page 26: Djelotvornost projekata javnog gradskog prijevoza …...Uvod 06 Glavni izazovi gradskog prijevoza u Europi 01 Udio (europskog stanovništva koje živi u gradskim područjima povećao

24Zaključci i preporuke

4. preporuka

Komisija bi za projekte za koje je potrebno njezino odobrenje trebala zahtijevati da su projekti uključeni u politiku mobilnosti:

(a) kojom se rješava pitanje usklađe-nosti svih vrsta i oblika prijevoza, uključujući politiku parkiranja, u cijeloj gradskoj aglomeraciji;

(b) za koju je izraženo da ima prioritet te da je najprikladniji projekt;

(c) u kojoj se navodi u kojoj će mjeri doprinijeti općim ciljevima (npr. promjena vrste prijevoza).

5. preporuka

Komisija bi također trebala zahtije-vati da nadležna tijela država članica pri upravljanju projektima vezanima za gradski prijevoz koje financira EU uzmu u obzir aspekte navedene u 1. do 4. preporuci.

II. sudsko vijeće, kojim predsjeda član Revizorskog suda gospodin Henri GRETHEN, usvojilo je ovo izvješće na sastanku održanom u Luxembourgu 5. veljače 2014. godine.

Za Revizorski sud

Vítor Manuel da SILVA CALDEIRAPredsjednik

Page 27: Djelotvornost projekata javnog gradskog prijevoza …...Uvod 06 Glavni izazovi gradskog prijevoza u Europi 01 Udio (europskog stanovništva koje živi u gradskim područjima povećao

25Prilozi

Politika EU-a vezana za gradski prijevoz: uzastopan popis dokumenata koji su objav-ljeni unatrag zadnjih deset godina

01 Bijela knjiga 2001. godine: Europska prometna politika za 2010.: vrijeme za odluku, COM(2001) 370 final.

02 Komunikacija Komisije Vijeću, Europskom parlamentu, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Prema tematskoj strategiji o urbanom okolišu, COM(2004) 60 final.

03 Komunikacija Komisije Vijeću i Europskom parlamentu o tematskoj strategiji o urbanom okolišu, COM(2005) 718 final.

04 Komunikacija Komisije Vijeću i Europskom parlamentu: Neka Europa ostane u pokretu — Održiva mobilnost za naš kontinent. Srednjoročni pregled bijele knjige Europske komisije o prometu za 2001. godinu, COM(2006) 314 final.

05 Komunikacija Komisije: Akcijski plan energetske učinkovitosti: Ostvarivanje potencijala, COM(2006) 545 final.

06 Zelena knjiga Komisije: Prema novoj kulturi za urbanu mobilnost, COM(2007) 551 final.

07 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Akcijski plan za urbanu mobilnost, COM(2009) 490 final.

08 Bijela knjiga: Plan za jedinstveni europski prometni prostor — Prema konkurentnom i isplativom prometnom sustavu, COM(2011) 144 final.

Prilo

g I.

Page 28: Djelotvornost projekata javnog gradskog prijevoza …...Uvod 06 Glavni izazovi gradskog prijevoza u Europi 01 Udio (europskog stanovništva koje živi u gradskim područjima povećao

26Prilozi

Pregled projekata koji su revidirani u vrijeme obavljanja revizije

Država / Grad Projekt Puštanje

u rad

Ukupni konačni3

trošak

Prihvat-ljivi

troškovi (A)

Bespovratna sredstva EU-a

Projekt odobrilaKOM ili

DČ4

milijuna eura % od (A)

Španjolska

Barcelona

Produžetak linije podzemne željeznice br. 3 za 0,6 km i 1 stanicu svibanj 2001. 82,5 19,3 5,5 28,5 % DČ

Produžetak linije podzemne željeznice br. 3 za 2,2 km i 2 stanice rujan 2008. 106,9 40,5 9,6 23,7 % DČ

Produžetak linije lake gradske željeznice br. 11 za 1,5 km i 2 stanice

prosinac 2003. 51,8 22,7 6,8 30,0 % DČ

Produžetak linije lake gradske željeznice br. 11 za 0,2 km i 2 stanice

prosinac 2003. 56,9 16,7 4,4 26,3 % DČ

Madrid Produžetak linije podzemne željeznice br. 11 za 3,3 km i 1 stanicu listopad 2010. 167,6 113,9 50,3 44,2 % KOM

Francuska

Le HavreIzgradnja tramvajske pruge duljine 13 km još nije2 394,7 249,5 10,0 4,0 % KOM

Operativni i informacijski sustav djelomično 1,9 0,7 0,3 47,1 % DČ

Val de Sambre Izgradnja autobusnih traka duljine 8,4 km prosinac

2008. 88,7 50,7 15,9 31,4 % KOM

ValenciennesIzgradnja tramvajske pruge duljine 9,5 km, dionica 1. srpanj 2006. 263,7 106,1 5,1 4,8 % KOM

Izgradnja tramvajske pruge duljine 8,5 km, dionica 2. rujan 2007. 67,8 45,4 7,5 16,5 % KOM

Italija

FirencaIzgradnja tramvajske pruge duljine 18,9 km za linije br. 1, 2 i 3 djelomično 688,0 159,9 53,3 33,3 % KOM

Informacijski sustav svibanj 2012. 0,3 0,3 0,1 33,3 % DČ

Napulj

Produžetak podzemne željeznice L1 za 5,3 km i 6 stanica još nije 1 524,0 1 015,0 507,0 50,0 % KOM

Izgradnja 2,2 km i 4 stanice podzemne željeznice L6 veljača 2007. 140,9 122,3 61,2 50,0 % KOM

Produžetak podzemne željeznice L6 za 3,3 km i 4 stanice predviđeno za 2015. 643,0 173,1 86,5 50,0 % KOM

Poljska1

KrakovModernizacija/obnova 4 km i kupovina 24 tramvaja svibanj 2008. 63,7 51,9 25,7 49,5 % KOM

Izgradnja/obnova 5,4 km i kupovina 24 tramvaja lipanj 2011. 107,2 92,0 54,2 58,9 % KOM

Varšava

Produžetak duljine 4 km i 4 stanice podzemne željeznice, linija br. 1

listopad 2008. 261,7 189,8 80,1 42,2 % KOM

Modernizacija 14 km željezničkog priključka do zračne luke rujan 2008. 65,1 52,5 13,7 26,1 % DČ

Produžetak željezničkog priključka do zračne luke s tunelom duljine 2 km još nije2 91,5 72,1 50,5 70,0 % KOM

Kupovina 13 vlakova za spajanje zračne luke sa željeznicom studeni 2011. 86,2 69,7 41,1 59,0 % KOM

Prilo

g II.

Page 29: Djelotvornost projekata javnog gradskog prijevoza …...Uvod 06 Glavni izazovi gradskog prijevoza u Europi 01 Udio (europskog stanovništva koje živi u gradskim područjima povećao

27Prilozi

Država / Grad Projekt Puštanje

u rad

Ukupni konačni3

trošak

Prihvat-ljivi

troškovi (A)

Bespovratna sredstva EU-a

Projekt odobrilaKOM ili

DČ4

milijuna eura % od (A)

Portugal

LisabonProdužetak linije podzemne željeznice B za 4,8 km i 5 stanica ožujak 2004. 295,1 266,0 100,0 37,6 % KOM

Izgradnja 13,5 km lake gradske željeznice s 19 stanica studeni 2008. 352,9 265,0 79,5 30,0 % KOM

Porto

Izgradnja 57 km lake gradske željeznice s 58 stanica ožujak 2006. 1 962,0 890,4 320,2 36,0 % KOM

Integrirani sustav za izdavanje voznih karata prosinac 2005. 11,2 8,1 4,4 54,3 % DČ

Operativni i informacijski sustav prosinac 2006. 11,2 9,7 5,3 54,6 % DČ

Ukupno 26 revidiranih projekata 7 586,50 4 103,30 1 598,23 39,6 %

1 Iznosi za poljske projekte pretvoreni su koristeći prosječnu tečajnu stopu od 1 EUR= 4 PLN.2 Ova su dva projekta puštena u rad do kraja 2012. godine.3 Brojke u kurzivu predstavljaju iznose odobrene u fazi prijave projekta.4 KOM = Komisija; DČ = država članica.

Prilo

g II.

Page 30: Djelotvornost projekata javnog gradskog prijevoza …...Uvod 06 Glavni izazovi gradskog prijevoza u Europi 01 Udio (europskog stanovništva koje živi u gradskim područjima povećao

28

Informativni sažetak

II (a)Komisija pozdravlja ocjenu Suda prema kojoj je pro-vedba većine projekata bila u skladu s projektnim specifikacijama.

Komisija pozdravlja činjenicu da je 15 od 21 ana-liziranog projekta bilo u pogonu na vrijeme ili uz kašnjenje od 9 mjeseci ili manje, što Komisija smatra blagim kašnjenjem s obzirom na tu vrstu projekata. Određena kašnjenja kod velikih infrastrukturnih projekata često su neizbježna.

Komisija smatra da su kašnjenja u pogledu četiriju navedenih projekta uzrokovana posebnim razlo-zima koji su bili izvan kontrole nositelja projekta i Komisije.

Komisija ističe da nije bilo posljedica za prora-čun EU-a jer se sva prekoračenja troškova moraju podmiriti iz nacionalnog proračuna. Smatra da su mnoga prekoračenja troškova uzrokovana tehnič-kim poteškoćama izvan kontrole nositelja projekta.

II (b)Komisija pozdravlja rezultate revizije u vezi s potre-bama korisnika.

Revizijom je kod pet projekata utvrđena značajna nedovoljna iskorištenost infrastrukture, sa stopom iskorištenosti manjom od 35 % očekivanih ciljeva. Kod ostalih projekata revizijom je utvrđena stopa iskorištenosti iznad 60 % očekivanih korisnika.

Kašnjenja u provedbi projekata mogu ujedno dove-sti i do kašnjenja u pogledu ostvarivanja ciljeva koji se odnose na iskorištenost.

Javni prijevoz temelj je održivoga gradskog pro-meta i doprinosi visokom stupnju socijalne uklju-čenosti. U tom je smislu podrška javnih tijela često neophodna.

Odgovori Komisije

II (c)Komisija potvrđuje utvrđene uzroke nedovoljne iskorištenosti. Međutim, promet je izvedena potra-žnja i usko je vezan uz stanje gospodarstva. Tijekom izrade analiza u fazi planiranja i projektiranja nije se moglo predvidjeti moguće učinke međunarodne gospodarske i financijske krize. Jedan od tih uči-naka odnosi se na potrebe u vezi s mobilnošću, što je moguće doprinijelo nedovoljnoj iskorištenosti jer se značajno smanjenje potražnje u području urbane mobilnosti nije moglo predvidjeti tijekom faze pripreme projekta.

Nadalje, kriza je utjecala na financijsko stanje gradova te moguće i njihovu sposobnost održava-nja i subvencioniranja javnih usluga, s negativnim učinkom na iskorištenost. U svakom slučaju, revizija je provedena u ranoj fazi projekata i još se uvijek mogu poduzeti dodatne mjere za povećanje iskori-štenosti u budućnosti.

III (a)U vezi s preporukama od 1. do 4., Komisija nagla-šava da će se postupkom ocjene i donošenja velikih projekata za programsko razdoblje 2014.–2020. omogućiti rano i uzlazno preispitivanje projekata koje mogu obavljati stručnjaci specijalizirani za upravljanje projektima, analizu troškova i koristi te tehnička i projektantska pitanja. Komisija priprema delegirane i provedbene akte kojima će se definirati različiti elementi u vezi s kvalitetom koji se moraju poštovati u pogledu velikih projekata. K tome, doni-jet će se i smjernice za analizu troškova i koristi koje će obuhvaćati praktične preporuke za određene sektore i studije slučaja da bi se korisnicima omo-gućilo usmjeravanje njihovih projekata u skladu s najboljom dodanom vrijednošću EU-a.

Svi projekti koji podliježu odobrenju Komisije moraju proći provjeru kvalitete koja će se obavljati na temelju utvrđenih kriterija i koju provodi Komi-sija ili neovisni stručnjaci (stručnjaci JASPERS-a plaćeni iz tehničke pomoći Komisije ili ostali subjekti koje imenuju države članice u dogovoru s Komisijom).

Page 31: Djelotvornost projekata javnog gradskog prijevoza …...Uvod 06 Glavni izazovi gradskog prijevoza u Europi 01 Udio (europskog stanovništva koje živi u gradskim područjima povećao

Odgovori Komisije 29

Komisija se slaže sa Sudom da je praćenje dopri-nosa projekata neophodno za provjeru ispravne provedbe programa. Upravljačka tijela trebaju obavljati ocjene (u skladu s planovima ocjena) učinka projekata financiranih sredstvima EU-a na postizanje ciljeva prioritetne osi, no ne na razini ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava. Nakon toga, ostvareni rezultati bit će uključeni i procije-njeni u okviru godišnjih i konačnih izvješća o pro-vedbi koja države članice trebaju dostaviti za svaki operativni program kada su ti elementi uključeni kao krajnji pokazatelji operativnog programa.

III (c)Komisija će provjerom kvalitete prijedloga osigurati provedbu analize glavnih mogućnosti te odabir najboljeg rješenja za provedbu, uključujući oprav-danost takvoga odabranog rješenja.

Osigurat će i da se analiza potražnje (ili poslovni plan u slučaju proizvodnih ulaganja) temelji na pouzdanim procjenama i u skladu s glavnim demo-grafskim trendovima i kretanjima u pojedinim sek-torima kako bi se opravdala potreba za provedbom projekta i cjelokupni kapaciteti projekta.

III (d)Svi veliki projekti morat će dokazati svoj doprinos ciljevima postavljenima na razini programa u vezi s promicanjem održive multimodalne urbane mobilnosti kako je utvrđena člankom 5.  stavkom 4. točkom (e) Uredbe (EU) br. 1301/2013 („Uredba o EFRR-u”); i člankom 4. točkom (a) podtočkom v. Uredbe (EU) br. 1300/2013 („Uredba o Kohezijskom fondu”).

III (e)Komisija se slaže da bi upravljačka tijela trebala osi-gurati ispunjavanje navedenih uvjeta te promicati ovu praksu.

Novi okvir kohezijske politike usredotočen je na postizanje rezultata, što ujedno ima učinak na način na koji Komisija ocjenjuje projekte. Obrazac zahtjeva (koji će Komisija donijeti u obliku proved-benog akta) sadržavat će odvojen odjeljak u kojem se navodi opis očekivanog doprinosa projekata pokazateljima neposrednih i krajnjih rezultata prio-ritetne osi.

Komisija će u delegiranom aktu za provjeru kvali-tete predložiti uvjete koje države članice trebaju ispuniti i potvrditi u izvješću o provjeri kvalitete. To uključuje i izvodljivost i pouzdanost analize potra-žnje kojom se opravdava potreba provedbe pro-jekta i cjelokupnih kapaciteta projekta.

U skladu sa zakonodavnim okvirom za novo programsko razdoblje, svi će projekti prema potrebi uključivati zajedničke pokazatelje nepo-srednih rezultata. Krajnji pokazatelji utvrdit će se tijekom procesa pregovora o programima, na razini prioritetne osi te će se zatim pratiti tijekom razdoblja provedbe. Međutim, posebne značajke sustava za ocjenu i praćenje te prije svega uvjeti ugovaranja između upravljačkih tijela i izvo-đača u nadležnosti su upravljačkog tijela, kako je utvrđeno člankom 125. stavkom 3. točkom (c) Uredbe (EU) br. 1303/2013. Za velike projekte Komi-sija će prema potrebi preporučiti minimalan broj pokazatelja i naknade za izvođače prema ostvare-nim rezultatima.

Kada to zahtijevaju ciljevi projekta, Komisija će nositeljima projekta preporučiti provođenje anketa o zadovoljstvu korisnika.

III (b)Provjerom kvalitete projekata Komisija će osigurati da projekti koji podliježu njezinu odobrenju jasno pokazuju svoj doprinos krajnjim pokazateljima tijekom praćenja napretka.

Stopa iskorištenosti nije jedan od zajedničkih poka-zatelja koje države članice moraju pratiti. Međutim, Komisija će tijekom pregovora o programima prema potrebi zahtijevati uključivanje „stope iskorištenosti javnog prijevoza” u operativne programe koji se odnose na javni prijevoz i u vezi s time u sustave za praćenje koje uspostavljaju države članice.

Page 32: Djelotvornost projekata javnog gradskog prijevoza …...Uvod 06 Glavni izazovi gradskog prijevoza u Europi 01 Udio (europskog stanovništva koje živi u gradskim područjima povećao

Odgovori Komisije 30

28Komisija pozdravlja nalaz da su se usluge koje se nude u okviru projekta u 18 od ukupno 19 slučajeva koji su bili predmet revizije pratile i da su u skladu s povezanim zadanim ciljevima.

Okvir 3. – prva alinejaNalaz u vezi s linijom podzemne željeznice u Italiji koji navodi Sud može se opravdati činjenicom da linija podzemne željeznice i komplementarni infor-macijski sustav još nisu dovršeni. Do 2015. posto-jeći će izolirani dio biti dio veće mreže podzemne željeznice.

Okvir 3. – druga alinejaU pogledu nalaza koji se odnosi na projekt vlakova u Poljskoj koji navodi Sud, Komisija potvrđuje da učestalost vlakova ne odgovara pretpostavkama korištenima tijekom pripreme projekta. Komisija će raspraviti pitanje s poljskim tijelima u okviru praće-nja programa i raspitat će se o razlozima te izmjene.

Okvir 4.Komisija pozdravlja primjere dobre prakse na koje je ukazao Sud. Komisija će pripremiti smjernice o analizi troškova i koristi za programe u razdo-blju 2014.– 2020. koje će uključivati studiju slučaja o gradskom prometu.

32Komisija pozdravlja da su dostupne ankete ukazale na visoku razinu zadovoljstva s pruženim uslugama.

Zajednički odgovor na odlomke 33. i 34.Komisija pozdravlja pozitivni nalaz.

Opažanja

20Komisija pozdravlja ocjenu Suda prema kojoj je pro-vedba većine projekata bila u skladu s projektnim specifikacijama.

21Komisija pozdravlja da je 15 od 21 analiziranog projekta bilo u pogonu na vrijeme ili uz kašnjenje od 9 mjeseci ili manje, što Komisija smatra blagim kašnjenjem s obzirom na tu vrstu projekata. Odre-đena kašnjenja kod velikih infrastrukturnih proje-kata često su neizbježna.

Komisija smatra da su značajna kašnjenja bila uzro-kovana posebnim, neizbježnim okolnostima u vezi s pojedinačnim projektima, kao što su arheološka nalazišta, potreba dodatnog slijeganja tla ili izmjene političkog vodstva. Nositelj projekta i Komisija nisu mogli predvidjeti takve uzroke.

Okvir 1. – druga alinejaIzvorni nacrt tračnica u talijanskom projektu tram-vaja koji navodi Sud bio je odobren nakon javnog savjetovanja. Političke promjene u općini te refe-rendum koji je uslijedio 2010. uzrokovali su izmjene izvornog nacrta za linije 2. i 3. Nositelj projekta i Komisija nisu mogli predvidjeti takve uzroke.

24Komisija je uvijek zabrinuta u slučaju prekoračenja troškova jer bi mogli utjecati na cjelokupnu isplati-vost projekta. Međutim, kod velikih infrastrukturnih projekata često je teško izbjeći dodatne troškove, unatoč pomnom planiranju, istraživanjima i provje-rama tla (vidjeti primjere u okviru 2.).

25Komisija ističe da nije bilo posljedica za proračun EU-a jer se sva prekoračenja troškova moraju pod-miriti iz nacionalnog proračuna.

Page 33: Djelotvornost projekata javnog gradskog prijevoza …...Uvod 06 Glavni izazovi gradskog prijevoza u Europi 01 Udio (europskog stanovništva koje živi u gradskim područjima povećao

Odgovori Komisije 31

Okvir 7. – treća alinejaKomisija potvrđuje da se bolje usklađivanje usluga autobusnog prijevoza trebalo provesti usporedno sa smanjenjem broja parkirnih mjesta nakon dovr-šetka projekata u Francuskoj. Francuske javne vlasti objavile su korektivne mjere krajem 2013. Njima se predviđa stavljanje u funkciju novih linija javnog prijevoza kako bi se proširila javna mreža i smanjio broj parkirnih mjesta u centru.

47Javni prijevoz temelj je održivoga gradskog pro-meta i doprinosi visokom stupnju socijalne uklju-čenosti. U tom je smislu podrška javnih tijela često neizbježno neophodna.

Zaključci i preporuke

49Komisija pozdravlja rezultat cjelokupne revizije prema kojem projekti općenito zadovoljavaju potrebe korisnika.

Komisija potvrđuje utvrđene uzroke nedovoljne iskorištenosti. Međutim, promet je izvedena potra-žnja usko vezana uz stanje gospodarstva. Tijekom izrade analiza u fazi planiranja i projektiranja nije se moglo predvidjeti moguće učinke međuna-rodne gospodarske i financijske krize. Jedan od tih učinaka odnosi se na potrebe u vezi s mobilnošću, što je moguće doprinijelo nedovoljnoj iskorišteno-sti jer se značajno smanjenje potražnje u području urbane mobilnosti nije moglo predvidjeti tijekom faze pripreme projekta. Nadalje, kriza je utjecala na financijsko stanje gradova te moguće i njihovu sposobnost održavanja i subvencioniranja javnih usluga, s negativnim učinkom na iskorištenost. U svakom slučaju, revizija je provedena u ranoj fazi projekata i još se uvijek mogu poduzeti mjere za povećanje iskorištenosti u budućnosti.

37Komisija smatra da bi korisnici trebali pridati veću važnost definiciji ključnih pokazatelja ostvarenih rezultata.

Revizijom je kod pet projekata utvrđena značajna nedovoljna iskorištenost infrastrukture, sa stopom iskorištenosti manjom od 35 % očekivanih ciljeva. U slučaju talijanskog projekta stanje bi se trebalo popraviti krajem 2015. kada se linija uključi u mrežu, kako je planirano.

Kod ostalih projekata revizijom je utvrđena stopa iskorištenosti veća od 60 % očekivanih korisnika.

Kašnjenja u provedbi projekata mogu ujedno dove-sti i do kašnjenja u pogledu ostvarivanja ciljeva koji se odnose na iskorištenost.

Vidjeti odgovor Komisije na odlomke 39. i 40.

Zajednički odgovor na odlomke 39. i 40.Komisija potvrđuje utvrđene uzroke nedovoljne iskorištenosti. Međutim, tijekom izrade analiza u fazi planiranja i projektiranja nije se moglo pred-vidjeti moguće učinke međunarodne gospodarske i financijske krize. Jedan od tih učinaka odnosi se na potrebe u vezi s mobilnošću, što je moguće dopri-nijelo nedovoljnoj iskorištenosti jer se značajno smanjenje potražnje u području urbane mobilnosti nije moglo predvidjeti tijekom faze pripreme pro-jekta. Nadalje, kriza je utjecala na financijsko stanje gradova te moguće i njihovu sposobnost održava-nja i subvencioniranja javnih usluga, s negativnim učinkom na iskorištenost. U svakom slučaju, revizija je provedena u ranoj fazi projekata i još se uvijek mogu poduzeti mjere za povećanje iskorištenosti u budućnosti.

Vidjeti odgovor Komisije na odlomak 37.

41Vidjeti odgovor Komisije na odlomke 39. i 40.

Page 34: Djelotvornost projekata javnog gradskog prijevoza …...Uvod 06 Glavni izazovi gradskog prijevoza u Europi 01 Udio (europskog stanovništva koje živi u gradskim područjima povećao

Odgovori Komisije 32

Kod ostalih projekata revizijom je utvrđena stopa iskorištenosti veća od 60 % očekivanih korisnika.

Kašnjenja u provedbi projekata mogu ujedno dove-sti i do kašnjenja u pogledu ostvarivanja ciljeva koji se odnose na iskorištenost.

56Vidi odgovor Komisije na stavak 49.

57Javni prijevoz temelj je održivoga gradskog pro-meta i doprinosi visokom stupnju socijalne uklju-čenosti. U tom je smislu podrška javnih tijela često neizbježno neophodna.

1. preporukaU vezi s preporukama od 1. do 4., Komisija nagla-šava da će postupak ocjene i donošenja velikih projekata za programsko razdoblje 2014–2020. omogućiti rano i temeljno preispitivanje projekata koje mogu obavljati stručnjaci specijalizirani za upravljanje projektima, analizu troškova i koristi te tehnička i projektantska pitanja. Komisija priprema delegirane i provedbene akte kojima će se definirati različiti elementi u vezi s kvalitetom koji se moraju poštovati u pogledu velikih projekata. K tome, doni-jet će se i smjernice za analizu troškova i koristi koje će obuhvaćati praktične preporuke za određene sektore i studije slučaja da bi se korisnicima omo-gućilo usmjeravanje njihovih projekata u skladu s najboljom dodanom vrijednošću EU-a.

Svi projekti koji podliježu odobrenju Komisije moraju proći provjeru kvalitete koja će se obavljati na temelju utvrđenih kriterija i koju provodi Komi-sija ili neovisni stručnjaci (stručnjaci JASPERS-a plaćeni iz tehničke pomoći Komisije ili ostali subjekti koje imenuju države članice u dogovoru s Komisijom).

Novi okvir kohezijske politike usredotočen je na postizanje rezultata što ujedno ima učinak na način na koji Komisija ocjenjuje projekte. Obrazac zahtjeva (koji će Komisija donijeti u obliku proved-benog akta) sadržavat će odvojen odjeljak u kojem se navodi opis očekivanog doprinosa projekata pokazateljima neposrednih i krajnjih rezultata prio-ritetne osi.

50Komisija pozdravlja ocjenu Suda prema kojoj je pro-vedba većine projekata bila u skladu s projektnim specifikacijama.

51Komisija pozdravlja da je 15 od 21 analiziranog projekta bilo u pogonu na vrijeme ili uz kašnjenje od 9 mjeseci ili manje, što Komisija smatra blagim kašnjenjem s obzirom na tu vrstu projekata. Odre-đena kašnjenja kod velikih infrastrukturnih proje-kata često su neizbježna.

Komisija smatra da su kašnjenja u pogledu četiri navedena projekta uzrokovana posebnim razlo-zima koji su bili izvan kontrole nositelja projekta i Komisije.

52Komisija ističe da nije bilo posljedica za proračun EU-a jer se sva prekoračenja troškova moraju pod-miriti iz nacionalnog proračuna. Smatra da su sva prekoračenja troškova uzrokovana tehničkim poteš-koćama izvan kontrole nositelja projekta (vidjeti odlomak 24.).

53Komisija pozdravlja nalaz prema kojem su usluge koje se pružaju u okviru projekata bile praćene u slučaju 18 od ukupno 21 projekta i u skladu s povezanim zadanim ciljevima, da su dostupne ankete ukazale na visoku razinu zadovoljstva pruženim uslugama te da su infrastruktura i usluge osigurane provedbom projekata lako dostupne.

54Komisija se slaže s nalazom da bi korisnici trebali pridati veću važnost definiciji ključnih pokazatelja ostvarenih rezultata.

55.Revizijom je kod pet projekata utvrđena značajna nedovoljna iskorištenost infrastrukture, sa stopom iskorištenosti manjom od 35 % očekivanih ciljeva. U slučaju jednog projekta stanje bi se trebalo popraviti krajem 2015. kada se linija uključi u mrežu, kako je planirano.

Page 35: Djelotvornost projekata javnog gradskog prijevoza …...Uvod 06 Glavni izazovi gradskog prijevoza u Europi 01 Udio (europskog stanovništva koje živi u gradskim područjima povećao

Odgovori Komisije 33

2. preporuka (b)Komisija se slaže sa Sudom da je praćenje dopri-nosa projekata neophodno za provjeru ispravne provedbe programa. Upravljačka tijela trebaju obavljati procjene (u skladu s planovima ocjenjiva-nja) učinka projekata financiranih sredstvima EU-a na postizanje ciljeva prioritetne osi, no ne na razini ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava. Nakon toga, ostvareni rezultati bit će uključeni i procije-njeni u okviru godišnjih i konačnih izvješća o pro-vedbi koja države članice trebaju dostaviti za svaki operativni program, kada su ti elementi uključeni kao krajnji pokazatelji operativnog programa.

3. preporukaKomisija će provjerom kvalitete prijedloga osigurati provedbu analize svih mogućnosti te odabir najbo-ljeg rješenja za provedbu, uključujući opravdanost takvoga odabranog rješenja.

Osigurat će i da se analiza potražnje (ili poslovni plan u slučaju proizvodnih ulaganja) temelji na pouzdanim procjenama i u skladu s glavnim demo-grafskim trendovima i kretanjima u pojedinim sek-torima, kako bi se opravdala potreba za provedbom projekta i cjelokupni kapaciteti projekta.

4. preporukaSvi veliki projekti morat će dokazati svoj doprinos ciljevima postavljenima na razini programa u vezi s promicanjem održive multimodalne urbane mobilnosti kako je utvrđena člankom 5. stav-kom 4. točkom (e) Uredbe (EU) br. 1301/2013 („Uredba o EFRR-u”); i člankom 4. točkom (a) podtočkom v. Uredbe (EU) br. 1300/2013 („Uredba o Kohezijskom fondu”).

5. preporukaKomisija se slaže da bi upravljačka tijela trebala osi-gurati ispunjavanje navedenih uvjeta te promicati ovu praksu.

Komisija će u delegiranom aktu za provjeru kvali-tete predložiti uvjete koje države članice trebaju ispuniti i potvrditi u izvješću o provjeri kvalitete. To uključuje i izvodljivost i pouzdanost analize potra-žnje kojom se opravdava potreba provedbe pro-jekta i cjelokupnih kapaciteta projekta.

1. preporuka (a)U skladu sa zakonodavnim okvirom za novo pro-gramsko razdoblje, svi će projekti prema potrebi uključivati zajedničke pokazatelje neposrednih rezultata. Krajnji pokazatelji utvrdit će se tijekom procesa pregovora o programima, na razini prio-ritetne osi te će se zatim pratiti tijekom razdoblja provedbe. Međutim, posebne značajke sustava za ocjenu i praćenje te prije svega uvjeti ugovaranja između upravljačkih tijela i izvođača u nadležnosti su upravljačkog tijela, kako je utvrđeno člankom 125. stavkom 3. točkom (c) Uredbe (EU) br. 1303/2013. Za velike projekte Komisija će prema potrebi prepo-ručiti minimalan broj pokazatelja i za izvođače naknade prema ostvarenim rezultatima.

1. preporuka (b)Kada to zahtijevaju ciljevi projekta, Komisija će nositeljima projekta preporučiti provođenje anketa o zadovoljstvu korisnika.

2. preporukaKomisija će provjerom kvalitete projekata osigurati da projekti koji podliježu njezinu odobrenju jasno predstavljaju svoj doprinos krajnjim pokazateljima tijekom praćenja napretka.

2. preporuka (a)Stopa iskorištenosti nije jedan od zajedničkih poka-zatelja koje države članice moraju pratiti. Međutim, Komisija će tijekom pregovora o programima prema potrebi zahtijevati uključivanje „stope iskorištenosti javnog prijevoza” u operativnim programima koji se odnose na javni prijevoz i u vezi s time na sustave za praćenje koje uspostavljaju države članice.

Page 36: Djelotvornost projekata javnog gradskog prijevoza …...Uvod 06 Glavni izazovi gradskog prijevoza u Europi 01 Udio (europskog stanovništva koje živi u gradskim područjima povećao
Page 37: Djelotvornost projekata javnog gradskog prijevoza …...Uvod 06 Glavni izazovi gradskog prijevoza u Europi 01 Udio (europskog stanovništva koje živi u gradskim područjima povećao

KAKO DOĆI DO PUBLIKACIJA EU-a

Besplatne publikacije:

• jedanprimjerak: u knjižari EU-a (http://bookshop.europa.eu);

• višeodjednogprimjerkailiposteri/karte: u predstavništvima Europske unije (http://ec.europa.eu/represent_en.htm), kod delegacija u zemljama koje nisu članice EU-a (http://eeas.europa.eu/delegations/index_en.htm), kontaktiranjem službe Europe Direct (http://europa.eu/europedirect/index_en.htm) ili pozivanjem broja 00 800 6 7 8 9 10 11 (besplatan poziv bilo gdje iz EU-a) (*).(*) Informacije su besplatne, kao i većina poziva (mada neke mreže, javne govornice ili hoteli mogu naplaćivati pozive).

Publikacije koje se plaćaju:

• uknjižariEU-a(http://bookshop.europa.eu).

Pretplate koje se plaćaju:

• kodjednogodprodajnihpredstavnikaUredazapublikacijeEuropskeunije(http://publications.europa.eu/others/agents/index_en.htm).

Page 38: Djelotvornost projekata javnog gradskog prijevoza …...Uvod 06 Glavni izazovi gradskog prijevoza u Europi 01 Udio (europskog stanovništva koje živi u gradskim područjima povećao

QJ-A

B-14-001-HR-C

ISSN 2315-0548

Između 2000. i 2013. godine EU je dodijelio 10,7 milijardi eura za sufinanciranje projekata kako bi se gradovima pružila pomoć pri uvođenju gradskih prijevoznih sredstava kao što su podzemne željeznice, tramvaji i autobusi. U ovom je izvješću Sud procijenio jesu li projekti provedeni u skladu s planovima, zadovoljavaju li pružene usluge potrebe korisnika i jesu li korišteni u očekivanoj mjeri.

EUROPSKIREVIZORSKISUD