Djela za eseje

Mali podsjetnik za osvjeavanje znanja prije eseja. Nadam se da e vam biti od koristi.

Gorana Rosandi, prof.VIA RAZINA:

1. Camus, Albert, Stranac

2. Cihlar Nehajev, Milutin, Bijeg

3. Dostojevski, Fjodor Mihajlovi, Zloin i kazna

4. Dri, Marin, Dundo Maroje

5. Flaubert, Gustave, Gospoa Bovary

6. Goethe, Johann Wolfgang, Patnje mladoga Werthera

7. Kafka, Franz, Preobrazba

8. Krlea, Miroslav, Gospoda Glembajevi

9. Krlea, Miroslav, Povratak Filipa Latinovicza

10. Marinkovi, Ranko, Ruke (novele: Ruke, Zagrljaj, Aneo, Prah)11. Poe, Edgar Allan, Crni maak

12. Salinger, Jerome David, Lovac u itu

13. Sofoklo, Antigona

14. imi, Antun Branko, Preobraenja

15. oljan, Antun, Kratki izlet.

OSNOVNA RAZINA:

1. Boccaccio, Giovanni, Dekameron (Uvod, 1. Dan 1. novela, 2. dan 3. novela)

2. Cesari, Dobria, Lirika

3. Goethe, Johann Wolfgang, Patnje mladoga Werthera

4. Gunduli, Ivan, Dubravka

5. Ibsen, Henrik, Nora

6. Krlea, Miroslav, Gospoda Glembajevi

7. Mato, Antun Gustav, Pjesme

8. Novak, Vjenceslav, Posljednji Stipanii

9. Sofoklo, Antigona.1. MARIN DRI: Dundo Maroje (VR)RADNJA:

Dundo Maroje stie u Rim u potrazi za sinom kojeg je, povjerivi mu 5000 dukata, prije tri godine poslao na put u Italiju po tkaninu koju je potom trebao prodati u Sofiji. Traei smjetaj Dundo Maroje i Bokilo nailaze na Tripetu, Kotoranina koji zna za jednog mladog Dubrovanina koji u Rimu ivi ve tri godine, ivi vrlo raskono i obilazi rimsku kurtizanu. Dok Dundo i Bokilo vrebaju Mara, kurtizana Laura odbija ponude Uga Tudeaka koji je pohodi u pratnji svoga sluge Pometa. Popiva, sluga Marov, ih ismijava i opisuje na to sve Maro troi novac, a Dundo Maroje to slua.Kad signor Marin dolazi, u njemu Maroje prepoznaje svog sina. Za to vrijem u Rim su stigli i Pera, Marova zarunica, i njen roak Divo, takoer traei Mara.Pomet po nalogu Tudeaka ponovno odlazi k Lauri i dok tamo oijuka s Petrunjelom otkriva joj da je za Marom u Rim doao otac. Maro se pretvara da oca ne poznaje, a kad Maroje na njega bjesan nasrne pokupi ga policija. Maro je oajan jer je potroio sav novac, stie Lauri koja mu sretna kae da mu je otac u Rimu te da ga trai. Popiva odlazi Lauri i uvjerava je da je Pomet organizirao cijelu spletku s namjerom da joj Maro omrzne kako bi nju dobio Ugo Tudeak te da je zbog toga Pomet, kad je douo da je Maroje u Rimu, izmislio da je ovjek koji je napao Mara njegov otac. Popiva nagovara Lauru da pristane na njihov plan. On i Maro potom odlaze utanaiti najam jer je Laura jer je Laura pristala dati svoj nakit koji joj je Maro poklonio kao polog za robu koju e idov Sadi isporuiti Maru. On e se pak, skromnijom odjeom u unajmljenim tuim skladitem robe, pretvarati da je trgovac i pokazati ocu svoje tobonje poslovne uspjehe, a nakon to otac ode iz Rima vratiti robu trgovcima.

U meuvremenu Pomet izvlai Maroja iz zatvora te mu govori da e ga Popiva odvesti Maru, a sam odlazi k Lauri izvidjeti situaciju. Naiavi na Pewtrunjelu koja ga ne puta Lauri, uvia da su ga prozreli, a Maro ga potjera.

Zbiva se obrat. Nakon to Pometa otjera i Ugo, on, shvativi da je Laura ki bogatog njemakog vlastelina, dobiva novanu nagradu koju je ovaj ponudio za informacije o svojoj keri.

Nakon to je Maro ocu pokazao skladite, Maroje ga alje da obavi neki tobonji posao. Za to vrijeme je ispraznio skladite i preuzevi robu podmiri barem dio bogatsva koje je Maro potroio. Kad se Maro vratio i traio kljueve iod skladita, otac se pravi da ga ne prepoznaje, kao to je i on njega negirao na poetku. U meuvremenu je Laura susrela Peru i saznala da je Maro zaruen i da je izgubila nakit jer je Maroje ispraznio skladite. Kraj Dunda Maroja je izgubljen, ali se moe pretpostaviti da je kraj bio sretan.

Razdoblje: hrvatska (dubrovaka) knjievnost renesanseRod: drama

Vrsta: komedija u 5 inova kojima prethode dva prologa. Nije pisana stihom, za razliku od Novele od Stanca.Mjesto radnje: Rim (radnja se dogaa tijekom jednog dana, pred Laurinom kuom)

Vrijeme radnje: 16. st.Prvi prolog: Govori negromant Dugi nos. Taj dio je najpoznatiji po tome to objanjava razliku izmeu ljudi nazbilj i ljudi nahvao koja tvori osnovu djela. Komedija e rei neto relevantno o zbilji. Dakle, svrha komedije je da slikovito pokae ono to gledatelji ionako znaju; kazalina igra e otkriti ono to je u zbilji prikriveno ispod privida. To, pak, to je skriveno ispod privida veoma je vano; to je skriveni mehanizam koji pokree svijet. Daje obeanje da e omoguiti da se utvrdi tko su ljudi u publici nazbilj, a tko nahvao.Ljudi nazbilj sposobni i snalaljivi, ali obespravljeni i obezvlaeni.

Ljudi nahvao - dubrovako plemstvo, imuno i mono, ali nesposobno.

Negromant arobnjak, ime se namee ideja da je sve to govori neistina.

Drugi prolog: uvod u zbivanja koja predstoje jer donosi obavijesti koje su gledateljima i itateljima nune za razumijevanje i praenje radnje. U drugom prologu se spominje i izgubljeni Pomet kao komedija koja je izgubljena, ali je oito prethodila ovoj komediji.

Jezik likova slui njihovoj karakterizaciji, pomou jezika odreuju se likovi koji pripadaju razliitim drutvenim slojevima i podnebljima. Glavni lik: Pomet dri u rukama sve konce radnje. Pomet je gospodar smijeha u komediji, no za razliku od ostalih likova u komediji, Pomet nikada nije izvrgnut ismijavanju, nikada se gledatelj ne smije Pometu, nego se uvijek smije zajedno s njim. Pomet je stereotip renesansnog lika. On dri da je ovjek u ivotu sretan upravo onoliko koliko je u stanju svojom mudrou pruiti priliku boici fortuni da ga usrei. Fortuna je slijepa sila koja se suprotstavlja ljudskim tenjama i koju moe svladati samo tko posjeduje vrline.2. FJODOR MIHAJLOVI DOSTOJEVSKI: Zloin i kazna (VR)RADNJA:

Siromani student medicine Rodion Romanovi Raskoljnikov u St. Petersburgu obuzet je idejama da se ovjeanstvo moe podijelitit u dvije skupine: u jednoj su obini smrtnici za koje postoje zakoni kojima se moraju podvrgavati, a u drugoj su iznimni pojedinci koji stvaraju zakone sami za sebe. Kako bi provjerio pripada li ovim malobrojnim razmilja o tome da ubije nekog, po mogunosti nekog zlog i bezvrijednog. Kako je Aljona Ivanovna navodno bogata, njen novac i ubojstvo bi rijeilo probleme Raskoljnikova siromatva. Odlazi sa sjekirom u njen stan i ubija je, ali neoekivano ubija i njenu polusetru Lizavetu. U panici grabi samo neke sitnice i bjei. Nekoliko je ljudi indirektno upleteno u njegov zloin: majka koja mu alje novac, sestra Dunja koja je dadilja djeci Arkadija Svidrigajlova. Kad ju je ovaj pokuao zavesti, ona daje otkaz i zaruuje se za samodopadljivog Luina. Rodion joj to zamjera jer misli da to radi zbog novca. Trea osoba je Sonja Marmeladova koja se prostituira kako bi pomogla svojoj obitelji. Nakon to joj je otac ubijen nesretnim sluajem, pomae im i Raskoljnikov. Rodion ima vjernog prijatelja Razumihina. Nakon zloina je u panici i bunilu, jo vie nakon to je pozvan u policiju. Gotovo da je i priznao zloin. Ispituje ga Porfirij Petrovi kojemu je sumnjiv.

U meuvremenu Dunja ostavlja Luina, ali se razvija ljubav izmeu nje i Razumihina.

Rodion eli ii po sat koji je zaloio kod starice. Petrovi ga opet ispituje i svojim igrama ga dovodi do ludila. Tog dana je neki liilac Nikolaj priznao zloin. Rodion odlazi Sonji i priznaje zloin. Ona je duboko religiozna i tjera ga da prizna zloin i prihvati pokajanje. Petrovi je shvatio da je Nikolaj neduan. Inspektor se interesirao o lanku Raskoljnikova izalom u Periodinoj rijei u kojem je Raskoljnikov izloio misao o obinim i neobinim ljudima koji vuku svijet pa im se moe oprostiti ak i zloin ako to znai napredak ovjeanstva. Porfirij je to povezao s psihikim stanjem zloinca u trenutku zloina (Raskoljnikovu se inilo da mu je Porfirij namignuo).I Svidrigajlov je saznao da je on ubojica jer je imao stan pokraj Sonjinog i uo je Raskoljinova kad je priznao Sonji zloin. Svidrigajlov e time ucjeniti Dunju da pristane na brak s njim. Dunja se brani i u ruci dri pitolj, kada je opalio metak je okrznuo Svidrigajlova. On uvia da je nikada nee imati, uzima joj pitolj, izlazi i ubija se.

Na kraju, vie zbog moralne i psiholoke prisile, nego zbog snage dokaza, Rodion odlazi na policiju i priznaje zloin. Osuen je na robiju u Sibiru na sedam godina kamo odlazi i Sonja kako bi ga pratila. Postoji nada da e uz nju postati pravi pokajnik. Sada prvi put uzima Evanelje u ruke.Razdoblje i zemlja: ruska knjievnost realizmaRod: epika

Vrsta: roman

Vrijeme radnje: 19. st. (radnja se dogaa u svega 9 dana to ukazuje na modernost romana)Tematska podjela:

Kriminalistiki: to je najmanje jer nema napetosti oko otkrivanja ubojice, sve se zna odman na poetku.

Ljubavni: odnos Sonje i Raskoljnikova

Psiholoki: pitanja morala, vjere, savjesti....i sve kroz unutarnji monolog.

Drutveni: opisuje i kritizira drutvene probleme Carske Rusije. (Lihvarenje, siromatvo, zloin, drutvena nepravda, prostitucija, alkohol)Elementi naturalizma: U prvom dijelu petog poglavlja analiziraju se Raskoljnikove none more. Imao je sedam godina kada je s ocem na putu doma vidio dogaaj koji ga je zgrozio: seljak je hladnokrvno udarao jadnog konja. Kad se probudio te su more prouzroile da je duboko u sebi poeo dvojiti u ispravnost djela koje namjerava uiniti. Kraj odlomka govori da ta dvojba ipak nije bila toliko mona da bi sprijeila zloin. Raskoljnikov ne optuuje sebe zbog ubojstva, nego zbog slabosti to se nije ponio kao Napoleon.

Za sve romane Dostojevskog je znaajno da obrauju moralna i vjerska pitanja (ima li Boga ili nema), pitanje suprotnosti dobra i zla, to je dovoljno i to nije. Ako nema Boga onda je po miljenju Raskoljnikova sve dozvoljeno, takoer i ubojstvo. Ime glavnog lika je simbolino, a znai unutarnji raskol, duevno razdvojenu linost.Psiholoku problematiku Dostojevski iskazuje putem unutarnjeg monologa i putem snova pa je ovo jedan od razloga zato ovaj roman najavljuje modernizam. Pripovjeda sve vie bjei iz treeg lica jednine u prvo.3. FRANZ KAFKA: Preobraaj (VR)RADNJA:

Gregor Samsa jednog se jutra probudio preobraen u kukca. Gregor je po zanimanju trgovaki putnik i sve tee podnosi stres koji mu donosi posao, no ne moe ga promijeniti dok ne otplati dugove svojih roditelja.

Nakon to shvati da kasni na vlak, na vrata mu pokuca majka, a on, odgovorivi joj, uplai se svog glasa i kojem se osjetilo nekakvo bolno jaukanje. Usto shvaa da se ne moe tako lako izvui iz kreveta. uenje i sumnja ukuana zbog zakljuanih vrata njegove sobe sve vie rastu, a uskoro stie i prokurist iz njegove tvrtke provjeriti zato Gregora nema. Zbog toga se Gregor mukom izvue iz kreveta.

Uzbuenje pred vratima postaje sve vee i iako ih Gregor pokuava umiriti, to se ne dogaa jer mu je glas toliko promijenjen da ga ne razumiju. Iako je htio odgoditi trenutak pojavljivanja, prokuristovi otri prijekori natjeraju ga da se ipak pokae, nakon ega mu majka pada u nesvijest, a prokurist pobjegne od straha. Gregor krene za njim u namjeri da mu objasni sve, no otac ga tapom potjera nazad u sobu. Provlaei se kroz tijesna vrata bojei se udarca, Gregor se ozlijedio i tek se naveer probudio iz nesvjestice jer je namirisao svoju omiljenu hranu, koja mu vie ne prija. Pada no i njegova ga prostrana soba poinje ispunjavati strahom.

Sutradan mu ujutro sestra Greta, koja je jedina mogla podnijeti njegov novi izgled, primjetivi da nita nije okusio, donosi svakakve vrste jela da ispita njegov ukus. Gregor otkriva kako mu prijaju samo jela zahvaena truljenjem. Brigu o njemu preuzima sestra: donosi mu hranu, isti i prozrauje sobu, dok on lei pokriven plahtom kako ga ona ne bi vidjela.

Iako ne komunicira s ostatkom obitelji, saznaje da je otac nakon sloma svog poduzea uspio spasiti neto novca koji e pomoi obitelji da se osovi na noge sad kad je izgubila svog hranitelja. to se tie Gregora, sestra je odluila isprazniti mu sobu kako bi mogao puzati po zidovima. I kada Gregor osjeti da mu oduzimaju sve to ga podsjea na njegovu ljudsku prolost, prvi put reagira agresivno. Oajniki se ustrao sobom pokuavajui spasiti bar neto, zbog ega njegova majka, uasnuta, pada u nesvijest. Tada dolazi otac i mislei da je Gregor poinio nasilje, ranjava ga jabukom, koja ostaje duboko zarivena u njegovom tijelu. Rana zbog koje Gregor teko pati urodila je ipak time da mu uveer otvaraju vrata da moe promatrati obitelj okupljenu u dnevnoj sobi.

Gregor bi s nostalgijom promatrao oca, koji se ponovno zaposlio, te majku i sestru zabavljene ivanjem. Postupno, obitelj sve vie potiskuje Gregora iz svoje svijesti. Unajmili su dvorkinju, koja ga je uivala vrijeati, da obavlja najtee poslove, dok bi sestra ostatke hrane iz njegove sobe uklonila jednim zamahom metle.

Gregor gotovo vie nita ne jede, a u njegovu su sobu poeli stavljati sve suvine predmete. Roditelji uzimaju stanare pa vrata njegove sobe ostaju i uveer zatvorena. Jedne je veeri uo sestru kako svira violinu, a vrata su njegove sobe sluajno ostala otvorena te se on pribliio vratima kako bi ju vidio. Na nesreu, vidjeli su ga stanari, uspaniili se i poeli prijetiti tubom. Taj dogaaj pogorava Gregorov poloaj, a sestra izjavljuje da ga se moraju rijeiti. Poraen, Gregor se vraa u sobu uvi kako se za njim okree klju. Te noi, prisjeajui se obitelji, Gregor umre.

Sutradan ga nalazi dvorkinja, a na njezinu je vijest da je umro svima laknulo. Proljee je. Otac, majka i sestra odlaze na izlet izvan grada razmiljajui o povoljnim perpektivama za budunost koje su im se otvorile Gregorovom smru.

Razdoblje i zemlja: austrijska (njemaka) knjievnost avangarde (ekspresionizam)Rod: epika

Vrsta: pripovjetka

Kafka je pisac otuenja. On prikazuje izgubljenost ovjeka u suvremenoj civilizaciji, ovjek biva uhvaen u vrtlogu svoje socijalne sredine, ne moe komunicirati i kako bi opstao u ivotnim uvjetima koje je sam stvorio. Zato ga i pretvara u kukca kao neto to je na dnu prehrambenog lanca. Suvremeno drutvo odbacuje svaki humani odnos i svodi svoju budunost na krutu funkcionalnost. Kafka Gregoru prvo oduzima ljudski oblik, pa glas, pa prehrambene navike da bi ostavio sjeanje (sestrino muziciranje) i osjeaje te ga tako donekle uinio ovjekolikim.

Samo Gregor i njegova sestra imaju imena, ostalima je oduzet i identitet.Ono to je za itatelja zaudno na poetku jest to to se Gregor nimalo nije iznervirao preobrazbom, ve time to ne moe stii na posao.

Kafka u otkriva obitelj kao temeljnu zajednicu u kojoj sve funkcionira na bazi interesa. Ljubav nije dovoljna, potreban im je novac za opstanak obitelji. Bez njega i obitelj dolazi u pitanje. Suvremena obitelj pati od egoizma, licemjerja i zavisti, a osnovni princip koji je prisutan i u obitelji i u drutvu princip je korisnosti.4. ANTUN BRANKO IMI: Preobraenja (VR)Antun Branko imi predstavlja sredinju linost hrvatskog ekspresionizma (1920). On negira tradiciju i povezanost knjievnosti s drutvenim problemima. Umjetnost je po njemu neto to se mora doivjeti najintezivnije i taj se doivljaj reflektira na umjetnika. Zato je ona samo odraz stvaratelja, ona trai dublji smisao postojanja. Jedini njen smisao je da bude umjetnost, a ne da bude drutveno orjentirana. U svojim lancima otro se oborio na tradicionalizam, zastupajui umjetnost koja je

ekspresija umjetnikovih osjeaja, koja se otkriva u ekspresivnosti, ne u ljepoti

Umjesto idilinog impresionizma, mladi imi zagovara krik kao novi, nesputani

izraz. Jezik za imia nije vie odraz stvarnosti, ve on tu stvarnost preobraava, postajui i estetski autonoman (simetrija stiha) . Zato je krik tu idealan, jer ponitava sve tragove formalne jezine organizacije, osim toga, u kriku je maksimalno sadran sam pjesnik. U zbirci Preobraenjima (1920), koja sadre 48 pjesama, izilima u vlastitoj nakladi, imi je pjesnik pobunjenik, antitetiki razapet izmeu ivota i smrti, prolaznosti i vjenosti, u kojima potvruje vlastiti sud kako novo vrijeme, istraumatizirano ratom, bijedom i nepravdom, trai i neke nove forme.

On je veinom misaoni pjesnik: pie o smrti, boli, otuenosti, bolesti, ljubavi, ali i o siromatvu ekspresionistike teme.Ekspresivnost se vidi i u stihu kratke reenice, nabrajanja, gomilanje glagola, simetrinost stiha, atmosfera straha

Ope je miljenje i da je imi unio presudnu novinu u kontekstu hrvatskog pjesnitva na formalnoj organizaciji pjesme, jer je slobodni stih tek nakon Preobraenja postao ravnopravnim takmacem tradicionalnoj versifikaciji i uskoro e ga kao konstantu prihvatiti brojnu drugi hrvatski pjesnici.

(prouiti pjesme iz itanke)

5. ALBERT CAMUS: STRANAC (VR)RADNJA:

Roman zapoinje vijeu o smrti Mersaultove majke. Mersault nije ambiciozan, radi kao slubenik u gradu Aliru. Na pogrebu uglavnom promatra reakcije drugih na pogrebu i on je nervozan jer je jako vrue. Mersault se vraa u Alir iako je subota i odlazi na kupanje. Na plai susree Mariu Cardonu. Odlaze u kino, ona prespava kod njega.

Sljedeeg dana na stubitu susree Raymonda za kojega se za da je svodnik i ovaj mu pria kako je ozlijedio aku u nekoj tui u tramvaju. ovjek s kojim se potukao je brat njegove ljubavnice. Moli Mersaulta da mu sasatvi pismo u kojem e tog ovjeka jo vie izvrijeati.

Sljedei tjedan Mersault i Raymond provode vikend u vikendici njegovog prijatelja. Raymond mu govori kako ga cijeli dan prati skupina Arapa, meu kojima i brat njegove bive ljubavnice. Hodajui plaom primijete dvojicu Arapa, uslijedila je tunjava iz koje je Raymond izaao rasjeene ruke i porezane usne. Mersault nastavlja etnju o suncu i egi i susree Raymondova protivnika. Lik mu titra pred oima, a pijesak gori od sunca. Arapin vadi no, bljesak obasja Mersaultove oi. On potee revolver i ubija Arapina te ispaljuje jo etiri metka u nepokretno tijelo.

Mersault je u zatvoru i ispituju ga o ubojstvu. Tuiteljstvo ga ispituje o beutnosti na majinu pogrebu. Istraitelj ga naziva antikristom i mae mu raspelom pred oima. Marie ga posjeuje, a li on joj ne poklanja previe panje. Kad je poelo suenje, si su svjedoili. Optuba se temelji na beutnosti i osuuju ga na smrt. U oekivanju tog dana tri puta odbija sveenika, ali onda ipak pristaje na razgovor s njim. Mersault slua sve do trenutka dok mu ne odlui izloiti svoja razmiljanja o ivotu: emu trud kad je sve uzalud. U zadnjim trenucima se osjea sretan i smiren. Potrebno je samo jo da bude guva na pogubljenju i da ga isprate s povicima mrnje.

NAJVANIJE O DJELU:

Camus je roen u Aliru, ali pripada francuskoj knjievnosti (prozaist, esejist i dramatiar)

esej Mit o Sizifu / romani Stranac i Kuga / drame i novele

itav Camusov opus temelji se na ideji apsurdnosti ljudske sudbine i po tome je blizak egzistencijalizmu

autor je i eseja Mit o Sizifu. (Suvremeni ovjeka osuen na obavljanje besmislenog posla APSURD) zanima ga Sizif u trenutku dok se sputa po kamen

ivot nije apsurd. Apsurd je ivot

ovjek najprije postoji, a onda svojim djelima i promiljanjima moe odrediti svoju sudbinu koju najprije gradi u samome sebi. EGZISTENCIJA prethodi ESENCIJI. (pokuava sruiti tezu da esencija prethodi egzistenciji po kojoj je sve nuno i ima svoj uzrok)

ovjek je slobodan birati sve modele ponaanja, od roenja do smrti. Svaki ovjek koji ne plae na pogrebu svoje majke dovodi sebe u opasnost da bude osuen na smrt Nobelova nagrada 1957.

roman apsurda je podijeljen u dva dijela: 1. DIO: realni neposredni dogaaj Mersault (spontan, ravnoduan, pui kraj odra, pije bijelu kavu, na pogrebu munina i znoj)

2. DIO: posljedice dogaaja i njegova iskrivljena percepcija sud (drutveni mehanizam, Mersault je po njihovom miljenju monstrum koji se dan nakon pogreba uputa u nedozvoljenu vezu i odlazi u kino gledati komian film. Sud sve eli podvri drutvenoj normi; U sukobu je sa svijetom jer ne prihvaa pravila drutvene igre ima savreno logian razlog ubojstva sunce ga je natjeralo na to u asu maksimalne ivane napetosti) Mersault ne zna zato je ubio jer se to i ne moe znati, a osuen je zato to to ne zna, a ne pokuava se braniti podvalama. Ako je svijet besmislen, to preostaje ovjeku? (Izdrati sve iako nema nade, ivjeti bez iluzija, i ne za neku blisku ili daleku budunost ve za ono danas i ono trenutano pripovjeda je ujedno i glavni lik i dogaaje oblikuje u prvom licu.

Fabula je linearna i obuhvaa iskljuivo sadanjost pa sve izgleda kao da se zbiva neposredno

Dogaaji su prepriani tehnikom redukcije, tj. svedeni su na puko biljeenje osnovnih dogaaja

Reenice su svedene na biljeene osnovnih dogaaja (susreti, kratke konstatacije...)

Stranac=drugaiji ovjek, njegove reakcije nisu uobiajene, nisu oekivane.

Mersault se u romanu ne suprotstavlja, on se ponaa kao da ga se ne tie

Za sve to se dogaa u njegovom ivotu njemu je svejedno (majin pogreb, veza s Mariom...)

Osuen je jer nije potovao pravila drutva i oekivanog ponaanja

Apsurd = ovjek koji bez iluzija ivi u svijetu nuno je u njemu stranac. On se ne suprotstavlja, nego se puta slijedu sluajnosti koje mu ivot nosi.6. MILUTIN CIHLAR NEHAJEV: BIJEG (VR)RADNJA: Ovo je roman o siromanom Primorcu uri Andrijaeviu od kojega su svi oekivali da e biti doktor pravnih znanosti, a njega su privukle kavane, kazalite, pisanje. U djetinjstvu kod strica Tome bio je zaljubljen u Zoru, ali mu se idealizirana slika o njoj ubrzo sruila. Shvaa da je ivot u knjigama neto potpuno drugaije od onog u stvarnosti. Prelazi u Zagreb na studij filozofije, a tako se i nada da e spasiti vezu s Verom Hrabarovom. Zatim dobiva radno mjesto u senjskoj gimnaziji, ali ga malograanska sredina ubrzo gui. Verini roditelji ga mole da joj se ne javlja dok ne poloi sve ispite, a on im se niti ne usprotivi. Vera se u meuvremenu udaje za bogatog odvjetnika Ljubojevia, a uro se utapa u alkoholu. Umire mu stric Tomo koji imetak ostavlja urinoj majci, a ona asnim sestrama pa je uro i tu ostao razoaran. Bijeda, besparica i dugovi uru bacaju u potpuno oaj i ona se utapa u moru. Iz njega ostaje pismo koje je poslao prijatelju Toi.

O DJELU:

Roman kojega je kritika, a i Mato, ocijenila najboljim romanom moderne. Podnaslov je Povijest jednog naeg ovjeka. To je primjer romana lika jer je u cijelosti roman posveen liku uri Andrijeeviu, njegovoj psihi, stanju svijesti, ponaanju, poloaju u drutvu. Svi ostali likovi imaju funkciju octravanja karaktera glavnog lika. On je kao moderna varijanta suvinog ovjeka realizma. Svi su ti likovi sanjari, talenti, velikog intelektualnog potencijala i nisu dorasli zahtijevima okoline. Osnovna im je znaajka pasivnost, preosjetljivost, nesposobnost socijalizacije ( klonuli intelektualci u sudaru s okolinom i sa samim sobom). U trenutku kad s od njih oekuje akcija, Andrijaeviu ponestaje volje i energije. Osnovni sukob je unutar lika. uro bjei od stvarnosti, ali ga ona uvijek ponovno stie. Autorsko pripovijedanje (3.l.jd)isprekidano je monolokim djelovima glavnog lika, pismima, stranicama iz dnevnika (ovo su ve naznake modernog romana jer se razbija ideja koja je krasila realizam). Roman karakterizira izrazita defabularizacija, pri emu se autor posluio modernom tehnikom pisanja, odnosno pokuajem zatvaranja interesnog kruga na ovjeku bitne probleme. Pri tome sve ostalo stavlja se u drugi plan, posebno nacionalna i socijalna motivacija.

Roman ima autobiografskih crta, pa bi se moglo kazati da je to opis ivota i osobnosti mladog Milutina Cihlara Nehajeva. Najveim se djelom zbiva u Senju. Lik mladog i nadarenog ure Andrijaevia slama se u sukobu s okolinom i zbiljom, te ivot zavrava alkoholizmom i samoubojstvom.

7. ANTUN OLJAN: KRATKI IZLET (VR)RADNJA:

Radnja romana je relativno oskudna dogaajima. Vezana je za potragu za starohrvatskom arhitekturom i zaboravljenim fresakama u koju kree grupa mladih arheologa i povjesniara umjetnosti po Istri. Pripovjeda je svjedok dogaanja, neimenovan je i sam je lik u romanu. Sadraj romana zapravo ine njegova sjeanja.

U uvodu upoznajemo Roka koji predvodi i pokree radnju. Roko eli pronai Gradinu koja navodno krije vrijedne predmete. Grupa kree na put, ali im se pokvari autobus. Dio putnika ostaje, a dio nastavlja pjeke potragu. Na putu doivljavaju niz bizarnih susreta, a i neki lanovi odustaju od potrage. Odustaju Petar, koji se vraa do autobusa, i Vladimir. Ostaju samo Roko i pripovjeda.

Nakon tekog i napornog probijanja kroz umu i ikaru, stiu do ostataka naputenog samostana. Samostan uva stari fratar i pokazuje im to je ostalo. Kad ustanove da od fresaka nije ostalo nita i da moda nisu nikad ni postojale, dolazi do svae i pripovjeda se oprata od Roka. Sam ulazi u podzemni hodnik u nekakvoj viziji ugleda svoje pretke.

Izlazak u pusti kamenjar ujedno je i povratak u stvarnost. U zavrnom dijelu koji je smjeten u suvremenost pripovjeda nastoji pronai sve koji su putovali, pa i Roka, ali ne nalazi nikoga, ni Gradinu na zemljopisnoj karti.

oljan je roen u Beogradu 1932., a umro u Zagrebu 1993. predstavio se u Krugovima roman je prstenasto komponiran

dogaaji su ispripovjedani u prvom licu, kronoloki

dogaaji su sloeni kao nekakve zapreke koje se moraju proi

kako su likovi mladi, roman se moe okarakterizirati kao proza u trapericama oljan je jedan od prvih hrvatskih autora koji uvodi u tekst urbani razgovorni jezik

ROKO: posveeno mu je prvo poglavlje.

mladi student povijesti umjetnosti koji je imao reputaciju luaka kojega nitko nije volio a ipak su ga svi slijedili u njegovim pothvatima Imao je neizljeivi nemir, neodoljiv poriv za akcijom Nikada mu nije stalo do toga to drugi misle o njemu a sve ljude, bez obzira na spol, vjeru, rasu, je gledao jednako Ljude je privlaio jer su uz njega uspijevali se osloboditi nelagodnog osjeaja da sve to rade je besmisleno. Roko predstavlja vou kojega svaka grupa trai jer nije sama u stanju ii svojim putem, a kad se Roko na kraju gubi i dokazuje da nije u stanju biti voa, i grupa nestaje te se potvruje kao izgubljena generacija. On se pripadnicima skupine ne namee, oni ga sami prihvaaju kao vou jer je neto stariji, a nitko meu vrnjacima nema ni trunke vodeeg instinkta. Pripovjeda ipak eli ii i optuuje Roka zbog njegova odustajanja. Zato je uope preuzimao ulogu voe kad nije spreman ii do konanog cilja i sada tvrdi da taj cilj ne postoji PRIPOVJEDA: Roman je ispripovijedan u prvome licu, iz lica pripovjedaa. On je u cijelome romanu kao neki nevidljivi sudionik putovanja. Tek na kraju kada i posljednji lan, Roko, odustane od putovanja pripovjeda se pobuni te po prvi puta postaje onaj koji kroji daljnju radnju u knjizi. O njemu saznajemo jako malo, znamo da je mladi sposobni novinar. Paljiv sluatelj te da se interesira u hrvatsku povijest. Ostali likovi: Fotograf Vladimir, Petar i Ivan arheolog, dva brata Slovenca, te dvije ene koje su oni nazvali dvije Ofelije. Ljudi sljede uhodane drutvene obrasce koje nemaju vrijednosti.

Roman se moe promatrati i kao egzistencijalistiki: na kraju puta nema niega, cilj putovanja je samo putovanje

stav o ovjekovoj baenosti u egzistenciju, mukotrpnom nastojanju da savladavanjem prepreka realizira svoj identitet i nevjerica u postojanje neega viega to bi tome kretanju dao neki vii smisao U to doba (socijalizam), jedino je umjetnost bila zona relativne slobode, podruje koje je nemogue do kraja nadzirati Razlog tomu jest dio romana koji izraava visok stupanj kritinosti usmjerene protiv dominantne ideologije tog vremena socijalizma Napustivi autobus skupina koju vodi Roko zaluta u istarskoj divljini; traei put dolaze do nekog putokaza na kojem su se mogle razabrati rijei: Ovdje skreni ulijevo. Posluavi to uputstvo krenuli su lijevo, meutim, taj ih je put odveo ravno do provalije ije je dno bilo crveno od krvi mnogih putnika koji su ili tim putemDoslovna razina:

Pripovjeda/Roko dolazak u Gradinu prouavanje starih fresaka

Alegorijska razina:

Kruni ciklus individulanog i kolektivnog vremena

Dolazak do cilja (postavljanje pitanja smisla ivota)

8. DOBRIA CESARI (Sl. Poega,1902- 1980) (OR)

Otkad se javio prvom pjesmom 1920. godine u listu Kririka bilo je pitanje dana kada e se pojaviti njegova prva zbirka. Bilo je to 1931. u njegovoj 29. godini to je relativno kasno. Do tada je Cesari ve veliki dio svojih pjesama objavio po raznim asopisima. Prva zbirka je LIRIKA (1931.) i u nju je uvrstio 42 pjesme (Kad budem trava, Mrtvanica najbjednijih, Oblak, Povratak...). Doekana je s najveim pohvalama kritike, a sljedee je godine proglaena i knjigom godine. Teko je izdvojiti jednu od pjesama iz te zbirke, veina se kasnije nala u antologijama pjesnitva.

Druga zbirka izlazi 1938. pod nazivom SPASENA SVIJETLA i sastavljena je od 52 pjesme, ako je usporedimo s prethodnom, samo je petnaest novih pjesama (Poludjela ptica, Slap, Voka poslije kie, Truba sa Seine...).

Trea zbirka IZABRANI STIHOVI (1942) donosi dvadeset novih pjesama (Balada iz predgraa, Orao u volijeri...), ostalih pedeset i tri je iz prethodnih zbirki.

etvrta zbirka PJESME (1951) ima trinaest novih pjesama (Pjesma mrtvog pjesnika, Tiho, o tiho govori mi jesen, Poetak proljea...), ostale su poznate.

Peta zbirka je izala dvije godine kasnije pod nazivom OSVIJETLJENI PUTI i donosi nam osam novih pjesama, ali iz te zbireke nijedna pjesma nije od kritirke ocijenjena kao antologijska (antologijskima se smatraju one koje su ope priznate ili su uvrtene u antologije pjesnitva)

Nakon ove objavljuje jo nekoliko knjiga pjesama, no sve su te pjesme ve objavljene (zbirke: Izabrane pjesme;Moj prijatelju; Slap-tri izdanja).

Iz svega voga vidi se da je Dobria Cesari u svojih 60 godina stvaralatva napisao 165 pjesama (samo!?). Ipak, iznimne kvalitete. Neke je doraivao, promijenio bi poneku rije, ali one koje je sam smatrao manje vrijednim jednostavno je izostavljao pa nikada nisu ni uvrtene u zbirke, ali su pronaene u rukopisima. Pisao je iskljuivo liriku i tome je ostao odan i u prevodilatvu (prevodi Goethea, Rilkea, Pukina...)

Kad je Cesari pojavio na hrvatskoj knjievnoj sceni, tu su jo uvijek velika imena moderne - A.G.Mato, Vladimir Nazor, Vladimir Vidri. te godine i Ujevi objavljuje prvi zbirku, Krlea Liriku, a imi 1925. objavljuje Preobraenja. Kritika je Cesaria okarakterizirala kao nastavljaa Matoa i Vidria jer je pisao vezanim stihom, a tada je intenzivan razvoj slobodnog stiha (imi). Tom vezanom stihu dao je neto novo prirodnost i gibljivost. Cesari nije insistirao na formi svojih pjesama, one su jednostavne i iste jer proizlaze iz unutarnjeg mira i reda. U ovom sluaju jednostavnost ne znai banalnost nego jasnou i prije svega stvarnost. Sonet (Mato) je rijedak u njegovom opusu.

Teme su vezane za ljudskost, dobrotu, intezivan doivljaj prirode, brigu za malog ovjeka, traenje dubljeg smisla u sitnim, obinim i svakodnevnim stvarima. Temelj cesarievih pjesama su stvarni doivljaji zabiljeeni u trenutku, obini, svakodnevni (npr. Voka poslije kie). zbog ritma, rime, razliitih ponavljanja (glasova, stiha, strofe) postignuta je melodioznost pjesme pa je Cesari ubrzo proglaen jednim od najmuzikalnijih hrvatskih pjesnika. Do danas je uglazbljeno 55 njegovih pjesama (npr. Hrvoje Hegedui, Ibrica Jusi, razni zborovi...).

Ekspresionizam u njegovoj poeziji se oituje u odreenim znaajkama kao to je osjeaj za socijalni element. Ti socijalni motivi obiljeili su ranu fazu njegovog stvaralatva (vagonai, skitnice, bludnice, prosjaci, zatvori, bolnice, mrtvanice...). U njima se oituje Cesariev osjeaj za drutvenu stvarnost i obine ljude na rubu ivota. Svoj stih polako vodi od onog vezanog matoevskog do stiha slinog razgovornom jeziku (npr. ...ko zna, ah, niko nita ne zna...). kao se u moderni svi dre nekih stalnih oblika u pjesnitvu, ekspresionizam ih rui, pa tako i Cesari. Iako se ini da jednostavno i lako gradi stih na stih, gradi ih originalno. Uoavaju se strofe koje imaju funkciju refrena, grafike crtice obino ispred zadnje strofe (npr. Mrtvanica najbjednijih) to dokazuje da sve radi promiljeno i sloeno. Sthovi Dobrie Cesaria kriju dubinu otkrivanu jednostavnim jezikom i stilom, odaju pjesnika zapitanog nad svakodnevnim pojavama ivota i svijeta, prolaznosti, ljubavi, bola, ideala....Sve ga to motivira i u tome nalazi smisao svega.

9. MIROSLAV KRLEA: POVRATAK FILIPA LATINOVICZA (VR)RADNJA:

U sedmom razredu je majci ukrao stotinjarku i tri dana lumpovao s enama, majka ga vie nije htjela primiti u stan. Nikad nije saznao tko mu je otac. Upoznaje Boboku, lokalnu blagajnicu u krmi, tipinu promiskuitetnu enu, enku. Iz nje je bogato iskustvo, zapleteni razvod braka u kojem je pravni dio vodio Vladimir Baloanski. On je doslovno za njom poludio, sve u ivotu izgubio, pronevjerio novac, razorio brak, dospio u zatvor i sad j epatoloki vezan za nju. Boboka privlai Filipa, budi u njemu slikarsku energiju i on zbog nje ostaje u Kostanjevcu. U mjesto stie i zagonetni Kyriales koji se u dugim raspravama poigrava s Filipom. U nekoliko momnetata su naimali temu samoubojstva, a uskoro nalaze Kyrialesa mrtva ispod eljeznikog mosta. Boboka moli Filapa novac za put u hamburg, Baloanski nasluuje kraj i prijeava preuzimanje novca. Majka Filipa upozorava na neprikladnost drutva u kojem se kree i on u rasravi sazna tko mu je otac. Tada stie Baloanski i kae Filipu da je Boboka odustala od puta. Filip uoi tragove krvi, baloanski bjei, a Filip nalazi mrtvu Boboku.

O DJELU:

njegov prozni zaetak je prozni fragment objavljen u Hrvatskoj reviji pod naslovom Boboka

Prvi moderno pisani roman u hrvatskoj knjievnosti

sredinji motivi su: potraga za identitetom (Proust) / istraivanje unutarnjeg krajolika / granice vlastitog bia (roman pripada EGZISTENCIJALISTIKOJ literaturi zbog pitanja identiteta, otuenosti, samoe, nemogunosti komunikacije) = povratak fiziki i psihiki

Nakon 23 godine izbivanja kao izgubljeni sin Filip se vraa u rodni kraj Kostanjevac da bi se na izvorima svog ivota pokuao potvrditi kao ovjek i kao slikar. Motiv povratka u naslovu romana oznaava povratak k sebi, smirenje, potragu za identitetom. Poetak romana svitalo je, a kraj zavrava u noi - zaokruivanje

Vratio se psihiki rastrojen, u krizi identiteta, raspadu svih vrijednosti, razoaran svijetom, umjetniki klonuo, on je fauvistiki slikar koji ve dugo nije nita naslikao (svijet mu je u potpunom raspadu), nema vie koloristki izraz

Podrijetlo: Filip je sin trafikantkinje Regine, moralno problematine ene koja mu nikad nije rekla pravu istinu o ocu. O tome je sluao samo glasine i s njima odrasta. Sada u 40-ima eli znati istinu. Problem neznanja identitea oca jevezan za slikarstvo.

Dolazak na zagrebaki kolodvor budi uspomene (tehnika retrospekcije), Poetak podsjea na Prousta zbog prisjeanja davnih predmeta, ljudi, oivljavnja traumatinih dogaaja, mijeanjem sa sadanjou (kao Proust) Vozi se u zaprenim kolima Joe Podravca. Kako Joa neto spomene tako kree novi krug asocijacija (Panonsko blato i civilizacija koja dolazi!") FILIPOVA MAJKA, pravim imenom Kazimera, Poljakinja,"najtajnovitija pojava njegova djetinjstva", potpuno je hladna spram Filipa. Govorilo se da mu je otac biskup i to mu je determiniralo djetinjstvo. Zbog te "istine" majka ga je eljela istaknuti odjeom i izdvojiti time od ostale djece.

Portret majke: Prikaz majke novi je izvor nemira u Filipu. Bila je u svemu pretenciozna, alila se na reumu, zamatala nou u flanel, a po danu hodala u laganim kostimima. Imala je sve karakteristike kvazi bogate i kvazi fine gospoe koja je silno eljela odravati neki nivo u ivotu, a inila je to sirovo i prilino nespretno. Zapoeo je na njezin zahtjev slikati njezin portret i tu za njega poinje muenje. Ne mogavi kistom izraziti nita lijepo ili bar uljepano, prikazao ju je onako kako je izgledala. Majka se uvrijedila. Ljubav koju mu nije davala ostavila je traga na Filipu, on je slika onako kako ju doivljava, a ona se u portretu prepoznala.

FILIPOV OTAC - predpostavlja se da mu je otac pokojni sobar i osobni kamerdiner Sigismund, prekrten u Filipa. Umro je kad su Filipu bile dvije godine. "... jedna savreno bezlina pojava s hladnokrvnim pasivnim pogledom roenog sluge, stajao je kao sjena, pred kojom je Filip godinama strepio." Po slubenim dokumentima oni su bili vjenani i u desetom mjesecu zakonita braka rodilo im se dijete. Filip se oca sjea sa slike iz maminog albuma, bilo je mnotvo slika, no on nije znao tko je na njima.

SLIKANJE simultanost sadraja svijesti i on eli naslikati sve ivotne senzacije, po njemu se sve pojave u ivotu odvijaju jedna pored druge istodobno i nemaju meusobno nikakve veze. Ne moe niemu dati smisao, nestali su koloristiki doivljaji i inspiracija, nije u stanju zaustaviti dogaaje (nemogunost zavravanja slike raspetog Krista (suprotnost panonskom blatu i neredu)koja po njemu treba biti ideal boja, pokreta, zvukova, mirisatotalna slika

upan Liepach Kostanjevaki sanjari nad nezaboravnim danima bekog dvora. Za Boi se Leipach vratio u Kostanjevac i odatle se vie nije micao. Nije se vie snalazio meu dogaajima. Nakon objavljivanja lanka u Narodnim novinama da su Slavonija i Hrvatska nita drugo do Ugarske zemlje, bio je promaknut u upana. Jednom je Filip vraajui se ranije kui ugledao majku kako sjedi u krilu tom starcu. Pozlilo mu je od toga i htio je iste veeri otii iz Kostanjevca, no i stari ljudi imaju svoje potrebe i on im to ne moe osporiti, znao je to. Filip je bio pozvan u Kostanjevaki dvor, Leipach ga je neprekidno pozivao, no itav posjet biva za Filipa glup i besmislen. Povrh toga Leipach ga je doivljavao kao protivnika.

utjecaj Freudove psihoanalize: utjecaj se osjea u nizu motivacijskih sklopova odnosa prema majci i Edipovog kompleksa, sjeanje na bolne doivljaje iz djetinjstva

prijelomna toka romana je susret s Sergijem Kyrialesom u razgovorima s njim dolazi do izraaja Filipova podvojenost karaktera, proturjenost njegovih nazora i njegovog bia.. Kyriales je Filipova mrana savjest, njegovo drugo JA

erotski trokut Latinovicz Boboka (Ksenija Radajeva) Baloanski nastao je na tragu Glembajevih. Boboka (27) je fatalna ena dubokih i mutnih strasti, tajanstvena, uvijek u crnom, zavodnica, nimfomanka iji je ivot ispunjen ljubavnim aferama, ubojstvimanastala na tragu barunice Castelli. Na Filipa djeluje privlano i razlog je da Filip due ostaje. On je svjestan njenog bolesnog erosa, ali s druge strane daje mu ivotnu snagu i kreativnu energiju pa slike samo dolaze. Ta je ena po prii bila olienje skandala, upropastila je nekoliko banaka, unitila supruga ministra Pavlovia i svog posljednjeg ljubavnika advokata Baloanskog odvela u zatvor. ena Baloanskog se potom bacila s drugog kata. (Samoubojstvo iz oaja koje Krlea ovdje koristi istovjetno je samoubojstvu Canjekove s glembajevske kue, takoer sporednog lika.) Naravno da je Filipa ta ena zanimala, privlaila, bila je prosjeda, promuklog alta, akvamarinskih oiju. Ubrzo mu dosadi zabava i on odlazi na proplanak u umu, nedugo nakon njega stie i Ksenija. Uzrok ponaanja Boboke Krlea trai u njenom djetinjstvu. Prvi tjelesni kontakt doivljava s ujakom. Potom na putovanju brodom susree sina carskog bankira. Tom je prigodom raskrstila sa strahom, nemirom, stidom i predrasudama i poeljela je, vraajui se u kabinu, sve rei majci koja je igrala brid, ali ta joj je misao bila bizarna.

Kraj romana: furiozan i dogaaji se brzo izmjenjuju. Kyrialesovo samoubojstvo, Filip saznaje da mu je otac Liepach, Baloanski ubija Boboku i nju nalaze odgriena grkljana otvorenih oiju.

Krleina proza i tekst: bogate reenice, stilske stanke, nabrajanje...unutarnji monolog

Modrenost roman: slikanje Filipovog lika slikara, opisi i komentari, sobodni neupravni govor, tehnike toka svijesti, likove motivira psiha, socijalna okolina, bioloka motivacija...

Ponavljanje reenica iz Glembaja10. GUSTAVE FLAUBERT: GOSPOA BOVARYRADNJA:

Charles Bovary je prosjean mladi koji uz veliku trud uspijeva postati lijenik. Za njega se itavi ivot brinula majka. Charles se nakon smrti prve ene oeni Emmom Rouault, keri vlasnika susjednog imanja.

Emma je mladost provela u samostanu urulinki u kojem ita ljubavne romane i mata o buduem ivotu. Umjesto romantike, ona dobiva dosadan i tup brak. U toj se koloteini Emma sve vie odvaja od svog mua. Nakon jednom bala u Emmi raste ezadovoljstvo i frustracija i ona postupno zaputa sebe, kuu i mua. Charels to pripisuje ivanom slomu pa je vodi na preglede. Emma je rodila ker Berthe. U odlascima lijeniku u Rouene upoznaje Leona Dupuisoa. Odnost je brzo preao u zaljubljenost, a li je sve ostalo u naznakama jer se oboje boje prijei granicu. Leon uskoro odlazi na nastavak studija u Pariz pa i Emmi uskoro splasne zaljubljenost.Uskoro je zavede lokalni zemljoposjednik Rudolphe Boulanger. Uputaju se u strasnu vezu, ali Rudolphe je od poetka proraunat. Emma eli da pobjegnu, ali Rudoplhe prekida vezu.

Emma se od oka razboli i boluje nekoliko mjeseci. Charles je, kad joj je ve bilo bolje, vodi u kazalite gdje ona opet sree Leona, ali sada je veza puno konkretnija. Ljubavnici su neoprezniji pa kreu i ogovaranja. Emma pada u sve vee dugove, lihvarski trgovac Lheureux je ucjenjuje pa od Emme trai mjenice. Uskoro dolazi i sudski ovrhovoditelj. U oaju Emma trai pomo od Leona, ali i Rudolpha, a nakon niza ponienja, domogavi se arsena u skladiti ljukarne Homaisa, odluuje popiti otrov.Nakon njene smrti, Charles koji je i dalje voli, otkriva njena ljubavna pisma. On umire u bijedi nakon dugova koji su iza Emme ostali.

O DJELU:

zabiljeio je moralne krize drutva svoga vremena, uzima istinit dogaaj za temu svog djela, pisana je s nakanom da bude dokumentom o ivotu u provinciji s jednostavnom fabulom

TEMA tragina sudbina Emme koja je stradala pod teinom svojih iluzija

Emma je romantiarski lik (udnja za pustol, snovi, gospa koja eka svog viteza, sentimentalna, trai zanos u romanima), ali i realistiki sebina, hladna, traga za sreom, doivljava ivot kao razoaranje

LJUBAV problem brane nevjere, Emma ima tipian romantiarski doivljaj lj. eka da doe iznenada

Leon i Rudolpf (trenutna srea) predstavljaju problem neostvarenih ljubavi i Charles (mu, bez uzbuenja, on nije njezin princ)

Emma eli prijei iz jednog u drugi stale tenja za bogatstvom i slavom (problem novca stalno se zaduuje dugovi; uz neuzvraenu ljubav uzrok njezine smrti)

problem majinske ljubavi ne posveuje panju i brigu svom djetetu (na tren je gruba, na tren njena (proturjenost))

Emma ivi izmeu neba (romantizam) i zemlje (realizam) to izaziva proturjenost u njoj

lik Emme se pretvorio u simbol nemogue enje prema visinama, neostvarenim ambicijama, zavisti i svakidanje dosade pojam BOVARIZAM11. SOFOKLO: ANTIGONA (VR)RADNJA:Radnja se odvija u gradu Tebi za vrijeme Kreontove vladavine,u 6.st.pr.Kr.

Radnja ovog djela je usko vezena s dramom "Kralj Edip".U njemu se (izmeu ostalog) opisuje sukob Edipovih sinova. Naime, jedan od njih, zvan Polinik, odlazi iz Tebe jer mu njegov brat Eteoklo nakon godinu dana vladavine ne preputa vlast po dogovoru. Ovaj se vraa nakon nekog vremena sa namjerom da pokori Tebu.Uskoro dolazi do sukoba same brae koji u isti trenutak, jedan drugome, probadaju ma u tijelo te oboje umiru. Vlast dobiva brat Edipove ene Kreont, koji nareuje da se Eteoklovo tijelo dostojno pokopa, a Polnikovo tijelo zbog njegove izdaje ostavi bez obrednog pokopa.

Tada poinje radnja same"Antigone"

U dramu nas uvodi razgovor Antigone i Izmene, dviju Edipovih keri. Doznajemo da su mrtva njihova braa Eteoklo i Polinik. Sadanji Tebanski kralj Kreont je Polinika zabranio pokoptai jer ga je smatrao izdajicom, dok Eteokla pokapaju uz najvee poasti. Antigona smatra da i Polinik sazluuje biti pokopan, a Izmena smatra da se nije pametno suprotstavljati kraljevoj volji.Straar je izvijestio Kreonata je da je Polinik tijekom noi ipak pokopan i da je Natigona zateena dok je sreivala grob. Izmena lano tvrdi da j epomagala Antigoni. Antigona je odvraa od toga tvrdei da je dovoljno da jedna sestra bude osuena na smrt. Kreont je zaista osudi, iako je njegov sin Hemon zaljubljen u Antigonu.

Presuda je da e biti iva zakopana.

Prorok Tiresija nakovara Kreonta da odustane jer e zbog toga umrijeti sam i ostavljen pa Kreont alje sluge da oslobode Antigonu.

Stie glasnik Euridici, Kreontovoj suprugi. Iz Antigonine grobnice se uje pla. Hemon plae jer se Antigona objesila. Nasre maem na oca, ali ga promai, a zatim ma zabija sebi u prsa. Euridika se ubila zbog tuge.O DJELU: drama (tragedija) u 6 inova s KATARZOM na kraju

tragedija je jer:

a) Antigona na kraju umire i unato Kreontom predomiljanju, sudbina je nepromjenjivab) nosi traginu krivnju od poetka svog ivota (zapravo jo iz oeve prolosti)c) njoj je predskazana smrt

d) to god uinila ne moe primijeniti sudbinu- klasian primjer tragedije u kojoj tragina junakinja stavlja svoje ideale iznad vlastite sigurnosti i nije voljna praviti kompromise da bi preivjela.

12. JOHHAN WOLFGANG GOETHE: PATNJE MLADOG WERTHERA (VR)RADNJA:Werther, mladi pravnik, stie u jedan gradi zbog posla oko nasljedstva. Prijatelju Wilhelmu pie o dogaajima. Na balu upoznaje Lottu, ker iz mnogobrojne obitelji kneeva upravitelja dobara. Lotta je zaruena, ali oni ipak provode vrijeme zajednoi Werther se zaljubljuje. Ljotta je prema njemu ljubazna, ali ne zaboravlja zarunia Alberta. Kad se on vrati s puta, idila se nastavlja. Sve troje provode vrijeme zajedno u etnjama. Wertherova ljubav jaa i on odluuje da mora otii. To zavrava prvi dio romana.

Zaposlio se kod nekog diplomata, ali ga birokratski poslovi ne ispunjavaju pa uskoro naputa sslubu. Vraa se u Lottin gradi, uvjeren da bi Lotta, koja se u meuvremenu udala, bila sretnija s njim, nego Albertom. Ona prestraena strau i nesigurnou svojih osjeaja odluuje mu uskratiti posjete na nekoliko dana. Zatim mu ipak popusti pa ak i poputa osjeajima, ali mu daje znanja da ga vie ne eli vidjeti. Slomljeni Werther od Alberta posuuje pod lanom izlikom pitolje i sprema se na samoubojstvo.

O posljednjim dogaajima izvjetava izdava pisama. Werther je pred smrt malo doao k svijeti, oko njega su svi oajni, a Lotta gotovo umire od alosti. Pokopan je bez sveenika na mjesti to ga je sam odabrao.

O DJELU: epistoralni roman pisan u pismima koja Werther pie prijatelju Wilhelmu u kojima opisuje svoje osjeaje (od 4.5.1771. - 20.12.72.) iskazuje tenje mlade generacije pobuna protiv svih drutvenih normi, zalaganje za individualnost

osjeaji od zanosa ljubavi prema Lotti do tragine spoznaje o svojoj ljubavi tenja generacije ispunjen istim osjeajem, ali se ne snalazi u ivotu, drutvu i ljubavi zbog rastrojenosti poinjava samoubojstvo TEMA tragina sudbina pojedinca, graanskog individualista WERTHER gl. junak pripadnik graanskog drutva odnos s drutvom (drutvo je podjeljeno na aristokraciju i graanstvo) ARISTOKRACIJA omalovaava ga, ne prihvaa, izolira, Goethe kritizira njihovo licemjerje i pokvarenost (problem klasnih razlika); = GRAANSTVO administrativno-birokratski aparat sve to bi Werther uinio, ef bi bio nezadovoljan (problem pokoravanja u odnosu na vii poloaj), problem karijerizma istaknut kao negativna pojava ne snalazi se u drutvu birokrata jer nije mogao prihvatiti njihov karijerizam i krutost LJUDSKI ROD JE JEDNOLIAN. problem neuzvraene ljubavi kod Werthera vode ga strast i osjeaji (vano mu je sao to da e vidjeti Lottu, tvrdi da je ljubav sve u ovjekovom ivotu, nije se borio za svoju ljubav nije ju javno iskazivao)

LOTTA portvovna (brine se za oca, brau i sestre), odana Albertu, lijepa, mlada, osoba koju vole dva potpuno razliita mukarca na razliite naine (u WERTHERU vlada nemir, osjeaji, senzibilnost; u ALBERTU vlada smirenost, razum prihvaa Werthera, iskreno voli Lottu, pouzdan je mukarac) priroda zauzima znaajnu ulogu u Wertherovom ivotu slijedi njegove osjeaje ima razornu mo Werther je nemoan u odnosu na svoje osjeaje priroda za umjetnika izvor inspiracije koja mu daje neizmjerno bogatstvo

Werther ita Homera to ga smiruje Goethe ne negira antiku i uzore iz antike; ita tipinu romantiarsku knjievnost Werther sav doivljava umjetnost za razliku od Alberta koji sve gleda povrno (objektivno)

VERTERIZAM pretjerana sentimentalnost i romantinost misao u ivotu treba usklaivati emocije i razum13. RANKO MARINKOVI: RUKE (zbirka novela) (VR)

RUKERuke razgovaraju i iznose svoje stavove i miljenja. Rijei su rukama izvor svih nesporazuma. One predstavljaju ljude i njihove ivotne poglede odnosno nadzore. Marinkovi se kroz dijalog ruku na poetku novele ruga ljudskim besmislenim svaama kao da su mala djeca. Jedna drugoj prebacuju da ne zna pisati, da ne zna itati, slikati. Svaaju se i zaotravaju sukob. Lijeva ruka prebacuje desnoj da je preuzela in stvaranja. Da je sve ostalo na mislima i rijeima nita se ne bi dogodilo. Ranko Marinkovi se u noveli pita to je to ast i treba li se pod svaku cijenu fiziki obraunati branei tu ast. Noem ili vatrenim orujem ovjek produbljuje sukob dovodei ga do fizikog unitenja drugoga.Ruke ne predstavljaju samo pojedinca. U njima moemo prepoznati narode i drave, Napoleona, Oktobarske revolucije, Hitlera itd. Uvijek je jedna politika opcija okrivljivala drugu prvo rijeima, a onda djelima, tj. oruanim sukobom.Na kraju novele ruke doivljavaju udan sukob. U susret im dolazi djeak i djevojica. Djevojica je prola pored desne skrueno, tiho, kao da je neto skrivila. Namee se misao nije li ta djevojica iz novele predstavnica svih djevojica (ena koje su odgajane u poslunosti i potencijalnoj krivnji. Desna ruka ( onzervativna, patrijarhalna, tradicionalna koja se dri obiaja Crkve i obitelji) je pogladila djevojicu dajui nam do znanja da cijeni njezinu poslunost, skromnost i ednost. Sukob nastaje na lijevoj strani, utz lijevu opciju. Djeak je prkosan kao to su bili i svi lijevo orijentirani mladii u razliitim revolucionarnim vremenima. Lijeva se alila, kvrcnula je djeaka po nosu i aljivo zamahnula iznad njegove glave. Pisac je pokazao da lijevi mogu mladiima oitati bezazlene lekcije, da su strpljivi s njima i da shvaaju njihovu mladost. Desna je pljusnula djeaka po licu. Ako je ovog mladia samo pljusnula, moemo zamisliti kako bi kaznila neposlune starije starije osobe koje sustavno smiljaju i snuju osvajanje vlasti na bilo koji nain. biblijske, povijesne i opeljudske asocijacije koje autor donosi u konfliktu lijeve i desne ruke (Napoleon, Oktobarska revolucija, hitler...jedna opcija okrivljuje drugu. Prvo rijeima, a onda i djelima)

kakva je desna, a kakva lijeva ruka (Desna ruka je konzervativna, patrijahalna, tradicionalna, dri se obiaja Crkve i obitelji. Desna je razum, a lijeva osjeaj)

odnos ruke prema mislima, rijeima, djelima (ruke razgovaraju i iznose svoja miljenja. Predstavljaju ljude i njihove razlike u ivotnim pogledima. Jedna drugoj predbacuju svata kao da su mala djeca.)

Autor se pita to je to ast i treba li je braniti pod svaku cijenu. Fizikim obraunom se produbljuje sukob. Ruke su te koje uzimaju oruje, ali nisu one krive ve mozak, ljudska svijest koja umjesto ljubavi bira strah i mrnju, pa onda stvaramo pakao.

kompozicijska uloga i znaenje motiva tunjave ruku s djeakovim ocem ( Ba kada povjerujemo da je lijeva osjeajna i blaga, ona se okree nasilju)

to govori o ljudima da se razum i osjeaji udno isprepliu

ironija i groteska zavrna misao A Obraz tada pljune u njih da bi ih oprao od blata i krvi

ANEO

Novela Aneo je postavljena na suprotnostima starost mladost, optereenje starosti/smrt ivot/strast/ljubav. Na tim se suprotnostima gradi pria o majstoru klesaru Knezu i mladom, snanom egrtu Lojzu, kojeg majstor naziva klipan i majstorovoj drugoj eni Fridi. Oko te tematske jezgre razvijaju se ostali motivi koji objanjavaju odnose: licemjerje lojalnost, obrtnitvo/zanat umjetnost, fiziologija mladosti nepotrebnost i usamljenost starosti.Marinkovi je moderan psiholoko-realistiki pripovjeda.Autor opisuje mediteranski mikrokozmos smjeten u otonoj izolaciji, analizira ovjeka kao nesretan sluaj. esto kombinira ironiju i patetiku.Modernost zbirke proizlazi iz autorova interesa za osobnost, za suvremenog ovjeka, interesa za iracionalno-podsvjesno, prikaza nesklada pojedinca i okoline te elje i realizacije.

Pripovijedanje nije pravolinijsko, ne donosi realistiku znanstveno sliku svijeta ve fragmente/isjeke stvarnosti autor ironino analizira i propituje, u sve sumnja i svemu se ruga.Iako djeluje grubo, opisani dogaaj iz ivota majstora klesara Kneza, ciklus ivota i ivljenja uvijek se nastavlja. Smrt majstora klesara, iako oekivana, uvod je u poetak novog ivota onih koji iza majstora ostaju.

To je novi ciklus ivota mladog egrta klipana Lojza i majstorove ene Fride. Taj novi ciklus autor moralno ne osuuje jer se oni iskreno brinu o bolesnome majstoru na kraju ivota. Prije tog ciklusa majstor se, u vrijeme teke bolesti svoje prve ene, takoer zaljubio u novu, mladu enu Fridu.

U koji je ambijent smjetena radnja novele Aneo? (mediteranski mikrokozmos smjeten u otonoj izolaciji)

Na kakvim suprotnostima je postavljena novela? (starost mladost; smrt ivot; strast ljubav; licemjerje lojalnost, obrtnitvo/zanat umjetnost, fiziologija mladosti nepotrebnost i usamljenost starosti)

Koja je tema novele s obzirom na simboliku naslova? (majstor Albert Knez lei na samrtnoj postelji i razmilja o svom ivotu, ljubavi i smrti. Radio je spomenike po eljama drugih.

Tko su glavni likovi novele i kakav je njihov meuodnos? (majstor klesar Knez i mladi, snani egrt Lojz, kojeg majstor naziva klipan i majstorova druga ena Frida.)

Mlada udovica Frida mu je bila nova inspiracija i pretvorila ga u umjetnika. Nadahnula ga je da klee anela kojega ne uspijeva zavriti.

Na poetku upoznajemo Lojza i Alberta i znamo da ga ovaj ivcira i moramo saznati zato. to u noveli simbolizira aneo, odnosno kako povezujmo kip anela nadgrobni spomenik, i ivoga, ali i teko bolesnog majstora (starost)? Ideal ljubavi, ujetnosti, kreativnosti... Zato je majstor svog egrta smatrao svojim najveim i konanim djelom? Po njemu je klesao anela.

to se dogodilo? Te noi Albert otkriva da ga ena vara s Lojzom, a ironino je to je po njemu klesao anela. Je li smrt majstora zapravo kraj? (Iako djeluje grubo, opisani dogaaj iz ivota majstora klesara Kneza, ciklus ivota i ivljenja uvijek se nastavlja. Smrt majstora klesara, iako oekivana, uvod je u poetak novog ivota onih koji iza majstora ostaju.)

To je novi ciklus ivota mladog egrta klipana Lojza i majstorove ene Fride. Taj novi ciklus autor moralno ne osuuje jer se oni iskreno brinu o bolesnome majstoru na kraju ivota. Prije tog ciklusa majstor se, u vrijeme teke bolesti svoje prve ene, takoer zaljubio u novu, mladu enu FriduPRAH

itava pria su sjeanja i impresije na nesretnu ljubav te ponovni susretsa enom koju je ludo volio a voli i sada. On se zove Tonko plemenitiJankin a ona Ana. Bili su zaljubljeni, onaga je stalno zadirkivala da smijeno pie slovo N, kao da je U. Njezino N je bilo poput krila galeba. Tonko je bio strastveni sakuplja starih kljueva. Ona je Tonka napustila zbog geometra koji im je doao izmjeriti kuu. On to u vrijeme rastanka nije znao, obeavao je da e se odrei kljueva, mislio je da ju to strano smeta. Rastali su se na klupi pod mirisnim oleandrima, on ju je molio da ga ne naputa. Onaje bila ljuta i slomila petu cipelice kad je ljutolupila nogom po bijelom ljunku pa su ekali cipelicu s popravka. On ju je oboavao, smatrao je je da je iz raja,kada je otila on je dvije godine bio bolestan i buncao o kljuevima raja. Lucija, stara ena koja ga je njegovala i informirala o Aninom ivotu, mislila je da je Tonko ve pred vratima sa svetim Petrom, a Tonko je ubuncanju razmiljao o nestanku rajskog kljua nakon njenog odlaska. To se oito deavalo pred 2.svjetski rat jer je od Lucije saznao da je geometarpartizan te da je i Ana htjela u umu u partizane. Udala se za geometra Sada dri Anino pismo urukama i to jezapravo uzrok svih njegovih naglih navala sjeanja i tuge, nikako da se odlui otvoriti. To je prvi kontakt nakon 11 godina. ak se nada dajoj je propao brakte da eli opetbiti s njim. Ali, ona mu pie da su nakon dugog ekanja dobili sina, mu je komunist i ne eli krstiti dijete, Ana zove Tonka da bude krsni kum djetetu te da e ga potajno njih dvoje krstiti. Ona je muu rekla da eli da joj doe stari prijatelju posjetu i to mu je drago, jerTonko nije suraivao s okupatorom. Tonko joj je brzojavom javio dadolazi. Na parobrodu se zanjega zalijepila jedna starica s koarom groa koja je priala da joj je sin u Splitu oenjen i daje jako zaposlen pa mu nosi groe. Tonko je nosio zamotan paketi, poklon za dijete,koji je stalno negdje zaboravljao a starica mu vraala. Ona je takoer, kao i Ana, jadikovala da joj unue nije krteno i nee moi pred boje lice Pri izlasku s parobroda nevoljko je nosio starici koaru, samo je elio doi do Ane koja ga je ekala. Starica mu je nagurala dva grozda, koje je onda iza ugla ljuto bacio a Ana mu se smijala. Kad su prilazili kui, mu je itao na terasi, Ana mu je odzvidala melodiju iz Fra Diavola, istu kojom je nekada njega zvala a to je jako Tonka pogodilo. Geoemtar i Tonko su se rukovali. Ana je meu njima bila kao krasna kopa koja ih je htjela povezati. I mu i Ana su bili vrlo ljubazni prema Tonku, govorili su Toni, osjeaj se kao kod svoje kueOn je eznuo za svojim domom i sjeanjima u krinjici s Aninom kosom i konfetiem sa zadnjeg karnevala. Sadanji susret ga nije ispunjavao nego enja zaAnom kakvaje bila nekada. Tonko je zaboravio osobne stvari pa muje domain dao nonu koulju. Tonko se osjeao kao u luakoj koulji. Pod jastukom je napipao dugoljasti zamotuljak, to je bio Anin dar Toniju. Starinski, a barokni pozlaeni klju na kojem su bile ugravirane godine 1937 i 1948.S jedne strane ugravirano Toniju, s druge Ana. To ga je opet podsjetilo na njihovu ljubav, kako su se dopisivali i mahali runikom, ona u kui s ludom tetom Rozom a on s dobrom Lucijom. Roza je posumnjala na njihova pisma pa je spapagajem bila esto na prozoru da vididok Lucija donaa pisma. Jo mu je bilo bolnije kada je uo pla njenog djeteta u noi. Sada tek saznajemo da u paketiu koji je nosiokao poklon, zapravo su Anina pisma koja jehtio pokazati muu i unititi njihov brak. Ipak, sad ih je u noi otvorio jer se iznjega izlio cvjetni prah pomirenja, u njemu sejavila elja za umiranjem. Kadje svanulo, etao je hodnikom ioslukivao njihovo disanje. Pokuao se objesiti crvenom trakicom s Aninih pisama naprozor, ali je samojako tresnuo. Uletio je sneni geometar a za njim Ana, zgranuti njegovom golotinjom meu pismima na parketu. Geometar je proitao poetak jednog pisma Dragi moj, jedini Toni i njeno podigao Tonija s poda i polegao u krevet. Toni je samo promrmljao Vi ste mislili da sam janesretan i da u se objesiti zbog toga? Dobro sam se s vama naalio? He?Sav smisao strasti, ekanja i osvete, sitan, zloban, ali ipak bar neki smisao, neka iluzija ivota, rasipa se u prah kojitreba prikriti izgovor bijedne aleZAGRLJAJ (Goranovoj sjeni...pisao protiv koljaa, a od njih i ubijen)Tema: knjievnoumjetniko stvaranje, odnos izmeu stvarnoga ivota i knjievnoga djela.Na poetku pratimo dijalog izmeu pisca i njegovog drugog ja koji se sprema napisati prvu reenicu.Pripovijetka poinje pievim dvojbama o emu ili o komu pisati.

STVARNOST se rastvara pred tobom kao lepeza; proetaj pogledom uokolo, svi viu iz gledalita mene, mene! Misle da je to ala to ti kani uiniti. U tebe je pogled mesarski: bira ovna za rtvenik UMJETNOSTI. Autor u pripovjedakim komentarima govori o samom inu pisanja, o samoj prirodi umjetnikog ina i o odnosu umjetnosti i ivotne zbilje.

Mrlja tinte koja se pojavljuje na papiru je simbol besmisla koji prijeti prii i tada pisac izlazi van i opisuje ljude koje susree: jor Keka koji je jor Bepo, financa, andara...Njihove ispriane prie pisac pretvara u knjievnu zbilju, da bi na kraju knjievna zbilja pobijedila.

Knjievni tekst i stvarnost su u neprekidnom zagrljaju, a stvarnost umire u zagrljaju pisca i pretvara se u neku novu umjetniku stvarnost. LIKOVI: U Marinkovievoj slici otokog ivota susreemo vike oriinale i bizarne tipove. Likovi predstavljaju spoj smijenog i ozbiljnog, traginog i kominog. Takvi su likovi financa, trafikantkinje i njezine keri, jor Bernarda i njegove slukinje Matije, jor Bepa, depara i njegove ene, andara, pa i samoga pisca. andar je simbol vlasti (okrutan, neinteligentan, misli da su svi protiv njega i da mu se smiju i rugaju, eli dominirati, opasan je). Meutim, u trenutku kada promatra ribice u moru i kod njega se javlja neka njenost i tuga zbog nedostatka ljubavi.

Simbolika zagrljaja: Pisac je, zagrlivi andara, zagrlio strah i smrt. ivot je u vjenom zagrljaju sa smru, nikad se ne mogu otkinuti jedno od drugog.

Crna Mrlja na papiru simbolizira smrt. Vidio sam Crnu Mrlju kako je kanula na ivot i prodirala ga mrakom

Ulogu pripovjedaa ima lik koji je pisac. Novela zavrava groteskno - zagrljaj pisca i andara je zagrljaj umjetnika koji vrsto dri stvarnost da mu ne pobjegne kako bi je pretvorio u umjetniko djelo.

Izmeu toga su umetnute prie financa kako pokuava pregledati sumnjivog seljaka, andarova pria iz djetinjstva, pa pieva izmiljena pria o ini i njezinom muu deparu.Dakle, u prvom planu novele su dogaaji iz svakodnevnog ivota u obliku ivo isprianih anegdota, u drugom planu je pisac promatra i u tream planu promatra promatraa ( onaj koji sve opisuje i razgovara s piscem ).

14. MIROSLAV KRLEA: GOSPODA GLEMBAJEVI prva drama iz trilogije o Glembajevima (2. U agoniji, 3. Leda) koja govori o financijskoj i moralnoj propasti obitelji Glembay od po. 1. svj. rata do potkraj dvadesetih godina 1928. Forma: tri ina (to se ne uklapa u vrijeme u kojem nastaje jer se ovime naslanja na tradicionalnu dramu) slika donjogradske patricijske obitelji uzdizanje iz blata, lai i zloina do svjetlosti, bogatstva PROPAST tema tragina sudbina Leona Glembaja koji se bori protiv glembajevtine u sebi vrijeme radnje po. 1. svj. rata; radnja se odvija u jednoj noi (SIMBOLIKA preko noi su se obogatili i preko noi propali) 1. in crveni salon obitelj slavi obljetnicu svoje banke, gledaju obiteljske portrete. Na vidjelo izlazi pria po kojoj su svi Glembayevi ubojice i varalice; 2. in Leonova gostinjska soba u kojoj se odvija sukob izmeu Leona i oca; 3. in spavaa soba u kojoj je smjeten mrtvi Glembaj drama je prije svega psiholoka, a zatim drutvena. sukobi se ne javljaju samo izmeu likova to se na prvi pogled svakom itatelju ini nego i u likovima (Leone bori se protiv glembajevtine u sebi koja na kraju pobjeuje postaje ubojica; barunica Castelli boji se siromatva; Silberbrandt eli zadrati svoju poziciju (karijeru); Glembay enja za ljubavi, biti voljen i od ene i od sina; Angelika borba izmeu realnog i vjerskog tjelesnog i duhovnog) GL. LIK LEON umjetnik intelektualac

- odnos s ocem nerazumijevanje, nedostatak oinske ljubavi, sukob materijalnog (Glebajeva krv) i duhovnog (Danielli) shvaanja, otuenost otac i sin su potpuni stranci

odnos s barunicom preljubnica, zauzela majino mjesto (ula u brak s interesom) mrzi je, ali ga je oca smotala meu noge (naglaavanje tjelesnosti u njenom liku

Leon = Filipi L.: obojica su slikari, obojica se vraaju u dom, trae svoj identitet i na kraju su ubojice Barunica Castelli: fatalna ena. Njoj je sestra Angelica potpuna suprotnost.Simbolika:

- itajui didaskalije vidi se da stie oluja kako se napetost u drami podie. Na kraju na pozornici ostaje sestra Angelica, a vani se uju ptice koje simboliziraju nadu.

15. JEROME DAVID SALINGER: LOVAC U ITURADNJA:

esnaestogodinji Holden Caulfield iz New Yorka, smjeten u nekon sanatoriju ili psihijatrijskoj klinici, pria o krizi koji je proao oko Boia prethodne godine. Rekonstruira vrijeme od subote popodne do ponedjeljka popodne. Holdena izbacuju iz kole (to mu je ve etvrta) jer je zbog nezainteresiranosti pao iz svih predmeta osim engleskog. Jo je potresen smru mlaeg brata Allieja (leukemija). Iz pristojnosti se jedino oprostio s profesorom iz povijesti, Spencerom. Izbjegava povratak roditeljima koji ga oekuju tek u srijedu i odlazi u hotel. Lifboj mu nudi usluge prostitutke Sunny. Ona dolazi u njegovu sobu, on eli platiti iako nije bilo odnosa.Drugi dan Holden nastavlja etnju New Yorkom. Odlazi na Broadway gdje kupuje gramofonsku ploi za sestru Phoebe. Pokuava je nai u njenom omiljnom parku, ali nje tamo nije bilo. Napokon, umoran odlazi do stana roditelja koji su odsutni i on neopaeno ulazi. Kad se roditelji vrate Holden bjei i trai prenoite kod profesora Antolinija, kunog prijatelja. Jedan njegov dodir protumai homoseksualnim sklonostima i odlazi spavati na Centralni kolodvor. Ujutro dogovara susret sa sestrom i govori joj da odlazi, ona eli s njim. On odustaje i vodi je u zooloki vrti i na vrtuljak.

Roman zavrava epilogom u kojem Holden izvjetava o svom trenutnom stanju i posjetima starijeg brata za kojeg smo tijekom radnje saznali da pie scenarije u Hollywoodu.

O DJELU:

Roman je komponiran kao ispovijest u 1. licu Proza u trapericama

Osim kratkog uvoda, dogaaji se niu linearno unutar kratkog vremenskog razdoblja

Uz pojedinane epizode ima i digresija (vraanja) koje su u funkciji karakterizacije Holdena.

Prostori u kojima se holden kree idu u prilog teoriji o njegovom nesnalaenju u svijetu odraslih, dok igralite na kraju simbolizira elju za povratkom ili zadravanjem u djetinjstvu

Naslov romana: tradicionalni prijevod bi trebao biti catcher = hvata (baseball) jer je Holden nosio Allijevu rukavicu za baseball. Drugo je tumaenje to to u razgovoru sa sestrom citira stihove kotskog pjesnika u kojima govori kako stoji na rubu itnog polja gdje je provalija i pazi da djeca koja se igraju ne padnu (on ih hvata). Ta slika simbolizira pokuaj zaustavljanja odrastanja, on pazi da djeca ne padnu u svijet odraslih. Jezik: urbani slang njujorke mladosti; vulgarizmi i psovke

Lik Holdena prikazan je kao lik tinejdera koji je ak i inteligentniji nego mu godine doputaju. On ima svoje probleme i gleda na svijet na svoj nain. Pomalo je problematian. Pokazuje znakove razumnosti, ali misli da mu svijet ne moe pruiti ono to on eli. Holden je rastao u relativno dobrim uvjetima ivota. Otac mu je bio pravnik i prema njegovim rijeima mlatio dosta novaca. Imao je sestru i brau. Problemi poinju smru njegovog brata Alleja to je vjerojatno i uzrok njegovog tmurnog pogleda na svijet i ljude.

16. EDGAR ALLAN POE: CRNI MAAK (VR)RADNJA: Amerika, 19.stPrva reenica: Ne oekujem niti traim da itko povjeruje u ovu silno fantastinu, a ipak silno jednostavnu pripovijetku koju kanim prenijeti na papir....ovjek koji je od rane mladosti privren ivotinjama, ali i odan alkoholu, oenio se enom koja je kao i on voljela ivotinje. Drali su mnogo ljubimaca, meu kojim i crnog maka Plutona.

ovjek se jedne noi vratio pijan i iskopao maku oko. Ne mogavi vie gledati ivotinju, jednom ju je u bijesu objesio na drvo. Te noi mu je buknula vatra u kui i jedva se sa enom spasio, a na zidu iznad njegovog kreveta, na zgaritu pojavila se slika velikog maka.

Preselili su se u staru zgradu, a ovjek dovodi kui drugog crnog maka. Tako ive neko vrijeme, a onda ovjek zapazi mrlju na makovim prsima, koja ima oblik vjeala. Pijan ovjek digne sjekiru na maka, ena ga pokua zaustaviti, ali on digne sjekiru na nju, ubije ju i zazida je u podrumu.

Nakon toga maak nestaje i on konano mirno spava. Dolazi policija i ne otkriva nita, ali ovjek lupi rukom o zid, koji je nedavno sagradio, a iznutra se javi cviljenje. Policajci odmah srue taj zid, te u njemu nau enu i maka.

O DJELU

Ameriki knjievnik romantizma Utemeljitelj kriminalistike prie i znanstvene fantastike pripovijetka ima obiljeja horrora; prepriava to mu se desilo u prvom licu Poeova omiljena metoda je preuveliavanje osobina i situacija do stupnja groteske

crni maak oznaava praznovjerje; ime: Pluton, vladar svijeta mrtvih, makov ugriz - demon koji ulazi u ovjeka tema: ovjekova svijest i podsvjest, stalno smjenjivanje racionalnoga i iracionalnoga Iracionalni motivi: a) ugriz maka (demon koji ulazi u pripovjedaa) / b) poar u noi nakon kojeg ostaje divovski lik mrtvog maka s omom oko vrata na zidu koji nije sruen u poaru / c) pojava drugog crnog maka / d) bijela mrlja na makovim grudima koja sve vie slii na vjeala / e) zazidani maak koji otkriva ubojstvo Glavni lik: popustljive, ovjene udi i njena srca. Voli ivotinje. Pokvario se zbog neumjernosti u piu, ijim bi posljedicama nastradale ivotinje i ena.Izravno govori o svojim osjeajima i stanjima due, iako ponekad izgledaju pregrubi.

Pluton: veliki crni maak. Slijedio je gospodara svugdje po kui, a ovaj se sam brinuo o njemu i hranio ga.

Novi maak: potpuno jednak Plutonu osim to je imao neku neodreenu, bijelu mrlju na prsima. Kasnije je primijetio da je, i ovaj maak poput Plutona, bez jednog oka, a ona je mrlja dobila svoj oblik Poe je u svojim djelima nastojao zaprepastiti. To mu je dobro uspijevalo jer je znao upotrijebiti gotiku struju, kojom se sluio, i raspolagati matom, koje mu nije nedostajalo. Stvarao je mrane, mistine scene i naglim detaljima drao itatelja u neprekidnoj radoznalosti. PAGE 1