DISTRIBUCIJSKA LOGISTIKA I. skripta 1. Pojam distribucijeS opeg gospodarskog aspekta, pod distribucijom se podrazumjevaju sve aktivnosti, koje slue raspodjeli proizvodnih dobara potroaima, a s aspekta pojedinanog gospodarskog subjekta, distribucija se odnosi na sve poduzetnike odluke i radnje koje su povezane s kretanjem proizvoda do konanog kupca.Tako se za ovu funkciju koriste razliiti nazivi, kao to su: fizika distribucija, poslovna logistika, management materijala, fizika opskrba, marketinka logistika, upravljanje lancem opskrbe i drugi.U znanstvenoj literaturi openito je prihvaen stav, da distribucija predstavlja ui pojam odlogistike. Logistika, osim distribucije, u sebi sadri upravljanje (menagement) materijalom,sirovinama, poluproizvodima i djelovima od izvora do proizvodnog prcesa i kroz njega.Dok sama distribucija obuhvaa tijek gotovih proizvoda, od zavretka procesa proizvodnje dokonane potronje. U tom smislu, odnos logistike i distribucije, moe se dati kroz slijedeu relaciju:

2. Fizika distribucijaFizika distribucija je skup aktivnosti koje omoguuju djelotvorno kretanje gotovih proizvoda s kraja proizvodnog procesa do potroaa. U nekim sluajevima ukljuuje kretanje sirovina od izvora nabave do poetka proizvodne linije. Ove aktivnosti obvuhvaaju sustav: narudbe i isporuke robe, upravljanja zalihama, skladitenja, manipulacije robom i prijevoz (konvencionalni i mjeoviti). Fizika distribucija u sebe ukljuuje planiranje i kontrolu fizikihtijekova robe od njenog izvora do mjesta uporabe, kako bi se uz ostvarenje profita to bolje zadovoljile potrebe kupaca, odnosno potroaa.

3. Ciljevi fizike distribucijeU pravo vrijeme, na pravo mjesto, u optimalnim koliinama, u odgovarajuem asortimanu i uz najnie trokove.

4. Kanali distribucijeKanali distribucije ili marketinki kanali su skup meuovisnih institucija, iji je zajedniki cilj olakati prijenos robe i vlasnitva od proizvoaa do kupca.

5. Osnovne funkcije kanala distribucije: Informacija (temeljem istraivanja trita) Promocija Pregovaranje Naruivanje Financiranje Preuzimanje rizika Fizika distribucija Isplate Prijenos vlasnitva

6. Integrirani kanali distribucije horizontalni vertikalni kombinirani

Horizontalni oblici povezivanja obuhvaaju udruivanje na istoj razini distribucijskog kanala primjerice nabavna udruenja maloprodajnih trgovakih lanaca.

Vertikalni oblici povezivanja odnose se na tvrtke koje nisu na istoj gospodarskoj razini .Tri su najznaajnije vrste vertikalnih sustava:korporacijski, dirigirani i ugovorni.Takvim se sustavom kontroliraju sudionici distribucijskog kanala, uklanjaju se potencijalni sukobi izmeu pojedinih imbenika, a i postiu utede zbog veliine, mogunostipregovaranja i eliminacije dvostrukih usluga. Ako se taj dio distribucije odvija u okviru istog vlasnitva tada se naziva korporacijski vertikalni marketing.Dirigirani vertikalni marketing zasnovan je na koordinaciji proizvodnje i distribucije na temelju veliine i snage jednog od sudionika. Ugovorni vertikalni sustav objedinjuje razliite tvrtke s razliitih razina proizvodnje i distribucije, koje se ujedinjuju zbog utede ili utjecaja na trite.

7. Izbor marketinkih kanala distribucijeU osnovi kreiranje sustava distribucijskih/marketinkih kanala polazi od slijedeih premisa:- analiza potreba potroaa- postavljanje ciljeva- identifikacija i vrednovanje najvanijih alternativa kanalaimbenici koji mogu utjecati na izbor putova prodaje su slijedei:- proizvod i njegova svojstva- trokovi prodaje i rabati- financije- irina asortimana- vrijednost po jedinici proizvoda.

8. Broj posrednika pri distribuciji robePri odluivanju o broju posrednika pri distribuciji robe, poduzeu stoje na raspolaganju tristrategije, i to:intezivna distribucija, po kojoj proizvoa nastoji anagairati, u prodaji svojih proizvoda to je mogue vie posrednika,ekskluzivna distribucija, kod koje proizvoa odabire jednog ili nekoliko posrednika, koji e imati ekskluzivno pravo prodaje odreene robe, iselektivna distribucija, po kojoj se ukljuuje u distribuciju vie od jednog posrednika, ali ne i svi oni koji ele distribuirati dotini proizvod.

9. Vrste kanala distribucije

Kanal "A" ima karakteristiku izravnog kanala distribucije. Proizvoa moe prodavati robu izravno potroau putem tvornike maloprodajne mree, kataloga, novinskih oglasa. U novije vrijeme putem televizije i interneta. Dostava robe se vri preko pote, prijevoznika ili dostavne slube proizvoaa.Kanal "B" ima karakteristike kratkog, neizravnog kanala u kojem se nalazi, osim proizvoaa, jo kao posrednik, i trgovako poduzee na malo.Kanal "C" ima takoer karakteristike kratkog marketinkog kanala distribucije. Njime se uglavnom koriste veliki potroai, kao to su bolnice, hoteli, kole i si.Ostali kanali ("D, "E", "F", "G" i "H") imaju karakteristike dugih kanala, jer u njima sudjeluje vie posrednika.Kanalom "D", roba se potroaima dostavlja preko trgovinskih poduzea na veliko i trgovinskih poduzea na malo, pri emu trgovinska poduzea na veliko u pravilukoriste svoja vlastita skladita i vozni park. Ovim kanalom se najee distribuira roba iroke potronje.Kanal "E" najee s j e koristi pri opskrbi regionalnih trita robom iroke potronje.Kanal "F" je karakteristian po prodaji robe za gotov novac. Koristi ga trgovina na veliko pri prodaji robe obrtnicima i vlasnicima malih trgovina po sustavu "Cash and carry" (Plati i nosi). Roba se plaa gotovinom, prilikom preuzimanja.Kanal "G" je relativno rijedak marketinki kanal distribucije. Karakteristian je po brokeru kao posredniku u kanalu distribucije. Broker je samostalni trgovac koji bez ikakvog trajnog ugovornog odnosa, na temelju konkretnih naloga, posreduje izmeu kupca i prodavatelja, pri sklapanju kupoprodajnog ugovora. To je strunjak koji izvrsno poznaje robu i uvjete na tritu. Pored posrednike uloge, brokeri mogu na tritu, jo, obavljati poslove smjetaja, sortiranja, pakiranja, reklamiranja, prodaje pa sve do osiguravanja potrebnih dokumenata koji su neophodni pri prodaji robe. Broker posreduje izmeu proizvoaa i trgovine na malo, pri emu moe koristiti vlastita skladita i vozni park, ali moe koristiti i usluge specijaliziranih distribucijskih poduzea, to nije karakteristino za veletrgovinska poduzea.Kanal "H" se u posljednje vrijeme sve ee koristi u razvijenim industrijskim zemljama. Karakteristian je po specijaliziranim distribucijskim poduzeima, kao posrednicima u distribuciji robe. U razvijenim industrijskim zemljama proizvoai sve ee povjeravaju, razliite poslove pri distribuciji robe, specijaliziranim distribucijskim poduzeima.

10. Neposredna distribucijaNeposredna distribucija, tj. distribucija bez posrednika je karakteristina za tzv. proizvodnupotronju, dok se roba konane potronje kree kroz dvije ili vie faza distribucije, odnosno, vie posrednika. Neposredna distribucija ili prodaja bez posrednika, je najjednostavniji kanal distribucije. U njemu izravno kontaktiraju proizvoa i potroa.

11. Klasini tipovi meunarodnih kanala distribucije

12. Sudionici distribucije

13. Trgovaka poduzea nositelji distribucijeTrgovaka poduzea su najvaniji nositelji distribucije. Javljaju se u obliku:trgovinskih poduzea na veliko (grosisti),trgovinskh poduzea na malo (detaljisti), itrgovinskih poduzea na veliko i malo (angrodetaljisti).

14. Trgovinska poduzea na maloTrgovinska poduzea na malo prodaju robu izravno potroaima. To ine, kroz razliite institucionalne oblike, koji su izloeni stalnim promjenama. Najee se spominju:klasine prodavaonice, pokretne prodavaonice, samoposluge, super-marketi, hipermarketi, robne kue, kataloke kue, diskontne kue i robni automati.

15. Trgovinska poduzea na velikoTrgovinska poduzea na veliko pruaju trgovinske usluge proizvoaima, trgovinskim poduzeima na malo i velikim potroaima (bolnice, radniki restorani, domovi i dr.).Ti sudionici procesa distribucije, kroz dranje znatne koliine zaliha razliite robe, omoguuju ravnomjerno odvijanje proizvodnje i prodaje. Postojanje ovih poduzea ima svoje opravdanje, samo, ako doprinose brem i ekonominijem odvijanju proizvodnje i potronje,tj. ukoliko pojeftinjuju i ubrzavaju cirkulaciju robe i usluga u procesu distribucije.

16. Trgovinska poduzea na veliko i maloTrgovinska poduzea na veliko i malo imaju odreene prednosti u odnosu na prethodne oblike trgovinskih poduzea. Prednost se sastoji u tome, to povezuju proizvodnju i potronju, a to uvjetuje veu proizvodnost rada i bolje koritenje raspoloivih kapaciteta.

17. Distribucijski sustavDistribucijski sustav je sastavljen niza razliitih, ali meusobno povezanih elemenata, kao to su:nabava,skladitenjeupravljanje zalihama,manipulacija,prijevoz (unutranji i vanjski),informacijski logistiki sustav.

18. Aktivnosti koje su ukljuene u tijek narudbi:- dostava narudbi i praenje njihova izvrenja,- obrada narudbi,- priprema narudbe,- otprema i isporuka naruene robe,- preuzimanje i plaanje naruene robe.

19. Proces nabave i naruivanjaFazeKupacDobavlja

I. fazaDostava narudbi dostavljaa

II. fazaObrada narudbe:- provjera i kontrola kreditne sposobnosti kupca- provjera mogunosti ispunjenja narudbe itd.

III. fazaPriprema narudbi:- komisioniranje robe- pripremanje dokumentacije- pakiranje robe

IV. fazaIsporuka naruene robe kupcu

V. fazaPrimitak i plaanje isporuene robe-

20. Temeljni zadaci distribucije skraenje puta i vremena potrebnog da roba (ili usluga) stigne od mjesta proizvodnjedo mjesta potronje, poveanje konkurentnosti robe, vremensko i prostorno usklaenje proizvodnje i potronje, programiranje proizvodnje prema zahtjevima (potrebama) potroaa, plasman novih proizvoda (ili usluga) na tritu, stvaranje i mijenjanje navika potroaa.

21. Agregacija - okrupnjavanje i konsolidacija robnih tokova, pri emu rezultirajui tok kvantifikacijski predstavlja zbroj inicijalnih tokova, a po strukturi odgovara njihovom prosjeku.

22. Disperzija - dekompozicija robnih tokova, pri emu se inicijalni tok kvantifikacijski i strukturno dijeli na vie rezultirajuih, meusobno razliitih tokova.

23. Transformacija robnih tokova izravno utjee na stupanj neizvjesnosti potranje.

24. Tri osnovne koncepcije distribucijskih mrea:1. Direktna dostava;2. Distribucijsko skladitenje;3. Cross docking.

25. Direktna dostava

26. Distribucijsko skladitenje

27. Cross-docking

28. Funkcioniranje i oblikovanje distribucijske mreeFunkcioniranje distribucijske mree treba promatrati s aspekta: zahtjeva kupaca koji moraju biti zadovoljeni (konkurentna strategija, efektivnost) i trokova zadovoljenja tih zahtjeva (efikasnost).Oblikovanje distribucijske mree u osnovi podrazumijeva: odreivanje lokacija, tehnologije i kapaciteta infrastrukture (skladita,distribucijski centri, prodajna mjesta); odreivanje vrste i tehnologije prijevoza; izgraivanje informacijsko-komunikacijskog sustava.

29. imbenici oblikovanja distribucijskih mreaa) podruje distribucije,b) znaajke proizvoda ili usluga,c) rok isporuke,d) asortiman proizvoda,e) dostupnost proizvoda,f) percepcija kupca,g) transparentnost,h) povrat robe,i) outsourcing.

30. Faze oblikovanja distribucijskih mreaFaza I - utvrivanje strategije opskrbnog lancaFaza II odreivanje regionalne konfiguracije LDC-aFaza III odreivanje moguih (potencijalnih) lokacija LDC-aFaza IV izbor lokacija i odreivanje kapaciteta LDC-a

31. Planiranje strukture i kapaciteta LDC-a

32. Shematski prikaz sustava LDC-a

33. Hub terminal naziv za glavni terminal, mjesto najvee koncentracije tokova i najire ponude logistikih usluga. Naziv asocira na prometno sredite koje povezuje sve radijalno rasporeene manje terminale, centre. Preko ovog terminala odvija se transport izmeumanjih terminala iz okruenja.

34. Gateway terminal moe se tretirati kao poseban oblik "hub and spoke" sustava.Ovi terminali predstavljaju vezu izmeu razliitih sustava, odnosno vrata odreenog sustava. Gateway terminali uglavnom predstavljaju vezu izmeu razliitih oblika transporta (npr. terminali u lukama su gateway terminali koji omoguavaju da se roba pristigla pomorskimtransportom prebaci u zalee luke cestovnim, eljeznikim, rijenim transportom ili obrnuto). Ovaj terminal moe biti i veza izmeu razliitih operatera, odnosno predstavlja glavnu toku preko koje se roba razmjenjuje izmeu razliitih nositelja realizacije lanca u usluzi "od vrata do vrata".

35. Kamionski terminal - predstavlja mjesto zaustavljanja i zadravanja cestovnih transportnih sredstava i vozaa sa svim servisnim i prateim objektima. Najee se u sklopu ovih terminala nalazi sustav za opskrbljivanje gorivom, sustav za odravanje vozila, restoran, motel, trgovine itd. Kamionski terminali obino su smjeteni uz glavne magistralne cestovne prometnice.36. Intermodalni terminal predstavlja terminal na kojem se obavlja prekrcaj intermodalnih transportnih jedinica s jednog na drugi oblik transporta. Ovisno o broju prisutnih grana transporta ovi terminali mogu biti: unimodalni, bimodalni, trimodalni i multimodalni.

37. Robni terminal - namijenjen je za odreenu vrstu robe: prehrambene proizvode, robu iroke potronje, lako pokvarljivu robu, rasute terete, ivotinje itd. Ovi terminali mogu se nai na bilo kojem mjestu u logistikom lancu, od izvora sirovina do mjesta potronje gotovihproizvoda. S obzirom na to da su odreeni samo za jednu vrstu, odnosno kategoriju robe, sve aktivnosti logistike u terminalu podreene su osnovnim karakteristikama i zahtjevima te robe i robnih tokova.

38. Logistiki centar termin koji se koristi za sve veliine i oblike koncentracije logistikih aktivnosti. Logistiki terminal opisuje prostor odvijanja odreenih logistikih procesa i aktivnosti, najee prekrcajnih i skladinih, bez znaajnog proirenja usluga. U povezivanju tokova makro-distribucije i tokova mikrodistribucije ovi su terminali prvenstveno orijentirani transportnim i prekrcajnim aktivnostima. Tako se, npr, City logistiki terminali osnivaju na prometno povoljnim lokacijama na rubovima grada ili u samom gradskom podruju i imaju ulogu u povezivanju ulazno-izlaznih tokova, odnosno koordinaciji protoka robe pri opskrbljivanju i odvoenju iz gradskog podruja.

39. Logistiki park moe se definirati kao prostor koji naseljavaju razliiti korisnici i davatelji usluge iz podruja logistike, transporta i ostalih, dodatnih i prateih sustava i usluga. U jednom logistikom parku moe se nai vie distribucijskih centara i razliitih terminala, skladita (veletrgovine, trgovine na malo ili uvoznika), trgovakih centara, razliitih logistikih aktivnosti dodane vrijednosti, "value added" (VAL) aktivnosti itd.

40. Logistika platforma, logistika zona - logistikom parku, u najveem broju sluajeva integrira logistike i pratee sustave i aktivnosti na definiranom ureenom prostoru. Veliina i lokacija prostora i struktura funkcija su promjenjivog karaktera. Ponekad predstavljaju dio kompleksno prostorno ureenog sustava, kao industrijskih, trgovakih i poslovnih kompleksa (npr. slobodne zone).41. Teretni terminal - prvenstveno je prekrcajni terminal lociran uz neku granu transporta. Predstavlja transportnu toku koja povezuje transportne tokove makro-distribucije i transportne tokove mikrodistribucije.

42. Feeder terminal - zbirno-distribucijski terminal preko kojega se opsluuju, linijski ili kruno, manji terminali ili centri locirani u okruenju (eng. Feeder - hranitelj).

43. Cross-docking terminal - prekrcajni terminal, odnosno toka izmeu dolaznih i odlaznih tokova, bez dugotrajnog zadravanja i uvanja robe. Uloga ovog terminala je konsolidacija robnih tokova od razliitih poiljatelja i njihova otprema prema primateljima.

44. Pozadinska luka (eng. Dry port) - predstavlja kompleks logistikih aktivnosti i logistikih sustava u zaleu luka. Dry port je sustav lociran u zaleu industrijskih ili komercijalnog podruja i povezan je s jednom ili vie luka eljeznikim i/ili cestovnim transportom. Zadatak dry port sustava je prikupljanje robe za prekomorski transport na duljim relacijama i distribucija robe na lokalnoj, regionalnoj i internacionalnoj razini. Ovi sustavi osim to pruaju dodatne usluge carinjenja, skladitenja, pakiranja, prepakiranja, auriranja podataka i dr., multimodalno su orijentirani i imaju sve logistike usluge, objekte i opremu koja je potrebna brodarima i pediterima iz pomorskih luka.

45. Logistiko-distribucijski centar moe se definirati kao mjesto s najveim stupnjem integracije logistikih aktivnosti, logistikih sustava te korisnika i nositelja logistikih usluga. On povezuje najmanje dvije grane prometa i omoguuje sve transformacije tokova makrodistribucije i tokova mikrodistribucije. Koncentrira veliki broj sudionika i pored osnovnih logistikih usluga prua i sve ostale, pratee i dopunske usluge koje uveavaju vrijednost i kvalitetu logistikog servisa.

46. Karakteristike neophodne za uspjeno funkcioniranje LDC-a:- multimodalnost,- otvorenost,- multifunkcionalnost,- rukovanje teretom,- elektronika razmjena informacija, - intersekcionalnost,- uteda trokova,- dodatne usluge.

47. Vrste usluga u LDC-ima:- Intermodalni transport,- Gradska logistika (eng. City logistics),- Logistiki outsourcing,- Logistike usluge skladitenja,- Logistika nabave i distribucije,- Logistika otpadnih i povratnih materijala,- Logistika opasnih materijala,- Transportne i pediterske usluge,- Usluge dodane vrijednosti, (eng. Value added logistics services),- Usluge transportne burze,- Pozadinska luka (eng. Dry port),- Usluge organizacije transporta,- Upravljanje ljudskim resursima (eng. Human resource Managment - HRM),- Usluge konzaltinga,- Optimizacija transportnih lanaca,- Usluge korisnicima centra,- Slobodne zone.

10