of 46 /46
Disleksija - novije spoznaje iz neuroznanosti, dijagnostika i rehabilitacija Maja Perkušić ¹, Ana Jerković ² , Maja Rogić Vidaković ³ ¹ Osnovna škola Ostrog, Kaštel Lukšić ² Osnovna škola Ivan Duknović, Marina ³ Medicinski fakultet, Sveučilište u Splitu, Zavod za Neuroznanost, Laboratorij za Humanu i Eksperimentalnu Neurofiziologiju (LAHEN)

Disleksija - novije spoznaje iz neuroznanosti ...os-ostrog-kastelluksic.skole.hr/upload/os-ostrog-kastelluksic/... · PSIHODIJAGNOSTIKA U DJECE I ADOLESCENATA Poznavanje psihičkih

Embed Size (px)

Text of Disleksija - novije spoznaje iz neuroznanosti...

  • Disleksija - novije spoznaje iz neuroznanosti,

    dijagnostika i rehabilitacija

    Maja Perkui , Ana Jerkovi , Maja Rogi Vidakovi

    Osnovna kola Ostrog, Katel Luki

    Osnovna kola Ivan Duknovi, Marina

    Medicinski fakultet, Sveuilite u Splitu, Zavod za Neuroznanost,

    Laboratorij za Humanu i Eksperimentalnu Neurofiziologiju (LAHEN)

  • STRUKTURA PREDAVANJA

    I. Definicije, modeli itanja, disleksija iz kuta neuroznanosti

    II. Logopedska dijagnostika i rehabilitacija

    III. Psiholoka dijagnostika i rehabilitacija

  • DEFINICIJE, MODELI ITANJA,

    DISLEKSIJA IZ KUTA NEUROZNANOSTI

    I

  • DYSLEXIA

    dys = TEKOA

    lexia = JEZIK

  • DEFINICIJE DISLEKSIJE

    Disleksija je trajna tekoa itanja koja se javlja u 5-17% djece. Ne moe

    se objasniti senzorikim, kognitivnim deficitima, nedostatkom motivacije ili

    adekvatne poduke uenja (Shaywitz i sur.,1998)

    Dostignuta razina itanja (tonost u itanju, brzina i razumijevanje mjerena

    standardiziranim testovima) je znatno nia od oekivane s obzirom na

    kronoloku dob, inteligenciju i obrazovanje osobe. Smetnje u itanju

    znaajno utjeu na dostignutu akademsku razinu ili svakodnevne aktivnosti

    u kojima se zahtjeva vjetina itanja (DSM IV, 1996)

  • .

    Specifini poremeaj uenja (66)

    315.00 (F81.0) s potekoom itanja

    315.2 (F81.81) s potekoama pisanog izraavanja

    315.1 (F81.2) s potekoama matematike

    Stupanj potekoa se izraava unutar kategorija blage, umjerene, ozbiljne potekoe

    Disleksiju ubrajamo u skupinu

    neurorazvojnih poremeaja.

    Disleksija,diskalkulija i disgrafija

    zajedno ine sindrom

    Specifinog poremeaja uenja

    (DSM V, 2013).

    DEFINICIJE DISLEKSIJE

  • GLAVNI IMBENICI ITANJA I MOGUI

    DEFICITI KOD DISLEKSIJE

    IMBENICI DEFINICIJA PRIMJER

    ZADATKA

    STANDARDIZIRANI

    TESTOVI

    Fonoloka svjesnost

    (eng. phonological

    awareness )

    Znanje i manipulacija glasovima

    od koje se pojedina rije sastoji

    Reci rije MRAK bez /m/,

    Pokuaj imenovati rije

    koja se rimuje sa rjeju

    RUKA

    Comprehensive Test of

    Phonological Processing

    (CTOPP-2)

    Phonological Awareness

    test (PAT-2)

    Brzo automatizirano

    imenovanje (eng.

    rapid automatized

    naming)

    Brzina kojom serija poznatih

    stimulusa moe biti imenovana

    naglas odraavajui uinkovite

    vizualno-verbalne veze

    Pokuaj imenovati to je

    bre mogue deset

    razliitih objekata, boja,

    slova ili brojeva

    Rapid automatized naming

    tests (RAN-RAS)

    Tenost itanja

    (eng.reading fluency)

    Mogunost itanja pojedinanih

    rijei i povezanog teksta sa

    dovoljnom tenou te brzinom

    dovoljnom za uinkovito

    razumijevanje

    itaj listu rijei ili pseudo-

    rijei to je bre i tonije

    mogue

    Test of word reading

    efficiency (TOWRE 2)

    Gray Oral reading Test

    (GORT-5)

    Norton i sur. Neurobiology of dyslexia 2015.

  • RANI ZNAKOVI DISLEKSIJE

    Dijete ne pokazuje interes za bojanke, knjige, slikovnice

    Ne voli aktivnosti povezane s itanjem i pisanjem

    Potekoe u izgovoru glasova

    Potekoe u zapamivanju pjesmica u rimi

    Ne uoava vezu izmeu slova i glasa

    Potekoe u pamenju i slijeenju upute

    Loije postignue na testu preditakih vjetina prije

    polaska u prvi razred osnovne kole

  • KASNIJI ZNAKOVI DISLEKSIJE

    Polazak u kolu

    itanje napamet, nema razvijene svijesti o vezi

    izmeu slova i glasa

    Tekoe s novim rijeima, rijeima koje nemaju

    znaenje, potekoe u zapamivanju vizualnog

    izgleda grafema koji slino izgledaju b-d-p, a-e ...

  • KAKO ITAMO?

    1. Broca-Wernicke-Geschwind model itanja

    2. Vremensko-spacijalna dinamika itanja (Indefrey i Levelt, 2004)

    3. Trokut u itanju ( Triangle model , Harm i Seidenberg, 2004)

    4. Dva puta u itanju (Dual route cascaded model, Coltheart i sur., 2001)

  • 1. BROCA-WERNICKE-GESCHWIND MODEL

    ITANJE

  • 1. BROCA-WERNICKE-GESCHWIND MODEL

    ITANJE

    1. Vizualni korteks

    1

  • 1. BROCA-WERNICKE-GESCHWIND MODEL

    ITANJE

    1. Vizualni korteks

    2. Angularni gyrus

    1

    2

  • 1. BROCA-WERNICKE-GESCHWIND MODEL

    ITANJE

    1. Vizualni korteks

    2. Angularni gyrus

    3. Wernicke area

    1

    2 3

  • 1. BROCA-WERNICKE-GESCHWIND MODEL

    ITANJE

    1. Vizualni korteks

    2. Angularni gyrus

    3. Wernicke area

    4. Arcuate fasciculus 1

    2 3

    4

  • 1. BROCA-WERNICKE-GESCHWIND MODEL

    ITANJE

    1. Vizualni korteks

    2. Angularni gyrus

    3. Wernicke area

    4. Arcuate fasciculus

    5. Broca area 1

    2 3

    4 5

  • 1. BROCA-WERNICKE-GESCHWIND MODEL

    ITANJE

    1. Vizualni korteks

    2. Angularni gyrus

    3. Wernicke area

    4. Arcuate fasciculus

    5. Broca area

    6. Primarni motoriki korteks

    4

    3 2

    1

    5 6

  • 2. VREMENSKO-PROSTORNA DINAMIKA

    ITANJA

    Indefrey i Levelt. Cognition 2004

  • 3. TROKUT U ITANJU

    Harm i Seidenberg, Psychological review, 2004.

    Context

    MAKA Mak

  • 4. DVA PUTA U ITANJU

    Coltheart i sur., Psychological review, 2001.

    POVRINSKA DISLEKSIJA

    FONOLOKA DISLEKSIJA

  • POVRINSKA DISLEKSIJA

  • FONOLOKA DISLEKSIJA

  • DRUGA OBJANJENJA DISLEKSIJE

    Magnocelularna teorija

    (Stein i Walsh,1997.)

    Teorija brzog auditivnog slunog procesiranja (Tallal i sur.,1993.)

    Mali mozak

    (Nicolson i Fawcett, 1990.)

  • TEHNIKE U NEUROZNANOSTI KOJIMA

    SE ISTRAUJE DISLEKSIJA

    Funkcionalna magnetska rezonancija (fMRI): neuralna aktivacija (hemodinamski

    odgovor) mozga tijekom izvoenja odgovarajueg zadatka

    Elektroencefalografija (EEG): metoda registracije elektrine aktivnosti mozga;

    vremenska informacija

    Magnetoencefalografija (MEG): metoda mjerenja magnetskog polja; vremenska i

    prostorna informacija

    Transkranijalna magnetska stimulacija (TMS): metoda stimulacije mozga i mjerenja

    pobuenosti mozga

  • NEURALNI SUBSTRATI ITANJA

    Shaywitz. Overcoming dyslexia 2008.

  • LOGOPEDSKA

    DIJAGNOSTIKA I REHABILITACIJA

    II

  • MULTIDISCIPLINARNI PRISTUP U

    DIJAGNOSTICI

    LOGOPED

    LIJENIK PSIHOLOG

    TIMSKA PROCJENA

  • TO LOGOPED ISPITUJE?

    FONOLOKA

    SVJESNOST

    BRZO

    AUTOMATIZIRANO

    IMENOVANJE

    TENOST

    ITANJA

    RAZUMIJEVANJE

    ITANJA

  • KADA SE MOE POSTAVITI DIJAGNOZA -

    DISLEKSIJE?

    Rani znakovi disleksije se mogu

    detektirati u predkolskoj dobi

    Dijagnoza disleksije se postavlja na

    poetku treeg razreda osnovne kole

  • TIJEK REHABILITACIJE

    Ovisno o vrsti i stupnju izraenosti simptoma

    uenik/ca se ukljuuje u individualnu i grupnu

    logopedsku terapiju itanja

  • Disleksija jedna od istraivakih tema

    u naem laboratoriju

  • PSIHOLOKA

    DIJAGNOSTIKA I REHABILITACIJA

    III

  • PREVALENCIJA NEKIH

    POREMEAJA KOD DJECE

    ADHD 3-7% Fonoloki poremeaji (17 god.) 0,5%

    Akalkulija

  • RAZVOJ GOVORNO-JEZINIH VJETINA

    govorno-jezine vjetine

    zastoj u govorno-jezinom razvoju

    socijalno,

    emocionalno i

    intelektualno

    funkcioniranje

    djeteta

    Kamhi, Language and reading disabilities, 2012.

  • VANOST PRAVODOBNE DIJAGNOZE

    Vrlo je poeljno da se disleksija uoi to prije, i da se brzo reagira

    Djetetu koje ima disleksiju potrebno je to prije osigurati strunu

    pomo, i podrku roditelja, kole i okoline

    Svako odlaganje ili kanjenje oteava uklanjanje problema, i stvara sve

    vei zaostatak u svladavanju kolskoga gradiva

    Dijete postaje maloduno i umorno, roditelji i kola ne razumiju njegov

    problem, te ga dodatno psihiki optereuju

    to je dijete starije, njegove tekoe postaju dublje ukorijenjene, strahovi

    sve vei, odnos s okolinom postaje loiji i sve tee mu je pomoi

  • KAKO PREPOZNATI DIJETE

    S DISLEKSIJOM?

    pokazuje specifine tekoe povezane s itanjem i pisanjem

    smetnje se mogu oitovati i u ponaanju

    uitelj, odgajatelj, roditelj opaa promjene i/ili odstupanja

    roditelj izraava zabrinutost

    psiholog, logoped, lijenik provode trijau

  • PSIHOLOKA OBRADA

    PSIHODIJAGNOSTIKA U

    DJECE I ADOLESCENATA

    Poznavanje psihikih principa i

    faza u razvoju djeteta

    Poznavanje obiteljske anamneze radi

    utvrivanja djelovanja genetskih i okolinskih

    utjecaja na razvoj poremeaja

    Prikupljanje podataka iz vie izvora

    -TIMSKA PROCJENA (dijete, roditelj,

    uitelj, lijenik, logoped, odgajatelj..)

    Poznavanje suvremenih dijagnostikih

    kriterija i psiholokih mjernih

    instrumenata za procjenu kod djece i

    adolescenata

  • TIM U REHABILITACIJI

    DIJAGNOZA REHABILITACIJA DETEKCIJA

    RODITELJI,

    UITELJI,

    ODGAJATELJI

    LOGOPED/RODITELJI

    LOGOPED

    PSIHOLOG

    LIJENIK

    LOGOPED

    PSIHOLOG

    LIJENIK

    Daje podrku djetetu, roditelju i uitelju

  • KOMORBIDNOST SA SIMPTOMIMA

    DISLEKSIJE

    TEKOE

    U ITANJU

    I PISANJU

    PROLAZNE

    TEKOE U

    ITANJU I

    PISANJU

    TRAJNE TEKOE

    U ITANJU I

    PISANJU U OKVIRU

    OPENITO

    SMANJENIH

    SPOSOBNOSTI

    TRAJNE TEKOE U

    ITANJU ILI PISANJU

    UZ OPENITO DOBRE

    SPOSOBNOSTI -

    DISLEKSIJA

    PREKLAPANJA SIMPTOMA DISLEKSIJE S

    DRUGIM TEKOAMA U ITANJU I

    PISANJU

  • DISLEKSIJA

    DEPRESIJA

    KOMORBIDNOST S

    OSTALIM POREMEAJIMA

    PREKLAPANJA DISLEKSIJE S

    OSTALIM POREMEAJIMA

    POSEBNE

    JEZINE

    TEKOE

    RAZVOJNI

    POREMEAJ

    KOORDINACIJE

    ADHD

    ANKSIOZNI

    POREMEAJ

    Kratkorone posljedice ukljuuju nisko akademsko

    i ope samopotovanje, snienu motivaciju za

    izvravanje kolskih obveza, smetnje ponaanja,

    preoptereenost, tekoe u odnosima s vrnjacima

    te uestale konflikte unutar obitelji.

    Dugorone posljedice najee ukljuuju razvoj

    psihosomatskih bolesti, potekoe na planu

    doivljavanja (depresija, anksioznost) kao i

    znaajnije smetnje ponaanja.

    DELIKVENTNO

    PONAANJE

    STEENA

    DISLEKSIJA

    DEPRESIJA

    POSEBNE

    JEZINE

    TEKOE

    RAZVOJNI

    POREMEAJ

    KOORDINACIJE

    ADHD

    ANKSIOZNI

    POREMEAJ

    DELIKVENTNO

    PONAANJE

    STEENA

    DISLEKSIJA

    DISLEKSIJA

  • PRIKAZ SLUAJA - LUKA

    Luka uenik 7. razreda Dob: 13 god. 8 mj.

    Uitelji i roditelji primjeuju neke tekoe

    LIJENIK / LOGOPED/ PSIHOLOG

    u svom svijetu

    negativne ocjene iz tri predmeta

    usmena ispitivanja

    slabije usvojene vjetine itanja i pisanja

    problemi s panjom

    potekoe u prvom razredu u svladavanju poetnog itanja i pisanja

    spreman na suradnju, napetost i kritinost

  • Primijenjeni testovi Interpretacija

    WISC -IV

    Bender-Gestalt

    EPQ-Jr

    SKAD 62

    ACID profil

    greaka - 2

    Centil 40.

    Raspon godina: 8,11 mjeseci

    PRIKAZ SLUAJA - LUKA

    Informiranost

    Raunanje

    Pamenje brojeva

    Razumijevanje

    Pronalaenje slinosti

    Sastavljanje kocki

    GLOBALNA SKALA - PROSJENO

    WISC- IV

    Bender -Gestalt

    EKSTRAVERZIJA -

    NEUROTICIZAM VISOKO

    PSIHOTICIZAM

    SKALA LAI

    EPQ-JR

    ZABRINUTOST

    ISPITNA ANX.

    SOCIJALNA ANX. SKAD - 62

  • PRIKAZ SLUAJA - LUKA

    Preporua se individualni rad psihologa s uenikom na jaanju

    samopouzdanja i vjebanju tehnika relaksacije te pomo pri organizaciji

    uenja.

    Razmotriti mogunost individualiziranog pristupa u nastavi.

    Potreban nalaz logopeda ispitati postojanje specifinih tekoa itanja

    Potreban nalaz lijenika iskljuiti potekoe u vizualnom ili auditivnom

    procesiranju

  • ZAKLJUAK

    1. VANOST RANE DIJAGNOZE I REHABILITACIJE

    2. MULTIDISCIPLINARNOST (lijenik, logoped, psiholog)

    3. NEUROZNANSTVENA ISTRAIVANJA

    Zahvaljujemo na panji

  • [email protected]