Disleksija - novije spoznaje iz neuroznanosti,

dijagnostika i rehabilitacija

Maja Perkui , Ana Jerkovi , Maja Rogi Vidakovi

Osnovna kola Ostrog, Katel Luki

Osnovna kola Ivan Duknovi, Marina

Medicinski fakultet, Sveuilite u Splitu, Zavod za Neuroznanost,

Laboratorij za Humanu i Eksperimentalnu Neurofiziologiju (LAHEN)

STRUKTURA PREDAVANJA

I. Definicije, modeli itanja, disleksija iz kuta neuroznanosti

II. Logopedska dijagnostika i rehabilitacija

III. Psiholoka dijagnostika i rehabilitacija

DEFINICIJE, MODELI ITANJA,

DISLEKSIJA IZ KUTA NEUROZNANOSTI

I

DYSLEXIA

dys = TEKOA

lexia = JEZIK

DEFINICIJE DISLEKSIJE

Disleksija je trajna tekoa itanja koja se javlja u 5-17% djece. Ne moe

se objasniti senzorikim, kognitivnim deficitima, nedostatkom motivacije ili

adekvatne poduke uenja (Shaywitz i sur.,1998)

Dostignuta razina itanja (tonost u itanju, brzina i razumijevanje mjerena

standardiziranim testovima) je znatno nia od oekivane s obzirom na

kronoloku dob, inteligenciju i obrazovanje osobe. Smetnje u itanju

znaajno utjeu na dostignutu akademsku razinu ili svakodnevne aktivnosti

u kojima se zahtjeva vjetina itanja (DSM IV, 1996)

.

Specifini poremeaj uenja (66)

315.00 (F81.0) s potekoom itanja

315.2 (F81.81) s potekoama pisanog izraavanja

315.1 (F81.2) s potekoama matematike

Stupanj potekoa se izraava unutar kategorija blage, umjerene, ozbiljne potekoe

Disleksiju ubrajamo u skupinu

neurorazvojnih poremeaja.

Disleksija,diskalkulija i disgrafija

zajedno ine sindrom

Specifinog poremeaja uenja

(DSM V, 2013).

DEFINICIJE DISLEKSIJE

GLAVNI IMBENICI ITANJA I MOGUI

DEFICITI KOD DISLEKSIJE

IMBENICI DEFINICIJA PRIMJER

ZADATKA

STANDARDIZIRANI

TESTOVI

Fonoloka svjesnost

(eng. phonological

awareness )

Znanje i manipulacija glasovima

od koje se pojedina rije sastoji

Reci rije MRAK bez /m/,

Pokuaj imenovati rije

koja se rimuje sa rjeju

RUKA

Comprehensive Test of

Phonological Processing

(CTOPP-2)

Phonological Awareness

test (PAT-2)

Brzo automatizirano

imenovanje (eng.

rapid automatized

naming)

Brzina kojom serija poznatih

stimulusa moe biti imenovana

naglas odraavajui uinkovite

vizualno-verbalne veze

Pokuaj imenovati to je

bre mogue deset

razliitih objekata, boja,

slova ili brojeva

Rapid automatized naming

tests (RAN-RAS)

Tenost itanja

(eng.reading fluency)

Mogunost itanja pojedinanih

rijei i povezanog teksta sa

dovoljnom tenou te brzinom

dovoljnom za uinkovito

razumijevanje

itaj listu rijei ili pseudo-

rijei to je bre i tonije

mogue

Test of word reading

efficiency (TOWRE 2)

Gray Oral reading Test

(GORT-5)

Norton i sur. Neurobiology of dyslexia 2015.

RANI ZNAKOVI DISLEKSIJE

Dijete ne pokazuje interes za bojanke, knjige, slikovnice

Ne voli aktivnosti povezane s itanjem i pisanjem

Potekoe u izgovoru glasova

Potekoe u zapamivanju pjesmica u rimi

Ne uoava vezu izmeu slova i glasa

Potekoe u pamenju i slijeenju upute

Loije postignue na testu preditakih vjetina prije

polaska u prvi razred osnovne kole

KASNIJI ZNAKOVI DISLEKSIJE

Polazak u kolu

itanje napamet, nema razvijene svijesti o vezi

izmeu slova i glasa

Tekoe s novim rijeima, rijeima koje nemaju

znaenje, potekoe u zapamivanju vizualnog

izgleda grafema koji slino izgledaju b-d-p, a-e ...

KAKO ITAMO?

1. Broca-Wernicke-Geschwind model itanja

2. Vremensko-spacijalna dinamika itanja (Indefrey i Levelt, 2004)

3. Trokut u itanju ( Triangle model , Harm i Seidenberg, 2004)

4. Dva puta u itanju (Dual route cascaded model, Coltheart i sur., 2001)

1. BROCA-WERNICKE-GESCHWIND MODEL

ITANJE

1. BROCA-WERNICKE-GESCHWIND MODEL

ITANJE

1. Vizualni korteks

1

1. BROCA-WERNICKE-GESCHWIND MODEL

ITANJE

1. Vizualni korteks

2. Angularni gyrus

1

2

1. BROCA-WERNICKE-GESCHWIND MODEL

ITANJE

1. Vizualni korteks

2. Angularni gyrus

3. Wernicke area

1

2 3

1. BROCA-WERNICKE-GESCHWIND MODEL

ITANJE

1. Vizualni korteks

2. Angularni gyrus

3. Wernicke area

4. Arcuate fasciculus 1

2 3

4

1. BROCA-WERNICKE-GESCHWIND MODEL

ITANJE

1. Vizualni korteks

2. Angularni gyrus

3. Wernicke area

4. Arcuate fasciculus

5. Broca area 1

2 3

4 5

1. BROCA-WERNICKE-GESCHWIND MODEL

ITANJE

1. Vizualni korteks

2. Angularni gyrus

3. Wernicke area

4. Arcuate fasciculus

5. Broca area

6. Primarni motoriki korteks

4

3 2

1

5 6

2. VREMENSKO-PROSTORNA DINAMIKA

ITANJA

Indefrey i Levelt. Cognition 2004

3. TROKUT U ITANJU

Harm i Seidenberg, Psychological review, 2004.

Context

MAKA Mak

4. DVA PUTA U ITANJU

Coltheart i sur., Psychological review, 2001.

POVRINSKA DISLEKSIJA

FONOLOKA DISLEKSIJA

POVRINSKA DISLEKSIJA

FONOLOKA DISLEKSIJA

DRUGA OBJANJENJA DISLEKSIJE

Magnocelularna teorija

(Stein i Walsh,1997.)

Teorija brzog auditivnog slunog procesiranja (Tallal i sur.,1993.)

Mali mozak

(Nicolson i Fawcett, 1990.)

TEHNIKE U NEUROZNANOSTI KOJIMA

SE ISTRAUJE DISLEKSIJA

Funkcionalna magnetska rezonancija (fMRI): neuralna aktivacija (hemodinamski

odgovor) mozga tijekom izvoenja odgovarajueg zadatka

Elektroencefalografija (EEG): metoda registracije elektrine aktivnosti mozga;

vremenska informacija

Magnetoencefalografija (MEG): metoda mjerenja magnetskog polja; vremenska i

prostorna informacija

Transkranijalna magnetska stimulacija (TMS): metoda stimulacije mozga i mjerenja

pobuenosti mozga

NEURALNI SUBSTRATI ITANJA

Shaywitz. Overcoming dyslexia 2008.

LOGOPEDSKA

DIJAGNOSTIKA I REHABILITACIJA

II

MULTIDISCIPLINARNI PRISTUP U

DIJAGNOSTICI

LOGOPED

LIJENIK PSIHOLOG

TIMSKA PROCJENA

TO LOGOPED ISPITUJE?

FONOLOKA

SVJESNOST

BRZO

AUTOMATIZIRANO

IMENOVANJE

TENOST

ITANJA

RAZUMIJEVANJE

ITANJA

KADA SE MOE POSTAVITI DIJAGNOZA -

DISLEKSIJE?

Rani znakovi disleksije se mogu

detektirati u predkolskoj dobi

Dijagnoza disleksije se postavlja na

poetku treeg razreda osnovne kole

TIJEK REHABILITACIJE

Ovisno o vrsti i stupnju izraenosti simptoma

uenik/ca se ukljuuje u individualnu i grupnu

logopedsku terapiju itanja

Disleksija jedna od istraivakih tema

u naem laboratoriju

PSIHOLOKA

DIJAGNOSTIKA I REHABILITACIJA

III

PREVALENCIJA NEKIH

POREMEAJA KOD DJECE

ADHD 3-7% Fonoloki poremeaji (17 god.) 0,5%

Akalkulija

RAZVOJ GOVORNO-JEZINIH VJETINA

govorno-jezine vjetine

zastoj u govorno-jezinom razvoju

socijalno,

emocionalno i

intelektualno

funkcioniranje

djeteta

Kamhi, Language and reading disabilities, 2012.

VANOST PRAVODOBNE DIJAGNOZE

Vrlo je poeljno da se disleksija uoi to prije, i da se brzo reagira

Djetetu koje ima disleksiju potrebno je to prije osigurati strunu

pomo, i podrku roditelja, kole i okoline

Svako odlaganje ili kanjenje oteava uklanjanje problema, i stvara sve

vei zaostatak u svladavanju kolskoga gradiva

Dijete postaje maloduno i umorno, roditelji i kola ne razumiju njegov

problem, te ga dodatno psihiki optereuju

to je dijete starije, njegove tekoe postaju dublje ukorijenjene, strahovi

sve vei, odnos s okolinom postaje loiji i sve tee mu je pomoi

KAKO PREPOZNATI DIJETE

S DISLEKSIJOM?

pokazuje specifine tekoe povezane s itanjem i pisanjem

smetnje se mogu oitovati i u ponaanju

uitelj, odgajatelj, roditelj opaa promjene i/ili odstupanja

roditelj izraava zabrinutost

psiholog, logoped, lijenik provode trijau

PSIHOLOKA OBRADA

PSIHODIJAGNOSTIKA U

DJECE I ADOLESCENATA

Poznavanje psihikih principa i

faza u razvoju djeteta

Poznavanje obiteljske anamneze radi

utvrivanja djelovanja genetskih i okolinskih

utjecaja na razvoj poremeaja

Prikupljanje podataka iz vie izvora

-TIMSKA PROCJENA (dijete, roditelj,

uitelj, lijenik, logoped, odgajatelj..)

Poznavanje suvremenih dijagnostikih

kriterija i psiholokih mjernih

instrumenata za procjenu kod djece i

adolescenata

TIM U REHABILITACIJI

DIJAGNOZA REHABILITACIJA DETEKCIJA

RODITELJI,

UITELJI,

ODGAJATELJI

LOGOPED/RODITELJI

LOGOPED

PSIHOLOG

LIJENIK

LOGOPED

PSIHOLOG

LIJENIK

Daje podrku djetetu, roditelju i uitelju

KOMORBIDNOST SA SIMPTOMIMA

DISLEKSIJE

TEKOE

U ITANJU

I PISANJU

PROLAZNE

TEKOE U

ITANJU I

PISANJU

TRAJNE TEKOE

U ITANJU I

PISANJU U OKVIRU

OPENITO

SMANJENIH

SPOSOBNOSTI

TRAJNE TEKOE U

ITANJU ILI PISANJU

UZ OPENITO DOBRE

SPOSOBNOSTI -

DISLEKSIJA

PREKLAPANJA SIMPTOMA DISLEKSIJE S

DRUGIM TEKOAMA U ITANJU I

PISANJU

DISLEKSIJA

DEPRESIJA

KOMORBIDNOST S

OSTALIM POREMEAJIMA

PREKLAPANJA DISLEKSIJE S

OSTALIM POREMEAJIMA

POSEBNE

JEZINE

TEKOE

RAZVOJNI

POREMEAJ

KOORDINACIJE

ADHD

ANKSIOZNI

POREMEAJ

Kratkorone posljedice ukljuuju nisko akademsko

i ope samopotovanje, snienu motivaciju za

izvravanje kolskih obveza, smetnje ponaanja,

preoptereenost, tekoe u odnosima s vrnjacima

te uestale konflikte unutar obitelji.

Dugorone posljedice najee ukljuuju razvoj

psihosomatskih bolesti, potekoe na planu

doivljavanja (depresija, anksioznost) kao i

znaajnije smetnje ponaanja.

DELIKVENTNO

PONAANJE

STEENA

DISLEKSIJA

DEPRESIJA

POSEBNE

JEZINE

TEKOE

RAZVOJNI

POREMEAJ

KOORDINACIJE

ADHD

ANKSIOZNI

POREMEAJ

DELIKVENTNO

PONAANJE

STEENA

DISLEKSIJA

DISLEKSIJA

PRIKAZ SLUAJA - LUKA

Luka uenik 7. razreda Dob: 13 god. 8 mj.

Uitelji i roditelji primjeuju neke tekoe

LIJENIK / LOGOPED/ PSIHOLOG

u svom svijetu

negativne ocjene iz tri predmeta

usmena ispitivanja

slabije usvojene vjetine itanja i pisanja

problemi s panjom

potekoe u prvom razredu u svladavanju poetnog itanja i pisanja

spreman na suradnju, napetost i kritinost

Primijenjeni testovi Interpretacija

WISC -IV

Bender-Gestalt

EPQ-Jr

SKAD 62

ACID profil

greaka - 2

Centil 40.

Raspon godina: 8,11 mjeseci

PRIKAZ SLUAJA - LUKA

Informiranost

Raunanje

Pamenje brojeva

Razumijevanje

Pronalaenje slinosti

Sastavljanje kocki

GLOBALNA SKALA - PROSJENO

WISC- IV

Bender -Gestalt

EKSTRAVERZIJA -

NEUROTICIZAM VISOKO

PSIHOTICIZAM

SKALA LAI

EPQ-JR

ZABRINUTOST

ISPITNA ANX.

SOCIJALNA ANX. SKAD - 62

PRIKAZ SLUAJA - LUKA

Preporua se individualni rad psihologa s uenikom na jaanju

samopouzdanja i vjebanju tehnika relaksacije te pomo pri organizaciji

uenja.

Razmotriti mogunost individualiziranog pristupa u nastavi.

Potreban nalaz logopeda ispitati postojanje specifinih tekoa itanja

Potreban nalaz lijenika iskljuiti potekoe u vizualnom ili auditivnom

procesiranju

ZAKLJUAK

1. VANOST RANE DIJAGNOZE I REHABILITACIJE

2. MULTIDISCIPLINARNOST (lijenik, logoped, psiholog)

3. NEUROZNANSTVENA ISTRAIVANJA

Zahvaljujemo na panji

maja.rogic@mefst.hr