SVEUČILIŠTE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

SINGAPUR -

DIREKTNE STRANE INVESTICIJE

( 1998. – 2013. )

OPATIJA, 2014.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

SINGAPUR –

DIREKTNE STRANE INVESTICIJE

( 1998. – 2013. )

Naziv kolegija: Međunarodno kretanje kapitala Studenti: Mihael Gazdek

Marko Anušić

Mentor: dr. sc. Goran Karanović Matični broj: 21512/11

21596/11

Opatija, studeni 2014.

SADRŽAJ

POPIS ILUSTRACIJA II

1. MEĐUNARODNO KRETANJE KAPITALA 3

1.1 Direktne strane investicije (FDI) 31.1.1 BDP 41.1.2 Zaposlenost 41.1.3 Aktivne kamatne stope 41.1.4 Izvoz 51.1.5 Uvoz 5

2 UTJECAJ DIREKTNIH STRANIH INVESTICIJA 6

2.1 Općenito o Singapuru 6

2.2 Utjecaj direktnih stranih investicija na BDP 7

1.1. Utjecaj stranih direktnih investicija na zaposlenost 8

1.2. Utjecaj direktnih stranih investicija na aktivne kamatne stope 10

1.3. Utjecaj direktnih stranih investicija na uvoz 11

1.4. Utjecaj direktnih stranih investicija na izvoz 13

ZAKLJUČAK 15

POPIS LITERATURE 16

I

POPIS ILUSTRACIJA

Popis tablica:

TABELA 1. UTJECAJ DIREKTNIH STRANIH INVESTICIJA I BDP, U RAZDOBLJU OD 1998.DO 2013.GODINE 8

TABELA 2. UTJECAJ STRANIH DIREKTNIH INVESTICIJA NA ZAPOSLENOST U RAZDOBLJU OD 1998. DO 2013.GODINE 9

TABELA 3. UTJECAJ DIREKTNIH STRANIH INVESTICIJA NA AKTIVNE KAMATNE STOPE U RAZDOBLJU OD 1998.DO 2013.GODINE 11

TABELA 4. UTJECAJ DIREKTNIH STRANIH INVESTICIJA NA UVOZ U RAZDOBLJU OD 1998.DO 2013.GODINE 12

TABELA 5. UTJECAJ DIREKTNIH STRANIH INVESTICIJA NA IZVOZ U RAZDOBLJU OD 1998.DO 2013.GODINE 14

Popis grafikona:

GRAFIKON 1 UTJECAJ DIREKTNIH STRANIH INVESTICIJA I BDP, U RAZDOBLJU OD 1998.DO 2013.GODINE 9

GRAFIKON 2. UTJECAJ STRANIH DIREKTNIH INVESTICIJA NA ZAPOSLENOST U RAZDOBLJU OD 1998. DO 2013.GODINE 10

GRAFIKON 3. UTJECAJ DIREKTNIH STRANIH INVESTICIJA NA AKTIVNE KAMATNE STOPE U RAZDOBLJU OD 1998.DO 2013.GODINE 12

GRAFIKON 4. UTJECAJ DIREKTNIH STRANIH INVESTICIJA NA UVOZ U RAZDOBLJU OD 1998.DO 2013.GODINE 13

GRAFIKON 5 UTJECAJ DIREKTNIH STRANIH INVESTICIJA NA IZVOZ U RAZDOBLJU OD 1998.DO 2013.GODINE 15

II

1. MEĐUNARODNO KRETANJE KAPITALA

Ni jedna suvremena privreda ne može se izolirati od potrebe da uvozi i izvozi kapital,

tako da je kretanje kapitala između zemalja dvosmjerno, pri čemu se u jednom slučaju

subjekti određene zemlje pojavljuju kao davaoci, a drugi puta kao korisnici kapitala. Pod

međunarodnim kretanjem kapitala podrazumijevamo transfer realnih i financijskih sredstava

između subjekata različitih zemalja sa odloženim kontratransferom za određeni vremenski

period, a u cilju ostvarivanja određenih ekonomskih i političkih interesa učesnika u tom

transferu. Dakle, međunarodno kretanje kapitala je razmjena svih vrsta roba, usluga i

financijskih oblika između različitih zemalja zbog ostvarivanja koristi koje pogoduju obijema

stranama.

Najveći dio međunarodnog kretanja kapitala odvija se između razvijenih zemalja,

odnosno subjekata iz ovih zemalja, koje su glavni davaoci (izvoznici) i korisnici (uvoznici)

kapitala u svjetskim razmjerima. Zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji (izuzev jednog broja

zemalja izvoznika nafte) uglavnom se pojavljuju kao korisnici kapitala, a razmjerno manje

kao davaoci kapitala.

Ovisno o tome kakav je utjecaj vlasnika kapitala na korištenje plasiranih sredstava,

razlikuju se sljedeći oblici izvoza kapitala:

međunarodne direktne investicije ( strane direktne investicije )

međunarodne portfolio investicije

međunarodni krediti ( zajmovi )

1.1 Direktne strane investicije (FDI)

Predstavljaju takav oblik ulaganja kapitala koji osigurava stranom investitoru stjecanje

prava vlasništva, kontrole i upravljanja po osnovi uloženog kapitala. Dakle to su investicije

čiji je cilj da se stekne trajan interes u poduzeću koje posluje izvan zemlje investitora, s tim da

je bitna namjera investitora da se ostvari efektivno upravljanje kompanijom u koju se

investira. Prema definiciji Međunarodnog monetarnog fonda inozemno izravno ulaganje

3

događa se kada određeni ulagač (nerezident) dođe u posjed 10 posto ili više vlasničkog udjela

gospodarskog subjekta (rezidenta).

Direktne investicije se često definiraju kao investicije motivirane stjecanjem kontrole

(potpune ili djelomične) nad poduzećem u inozemstvu. Glavni nosilac FDI-a su

multinacionalne kompanije. Osnovni motiv poslovanja multinacionalnih poduzeća je, kao i

kod svih drugih tvrtki, maksimiziranje profita i povećanje vrijednosti kapitala poduzeća za

njegove vlasnike. Pored tog osnovnog motiva, kod ulaganja multinacionalnih kompanija u

inozemstvo ostvaruju se još strateški i ekonomski motivi, koji se ogledaju u proširivanju (ili

povećanju) obima poslovanja na bazi osiguravanja resursa, osiguravanja tržišta (osvajanje

novih tržišta ili zadržavanje postojećih tržišta) i ostvarivanja efikasnije proizvodnje i

konkurentnosti (uključujući i kupovinu drugih kompanija).

1.1.1 BDP

To je ukupna vrijednost svih proizvoda i usluga raspoloživih za finalnu potrošnju koja se

proizvedu na području jedne zemlje u određenom vremenskom razdoblju, neovisno o tome da

li dohodak od tih proizvoda i usluga stječu rezidenti ili nerezidenti. BDP ili GDP (eng. gross

domestic product) se obično gleda na razini jedne godine.1

1.1.2 Zaposlenost

Zaposlenost obično promatramo kao stanje između radno aktivnih i radno sposobnih.

Gledajući Singapur, tamo skoro pa da i nema problema sa nezaposlenošću jer nezaposlenost

iznosi 1,9 %. Dakle od gotovo 2,5 milijuna radno sposobnih stanovnika 1,8% je nezaposlenih

sto je izvrsno za njihovu zemlju.

1.1.3 Aktivne kamatne stope

Aktivna kamatna stopa banaka se obično susreće u kratkoročnom i srednjoročnom

razdoblju financijske potrebe privatnog sektora. Obično se razlikuje po kreditnoj sposobnosti

zajmoprimca i ciljevima financiranja. Rokovi i uvjeti ove stope razlikuju se od zemlje do

zemlje, no time i ograničava njihovu usporedivost.2

1 http://www.pbzinvest.hr/main.aspx?id=73548 ( 22.11.2014. )2 http://databank.worldbank.org ( 22.11.2014. )

4

1.1.4 Izvoz

Izvoz je sveukupna količina proizvoda, roba, usluga, tehnologija i sirovina koje je

neka država sposobna proizvesti i plasirati na inozemno odnosno vanjsko tržište. Neophodan

je iz mnogo razloga, a neka od njih su:

Izvozno orijentirane zemlje se brže opporavljaju od krize

Povećava se broj radnih mjesta

Rast BDP-a

Veličina izvoza ima značajan utjecaj na razinu deficita državnog proračuna

1.1.5 Uvoz

Predstavlja sve proizvode i dobra koja dolaze iz inozemstva. Visoki uvoz ukazuje na

nedostatak konkurentnosti domaćeg gospodarstva. Cilj svake države je da smanji uvoz a čim

više poveća izvoz kako bi se izbjegao ili smanjio vanjskotrgovinski deficit.

2 UTJECAJ DIREKTNIH STRANIH INVESTICIJA

Utjecaj direktnih stranih investicija na gospodarstvo svake zemlje ima pozitivne efekte.

Direktne strane investicije donose ogromne količine kapitala i time izravno utječu na BDP,

5

zaposlenost, uvoz i izvoz svake zemlje. Gledajući Singapur, on je povoljna zemlja za

privlačanje stranih ulagača zbog raznih poreznih olakšica za njih. Naime, Singapur ima vrlo

nisku stopu poreza na dobit i daje vrlo atraktivne ugovore o dvostrukom oporezivanju za

međunarodne tvrtke . Međutim, ti porezni poticaji funkcioniraju samo zato što osim toga ima

dobro educiranu radnu snagu, snažnu infrastrukturu i sofisticirani sustav dobavljača kojeg

multionalnionalne kompanije trebaju kada se odluče smjestiti u neku zemlju.

2.1 Općenito o Singapuru

Službeni naziv mu je Republika Singapur, a glavni grad Singapore. Singapur je otočna

državica u jugoistočnoj Aziji, između Malezije (Malezijski poluotok) i Indonezije (otočje

Riau). Nalazi se ispred jugoistočne obale Malajskog poluotoka (odvojen do 5 km širokim

Johorskim prolazom), na južnom ulazu u prometno vrlo važan Malajski prolaz. Obuhvaća

otok Singapore (545 km2) i 54 manja otoka, od kojih je polovica naseljena. Površna mu je

699,4 km2, a broji 4 483 900 stanovnika, odnosno 6411,1 st./km2. Službeni jezici su

(mandarinski) kineski, malajski, tamilski i engleski, a valuta je singapurski dolar ( SGD ).

Zahvaljujući dugoj povijesti doseljavanja stanovništvo je izrazito šaroliko. Većinsko

stanovništvo čine Kinezi (77%), slijede Malajci (14%), Indijci (8%) i ostali (1%; Europljani,

Arapi, Indonežani, Filipinci, Tajlanđani i dr.). Zbog miješane etničke strukture čak su 4 jezika

službena: (mandarinski) kineski, malajski, tamilski i engleski (uprava, trgovina, ind.). Uz njih

još se govori i različitim kineskim dijalektima. Singapur je druga zemlja u svijetu (iza

Monaka) prema gustoći naseljenosti, sa stopostotnim udjelom gradskog stanovništva.

Također ima visoko razvijeno i uspješno tržišno gospodarstvo te je jedna od najuspješnijih

nekadašnjih europskih kolonija. Usprkos nedostatku prirodnih resursa i malenu domaćem

tržištu, Singapur je dosegao zavidan gospodarski razvoj. Glavni uzroci uspjeha su izrazito

povoljan prometni položaj, politička stabilnost, visokokvalificirana i nezahtjevna radna snaga

te pragmatična gospodarska politika. Gospodarstvo je temeljeno na uslužnim djelatnostima i

na izvozno usmjerenoj visokovrijednoj te radnointenzivnoj prerađivačkoj industriji:

elektronička, računalna, farmaceutska, medicinska, kemijska i petrokemijska, prehrambena,

brodograđevinska, duhanska.Singapur je do sada privukao direktnih stranih investicija u

vrijednosti oko 70 % svoga BDP-a, te ga ti podaci svrstavaju u sam vrh zemalja u koje se

najviše investira. Zbog liberalnog tržišta, niskokoruptivnog i stabilnog okruženja, Singapur je

vrlo privlačan za strana ulaganja i u njemu djeluje više od 4000 stranih poduzeća s više od

polovice svih zaposlenih i polovicom vrijednosti izvoza. No, unatoč otvorenosti slobodnom

6

protoku kapitala, gospodarstvo je pod velikim i neposrednim nadzorom države jer je u njezinu

vlasništvu 3/4 ukupnog zemljišta te raspolaže viškovima novca od poreznih prihoda te

zdravstvenih, mirovinskih i socijalnih fondova. Singapur je druga luka u svijetu prema

ukupnom prekrcaju tereta, te prva kontejnerska luka svijeta. Jedno je od najvećih svjetskih

financijskih središta. Najvažnije financijske ustanove: Azijska dolarska burza (ADM, osn.

1968), na kojoj se trguje stranim valutama i kapitalom, te singapurska burza vrijednosnih

papira. U Singapuru posluje i oko 150 domaćih i stranih banaka. Također ima stalnu

pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu te ulaže mnogo novca u zemlje Južne i Jugoistočne Azije

te Europe.

2.2 Utjecaj direktnih stranih investicija na BDP

Tabela 1. Utjecaj direktnih stranih investicija i BDP, u razdoblju od 1998.do 2013.godine

Time GDP (current US$) FDI (BoP, current US$)1998 85707550881 73138669991999 86285332762 165779459462000 95835970989 164844573262001 89285087395 150867112512002 91941791944 64019740252003 97002305536 119413379762004 1,14187E+11 210260349442005 1,27418E+11 180903299842006 1,47794E+11 369238902412007 1,79981E+11 477332097702008 1,92231E+11 122007052522009 1,92406E+11 238212097002010 2,3642E+11 550758643452011 2,74065E+11 503678764632012 2,86908E+11 611596026022013 2,97941E+11 63772316791

Korelacija: 0,886718282

Izvor: http://databank.worldbank.org/data/views/reports/tableview.aspx

Grafikon 1 Utjecaj direktnih stranih investicija i BDP, u razdoblju od 1998.do 2013.godine

7

19981999

20002001

20022003

20042005

20062007

20082009

20102011

20122013

0

50000000000

100000000000

150000000000

200000000000

250000000000

300000000000

350000000000

0

10000000000

20000000000

30000000000

40000000000

50000000000

60000000000

70000000000

Time

GDP (current US$)

FDI (BoP, current US$)

(US $) (US $)

Izvor: http://databank.worldbank.org/data/views/reports/chart.aspx

Korelacija za direktne strane investicije i BDP iznosi 0,886718282, te je ona pozitivna

i jaka. Prema grafu vidimo da je BDP rastao s porastom direktnih stranih investicija, jedino

2002. i 2008. godine se vidi malo veći pad direktnih stranih investicija, dok je BDP i dalje

nastavio rasti.

1.1. Utjecaj stranih direktnih investicija na zaposlenost

Tabela 2. Utjecaj stranih direktnih investicija na zaposlenost u razdoblju od 1998. Do 2013.godine

Time Employers, total (% of FDI (BoP, current US$)

8

employment)1998 5,2 73138669991999 6,1 165779459462000 .. 164844573262001 5,2 150867112512002 5,2 64019740252003 5,2 119413379762004 5,4 210260349442005 .. 180903299842006 5,1 369238902412007 5,1 477332097702008 5,1 122007052522009 5 238212097002010 5,3 550758643452011 5,4 503678764632012 6 611596026022013 .. 63772316791

Korelacija 0,268448995

Izvor: http://databank.worldbank.org/data/views/reports/tableview.aspx

Grafikon 2. Utjecaj stranih direktnih investicija na zaposlenost u razdoblju od 1998. Do 2013.godine

0

10000000000

20000000000

30000000000

40000000000

50000000000

60000000000

70000000000

0

1

2

3

4

5

6

7

Employers, total (% of employ-ment)

FDI (BoP, current US$)

( US $ )

Izvor: http://databank.worldbank.org/data/views/reports/chart.aspx

9

Korelacija za direktne strane investicije i zaposlenost je pozitivna i slaba te ona iznosi

0,268448995. Iz grafa možemo zaključiti da Singapur ima vrlo visoku stopu zaposlenosti,

odnosno da direktne strane investicije u ovoj zemlji imaju mali utjecaj na zaposlenost. Na

grafu je vidljivo da na primjer 2008. godine se desio nagli pad investicija dok je zaposlenost

neznatno pala to jest skoro ostala na razini iz 2007.

1.2. Utjecaj direktnih stranih investicija na aktivne kamatne stope

Tabela 3. Utjecaj direktnih stranih investicija na aktivne kamatne stope u razdoblju od 1998.do 2013.godine

Time Lending interest rate (%)

FDI (BoP, current US$)

1998 7,44 73138669991999 5,8 165779459462000 5,83 164844573262001 5,65 150867112512002 5,35 64019740252003 5,31 119413379762004 5,3 210260349442005 5,3 180903299842006 5,31 369238902412007 5,33 477332097702008 5,38 122007052522009 5,38 238212097002010 5,38 550758643452011 5,38 503678764632012 5,38 611596026022013 5,38 63772316791

Korelacija: -0,358599891

Izvor: http://databank.worldbank.org/data/views/reports/tableview.aspx

10

Grafikon 3. Utjecaj direktnih stranih investicija na aktivne kamatne stope u razdoblju od 1998.do 2013.godine

19981999

20002001

20022003

20042005

20062007

20082009

20102011

20122013

0

1

2

3

4

5

6

7

8

0

10000000000

20000000000

30000000000

40000000000

50000000000

60000000000

70000000000

Lending interest rate (%)

FDI (BoP, current US$)

Time

( US $ )

(%)

Izvor: http://databank.worldbank.org/data/views/reports/chart.aspx

Korelacija za direktne strane investicije i aktivnu kamatnu stopu je jako slaba i negativna

te iznosi -0,358599891. Iz grafa se može vidjeti da se kamatna stopa od 2002. godine

neznatno mijenja te da direktne strane investicije nemaju skoro nikakav utjecaj na kamatnu

stopu.

1.3. Utjecaj direktnih stranih investicija na uvoz

11

Tabela 4. Utjecaj direktnih stranih investicija na uvoz u razdoblju od 1998.do 2013.godine

Time Imports (% of GDP) FDI (BoP, current US$)

1998 146,2899199 73138669991999 160,3577165 165779459462000 176,8896432 164844573262001 168,2698012 150867112512002 168,3137146 64019740252003 177,6298583 119413379762004 189,9562439 210260349442005 196,2510256 180903299842006 200,2540933 369238902412007 183,9155273 477332097702008 209,3876618 122007052522009 168,3505564 238212097002010 172,8403644 550758643452011 173,778576 503678764632012 172,6455657 611596026022013 167,5080516 63772316791

Korelacija: 0,007309978

Izvor: http://databank.worldbank.org/data/views/reports/tableview.aspx

Grafikon 4. Utjecaj direktnih stranih investicija na uvoz u razdoblju od 1998.do 2013.godine

19982000

20022004

20062008

20102012

0

50

100

150

200

250

0

10000000000

20000000000

30000000000

40000000000

50000000000

60000000000

70000000000

Imports (% of GDP)

Time

FDI (BoP, current US$)

(%)

( US $ )

Izvor: http://databank.worldbank.org/data/views/reports/chart.aspx

12

Korelacija direktnih stranih investicija i uvoza je slaba i pozitivna te iznosi

0,007309978. Iz grafa možemo vidjeti da se porastom stranih direktnih investicija smanjuje

uvoz, a opadanjem stranih direktnih investicija povećava. Najbolje se to vidi u 2008. godini

kada naglo padaju investicije, a uvoz počinje rast.

1.4. Utjecaj direktnih stranih investicija na izvoz

Tabela 5. Utjecaj direktnih stranih investicija na izvoz u razdoblju od 1998.do 2013.godine

Time Exports (% of GDP) FDI (BoP, current US$)1998 167,5949507 73138669991999 177,1862408 165779459462000 189,1812439 164844573262001 184,4794251 150867112512002 185,964275 64019740252003 205,1615484 119413379762004 216,3358316 210260349442005 226,0794345 180903299842006 230,1035195 369238902412007 214,7422782 477332097702008 230,2690194 122007052522009 191,8801678 238212097002010 199,2589987 550758643452011 200,1859231 503678764632012 195,0767078 611596026022013 190,522054 63772316791

13

Korelacija: 0,122728129

Izvor: http://databank.worldbank.org/data/views/reports/tableview.aspx

Grafikon 5 Utjecaj direktnih stranih investicija na izvoz u razdoblju od 1998.do 2013.godine

19981999

20002001

20022003

20042005

20062007

20082009

20102011

20122013

0

50

100

150

200

250

0

10000000000

20000000000

30000000000

40000000000

50000000000

60000000000

70000000000

Exports (% of GDP)

Time

FDI (BoP, current US$)

(%) ( US $ )

Izvor: http://databank.worldbank.org/data/views/reports/chart.aspx

14

Korelacija za direktne strane investicije i izvoz je pozitivna i slaba, a iznosi 0,122728129.

Iz grafa se može vidjeti da povećanjem direktnih stranih investicija se povećava izvoz, a

opadanjem pada. Najbolje to prikazuje 2008. godina kada se desio nagli pad investicija, pa

time i izvoza.

ZAKLJUČAK

Strani kapital, u najširem smislu, podrazumijeva sve vrste ulaganja stranih pravnih i

fizičkih osoba u gospodarske djelatnosti neke zemlje. Među najznačajnijim stranim kapitalom

koji se ističe kao odlučujući faktor izvora financiranja različitih zemalja su strana direktna

ulaganja. Strana direktna ulaganja FDI (engl. foregin direct investment) su novčana ulaganja

kada investitor kupuje najmanje 10% dionica poduzeća u državi koja nije njegova rezidentna s

namjerom da osigura trajni interes u tom poduzeću i ostvari znatan utjecaj na upravljanje

njime.

U seminarskom radu je prikazan utjecaj stranih direktnih investicija na gospodarska

kretanja u Singapuru. Glavni cilj rada je bio pomoću teorijskog i praktičnog dijela prikazati

način kretanja kapitala na međunarodnoj razini i definirati koje učinke ostavlja na

gospodarstvo zemalja u koje su ulaganja plasirana, u ovom slučaju na Singapur. Glavni

15

zaključak je da direktne strane investicije utječu na većinu ekonomskih pokazatelja, na neke

manje, na druge više. Ovisno o tome da li je zemlja razvijena ili zemlja u razvoju, direktne

strane investicije ostavljaju različite efekte. Primjerice u razvijenim zemljama FDI nemaju

prevelik utjecaj na zaposlenost dok bi u slabije razvijenim zemljama imale znatan utjecaj.

Na kraju može se reći da Singapur ima veliku ulogu u svjetskoj ekonomiji i da se

mnogo ulaže u tu zemlju. To nam govore podaci o direktnim stranim investicijama, u kojima

je navedeno da direktne strane investicije čine 70% BDP-a te zemlje. Isto tako Singapur spada

u top 10 najbogatijih zemalja svijeta. Sa BDP-om per capita od 55 182 američka dolara

svrstan je na 9 mjesto, te je jedan od „azijskih gospodarskih tigrova“, odnosno spada u 5

najrazvijenijih zemalja po gospodarstvu u Aziji uz Japan, Tajvan, Južnu Koreju i Hong Kong.

POPIS LITERATURE

Internet stranice:

http://proleksis.lzmk.hr/45950/

http://www.uhyincroatia.com/hr/uhy-rudan/novosti/porezni-sustavi-belgije-singapura-

i-irske-privlace-najvise-stranih-investicija-u-svijetu/

http://www.business.hr/ekonomija/porezni-sustavi-belgije-singapura-i-irske-privlace-

najvise-stranih-investicija-u-svijetu-139976

http://www.worldbank.org/en/country/singapore

http://www.pbzinvest.hr/main.aspx?id=73548

http://databank.worldbank.org

16