Direktiva Europskog Parlamenta 2004

32004L0035 hrv

32004L0035

Direktiva 2004/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeaod 21. travnja 2004.o odgovornosti za okoli u pogledu spreavanja i otklanjanja tete u okoliu

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEE EUROPSKE UNIJE,

uzimajui u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov lanak 175. stavak 1.,

uzimajui u obzir prijedlog Komisije,

uzimajui u obzir miljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora,

nakon savjetovanja s Odborom regija,

u skladu s postupkom utvrenim u lanku 251. Ugovora, s obzirom na zajedniki tekst koji je Odbor za mirenje odobrio 10. oujka 2004.,

budui da:

(1) U Zajednici sada ima puno oneienih mjesta koja predstavljaju znaajan rizik za zdravlje, a gubitak bioloke raznolikosti zadnjih se desetljea dramatino ubrzao. Proputanje djelovanja moglo bi dovesti do jo vie oneienih mjesta i jo veega gubitka bioloke raznolikosti u budunosti. Spreavanje i otklanjanje tete u okoliu, koliko je mogue, pridonosi provedbi ciljeva i naela politike Zajednice o okoliu utvrenih Ugovorom. Pri odluivanju o nainu otklanjanja tete treba uzeti u obzir lokalne prilike.(2) tetu u okoliu treba spreavati i otklanjati promicanjem naela oneiiva plaa, kako je navedeno u Ugovoru i u skladu s naelom odrivog razvoja. Temeljno naelo ove Direktive stoga mora biti financijska odgovornost operatera ija je djelatnost uzrokovala tetu u okoliu ili njezinu prijeteu opasnost, kako bi se operateri potaknuli na usvajanje mjera i razvijanje postupaka za smanjivanje rizika od tete u okoliu, ime bi se njihova izloenost financijskoj odgovornosti smanjila.(3) Budui da drave lanice ne mogu u dovoljnoj mjeri postii cilj ove Direktive, a to je utvrivanje zajednikog okvira za spreavanje i otklanjanje tete u okoliu uz prihvatljiv troak za drutvo, nego se cilj bolje postie na razini Zajednice, zbog opsega ove Direktive i njezine povezanosti s ostalim zakonodavstvom Zajednice, i to. Direktivom Vijea 79/409/EEZ od 2. travnja 1979. o ouvanju divljih ptica, Direktivom Vijea 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o ouvanju prirodnih stanita i divlje faune i flore i Direktivom 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u podruju vodne politike, Zajednica moe usvojiti mjere u skladu s naelom supsidijarnosti prema lanku 5. Ugovora. U skladu s naelom proporcionalnosti, prema tom lanku ova se Direktiva odnosi samo na ono to je potrebno za postizanje toga cilja.(4) teta u okoliu takoer obuhvaa tetu prouzroenu elementima koji se prenose zranim putem ako su oni tetni za vodu, tlo, zatiene vrste ili prirodna stanita.(5) Potrebno je definirati pojmove bitne za pravilno tumaenje i primjenu reima propisanog ovom Direktivom, to se posebno odnosi na definiciju tete u okoliu. Kada dotini pojam potjee iz drugog relevantnog zakonodavstva Zajednice, treba koristiti istu definiciju tako da se mogu primjenjivati zajedniki kriteriji i promicati ujednaenost u primjeni.

(6) Zatiene vrste i prirodna stanita mogu se takoer definirati upuivanjem na vrste i stanita zatiene prema nacionalnom zakonodavstvu o ouvanju prirode. Ipak, treba voditi rauna o posebnim situacijama u kojima zakonodavstvo Zajednice ili ekvivalentno nacionalno zakonodavstvo doputaju odreene iznimke u odnosu na danu razinu zatite okolia.(7) Za potrebe procjene tete na zemljitu kako je definirana u ovoj Direktivi poeljna je primjena postupaka procjene rizika radi utvrivanja kolika je vjerojatnost nepovoljnih posljedica za zdravlje ljudi.(8) Ova se Direktiva u pogledu tete u okoliu treba primjenjivati na profesionalne djelatnosti koje predstavljaju rizik za zdravlje ljudi ili okoli. Te djelatnosti, u naelu, trebaju se utvrditi s obzirom na relevantno zakonodavstvo Zajednice kojim se ureuju potrebni uvjeti za odreene djelatnosti ili prakse koje predstavljaju potencijalni ili stvarni rizik za zdravlje ljudi ili okoli.(9) Ova se Direktiva u pogledu tete nanesene zatienim vrstama i prirodnim stanitima takoer treba primjenjivati i na sve ostale profesionalne djelatnosti, osim onih za koje je s obzirom na zakonodavstvo Zajednice ve izravno ili neizravno utvreno da predstavljaju stvarni ili potencijalni rizik za zdravlje ljudi ili okoli. U tim sluajevima operater prema ovoj Direktivi treba biti odgovoran samo ako je postupio namjerno ili iz nepanje.(10) Osobito treba voditi rauna o Ugovoru o Euratomu i relevantnim meunarodnim konvencijama i zakonodavstvu Zajednice kojima se opsenije i stroe ureuje obavljanje svih djelatnosti iz podruja primjene ove Direktive. Ova Direktiva, kojom se ne propisuju dodatna pravila o rjeavanju sukoba zakon kada se navode ovlasti nadlenih tijela, ne dovodi u pitanje pravila o meunarodnoj nadlenosti sudova propisanih, inter alia, Uredbom Vijea (EZ) br.44/2001 od 22. prosinca 2000. o nadlenosti, priznavanju i izvrenju sudskih odluka u graanskim i trgovakim stvarima1. Ova se Direktiva ne bi trebala primjenjivati na djelatnosti ija je glavna svrha dravna obrana ili meunarodna sigurnost.(11) Ova Direktiva ima za cilj spreavanje i otklanjanje tete u okoliu i ona ne utjee na prava na naknadu uobiajene tete odobrena prema bilo kojem relevantnom meunarodnom sporazumu kojim se ureuje graanska odgovornost.

(12) Mnoge su drave lanice stranke meunarodnih sporazuma kojima se ureuje graanska odgovornost u vezi s posebnim podrujima. Te bi drave lanice trebale i nakon stupanja na snagu ove Direktive moi i dalje biti stranke tih sporazuma, a ostale drave lanice ne smiju biti liene mogunosti da to postanu.(13) Ne mogu se svi oblici tete u okoliu otkloniti mehanizmom odgovornosti. Da bi isti bio uinkovit, treba postojati jedan ili vie oneiivaa koji se mogu utvrditi, teta treba biti konkretna i koliinski mjerljiva, a uzrona veza izmeu tete i jednog ili vie utvrenih oneiivaa utvrena. Odgovornost stoga nije prikladno sredstvo za rjeavanje sluajeva iroko rasprostranjenog difuznog oneienja pri kojem je nemogue povezati negativne posljedice u okoliu s radnjom ili nedjelovanjem odreenih pojedinanih initelja.(14) Ova se Direktiva ne primjenjuje na tjelesne ozljede, tete nanesene privatnom vlasnitvu ni na gospodarske gubitke i ne utjee na prava povezana s tom vrstom teta.(15) Budui da je spreavanje i otklanjanje tete u okoliu zadatak koji neposredno doprinosi nastojanjima politike Zajednice o okoliu, tijela javne vlasti trebaju osigurati pravilnu provedbu i izvrenje reima propisanog ovom Direktivom.(16) Ponovna uspostava stanja okolia treba provoditi djelotvorno, osiguravajui postizanje odgovarajuih ciljeva ponovne uspostave. U tu svrhu treba utvrditi zajedniki okvir iju pravilnu primjenu treba nadzirati nadleno tijelo.(17) Treba predvidjeti primjerene odredbe za situacije u kojima je u okoliu dolo do vie teta koje nadlenom tijelu onemoguuju da osigura istodobno poduzimanje svih potrebnih mjera otklanjanja. U tom sluaju nadleno tijelo treba imati pravo odluiti koja e se teta u okoliu prva otkloniti.(18) U skladu s naelom oneiiva plaa, operater koji uzrokuje tetu u okoliu ili prijeteu opasnost od takve tete treba u naelu snositi troak potrebnih mjera spreavanja ili otklanjanja. U sluajevima kada nadleno tijelo samo ili putem tree osobe djeluje umjesto operatera, to tijelo treba osigurati nadoknadu nastalih trokova od operatera. Takoer je primjereno da operateri na kraju snose troak procjene tete u okoliu i, eventualno, troak procjene prijetee opasnosti od nastanka takve tete.(19) Drave lanice mogu propisati paualno obraunavanje administrativnih i zakonskih trokova, trokova izvrenja i drugih opih trokova koji se nadoknauju.(20) Ne bi trebalo traiti od operatera da snosi trokove mjera spreavanja ili otklanjanja poduzetih na temelju ove Direktive ako je dotina teta ili njezina prijetea opasnost posljedica odreenih dogaaja izvan njegova utjecaja. Drave lanice mogu dopustiti da operateri koji nisu postupili namjerno ili iz nepanje ne snose troak mjera otklanjanja ako je dotina teta rezultat izrijekom doputenih emisija ili dogaaj ili ako se u trenutku dogaaja ili emisije nije moglo znati za mogunost nastanka tete.(21) Operateri trebaju snositi trokove povezane s mjerama spreavanja koje su u svakom sluaju trebali poduzeti radi usklaenja sa zakonima i drugim propisima za svoju djelatnost ili uvjetima iz dozvole ili odobrenja.(22) Drave lanice mogu donijeti nacionalne propise koji se odnose na podjelu trokova u sluaju odgovornosti vie osoba za tetu. Drave lanice mogu posebno uzeti u obzir specifian poloaj korisnika proizvoda koji se moda ne smatraju odgovornima za tetu u okoliu pod istim uvjetima kao proizvoai tih proizvoda. U tom se sluaju podjela odgovornosti treba utvrditi u skladu s nacionalnim pravom.(23) Nadlena tijela trebaju imati pravo nadoknade trokova mjera spreavanja ili otklanjanja od operatera u primjerenom roku od datuma od kada su te mjere provedene.(24) Potrebno je osigurati dostupnost djelotvornih sredstava provedbe i izvrenja, uz istodobno osiguranje odgovarajue zatite legitimnih interesa relevantnih operatera i ostalih zainteresiranih strana. Nadlena tijela treba ovlastiti za posebne zadatke koji podrazumijevaju odgovarajue diskrecijsko pravo upravnog odluivanja, i to dunost procjene znaaja tete i odreivanja koje mjere otklanjanja treba poduzeti.(25) Osobe koje su pogoene ili bi mogle biti pogoene tetom u okoliu moraju imati pravo zatraiti od nadlenog tijela poduzimanje mjera. Meutim, zatita okolia je interes ije granice nisu jasno odreene, za koji se pojedinci uvijek ne zauzimaju ili se nisu u mogunosti zauzeti. Stoga bi i nevladinim organizacijama koje promiu zatitu okolia trebalo omoguiti da primjereno sudjeluju u djelotvornoj provedbi ove Direktive.

(26) Zainteresirane relevantne fizike ili pravne osobe trebaju imati pristup postupku za preispitivanje odluka, radnji ili nedjelovanja nadlenog tijela.(27) Drave lanice trebaju poduzeti mjere za poticanje operatera na primjenu svih odgovarajuih osiguranja ili drugih oblika financijskih jamstava kao i razvoj instrumenata i trita financijskih jamstava radi djelotvornog pokria financijskih obveza na temelju ove Direktive.(28) Ako je tetom u okoliu pogoeno ili bi moglo biti pogoeno vie drava lanica, one trebaju suraivati radi osiguranja primjerenih i djelotvornih mjera spreavanja ili otklanjanja tete u okoliu. Drave lanice mogu zahtijevati nadoknadu trokova mjera spreavanja ili otklanjanja tete.(29) Ova Direktiva ne bi trebala spreavati drave lanice da zadre ili uvedu stroe odredbe za spreavanje i otklanjanje tete u okoliu; ne bi ih trebala spreavati niti da usvoje primjerene mjere za sluajeve u kojima bi moglo doi do dvostrukog zahtjeva za nadoknadu trokova zbog istodobnog djelovanja nadlenog tijela prema ovoj Direktivi i osobe ije je vlasnitvo pogoeno tetom u okoliu.(30) Odredbe ove Direktive ne bi se trebale odnositi na tetu prouzroenu prije isteka krajnjeg roka za provedbu Direktive.(31) Drave lanice trebaju izvjeivati Komisiju o iskustvu steenom u primjeni ove Direktive kako bi Komisija mogla, uzimajui u obzir utjecaj na odrivi razvoj i budue rizike za okoli, prosuditi je li eventualno preispitivanje ove Direktive primjereno,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

lanak 1.Predmet

Svrha je ove Direktive utvrivanje okvira za odgovornost za okoli koji se temelji na naelu oneiiva plaa, radi spreavanja i otklanjanja tete u okoliu.

lanak 2.Definicije

Za potrebe primjenjuju se sljedee definicije:

1. teta u okoliu znai:

(a) teta nanesena zatienim vrstama i prirodnim stanitima, a to je svaka teta sa znaajnim nepovoljnim utjecajima za postizanje ili odravanje povoljnog stanja ouvanosti tih stanita ili vrsta. Znaaj tih utjecaja procjenjuje se u odnosu na poetno stanje uzimajui u obzir kriterije iz Priloga I.teta nanesena zatienim vrstama i prirodnim stanitima ne ukljuuje prethodno utvrene nepovoljne utjecaje proizale iz radnje operatera koju su odgovarajua tijela izrijekom dopustila u skladu s odredbama kojima se provodi lanak 6. stavci 3. i 4. ili lanak 16. Direktive 92/43/EEZ ili lanak 9. Direktive 79/409/EEZ ili, u sluaju stanita i vrsta koje nisu obuhvaene pravom Zajednice, u skladu s ekvivalentnim odredbama nacionalnog prava o ouvanju prirode;(b) teta nanesena vodama, a to je svaka teta koja znaajno nepovoljno utjee na ekoloko, kemijsko i/ili koliinsko stanje i/ili ekoloki potencijal dotinih voda u skladu s definicijom iz Direktive 2000/60/EZ, s izuzetkom nepovoljnih utjecaja na koje se primjenjuje lanak 4. stavak 7. te Direktive;

(c) teta nanesena zemljitu, a to je svako oneienje zemljita koje uzrokuje znaajan rizik od nepovoljnog djelovanja na zdravlje ljudi zbog izravnog ili neizravnog unoenja tvari, pripravaka, organizama ili mikroorganizama u, na ili pod zemljite;

2. teta znai mjerljiva nepovoljna promjena prirodnog dobra ili mjerljivo slabljenje funkcije prirodnog dobra koji mogu nastati izravno ili neizravno;

3. zatiene vrste i prirodna stanita znai:

(a) vrste navedene u lanku 4. stavku 2. Direktive 79/409/EEZ ili u njezinom Prilogu I. ili navedene u prilozima II. i IV. Direktivi 92/43/EEZ;

(b) stanita vrsta navedenih u lanku 4. stavku 2. ili u Prilogu I. Direktivi 79/409/EEZ ili navedenih u Prilogu II. Direktivi 92/43/EEZ i prirodna stanita navedena u Prilogu I. Direktivi 92/43/EEZ te podruja razmnoavanja ili odmaranja vrsta navedenih u Prilogu IV. Direktivi 92/43/EEZ; i

(c) ako drava lanica tako odlui, svako stanite ili vrsta, koji nisu navedeni u tim prilozima, koje drava lanica odredi u svrhe ekvivalentne onima iz tih dviju Direktiva;

4. stanje ouvanosti znai:

(a) u pogledu prirodnog stanita, zbroj djelovanja na prirodno stanite i njegove tipine vrste koja mogu utjecati na njegovu dugoronu prirodnu rasprostranjenost, strukturu i funkcije kao i na dugoroni opstanak njegovih tipinih vrsta na europskom podruju drava lanica na koje se primjenjuje Ugovor ili na podruju drave lanice ili na podruju prirodne rasprostranjenosti tog stanita;

Stanje ouvanosti prirodnog stanita smatra se povoljnim:

kada su njegovo podruje prirodne rasprostranjenosti i povrine koje pokriva stabilni ili se poveavaju,

kada postoji i u doglednoj budunosti e i dalje vjerojatno postojati posebna struktura i funkcije nune za njegovo dugorono odranje, i

kada je stanje ouvanosti njegovih tipinih vrsta povoljno u skladu s definicijom iz toke (b);

(b) u pogledu vrste, zbroj djelovanja na tu vrstu koja mogu utjecati na dugoronu rasprostranjenost i brojnost populacija na europskom podruju drava lanica na koje se Ugovor primjenjuje ili na podruju drave lanice ili na podruju prirodne rasprostranjenosti te vrste;

Stanje ouvanosti vrste smatra se povoljnim:

kada podaci o populacijskoj dinamici za tu vrstu pokau da se ona dugorono odrava kao komponenta svojih prirodnih stanita sposobna za ivot,

kada se podruje prirodne rasprostranjenosti vrste ne smanjuje niti je vjerojatno da e se smanjivati u doglednoj budunosti, i

kada stanite jest, i vjerojatno je da e i dalje biti, dovoljno prostrano za odranje svojih populacija na dugoronoj osnovi;

5. vode znai sve vode na koje se primjenjuje Direktiva 2000/60/EZ;

6. operater znai svaka fizika ili pravna, privatna ili javna osobu koja obavlja ili nadzire profesionalnu djelatnost ili na koju je, ako je tako propisano nacionalnim zakonodavstvom, prenesena ovlast donoenja gospodarskih odluka o tehnikom obavljanju te djelatnosti, ukljuujui nositelja dozvole ili odobrenja za tu djelatnost ili osobu koja tu djelatnost upisuje u registar ili prijavljuje;

7. profesionalna djelatnost znai svaka djelatnost koja se obavlja u okviru gospodarske djelatnosti ili poduzea, neovisno o tome je li privatna ili javna, profitna ili neprofitna;

8. emisija znai isputanje u okoli tvari, pripravaka, organizama ili mikroorganizama koji su posljedica ljudskih djelatnosti;

9. prijetea opasnost od tete znai dostatna vjerojatnost da e u bliskoj budunosti doi do tete u okoliu;

10. mjere spreavanja znai sve mjere poduzete kao odgovor na dogaaj, radnju ili nedjelovanje koji su izazvali prijeteu opasnost od tete u okoliu, radi spreavanja ili svoenja te tete na najmanju mjeru;

11. mjere otklanjanja znai svako djelovanje ili kombinaciju djelovanja, ukljuujui mjere za smirivanje stanja ili privremene mjere za ponovnu uspostavu stanja, sanaciju ili zamjenu oteenih prirodnih dobara i/ili oteenih funkcija, ili za osiguranje ekvivalentne alternative tim dobrima ili funkcijama, kako je predvieno Prilogom II.;

12. prirodno dobro znai zatiene vrste i prirodna stanita, voda i zemlja;

13. funkcije i funkcije prirodnih dobara znai djelovanja prirodnog dobra u korist drugog prirodnog dobra ili javnosti;

14. poetno stanje znai stanje prirodnih dobara i funkcija u vrijeme nastanka tete koji bi se odrali da nije dolo do tete u okoliu, procijenjeno na temelju najboljih raspoloivih podataka;

15. obnavljanje, ukljuujui prirodno obnavljanje, znai u sluaju vode, zatienih vrsta i prirodnih stanita vraanje oteenih prirodnih dobara i/ili oteenih funkcija u poetno stanje, a u sluaju tete nanesene zemljitu, otklanjanje svakog znaajnog rizika od nepovoljnog utjecaja na zdravlje ljudi;

16. trokovi znai trokovi opravdani potrebom osiguranja valjane i djelotvorne provedbe ove Direktive ukljuujui trokove procjene tete u okoliu, prijetee opasnosti od tete, alternativnih mjera kao i administrativne i zakonske trokove, trokove izvrenja, trokove prikupljanja podataka i druge ope trokove te trokove praenja i nadzora.lanak 3.Podruje primjene1. Ova se Direktiva primjenjuje:

(a) na tetu u okoliu prouzroenu bilo kojom od profesionalnih djelatnosti navedenih u Prilogu III. i na svaku prijeteu opasnost od takve tete nastalu zbog bilo koje od tih djelatnosti;

(b) na tetu nanesenu zatienim vrstama i prirodnim stanitima prouzroenu bilo kojom profesionalnom djelatnou osim onih navedenih u Prilogu III., i na svaku prijeteu opasnost od tete nastalu zbog bilo koje od tih djelatnosti, ako je operater postupio namjerno ili iz nepanje.

2. Ova se Direktiva primjenjuje ne dovodei u pitanje stroe zakonodavstvo Zajednice kojim se ureuje obavljanje djelatnosti iz podruja primjene ove Direktive kao ni zakonodavstvo Zajednice koje sadrava pravila o sukobu nadlenosti.

3. Ne dovodei u pitanje odgovarajue nacionalno zakonodavstvo, ova Direktiva ne daje privatnim osobama pravo na naknadu zbog tete u okoliu ili prijetee opasnosti od tete.

lanak 4.Iznimke

1. Ova se Direktiva ne odnosi na tetu u okoliu ili prijeteu opasnost od tete koju uzrokuje:

(a) oruani sukob, rat, graanski rat ili pobuna;

(b) izvanredna, neizbjena i neotklonjiva prirodna pojava.

2. Ova se Direktiva ne primjenjuje na tetu u okoliu ni na prijeteu opasnost od tete proizalu iz sluaja za koji odgovornost ili naknada tete pripadaju podruju primjene bilo koje od meunarodnih konvencija navedenih u Prilogu IV., ukljuujui svaku njihovu buduu izmjenu na snazi u dotinoj dravi lanici.

3. Ova Direktiva ne dovodi u pitanje pravo operatera da ogranii svoju odgovornost u skladu s nacionalnim zakonodavstvom za provedbu Konvencije o ogranienju odgovornosti za pomorske trabine (LLMC) iz 1976., ukljuujui svaku njezinu buduu izmjenu, ili Strazburke konvencije o ogranienju odgovornosti brodara u unutarnjoj plovidbi (CLNI) iz 1988., ukljuujui svaku njezinu buduu izmjenu.4. Ova se Direktiva ne primjenjuje na nuklearne opasnosti ili tetu u okoliu ili prijeteu opasnost od tete eventualno prouzroene djelatnostima obuhvaenima Ugovorom o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju ili prouzroene sluajem ili djelatnou za koje odgovornost ili naknada tete pripadaju podruju primjene bilo kojeg od meunarodnih akata navedenih u Prilogu V., ukljuujui svaku njihovu buduu izmjenu.

5. Ova se Direktiva primjenjuje na tetu u okoliu ili na prijeteu opasnost od tete uzrokovanu difuznim oneienjem samo ako je mogue utvrditi uzronu vezu izmeu tete i djelatnosti pojedinih operatera.

6. Ova se Direktiva ne primjenjuje na djelatnosti ija je glavna svrha dravna obrana ili meunarodna sigurnost ni na djelatnost ija je jedina svrha zatita od prirodnih katastrofa.

lanak 5.Mjere spreavanja1. Ako do tete u okoliu jo nije dolo, ali postoji prijetea opasnost od takve tete, operater bez odgode poduzima potrebne mjere spreavanja.

2. Drave lanice osiguravaju da operater, prema potrebi i kad god prijetea opasnost od tete u okoliu nije uklonjena unato mjerama spreavanja koje je poduzeo, ima obvezu to prije obavijestiti nadleno tijelo o svim bitnim aspektima stanja.

3. Nadleno tijelo moe u svakom trenutku:

(a) zatraiti od operatera da dostavi podatke o svim prijeteim opasnostima od tete u okoliu ili o sumnji na takvu prijeteu opasnost;

(b) zatraiti od operatera da poduzme potrebne mjere spreavanja;

(c) izdati operateru upute o potrebnim mjerama spreavanja koje treba poduzeti; ili

(d) samo poduzeti potrebne mjere spreavanja.

4. Nadleno tijelo duno je od operatera zatraiti da poduzme mjere spreavanja. Ako operater ne ispuni obveze iz stavka 1. ili stavka 3. toke (b) ili (c), ako ga se ne moe utvrditi ili nije duan snositi trokove prema ovoj Direktivi, nadleno tijelo moe samo poduzeti te mjere.

lanak 6.Mjere otklanjanja1. Ako je dolo do tete u okoliu, operater bez odgode obavjeuje nadleno tijelo o svim bitnim aspektima stanja i poduzima:

(a) sve primjenjive mjere za trenutano stavljanje oneiujuih tvari pod nadzor, njihovo zadravanje, uklanjanje ili drukije postupanje s njima i/ili drugim uzronicima tete s ciljem ograniavanja ili spreavanja daljnje tete u okoliu i nepovoljnih utjecaja na zdravlje ljudi ili daljnjeg oteenja funkcija; i

(b) potrebne mjere otklanjanja, u skladu s lankom 7.

2. Nadleno tijelo moe u bilo kojem trenutku:

(a) zatraiti od operatera da dostavi dodatne podatke o svakoj nastaloj teti;

(b) poduzeti sve primjenjive mjere, zatraiti od operatera da ih poduzme ili mu za njih dati upute za trenutano stavljanje pod nadzor, zadravanje, uklanjanje ili drukije postupanje s oneiujuim tvarima i/ili drugim uzronicima tete s ciljem ograniavanja ili spreavanja daljnje tete u okoliu i nepovoljnih utjecaja na zdravlje ljudi ili daljnjeg oteenja funkcija;

(c) zatraiti od operatera da poduzme potrebne mjere otklanjanja;

(d) izdati operateru upute o potrebnim mjerama otklanjanja koje treba poduzeti; ili

(e) samo poduzeti potrebne mjere otklanjanja.

3. Nadleno tijelo duno je od operatera zatraiti da poduzme mjere otklanjanja. Ako operater ne ispuni obveze iz stavka 1. ili stavka 2. toaka (b), (c) ili (d), ako ga se ne moe utvrditi ili bije duan snositi trokove prema ovoj Direktivi, nadleno tijelo moe u krajnjem sluaju samo poduzeti te mjere.

lanak 7.Odreivanje mjera otklanjanja1. Operateri u skladu s Prilogom II. utvruju mogue mjere za otklanjanje tete i podnose ih nadlenom tijelu na odobrenje osim ako je nadleno tijelo poduzelo mjere prema lanku 6. stavku 2. toki (e) i stavku 3.

2. Nadleno tijelo odluuje koje se mjere otklanjanja primjenjuju u skladu s Prilogom II, i prema potrebi u suradnji s operaterom.

3. Ako se dogodi vie teta u okoliu tako da nadleno tijelo ne moe osigurati istodobno poduzimanje potrebnih mjera otklanjanja, nadleno tijelo ima pravo odluiti koji se sluaj tete u okoliu mora prvi otkloniti.

Pri donoenju te odluke nadleno tijelo uzima u obzir, inter alia, narav, opseg i teinu sluajeva tete u okoliu kao i mogunost prirodnog obnavljanja. U obzir se uzimaju i rizici za zdravlje ljudi.

4. Nadleno tijelo poziva osobe iz lanka 12. stavka 1., a u svakom sluaju osobe na ijem e se zemljitu provoditi mjere otklanjanja, da daju primjedbe i uzima te primjedbe u obzir.lanak 8.Trokovi spreavanja i otklanjanja tete

1. Operater snosi trokove mjera spreavanja i otklanjanja poduzetih prema ovoj Direktivi.

2. Podlono stavcima 3. i 4., nadleno tijelo duno je od operatera koji je uzrokovao tetu ili prijeteu opasnost od tete, zahtijevati, putem, izmeu ostalog, pokria u imovini ili drugim primjerenim jamstvom, nadoknadu trokova koje je imalo u vezi s poduzimanjem mjera spreavanja ili otklanjanja prema ovoj Direktivi.

Meutim, nadleno tijelo moe odustati od zahtjeva za nadoknadu trokova u cijelosti ako bi za to potrebni izdaci bili vei od svote koja se moe naplatiti ili ako se ne moe utvrditi operatera.

3. Operatera nije duan snositi troak mjera spreavanja ili otklanjanja poduzetih prema ovoj Direktivi ako moe dokazati da je tetu u okoliu ili prijeteu opasnost od tete:

(a) prouzroila trea osoba i da je nastala iako su poduzete primjerene mjere sigurnosti; ili

(b) da je teta nastala iz pridravanja naredbe ili upute koju je izdalo nadleno tijelo, izuzev naredbe ili upute izdane nakon emisije ili iznenadnog dogaaja prouzroenog vlastitom djelatnou operatera.

U tim sluajevima drave lanice poduzimaju odgovarajue mjere koje omoguavaju operateru da zahtijeva nadoknadu nastalih trokova koje je imao.

4. Drave lanice mogu dopustiti operateru da ne snosi troak mjera otklanjanja poduzetih prema ovoj Direktivi ako dokae da nije postupio namjerno ili iz nepanje i da je tetu u okoliu prouzroila:

(a) emisija ili dogaaj koji je izrijekom doputen i u potpunosti u skladu s uvjetima, iz odobrenja danog ili izdanog na temelju nacionalnih zakona i drugih propisa kojima se prenose zakonske mjere koje je usvojila Zajednica i navedenih u Prilogu III., kako se primjenjuju na dan emisije ili dogaaja;

(b) emisija ili djelatnost ili nain uporabe proizvoda tijekom obavljanja djelatnosti, za koje operater dokae da se nije smatralo vjerojatnim da e prouzroiti tetu u okoliu u skladu sa stupnjem znanstvenih i tehnikih spoznaja u vrijeme emisije ili obavljanja djelatnosti.

5. Mjere koje nadleno tijelo poduzima prema lanku 5. stavcima 3. i 4. i lanku 6. stavcima 2. i 3. ne dovode u pitanje odgovornost operatera na temelju ove Direktive niti dovode u pitanje primjenu lanaka 87. i 88. Ugovora.lanak 9.Podjela trokova u sluaju vie odgovornih osoba za tetu

Ova Direktiva ne dovodi u pitanje odredbe nacionalnih propisa o podjeli trokova u sluaju vie odgovornih osoba za tetu posebno s obzirom na podjelu odgovornosti izmeu proizvoaa i korisnika proizvoda.

lanak 10.Rok za nadoknadu trokova

Nadleno tijelo ima pravo pokrenuti postupak za nadoknadu trokova protiv operatera ili, ako je primjereno, tree osobe koja je prouzroila tetu ili prijeteu opasnost od tete u vezi s bilo kojim mjerama poduzetima na temelju ove Direktive u roku pet godina od dana kada su te mjere provedene ili je utvren odgovorni operater ili trea osoba, ve prema tomu to je to toga kasnije.

lanak 11.Nadleno tijelo1. Drave lanice odreuju jedno ili vie nadlenih tijela za ispunjavanje obveza predvienih ovom Direktivom.

2. Obveza je nadlenog tijela utvrditi operatera koji je prouzroio tetu ili prijeteu opasnost od tete, procijeniti znaaj tete i odrediti koje mjere otklanjanja treba poduzeti prema Prilogu II. U tu svrhu nadleno tijelo ima pravo zatraiti od operatera da provede vlastitu procjenu i dostavi sve potrebne podatke i informacije.

3. Drave lanice osiguravaju da nadleno tijelo moe ovlastiti tree osobe ili od njih zahtijevati da provedu potrebne mjere spreavanja ili otklanjanja.

4. U svakoj se odluci donesenoj prema ovoj Direktivi, kojom se odreuju mjere spreavanja ili otklanjanja, moraju obrazloiti razlozi na kojima se temelji. O takvoj se odluci odmah obavjeuje operater, te istodobno i o pravnim lijekovima koji su mu dostupni na temelju propisa na snazi u dotinoj dravi lanici i rokovima koji vae za te pravne lijekove.

lanak 12.Zahtjev za djelovanje

1. Fizike ili pravne osobe:

(a) koje su pogoene ili e vjerojatno biti pogoene tetom u okoliu; ili

(b) koje imaju dovoljan interes u pogledu donoenja odluka o okoliu koje se odnose na tetu ili, alternativno;(c) koje se pozivaju na povredu prava ako je to preduvjet u upravnom postupovnom pravu drave lanice,imaju pravo iznijeti nadlenom tijelu sve primjedbe koje se odnose na sluajeve tete u okoliu ili prijetee opasnosti od tete koje su im poznate kao i zahtijevati da nadleno tijelo djeluje na temelju ove Direktive.

Drave lanice utvruju to se smatra dovoljnim interesom i naruavanjem prava.

U tu se svrhu dovoljnim u smislu podtoke (b) smatra interes bilo koje nevladine organizacije koja promie zatitu okolia i udovoljava drugim uvjetima prema nacionalnom pravu. Takoer se smatra da takve organizacije imaju prava koja mogu biti povrijeena u smislu podtoke (c).

2. Zahtjevu za djelovanje prilau se odgovarajue informacije i podaci koji potkrepljuju primjedbe dane u vezi sa tetom u okoliu.

3. Ako zahtjev za djelovanje i popratne primjedbe uvjerljivo ukau na postojanje tete u okoliu, nadleno tijelo razmatra sve te primjedbe i zahtjeve za djelovanje. U tom sluaju nadleno tijelo daje dotinom operateru priliku da se oituje o zahtjevu za djelovanje i popratnim primjedbama.

4. Nadleno tijelo to prije i, svakako, u skladu s relevantnim odredbama nacionalnog prava obavjeuje osobe iz stavka 1. koje su tom tijelu dostavile primjedbe, o svojoj odluci o prihvaanju ili odbijanju zahtjeva za djelovanje uz obrazloenje.

5. Drave lanice mogu odluiti da stavke 1. i 4. ne primjenjuju na sluajeve prijetee opasnosti od tete.

lanak 13.Postupci preispitivanja

1. Osobe iz lanka 12. stavka 1. mogu se obratiti sudu ili drugom neovisnom i nepristranom javnom tijelu nadlenom za preispitivanje formalne i materijalne zakonitosti odluka, radnji ili nedjelovanja nadlenog tijela prema ovoj Direktivi.2. Ova Direktiva ne dovodi u pitanje odredbe nacionalnog prava kojima se ureuje pristup pravosuu ni one kojima se propisuje da se prije pokretanja sudskog postupka moraju iscrpiti upravni postupci.

lanak 14.Financijsko jamstvo1. Drave lanice poduzimaju mjere za poticanje odgovarajuih ekonomskih i financijskih subjekata na razvoj instrumenata i trita financijskog jamstva, ukljuujui financijske mehanizme u sluaju insolventnosti, kako bi se operaterima omoguila uporaba financijskih jamstava za pokrie svojih obveza na temelju ove Direktive.

2. Komisija prije 30. travnja 2010. podnosi izvjee o uinkovitosti Direktive u pogledu stvarnog otklanjanja teta u okoliu, o dostupnosti i uvjetima osiguranja i drugih vrsta financijskih jamstava uz prihvatljive trokove, za djelatnosti obuhvaene Prilogom III. Izvjeem se s obzirom na financijsko jamstvo takoer razmatraju sljedei aspekti: postupni pristup, najvii doputeni iznos za financijsko jamstvo i iskljuenje djelatnosti s niskim rizikom. S obzirom na to izvjee i proirenu procjenu uinaka ukljuujui analizu cijene i koristi, Komisija prema potrebi daje prijedloge za sustav usklaenog obveznog financijsko jamstva.

lanak 15.Suradnja drava lanica1. Ako je tetom u okoliu pogoeno ili bi moglo biti pogoeno vie drava lanica, one surauju, ukljuujui i primjerenim razmjenjivanjem informacija, kako bi osigurale poduzimanje mjera za spreavanje i, gdje je potrebno, otklanjanje takve tete u okoliu.

2. Ako je dolo do tete u okoliu, drava lanica s ijeg podruja teta potjee dostavlja dostatne informacije potencijalno pogoenim dravama lanicama.

3. Ako drava lanica utvrdi tetu unutar svojih granica koja nije prouzroena unutar njih, ona moe o toj stvari izvijestiti Komisiju i svaku drugu zainteresiranu dravu lanicu; ona moe dati preporuke za usvajanje mjera spreavanja ili otklanjanja i moe u skladu s ovom Direktivom traiti nadoknadu trokova koje je imala u vezi s usvajanjem mjera spreavanja ili otklanjanja.

lanak 16.Odnos s nacionalnim pravom1. Ova Direktiva ne spreava drave lanice da zadre ili donesu stroe odredbe za spreavanje i otklanjanje tete u okoliu, ukljuujui utvrivanje dodatnih djelatnosti koje trebaju podlijegati zahtjevima iz ove Direktive u pogledu spreavanja i otklanjanja tete kao i utvrivanje dodatnih odgovornih osoba.

2. Ova Direktiva ne spreava drave lanice da usvoje primjerene mjere, kao to je zabrana dvostrukog zahtijevanja nadoknade trokova, u vezi sa situacijama u kojima bi moglo doi do dvostrukog zahtjeva za nadoknadu zbog istodobnog djelovanja prema ovoj Direktivi i nadlenog tijela i osobe ije je vlasnitvo pogoeno tetom u okoliu.

lanak 17.Vremensko odreenje primjene

Ova se Direktiva ne primjenjuje:

na tetu koju su prouzroili emisija, dogaaj ili iznenadni dogaaj prije datuma iz lanka 19. stavka 1.,

na tetu koju su prouzroili emisija, dogaaj ili iznenadni dogaaj nakon datuma iz lanka 19. stavka 1. ako proizlaze iz posebne djelatnosti koja se obavljala i zavrila prije navedenog datuma,

na tetu, ako je od emisije, dogaaja ili iznenadnog dogaaja koji je prouzroio tetu prolo vie od 30 godina.

lanak 18.Izvjea i pregled1. Drave lanice najkasnije do 30. travnja 2013. izvjeuju Komisiju o iskustvu steenom u primjeni ove Direktive. Izvjea sadre podatke i informacije iz Priloga VI.

2. Komisija na temelju toga Europskom parlamentu i Vijeu prije 30. travnja 2014. podnosi izvjee koje sadrava sve primjerene prijedloge za izmjenu.

3. Izvjee iz stavka 2. obuhvaa pregled:

(a) primjene:

lanka 4. stavaka 2. i 4. u vezi s iskljuenjem iz podruja primjene ove Direktive oneienja na koja se odnose meunarodni akti navedeni u prilozima IV. i V., i

lanka 4. stavka 3. u vezi s pravom operatera da ogranii odgovornost u skladu s meunarodnim konvencijama iz lanka 4. stavka 3.

Komisija uzima u obzir iskustvo steeno u okviru relevantnih meunarodnih foruma, kao to su Meunarodna pomorska organizacija (IMO) i Euratom, relevantnih meunarodnih sporazuma, kao i u kojoj su mjeri ti instrumenti stupili na snagu i/ili su ih drave lanice primijenile i/ili izmijenile, vodei rauna o svim vanijim sluajevima tete u okoliu proizalima iz tih djelatnosti i poduzetim mjerama otklanjanja te razlikama u razinama odgovornosti u dravama lanicama, kao i o odnosu izmeu odgovornosti brodovlasnika i doprinos primatelja nafte, primjereno uzimajui u obzir sva relevantna istraivanja Meunarodnog fonda za naknadu tete zbog oneienja uljem;(b) primjene ove Direktive na tetu u okoliu prouzroenu genetski modificiranim organizmima (GMO), posebno s obzirom na iskustvo steeno u okviru relevantnih meunarodnih foruma i konvencija, npr. Konvencije o biolokoj raznovrsnosti i Kartagenskog protokola o biolokoj sigurnosti, i s obzirom na posljedice sluajeva tete u okoliu prouzroene genetski modificiranim organizmima (GMO);

(c) primjene ove Direktive u vezi sa zatienim vrstama i prirodnim stanitima;

(d) instrumenata koji bi ispunjavali uvjete za uvrtenje u priloge III., IV. i V.

lanak 19.Provedba

1. Drave lanice donose zakone i druge propise potrebne za usklaivanje s odredbama ove Direktive do 30. travnja 2007. O tome odmah obavjeuju Komisiju.

Kada drave lanice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove slubene objave sadravaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Naine tog upuivanja odreuju drave lanice.

2. Drave lanice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u podruju na koje se odnosi ova Direktiva, zajedno s tablicom koja prikazuje podudaranje odredaba ove Direktive s donesenim nacionalnim odredbama.

lanak 20.Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu na dan objave u Slubenom listu Europske unije.

lanak 21.Adresati

Ova je Direktiva upuena dravama lanicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 21. travnja 2004.Za Europski parlament

Predsjednik

P. COX

Za Vijee

Predsjednik

D. ROCHE

PRILOG I.

KRITERIJI IZ LANKA 2. STAVKA 1. TOKE (A)

Znaaj svake tete koja ima nepovoljne utjecaje na postizanje ili odravanje povoljnog stanja ouvanosti stanita ili vrsta mora se procjenjivati u odnosu na stanje ouvanosti u vrijeme nastanka tete, na funkcije koje stanita ili vrste imaju zbog svoje privlane vrijednosti kao i na njihovu sposobnost prirodne obnove. Znaajne nepovoljne promjene poetnog stanja treba utvrditi s obzirom na mjerljive vrijednosti kao to su:

broj jedinki, njihova gustoa ili podruje koje obuhvaaju,

uloga odreenih primjeraka ili oteenog podruja u odnosu na ouvanje vrste ili stanita, rijetkost vrste ili stanita (procijenjena na lokalnoj, regionalnoj i vioj razini ukljuujui razinu Zajednice),

sposobnost razmnoavanja vrste (prema specifinoj dinamici za tu vrstu ili populaciju), njezina sposobnost preivljavanja ili sposobnost stanita za prirodnu obnovu (prema specifinoj dinamici za njegove karakteristine vrste ili njihove populacije),

sposobnost vrste ili stanita da se, nakon nastale tete, obnovi za kratko vrijeme, bez ikakvog djelovanja izvana osim pojaanih zatitnih mjera, do stanja koje na temelju dinamike vrste ili stanita samo dovodi do stanja koje se smatra ekvivalentnim ili boljim u odnosu na poetno stanje.teta s dokazanim posljedicama za zdravlje ljudi mora se svrstati u kategoriju znaajne tete.

Sljedee se ne mora svrstati u kategoriju znaajne tete:

negativne promjene manje od prirodnih fluktuacija koje se smatraju uobiajenima za vrstu ili stanite,

negativne promjene iji su uzroci prirodni ili koje proizlaze iz djelovanja izvana povezanih s uobiajenim gospodarenjem tim podrujem, kako je utvreno u evidenciji o stanitu ili dokumentima o ciljevima ili u skladu s nainom kako su to ranije obavljali vlasnici ili operateri, teta nanesena vrstama ili stanitima za koje je utvreno da e se obnoviti za kratko vrijeme, bez ikakvog djelovanja izvana, do poetnog stanja ili do stanja, koje samo na temelju dinamike vrste ili stanita, dovodi do stanja koje se smatra ekvivalentnim ili boljim u odnosu na poetno stanje.

PRILOG II.

OTKLANJANJE TETE U OKOLIU

Ovim Prilogom utvruje se zajedniki okvir koji treba primijeniti za izbor najprimjerenijih mjera za osiguranje otklanjanja tete u okoliu.

1. Otklanjanje tete na vodi ili zatienim vrstama ili prirodnim stanitima

Otklanjanje tete u okoliu u odnosu na vode ili zatiene vrste ili prirodna stanita postie se ponovnom uspostavom poetnog stanja okolia putem primarnog, dopunskog i kompenzacijskog otklanjanja, pri emu:

(a) primarno otklanjanje je svaka mjera otklanjanja tete kojom se oteena prirodna dobra i/ili oteene funkcije u potpunosti ili priblino vraaju u poetno stanje;

(b) dopunsko otklanjanje je svaka mjera otklanjanja poduzeta u odnosu na prirodna dobra i/ili funkcije radi nadomjetanja, zato to primarno otklanjanje nije dovelo do potpune ponovne uspostave oteenih prirodnih dobara i/ili funkcija;

(c) kompenzacijsko otklanjanje tete je svaka mjera poduzeta radi nadomjetanja privremenih gubitaka prirodnih dobara i/ili funkcija koji se dogode od dana nastanka tete sve dok primarno otklanjanje tete ne postigne puni uinak;

(d) privremeni gubici su gubici nastali zbog injenice da oteena prirodna dobra i/ili funkcije ne mogu obavljati svoju ekoloku ulogu ili ispunjavati funkcije za druga prirodna dobra ili javnost sve dok primarne ili dopunske mjere ne postignu uinak. Ovo ne podrazumijeva financijsku naknadu namijenjenu pripadnicima javnosti.

Ako primarno otklanjanje ne dovede do ponovne uspostave poetnog stanja okolia, tada e se poduzeti dopunsko otklanjanje. Osim toga kompenzacijsko otklanjanje poduzet e se i radi nadomjetanja privremenih gubitaka.

Otklanjanje tete u okoliu u smislu tete na vodi, zatienim vrstama ili prirodnim stanitima podrazumijeva i uklanjanje svakog znaajnog rizika od nepovoljnog djelovanja na zdravlje ljudi.

1.1. Ciljevi otklanjanja

Svrha primarnog otklanjanja

1.1.1. Svrha primarnog otklanjanja je ponovno uspostavljenje potpunog ili priblinog poetnog stanja oteenih prirodnih dobara i/ili funkcija.

Svrha dopunskog otklanjanja

1.1.2. Ako se oteena prirodna dobra i/ili funkcije ne vrate u svoje poetno stanje, tada e se poduzeti dopunsko otklanjanje tete. Svrha dopunskog otklanjanja je uspostaviti, prema potrebi na alternativnom podruju, slinu razinu prirodnih dobara i/ili funkcija koja bi bila osigurana da je oteeno podruje vraeno u poetno stanje. Ako je mogue i primjereno, alternativno podruje treba biti zemljopisno povezano s oteenim podrujem uzimajui u obzir interese pogoenog stanovnitva.

Svrha kompenzacijskog otklanjanja

1.1.3. Kompenzacijsko otklanjanje poduzima se radi nadomjetanja privremenih gubitaka prirodnih dobara i funkcija do njihova obnavljanja. To se nadomjetanje sastoji od dodatnog poboljanja zatienih prirodnih stanita i vrsta ili vode bilo na oteenom podruju ili na alternativnom podruju. Ono ne podrazumijeva financijsku naknadu namijenjenu pripadnicima javnosti.

1.2. Utvrivanje mjera otklanjanjaUtvrivanje primarnih mjera otklanjanja1.2.1. Razmatraju se mogunosti koje ukljuuju mjere za ubrzano izravno ponovno uspostavljanje poetnog stanja prirodnih dobara i funkcija ili koje ukljuuju prirodno obnavljanje.

Utvrivanje dopunskih i kompenzacijskih mjera otklanjanja1.2.2. Pri utvrivanju opsega dopunskih i kompenzacijskih mjera otklanjanja najprije se razmatra pristup ekvivalentnosti dobara ili funkcija. Prema tom pristupu najprije se razmatraju mjere koje osiguravaju prirodna dobra i/ili funkcije iste vrste, kvalitete i koliine kao onih oteenih. Ako to nije mogue, osiguravaju se alternativna prirodna dobra i/ili funkcije. Primjerice, smanjenje kvalitete moe se nadoknaditi poveanjem koliine mjera otklanjanja.

1.2.3. Ako nije mogue primijeniti pristup ekvivalentnosti dobara ili funkcija, primjenjuju se alternativne tehnike vrednovanja. Nadleno tijelo moe propisati metodu, primjerice, novanog vrednovanja, za odreivanje opsega potrebnih dopunskih i kompenzacijskih mjera otklanjanja. Ako je vrednovanje izgubljenih dobara i/ili funkcija mogue, ali se vrednovanje zamjenskih prirodnih dobara i/ili funkcija ne moe obaviti u primjerenom roku ili uz prihvatljiv troak, nadleno tijelo moe odabrati mjere otklanjanja iji je troak ekvivalentan procijenjenoj novanoj vrijednosti izgubljenih prirodnih dobara i/ili funkcija.

Dopunske i kompenzacijske mjera otklanjanja trebaju biti oblikovane tako da osiguraju dodatna prirodna dobra i/ili funkcije koje odgovaraju vremenskim prednostima i tijeku mjera otklanjanja. Primjerice, to je vremensko razdoblje do postizanja poetnog stanja due, to se vie kompenzacijskih mjera otklanjanja poduzima (s time da su ostale okolnosti jednake).

1.3. Izbor mogunosti otklanjanja

1.3.1. Primjerene mogunosti otklanjanja tete treba procijeniti, primjenjujui najbolje raspoloive tehnologije, na temelju sljedeih kriterija:

utjecaj svake mogunosti za javno zdravlje i sigurnost,

troak provedbe mogunosti,

vjerojatnost uspjeha svake mogunosti,

u kojoj mjeri svaka mogunost spreava buduu tetu i izbjegava usputnu tetu kao posljedicu provedbe te mogunosti,

u kojoj mjeri svaka mogunost donosi korist svakoj komponenti prirodnog dobra i/ili funkcije,

u kojoj mjeri svaka mogunost vodi rauna o odgovarajuim drutvenim, gospodarskim i kulturnim aspektima i drugim bitnim imbenicima specifinima za to podruje,

vrijeme potrebno za uinkovito ispravljanje tete u okoliu,

u kojoj mjeri svaka mogunost postie ponovnu uspostavu podruja tete u okoliu,

zemljopisna povezanost s oteenim podrujem.

1.3.2. Pri vrednovanju raznih utvrenih mogunosti otklanjanja mogu se odabrati primarne mjere otklanjanja koje ne dovode do potpune ponovne uspostave poetnog stanja oteene vode ili zatiene vrste ili prirodnog stanita ili ga ponovno uspostavljaju sporije. Ta se odluka moe donijeti samo ako se prirodna dobra i/ili funkcije, izgubljene na prvotnom podruju zbog takve odluke, nadomjetaju pojaanim dopunskim ili kompenzacijskih mjerama radi osiguranja sline razine prirodnih dobara i/ili funkcija kao kod onih prvotnih. To je, primjerice, sluaj kada se ekvivalentna prirodna dobra i/ili funkcije drugdje mogu osigurati uz manji troak. Te se dodatne mjere za otklanjanje tete odreuju u skladu s pravilima iz odjeljka 1.2.2.

1.3.3. Neovisno o pravilima iz odjeljka 1.3.2. i u skladu s lankom 7. stavkom 3. nadleno tijelo ima pravo odluiti da ne treba poduzimati daljnje mjere otklanjanja ako:

(a) poduzete mjere otklanjanja osiguravaju da vie nema znaajnog rizika od nepovoljnog utjecaja na zdravlje ljudi, vodu ili zatiene vrste i prirodna stanita; i

(b) troak mjera otklanjanja koje treba poduzeti za postizanje poetnog stanja ili sline razine je nerazmjeran koristima za okoli koje bi se trebale postii.

2. Otklanjanje tete na zemljituPoduzimaju se potrebne mjere kojima se minimalno osigurava da su oneiujue tvari uklonjene, stavljene pod nadzor, zadrane ili njihova koliina smanjena tako da oneieno zemljite, uzimajui u obzir njegovu sadanju uporabu ili buduu uporabu odobrenu u vrijeme nastanka tete, vie ne predstavlja znaajni rizik od nepovoljnog utjecaja na zdravlje ljudi. Postojanje tih rizika procjenjuje se postupkom procjene rizika, uzimajui u obzir svojstva i funkciju tla, vrstu i koncentraciju tetnih tvari, pripravaka, organizama ili mikroorganizama, s njima povezanu opasnost i mogunost njihova irenja. Uporaba se utvruje na temelju propisa o uporabi zemljita ili drugih odgovarajuih propisa na snazi u vrijeme nastanka tete, ako postoje.

Ako se uporaba zemljita promijeni, poduzimaju se sve potrebne mjere za spreavanje nepovoljnih utjecaja na zdravlje ljudi.

Ako nema propisa o uporabi zemljita ili drugih odgovarajuih propisa, za podruje na kojem je dolo do tete uporaba se odreuje prema naravi tog podruja, uzimajui u obzir njegov oekivani razvoj.

Razmatra se mogunost prirodnog obnavljanja, tj. mogunost u kojoj ne bi bilo izravnog ovjekova zahvata u proces obnavljanja.

PRILOG III.

DJELATNOSTI IZ LANKA 3. STAVKA 1.

1. Rad postrojenja koja podlijeu dozvoli prema Direktivi Vijea 96/61/EZ od 24. rujna 1996. o integriranom spreavanju i kontroli oneienja. To znai sve djelatnosti navedene u Prilogu I. Direktivi 96/61/EZ osim postrojenja ili dijelova postrojenja koji se koriste za istraivanje, razvoj i ispitivanje novih proizvoda i procesa.

2. Postupci gospodarenja otpadom, ukljuujui prikupljanje, prijevoz, oporabu i zbrinjavanje otpada i opasnog otpada, ukljuujui nadzor nad tim postupcima te nadzor i mjere koje se provode na lokacijama nakon zbrinjavanja otpada, koji podlijeu dozvoli ili registraciji prema Direktivi Vijea 75/442/EEZ od 15. srpnja 1975. o otpadu2 i Direktivi Vijea 91/689/EEZ od 12. prosinca 1991. o opasnom otpadu3.

Ti postupci obuhvaaju, izmeu ostalog, rad odlagalita prema Direktivi Vijea 1999/31/EZ od 26. travnja 1999. o odlagalitima otpada4 kao i rad spalionica prema Direktivi 2000/76/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 4. prosinca 2000. o spaljivanju otpada5.

Za potrebe ove Direktive drave lanice mogu odluiti da ti postupci ne obuhvaaju irenje u poljoprivredne svrhe mulja iz otpadnih voda iz ureaja za obradu komunalnih otpadnih voda, obraenog u skladu s prihvaenim normama.

3. Sva isputanja u kopnene povrinske vode za koja je potrebno prethodno odobrenje prema Direktivi Vijea 76/464/EEZ od 4. svibnja 1976. o oneienju uzrokovanom isputanjem odreenih opasnih tvari u vodni okoli Zajednice6.

4. Sva isputanja tvari u podzemne vode za koja je potrebno prethodno odobrenje prema Direktivi Vijea 80/68/EEZ od 17. prosinca 1979. o zatiti podzemnih voda od oneienja izazvanog odreenim opasnim tvarima7.

5. Isputanje ili unoenje oneiujuih tvari u povrinske ili podzemne vode za koje je potrebna dozvola, odobrenje ili registracija prema Direktivi 2000/60/EZ.

6. Neovlateno uzimanje i ograivanje vode za koje je potrebno prethodno odobrenje prema Direktivi 2000/60/EZ.

7. Proizvodnja, uporaba, skladitenje, obrada, punjenje, isputanje u okoli i prijevoz unutar pogona:(a) opasnih tvari u skladu s definicijom iz lanka 2. stavka 2. Direktive Vijea 67/548/EEZ od 27. lipnja 1967. o usklaivanju zakona i drugih propisa drava lanica u odnosu na razvrstavanje, pakiranje i oznaivanje opasnih tvari8;(b) opasnih pripravaka u skladu s definicijom iz lanka 2. stavka 2. Direktive 1999/45/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 31. svibnja 1999. o usklaivanju zakona i drugih propisa drava lanica u odnosu na razvrstavanje, pakiranje i oznaivanje opasnih pripravaka9;

(c) sredstava za zatitu bilja u skladu s definicijom iz lanka 2. stavka 1. Direktive Vijea 91/414/EEZ od 15. srpnja 1991. o stavljanju sredstava za zatitu bilja na trite10;

(d) biocidnih pripravaka u skladu s definicijom iz lanka 2. stavka 1. toke (a) Direktive 98/8/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 16. veljae 1998. o stavljanju biocidnih pripravaka na trite11.

8. Prijevoz cestom, eljeznicom, unutarnjim plovnim putovima, morem ili zranim putem opasnoga tereta ili robe koja uzrokuje oneienje u skladu s definicijom bilo iz Priloga A Direktivi Vijea 94/55/EZ od 21. studenoga 1994. o usklaivanju zakona drava lanica o cestovnom prijevozu opasnog tereta1 ili iz Priloga Direktivi Vijea 96/49/EZ od 23. srpnja 1996. o usklaivanju zakona drava lanica o prijevozu opasnog tereta eljeznicom2 ili u skladu s definicijom iz Direktive Vijea 93/75/EEZ od 13. rujna 1993. o najmanjim zahtjevima za plovila koja plove prema lukama u Zajednici ili isplovljuju iz njih i prevoze opasni teret ili robu koja uzrokuje oneienje3.

9. Rad postrojenja za koje je potrebno odobrenje prema Direktivi Vijea 84/360/EEZ od 28. lipnja 1984. o suzbijanju oneienja zraka iz industrijskih pogona4 u vezi s isputanjem u zrak svake tvari koja uzrokuje oneienje na koju se odnosi navedena Direktiva.

10. Svaka uporaba u zatvorenim sustavima, ukljuujui prijevoz, koja obuhvaa genetski modificirane mikroorganizme u skladu s definicijom iz Direktive Vijea 90/219/EEZ od 23. travnja 1990. o ogranienoj uporabi genetski modificiranih mikroorganizama5.

11. Svako namjerno putanje u okoli, prijevoz i stavljanje na trite genetski modificiranih organizama u skladu s definicijom iz Direktive 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijea6.

12. Prekogranina otprema otpada unutar Europske unije, u nju ili iz nje, za koju je potrebno odobrenje ili koja je zabranjena u smislu Uredbe Vijea (EEZ) br.259/93 od 1. veljae 1993. o nadzoru i kontroli poiljaka otpada koje se otpremaju unutar Europske zajednice, ulaze u nju, ili iz nje izlaze7.

PRILOG IV.

MEUNARODNE KONVENCIJE IZ LANKA 4. STAVKA 2.

(a) Meunarodna konvencija od 27. studenoga 1992. o graanskoj odgovornosti za tetu zbog oneienja uljem;

(b) Meunarodna konvencija od 27. studenoga 1992. o osnivanju Meunarodnog fonda za naknadu tete zbog oneienja uljem;

(c) Meunarodna konvencija od 23. oujka 2001. o graanskoj odgovornosti za tetu zbog oneienja pogonskim uljem;

(d) Meunarodna konvencija od 3. svibnja 1996. o odgovornosti i naknadi tete u vezi prijevoza opasnih i tetnih tvari morem;

(e) Konvencija od 10. listopada 1989. o graanskoj odgovornosti za tetu prouzroenu tijekom prijevoza opasne robe cestom i eljeznicom te plovilima za unutarnju plovidbu.

PRILOG V.

MEUNARODNI INSTRUMENTI IZ LANKA 4. STAVKA 4.

(a) Parika konvencija od 29. srpnja 1960. o odgovornosti prema treima u podruju nuklearne energije i Briselska dodatna konvencija od 31. sijenja 1963.;

(b) Beka konvencija od 21. svibnja 1963. o graanskoj odgovornosti za nuklearnu tetu;

(c) Konvencija od 12. rujna 1997. o dodatnoj naknadi za nuklearnu tetu;

(d) Zajedniki protokol od 21. rujna 1988. o primjeni Beke konvencije i Parike konvencije;

(e) Briselska konvencija od 17. prosinca 1971. o graanskoj odgovornosti u podruju pomorskog prijevoza nuklearnog materijala.

PRILOG VI.

INFORMACIJE I PODACI IZ LANKA 18. STAVKA 1.

Izvjea iz lanka 18. stavka 1. ukljuuju popis sluajeva tete u okoliu i sluajeva odgovornosti na temelju ove Direktive, a za svaki od sluajeva navode se sljedee informacije i podaci:

1. vrsta tete u okoliu, datum nastanka i/ili otkrivanja tete i datum pokretanja postupka na temelju ove Direktive;2. ifra iz klasifikacije djelatnosti jedne ili vie odgovornih pravnih osoba1;3. jesu li odgovorne osobe ili kvalificirani subjekti pokrenuli sudski postupak preispitivanja. (Navodi se vrsta tuitelja i ishod postupka.);4. ishod procesa otklanjanja;5. datum zavretka postupka.

Drave lanice mogu u svoja izvjea uvrstiti sve druge informacije i podatke koje smatraju korisnima za pravilnu ocjenu provedbe ove Direktive, na primjer:

1. trokove mjera otklanjanja i spreavanja u skladu s definicijom iz ove Direktive:

koje su izravno platile odgovorne osobe, kada su ti podaci dostupni, koji su naknadno naplaeni od odgovornih osoba, koji nisu naplaeni od odgovornih osoba. (Treba navesti razloge zbog kojih nisu naplaeni.);2. rezultate poduzetih mjera za unapreivanje i primjenu instrumenata financijskog jamstva koji se upotrebljavaju u skladu s ovom Direktivom;3. procjenu dodatnih administrativnih trokova kojima je godinje izloena javna uprava za uspostavu i rad upravnih struktura potrebnih za primjenu i provedbu ove Direktive.

Izjava Komisije o lanku 14. stavku 2. Direktiva o odgovornosti za okoliKomisija prima na znanje lanak 14. stavak 2. U skladu s tim lankom Komisija e est godina nakon stupanja Direktive na snagu podnijeti izvjee, izmeu ostalog, o dostupnosti osiguranja i drugih vrsta financijskog jamstva uz prihvatljive trokove kao i o njihovim uvjetima. U izvjeu e se posebno uzeti u obzir trini razvoj odgovarajuih proizvoda za financijsko jamstvo s obzirom na navedene aspekte. Razmotrit e se i postupni pristup u skladu s vrstom tete i naravi opasnosti. Komisija e s obzirom na izvjee prema potrebi to prije dati prijedloge. Komisija e provesti procjenu uinka proirenu na gospodarske, drutvene i ekoloke aspekte u skladu s relevantnim postojeim pravilima, a posebno u skladu s meuinstitucionalnim sporazumom o boljem zakonodavstvu kao i svojom Komunikacijom o procjeni uinka [COM(2002)276 konano]. SL C151E, 25.6.2002., str.132.

SL C241, 7.10.2002., str.162.

Miljenje Europskog parlamenta od 14. svibnja 2003. (jo nije objavljeno u Slubenom listu), Zajedniko stajalite Vijea od 18. rujna 2003. (SL C277E, 18.11.2003., str.10.) i stajalite Europskog parlamenta od 17. prosinca 2003. (jo nije objavljeno u Slubenom listu). Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 31. oujka 2004. i Odluka Vijea od 30. oujka 2004.

SL L103, 25.4.1979., str.1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br.807/2003 (SL L122, 16.5.2003., str.36.).

SL L206, 22.7.1992., str.7. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br.1882/2003 Europskog parlamenta i Vijea (SL L284, 31.10.2003., str.1.).

SL L327, 22.12.2000., str.1. Direktiva kako je izmijenjena Odlukom br.2455/2001/EZ (SL L331, 15.12.2001., str.1.).

1 SL L12, 16.1.2001., str.1. Uredba kako je izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br.1496/2002 (SL L225, 22.8.2002., str.13.).

SL L257, 10.10.1996., str.26. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br.1882/2003.

2 SL L194, 25.7.1975., str.39. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br.1882/2003.

3 SL L377, 31.12.1991., str.20. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 94/31/EZ (SL L168, 2.7.1994., str.28.).

4 SL L182, 16.7.1999., str.1. Direktiva kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br.1882/2003.

5 SL L332, 28.12.2000., str.91.

6 SL L129, 18.5.1976., str.23. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2000/60/EZ.

7 SL L20, 26.1.1980., str.43. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 91/692/EEZ (SL L377, 31.12.1991., str.48.).

8 SL 196,16.8.1967., str.1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br.807/2003.


10 SL L230, 19.8.1991., str.1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br.806/2003 (SL L122, 16.5.2003., str.1.).

11 SL L123, 24.4.1998., str.1. Direktiva kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br.1882/2003.

1 SL L319, 12.12.1994., str.7. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 2003/28/EZ (SL L90, 8.4.2003., str.45.).

2 SL L235, 17.9.1996., str.25. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 2003/29/EZ (SL L90, 8.4.2003., str.47.).

3 SL L247, 5.10.1993., str.19. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2002/84/EZ Europskog parlamenta i Vijea (SL L324, 29.11.2002., str.53.).

4 SL L188, 16.7.1984., str.20. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 91/692/EEZ (SL L377, 31.12.1991., str.48.).


6 SL L106, 17.4.2001., str.1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br.1830/2003 (SL L268, 18.10.2003., str.24.).

7 SL L30, 6.2.1993., str.1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br.2557/2001 (SL L349, 31.12.2001., str.1.).

1 Moe se upotrijebiti ifra iz Klasifikacije NACE (Uredba Vijea (EEZ) br.3037/90 od 9. listopada 1990. o statistikoj klasifikaciji ekonomskih djelatnosti u Europskoj zajednici (SL L293, 24.10.1990., str.1).

Provjeriti ralambu, originalu se radi o subparagraph

HR1/21

1/24

Documents

Direktiva Europskog Parlamenta 2004