32
Trgovinsko pravo Individualizacija trgovinskog subjekta u pravnom prometu 1 S A D R Ž A J UVOD................................................................................................................................ 2 1. FIRMA DRUŠTVA...................................................................................................... 3 1.1. Pojam........................................................................................................................... 3 1.2. Elementi firme društva................................................................................................ 5 1.3. Upotreba firme............................................................................................................. 8 1.4. Zaštita firme................................................................................................................. 9 1.5. Promjena i prenos firme............................................................................................. 15 1.6. Načela firme trgovinskog subjekta............................................................................ 16 2. DJELATNOST DRUŠTVA........................................................................................19 2.1. Promjena djelatnosti.................................................................................................. 24 3. SJEDIŠTE DRUŠTVA............................................................................................... 26 4. ZAKLJUČAK ............................................................................................................ 28 5. LITERATURA............................................................................................................ 31

Diplomski rad, Vedran Nalic - Slobomir Univerzitet · Podjela elemenata u našoj pravnoj teoriji uglavnom je usaglašena, uz odre ene manje nijanse i može se iskazati kao: ... proizvodnja

  • Upload
    others

  • View
    2

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Diplomski rad, Vedran Nalic - Slobomir Univerzitet · Podjela elemenata u našoj pravnoj teoriji uglavnom je usaglašena, uz odre ene manje nijanse i može se iskazati kao: ... proizvodnja

Trgovinsko pravo Individualizacija trgovinskog subjekta u pravnom prometu

1

S A D R Ž A J

UVOD................................................................................................................................ 2

1. FIRMA DRUŠTVA...................................................................................................... 3

1.1. Pojam........................................................................................................................... 3

1.2. Elementi firme društva................................................................................................ 5

1.3. Upotreba firme............................................................................................................. 8

1.4. Zaštita firme................................................................................................................. 9

1.5. Promjena i prenos firme............................................................................................. 15

1.6. Načela firme trgovinskog subjekta............................................................................ 16

2. DJELATNOST DRUŠTVA........................................................................................19

2.1. Promjena djelatnosti.................................................................................................. 24

3. SJEDIŠTE DRUŠTVA............................................................................................... 26

4. ZAKLJUČAK ............................................................................................................ 28

5. LITERATURA............................................................................................................ 31

Page 2: Diplomski rad, Vedran Nalic - Slobomir Univerzitet · Podjela elemenata u našoj pravnoj teoriji uglavnom je usaglašena, uz odre ene manje nijanse i može se iskazati kao: ... proizvodnja

Trgovinsko pravo Individualizacija trgovinskog subjekta u pravnom prometu

2

INDIVIDUALIZACIJA TRGOVINSKOG SUBJEKTA

U PRAVNOM PROMETU

1. UVODNE NAPOMENE

U uslovima tržišnog privređivanja, značajno je da svaki trgovinski subjekt

ima svoja individualna obilježja po kojima je prepoznatljiv svim drugim subjektima na

tržištu. Vrlo je važno da se na tržištu razlikuje individualnost tržišnih subjekata za buduće

poslovne partnere kao korisnike njihovih usluga ili, pak kupovinu proizvoda.

Identifikacija trgovinskih subjekata na tržištu je, višestruko važna radi:

• zaštite interesa trgovinskih subjekata;

• zaštite interesa potrošača i korisnika usluga;

• zaštite i postizanja pravne sigurnosti na tržištu;

• zaštite javnih interesa i radi obezbjeđenja opšte sigurnosti pravnog prometa.

Identitet i individualnost trgovinskih subjekata, formira se na osnovu:

• firme (poslovnog naziva) trgovinskog subjekta;

• djelatnosti (predmeta poslovanja) trgovinskog subjekta,

• sjedišta trgovinskog subjekta;

• jedinstvenog identifikacionog broja trgovinskog subjekta.

Navedeni su samo neki kriterijumi koji su preovlađujući za utvrđivanje individualnih

obilježja trgovinskih subjekata.1 U pravnoj teoriji ima teoretičara koji u fakultativne

atribute pojedinih trgovinskih subjekata ubrajaju i druge oznake u cilju boljeg

razlikovanja na tržištu, bilo po uslužnom ili robnom žigu (marki proizvoda) odnosno

modelima ili uzorcima proizvoda. U savremenom pravu pored navedenih obilježja u

individualitet trgovinskih subjekata ubrajaju se i matični broj i broj upisa u registar

društava.

1 Prof. Slavko Carić “Privredno pravo za ekonomiste“, str. 77, navodi da u pravnoj teoriji ne postoji jedinstveno shvatanje o tome koji su sve kriterijumi mjerodavni za utvrđivanje individualnih obilježja privrednih subjekata.

Page 3: Diplomski rad, Vedran Nalic - Slobomir Univerzitet · Podjela elemenata u našoj pravnoj teoriji uglavnom je usaglašena, uz odre ene manje nijanse i može se iskazati kao: ... proizvodnja

Trgovinsko pravo Individualizacija trgovinskog subjekta u pravnom prometu

3

2. FIRMA DRUŠTVA

( POSLOVNO IME )

2.1 Pojam

Riječ firma potiče od latinske rječi firmare, što znači utvrditi. To je ime pod

kojim je trgovinskom subjektu utvrđen subjektivitet u pravu. Izraz „firma“ je porijeklom

iz njemačkog prava i u poslovnoj praksi se najčešće upotrebljava kao sinonim za

trgovinsko (privredno) društvo. Ovo poistovjećivanje naravno nije ispravno, ali se koristi

zbog velikog privrednog značaja naziva firme u odnosu na druga statusna obilježja

(atribute) trgovinskog društva, tako da proizvodi i usluge trgovinskog društva dobijaju

svoju individualnost na tržištu preko firme. Zbog toga je firma svakog društva i predmet

posebne zaštite kao prava industrijske svojine. To proizilazi iz čl.1.st.2. Pariške

konvencije o zaštiti industrijske svojine iz 1882. godine.

Trgovinski subjekt mora koristiti poslovno ime u svim komunikacijama sa

drugim licima i istaći ga na poslovnim prostorijama. Ono se mora razlikovati od imena

bilo kog drugog trgovinskog subjekta. Trgovinski subjekt sadrži ovu oznaku u punom ili

skraćenom obliku (primjer: „akcionarsko društvo“, ad. A.D. ili „društvo sa ograničenom

odgovornošću“, doo, D.O.O. itd.).2 Trgovinski subjekt može imati jedno ili više

modifikovanih ili skraćenih poslovnih imena. Imena država i znamenitih ličnosti mogu

se koristiti u imenu trgovinskog društva samo uz odgovarajuću saglasnost. Poslovno ime

glasi na jeziku i pismu koje je u službenoj upotrebi, a može da sadrži i pojedine strane

rječi.

Firma predstavlja najznačajniji element za individualizaciju trgovinskog

subjekta. Firma trgovinskog društva se određuje u aktu o osnivanju i mora biti napisana

na jeziku koji je u službenoj upotrebi u državi (entitetu), a prevod na strani jezik može se

upotrebljavati samo zajedno sa jezikom firme koji je u službenoj upotrebi.

Svaki trgovinski subjekt ima firmu koja mora, u toku svog poslovanja, da se

koristi u obliku koji je upisan u registar.

2 Vidi čl. 25.i 26. Zakona o preduzećima Republike Srpske Vidi čl.18. i 19. Zakona o privrednim društvima Republike Srpske

Page 4: Diplomski rad, Vedran Nalic - Slobomir Univerzitet · Podjela elemenata u našoj pravnoj teoriji uglavnom je usaglašena, uz odre ene manje nijanse i može se iskazati kao: ... proizvodnja

Trgovinsko pravo Individualizacija trgovinskog subjekta u pravnom prometu

4

Firma je obilježje trgovinskog subjekta kao cjeline, a ne njegovih djelova. Dio

trgovinskog subjekta posluje pod firmom trgovinskog subjekta u čijem je sastavu i njoj

dodaje svoj naziv.

Naše pravo dopušta upotrebu stranih riječi u firmi društva. Taj izuzetak za

sada omogućen je zbog toga što u našem jeziku nema odgovarajućih riječi pa se

omogućuje da se u nazivu firme upotrebljavaju uobičajene strane riječi. Upotreba stranih

riječi u firmi jednog društva može biti poslijedica toga da je strano društvo suosnivač

zajedničkog društva.

U pravnoj teoriji postoji podjela firmi pod kojim posluju društva i to na:

• Društva sa personalnom firmom, koja su, u stvari društva lica, jer se u firmu

unose njihova imena, jedno ili više njih. Međutim, individualizacija društva lica

kao pravnih subjekata u pravnom prometu od fizičkih lica, kao njihovih osnivača,

vrši se tako što se uz ime firme društva obavezno označava pravni oblik

trgovinskog društva, dok kod komanditnog društva u firmu se unosi ime i prezime

jednog ili više samo komplementara i time je oznaka društva kod (npr. Nalić i dr.,

k.d.)

• Društva sa realnom firmom, po kojim posluju društva kapitala, jer se iz firme

obavezno vidi predmet poslovanja i ne unose se u sadržaj firme imena dioničara

niti osnivača društva sa ograničenom odgovornosti.

Firma mora obavezno da sadrži određene elemente na osnovu kojih se vrši

individualizacija trgovinskog subjekta. Neki elementi se ne smiju unositi u firmu, dok se

jedan broj elemenata može unijeti u firmu ukoliko su ispunjeni određeni uslovi.

Page 5: Diplomski rad, Vedran Nalic - Slobomir Univerzitet · Podjela elemenata u našoj pravnoj teoriji uglavnom je usaglašena, uz odre ene manje nijanse i može se iskazati kao: ... proizvodnja

Trgovinsko pravo Individualizacija trgovinskog subjekta u pravnom prometu

5

2.2. Elementi firme društva

Podjela elemenata u našoj pravnoj teoriji uglavnom je usaglašena, uz

određene manje nijanse i može se iskazati kao:

• jezgro firme, koje predstavlja naziv trgovinskog subjekta;

• obavezni (obligatorni ) elementi;

• neobavezni (fakultativni) elementi;

• uslovno dopušteni elementi i

• zabranjeni elementi firme.

Jezgro je naziv po kome se razlikuju trgovinski subjekti koji obavljaju istu

djelatnost. To su najčešće imena poznatih ličnosti (Nikola Tesla); geografski pojmovi,

kao što su nazivi rijeka (Dunav, Bosna, Drina), nazivi planina (Kopaonik, Jahorina );

značajni istorijski datumi ( 1. maj).

Obavezni (obligatorni) elementi firme 3su oni koje svaki trgovinski subjekt

mora imati na osnovu zakona i koji su uslov za njegovu registraciju u registar i o čijem

postojanju se pazi po službenoj dužnosti, a to su slijedeći elementi:

• djelatnost, koja ukazuje na to sa kojom se vrstom trgovinske aktivnosti bavi

određeni trgovinski subjekt. U našem pravu sve djelatnosti sa kojima se pravni

subjekti mogu baviti predviđene su u Zakonu o klasifikaciji delatnosti i o

Registru jedinica razvrstavanja. U firmu se, najčešće, unosi jedna djelatnost koja

je pretežna ili karakteristična, kao na primjer: proizvodnja hemijskih proizvoda,

posredovanje, uslužne djelotansti, dr. (npr.„GMN“- društvo sa ograničenom

odgovornošću za proizvodnju, trgovinu i usluge);

• označenje oblika firme, odnosno da je akcionarsko društvo (skraćeno a.d.) ili

ortačko društvo (skraćeno o.d), itd, što je veoma bitno u pravnom prometu kako bi

se poslovni partneri obavjestili o vrsti odgovornosti društva za svoje obaveze i

3 Vidi čl.27. i 28. Zakona o preduzećima RS Vidi čl.17. i 18. Zakona o privrednim društvima Republike Srpske

Page 6: Diplomski rad, Vedran Nalic - Slobomir Univerzitet · Podjela elemenata u našoj pravnoj teoriji uglavnom je usaglašena, uz odre ene manje nijanse i može se iskazati kao: ... proizvodnja

Trgovinsko pravo Individualizacija trgovinskog subjekta u pravnom prometu

6

• sjedište društva uz navođenje adrese koje predstavlja mjesto iz koga se upravlja

poslovima društva a koje se određuje osnivačkim aktom.

Neobavezni ( fakultativni) elementi firme su također dopušteni i to su

elementi koje firma može, ali i ne mora da ima, a u suštini oni se koriste radi bolje

individualizacije trgovinskih subjekata u pravnom prometu. Ti elementi mogu biti:

• dodaci, kao što su: slike, crteži, amblemi i dr, koji se mogu koristiti i kao robni

znak;

• skraćenica firme ili modifikacija firme, kao što su: Intersped, Energoinvest, Mol i

sl.

• godina osnivanja : Sarajevska pivara 1880“, „Sodaso 1878“, i td;

• označenje poslovnog sistema u čijem sastavu je trgovinski subjekt (holding,

koncern, povezano društvo i sl.).

Uslovno dopušteni elementi firme mogu biti u firmi društva samo ako postoji

odobrenje nadležnog organa ili ličnosti, zavisno od toga koji se element unosi u

firmu.Tako kao uslovno dopušteni elementi firme društva mogu biti: naziv određene

države, entiteta, jedinice lokalne samouprave (npr. „Bosna i Hercegovina, „Općina

Maglaj“ i sl.) samo uz prethodno odobrenje nadležnog organa. Također, firma

trgovinskog subjekta može sadržavati i ime i prezime lica koje nije osnivač trgovinskog

subjekta, ali samo uz odobrenje tog lica ako je živo ili u slučaju da nije živo uz odobrenje

ili pristanak njegovih nasljednika. Izdavanje odobrenja od nadležnog organa odnosno

saglasnost za unošenje ličnog imena u firmu se uskraćuje ako je djelatnost društva takva

da bi kompromitovala ugled organa ili ličnosti. Izdato odobrenje od strane nadležnog

organa može biti povučeno uz saglasnost lica odnosno nasljednika, pa će sud izvršiti

brisanje iz registra riječi i imena, kao dodatne sastojke firme društva. Ista pravila

analogno važe i za unošenje imena istorijskih i drugih značajnih ličnosti ( npr. poznatih

naučnika, pisaca, sportista i sl.) u firmu trgovinskog subjekta, s tim što se traži saglasnost

nasljednika do određenog stepena srodstva ( trećeg ili četvrog stepena ) kao i odobrenje

nadležnog državnog organa, osim ako je osnivač živo lice koje u firmu društva unosi

svoje ime i prezime. U uporednom zakonodavstvu, također je propisano obavezno

Page 7: Diplomski rad, Vedran Nalic - Slobomir Univerzitet · Podjela elemenata u našoj pravnoj teoriji uglavnom je usaglašena, uz odre ene manje nijanse i može se iskazati kao: ... proizvodnja

Trgovinsko pravo Individualizacija trgovinskog subjekta u pravnom prometu

7

odobravanje nadležnih organa odnosno ličnosti, za unošenje u firmu riječi i simbola koji

označavaju državu ili bilo koju lokalnu zajednicu, entitet, kanton grad ili općinu.

Zabranjeni elementi ili elementi koje firma ne može da sadrži su elementi

koji ne mogu da budu sastavni dijelovi firme trgovinskog subjekta. Ovi elementi su po

zakonu zabranjeni, a to su slijedeći elementi:

• riječi i oznake koje su protivne zakonu i javnom moralu ( npr. bez dozvole

Agencije za bankarstvo niko ne može da koristi naziv „banka“ ili označenje

države ili entiteta, bez dozvole nadležnog organa);

• zaštićeni robni i uslužni žigovi drugih pravnih i fizičkih lica koji su i po

domaćem i po uporednom zakonodavstvu, kao intelektualna industrijska prava

vlasništva predmet zaštite.4 Naime, Prvom direktivom Evropske unije (EU-88) i

Pariškom konvencijom o zaštiti industrijskog vlasništva, zahtijeva se od država

potpisnica uspostavljanje posebnih organa za zaštitu industrijskog vlasništva i

obavezno objavljivanje putem posebnog glasila zaštićenih robnih u uslužnih

žigova. Zabranjena je upotreba tuđeg žiga ilil znaka i u našem pravu i to

predstavlja nelojalnu konkurenciju jer se neovlašteno upotrebljava tuđa firma,

ime, oznaka ili druga obilježja kojom se stvara ili može stvoriti zabuna na tržištu;

• Službeni simboli i znakovi ( npr. grbovi, zastave i druge službene oznake bilo kog

nivoa i oblika državne ili političko-teritorijalne organizacije, sportskih ili vjerskih

organizacija i udruženja građana. Ovo se odnosi i na inostrane države,

organizacije i udruženja;

• Nazivi i znakovi stranih država i međunarodnih organizacija i

• Riječi koje bi mogle stvoriti zabunu u pogledu vrste i obima poslovanja ili dovesti

do zamjena s firmom ili znakom drugog privrednog društva ili povrijediti prava

drugih lica.

U Zakonu o osiguranju Republike Srbije, koji je donijet 2004. godine5 utvrđeno je

da pravno lice i preduzetnik ne mogu koristiti pojam „osiguranje“ niti pojam

izveden iz tog pojma u svojoj firmi ili nazivu, odnosno nazivu svog proizvoda ili

4 O zaštiti industrijskog vlasništva vidi Parišku konvenciju iz 1883. godine 5 Zakon je objavljen u „Sl. glasniku RS“, br. 55/04, od 21. maja 2004. godine.

Page 8: Diplomski rad, Vedran Nalic - Slobomir Univerzitet · Podjela elemenata u našoj pravnoj teoriji uglavnom je usaglašena, uz odre ene manje nijanse i može se iskazati kao: ... proizvodnja

Trgovinsko pravo Individualizacija trgovinskog subjekta u pravnom prometu

8

usluge, osim ako te pojmove koristi na osnovu zakona. Na ovaj način generalno

se štiti jedna grana djelatnosti od zloupotreba koje su veoma prisutne. Ovakvo

rješenje bi moglo da predstavlja dobar model zaštite firmi i u drugim granama

djelatnosti.

2.3. Upotreba firme

Trgovinski subjekt posluje pod svojom registrovanom firmom. Firma društva

se mora upotrebljavati onako kako je registrovana, jer samo takva u slučaju zloupotreba

može imati pravnu zaštitu. Svaka promjena firme ili nekog njenog elementa mora biti

prethodno registrovana, jer u pravnom prometu sa trećim licima ne samo da nema pravne

zaštite, već i sastavni dio koji se upotrebljava je bez prethodne registracije.

Firma društva se može upotrebljavati u potpunom ili skraćenom obliku.

Firma svakog trgovinskog subjekta mora se koristiti u poslovanju onakva

kakva je upisana u sudski ili drugi registar i istaći na poslovnim prostroijama društva,

bilo puna ili skraćena, a može i kumulativno. Da bi normiranost legislative domaćeg

prava, odgovarala standardima i rješenjima uporednog zakonodavstva i međunarodnog

prava, obavezno je da se iz poslovnih papira „memoranduma“ društva vidi i puna firma i

adresa sjedišta društva, sud ili nadležni organ kod koga je i pod kojim brojem je društvo

registrovano, broj računa sa nazivom banke kod koje društvo ima račun, a za društva

kapitala i iznos upisanog i uplaćenog kapitala, kao i podatke članova uprave, kao i

ukupan broj i nominalni iznos dionica.

Page 9: Diplomski rad, Vedran Nalic - Slobomir Univerzitet · Podjela elemenata u našoj pravnoj teoriji uglavnom je usaglašena, uz odre ene manje nijanse i može se iskazati kao: ... proizvodnja

Trgovinsko pravo Individualizacija trgovinskog subjekta u pravnom prometu

9

2.4. Zaštita firme

Firma trgovinskog subjekta uživa višestruku pravnu zaštitu:

• Po osnovu zakona (zakonska zaštita) koja se provodi po službenoj dužnosti ( ex

officio) od nadležnog registarskog suda ili druge institucije koja vodi registar

privrednih društava;

• Po osnovu opravdanog poslovnog interesa društva, nakon registracije društva kod

suda ili druge institucije koja vodi registar sjedišta društva;

• Krivičnopravna zaštita, zbog neovlaštenog korištenja tuđe firme u pravnom

prometu ili u svoju firmu unesenih tuđih obilježja ( zaštitini znak ) ili ako označi

svoju robu tuđim znakom.

Na osnovu postojećih razloga zaštite firme, izvedene su dvije teorije i to:

teorija firme kao subjektivnog prava, gde samo lice sa povrijeđenim subjektivnim

interesom može podnijeti tužbu i teorija firme kao objektivnog prava prema kojoj, radi

zaštite objektivnog interesa (koji predstavlja opšti interes ) tužbu može podnijeti svako

lice koje želi da zaštiti te interese. U našem pravu prihvaćena je kombinovana teorija.

Postoji nekoliko podjela pravne zaštite firme:

1. Na osnovu instrumenata zaštite:

• po službenoj dužnosti (ex offitio),

• po tužbi zainteresovanog trgovinskog (privrednog) subjekta.

2. Prema pravnom osnovu:

• po osnovu upisa u Registar,

• po osnovu zabrane nelojalne konkurencije.

Zaštitu firme po službenoj dužnosti vrši registarski organ po načelu

prioriteta, odnosno isključivosti. Pod istom ili sličnom firmom ne mogu biti upisani drugi

trgovinski subjekti sa istim nazivom-firmom a koji ima sjedište u istom mjestu. U

slučaju da su dva ili više društava, koja obavljaju istu ili srodnu djelatnost, prijavila za

upis iste firme ili firme koje se neznatno razlikuju jedna od druge, pravo upisa ima

Page 10: Diplomski rad, Vedran Nalic - Slobomir Univerzitet · Podjela elemenata u našoj pravnoj teoriji uglavnom je usaglašena, uz odre ene manje nijanse i može se iskazati kao: ... proizvodnja

Trgovinsko pravo Individualizacija trgovinskog subjekta u pravnom prometu

10

trgovinski subjekt koje je prvo podnio prijavu Registru. Registar je dužan, u ovakvoj

situaciji, da odbije zahtev za upis koji je kasnije podnešen.6

Registar po službenoj dužnosti pazi da kod upisa prilikom osnivanja novog

trgovinskog subjekta ne upiše dvije iste ili slične firme koje imaju sjedište u istom

mjestu. Registar će, poštujući načelo jedinstva unosa podataka, u cjelini odbiti zahtjev za

upis novoosnovanog trgovinskog subjekta, bez obzira, što se nedostatak prijave odnosi

samo na firmu. Ovo iz razloga što se cijeni i istovremeno odlučuje o zahjevu za upis svih

podataka koji su predmet upisa.7

Ukoliko se radi o promjeni upisa već postojećeg podatka, na primjer:

promjena firme i promjena djelatnosti i lica ovlašćenog za zastupanje, u Registar će se

upisati promjena djelatnosti i lica ovlašćenog za zastupanje, a odbiti zahtjev za upis

promjene firme, ukoliko je, pod istom ili sličnom firmom, u Registar prethodno upisan

trgovinski subjekt sa istom ili sličnom djelatnošću.

U pravnim sistemima u kojima sud vodi registar i pored toga što sud, po

službenoj dužnost, daje značajnu zaštitu firme, domet ove zaštite je ograničen, s

obzirom da je isti imao nadležnost samo na određenoj teritoriji. Međutim ovaj problem se

može rješiti na taj način što se nadležnost za vođenje registra trgovinskih subjekata

povjeri jednoj agenciji ili službi za čitavu teritoriju države kao što je to slučaj u Republici

Srbiji gdje Agecija za privredne registre ima nadležnost za cjelu teritoriju Republike

Srbije.

Na osnovu Zakona o preduzećima Republike Srpske iz 1998. godine

moguća su dva slučaja zaštite firme po tužbi preduzeća ( trgovinskog subjekta) pred

sudom.

Prvi slučaj je kada trgovinski subjekt (preduzeće) ima opravdan poslovni

interes da traži pred sudom zaštitu registrovane firme od drugog trgovinskog subjekta, s

istom ili sličnom firmom, iste ili srodne djelatnosti, docnije prijavljene za registraciju kod

istog ili drugog organa koji vodi registar.

Da bi se navedena zaštita ostvarila potrebno je da se kumulativno ispuni više

uslova:

6 Ovdje važi „prior tempore, potiur iure“ - načelo prioriteta u vremenu.

Page 11: Diplomski rad, Vedran Nalic - Slobomir Univerzitet · Podjela elemenata u našoj pravnoj teoriji uglavnom je usaglašena, uz odre ene manje nijanse i može se iskazati kao: ... proizvodnja

Trgovinsko pravo Individualizacija trgovinskog subjekta u pravnom prometu

11

• da se radi o istoj ili sličnoj firmi, što sud utvrđuje u svakom konkretnom slučaju,

na osnovu izgrađene sudske prakse;

• da je u pitanju ista ili srodna djelatnost koja je dominantna u poslovanju;

• da se zaštita traži u roku od tri godine od dana upis u Registar, s obzirom da se

radi o prekluzivnom roku;

• da je preduzeće koje traži zaštitu prijavilo registraciju svoje firme;

• da postoje opravdani poslovni interesi da se zaštiti firma.

Tužbeni zahtjev i odluka suda, po navedenom osnovu, trebali bi da glase da

se tuženom trgovinskom subjektu zabranjuje upotreba firme ili samo određenih obilježja

firme i nalog da se briše iz registra.

Drugi slučaj, odnosi se na tužbu koja se mogla podići pred sudom radi

zaštite firme, protiv trgovinskog subjekta (preduzeća) koje je oštećeno zbog toga što je

drugi trgovinski subjekt nepravilno koristio svoju firmu. Ovdje se radi o tome da

trgovinski subjekt konkretnim radnjama i ponašanjem u pravnom prometu nepravilno

koristi svoju firmu na štetu drugog subjekta. Ne traži se da je trgovinskom subjektu

stvarno nastala šteta, niti se radi o tome da se šteta nadoknadi.

Da bi se podnijela tužba potrebno je da postoje slijedeći uslovi:

• da trgovinski subjekt ne koristi pravilno svoju firmu, odnosno koristi je u drugom

obliku od onog koji je upisan u Registar i

• da je nepravilnim korištenjem firme oštećen trgovinski subjekt koji traži zaštitu

firme.

Institut ovakve vrste zaštite firme je novina u našem pravnom sistemu, tako

da sudska i poslovna praksa još nisu uočile sve njegove efekte.

Dosadašnja sudska praksa je pokazala da se tužba radi zaštite firme, najčešće

podizala, kada su dva trgovinska subjekta upisana u registar dva registarska organa, s

obzirom da je sud po službenoj dužnosti odbijao upis samo firme trgovinskog subjekta

koju on registruje. Drugi slučaj kada se tražila zaštita firme trgovinskog subjekta je kada,

prilikom upisa druge firme, sud procjeni da ne postoji sličnost sa već upisanom firmom

Page 12: Diplomski rad, Vedran Nalic - Slobomir Univerzitet · Podjela elemenata u našoj pravnoj teoriji uglavnom je usaglašena, uz odre ene manje nijanse i može se iskazati kao: ... proizvodnja

Trgovinsko pravo Individualizacija trgovinskog subjekta u pravnom prometu

12

pa istu upiše u registar, međutim vremenom se pokaže, u primjeni firme, da je sud učinio

pogrešnu procjenu.

Firma se može štititi od nelojalne konkurencije, bez preciziranja načina i

uslova za ovu vrstu zaštite. Na ovaj način je napravljena jasna razlika između zaštite koja

je predviđena u Zakonu o preduzećima, odnosno Privrednim društvima i u Zakonu o

trgovini.

Nelojalnom konkurencijom u našem pravu smatra se radnja trgovca, koja je

protivna dobrim poslovnim običajima i poslovnom moralu, kojom se nanosi ili može

nanijeti šteta drugom trgovcu, drugom pravnom licu ili kupcu odnosno potrošaču.

Nelojalnom konkurencijom smatra se naročito:

• neovlašćena upotreba, zakonom zaštićenih, spoljnih oznaka drugog trgovca

(naziv, firma, robni žig, uslužni žig, znak kvaliteta, znak porijekla i dr) ili

upotreba oznaka koje nisu zakonom zaštićene, kojom se stvara ili može stvoriti

zabluda u prometu robe na štetu drugog trgovca koji te oznake upotrebljava u

svom poslovanju;8

• davanjem drugom trgovcu ovlašćenja za korišćenje svojih spoljnih obilježja ako

se time stvara ili se može stvoriti zabluda na tržištu.

Rok za zaštitu firme nije ograničen. Tužba se može podneti u svako doba i

kad god je potrebno zaštititi firmu po osnovu nelojalne konkurencije.9 Zaštitu firme od

nelojalne konkurencije imaju i trgovinski subjekti koji nisu registrovani u našoj državi,

kao i subjekti koji su registrovani u nekoj stranoj zemlji, dok se tužba za zaštitu firme

može podići kako prema pravnim subjektima koji posluju na teritoriji naše zemlje, tako i

prema onima van naše zemlje.

U ovoj zaštiti osnov za podizanje tužbe radi zaštite firme zasniva se

prvenstveno na načelu upotrebe firme, a manje na načelu registracije firme.

8 Petrović Zdravko:“Novčana naknada nematerijalne štete zbog povrede poslovnog ugleda pravnog lica“, Izbor sudske prakse, br.5/2001. str. 63-70. 9 U Zakonu o suzbijanju nelojalne konkurencije i monopolističkih sporazuma iz 1974. godine bio je utvrđen rok od tri godine od dana povrede prava nelojalnom konkurencijom, odnosno rok od jedne godine od dana saznanja za povredu prava.

Page 13: Diplomski rad, Vedran Nalic - Slobomir Univerzitet · Podjela elemenata u našoj pravnoj teoriji uglavnom je usaglašena, uz odre ene manje nijanse i može se iskazati kao: ... proizvodnja

Trgovinsko pravo Individualizacija trgovinskog subjekta u pravnom prometu

13

Radnja nelojalne konkurencije se sastoji u neovlaštenoj upotrebi tuđe firme

kao oznake drugog trgovinskog subjekta ili neovlaštenoj upotrebi drugog naziva i

oznake u prometu, suprotno dobrim poslovnim običajima i načelima poslovnog morala, s

tim da se tim aktom stvara ili može stvoriti zabuna na tržištu na štetu trgovinskog

subjektu koji traži zaštitu svoje firme.10

Pošto se firma može koristiti kao robni znak, tada ona ima zaštitu i na osnovu

propisa o zaštiti žigova, pošto neovlaštena upotreba žiga predstavlja djelo nelojalne

konkurencije.

Trgovinski subjekt, kome je aktom nelojalne konkurencije nanijeta šteta,

može da traži naknadu štete koja se ogleda u naknadi kako stvarne štete, tako i izmakle

dobiti, na osnovu Zakona o obligacionim odnosima iz 1978. godine a po odredbama o

opštoj odgovornosti za štetu.

Zaštita firme se može vršiti i kazneno-pravnim instrumentima. Ova vrsta

zaštite utvrđena je u više zakona u kojima su predviđene odgovornosti, kao što su:

krivična, privredno-prestupna i prekršajna.

Najstrožiji oblik odgovornosti za povredu firme je krivična odgovornost koja

je predviđena u Krivičnom pravu. U ovom pravu utvrđeno je posebno krivično delo koje

nosi naziv: „Neovlašćena upotreba tuđe firme“, koje glasi: „Ko se, u namjeri da obmane

kupce ili korisnike usluga posluži tuđom firmom, tuđom geografskom oznakom porijekla,

tuđim žigom ili zaštitnim znakom ili tuđom posebnom oznakom robe ili unese pojedina

obilježja oznaka u svoju firmu, svoj žig ili zaštitni znak ili u svoju posebnu oznaku robe,

kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom...“

Radnja ovog krivičnog djela predstavlja oblik nelojalne konkurencije. Ovo

krivično djelo može biti izvršeno samo sa umišljajem, tj. sa namjerom učinioca da izvrši

krivično djelo.

U Republici Srpskoj ne postoji privredno-prestupna odgovornost.

Treći vid kaznene odgovornosti za slučaj povrede firme je prekršajna

odgovornost. Ova vrsta odgovornosti predviđena je u Zakonu o preduzećima Republike

Srpske iz 1998. godine Utvrđeno da će se novčano kazniti preduzeće kao i odgovorno

10 Da bi se konstatovalo da li postoji nelojalna konkurencija, potrebno je utvrditi da li tuženi trgovinski subjekt zaista vrši svoje usluge pod spornim nazivom, koji predstavlja elemenat zaštićenog žiga i firme tužioca: Iz rešenja Višeg privrednog suda u Beogradu, Pž. 8877/96 od 22. januara 1997. godine.

Page 14: Diplomski rad, Vedran Nalic - Slobomir Univerzitet · Podjela elemenata u našoj pravnoj teoriji uglavnom je usaglašena, uz odre ene manje nijanse i može se iskazati kao: ... proizvodnja

Trgovinsko pravo Individualizacija trgovinskog subjekta u pravnom prometu

14

lice u preduzeću, ukoliko u osnivačkom aktu ili statutu ne budu navedene sve odredbe o

firmi ili se u roku ne podnese prijava za upis u registar firme, nekog njenog podatka ili

promjenu firme. U Zakonu o privrednim društvima Republike Srbije iz 2004. godine

utvrđeno je da će se za prekršaj kazniti privredno društvo i odgovorno lice ako

osnivačkim aktom ne utvrdi, pored ostalog, poslovno ime i sjedište društva.

Page 15: Diplomski rad, Vedran Nalic - Slobomir Univerzitet · Podjela elemenata u našoj pravnoj teoriji uglavnom je usaglašena, uz odre ene manje nijanse i može se iskazati kao: ... proizvodnja

Trgovinsko pravo Individualizacija trgovinskog subjekta u pravnom prometu

15

2.5. Promjena i prenos firme

U toku svog postojanja, trgovinski subjekt može da promijeni svoju firmu.

Ova promjena može biti u cjelini ili samo nekog od sastojka firme.

U našem pravu, firma se može promijeniti u skladu sa osnivačkim aktom,

odnosno statutom trgovinskog subjekta ili na osnovu zakona.

Firma se može promijeniti:

• na osnovu odluke nadležnog suda, u toku postupka za zaštitu firme, po

odgovarajućoj tužbi zainteresovanih subjekata zbog narušavanja ugleda neke

znamenite ličnosti ili imena države čije je ime sastavni dio firme;

• na osnovu zakona, kada se izvrše statusne promjene ili promjene oblika

trgovinskog subjekta i dr;

• svojom voljom, trgovinski subjekt može promijeniti svoju firmu na način, po

postupku i od strane organa koji je predviđen osnivačkim aktom, odnosno

statutom.

Firma trgovinskog društva odnosno svakog trgovinskog subjekta se može

prenijeti samo zajedno sa društvom kao trgovinskopravnim subjektom. Pošto je firma

trgovinskog društva obavezno statusni element trgovinskog subjekta koji je često sinonim

za samo društvo, njegove proizvode ili usluge, to važi princip neotuđivosti imena

odnosno firme od društva, već samo zajedno sa privrednim društvom. Tako, kod

statusnih promjena spajanja i pripajanja, važi princip univerzalne sukcesije ( pravnog

slijedovanja ), kada se društvo ne gasi, već nastavlja pravnu i poslovnu egzistenciju (

poslovanje ). Međutim, po pravilima uporednog zakonodavstva, prijenos firme društva se

veže za prijenos preduzeća odnosno društva ili njegovog bitnog dijela tj. pretežnog dijela.

Taj prijenos podrazumjeva prijenos imovine, poslovnog ugleda i tržišnog položaja

društva, odnosno tržišne ukupnosti poslovnog poduhvata koje društvo vodi. Princip

neodvojivosti firme društva od poslovnog subjekta sprijećava dovođenje u zabludu trećih

lica u pravnom prometu.

Page 16: Diplomski rad, Vedran Nalic - Slobomir Univerzitet · Podjela elemenata u našoj pravnoj teoriji uglavnom je usaglašena, uz odre ene manje nijanse i može se iskazati kao: ... proizvodnja

Trgovinsko pravo Individualizacija trgovinskog subjekta u pravnom prometu

16

2.5. Načela firme trgovinskog subjekta

Svaki osnivač trgovinskog subjekta mora poštovati načela prilikom

određivanja i upotrebe firme u poslovanju društva. Atribut firme privrednog subjekta se

reguliše kogentnim pravnim normama koje određuju njenu obligatornost odnosno

obaveznost, istinitost, posebnost, javnost i zakonitost. Prema tome svaka firma društva

ima više načela, a naročito:

• načelo obaveznosti ( obligatornosti), po kome svako trgovinsko društvo mora

imati svoju firmu koja mora biti određena u osnovačkom aktu i upisana u registar

društava. Svaki oblik društva ili trgovac posluje pod svojom firmom. Ako društvo

nema firme, ne može biti registrovano, bez obzira o kom tipu trgovinskog

subjekta se radi ( društvo lica, kapitala ili samostalni poduzetnik ). Firma mora

biti istaknuta na poslovnim prostorijama i u upotrebljavana u poslovonju.

• načelo jedinstvenosti firme, koje upućuje na to da trgovinski subjekt može imati

isključivo jednu firmu pod kojom nastupa u pravnom prometu, svi njegovi

organizacioni delovi, uz mogućnost da isti imaju i neke specifične elemente koji

ih individualizuju;11

• načelo zakonitosti obavezuje registar da ne udovolji zahtjevu za upis u registar

firme društva koja je u suprotnosti sa odredbama zakona, tj. firme koja sadrži

zabranjene elemente. To će biti npr. ako firma nema oznaku oblika društva, imena

osnivača kod društva lica, ako nije upisana na jeziku koji je u službenoj upotrebi

ili sadrži strane riječi koje nisu uobičajene, firma koja sadrži zabranjene tuđe

zaštićene znakove, robne ili uslužne žigove i nazive bez prethodnog odobrenja

nadležnog organa ili lica odnosno njegovih srodnika.

• načelo istinitosti znači da svi elementi firme društva moraju biti istiniti, tj.

odgovarati stvarnom stanju upisanom u registar društava. Firma se može koristiti

11 Specifični elementi su :Poslovnica, agencija, pogon itd.

Page 17: Diplomski rad, Vedran Nalic - Slobomir Univerzitet · Podjela elemenata u našoj pravnoj teoriji uglavnom je usaglašena, uz odre ene manje nijanse i može se iskazati kao: ... proizvodnja

Trgovinsko pravo Individualizacija trgovinskog subjekta u pravnom prometu

17

samo u skladu sa registracijom obaveznih elemenata iz javnog registra ili registra

općina koji se vodi za samostalne poduzetnike ( obrtnike ). U protivnom,

trgovinski subjekt čini prekršaj za koji slijedi administrativna ili imovinska

odgovornost, zavisno od pravnih poslijedica. Formalna istinitost mora odgovarati

stvarnom stanju stvari.

• načelo isključivosti (distinkcije) znači da se firma jednog društva mora jasno

razlikovati od firme drugog trgovinskog društva radi lakše identifikacije. Zbog

provođenja ovog načela isključivosti sud ili nadležni organ u svakom konkretnom

slučaju utvrđuje da li se zahtjev za upis u javni registar firme trgovinskog subjekta

razlikuje od već registrovanih toliko jasno da ne može dovesti do zamjene sa

firmom ili znakom drugog registrovanog društva. U protivnom će se uskratiti

registracija ako se radi o istoj ili sličnoj firmi odnosno društvo koje bi obavljalo

istu ili sličnu djelatnost. Da nebi došlo do upisa u isti registar dva ili više poslovna

subjekta sa istom ili sličnom firmom odnosno djelatnosti, registarski sud ili druga

institucija pazi po službenoj dužnosti. Kod načela ditinkcije dolazi do izražaja i

primjena načela prvenstva, jer će se takođe odbiti upis firme koja je slična ili ista,

ili ima istu djelatnost kao i firma društva koje je već registrovano.12

• načelom javnosti (publiciteta) firme trgovinskog subjekta podrazumjeva obavezu

društva da obavezno javno istakne puni i skraćeni naziv (firmu) na poslovne

prostorije i vrši svakodnevnu poslovnu korespodenciju sa trećim licima u

pravnom prometu. Izloženost javnosti firme društva dolazi putem njenog upisa u

javni, odnosno općinski registar. Podaci iz registra i sve eventualne naknadne

izmjene se javno objavljuju u službenim glasilima i postoji neograničeno pravo

uvida u registrovane podatke u javnom registru društava, što je također izraz

načela publiciteta (javnosti). Podaci i isprave upisane u registar društava moraju

biti dostupni za uvid i sačinjavanje kopija, uključujući i ovjeru vjerodostojnosti.

12 I ovdje važi načelo: „prior tempore potior iure“- načelo prioriteta u vremenu

Page 18: Diplomski rad, Vedran Nalic - Slobomir Univerzitet · Podjela elemenata u našoj pravnoj teoriji uglavnom je usaglašena, uz odre ene manje nijanse i može se iskazati kao: ... proizvodnja

Trgovinsko pravo Individualizacija trgovinskog subjekta u pravnom prometu

18

• načelo trajnosti firme, koje je uspostavljeno radi zaštite poslovnog ugleda, koji se

stiče dugogodišnjim postojanjem firme.

Konačno, iz svih navedenih načela proizilazi da se formalno stanje iz registra

i pravila trgovinskog subjekta mora podudarati sa stvarnim i tačnim materijalnim stanjem

i činjenicama iz poslovnog života trgovinskog subjekta u svakodnevnom poslovanju.

Tako, ako je društvo registrovano pod firmom društva koje se bavi prevozničkom

djelatnošću, a u stvarnosti se bavi drvnoprerađivačkom djelatnošću, to u poslovnom

svijetu stvara zabludu kod trećih lica i logično ne odgovara stvarnosti. Promjena firme

društva lica vrši se izmjenom osnivačkog ugovora, a kod društava kapitala izmjenom

statuta.

Page 19: Diplomski rad, Vedran Nalic - Slobomir Univerzitet · Podjela elemenata u našoj pravnoj teoriji uglavnom je usaglašena, uz odre ene manje nijanse i može se iskazati kao: ... proizvodnja

Trgovinsko pravo Individualizacija trgovinskog subjekta u pravnom prometu

19

3. DJELATNOST DRUŠTVA

Djelatnosti trgovinskog subjekta su sve poslovne aktivnosti koje su pravno

dopuštene. Međutim, svaki trgovinski subjekt obavlja određenu djelatnost proizvodnje i

prodaje i vršenja usluga na tržištu u cilju sticanja dobiti. Trgovinski subjekti mogu

obavljati djelatnosti koje se smatraju poslovnim djelatnostima, kao npr. proizvodnja i

promet roba, aktivnosti u poljoprivredi, šumarstvu, ribarstvu, vršenju usluga u

ugostiteljstvu, turizmu i slično.

Trgovinski subjekt može da obavlja jednu ili više djelatnosti ako ispunjava

potrebne uslove.

Osnivači trgovinskih subjekata samostalno odlučuju kojom će se delatnošću

baviti. Djelatnost se određuje u osnivačkom aktu subjekta i ista se upisuje u Registar.

U našem pravu mogu se obavljati samo djelatnosti koje su predviđene u

odgovarajućim zakonskim propisima.13 Sistem zakonskog određivanja djelatnosti je

veoma kritikovan pošto ne prati savremene tokove tržišnog poslovanja i dinamiku

razvoja novih djelatnosti koje se ne mogu podvoditi pod određene šifre i šablone. Treba

ukinuti ovakav način određivanja djelatnosti, s obzirom da je veoma formalizovan i

predstavlja smetnju koja se ogleda u nemogućnosti da se sve djelatnosti, sa kojima želi

da se bavi trgovinski subjekt, ne mogu podvesti pod trenutno važeće klasifikacije i

šifarnike, kao i usporavanje postupka upisa u registar prilikom promjene djelatnosti.

Pravilo, da trgovinski subjekt može da obavlja sve poslove, trpi određene

izuzetke u smislu da se zakonom mogu utvrditi određene djelatnosti sa kojima se ne

mogu baviti subjekti koji su organizovani u skladu sa posebnim propisima koji se

primjenjuju samo na te subjekte.14

Drugi izuzetak od principa slobodnog izbora delatnosti je, da se određene delatnosti

mogu obavljati samo uz dozvolu nadležnog organa. Nadležni organ će izdati dozvolu

ukoliko su ispunjeni uslovi koji su utvrđeni zakonom.15 To su obično djelatnosti koje

13 Zakon o klasifikaciji djelatnosti i registru jedinice razvrstavanja „Sl. glasnik Republike Srpske“ br 113/04 14 To su subjekti formirani u skladu sa Zakonom o bankama i drugim finansijskim organizacijama, Zakonom o osiguranju, Zakonom o zaštiti životinja i dr. 15 Knežević-Kozić Ivnka: „Djelatnost preduzeća i upis djelatnosti u sudski registar“, Pro-info, br. 6/2001, str. 10.

Page 20: Diplomski rad, Vedran Nalic - Slobomir Univerzitet · Podjela elemenata u našoj pravnoj teoriji uglavnom je usaglašena, uz odre ene manje nijanse i može se iskazati kao: ... proizvodnja

Trgovinsko pravo Individualizacija trgovinskog subjekta u pravnom prometu

20

imaju širi značaj i nose rizike koji prevazilaze komercijalne rizike i ciljeve samog

trgovinskog subjekta. Te djelatnosti mogu uticati npr. na finansijski ili ekonomski sistem

države u cijelini, prirodne resurse i ekologiju, javno zdravlje i javnu sigornost. Zbog toga,

u našem pravnom sistemu je potrebno odobrenje nadležnog organa, npr. u bankarstvu, u

poslovima osiguranja, društvu za upravljanje fondovima, kod profesionalnih posrednika u

trgovini vrijednosnim papirima, u proizvodnji i prometu ljekovima, naoružanju vojne

opreme, eksploatacija ruda, prirodnog gasa i slično.

Prema Zakonu o privrednim društvima Republike Srpske iz 2004. godine,

društvo (trgovinski subjekt) može da obavlja sve zakonom dozvoljene djelatnosti, osim

djelatnosti za koje je zakonom propisano da se mogu obavljati samo na osnovu

saglasnosti, dozvole ili drugog akta državnog organa.

Trgovinski subjekt može da obavlja djelatnost ukoliko ispunjava propisane

kadrovske i sanitarne uslove, uslove tehničke opremljenosti i zaštite na radu, kao i uslove

za zaštitu životne sredine i njeno unapređenje. Ove uslove trgovinski subjekt mora da

ispunjava prije nego što počne obavljanje registrovane djelatnosti. Nadležna inspekcija,

rješenjem, konstatuje ispunjenost propisanih uslova.

Za razliku od prve situacije, kada trgovinski subjekt mora da ispunjava

propisane uslove u trenutku kada počne da se bavi određenom djelatnošću, druga

situacija je, kada je za obavljanje neke djelatnosti neophodno ispuniti uslove koji su

propisani zakonom i čije se ispunjenje traži u momentu upisa u Registar. Za upis

djelatnosti igara na sreću, uz prijavu za upis potrebno je dostaviti dozvolu Ministarstva

finansija i ekonomije, dok za upis u Registar za obavljanje djelatnosti od opšteg

društvenog interesa koji je uslov života i rada na određenom području potrebno je prije

registracije zaključiti ugovor sa javnim preduzećem kome je povjereno obavljanje ovih

djelatnosti, kao i saglasnost osnivača tog preduzeća.

Zakonom se može utvrditi da, kada je to određeno posebnim zakonom,

neke djelatnosti mogu obavljati samo određeni oblici društva (trgovinskih subjekata).

Posebnim zakonom je utvrđeno da poslove osiguranja,16 odnosno poslove berze17 mogu

obavljati samo akcionarska društva.

16 Zakon o osiguranju iz 2004. godine. 17 Zakon o tržištu hartija od vrednosti i drugih finansijskih instrumenata iz 2006. godine.

Page 21: Diplomski rad, Vedran Nalic - Slobomir Univerzitet · Podjela elemenata u našoj pravnoj teoriji uglavnom je usaglašena, uz odre ene manje nijanse i može se iskazati kao: ... proizvodnja

Trgovinsko pravo Individualizacija trgovinskog subjekta u pravnom prometu

21

Određene djelatnosti ne mogu obavljati strana lica i to: ne mogu priređivati

igre na sreću18 niti mogu osnivati trgovinske subjekte koji će se baviti javnim

informisanjem, sistemom veza, proizvodnjom i prometom oružja i municije. Strano

pravno lice može da osnuje trgovinski subjekt koji će obavljati ove djelatnosti samo sa

domaćim licem, s tim da strano lice ne može da stekne većinsko učešće u njegovom

kapitalu.

Prema tome da li je djelatnost upisana u registar, možemo napraviti podjelu

na registrovane i neregistrovane djelatnosti. Pravilo je da trgovinski subjekt može da

obavlja one djelatnosti koje su upisane u Registar. Trgovinski subjekt može, pod

određenim pretpostavkama da obavlja i djelatnosti koje nisu registrovane ukoliko su

ispunjeni i neki obavezni uslovi, kao što su:

• da neupisane djelatnosti služe djelatnosti koje su upisane u Registar, odnosno da

doprinose boljem iskorišćenju kapaciteta, sirovina, energije itd;

• da se neregistrovane djelatnosti uobičajeno obavljaju uz registrovane djelatnosti;

• da se neregistrovane djelatnosti vrše u manjem obimu ili povremeno.

U Zakonu o preduzećima iz 1988. godine (važio je na celoj teritoriji bivše

SFRJ) u kome je postojala podjela na osnovne i sporedne djelatnosti, dok u kasnijim

zakonima briše se ovakva podela. Moglo bi se govoriti o pretežnoj i dopunskoj

delatnosti, ali samo sa aspekta doprinosa u ostvarenju ukupnog prihoda trgovinskog

subjekta.

Značajno je razmotriti pitanje valjanosti pravnog posla izvan okvira

djelatnosti (pod kojom podrazumjevamo registrovanu i akcesornu delatnost). Djelatnost

trgovinskog subjekta je elemenat na osnovu koga se određuje obim njegove pravne

sposobnosti.

Postoji shvatanje da je pravna sposobnost trgovinskog subjekta izjednačena

sa pravnom sposobnošću fizičkog lica, izuzimajući prava i obaveze čiji nosilac, po prirodi

stvari može biti samo fizičko lice, ali ne trgovinski subjekt, kao što su brak, srodstvo i sl.

Ovde se radi o opštoj pravnoj sposobnosti.19

18 Zakon o igrama na sreću, „SL. glasnik RS“ br. 06/99. 19 Konstantinović : „Zabranjeni ugovori u trgovini“, Arhiv za privredne i društvene nauke, br. 2-3/57, str. 339.

Page 22: Diplomski rad, Vedran Nalic - Slobomir Univerzitet · Podjela elemenata u našoj pravnoj teoriji uglavnom je usaglašena, uz odre ene manje nijanse i može se iskazati kao: ... proizvodnja

Trgovinsko pravo Individualizacija trgovinskog subjekta u pravnom prometu

22

Drugo shvatanje je, da je pravna sposobnost pravnog lica specijalna i ne

može se izjednačavati sa pravnom sposobnošću fizičkih lica. Specijalna sposobnost je

ograničena svrhom i ciljem osnivanja pravnog lica.20 Načelo specijalnosti pravne

sposobnosti trgovinskog subjekta ima korijene iz engleske doktrine „ultra vires“ prema

kojoj su svi akti organa pravnih subjekata koji izlaze iz okvira njigove pravne

sposobnosti, odnosno izvan njegove moći (ultra vires) apsolutno ništavi. Međutim u

poslovnoj praksi se događalo da trgovinski subjekti zaključe pravne poslove izvan

registrovane djelatnosti, pa se postavilo pitanje valjanosti takvih poslova, s obzirom na

posljedice i pravnu nesigurnost na tržištu. Stoga primjena teorije „ultra vires“ u

privrednom sistemu nije odgovarala, pa se taj sistem napustio i u engleskoj pravnoj nauci

i u poslovnoj praksi.

Važno je razriješiti suštinu pravne sposobnosti trgovinskih subjekata kako

bi imali jasan stav po pitanju da li su punovažni poslovi koji su zaključeni izvan okvira

djelatnosti. Pravna nauka i sudaska praksa nemaju jedinstven stav po ovom pitanju.

Prvi stav je da su ugovori koji su zaključeni izvan registrovane djelatnosti

trgovinskog subjekta apsolutno ništavi i da su zaključeni izvan okvira specijalne pravne

sposobnosti trgovinskog subjekta. Ovakav koncept je ugrađen u Zakon o obligacionim

osnosima iz 1978. godine.

Drugi stav je da su pravni poslovi važeći i ako su zaključeni izvan okvira

registrovane djelatnosti pošto trgovinski subjekt ima opštu pravnu sposobnost. Ovdje se

polazi od potrebe da se zaštiti pravna sigurnost i interesi druge ugovorne strane i

omogući da se poslovni promet odvija bez ikakvih prepreka na tržišnim principima.

Ovakvo rešenje sadrži Zakon o preduzećima Republike Srpske iz 2004. godine, u kome

se navodi da su ugovori i drugi pravni poslovi koji su zaključeni izvan djelatnosti

upisanih u registar ( pod koje se podvode i akcesorne delatnosti) pravno valjani, osim

ako je treće lice znalo ili je moralo znati za prekoračenje.

Prva direktiva Evropske ekonomske zajednice21 sadrži rješenje prema kome

su obavezujući i punovažni ugovori koji su zaključeni izvan djelatnosti društva

(trgovinskog subjekta). Direktivom se ostavlja mogućnost da zemlje članice EU u svojim

20 Gams Andrija:“Uvod u građansko pravo“, Beograd, 1967, str. 115. 21 Direktiva je usvojena 9. marta 1968. godine.

Page 23: Diplomski rad, Vedran Nalic - Slobomir Univerzitet · Podjela elemenata u našoj pravnoj teoriji uglavnom je usaglašena, uz odre ene manje nijanse i može se iskazati kao: ... proizvodnja

Trgovinsko pravo Individualizacija trgovinskog subjekta u pravnom prometu

23

propisima predvide da akti ne obavezuju društvo ( trgovinski subjekt) ukoliko se dokaže

da je treće lice bilo nesavjesno, odnosno ukoliko je znalo ili je moralo da zna za

prekoračenje predmeta djelatnosti.22 Prvu direktivu je prhvatila i Engleska i napustila

svoju doktrinu „ultra vires“. Rješenje ovog pitanja u našem Zakonu predstavlja

usaglašavanje sa rešenjem Evropske Unije.

U našem pravu prihvaćeno je stanovište kao u harmoniziranom pravu

Evropske Unije. Svi pravni poslovi zaključeni izvan registrovane djelatnosti društva

pravno su valjani za treća lica, ako su zaključeni od strane lica koja su svojim položajem

ili na drugi način ovlašćena za zastupanje i predstavljanje trgovinskog subjekta, a treće

lice nije znalo niti je moralo znati da su zakljkučeni pravni poslovi izvan registrovane

djelatnosti društva. Ovakvo stanovište u našem pozitivnom zakonodavstvu omogućava

maksimalnu zaštitu i interese povjerilaca u pravnom prometu, što je u skladu sa

savremenim standardima evropske legislative.

Drugo je pitanje što trgovinsko društvo može internim pravilima propisati

odgovornost ovlaštenih zastupnika zbog prekoračenja ovlaštenja u zaključivanju pravnih

poslova u ime i za račun društva, ali ta unutrašnja odgovornost nema pravnog dejstva

prema trećim licima, jer zaključeni pravni posao je punovažan i obavezuje privredno

društvo.

22 Ovakvo rešenje predviđeno je u članu 9. stav 1. engleskog zakona European Communities Act koji je usvojen 1972. godine

Page 24: Diplomski rad, Vedran Nalic - Slobomir Univerzitet · Podjela elemenata u našoj pravnoj teoriji uglavnom je usaglašena, uz odre ene manje nijanse i može se iskazati kao: ... proizvodnja

Trgovinsko pravo Individualizacija trgovinskog subjekta u pravnom prometu

24

Promjena djeltnosti

Registrovana djelatnost trgovinskog subjekta nije statična kategorija, tako da

u toku svog postojanja, trgovinski subjekt može vršiti promjenu svoje djelatnosti. Načelo

slobode izbora djelatnosti, primenjuje se na adekvatan način i kod promjene djelatnosti.

Djelatnost se može promijeniti na sledeći način:

• proširenjem, tako da se pored dotadašnje djelatnosti dadaje jedna ili više novih

djelatnosti ;

• zamjenom, što podrazumjeva napuštanje pojedinih ili svih djelatnosti koje su bile

registrovane kao predmet poslovanja i usvajanje novih djelatnosti, koje do

zamjene trgovinski subjekt nije obavljao;

• sužavanjem, kada društvo napušta obavljanje određenih djelatnosti, s tim da ostaje

jedan dio djelatnosti koje društvo nastavlja obavljati.

Osnivačkim aktom, odnosno statutom trgovinskog subjekta predviđa se

postupak promjene djelatnosti, kao i organ koji je nadležan za donošenje odluke o

promjeni djelatnosti.

Promjena djelatnosti zahtijeva i izmjenu osnivačkog akta, odnosno dopunu

statuta u dijelu koji reguliše ovu oblast. Stav nekih registarskih sudova bio je takav da se

nije zahtijevala promjena statuta, već se samo tražila odluka nadležnog organa kojom se

vrši dopuna djelatnosti. Ovo je učinjeno iz razloga ekspeditivnosti prilikom registracije

nove djelatnosti, kako se ne bi čekala složena i glomazna procedura sazivanja i

održavanja skupštine (ili drugog nadležnog organa) trgovinskog subjekta, u čijoj je

nadležnosti promjena djelatnosti.23U svakom slučaju morao se naknadno usaglasiti

statut sa izmenjenom djelatnošću.

Osnivačkim aktom može se utvrditi ograničenje promjene djelatnosti za

određeno vrijeme od osnivanja trgovinskog subjekta, kao i da se djelatnost može

mjenjati samo uz saglasnost osnivača ukoliko se promjenom djelatnosti dovode u pitanje

ciljevi osnivača. Postoji osnovana primjedba da je neispravno rješenje po kome se traži

23 Vidi čl. 19. Zakona o preduzećima RS-a „Službeni glasnik Republike Srpske“ br.97/04

Page 25: Diplomski rad, Vedran Nalic - Slobomir Univerzitet · Podjela elemenata u našoj pravnoj teoriji uglavnom je usaglašena, uz odre ene manje nijanse i može se iskazati kao: ... proizvodnja

Trgovinsko pravo Individualizacija trgovinskog subjekta u pravnom prometu

25

saglasnost osnivača za promjenu djelatnosti, s obzirom da je pravno dejstvo osnivačkog

akta trgovinskog subjekta prestajalo u trenutku konstituisanja društva.

Promjena djelatnosti se upisuje u Registar. Da bi se počelo sa bavljenjem

novoregistrovane djelatnosti, potrebno je da trgovinski subjekt ispuni propisane uslove

(kadrovske, prostorne, tehničke, zaštita na radu, zaštita životne sredine), kako ne bi

učinilo povredu propisa i bilo kažnjeno.

Page 26: Diplomski rad, Vedran Nalic - Slobomir Univerzitet · Podjela elemenata u našoj pravnoj teoriji uglavnom je usaglašena, uz odre ene manje nijanse i može se iskazati kao: ... proizvodnja

Trgovinsko pravo Individualizacija trgovinskog subjekta u pravnom prometu

26

4. SJEDIŠTE DRUŠTVA

Jedan od bitnih elemenata individualizacije trgovinskog subjekta u pravnom

prometu je sjedište.

Prema Zakonu o preduzećima Republike Srpske iz 1998. godine pod

sjedištem društva smatra se mjesto u kome ono obavljala svoju djelatnost. Sjedište je

ustvari, određeno geografsko mjesto u domaćoj ili stranoj državi. Svaki trgovinski

subjekt, bez obzira na status tj. dali je neki od oblika trgovinskih društava ili samostalni

preduzetnik, mora imati svoje poslovno sjedište. Sjedište trgovinskog subjekta ima

višestruki pravni, pa i ekonomski značaj ne samo za privredno društvo već i za njegovo i

društveno okruženje.

Pravno određivanje sjedišta trgovinskog subjekta nije jednostavno i u

uporednom pravu postoji više kriterijuma:

• sjedište društva je mjesto koje je upisano u registar društava ili sudski registar u

nekim sistemima

• sjedište društva je sjedište uprave trgovinskog društva odakle se upravlja

poslovanjem društva

• sjedište društva je mjesto gdje društvo obavlja svoju poslovnu djelatnost

• sjedištem se smatra mjesto koje je određeno osnivačkim aktom.

Različiti su kriteriji kombinovani u raznim pravnim sistemima ili nacionalnim

pravima kod određivanja sjedišta poslovnom subjekta. U našem pravu je prihvaćen

formalni kriterij, tako da se sjedištem trgovinskog subjekta smatra mjesto koje je

upisano u javni registar društava s tim da je osnivačima društva ostavljena sloboda da

u osnivačkom aktu ( ugovoru ili odluci ) odrede sjedište i time izvrše izbor mjesta u

kome će sjedište društva upisati u registar društava.

Prema realnom kriteriju koji je prihvatljiviji u više zemalja za određivanje

sjedišta trgoviskog subjekta, sjedište se određuje kao mjesto gdje privredno društvo

obavlja svoju registrovanu djelatnost ili mjesto iz koga uprava društva upravlja

poslovanjem društva, a ako društvo obavlja djelatnost u više mjesta , različito od mjesta

uprave društva , kao sjedište društva se pravno smatra ono koje je kao sjedište upisano u

javni registar društava. Međutim zbog poslijedica koje mogu nastati, vezano za sjedište

Page 27: Diplomski rad, Vedran Nalic - Slobomir Univerzitet · Podjela elemenata u našoj pravnoj teoriji uglavnom je usaglašena, uz odre ene manje nijanse i može se iskazati kao: ... proizvodnja

Trgovinsko pravo Individualizacija trgovinskog subjekta u pravnom prometu

27

društva, po realnom kriterijumu sjedištem za treća lica se smatra mjesto u kojem je

uprava društva ili odakle se upravlja poslovanjem društva ili mjesto u kojem trgovinsko

društvo obavlja svoju djelatnost. .24

Opšte je pravilo u trgovinskom pravu da se sjedište društva ( trgovinskog

subjekta ) određuje od osnivača u osnivačkom aktu i unosi u pravila društva, te obavezno

upisuje u sudski ili drugi registar, zavisno kako je propisano nacionalnim

zakonodavstvom zemlje sjedišta trgovinskog subjekta.

Projmena sjedišta je identična promjeni djelatnost, kako po pitanju procedure

i nadležnosti organa, tako i po pitanju saglasnoti osnivača. O promjeni sjedišta

trgovinskog subjekta i određivanju novog odlučuju organi upravljanja trgovinskog

subjekta, samostalni preduzetnik. Sjedište se upisuje u Registar.

Sjedište trgovinskog subjekta ima višestruki pravni značaj, a naročito fiskalni

i poslovni i to:

• za određivanje mjesne nadležnosti sudskih i upravnih organa ( u parničnom,

vanparničnom, izvršnom i upravnom postupku);

• za određivanje mjesne nadležnosti državnih organa za kontrolu zakonitosti rada

trgovinskog subjekta;

• za ispunjenje fiskalnih obaveza poreza, carina i drugih dažbina, i sličnih obaveza

javnog karaktera;

• za određivanje mjesta zaključivanja i izvršenja poslovnih ugovora;

• za određivanje mjerodavnog prava u slučaju sporova o punovažnosti ugovora sa

inostranim elementom i primjene kolizionih normi ( pravila ) međunarodnog

privatnog prava po tom pitanju i nadležnosti suda.

Naknadna promjena sjedišta društva lica uslovljava obaveznu promjenu

ugovora o osnivanju, a kod društva kapitala izmjenu statuta.

24 Vasiljević Mirko: „Poslovno pravo“, str. 191. ima drugačiji stav i smatra da je to nemoguće.

Page 28: Diplomski rad, Vedran Nalic - Slobomir Univerzitet · Podjela elemenata u našoj pravnoj teoriji uglavnom je usaglašena, uz odre ene manje nijanse i može se iskazati kao: ... proizvodnja

Trgovinsko pravo Individualizacija trgovinskog subjekta u pravnom prometu

28

Z A K LJ U Č A K

Individualizacija trgovinskog subjekta u pravnom prometu je višestruko

značajna radi: zaštite interesa trgovinskih subjekata, zaštite interesa potrošača i

korisnika usluga, zaštite i postizanja pravne sigurnosti na tržištu, zaštite javnih

interesa i radi obezbeđenja opšte sigurnosti pravnog prometa. Veoma je značajno da

svaki trgovinski subjekt ima svoja posebna odnosno individualna obilježja na osnovu

kojih je prepoznatljiv svim drugim subjektima u pravnom prometu. Individualizacija

trgovinskog subjekta se vrši na osnovu firme ( poslovnog naziva ), djelatnosti

( predmeta poslovanja), sjedišta i jedinstvenog identifikacionog broja trgovinskog

subjekta.

Firma ili poslovni naziv trgovinskog subjekta je ime pod kojim je

trgovinskom subjektu utvrđen subjektivitet u pravu. Izraz „firma“ je porijeklom iz

njemačkog prava i u poslovnoj praksi se najčešće upotrebljava kao sinonim za

trgovinsko (privredno) društvo, naravno ovo poistovjećivanje nije ispravno, ali zbog

velikog privrednog značaja naziva firme u odnosu na druga statusna obilježja

trgovinskog subjekta ono je u praksi veoma često. Firma predstavlja najznačajniji

element za individualizaciju trgovisnkog subjekta u pravnom prometu, te se zbog toga

firma određuje u osnivačkom aktu i upisuje u registar. Trgovinski subjekt firmu mora

koristiti u komunikaciji sa svim trećim licima, istaći je na poslovnim prostorijama i

koristiti je u onom obliku u kojem je upisana u sudski registar.

Firma trgovinskog subjekta ima svoje elemente, a to su : Jezgro odnosno

naziv po kome se razlikuju trgovinski subjekti koji obavljaju istu djelatnost, zatim

obavezni elementi koje prema zakonu firma svakog trgovinskog subjekta mora

posjedovati i koji su uslov za registraciju društva, neobavezni elementi ili elementi

koje društvo može, ali i ne mora da ima, a oni se u suštini koriste radi bolje

individualizacije trgovinskog subjekta, zatim uslovno dopušteni elementi su elementi

koje trgovinski subjekt može koristiti samo uz odobrenje nadležnog organa ili

ličnosti, u zavisnosti koji se elementi koriste, te zabranjeni elementi odnosno elementi

koje firma društva ne može da koristi i koji ne mogu biti sastavni djelovi firme

trgovinskog subjekta.

Page 29: Diplomski rad, Vedran Nalic - Slobomir Univerzitet · Podjela elemenata u našoj pravnoj teoriji uglavnom je usaglašena, uz odre ene manje nijanse i može se iskazati kao: ... proizvodnja

Trgovinsko pravo Individualizacija trgovinskog subjekta u pravnom prometu

29

Zaštita firme trgovinskog subjekta je veoma bitna za sigurnost tržišta i

pravnog prometa, pa zbog toga firma društva posjeduje višestruku pravnu zaštitu.

Firma posjeduje pravnu zaštitu po osnovu zakona koja se provodi po službenoj

dužnosti od strane nadležnog registarskog suda, zatim zaštitu po osnovu opravdanog

poslovnog interesa društva, nakon registracije društva i krivičnopravnu zaštitu zbog

neovlaštenog korištenja tuđe firme u pravnom prometu, unošenje tuđih oznaka u

svoju firmu ili označavanje svoje robe tuđim znakom.

Firma društva ima svoja načela koja se prilikom određivanja i upotrebe

firme u poslovanju moraju poštovati. Svaka firma trgovinskog subjekta ima više

načela, a naročito su značajna: načelo obaveznosti firme, načelo jedinstvenosti firme,

načelo zakonitosti, načelo istinitosti, načelo isključivosti (distinkcije) i načelo

javnosti.

Pored firme koja je najvažniji element za individualizaciju trgovinskog

subjekta u pravnom prometu i djelatnost kao takav element zauzima veoma

značajno mjesto prilikom individualizacije, jer predstavlja sve poslovne aktivnosti

trgovinskog subjekta koje su pravno dopuštene. Kojom će se djelatnošću baviti

određeni trgovinski subjekt određuje osnivač tog subjekta samostalno, a ta djelatnost

se određuje u osnivačkom aktu i upisuje u registar. U našem pravu dopušteno je

obavljanje onih djelatnosti koje su predviđene u odgovarajućim zakonskim propisima.

Za obavljanje neke djelatnosti trgovinski subjekt mora da ispunjava

kadrovske i sanitarne uslove, uslove tehničke opremljenosti i zaštite na radu, kao i

uslove za zaštitu životne sredine i njeno unapređenje i to prije upisa u sudski registar.

Za neke djelatnosti je propisano da te djelatnosti mogu obavljati samo određeni oblici

trgovinskog subjekta, kao što je npr. odgovarajućim zakonima propisano da poslove

osiguranja i poslove berze mogu obavljati samo akcionarska društva.

U pravnoj teoriji, ali i praksi postoji dosta sporenja o tome da li su punovažni

pravni poslovi koji su zaključeni izvan registrovane djelatnosti. U našem pravnom

sistemu prihvaćeno je shvatanje kao u harmoniziranom pravu Evropske Unije, da su

svi pravni poslovi zaključeni izvan registrovane djelatnosti društva pravno valjani za

treća lica, ako su zaključeni od strane lica koja su svojim položajem ili na drugi način

ovlašćena za zastupanje i predstavljanje trgovinskog subjekta, a treće lice nije znalo

Page 30: Diplomski rad, Vedran Nalic - Slobomir Univerzitet · Podjela elemenata u našoj pravnoj teoriji uglavnom je usaglašena, uz odre ene manje nijanse i može se iskazati kao: ... proizvodnja

Trgovinsko pravo Individualizacija trgovinskog subjekta u pravnom prometu

30

niti je moralo znati da su zaključeni pravni poslovi izvan registrovane djelatnosti

društva.

Promjena djelatnosti trgovinskog subjekta može se izvršiti na tri načina, a to

su : proširenjem, zamjenom ili sužavanjem djelatnosti.

Jedan od bitnih elemenata za individualizaciju trgovinskog subjekta u

pravnom prometu jeste i sjedište privrednog društva. Sjedište društva je određeno

geografsko mjesto u domaćoj ili stranoj državi, tako da svaki trgovinski subjekt bez

obzira na njegov status odnosno oblik mora da ima svoje poslovno sjedište.

Pravno određivanje sjedišta trgovinskog subjekta nije jednostavno i

kombinuju se različiti kriteriji za određivanje sjedišta društva. U našem pravu je

prihvaćen formalni kriterij prema kome se sjedištem trgovinskog subjekta smatra

mjesto koje je upisano u javni registar društava s tim da je osnivačima društva

ostavljena sloboda da u osnivačkom aktu ( ugovoru ili odluci ) odrede sjedište i time

izvrše izbor mjesta u kome će sjedište društva upisati u registar društava.

Sjedište trgovinskog subjekta ima višestruki pravni značaj, a naročito : za

određivanje mjesne nadležnosti sudskih i upravnih organa ( u parničnom,

vanparničnom, izvršnom i upravnom postupku), za određivanje mjesne nadležnosti

državnih organa za kontrolu zakonitosti rada trgovinskog subjekta, za ispunjenje

fiskalnih obaveza poreza, carina i drugih dažbina, i sličnih obaveza javnog karaktera,

za određivanje mjesta zaključivanja i izvršenja poslovnih ugovora, za određivanje

mjerodavnog prava u slučaju sporova o punovažnosti ugovora sa inostranim

elementom i primjene kolizionih normi ( pravila ) međunarodnog privatnog prava po

tom pitanju i nadležnosti suda.

Page 31: Diplomski rad, Vedran Nalic - Slobomir Univerzitet · Podjela elemenata u našoj pravnoj teoriji uglavnom je usaglašena, uz odre ene manje nijanse i može se iskazati kao: ... proizvodnja

Trgovinsko pravo Individualizacija trgovinskog subjekta u pravnom prometu

31

LITERATURA

- Zakon o privrednim društvima Republike Srpske koji je objavljen u

“Službenom glasniku RS”, br. 127/08;

- Zakon o preduzećima Republike Srpske koji je objavljen u “Službenom

glasniku RS”, br. 24/98 I 97/04;

- Zakon o privrednim društvima Federacije Bosne i Hercegovine koji je

objavljen u “Službenim novinama FBiH” br. 29/03;

- Miroslav Milosavljević, Trgovinsko pravo, Bijeljina-Doboj 2007. godina;

- Mirko Vasiljević, Poslovno pravo, Beograd 2004. godina;

- Nikola M. Kovačević, Zbirka propisa za polaganje notarskog ispita, Banja

Luka 2009. godina;

- Milić Simić i Miloš Trifković, Poslovno pravo I dio, Sarajevo;

- Veljko Trivun, Praktikum poslovnog prava, Sarajevo 2003. godine;

- Šefkija Čović, Poslovno pravo, Sarajevo 2003. godina;

- Trifković, Simić, Sultanović, Šahinpašić, Poslovno Pravo, Sarajevo 1997.

godina;

- Ljubo Todorović, Mensur Hadžimusić, Privredna društva, Sarajevo 2003.

godina;

Page 32: Diplomski rad, Vedran Nalic - Slobomir Univerzitet · Podjela elemenata u našoj pravnoj teoriji uglavnom je usaglašena, uz odre ene manje nijanse i može se iskazati kao: ... proizvodnja

Trgovinsko pravo Individualizacija trgovinskog subjekta u pravnom prometu

32