Diplomski rad SACER - gfv.unizg.hr · DIPLOMSKI RAD VARAŽDIN, 2012. SVEU ČILIŠTE U ZAGREBU GEOTEHNI ČKI FAKULTET DIPLOMSKI RAD UTJECAJ KOMUNALNIH OTPADNIH VODA NA KVALITETU VODE

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GEOTEHNIČKI FAKULTET

PETRA SAČER

UTJECAJ KOMUNALNIH OTPADNIH VODA

NA KVALITETU VODE U BEDNJI KOD LUDBREGA

DIPLOMSKI RAD

VARAŽDIN, 2012.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GEOTEHNIČKI FAKULTET

DIPLOMSKI RAD

UTJECAJ KOMUNALNIH OTPADNIH VODA

NA KVALITETU VODE U BEDNJI KOD LUDBREGA

KANDIDAT: MENTOR:

Petra Sačer Doc.dr.sc. Ivan Kovač

VARAŽDIN, 2012.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Diplomski rad: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na GEOTEHNIČKI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Ludbrega

Petra Sačer I

SADRŽAJ

1. UVOD ....................................................................................................................... 1

2. OPĆI DIO ................................................................................................................. 3

2.1 OPĆENITO O ZAŠTITI VODA .................................................................................. 3

2.2 KLASIFIKACIJA VODA ............................................................................................. 4

2.3 NEPOVOLJNI UTJECAJI ISPUŠTANJA NEPROČIŠĆENIH KOMUNALNIH OTPADNIH VODA U PRIRODNE VODE ............................................................................. 7

3. ZNAČAJKE PROMATRANOG PODRU ČJA .................................................. 10

3.1 GEOGRAFSKE ZNAČAJKE ..................................................................................... 10

3.2 GEOLOŠKE I KLIMATSKE ZNAČAJKE ................................................................ 12

3.3 HIDROGEOLOŠKE ZNAČAJKE ............................................................................. 13

3.4 IZVORI ONEČIŠĆENJA NA PODRUČJU GRADA LUDBREGA KOJI UTJEČU NA KVALITETU VODE U RIJECI BEDNJI ........................................................................ 14

4. ISTRAŽNI RADOVI ............................................................................................. 18

4.1 DOSADAŠNJI ISTRAŽNI RADOVI NA PODRUČJU GRADA LUDBREGA ...... 18

4.2 OVOGODIŠNJI ISTRAŽNI RADOVI ...................................................................... 23

4.2.1 Laboratorijska analiza ............................................................................... 24

4.2.1.1 Ispitivanje pH vrijednosti .................................................................. 24

4.2.1.2 Određivanje vrijednosti otopljenog kisika ......................................... 24

4.2.1.3 Određivanje vrijednosti KPK ............................................................ 24

4.2.1.4 Određivanje vrijednosti amonijaka .................................................... 25

4.2.1.5 Određivanje vrijednosti nitrita ........................................................... 26

4.2.1.6 Određivanje vrijednosti nitrata .......................................................... 26

4.2.1.7 Određivanje vrijednosti ukupnog fosfora .......................................... 26

4.2.1.8 Određivanje vrijednosti ukupnog dušika (TN) .................................. 27

5. ANALIZA REZULTATA ..................................................................................... 29

5.1 PROMJENA KVALITETE VODE U VREMENU .................................................... 29

5.2 PROMJENA KVALITETE VODE U PROSTORU ................................................... 35

6. ZAKLJU ČAK ........................................................................................................ 40

LITERATURA .............................................................................................................. 41

SAŽETAK ..................................................................................................................... 43


Petra Sačer 1

1. UVOD

Tijekom 20. stoljeća urbane sredine doživjele su intenzivan razvoj. To je prije

svega bila posljedica industrijskog razvoja uslijed kojeg je veliki dio stanovništva iz

ruralnih područja preselio u urbane sredine.

Kao jedna od posljedica tih promjena bilo je neminovno povećanje količine

komunalnih otpadnih voda. Njihovim neadekvatnim zbrinjavanjem ugrožena je

kvaliteta prirodnih vodotoka u koje se najčešće ispuštaju komunalne otpadne vode.

Kako je trend preseljenja iz ruralnih u urbane sredine i dalje prisutan, ovaj će problem

biti sve više prisutan.

Prema Zakonu o vodama NN 153/09 u Republici Hrvatskoj posebna se pažnja

posvećuje zaštiti voda od različitih onečišćanja. Vodni režim se utvrđuje na osnovi

dugoročnog praćenja prostornog rasporeda količine, kvalitete i drugih osobina voda.

Promjena vodnog režima uključuje sve promjene koje nastaju uslijed ljudske aktivnosti

ili djelovanja prirodnih sila kojima se mijenja količina ili kvaliteta voda. [1]

Prema načelu održivog razvoja nužno je predviđenim mjerama zaštite očuvati

kvalitetu prirodnih voda do tzv. ‘’dobre ekološke kakvoće vode’’. Ovaj pojam označava

takvo stanje prirodnih voda kod kojih utjecaj ljudskih djelatnosti nije značajan i mogući

je proces samopročišćavanja. [2]

Kvaliteta vode postala je bitan pokazatelj kao i količina vode. Danas je nužno

utvrditi i kojom količinom vode se raspolaže i kakve je kvalitete ta voda. Količina i

kvaliteta vode pokazatelji su vrijednosti vodnog bogatstva. Za provođenje svih mjera

zaštite voda zaduženi su najprije onečišćivači, zatim komunalna poduzeća te Hrvatske

vode. [3]

U ovom radu obrađena je tematika onečišćenja prirodnih vodnih sustava uslijed

ispuštanja nepročišćenih komunalnih otpadnih voda. Analizirana je kvaliteta vode u

rijeci Bednji kod Ludbrega koja je svakodnevno izložena opterećenju komunalnim

otpadnim vodama koje se ispuštaju bez procesa pročišćavanja u korito rijeke Bednje.

Zasebno je analizirana promjena kvalitete vode u vremenu, odnosno prostoru.


Petra Sačer 2

Prema Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 87/10)

do izgradnje uređaja s najmanje drugim stupnjem pročišćavanja, privremeno se dopušta

ispuštanje komunalnih otpadnih voda uz ispitivanje kvalitete otpadnih voda za

pokazatelje za planirani stupanj pročišćavanja te s kontinuiranim praćenje količine

ispuštene otpadne vode iz sustava javne odvodnje. Trenutno je u izradi idejni projekt

sustava za pročišćavanje otpadnih voda naselja Ludbreg. Također je u tijeku i izrada

idejnog, glavnog i izvedbenog projekta odvodnje otpadnih voda područja naselja

Sigetec Ludbreški. Izradu ovih projektnih dokumentacija financiraju Hrvatske vode

(80%) i Grad Ludbreg (20%).


Petra Sačer 3

2. OPĆI DIO

2.1 OPĆENITO O ZAŠTITI VODA

Zaštita voda od onečišćavanja provodi se radi očuvanja života i zdravlja ljudi i

zaštite okoliša, zaštite vodenih ekosustava, smanjenja onečišćenja i sprječavanja

daljnjeg pogoršanja kvalitete voda, te omogućavanja neškodljivog i nesmetanog

korištenja voda za različite namjene (vodoopskrba, hidroenergetika, navodnjavanje,

ribarstvo, riječna plovidba, rekreacija i kupanje, te relativno skromno korištenje u

pogonske svrhe (mlinovi i pilane)).[4]

Očuvanje kvalitete voda, odnosno zaštita voda za višenamjensku upotrebu je

složeni proces u kojem pored znanstvenika u postupku očuvanja kvalitete voda veliku

ulogu imaju i stručnjaci raznih profila.

Zakonska regulativa vezana za zaštitu voda i mora danas doživljava velike

promjene, jer je u tijeku usuglašavanje brojnih zakona, mjera i propisa iz područja

zaštite i upravljanja vodama s važećom europskom legislativom.[5]

Uz Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07), najvažniji zakonski akt na području

zaštite voda u Republici Hrvatskoj je Zakon o vodama (NN 153/09) [1] koji je stupio na

snagu u prosincu 2009. godine. Ovim zakonom uređuje se pravni status voda, vodnog

dobra i vodnih građevina, upravljanjem kvalitetom i količinom voda, zaštita od štetnog

djelovanja voda, detaljna melioracijska odvodnja i navodnjavanja, djelatnosti javne

vodoopsrbe i javne odvodnje, posebne djelatnosti za potrebe upravljanja vodama,

institucionalni ustroj obavljanja tih djelatnosti i druga pitanja vezana za vode i vodno

dobro.

U svrhu ocjene onečišćenosti površinskih voda propisana je Uredba o

klasifikacija voda (NN 77/98), Uredba o opasnim tvarima u vodama (NN 78/98) te

Pravilnik o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim

vodama (NN 94/08). Granična vrijednost emisije onečišćujućih tvari označava masu,

izraženu u odnosu na određene posebne pokazatelje, koncentraciju i/ili razinu emisije,

koja se ne smije prekoračiti u jednom ili više razdoblja. Granične vrijednosti emisija

propisuju se za određene skupine ili kategorije tvari.


Petra Sačer 4

U svrhu provedbe zaštite površinskih i podzemnih voda te mora od onečišćenja s

kopna i otoka donesen je Državni plan zaštite voda (NN 8/99), a cilj Plana je da se

vodama upravlja prema načelu jedinstvenog vodnog sustava i načelu održivog razvitka.

[6][7]

2.2 KLASIFIKACIJA VODA

U prirodi nema idealno čiste vode. Kruženjem u prirodi, voda mijenja svoj

sastav. Prolaskom kroz atmosferu ispiru se različiti oblici onečišćenja i kao takva, voda

teče preko poljodjelskih, industrijskih, prometnih, urbanih i drugih površina. U

prirodnim vodama nalaze se raspršene i otopljene tvari što je posljedica prirodnih i

antropogenih sukcesija. Sva otopljena i raspršena tvar može biti organskog ili

anorganskog porijekla.

Prema Uredbi o klasifikaciji voda 77/98 [8], ocjenjuje se kvaliteta voda i odvija

svrstavanje voda u vrste na temelju dopuštenih graničnih vrijednosti sljedećih dviju

skupina pokazatelja:

- obavezni pokazatelji za ocjenu opće ekološke funkcije voda,

- pokazatelji koji se ispituju temeljem posebnih programa sadržanih u planovima

za zaštitu voda i ciljanim programima ispitivanja kakvoće voda.

Prvu skupinu obaveznih pokazatelja čine:

- fizikalno - kemijski (pH, alkalitet, električna vodljivost),

- režim kisika (otopljeni kisik, zasićenje kisikom, KPK, BPK5),

- hranjive tvari (amonij, nitriti, nitrati, ukupni dušik, ukupni fosfor),

- mikrobiološki (broj koliformnih bakterija, broj fekalnih koliforma, broj aerobnih

bakterija),

- biološki pokazatelji (P-B indeks saprobnosti, biotički indeks, stupanj trofije).

Drugu skupinu pokazatelja čine:

- metali (bakar, cink, kadmij, krom, nikal, olovo, živa),

- organski spojevi (mineralna ulja, fenoli, PCB, lindan, DDT)

- radioaktivnost (ukupna β radioaktivnost)

Ova skupna pokazatelja služi za širu ocjenu opće ekološke funkcije voda.


Petra Sačer 5

Vode se prema graničnim vrijednostima pokazatelja prema ovoj Uredbi

svrstavaju u pet vrsta od I do V.

Vrsta I. su prozračne, tekuće vode s malim koncentracijama organskih i

anorganskih hranjivih tvari, u kojima obitava pastrva, teksenosaprobni, oligosaprobni i

beta-mezosaprobni biljni i životinjski indikatori, s vrlo malim brojem saprofitskih i

koliformnih bakterija. Stajačice su prozirne i oligotrofne. U ovu vrstu vode ubrajamo

podzemne i površinske vode koje se u svom prirodnom stanju ili nakon dezinfekcije

mogu koristiti za piće ili u prehrambenoj industriji, te površinske vode koje se mogu

koristiti i za uzgoj plemenitih vrsta riba (pastrve).

Vrsta II. su tekuće vode koje mogu biti malo onečišćene organskim i

anorganskim hranjivim tvarima. Malo je povećana primarna produkcija i raspon

koncentracije otopljenog kisika. Karakteristični su beta-mezosaprobni indikatori, a mali

je broj saprofitskih i koliformnih bakterija. Stajaćice su smanjene prozirnosti,

mezotrofne vode. U ovu vrstu vode ubrajamo vode koje se u prirodnom stanju mogu

koristiti za kupanje i rekreaciju, za sportove na vodi, za uzgoj drugih vrsta riba

(ciprinida) ili koje se nakon odgovarajućeg pročišćavanja mogu koristiti za piće i druge

namjene u industriji i sl.

Vrsta III. su vode koje primaju povećane koncentracije organskih i anorganskih

hranjivih tvari. Količina primarnih producenata je povećana. Karakteristični su beta-

mezosaprobni i alfa-mezosaprobni indikatori s većim brojem saprofitskih i koliformnih

bakterija. U stajaćicama je prozirnost još više smanjena, a u epilimniju se povremeno

može pojaviti cvjetanje algi i hipoksija; umjereno eutrofna voda. U ovu vrstu ubrajamo

vode koje se mogu koristiti u industrijama koje nemaju posebne zahtjeve za kvalitetom

vode, te u poljoprivredi. To su vode koje se pročišćavaju da bi se koristile za određene

namjene.

Vrsta IV. su eutrofne vode koje primaju velike koncentracije organske i

anorganske hranjive tvari, s vrlo malom prozirnošću. Znatan je broj alfa-mezosaprobnih

indikatora, te saprofitskih i koliformnih bakterija u tekućicama. Često se javlja cvjetanje

algi u epilimniju stajačica, što izaziva planktonske alge, najčešće indikatori druge vrste

kopnenih voda. Povećana razgradnja organskih tvari povremeno izaziva hipoksiju,


Petra Sačer 6

anoksiju i pomor riba. U ovu vrstu ubrajamo vode koje se mogu koristiti isključivo uz

pročišćavanje na područjima gdje je veliko pomanjkanje vode.

Vrsta V. su jako zagađene, mutne hipertrofične vode u kojima razgrađivači

dominiraju nad producentima. Nedostatak kisika je stalno prisutan. Ribe nedostaju, a

prisutni su a-mezosaprobni i polisaprobni indikatori i velik broj saprofitskih i

koliformnih bakterija. U ovu vrstu vode ubrajaju se vode koje se gotovo ne mogu

koristiti ni za kakve namjene, jer ne zadovoljavaju kriterije za namjene po ovoj Uredbi.

[8]

Podaci o dobivenim vrijednostima pojedinih pokazatelja se prikazuju numerički

u tablici te grafički na zemljovidu:

I. vrsta – plavo,

II. vrsta – zeleno,

III. vrsta – žuto,

IV. vrsta – narančasto,

V. vrsta – crveno.[9]

Prema Strategiji upravljanja vodama (NN 91/08) i Državnom planu za zaštitu

voda (NN 8/99), vode se klasificiraju u odnosu na podjelu područja prema osjetljivosti:

- vrlo osjetljiva područja - područja u kojima je zabranjeno ispuštanje otpadnih

voda bez obzira na stupanj pročišćavanja (to su vode I. kategorije),

- osjetljiva područja - vodni sustavi koji su eutrofizirali ili će eutrofizirati u bliskoj

budućnosti ako se ne provedu zaštitne mjere (osjetljiva područja su vode II. i III.

kategorije i u njih je dozvoljeno ispuštanje otpadnih voda uz treći stupanj

čišćenja),

- manje osjetljiva područja - dijelovi vodnog sustava u koje se mogu ispuštati

otpadne vode uz odgovarajući stupanj pročišćavanja i za koje se može utvrditi,

na temelju morfoloških, hidroloških i drugih odnosa strujanja, da će ispuštanje

otpadnih voda prouzročiti nepovoljne utjecaje na ograničeni dio vodnog okoliša

(to su vode III., IV., i V. kategorije),

- zaštićena područja (područja posebne zaštite voda) - dijelovi vodnog sustava na

kojima je utvrđena potreba za dodatnim, strožim i sveobuhvatnim mjerama


Petra Sačer 7

zaštite voda od onih koje se inače provode na cijelom teritoriju Republike

Hrvatske. [6][10]

2.3 NEPOVOLJNI UTJECAJI ISPUŠTANJA NEPRO ČIŠĆENIH KOMUNALNIH OTPADNIH VODA U PRIRODNE VODE

U vodne sustave dnevno se ispuštaju velike količine organskih i anorganskih

otpadnih tvari, topline i radioaktivnih tvari. Otpad dospijeva u vodne sustave kao

ostatak životnih i tehnoloških čimbenika. Za procjenu promjene kvalitete vodnih

sustava potrebno je promatrati međusobne utjecaje pojedinih onečišćivala. [11]

Izvori onečišćenja vode su otpadne tvari i energija koje nastaju u postupcima

čovjekove djelatnosti. Najčešći izvor onečišćenja prirodnih voda su komunalne

(gradske) otpadne vode: kućanske (sanitarne) otpadne vode, industrijske otpadne vode,

oborinske, rashladne te procjedne vode. Komunalne otpadne vode sadrže krupnu

plivajuću tvar (papir, tkanina, plastika,...), anorganske tvari (pijesak, šljunak, pepeo,...)

te organske tvari (razgradive i nerazgradive). Temperatura otpadne vode je povišena i

srednja godišnja se kreće od 11,6 do 20,5 °C. Otpadne vode sadrže i veliki broj

mikroorganizama (bakterije, virusi te patogeni mikroorganizmi). Povišenje temperature

ubrzava biološke procese. [2]

Od ukupnih antropogenih utjecaja na promjene u vodnim sustavima, najčešći

utjecaj ima poljoprivreda (umjetna gnojiva i pesticidi),intezivna izgradnja stambenih

naselja te industrijskih pogona (kućanske i industrijske otpadne vode, rashladne

industrijske vode), ispuštanje plinova u atmosferu (onečišćenje oborinskih voda),

prometne potrebe (cestovni, željeznički, zračni promet – ispiranje otpadnih ulja s

prometnica, utjecaj prometnih nezgoda na promjene u vodnim sustavima), upotreba

fosilna goriva – proizvodnja energije.

Otpadna tvar unesena u vodni sustav podložna je nizu fizikalnih, kemijskih i

bioloških procesa. Njihov intenzitet ovisi o cijelom nizu čimbenika (o temperaturi,

vremenu i nizu drugih parametara) koji omogućuju da se u vodnom sustavu uspostavi

dinamička ravnoteža. Prema načinu unošenja otpadne tvari u vodne sustave, razlikuju se

točkasti i raspršeni izvori onečišćenja. U točkaste izvore ubrajaju se kućanske i


Petra Sačer 8

industrijske otpadne vode, a u raspršene izvore oborinske vode koje ispiru onečišćenja s

površine terena. [3] [11]

U tablici 1. navedene su štetne posljedice ispuštanja nepročišćenih otpadnih

voda u vodne sustave, odnosno štetne posljedice pojedinog onečišćivala.

Tablica 1. Vrste onečišćivala u otpadnim vodama i štetne posljedice uslijed njihova ispuštanja u

vodene ekosustave [11]

VRSTA ONEČIŠĆIVALA U

OTPADNIM VODAMA

ŠTETNE POSLJEDICE

Krupni kruti materijal

(tkanina, plastika, papir, ...)

Neuredan krajolik (naslage otpada na obalama rijeka),

uslijed dodira postoji opasnost po zdravlje ljudi i

životinja)

Organske tvari (otpaci hrane,

fekalne tvari, ...)

Prisutnost bakterija koje se hrane organskom tvari –

smanjenje količine otpljenog kisika u vodnim sustavima

→ pomor riba i drugih vodenih organizama, neugodni

mirisi

Ulja i masti Na površini vode javlja se tanak nepropustan sloj →

smanjena apsorpcija kisika iz atmosfere, nemogućnost

prodora svijetla u vodu (fotosinteza)

Nutrienti – dušik, fosfor i

tragovi štetnih tvari

Potiču rast algi i morskih trava, cvjetanje algi – toksične

tvari iz algi se akumuliraju u školjkama

Bakterije i virusi, uzročnici

bolesti

Onečišćenje voda koja se koriste za navodnjavanje

poljoprivrede na kojima se uzgajaju kulture za prehranu;

onečišćenje voda koje se koriste za uzgoj riba i školjaka

te onečšćenje voda koje se koriste za sport i rekreaciju→

razvoj bolesti (kolera, tifus, salmonela, ...)

Toksične tvari (najčešće iz

industrijskih otpadnih voda)

Uništenje ili oštećenje vodene flore i faune; akumulacija

štetnih tvari u mesu riba i drugih vodenih organizama

koje se koriste u prehrani →trovanje ljudskog organizma


Petra Sačer 9

Vodni sustavi, odnosno, pojedine skupine organizama mogu se prilagoditi na

stalan dotok manjih količina biološki razgradivih otpadnih tvari pa tako u vodnim

sustavima nastaju postupci koji se nazivaju postupci samočišćenja voda. U slučaju

ispuštanja većih količina bioloških razgradivih tvari ili manjih količina nerazgradivih

opasnih tvari u vodene sustave, može doći do izrazito nepoželjnih promjena koje vodu

čine neupotrebljivom za gotovo sve namjene. Od mogućih poremećaja vodnih sustava,

posebno je značajna potrošnja kisika u vodnom sustavu, eutrofikacija vodnih sustava te

''udarno opterećenje'' . [4]


Petra Sačer 10

3. ZNAČAJKE PROMATRANOG PODRU ČJA

Grad Ludbreg pripada Varaždinskoj županiji, jednoj od najgušće naseljenih i

gospodarski najrazvijenijih područja u Republici Hrvatskoj. Uvažavajući ove činjenice,

ukoliko se ne počne u skoroj budućnosti s aktivnijim djelovanjem zaštite voda, realno je

pretpostaviti da će se javiti veliki problemi (manjak kisika, eutrofno stanje) u vodotoku

rijeke Bednje.

3.1 GEOGRAFSKE ZNAČAJKE

Ludbreg je grad u Podravini (sjeverozapadna Hrvatska) smješten na lijevoj obali

rijeke Bednje, 25 km jugoistočno od Varaždina na magistralnoj cesti Varaždin -

Koprivnica. Smješten je podno obronaka Kalničkog gorja, a nalazi se na nadmorskoj

visini od 157 m. Općina Ludbreg zauzima krajnji istočni dio županije koja na sjevernoj

strani graniči sa Republikom Mađarskom, a sa zapadne strane sa Republikom

Slovenijom te Krapinsko-zagorskom županijom. S istočne strane graniči s Koprivničko-

križevačkom županijom dok se s južne strane naslanja na Zagrebačku i dio

Koprivničko-križevačke županije. [13]

Slika 1. Položaj Grada Ludbrega u Varaždinskoj županiji

(preuzeto: Prostorni plan Varaždinske županije[12])


Petra Sačer 11

Rijeka Bednja je najduža rijeka koja cijelim tokom teče kroz Hrvatsku i desna je

pritoka rijeke Drave s površinom sliva od 596 km2. Slivno područje Bednje je vrlo

izduženo, ograničeno na zapadu Maceljskim gorjem, na jugu su Ivanšćica i Kalničko

gorje, na sjeveru su mali brežuljci koji predstavljaju vododjelnicu prema Plitvici, a na

istoku je rijeka Drava u koju Bednja utječe. Izvire kod Trakošćanau Maceljskom gorju

uHrvatskom Zagorju (selo Bednjica na visini cca 600 m.n.m.). Teče kroz mjesta

Bednju, Beletinec, Novi Marof i Varaždinske Toplice, Ludbreg te se ulijeva u Dravu

kod Malog Bukovca blizu Ludbrega. Duljina rijeke iznosi 133 km, a teče od zapada

prema istoku. Geografski položaj rijeke Bednje u gradu Ludbregu prikazan je na slici 2.

Slika 2. Geografski položaj rijeke Bednje u gradu Ludbregu

(Preuzeto: http://www.ludbreg.hr/hr/ludbreg-centar-svijeta/poloaj-ludbrega.html)

Ako se promatra uzdužni profil, Bednja je nizinska rijeka s vrlo malim

uzdužnim padom. Međutim, pripadajući sliv je isključivo brdski. U gornjem dijelu oblik

sliva je lepezasti, što zajedno s nepovoljnim rasporedom padalina (padaline su


Petra Sačer 12

najintenzivnije upravo na lepezasto proširenom dijelu sliva) rezultira velikom i brzom

koncentracijom dotoka koji redovno formira poplavne valove.

Duž toka Bednje mogu se razlikovati gornji tok (do ušća Železnice), srednji tok

(do ušća Velinečkog potoka), te donji tok do ušća u Dravu. [13]

Prema popisu stanovništva iz 2001.broj stanovnika u gradu Ludbregu iznosio je

3 465, dok prema novijem popisu iz 2011. iznosi 3 594. Zabilježeno je blago povećanje

broja stanovnika u razdoblju od 10 godina.Općina Ludbreg bilježi 8 458 stanovnika.

Broj kućanstava (2011.) na području grada Ludbrega iznosi 1 245, a stambenih

objekata 1 530. [14]

Prema popisu poljoprivrednih zemljišta iz 2003.godine, navedena je površina

raspoloživog zemljišta za cijelu općinu Ludbreg, a iznosi 3 254 ha, dok na korišteno

poljoprivredno zemljište otpada 2 526, 46 ha. Upotreba sredstva za zaštitu bilja koristi

se na 1 412 ha poljoprivrednih zemljišta. Nema podataka za zemljišta na samom

području naselja Ludbreg. [15]

3.2 GEOLOŠKE I KLIMATSKE ZNA ČAJKE

Geološki gledano, veći dio Ludbreške Podravine povezan je s tzv.Varaždinsko-

murskom potolinom, jer su stare naslage tu znatno potonule. Najizdignutije, odnosno

najtanje su na tzv. Koprivničkom pragu. Istočno od Koprivničkog praga započinje

duboka izdužena Dravska potolina. Kvartarne i tercijarne naslage kod Ludbrega dosežu

djelomice dubinu veću od kilometar i pol.

Nanosi rijeke Bednje i njenih manjih pritoka su aluvijalno-proluvijalne naslage,

a leže preko lesoidnih glinovito pjeskovitih siltova na trećoj dravskoj terasi i na

naslagama pijeska i šljunka druge dravske terase u dijelu aluvija Bednje, neposredno

ispod odlagališta otpada. Površinski tok rijeke Bednje usječen je u dobro propusne

aluvijalne naslage sve do ušća u rijeku Dravu. Takav tok moguć je samo zbog činjenice

da je korito Bednje kolmirano sitnozrnim glinovito-prašinastim materijalom što

omogućuje relativno dobru vododrživost rijeke bez obzira na hidrološke prilike.


Petra Sačer 13

Klimatske značajke imaju znatan utjecaj na vodu u rijeci Bednji. Oborine, vjetar,

a u manjoj mjeri i temeratura imaju veliku ulogu u nanošenju onečišćenja u korito

rijeke.

Danas, prema Köpenu, na području Ludbrega vlada tip umjereno tople vlažne

klime kontinentalnih obilježja. Stoga, tu postoje velike temperaturne amplitude između

ljeta i zime, što posebno dolazi do izražaja kod ekstrema. Srednje vrijednosti su

razmjerno povoljne, jer je prosječna temperatura u siječnju oko -2°C, a u srpnju 18°C.

Srednja godišnja temperatura zraka iznosi oko 10°C.Temperature prirodnih voda

povezana je s temperaturom atmosfere te se mijenja tijekom godine.

Smjer i brzina vjetra mogu imati veliki utjecaj kod raznošenja antropogenih

onečišćivala (npr. pesticidi) s površine terena. Na području Ludbrega dominira smjer

vjetra iz jugozapada. Važno je napomenuti još da je ljeto godišnje doba s velikom

učestalošću slabih vjetrova, dok je najvjetrovitije u proljeće.

Što se tiče oborina na području grada, većih sušnih razdoblja nema. Padaline

opadaju od zapada prema istoku, jer ih uglavnom donose zapadni vjetrovi. Glavni

maksimum je u jesen, a drugi maksimum je u proljeće i rano ljeto. Razmatrajući ukupnu

godišnju količinu padalina, u toplom dijelu godine padne 55 - 60% oborina, dok u

hladnom dijelu godine padne 40 - 45%. Godišnja količina padalina za Ludbreg iznosi

855 mm. Padaline ispiru onečišćenja s poljoprivrednih površina te se kao takve slijevaju

u korito rijeke Bednje i onečišćuju vodu. Bednja je izrazito bujični vodotok gdje protok

direktno ovisi o količini padalina.[13]

3.3 HIDROGEOLOŠKE ZNA ČAJKE

Prema Pravilnik-u o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta, NN 55/02,

Članak 42, odluku o zonama izvorišta donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne,

odnosno regionalne samouprave iz članka 41. Zakona o vodama, odnosno iznimno

ravnatelj Državne uprave za vode, po prethodno pribavljenom mišljenju Hrvatskih

voda.

Prema Prostornom planu Varaždinske županije, izmjene i dopune prosinac 2006,

Grafički prilog – kartogram: 5. Postupanje s otpadom, područje općine Ludbreg leži na


Petra Sačer 14

vodonosniku sjeveroistočni dio. Na području općine Ludbreg ne postoji vodozaštitno

područje, odnosno zona izvorišta koju je potrebno osobito štititi.

3.4 IZVORI ONE ČIŠĆENJA NA PODRUČJU GRADA

LUDBREGA KOJI UTJE ČU NA KVALITETU VODE U RIJECI

BEDNJI

Glavni izvori onečišćenja vode u rijeci Bednji su komunalne otpadne vode koje

se direktno, bez procesa pročišćavanja, ispuštaju u korito rijeke. U manjoj mjeri,na

onečišćenje vodotoka rijeke također utječe poljoprivredna aktivnost.

Kućanske otpadne vode nastaju u gradskim naseljima, a u tu skupinu ubrajamo

sve vode koje služe za zadovoljavanje životnih potreba (u kućanstvu, hotelima, uredima,

školstvu, ugostiteljstvu, itd.). Ove vode opterećene su organskom tvari pa je njihova

osnovna značajka biorazgradivost (razgradnja uz pomoć mikroorganizama razlagača).

Onečišćenje oborinskih voda nastaje već tijekom prolaska kroz atmosferu

otapajući pri tome mnoge plinove i štetne čestice (npr. dimovi). Tako na tlo često dolaze

u obliku ''kiselih kiša''. Nakon što padne na tlo, oborinska voda može biti onečišćena na

različite načine: umjetnim gnojivima i pesticidima, uljima i fenolima (curenje iz

motornih vozila) te pijeskom, šljunkom i lišćem (kada se radi o gradskim površinama) i

kao takva slijeva se u korito rijeke.

Industrijske otpadne vode mogu se podijeliti u biološki razgradive (npr. iz

prehrambene industrije) i biološki nerazgradive otpadne vode (npr. iz kemijske i

metalne industrije). Ove otpadne vode mogu sadržavati otrovne i persistentne

(postojane) tvari te eksplozivne, korozivne i zapaljive tvari (teške kovine, kiseline,

nafta i naftni derivati, masti i ulja, radioaktivni izotopi,...). Gospodarski subjekti na

području Ludbrega navedeni su u tablici 2.


Petra Sačer 15

Tablica 2. Gospodarski subjekti na području grada Ludbrega (Preuzeto:Komunalno poduzeće

‘’Lukom’’ iz Ludbrega)[16]

Naziv tvrtke Djelatnost

Grafi čar d.d. Ludbreg

Proizvodnja valovitoga papira i kartona, te ambalaže od papira i kartona

Varteks " d.d. Proizvodnja ostale vanjske odjeće, osim po mjeri Lim-mont d.o.o. Proizvodnja ostalih proizvoda od metala, osim za

kućanstvo, d. n. Metakem d.o.o. Proizvodnja ljepila i želatine Farmal d.d. Proizvodnja farmaceutskih pripravaka Lukaps d.o.o. Proizvodnja ljepila i želatine Ludbreška mljekara "Antun Bohnec“

Prerada mlijeka i proizvodnja sira

Dom zdravlja Ludbreg

Upotreba medicinskih preparata, kemikalija i lijekova

" Centar Kova čić " Ludbreg.

Tiskanje, d. n.

Belupo d.o.o. Ludbreg

Proizvodnja farmaceutskih pripravaka

Oprema strojevi d.d.

Proizvodnja strojeva za industriju hrane, pića i duhana

Oprema uređaji d.d. Ludbreg

Proizvodnja rashladne i ventilacijske opreme, osim za kućanstvo

" Pilana Radašić " Ludbreg

Proizvodnja piljene građe; osim nesastavljenoga materijala za podove; impregnacija drva

K.P.T. proizvodnja d.o.o.

Industrija tekstila i odjeće

Energy plus d.o.o. Proizvodnja strojeva za industriju tekstila, odjeće i kože Ducati komponenti d.o.o.

Proizvodnja ostale električne opreme, d. n.

Stolarski obrt stolarija Kranj čec

Proizvodnja građevinske stolarije i elemenata

DULEX D.O.O. Ostali završni radovi Agro Altera Proizvodnja, prerada i otkup povrća. Strojarstvo "HORVAT PRODUCTION"

Obrada i prevlačenje metala

Budući da se onečišćenje iz komunalnog otpada širi kroz porozni medij

procesima disperzije i difuzije tijekom kojih dolazi dijelom do razrjeđenja onečišćenog

eluata, a dijelom do smanjenja koncentracije onečišćenja biokemijskim i geokemijskim

sorpcijskim procesima, njegov utjecaj na kvalitetu vode Bednje je puno manji nego

koncentrirani izljev otpadne vode u vodotok.


Petra Sačer 16

Poljoprivredna aktivnost uključuje upotrebu mineralnih gnojiva i različitih

pesticida čija je uloga u onečišćenju značajna prilikom kišnih perioda kada dolazi do

ispiranja onečišćivaća s površina. Pesticidi također mogu dospjeti u vodotoke ukoliko se

primjenjuju kod vjetrovitog vremena gdje dolazi do raznošenja onečišćivala putem

zraka. Poljoprivredne površine na području grada Ludbrega dominiraju na nizvodnom

dijelu uz rijeku Bednju. [13]

Ispuštanje otpadnih voda u prijemnik odvija se preko gradskog kanalizacijskog

sustava. U taj sustav odvodnje uključene su kućanske (sanitarne) otpadne vode te

industrijske otpadne vode. Otpadne vode na području Ludbrega ispuštaju se u korito

rijeke kroz tri ispusta čije lokacije su prikazane na slici 3. Prema podacima iz

2011.godine, godišnja količina ispuštene otpadne vode iznosi 299 907,36 m3/god.

Dnevne količine ispuštene otpadne vode iznose 821,66 m3/ dan. Na sustav gradske

odvodnje priključeno je 77,54% kućanstava grada Ludbrega. [16]

Slika 3. Položaj ispusta otpadnih voda

(Preuzeto: http://www.cromaps.com/plan-grada-ludbreg.html)


Petra Sačer 17

Prema podacima o količinama ispuštene otpadne vode iz 2009. i 2010. godine

može se zaključiti kako količine otpadne vode u gradu Ludbregu svake godine rastu.

(tablica 3.)[16]. Prema tome, pretpostavlja se da povećanje stanovnika dovodi do

potreba za većim količinama pitke vode, a samim time nastaju i veće količine potrošene

vode koje se odvode kanalizacijskim sustavom. Međutim, slabljenje industrije uzrokuje

manje količine industrijskih otpadnih voda. Uzorci otpadne vode uzimaju se iz ispusta

ispod željezničkog mosta. Mjerenja se provode jedanput mjesečno tijekom godine.

Tablica 3. Količine ispuštene otpadne vode u razdoblju od 2009. do 2011. godine (Preuzeto:

Komunalno poduzeće ‘’Lukom’’)[16]

Godina Godišnja količina ispuštene otpadne

vode (m3/god)

Povećanje količina otpadne vode u odnosu na prošlu godinu (%)

2009. 208.627,00

2010. 215.657,64 3,260

2011. 299.907,36 28,092

Lukom d.o.o. kao javni isporučitelj vodnih usluga obavlja djelatnosti javne

odvodnje, a djelatnost javne vodoopskrbe obavlja Varkom d.o.o. Trenutno je u izradi

idejni projekt sustava za pročišćavanje otpadnih voda naselja Ludbreg. [17]

Prema Pravilniku ograničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 87/10)

komunalne otpadne vode, sukladno odlukama o odvodnji, prikupljaju se, odvode i

pročišćavaju na uređaju s najmanje drugim stupnjem pročišćavanja. Do izgradnje

uređaja s drugim stupnjem pročišćavanja, privremeno se dopušta ispuštanje komunalnih

otpadnih voda uz ispitivanje kvalitete otpadnih voda za pokazatelje za planirani stupanj

pročišćavanja te s kontinuiranim zapisom praćenja količine ispuštene otpadne vode iz

sustava javne odvodnje.


Petra Sačer 18

4. ISTRAŽNI RADOVI

Svrha istražnih radova je bila utvrditi utjecaj komunalnih otpadnih voda na

kvalitetu vode kod Ludbrega u vremenu i prostoru. Kako bi se utvrdio utjecaj u

vremenu od 1997. do 2007. godine, uzorkovana je voda kod najuzvodnijeg cestovnog

mosta više puta mjesečno tokom jedne godine. Kako bi se utvrdio utjecaj otpadnih voda

u prostoru, ove godine (lipanj 2012.) uzorkovana je i ispitana kvaliteta vode na pet

lokacija na području grada Ludbrega. U nastavku rada analizirani su dosadašnji te

ovogodišnji istražni radovi.

Državnim planom za zaštitu voda (NN 8/99) [10] određeno je da Bednja treba

biti II.vrste prema Uredbi o klasifikaciji voda (NN 77/98), što je glavna okosnica kod

prikazivanja rezultata kemijske analize u nastavku rada.

4.1 DOSADAŠNJI ISTRAŽNI RADOVI NA PODRU ČJU GRADA LUDBREGA

Na području grada Ludbrega više godina provodila se analiza vode iz rijeke

Bednje. Prema podacima Komunalnog poduzeća ''Lukom'', mjerenja su provedena u

razdoblju od 1997. do 2007. godine prema zahtjevima sanitarne inspekcije. Nakon

2007. godine od strane sanitarne inspekcije donesena je odluka o prestanku provođenja

kemijske analize vode te se provodi samo analiza komunalnih otpadnih voda koje se

slijevaju u vodotok rijeke.

U tablici 4a. i 4b. navedeni su rezultati višegodišnje analize vode rijeke Bednje.

Mjerenja su se provodila više puta mjesečno (2-4 puta). Kompozitni uzorak vode

dobiven je uzimanjem svakih 20 minuta u vremenu od 6 do 10 sati te u vremenu od 10

do 14 sati. Na taj način dobivene su dvije skupine rezultata analize: prva skupina

rezultata ukazuje na vrijednosti fizikalno – kemijskih parametara u vremenu od 6 do 10

sati, a druga skupina u vremenu od 10 do 14 sati. U tablicama prikazane su vrijednosti

parametara u vremenu od 6 do 10 sati. Uzorci vode uzimani su s cestovnog mosta u

blizini najuzvodnijeg ispusta (slika 3. – i1). Prema pojedinim pokazateljima definirana je

vrsta vode prema Uredbi o klasifikaciji voda (NN 77/98). Analiza je provedena u

laboratoriju Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije.

SVEUČILIŠTEUZAGREBU Diplomski rad: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na GEOTEHNIČKI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Ludbrega

Petra Sačer 19

Tablica 4a. Rezultati višegodišnje analize vode u rijeci Bednji (od 1997. – 2001.)

GODINA ISPITIVANJA VODE U RIJECI BEDNJI (kontinuirano uzimani uzorci vode svakih 20 min u vremenu od 6 do 10 sati, a kao rezultat uzeta je srednja vrijednost)

1997. 1998. 1999. 2000. 2001.

POKAZATELJI I MJERNE JEDINICE

min max srednja

vrijednost min max srednja




vrijednost

temperatura vode (°C) 4,40 18,00 11,20 3,80 14,20 9,00 7,60 15,50 11,55 2,00 17,80 9,90 5,10 10,20 7,65

pH vrijednost 7,55 7,99 7,77 7,65 8,17 7,91 7,18 7,93 7,56 7,40 7,87 7,64 7,71 7,85 7,78

otopljeni kisik (mg O2/L) 2,70 16,10 9,40 9,20 10,12 9,66 7,28 9,84 8,56 5,10 9,52 7,31 9,60 13,00 11,30

KPK (mg O2/ L) 62,00 76,70 69,35 32,02 70,50 51,26 18,60 105,98 62,29 25,80 124,00 74,90 11,20 18,00 14,60

BPK 5 (mg O2/ L) 6,60 21,30 13,95 5,80 29,40 17,60 2,30 51,40 26,85 2,44 30,60 16,52 1,60 5,80 3,70

amonijak (mg N/L) 0,19 6,73 3,46 0,07 0,11 0,09

nitriti (mg N/L) 0,04 0,27 0,15 0,02 0,03 0,02

nitrati (mg N/L) 2,24 3,29 2,76 1,22 1,48 1,35

ukupni dušik (mg N/L)

0,13 0,14 0,13 0,95 1,27 1,11 0,92 4,38 2,65 3,36 9,64 6,50 1,37 2,70 2,04

ukupni fosfor (mg P/L) 0,16 0,17 0,16 0,32 0,80 0,56 0,14 0,42 0,28 0,14 1,45 0,79 0,10 0,18 0,14

Vrsta vode:

I. Vrsta vode II. Vrsta vode III. Vrsta vode IV. Vrsta vode V. Vrsta vode


Petra Sačer 20

Tablica 4b. Rezultati višegodišnje analize vode u rijeci Bednji (od 2002. – 2012.)

GODINA ISPITIVANJA VODE U RIJECI BEDNJI (kontinuirano uzimani uzorci vode svakih 20 min u vremenu od 6 do 10 sati, a kao rezultat uzeta je srednja vrijednost)

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2011. 2012.


min max sred. vrijed min max sred.

vrijd. min max sred. vrijed. min max sred.

vrijed. min max sred. vrijed. min max sred.

vrijed.

temperatura vode (°C)

1,50 16,50 9,00 1,00 16,50 8,75 0,50 19,30 9,90 0,20 17,20 8,70 4,30 20,60 12,45 5,10 19,10 12,10 23,32 25,6

pH vrijednost 7,41 7,80 7,61 7,11 8,03 7,57 7,53 7,94 7,74 7,99 8,21 8,10 8,05 8,47 8,26 7,66 8,25 7,96 8,11 7,71

otopljeni kisik (mg O 2/L)

7,80 13,10 10,45 7,00 9,70 8,35 6,90 8,30 7,60 8,30 14,00 11,15 6,70 11,60 9,15 6,60 10,93 8,77 5,68 5,9

KPK (mg O 2/ L)

14,40 20,40 17,40 12,00 17,40 14,70 10,80 42,90 26,85 15,60 16,20 15,90 9,00 24,00 16,50 12,00 18,00 15,00 6,09

BPK 5 (mg O 2/ L)

2,40 4,10 3,25 1,40 4,10 2,75 1,00 3,40 2,20 2,60 3,86 3,23 1,20 5,40 3,30 1,30 4,90 3,10

amonijak (mg N/L)

0,06 0,59 0,33 0,04 1,20 0,62 0,20 0,51 0,36 0,29 1,00 0,64 0,05 1,03 0,54 0,03 0,32 0,17 0,06 0,03

nitriti (mg N/L)

0,01 0,11 0,06 0,01 0,11 0,06 0,02 0,11 0,06 0,02 0,05 0,04 0,02 0,06 0,04 0,02 0,05 0,04 0,02 0,03

nitrati (mg N/L)

1,26 2,16 1,71 0,76 2,16 1,46 2,01 3,84 2,93 0,18 1,88 1,03 0,36 2,70 1,53 0,18 1,20 0,69 0,66 0,78

ukupni dušik (mg N/L)

1,71 3,44 2,58 1,50 4,45 2,98 3,04 4,53 3,78 2,30 3,24 2,77 1,33 3,93 2,63 0,43 1,76 1,10 1,14 1,13

ukupni fosfor (mg P/L)

0,06 0,99 0,53 0,09 3,00 1,55 0,08 0,29 0,18 0,12 1,50 0,81 0,03 0,32 0,17 0,06 0,16 0,11 0,14 0,28

Vrsta vode:

I. Vrsta vode II. Vrsta vode III. Vrsta vode IV. Vrsta vode V. Vrsta vode


Petra Sačer 21

Noviji podaci iz 2011. godine o kemijskoj analizi vode iz rijeke Bednje

prikazani su u tablici 5. Mjerenja pokazuju kretanje vrijednosti parametara uzvodno –

nizvodno. Uzorci su uzimani na dvije lokacije. Prva lokacija je neposredna blizina

najuzvodnijeg ispusta; ispod cestovnog mosta. Druga lokacija je nekoliko metara

nizvodno od zadnjeg ispusta; ispod cestovnog mosta na zaobilaznici grada Ludbrega.

Mjerenja su provedena u laboratoriju Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije.

Prema navedenim pokazateljima u prosjeku rijeka Bednja se svrstava u II. vrstu

vode. Neki parametri pokazuju blago povećanje vrijednosti u nizvodnom dijelu

(elektrovodljivost, amonij, ukupni dušik, kloridi, Na, Zn), dok kod nekih parametara

možemo uočiti smanjenje vrijednosti pokazatelja (otopljeni kisik, nitrati, Ca, Mg). Na

vrijednost ovih rezultata uvelike utječu hidrometerološke prilike (vodostaj rijeke,

aeracija, protok i sl.) te vrijeme kad su uzimani uzorci vode. Stoga nije nužno da

nizvodniji dio pokazuje veće vrijednosti mjerenih pokazatelja.


Petra Sačer 22

Tablica 5. Rezultati kemijske analize vode u rijeci Bednji kod Ludbrega iz 2011. godine →uzvodno – nizvodno(Izvor podtaka: Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije)

PROSTORNA RASPODJELA ANTROPOGENIH ONEČIŠĆIVALA U RIJECI BEDNJI - LOKACIJE

UZORKOVANJA


Ludbreg uzvodno Ludbreg nizvodno

T (oC) 23,32 22,96 pH 8,11 8,05

O (mg O2/L) 5,68 6,62

O (%) 68,54 79,50 električna vodljivost (µS/cm)

563,60 567,60

Amonij (mg N/L) 0,06 0,21

Nitriti (mg N/L) 0,02 0,02

Nitrati (mg N/L) 0,66 0,60

ukupni dušik (mg N/L) 1,14 1,40

ukupni fosfor (mg P/L) 0,14 0,15 TDS(ukupne otopljene tvari) mg/L

281,80 283,60

KMnO4 (mgO2/L) 4,52 5,12

TOC (mg/L) 3,55 3,80 Fluoridi (mg/L) 0,17 0,17 Kloridi (mg/L) 11,62 14,13 Fosfati (mg/L) 0,17 0,15 Sulfati (mg/L) 20,49 20,27 Na (mg/L) 11,45 13,62 K (mg/L) 2,55 2,88 Ca (mg/L) 84,30 82,90 Mg (mg/L) 22,97 22,50 Zn (µg/L) 18,12 18,60

Mn (µg/L)* 21,44 0,00

Fe (µg/L) * 28,72 97,04

* - Uredba o opasnim tvarima u vodama

Ostali prametri nisu definirani Uredbom o klasifikaciji voda NN 77/98

Vrsta vode:

I. Vrsta vode

II. Vrsta vode

III. Vrsta vode

IV. vrsta vode

V. Vrsta vode


Petra Sačer 23

4.2 OVOGODIŠNJI ISTRAŽNI RADOVI

Ovogodišnji istražni radovi provedeni se u svrhu utvrđivanja utjecaja

komunalnih otpadnih voda u prostoru. Tijek istražnih radova opisan je u nastavku rada.

Uzorci vode iz rijeke Bednje uzeti su u svrhu ispitivanja kvalitete vode na

dionici između najuzvodnije i najnizvodnije točke na području grada Ludbrega. Cilj je

utvrditi kretanje vrijednosti parametara i na temelju dobivenih rezultata utvrditi vrstu

vode prema Uredbi o klasifikaciji voda(NN77/98) te utvrditi utjecaj komunalnih

otpadnih voda na rijeku Bednju. Uzorci su uzeti na pet lokacija – ispod cestovnog mosta

kod Kućana Ludbreškog (PV-0), ispod dva cestovna mosta (PV-1, PV-2) u gradu

Ludbregu, ispod željezničkog mosta (PV-3) te ispod cestovnog mosta na zaobilaznici

grada Ludbrega (PV-4) (slika 4). Uzorci vode uzeti su u vremenu od 8h do 10h u lipnju

2012. godine.

Slika 4. Lokacije uzorkovanja vode iz rijeke Bednje

(Preuzeto: http://www.cromaps.com/plan-grada-ludbreg.html)


Petra Sačer 24

4.2.1 Laboratorijska analiza

Uzorci vode iz rijeke Bednje dopremljeni su u Laboratorij za geokemiju okoliša

na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu. Ispitivani su sljedeći parametri:

- fizikalno - kemijski (temeratura i pH vrijednost),

- režim kisika (otopljeni kisik i KPK),

- hranjive tvari (amonijak, nitrati, nitriti, ukupni dušik te ukupni fosfor).

4.2.1.1 Ispitivanje pH vrijednosti

Vrijednost pH ispitivana je na samom mjestu uzorkovanja. Korišten je uređaj

pH/oximetar HACH sension 156. pH je mjera kiselosti neke otopine, a određuje se

prema koncentraciji vodikovih (H+ ) iona. Ukoliko je pH vode ispod 7, ona je kisela,

ukoliko je iznad 7, voda je lužnata, a kod vrijednosti pH 7, voda je neutralna. Većina

jezera i tekućica ima pH između 6,5 do 8,5, a to su optimalni uvjeti za život većine

biljnih i životinjskih vrsta. pH ispod 4 i iznad 10 predstavlja uvjete nepovoljne za život

u vodenom biotopu.

4.2.1.2 Određivanje vrijednosti otopljenog kisika

Vrijednost otopljenog kisika ispitivana je na samom mjestu uzorkovanja.

Korišten je uređaj pH/oximetar HACH sension 156. Otopljeni kisik je masa molekula

kisika otopljenih u volumenu vode. Kisik u vodu ulazi iz atmosfere, a nastaje i

procesom fotosinteze vodenih algi i viših biljaka.Uz vrijednost kisika mjerena je i

temeratura vode. Topljivost kisika u vodi vezana je uz temperaturu. Više kisika otopit

će se u hladnijoj vodi. Za normalan život riba koncentracija kisika mora biti u rasponu

od 8 do15 mg O2/L. Organska tvar koja se prirodno nalazi u vodi (mrtvi biljni i

životinjski organizmi), a pogotovo dodatni antropogeni unos (npr. kanalizacija) troši

kisik prilikom procesa razgradnje. Količina otopljenog kisika ispod 3 mg/l je opasna za

većinu vodenih organizama.

4.2.1.3 Određivanje vrijednosti KPK

Postupak određivanja kemijske potrošnje kisika (KPK) temelji se na oksidaciji

organskih sastojaka u vodi pomoću otopine KMnO4. Utrošak KMnO4 smatra se

relevantnim pokazateljem količine organskih tvari u vodi.


Petra Sačer 25

Vrijednost KPK je izmjerena u Laboratoriju za geokemiju okoliša na Geotehničkom

fakultetu u Varaždinu. Vrijednost KPK dobivena je preko potrošnje kalijeva

permanganata (KMnO4) u postupku titracije. Izražava se u mg/L O2. Za analizu se

koristiti otopina natrijevog oksalata na način da se natrijev oksalat (0,1675 g) otopi se u

destiliranoj vodi u tikvici od 250 ml (1/2 tikvice ispunjena vodom) uz dodatak nekoliko

kapi koncentrirane sumporne kiseline te zagrije da se sav oksalat otopi. Nakon hlađenja

tikvica se napuni do oznake destiliranom vodom. Nakon toga odmjeri se 100 ml uzorka

vode, profiltrira se preko naboranog filter papira i prenese u Erlenmeyerovu tikvicu. U

uzorak se dodaje 15 ml sumporne kiseline (1:3) i zagrijava do vrenja te kuha još 5 min.

U vruću otopinu dodaje se otopina kalijeva permanganata (0,002 M) i kuha još 10 min.

Zatim se dodaje otopina natrijevog oksalata i kuha do obezbojenja. Vruća otopina titrira

se otopinom KMnO4.

4.2.1.4 Određivanje vrijednosti amonijaka

Amonijak nastaje iz organskih spojeva pod utjecajem enzima, te pod aerobnim

uvjetima prelazi u nitrite i nitrate. Amonijak, koji u vodi nastaje kao produkt raspadanja

organskih materija, je veoma jak otrov koji djeluje na centralni živčani sustav kod svih

vrsta riba.

Mjerenje amonijaka provedeno je pomoću UV/VIS spektrofotometra HACH DR 5000 u

obliku NH3 - N. Uzorak vode od 10 ml stavljen je u staklenu kivetu. Uzorku je dodan

reagens Ammonia Salycylate Reagent Powder Pillow te nakon 3 minute mućkanja

filtrata s reagensom doda se reagens Ammonia Cyanurate Reagent Powder Pillow.

Uzorak je protresen dok se reagens nije u potpunosti otopio i nakon toga je ostavljen da

miruje 15 minuta kako bi se moglarazviti reakcija između reagensa i amonijaka.

Komponente amonijaka reagiraju sa klorom i nastaje monokloramin koji u reakciji sa

salicilatom stvara 5-aminosalicilat. 5-aminosalicilat se oksidira u prisustvu katalizatora

natrijevog nitroprusida i nastaje plavo obojenje. Plava boja je maskirana žutom bojom

reagensa u suvišku što rezultira zeleno obojenom otopinom, Rezultati se određuju

privalnoj duljini od 655 nm. Metoda je prilagođena prema metodi koju je razvio

Reardon (1966). Kao slijepa proba korištena je destilirana voda.


Petra Sačer 26

4.2.1.5 Određivanje vrijednosti nitrita

Dušik se u obliku nitrita pojavljuje kao prijelazno stanje u biološkoj razgradnji

spojeva koji sadrže organski dušik. Bakterije prevode amonijak u nitrite u aerobnim

uvjetima, a u anaerobnim uvjetima nitriti mogu nastati i bakteriološkom redukcijom

nitrata. Pojavljuje se u vrlo malim količinama jer lako oksidiraju u nitrate. Prisutnost

velikih količina nitrita u ispitivanoj vodi ukazuje na svježe zagađenje organskim

tvarima.

Mjerenje nitrita provedeno je pomoću UV/VIS spektrofotometra HACH DR 5000 u

obliku NO2- - N. Uzorak vode od 10 ml stavljen je u staklenu kivetu. Uzorku je dodan

reagens NitriVer 3 Nitrite Reagent Powder Pillow. Uzorak je protresen dok se reagens

nije u potpunosti otopio i nakon toga je ostavljen mirovati 20 minuta. Nitriti u uzorku

reagiraju sa sulfanilnom kiselinom i tvore diazonijevu sol. Ona se spaja s

kromotropnom kiselinom te nastaje ružičasto obojen kompleks čija je koncentracija

koncentraciji nitrata u uzorku. Kao slijepa proba korišten je uzorak vode. Rezultati se

očitavaju pri valnoj duljini od 507 nm.

4.2.1.6 Određivanje vrijednosti nitrata

Mjerenje količine nitrata je važan korak u određivanju kvalitete vode. Prirodni

izvori povećanja koncentracije nitrata u vodi su kiša, snijeg, magla ili raspad organske

tvari u tlu i u sediment u, dok su antropogeni izvori primjena umjetnih gnojiva u

poljoprivredi.

Mjerenje nitrata provedeno je pomoću UV/VIS spektrofotometra HACH DR 5000 u

obliku NO3- - N. U pripremljene ampule dodaje se 1 ml uzorka te 0,2 ml reagensa LCK

339 Nitrat. Nitratni ioni u otopini koja sadrži sumpornu i fosfornu kiselinu reagiraju s

2,6-dimetilfenolom pri čemu nastaje 4-nitro-2.6 dimetilfenol. Prije mjerenja, ampula se

zatvori i dobro protrese te se ostavi mirovati 15 min. Rezultati se očitavaju pri valnoj

duljini od 370 nm.

4.2.1.7 Određivanje vrijednosti ukupnog fosfora

Prirodne vode sadrže fosfor u vrlo niskim koncentracijama. Povećanje sadržaja

fosfora može prouzročiti niz neželjenih zbivanja (cvjetanje algi, sniženje sadržaja

otopljenog kisika, pomor nekih vrsta riba). Izvori fosfora u vodamo mogu biti prirodnog


Petra Sačer 27

i antropogenog porijekla (tlo i stijene, industrijske i kućanske otpadne vode, odvodi

gnojenih površina, i sl.).

Mjerenje fosfata provedeno je pomoću UV/VIS spektrofotometra HACH DR

5000 u obliku PO43-. Uzorak vode od 10 ml stavljen je u staklenu kivetu. Uzorku je

dodan reagens PhosVer 3 Phosphate Reagent. Uzorak je protresen dok se reagens nije u

potpunosti otopio i nakon toga je ostavljen mirovati 2 minute kako bi se mogla razviti

reakcija između reagensa i fosfata. Ortofosfati reagiraju s molibdatom u kiselom mediju

i nastaje mješani fosfatno/molibdatni kompleks. Askorbinska kiselina reducira

kompleks uz pojavu izrazito plave boje molibdena. Rezultati se očitavaju pri valnoj

duljini od 880 nm. Metoda je preuzeta iz Standard Methods for the examination of

Water and Wastewater. Kao slijepa proba korišten je uzorak vode. Kako bi se dobile

vrijednosti ukupnog fosfora, dobivena vrijednost množi se sa 0,326 [18].

4.2.1.8 Određivanje vrijednosti ukupnog dušika (TN)

Ukupni dušik (TN) analiziran je uređajem TOC Shimadzu/TOC-VCPN. Uzorak

se nakon predtretmana ubrizgava u kivetu za razlaganje uzroka koja ga zagrijava na

720°C. U kiveti uzorak prelazi u dušik-monoksid koji se nakon odvlaživanja i hlađenja

prenosi strujom pročišćenog zraka (130 mL/min) do kemiluminiscencijskog detektora.

Nakon usporedbe sa signalom standardnog uzorka uređaj određuje koncentraciju TN- a

u uzorku.[18]

Rezultati laboratorijske analize iz 2012. godine prikazani su u tablici 6.


Petra Sačer 28

Tablica 6. Rezultati laboratorijske analize vode rijeke Bednje (2012. godina)

LOKACIJA UZORKOVANJA VODE

PV-0 PV-1 PV-2 PV-3 PV-4


PV-0/1

PV-0/2

PV-0/3

sred. vrijed.

PV-1/1

PV-1/2

PV-1/3

sred. vrijed.

PV-2/1

PV-2/2

PV-2/3

sred. vrijed.

PV-3/1

PV-3/2

PV-3/3

sred. vrijed.

PV-4/1

PV-4/2

PV-4/3

sred. vrijed.

FIZIKALNO - KEMIJSKI

temperatura vode (°C)

25,60 25,60 25,60 25,60 24,70 24,60 24,50 24,60 24,40 24,40 24,40 24,40 24,60 24,50 24,50 24,53 24,40 24,40 24,30 24,37

pH vrijednost 7,99 8,00 8,00 8,00 7,62 7,72 7,78 7,71 7,82 7,83 7,84 7,83 7,76 7,77 7,78 7,77 7,74 7,74 7,74 7,74

REŽIM KISIKA

otopljeni kisik (mg/L)

4,70 4,90 4,70 4,77 5,90 6,00 5,80 5,90 4,60 4,80 5,30 4,90 4,80 4,30 4,30 4,47 3,10 3,00 2,90 3,00

KPK (mg O2/ L) 5,28 5,64 6,56 5,83 5,52 6,32 6,44 6,09 5,76 5,28 5,52 5,52 5,6 5,04 5,84 5,49 6,16 6,56 6,32 6,35

HRANJIVE TVARI

amonijak (mg N/L) 0 0,07 0,01 0,03 0,06 0,03 0,01 0,03 <0,0

1 <0,0

1 <0,0

1 0,01 0,37 0,46 0,43 0,42 0,01 0,01 0,33 0,12

nitriti (mg N/L) 0,03 0,03 0,03 0,031 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,02 0,03 0,03 0,03 0,04 0,04 0,04 0,04

nitrati (mg N/L) 0,81 0,80 0,77 0,79 0,81 0,75 0,78 0,78 0,66 0,71 0,71 0,69 0,64 0,65 0,72 0,67 0,66 0,49 0,79 0,65

ukupni dušik (mg N/L) 1,27 1,56 1,14 1,32 1,08 1,17 1,13 1,13 1,19 1,14 1,21 1,18 1,55 1,61 1,67 1,61 1,20 1,25 1,42 1,29

ukupni fosfor (mg P/L) 0,28 0,25 0,22 0,25 0,20 0,33 0,33 0,28 0,24 0,23 0,19 0,22 0,25 0,25 0,24 0,25 0,19 0,18 0,23 0,20

Vrsta vode:

I. Vrsta vode II. Vrsta vode III. Vrsta vode IV. vrsta vode V. Vrsta vode

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GEOTEHNIČKI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Lu

Petra Sačer

5. ANALIZA REZULTATA

Rezultati dosadašnjih analiza ukazuju kako otpadne vode u velikoj mjeri

negativno utječu na kvalitetu vode u rijeci Bednji te je

vrijednosti dotičnih pokazatelja

kako komunalne otpadne vode

Državnom planu za zaštitu voda

zadovoljavati kriterije II vrste vode, vrijednosti pojedinih parametara prekora

dopuštene vrijednosti za navedenu vrstu vode.

vrijednosti pojedinih parametara kroz vrijeme i u prostoru.

parametra prikazano je grafi

plavom linijom, za II. vrstu vode zelenom linijom, za III. vrstu žutom linijom, za IV.

vrstu narančastom, a za V. vrstu crvenom linijom.

5.1 PROMJENA KVALITETE VODE

Promjena kvalitete vode u vremenu

rezultata mjerenja dotičnog parametra

do 2007. godine, uzorkovana je voda na lokaciji PV

tijekom jedne godine. U grafi

minimalne vrijednosti te srednja godišnja vrijednost.

parametara iz 2011. i 2012. godine.

Vrijednost pH se

se u granicama za I. vrstu vode.

Slika

6,00

6,50

7,00

7,50

8,00

8,50

9,00

pH

vri

jed

no

st

Diplomski rad: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na KI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Lu

er

ANALIZA REZULTATA


ču na kvalitetu vode u rijeci Bednji te je zabilježen trend opadanja

čnih pokazatelja kroz godine. Rezultati analize vode iz 2012. ukazuju

kako komunalne otpadne vode još uvijek degradiraju vodotok rijeke Bednje.

Državnom planu za zaštitu voda NN 8/99 koji propisuje da rijeka

zadovoljavati kriterije II vrste vode, vrijednosti pojedinih parametara prekora

dopuštene vrijednosti za navedenu vrstu vode. U nastavku prikazano je kretanje

vrijednosti pojedinih parametara kroz vrijeme i u prostoru. Kretanje vrijednosti

parametra prikazano je grafički. Granične vrijednosti za I. vrstu vode ozna


astom, a za V. vrstu crvenom linijom.

PROMJENA KVALITETE VODE U VREMENU

Promjena kvalitete vode u vremenu formirana je na osnovu godišnjeg prosjeka

ata mjerenja dotičnog parametra. Kako bi se utvrdio utjecaj u vremenu od 1997.

do 2007. godine, uzorkovana je voda na lokaciji PV-1 (slika 4.) više puta mjese

U grafičkom prikazu rezultata navedene su godišnje maksimalne i

minimalne vrijednosti te srednja godišnja vrijednost. U analizu uključ

parametara iz 2011. i 2012. godine.

Vrijednost pH se tijekom godina nije značajno mijenjala. Vrijednosti pH kre

se u granicama za I. vrstu vode.

Slika 5.Kretanje vrijednosti pH kroz vrijeme

Vrijeme (god)

: Utjecaj komunalnih otpadnih voda na KI FAKULTET kvalitetu vode u Bednji kod Ludbrega

er 29


zabilježen trend opadanja

Rezultati analize vode iz 2012. ukazuju

degradiraju vodotok rijeke Bednje. Prema

koji propisuje da rijeka Bednja treba

zadovoljavati kriterije II vrste vode, vrijednosti pojedinih parametara prekoračuju

U nastavku prikazano je kretanje

Kretanje vrijednosti dotičnog

ne vrijednosti za I. vrstu vode označene su


U VREMENU

na osnovu godišnjeg prosjeka

Kako bi se utvrdio utjecaj u vremenu od 1997.

više puta mjesečno

kom prikazu rezultata navedene su godišnje maksimalne i

U analizu uključene su vrijednosti

mijenjala. Vrijednosti pH kreću

Godišnji

minimum

Srednja

vrijednost

Godišnji

maksimum


Petra Sačer

Veće koncentracije otopljenog kisika ukazuju

vrijednost otopljenog kisika nalazi se unutar granica za I. vrstu

vrijednosti obuhvaćaju svih pet vrsta vode u rasponu od 11 godina. Nalošija vrijednost

zabilježena je 1997. godine. Noviji rezultati iz 2011.i 2012. godine prema srednjoj

vrijednosti rezultata, ukazuju na

Slika

KPK prikazuje vrlo visoke vrijednosti. Od 2007. do 2002. godine zabilježene su

vrijednosti koje svrstavaju vodu

iz 2000. godine. Kretanje vrijednosti tokom 11 godina obuhva

vrstu vode. Noviji rezultati (2012.) ukazuju manje vrijednosti u odnosu na prethodne

godine te se nalaze u granicama II. vrste vode.

strane Zavoda za javno zdravstvo.

0,00

2,00

4,00

6,00

8,00

10,00

12,00

14,00

16,00

18,00

Oto

plj

en

i k

isik

(m

g/L

)


er

e koncentracije otopljenog kisika ukazuju na dobro stanje voda. Srednja

vrijednost otopljenog kisika nalazi se unutar granica za I. vrstu

ćaju svih pet vrsta vode u rasponu od 11 godina. Nalošija vrijednost


ukazuju na III. vrstu vode.

Slika 6. Kretanje vrijednosti otopljenog kisika kroz vrijeme


vrijednosti koje svrstavaju vodu čak u V. vrstu. Najveća zabilježena vrijednost KPK je

iz 2000. godine. Kretanje vrijednosti tokom 11 godina obuhvaća granice

rstu vode. Noviji rezultati (2012.) ukazuju manje vrijednosti u odnosu na prethodne

godine te se nalaze u granicama II. vrste vode. Vrijednost KPK 2011. nije ispitivana od

strane Zavoda za javno zdravstvo.

Vrijeme (god)


er 30

na dobro stanje voda. Srednja

vrijednost otopljenog kisika nalazi se unutar granica za I. vrstu vode. Minimalne

aju svih pet vrsta vode u rasponu od 11 godina. Nalošija vrijednost


Kretanje vrijednosti otopljenog kisika kroz vrijeme


a zabilježena vrijednost KPK je

ća granice za III., IV. i V.

rstu vode. Noviji rezultati (2012.) ukazuju manje vrijednosti u odnosu na prethodne

Vrijednost KPK 2011. nije ispitivana od

Godišnji

minimum

Srednja

vrijednost

Godišnji

maksimu

m


Petra Sačer

Najlošije vrijednosti BPK zabilježene su u razdoblju od 1997. do 2000. godine.

Srednje vrijednosti BPK

zabilježeno je opadanje vrijednosti

Minimalne vrijednosti kod doti

Slika

0,00

20,00

40,00

60,00

80,00

100,00

120,00

140,00K

PK

(m

g O

2/L

)

0,00

10,00

20,00

30,00

40,00

50,00

60,00

BP

K (

mg

O2/L

)


er

Slika 7. Kretanje vrijednosti KPK kroz vrijeme


BPK uglavnom su u granicama V. vrste vode. Nakon 2000. godine

ježeno je opadanje vrijednosti koje se nalaze u granicama II. i III. vrste vode.

imalne vrijednosti kod dotičnih godina dosežu vrijednosti i za I. vrstu vode.

Slika 8. Kretanje vrijednosti BPK kroz vrijeme

Vrijeme (god)

Vrijeme (god)


er 31

me


uglavnom su u granicama V. vrste vode. Nakon 2000. godine

koje se nalaze u granicama II. i III. vrste vode.

za I. vrstu vode.

Godišnji

minimum

Srednja

vrijednost

Godišnji

maksimum

Godišnji

minimum

Srednja

vrijednost

Godišnji

maksimum


Petra Sačer

U razdoblju od 11 godina zabilježene su vrijednosti amonijaka koje uklju

sve vrste vode. Najlošije vrijednosti zabilježene su 2000. godine gdje srednje i

maksimalne vrijednosti dosežu granice za V. vrstu vode.

(2011., 2012.), vrijednosti se nalaze u granicama I. vrste vode.

Slika

Najlošije vrijednosti nitrita zabilježeni su 2000. g

nalazi se u granicama V. vrste vode, srednja u granicama IV. vrste vode te minimalna

vrijednost u granicama III. vrste vode.

granicama II. vrste vode, a nako

2011., vrijednost pokazatelja ukazuje na II. vrstu vode, dok podaci iz 2012. ukazuju na

promjenu u vrsti vode obzirom na prethodnu godinu. Zastupljena je III. vrsta.

0

1

2

3

4

5

6

7

8

Am

on

ija

k (

mg

N/L

)


er

U razdoblju od 11 godina zabilježene su vrijednosti amonijaka koje uklju


maksimalne vrijednosti dosežu granice za V. vrstu vode. Prema novijim podacima

jednosti se nalaze u granicama I. vrste vode.

Slika 9. Kretanje vrijednosti amonijaka kroz vrijeme

vrijednosti nitrita zabilježeni su 2000. godine. Maksimalna vrijednost


vrijednost u granicama III. vrste vode. Godine 2001. srednja vrijednost nalazi se u

granicama II. vrste vode, a nakon 2001. u granicama III. vrste. Prema podacima iz



Vrijeme (god)


er 32

U razdoblju od 11 godina zabilježene su vrijednosti amonijaka koje uključuju


Prema novijim podacima

odine. Maksimalna vrijednost


srednja vrijednost nalazi se u

rste. Prema podacima iz



Godišnji

minimum

Srednja

vrijednost

Godišnji

maksimum


Petra Sačer

Srednja i maksimalana vrijednost nitrata nalazi se unutar grani

II. i III. vrstu vode. Minimalne vrijednosti kod doti

vrstu vode. Najlošije vrijednosti zabilježene su 2000. te 2004. godine koje se nal

granicama III. vrste vode. Noviji rezultati (iz 2011. i 2012. godine) obuhva

vrijednosti za II. vrstu vode.

0

0,05

0,1

0,15

0,2

0,25

0,3N

itri

ti (

mg

N/L

)

0

0,5

1

1,5

2

2,5

3

3,5

4

4,5

Nit

rati

(m

g N

/L)


er

Slika 10 . Kretanje vrijednosti nitrita kroz vrijeme

Srednja i maksimalana vrijednost nitrata nalazi se unutar granič

II. i III. vrstu vode. Minimalne vrijednosti kod dotičnih godina dosežu vrijednosti za I.

Najlošije vrijednosti zabilježene su 2000. te 2004. godine koje se nal

granicama III. vrste vode. Noviji rezultati (iz 2011. i 2012. godine) obuhva

vrijednosti za II. vrstu vode.

Slika 11. Kretanje vrijednosti nitrata kroz vrijeme

Vrijeme (god)

Vrijeme (god)


er 33

Kretanje vrijednosti nitrita kroz vrijeme

Srednja i maksimalana vrijednost nitrata nalazi se unutar graničnih vrijednosti za

nih godina dosežu vrijednosti za I.

Najlošije vrijednosti zabilježene su 2000. te 2004. godine koje se nalaze u

granicama III. vrste vode. Noviji rezultati (iz 2011. i 2012. godine) obuhvaćaju

Kretanje vrijednosti nitrata kroz vrijeme

Godišnji

minimum

Srednja

vrijednost

Godišnji

maksimum

Godišnji

minimum

Srednja

vrijednost

Godišnji

maksimum


Petra Sačer

Najlošije vrijednosti ukupnog dušika zabilježene su 2000. godine koje svrstavaju

vode u III. vrstu. Nakon 2000. godine vrijednosti se nalaze u granicama II. i III. vrste

voda. Prema novijim rezultatimama (2011., 2012.) vrijednosti ukupnog dušika nalaze se

u granicama II. vrste vode.

Vrijednosti ukupnog fosfora variraju tokom godina te je obuhva

vrsta vode. Najlošije zabilježena vrijednost je vrijednost iz 2003. godine koja vodu

svrstava u V. vrstu. Prema podacima iz 2011. godine, voda se svrstava u II. vrstu, a

prema podacima iz 2012. u III. vrstu.

Slika

0,00

2,00

4,00

6,00

8,00

10,00

12,00

Uk

up

ni

du

šik

(m

g N

/L)

0,00

0,50

1,00

1,50

2,00

2,50

3,00

3,50

Uk

up

ni

fo

sfo

r (m

g P

/L)


er


de u III. vrstu. Nakon 2000. godine vrijednosti se nalaze u granicama II. i III. vrste

Prema novijim rezultatimama (2011., 2012.) vrijednosti ukupnog dušika nalaze se

vrste vode.

Slika 12. Vremenski niz vrijednosti ukupnog dušika

Vrijednosti ukupnog fosfora variraju tokom godina te je obuhva



cima iz 2012. u III. vrstu.

Slika13. Kretanje vrijednosti ukupnog fosfora kroz vrijeme

Vrijeme (god)

Vrijeme (god)


er 34


de u III. vrstu. Nakon 2000. godine vrijednosti se nalaze u granicama II. i III. vrste

Prema novijim rezultatimama (2011., 2012.) vrijednosti ukupnog dušika nalaze se

Vremenski niz vrijednosti ukupnog dušika

Vrijednosti ukupnog fosfora variraju tokom godina te je obuhvaćeno svih pet



Kretanje vrijednosti ukupnog fosfora kroz vrijeme

Godišnji

minimum

Srednja

vrijednost

Godišnji

maksimu

m

Godišnji

minimum

Srednja

vrijednost

Godišnji

maksimum


Petra Sačer

5.2 PROMJENA KVALITETE VODE U PROSTORU

Kako bi se utvrdio utjecaj otpadnih voda u prostoru, ove godine (lipanj 2012.)

uzorkovana je i ispitana kvaliteta vode na pet lokacija na podru

Točka PV-0 uzeta je kao ''nulto'' stanje prema kojoj

parametara na nizvodnijim lokacijama. Valja napomenuti kako je nulta to

degradirana otpadnim vodama uzvodnijih gradova te ispiranjem s poljoprivrednih

površina, pa se ova lokacija (PV

dobivanja pouzdanih rezultata

hidrometerološke prilike prilikom uzorkovanja te

ubačenog onečišćenja s prirodnom vodom

Vrijednost pH na svih pet lokacija zadovoljava kriterije I. vrste vode. Vrijedno

pH je nešto veća na uzvodnoj lokaciji PV

Vrijednosti rezultata ukazuju da je voda rijeke Bednje blago alkalna.

Vrijednosti otopljenog kisika u prosjeku svrstavaju vodu u III. vrstu.

Najnizvodnija lokacija (PV

svstavaju vodu u IV. vrstu.

količina organskih tvari koje u vode dospjevaju putem komunalnih otpadnih voda.

7,55

7,60

7,65

7,70

7,75

7,80

7,85

7,90

7,95

8,00

8,05

PV-0

pH

vri

jed

no

st


er

PROMJENA KVALITETE VODE U PROSTORU


uzorkovana je i ispitana kvaliteta vode na pet lokacija na području grada Ludbrega.

0 uzeta je kao ''nulto'' stanje prema kojoj će se uspoređ

ara na nizvodnijim lokacijama. Valja napomenuti kako je nulta to


površina, pa se ova lokacija (PV-0) ne može smatrati ''čistom vodom'' u smislu

dobivanja pouzdanih rezultata. Također, na dobivene rezultate znatno utje

hidrometerološke prilike prilikom uzorkovanja te količina i stupanj širenja i m

ćenja s prirodnom vodom.

na svih pet lokacija zadovoljava kriterije I. vrste vode. Vrijedno

ća na uzvodnoj lokaciji PV-0. Najmanju vrijednost bilježi lokacija PV


Slika 14. Kretanje vrijednosti pH u prostoru


Najnizvodnija lokacija (PV-4) prikazuje nešto niže vrijednosti otopljenog kisika te

vrstu. Povećana potrošnja kisika ukazuje na prisutnost ve

tvari koje u vode dospjevaju putem komunalnih otpadnih voda.

PV-1 PV-2 PV-3 PV-4

Lokacija uzorkovanja

Srednja

vrijednost

pokazatelja


er 35

PROMJENA KVALITETE VODE U PROSTORU


čju grada Ludbrega.

e se uspoređivati vrijednosti

ara na nizvodnijim lokacijama. Valja napomenuti kako je nulta točka


čistom vodom'' u smislu

er, na dobivene rezultate znatno utječu

stupanj širenja i miješanja

na svih pet lokacija zadovoljava kriterije I. vrste vode. Vrijednost

vrijednost bilježi lokacija PV-1.



4) prikazuje nešto niže vrijednosti otopljenog kisika te

ana potrošnja kisika ukazuje na prisutnost većih

tvari koje u vode dospjevaju putem komunalnih otpadnih voda.

Srednja

vrijednost

pokazatelja


Petra Sačer

Slika 15

Vrijednosti KPK na svih pet lokacija zadovoljavaju

prosjeku najveća vrijednost zabilježena j

točki PV-3.

0,00

1,00

2,00

3,00

4,00

5,00

6,00

7,00

PV-0

Oto

plj

en

i k

isik

(m

g O

2/L

)

5,00

5,20

5,40

5,60

5,80

6,00

6,20

6,40

6,60

PV-0

KP

K (

mg

O2/L

)


er

Slika 15. Kretanje vrijednosti otopljenog kisika u prostoru

Vrijednosti KPK na svih pet lokacija zadovoljavaju kriterije za II. vrstu vode. U

ća vrijednost zabilježena je kod najnizvodnije točke PV

Slika 16. Kretanje vrijednosti KPK u prostoru

PV-1 PV-2 PV-3 PV-4


Srednja

vrijednost

pokazatelja

PV-1 PV-2 PV-3 PV-4


Srednja

vrijednost

pokazatelja


er 36

. Kretanje vrijednosti otopljenog kisika u prostoru

za II. vrstu vode. U

čke PV-4, a najmanja u

. Kretanje vrijednosti KPK u prostoru

Srednja

vrijednost

pokazatelja

Srednja

vrijednost

pokazatelja


Petra Sačer

Amonijak prikazuje zadovoljavaju

lokacije PV-3 koja prikazuje znatno lošije rezultate u odnosu na uzvodnije to

temelju dobivenih vrijednosti

nešto bolje vrijednosti u odnosu na to

uzvodne lokacije prikazuju vrijednosti za I. vrstu vode.

Vrijednosti nitrita su na svih pet lokacija visokih vrijednosti što odgovara III.

vrsti vode. Na najnizvodnijoj to

nitrita. Nitriti ukazuju na razmjerno blisko zaga

0,00

0,05

0,10

0,15

0,20

0,25

0,30

0,35

0,40

0,45

PV-0

Am

on

ija

k (

mg

N/L

)

0,000

0,005

0,010

0,015

0,020

0,025

0,030

0,035

0,040

0,045

PV-0

Nit

riti

(m

g N

/L)


er

Amonijak prikazuje zadovoljavajuće obzirom na klasifikaciju vode,

3 koja prikazuje znatno lošije rezultate u odnosu na uzvodnije to

temelju dobivenih vrijednosti, voda se svrstva u III. vrstu. Lokacija PV

nešto bolje vrijednosti u odnosu na točku PV-3 te ju svrtavamo u II. vrstu. P

uzvodne lokacije prikazuju vrijednosti za I. vrstu vode.

Slika 17. Kretanje vrijednosti amonijaka u prostoru


vrsti vode. Na najnizvodnijoj točki PV-4 zabilježeno je neznatno poveć

ti ukazuju na razmjerno blisko zagađenje organskom tvari.

Slika 18. Kretanje vrijednosti nitrita u prostoru

PV-1 PV-2 PV-3 PV-4


Srednja

vrijednost

pokazatelja

PV-1 PV-2 PV-3 PV-4


Srednja

vrijednost

pokazatelja


er 37

obzirom na klasifikaciju vode, osim

3 koja prikazuje znatno lošije rezultate u odnosu na uzvodnije točke te na

voda se svrstva u III. vrstu. Lokacija PV- 4 prikazuje

3 te ju svrtavamo u II. vrstu. Prve tri

Kretanje vrijednosti amonijaka u prostoru


4 zabilježeno je neznatno povećanje vrijednosti

enje organskom tvari.

etanje vrijednosti nitrita u prostoru

Srednja

vrijednost

pokazatelja

Srednja

vrijednost

pokazatelja


Petra Sačer

Vrijednosti nitrata prikazuju zadovoljavaju

Međutim, neznatno poveć

PV-1). Razlog tome su poljoprivredne površine izvan grad

PV-0 i PV-1) pri čemu dolazi do ispiranja površina gdje su korištena umjetna gnojiva.

Vrijednosti ukupnog fosfora ukazuju na II. i

vrijednosti zabilježene su na uzvodnijem dijelu vodotoka gdje se osje

primjenjenih umjetnih gnojiva na poljoprivrednim površinama. Fosfati se u vodama

razgrađuju vrlo sporo.

0,00

0,10

0,20

0,30

0,40

0,50

0,60

0,70

0,80

0,90

PV-0

Nit

rati

(m

g N

/L)


er

Vrijednosti nitrata prikazuju zadovoljavajuće vrijednosti za II. vrstu vode.

utim, neznatno povećanje vrijednosti zabilježeno je kod uzvodnijih to

1). Razlog tome su poljoprivredne površine izvan grada Ludbrega (izme

čemu dolazi do ispiranja površina gdje su korištena umjetna gnojiva.

Slika 19. Kretanje vrijednosti nitrata u prostoru

ukupnog fosfora ukazuju na II. i III. vrstu vode. Nešto ve

vrijednosti zabilježene su na uzvodnijem dijelu vodotoka gdje se osje


PV-1 PV-2 PV-3 PV-4


Srednja

vrijednost

pokazatelja


er 38

e vrijednosti za II. vrstu vode.

anje vrijednosti zabilježeno je kod uzvodnijih točaka (PV-0,

a Ludbrega (između lokacija

emu dolazi do ispiranja površina gdje su korištena umjetna gnojiva.

Kretanje vrijednosti nitrata u prostoru

III. vrstu vode. Nešto veće

vrijednosti zabilježene su na uzvodnijem dijelu vodotoka gdje se osjeća utjecaj


Srednja

vrijednost

pokazatelja


Petra Sačer

Slika 20.

Vrijednosti ukupnog dušika

Najlošiji rezultati zabilježeni su na

PV-1.

Slika 21.

0,00

0,05

0,10

0,15

0,20

0,25

0,30

PV-0

Uk

up

ni

fosf

or

(mg

P/L

)

0,00

0,20

0,40

0,60

0,80

1,00

1,20

1,40

1,60

1,80

PV-0

Uk

up

ni

du

šik

(m

g N

/L)


er

Slika 20. Kretanje vrijednosti ukupnog fosfora u prostoru

Vrijednosti ukupnog dušika na svim lokacijama su u granicama II. vrste vode.

ajlošiji rezultati zabilježeni su na lokaciji PV-3. Najbolje rezultate prikazuje lokacija

Slika 21. Kretanje vrijednosti ukupnog dušika u prostoru

PV-1 PV-2 PV-3 PV-4


Srednja

vrijednost

pokazatelja

PV-1 PV-2 PV-3 PV-4


Srednja

vrijednost

pokazatelja


er 39

u prostoru

na svim lokacijama su u granicama II. vrste vode.

3. Najbolje rezultate prikazuje lokacija

Kretanje vrijednosti ukupnog dušika u prostoru

Srednja

vrijednost

pokazatelja

Srednja

vrijednost

pokazatelja


Petra Sačer 40

6. ZAKLJU ČAK

Rezultati provedenih ispitivanja kvalitete vode u rijeci Bednji pokazuju kako

komunalne otpadne vode degradiraju vodu u rijeci Bednji kod Ludbrega. Državnim

planom za zaštitu voda (NN 8/99) određeno je da voda u Bednji treba biti II. vrste prema

Uredbi o klasifikaciji voda (NN 77/98). Međutim, taj je uvjet samo djelomično ispunjen.

Prema rezultatima provedenih analiza, voda u rijeci Bednji varira od I. pa sve do V.

vrste, što je u potpunosti neprihvatljivo.

Analiza promjene kvalitete vode u vremenu prikazuje poboljšanje kvalitete vode

tijekom godina. Najlošije vrijednosti zabilježene su u razdoblju od 1997. do 2000.

godine gdje određeni analizirani pokazatelji (KPK, BPK) ukazuju u prosjeku na V.

vrstu vode. Prema rezultatima analize iz 2011. i 2012. godine, najlošije vrijednosti

nalaze se u granicama III. vrste vode (vrijednost otopljenog kisika, nitrita te ukupnog

fosfora). Pretpostavlja se kako je do poboljšanja kvalitete vode došlo zbog slabljenja

industrije u području grada koje se nalazi uzvodno od lokacije uzorkovanja. Također na

vrijednosti rezultata utječu velike varijacije hidrometeorološih uvjeta tijekom godine, pa

je za dobivanje pouzdanih rezultata potrebno provesti detaljnija ispitivanja koja

obuhvaćaju uzimanje i analiziranje uzoraka vode više puta tijekom jedne godine. U

analizu je važno uključiti koli činu, sastav otpadnih voda te stupanj miješanja iste s

vodom iz rijeke Bednje.

Analiza promjene kvalitete vode u prostoru ukazuje na lošije vrijednosti dotičnih

parametara kod nizvodnijih lokacija uzorkovanja. Najlošija zabilježena vrijednost

(otopljeni kisik) u prosjeku obuhvaća granice za IV. vrstu vode. Ova vrijednost

zabilježena je na najnizvodnijoj lokaciji. Vrijednosti ostalih parametara su u granicama

II. i III.vrste vode.

Rezultati provedenih analiza promjene kvalitete vode u rijeci Bednji kod

Ludbrega pokazuju da neadekvatno ispuštanje i zbrinjavanje otpadnih voda ima

negativan utjecaj na kvalitetu vode u rijeci Bednji. Stoga je potrebno što prije pristupiti

rješavanju ovog problema kroz provedbu izgradnje pročistača otpadnih voda kod

Ludbrega.


Petra Sačer 41

LITERATURA

1. Zakon o vodama NN 153/09

2. Tušar, B. (2004.): Ispuštanje i pročišćavanje otpadne vode, Croatiaknjiga,

Zagreb

3. Tedeschi, S. (1997.): Zaštita voda, Hrvatsko društvo građevinskih inženjera,

Zagreb

4. HRVATSKE VODE - pravna osoba za upravljanje vodama

http://www.voda.hr/Default.aspx?sec=35

http://www.voda.hr/Default.aspx?sec=585 (preuzeto 20. 4. 2012)

5. Barčić, D., Španjol, Ž., Vujanić, V., Rosavec,R. (2005.): Problematika zaštite

vode i mora u Republici Hrvatskoj, Šumarski list br. 11-12, 611-622 -

http://www.sumari.hr/sumlist/pdf/200506110.pdf(preuzeto 20.4. 2012.)

6. Vouk, D. : Pročišćavanje otpadnih voda – Pravne okosnice i zakonodavni okviri

- http://www.webgradnja.hr/clanci/prociscavanje-otpadnih-voda-pravne-

okosnice-i-zakonodavni-okviri/293/ (preuzeto 22. 4. 2012.)

7. Usporedba zakonske regulative Republike Hrvatske sa direktivama Europske

unije na području zaštite kopnenih voda

http://www.besplatniseminarskiradovi.com/ZastitaZivotneSredine/ZastitaKopne

nihVoda.htm (25. 4. 2012.)

8. Uredba o klasifikaciji voda (NN 77/98)

9. Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o klasifikaciji voda

10. Državni plan za zaštitu voda NN 8/99

11. Tušar, B. (2009.): Pročišćavanje otpadnih voda, Kigen d.o.o., Zagreb

12. Prostorni plan uređenja grada Ludbrega – izmjene i dopune 2008

13. Studija o utjecaju na okoliš sanacije odlagališta komunalnog otpada ”Meka” kod

Ludbrega, GFV, siječanj 2007.

14. Popis stanovništva 2011.-

http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/SI-1441.pdf (preuzeto 25. 5. 2012)

15. Popis poljoprivrede 2003. -

http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Agriculture2003/census_agr.htm (preuzeto

25.5. 2012)

16. Podaci dobiveni iz Komunalnog poduzeća ‘’Lukom’’


Petra Sačer 42

17. Komunalno poduzeće ‘’Lukom’’ –

http://www.lukom.hr/kanalizacija (preuzeto 1. 6 . 2012.)

18. Standard Methods for the Examination of Water and Wastewater, 21th edition, 1995, American Public Health Association, American WaterWorks Association, Water Environment Federation


Petra Sačer 43

SAŽETAK

AUTOR : Petra Sačer

NASLOV RADA : Utjecaj komunalnih otpadnih voda na kvalitetu vode u Bednji kod

Ludbrega

KLJU ČNE RIJEČI : komunalne otpadne vode, rijeka Bednja, Ludbreg, kvaliteta vode

Sažetak:

Na području grada Ludbrega u vodotok rijeke Bednje ispuštaju se značajne

količine komunalnih otpadnih voda bez procesa pročišćavanja. U radu je prikazan

utjecaj neadekvatnog ispuštanja efluenata u korito rijeke. Zasebno je analizirana

promjena kvalitete vode u Bednji u vremenu, odnosno prostoru.

Državnim planom za zaštitu voda (NN 8/99) određeno je da Bednja treba biti II.

vrste prema Uredbio klasifikaciji voda (NN77/98). Prema provedenim ispitivanjima

vrijednosti parametara kvalitete vode (fizikalno – kemijski, režim kisika, hranjive tvari),

taj uvjet nije ispunjen. Neadekvatno zbrinjavanje komunalnih otpadnih voda ima

negativan utjecaj na kvalitetu vode u Bednji. Stoga je potrebno što prije pristupiti

rješavanju ovog problema kroz provedbu izgradnje pročistača komunalnih otpadnih

voda kod Ludbrega.

Documents

Diplomski rad SACER - gfv.unizg.hr · DIPLOMSKI RAD VARAŽDIN, 2012. SVEU ČILIŠTE U ZAGREBU GEOTEHNI ČKI FAKULTET DIPLOMSKI RAD UTJECAJ KOMUNALNIH OTPADNIH VODA NA KVALITETU VODE