SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB - FACULTY OF GEODESY

Zavod za inženjersku geodeziju i upravljanje prostornim informacijama Institute of Engineering Geodesy and Spatial Information Management

Kačićeva 26; HR-10000 Zagreb, CROATIA Web: www.igupi.geof.hr; Tel.: (+385 1) 46 39 222; Fax.: (+385 1) 48 28 081

Usmjerenje: Inženjerska geodezija i upravljanje prostornim informacijama

DIPLOMSKI RAD

Primjena geoinformacijskog sustava u vinogradarskom katastru

Izradila:

Ivana Marjanović

M. Gupca 34

Daruvar

mivana@geof.hr

Mentor: prof. dr. sc. Miodrag Roić

Zagreb, siječanj 2004.

2

Zahvala:

Zahvaljujem mentoru prof. dr. sc. Miodragu Roiću na trudu i pomoći tijekom izrade ovog diplomskog rada. Također zahvaljujem asistentima dipl. ing. Hrvoju Matijeviću i mr. Vladi Cetlu na brojnim savjetima i pomoći tijekom studiranja.

Zahvaljujem djelatnicima Vinarije Daruvar koji su mi ustupili podatke za izradu diplomskog rada i voditeljici geodetskog ureda ispostave Daruvar dipl. ing. Snježani Jurić.

Također zahvaljujem svim prijateljima koji su bili uz mene tijekom studiranja.

Najviše zahvaljujem roditeljima i bratu na pruženoj podršci i razumijevanju tijekom cjelokupnog školovanja.

3

Primjena geoinformacijskog sustava u vinogradarskom katastru

Ivana Marjanović

Sažetak: Temelj za vođenje gospodarske politike u vinogradarstvu i vinarstvu svake zemlje je vinogradarski katastar. U ovom radu izrađen je vinogradarski katastar Vinarije Daruvar pomoću GIS alata. U tu svrhu izrađena je relacijska baza podataka pomoću programskog paketa Microsoft Access koja je povezana sa GIS alatom GeoMedia Professional u kojem su obrađeni prostorni podaci. Krajnji rezultat omogućava korisniku da dobije odgovore na pitanja vezana uz vinograde.

Abstract: The integration of economic policy in viniculture and vinery in any country is based upon the vineyard cadastre. This graduates these deals with making Vineyard cadastre of Winery Daruvar using GIS tool. In this purpose a relational database is made using Microsoft Access software. The relational database is connected to GeoMedia Professional GIS tool, which is used for managing spatial data. Final result enables user to get answers to questions about vineyards.

4

Primjena geoinformacijskog sustava u vinogradarskom katastru

Ivana Marjanović

S A D R Ž A J

1. UVOD 6

2. VINOGRADARSKA PODRUČJA U HRVATSKOJ 7

3. ZAKONSKA OSNOVA 8

4. BAZA PODATAKA 14

4.1. RELACIJSKI MODEL PODATAKA 15 4.1.1. Definicija relacije 15 4.1.2. Coddova pravila 17 4.1.3. Vrste relacija 18 4.1.4. Manipulacija podacima 19 4.1.5. Domena i integritet podataka 20

5. GEOINFORMACIJSKI SUSTAV 22

5.1. POVIJESNI RAZVOJ 22 5.2. PREDNOSTI 22 5.3. PRIMJENE 23

6. PROGRAMSKA PODRŠKA 24

6.1. MICROSOFT ACCESS 24 6.1.1. Tablice (Tables) 25 6.1.2. Relacije (Relationships) 27 6.1.3. Upiti (Queries) 27 6.1.4. Forme (Forms) 28 6.1.5. Izvještaji (Reports) 28 6.1.6. Ostali tipovi objekata 28 6.1.7. Alati za popravak i uređivanje baze podataka 28

6.2. MICROSTATION 29 6.3. MICROSTATION GEOGRAPHIC 31

6.3.1. Alati za kontrolu i ispravljanje topologije 32 6.3.2. Alati za kreiranje topologije 35

6.4. GEOMEDIA PROFESSIONAL 36 6.4.1. Radni prostor (GeoWorkspace) 37 6.4.2. Koordinatni sustavi 39 6.4.3. Coordinate System Files 40 6.4.4. CAD Server Definition 42 6.4.5. Spremište (Warehouse) 45 6.4.6. Prozor prikaza (Map window) i prozor podataka (Data window) 47 6.4.7. Upiti (Queries) 50

5

7. IZRADA BAZE VINOGRADARSKOG KATASTRA 51

7.1. PODACI 52 7.2. MODEL PODATAKA 54 7.3. TOPOLOGIJA PREUZETIH PODATAKA 54 7.4. OBRADA OPISNIH PODATAKA 56 7.5. POVEZIVANJE GEOMETRIJSKIH I OPISNIH PODATAKA 57 7.6. IZRADA APLIKACIJE UNUTAR MICROSOFT ACCESS-A 57 7.7. ANALIZE VINOGRADA VINARIJE DARUVAR 65 7.8. IZRADA PROJEKTA POMOĆU GIS ALATA GEOMEDIA PROFESSIONAL 66

7.8.1. Unošenje i obrada podataka 66 7.9. SADRŽAJ PRILOŽENOG MEDIJA (CD-A) 74

8. ZAKLJUČAK 75

Literatura

Životopis

6

1. Uvod

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku Hrvatska ima 59 000 hektara vinograda. U upisnike proizvođača grožđa i vina upisano je 12 400 proizvođača sa ukupnom površinom od 12 500 hektara vinograda iz čega se vidi da još uvijek postoji dosta vinograda koji nisu registrirani (URL 3).

Prema odredbama Pravilnika o vinu (NN 34/95), obveza upisa obuhvaća sve vlasnike vinograda sa površinom od preko 500 m2 i sve vlasnike koji proizvode za tržište neovisno o veličini vinograda. Međutim, iz raznih razloga ovoj se obvezi samo dijelom udovoljilo i poznato je da Hrvatska ima znatno više površina pod vinogradima od onih evidentiranih u Hrvatskom zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo. Stanje je trenutno takvo da se ne može reći da li ih ima više ili manje od onog što bilježi statistika. Upravo iz tog razloga, a i iz razloga što to propisuje zakon potrebno je ustrojiti Vinogradarski katastar.

Vinogradarski katastar – točan popis svih vinograda, starost, uzgojni oblik, sortiment, namjena i dr. i njegovo svakodnevno ažuriranje, što je temelj za vođenje gospodarske politike u vinogradarstvu i vinarstvu svake zemlje. Za izradu vinogradarskog katastra službeno je zadužen Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo. Ono što je registrirano u Hrvatskom zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo jesu površine sa kojima se Hrvatska nalazi legalno u prometu na domaćem i inozemnom tržištu.

Izrada Vinogradarskog katastra jedan je od uvjeta izvoza vina u Europsku uniju, a također i našem članstvu u EU. Površine koje se ustanove katastrom i koje budu u trenutku ulaska u EU, do daljnjeg se neće moći povećavati pa je zbog toga bitno uspostaviti katastar vinograda što prije. Osim toga vinogradarstvo je za Hrvatsku važna gospodarska grana, a i vrlo su povoljni uvjeti, umjerena klima i zemljišna raznolikost za uspješno uzgajanje brojnih sorti vinove loze.

Razvoj računalne tehnologije ima veliki utjecaj u svim granama ljudske djelatnosti pa tako i u geodeziji. Podaci su sve više dostupni u digitalnom obliku što pruža jedan novi i brži način obrade i analize prostornih podataka. U skladu s tim moguće je danas izraditi jedan moderan Vinogradarski katastar čiji podaci će se lako ažurirati i biti aktualni u svakom trenutku.

Cilj ovog diplomskog rada je prikazati izradu (pogonskog ) vinogradarskog katastra za 26 hektara vinograda (Vinariju Daruvar). Na temelju tako izrađenog sustava, tvrtki će biti olakšano upravljanje resursima i izrada potrebne dokumentacije za upis u Vinogradarski katastar na temelju Pravilnika o vinogradima i vinogradarskom katastru.

U tu svrhu korišten je GeoMedia Professional - alat za sakupljanje, pregledavanje i analizu podataka. Podaci su pohranjeni u relacijsku bazu Microsoft Access formata (mdb). Opisnim podacima moguće je upravljati i bez GIS alata RDBMS sustavom Microsoft Access.

7

2. Vinogradarska područja u Hrvatskoj

Zbog različitosti klimatskih i zemljišnih uvjeta, vinogradarska područja Hrvatske dijelimo na dvije regije: Kontinentalnu Hrvatsku i Primorsku Hrvatsku (Slika 1).

Slika 1. Regije

Kako se ovaj diplomski rad temelji na vinogorju u Daruvaru bit će prikazane podregije Kontinentalne Hrvatske (Slika 2).

Slika 2. Podregije Kontinentalne Hrvatske

Vinogorje Daruvar pripada podregiji Slavonija (Slika 3).

Slika 3. Vinogorje Daruvar

8

3. Zakonska osnova

Na temelju članka 11. stavka 2., u svezi s člankom 56. stavkom 1. Zakona o vinu («Narodne novine», br. 34/95) donesen je Pravilnik o vinogradima i vinogradarskom katastru.

Taj pravilnik sastoji se od sljedećih dijelova:

1. OPĆE ODREDBE

Vinogradarska područja u smislu ovoga Pravilnika su:

- vinogradarske zone – najveća vinogradarska jedinica kojom se obuhvaćaju široka ekološka područja uzgoja vinove loze u svijetu i utvrđuju jedinstveni osnovni postupci u tehnologiji proizvodnje grožđa i vina.

- vinogradarske regije – šire vinogradarsko područje koje je određeno pedoklimatskim uvjetima te ostalim uvjetima nužnim za uspješan uzgoj vinove loze.

- vinogradarske podregije – uže područje unutar regije na kojem se neki od čimbenika bitnih za uzgoj vinove loze razlikuju toliko da to utječe na veće razlike u prirodi i kakvoći grožđa i vina.

- vinogorje – osnovna vinogradarska jedinica, koja čini cjelinu glede ekoloških, agrotehničkih i drugih uvjeta vinogradarske proizvodnje.

- vinogradarski položaj – vinogradarska jedinica u okviru vinogorja, koja se ističe posebnim agrotehničkim uvjetima bitnim za proizvodnju grožđa odnosno vina visoke kakvoće.

Vinogradom se smatra zemljišna površina veća od 500 m2, na kojoj se uzgaja vinova loza za vinsko ili stolno grožđe, odnosno svaka druga površina na kojoj je zasađeno najmanje 100 trsova vinove loze.

2. SADNJA VINOVE LOZE

Sadnja vinove loze obavlja se kao: podsadnja, ponovna sadnja i nova sadnja.

3. SORTIMENT U VINOGRADIMA

Sorte koje mogu dati grožđe visoke kakvoće, a nisu predviđene Pravilnikom o vinu za to područje, mogu se saditi samo uz odobrenje Hrvatskog zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo te uz prethodno mišljenje ovlaštene znanstvene institucije.

4. POKUSI KOJE PROVODE VINOGRADARI

Sadnja u istraživačke svrhe koju provode vinogradari je moguća uz odobrenje Hrvatskog zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo te prethodno mišljenje ovlaštene znanstvene institucije.

9

5. SADNJA U MANJEM OPSEGU

Svaki vlasnik odnosno korisnik poljoprivrednog zemljišta smije saditi vinovu lozu na površini manjoj od 500 m2 i manje od 100 trsova, za svoje potrebe.

Za ovakvu sadnju nije potrebna posebna suglasnost.

6. VINOGRADARSKI KATASTAR

U Republici Hrvatskoj osniva se službena evidencija vinograda – Vinogradarski katastar, kojeg vodi Hrvatskog zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo.

Vinogradarski katastar sastoji se od glavne knjige i pomoćne knjige.

Glavna knjiga i pomoćne knjige osnivaju se za svaku županiju.

Iznimno za upis vinograda u vlasništvu trgovačkih društava osniva se jedinstvena glavna knjiga i pomoćne knjige za Republiku Hrvatsku.

Glavna knjiga vodi se po vinogorjima i katastarskim općinama.

U glavnu knjigu unose se podaci za pravne osobe, fizičke osobe i obiteljska poljoprivredna gospodarstva.

U glavnu knjigu unose se sljedeći podaci:

a) za pravne osobe:

- naziv i sjedište tvrtke,

- vrsta prava nad vinogradom (vlasnik, u zakupu i sl.),

- broj katastarskih čestica vinograda, njihova površina i oznake za svaku.

b) za fizičke osobe:

- ime i prezime, JMBG i adresa,

- vrsta prava nad vinogradom (vlasnik, u zakupu i sl.),

- broj katastarskih čestica vinograda, njihova površina i oznake za svaku.

Za svaku vinogradarsku česticu vode se sljedeći podaci:

a) katastarska općina i naziv čestice,

b) broj čestice i površina, površina nasada,

c) namjena nasada (vinograd za stolno grožđe, vinsko grožđe, matičnjak i sl.),

d) uzgojni oblik,

e) gustoća sadnje (m/trs, razmak sadnje),

10

f) sorta loze,

g) godina sadnje,

h) podloga,

i) broj trsova,

j) vinogradarska regija,

k) vinogorje,

l) položaj,

m) teksturna oznaka,

n) nadmorska visina,

o) nagib.

Pomoćne knjige su Abecedni imenik posjednika, katastarske mape i Zbirka isprava.

Abecedni imenik posjednika vodi se na način da se nakon konačnosti rješenja o odobravanju upisa u Vinogradarski katastar upisuje prezime i ime posjednika, adresa odnosno naziv i sjedište tvrtke, jedinstveni matični broj odnosno matični broj i broj katastarskog uloška iz glavne knjige.

Prema pravilniku katastarske mape (planove) bi se trebale voditi na način da se preslikaju mape Državnog zavoda za katastar za svako vinogorje odnosno za dio vinogorja ukoliko područje vinogorja prelazi granice jedne županije. Međutim Državni zavod za katastar ne postoji kao institucija, niti je ikad postojao, a te katastarske planove posjeduje Državna geodetska uprava.

U katastarskim planovima vidno se označuju površine koje su upisane u glavnu knjigu sa naznakom broja katastarskog uloška iz glavne knjige u kojoj je upisan.

Zbirka isprava vodi se na način da se trajno pohranjuju rješenja o upisu (zajedno sa dokumentima koji su temelj za donošenje rješenja) redoslijedom kako je izvršen upis.

7. POSTUPAK UPISA U VINOGRADARSKI KATASTAR

Ministar poljoprivrede i šumarstva donosi Rješenje o osnivanju glavne knjige za svaku županiju. Rješenje mora biti objavljeno u «Narodnim novinama».

Rješenjem ministra odredit će se rok u kojem posjednici vinograda moraju dostaviti Hrvatskom zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo popunjen obrazac prijave sa zahtjevom za upis.

Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo osniva Povjerenstvo za provjeru zahtjeva. Povjerenstvo se osniva za svaku županiju. Povjerenstvo ima tri člana i

11

čine ga predstavnik Hrvatskog zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo, zaposlenik Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu i predstavnik županije.

Povjerenstvo je dužno obaviti očevid na licu mjesta i utvrditi da li je zahtjev za upis u Vinogradarski katastar pravilno popunjen i u skladu sa stanjem vinograda. Na očevid se mora pozvati podnositelj zahtjeva.

Ukoliko Povjerenstvo utvrdi da zahtjev nije temeljen na činjenicama, predložit će podnositelju zahtjeva da u roku od 15 dana uskladi zahtjev sa stanjem na terenu.

Ukoliko Povjerenstvo utvrdi da je zahtjev utemeljen, predložit će ravnatelju Hrvatskog zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo da rješenjem dopusti podnositelju zahtjeva upis u Vinogradarski katastar. Ukoliko podnositelj zahtjeva u zadanom roku ne uskladi zahtjev, Povjerenstvo će predložiti ravnatelju Hrvatskog zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo da odbije zahtjev za upis.

Protiv rješenja ravnatelja Hrvatskog zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo kojim se odbija zahtjev podnositelj zahtjeva ima pravo uložiti žalbu ministru poljoprivrede i šumarstva u roku od 15 dana od prijama rješenja.

Upis u Vinogradarski katastar obavlja se na temelju konačnog rješenja o upisu. Upisani posjednik dužan je podnijeti zahtjev za promjenu upisa ukoliko je došlo do promjene stanja u vinogradu. Zahtjev za promjenu upisa podnosi se u roku od tri mjeseca od nastale promjene.

Za upis promjena u Vinogradarski katastar primjenjuje se isti postupak kao i za temeljni upis.

Podaci iz Vinogradarskog katastra temelj su za:

- dobivanje rješenja o označavanju proizvoda oznakom geografskog podrijetla,

- utvrđivanje moguće proizvodnje grožđa (vina),

- dobivanje kredita za modernizaciju proizvodnog i tehnološkog procesa,

- za statističku obradu podataka i

- druge svrhe

U ovom Pravilniku pojavljuju se termini koji nisu usklađeni s katastarskim i zemljišnoknjižnim. Ovakve pogreške se javljaju zbog toga jer zakone pišu pravnici i često ne konzultiraju dovoljno struku. U ovom slučaju geodetsku struku, a koju bi svakako trebalo konzultirati da se slične greške ne ponavljaju. Dobro bi bilo da se ti termini u Pravilniku usklade radi njegovog pravilnog korištenja i primjene.

12

Obrazac prijave za upis u Vinogradarski katastar (Slika 4) sastavni je dio ovog Pravilnika.

Slika 4. Obrazac prijave za upis u vinogradarski katastar

UPUTE ZA POPUNJAVANJE OBRASCA

1. Obveznik upisa u upisnik je svaki vlasnik (uživalac ili najmoprimac) vinograda sa više od 100 trsova ili više od 500 m2 (uzima se u obzir uvjet koji se prije ispuni).

Ako je netko dao vinograd u najam, obveznik upisa je najmoprimac (onaj tko obrađuje vinograd i raspolaže ubranim grožđem).

2. Podaci o obvezniku upisa upisuju se štampanim slovima upisujući u svako polje po jedno slovo

– ukupna površina vinograda upisuje se tako da se zbroje sve čestice – svi vinogradi i onda upiše koliko ha (cijeli broj), koliko ara (cijeli broj) i na kraju koliko m2.

3. Podaci o vinogradu

– u okomite kolone upisuju se podaci prema nazivu iz svakog retka za svaku katastarsku česticu od kolone 1–8 (koliko ih obveznik upisa ima). Ako ih ima više od 8, onda se popunjava još jedan obrazac kao nastavak,

13

– nazivlje podregije i vinogorje uzima se iz postojećeg Pravilnika o vinu, a naziv položaja onako kako se lokalno zove (red.br. 02, 03, 04),

– red.br. 05 – upisuje se katastarska općina,

– red.br. 08 – upisuje se površina katastarske čestice u m2 neovisno o tome je li cijela katastarska čestica pod vinogradom,

– red.br. 09 – upisuje se površina pod vinogradom u m2,

– red.br. 10 – upisuje se m2 jedne sorte. Ako ih ima više od jedne, onda se upisuje svaka sa svojom površinom. Ako se radi o mješavini dvije ili više sorata grožđa, onda se uzme postotak zastupljenosti sorte i iz površine vinograda izračuna površina svake sorte,

– red.br. 14 – za uzgojni oblik upisuje se: dvokraki, račvasti, lepeza, starohrvatski uz kolac i dr.,

– red.br. 15 – podloga – Rupestris du Lot, Berlandieri x Riparia Kober 5BB itd.,

– red.br. 16 – namjena vinograda – stolno grožđe, vinsko grožđe, matičnjak podloga, eksperimentalni nasad ili dr.,

– red.br. 17 – teksturna oznaka: pjeskovito, ilovasto, glinasto–ilovasto, pijesak i dr.,

– red.br. 19 – nagib – unijeti podatke o nagnutosti tla u % (15%, 35%, 50%, više od 50%)

Ovakav obrazac – Zahtjev za upis u vinogradarski katastar i upute za njegovo popunjavanje nalaze se na internet stranici (URL 4).

Prema podacima na istoimenoj internet stranici, donijeta su Rješenja o osnivanju glavne knjige za sljedeće županije:

- PRIMORSKO – GORANSKA,

- DUBROVAČKO – NERETVANSKA,

- ZAGREBAČKA.

14

4. Baza podataka

Model podataka predstavlja osnovu za razvoj sustava za upravljanje bazama podataka. Baza podataka je u užem smislu skup podataka spremljenih u obliku slogova, relacija i sl. Podacima u bazi podataka moguće je pomoću programa pristupati, moguće je unositi nove podatke i mijenjati postojeće neovisno o unutarnjoj strukturi podataka, tj. njihovoj fizičkoj implementaciji (Vujnović 1995).

Pod pojmom modela podataka podrazumijeva se način prezentiranja podataka, koji obuhvaća:

- definiranje podataka,

- definiranje pravila integriteta podataka,

- definiranje pravila manipulacije podacima, uključujući i definiranje jezika za manipulaciju podacima.

Postoji i opširnija definicija koja definira model podataka kao (Vujnović 1995):

- skup objekata koji su osnovni element baze podataka (slogovi, relacije i sl.),

- skup operacija koje se mogu izvoditi nad tim objektima i pomoću kojih se mogu pretraživati, dobivati i modificirati podaci o tim objektima,

- skup općih pravila integriteta podataka koji moraju biti neovisni o bazi podataka koja koristi dani model.

- Sustav za upravljanje bazom podataka (Database Management System DBMS) je skup programa koji omogućavaju:

- opis podataka i manipulaciju podacima pomoću jezika visokog nivoa,

- visok nivo sučelja (interface) prema korisniku bez obzira na strukturu podataka u računalu,

- skup programskih pomagala za jednostavno razumijevanje i korištenje podataka spremljenih u bazi podataka.

Definirano je više modela podataka, i nad svakim od njih je razvijeno mnoštvo sustava za upravljanje bazama podataka. Tri su modela ipak najznačajnija:

- hijerarhijski model podataka,

- mrežni model podataka,

- relacijski model podataka.

U ovom diplomskom radu korišten je relacijski model podataka pa će ovdje biti i detaljnije opisan.

15

4.1. Relacijski model podataka

Osnovne principe i strukturu relacijskog modela podataka iznio je 1971. godine matematičar E. F. Codd u knjizi «A Relation Model of Data for Large Shared Data Banks». Tijekom vremena taj model podataka je usavršen i danas je to najrašireniji model podataka. Najveća prednost relacijskog modela podataka je ta što on u potpunosti počiva na matematičkoj teoriji relacijske algebre.

Osnova relacijskog modela je prikaz podataka pomoću relacija. Uobičajen izraz u svakodnevnoj upotrebi za relaciju je tablica. Izraz je temeljen na vizualnom izgledu relacije koja se u aplikacijama najčešće prikazuje kao tablica. Stupci u tablici predstavljaju atribute, tj. njihove vrijednosti, a retci (n-torke, ili slogovi) informacije o jednom entitetu relacije. Kao i ostali modeli podataka i relacijski model se bavi s tri aspekta podataka: definicijom, integritetom i manipulacijom (Vujnović 1995).

4.1.1. Definicija relacije

Osnovni element relacijskog modela je relacija. E. F. Codd je prilikom uvođenja pojma relacija pod tim pojmom smatrao pravokutno područje koje se sastoji od stupaca (vrijednosti atributa) i redaka (n-torki) za koje vrijedi:

1. Sve vrijednosti unutar jednog atributa su istog tipa, dok kod različitog atributa to nije obavezno.

2. Svaka vrijednost za sebe unutar n-torke predstavlja samo određeni broj ili skup znakova i ništa više. Ako se promatra samo jedna vrijednost, ne može se ništa saznati o ostalim vrijednostima atributa, niti o ostalim vrijednostima u n-torci.

Međutim, pokazalo se da ta prvotna definicija zahtjeva dodatna proširenja:

1. Unutar jedne relacije ne smiju postojati dvije n-torke s identičnim vrijednostima svih atributa.

2. Redoslijed n-torki unutar relacije je potpuno nebitan.

3. Svi atributi unutar relacije moraju imati različita imena. Njihov redoslijed, također nije bitan.

Skup svih atributa, tj. svih imena atributa naziva se relacijska shema, a relacija je u tom slučaju relacija nad relacijskom shemom.

Shema baze podataka je skup svih relacijskih shema svih relacija u bazi podataka. Baza podataka je skup relacija. Različite relacije mogu imati ista imena atributa, ali u bazi ne mogu postojati dvije relacije s istim imenom.

Entitet je objekt u realnom svijetu o kojem se u bazi podataka čuvaju podaci. Entiteti se u relacijskom modelu prikazuju relacijama.

Atribut je nosilac određenog svojstva objekta. Atribut je dvojka sastavljena od naziva atributa i domene atributa. Nemoguće je sva svojstva pojedinog objekta opisati u bazi podataka. Pri projektiranju sustava potrebno je, u skladu sa

16

potrebama posla zbog kojeg se radi baza podataka, pomno obraditi one atribute, koji opisuju objekt na zadovoljavajući način.

Domena atributa je skup svih vrijednosti koje atribut može poprimiti.

Primarni ključ je atribut ili skup atributa čije vrijednosti jednoznačno određuju pojavljivanje svake n-torke, tj. svakog retka relacije. U jednoj relaciji ne mogu postojati dvije n-torke sa istim vrijednostima primarnog ključa. Kandidati za ključ su svi oni atributi koji u nekoj relaciji imaju sve vrijednosti jedinstvene. Primarni ključ je vrlo važan jer pomoću njega moguće je jednoznačno identificirati i pristupiti svakoj n-torki u relaciji. Kardinalnost relacije je broj njezinih atributa. Relacija koja ima samo jedan atribut je unarna, relacija s dva atributa je binarna, a s tri ternarna, itd. Slika 5 prikazuje dva skupa objekata međusobno povezana binarnim vezama.

Slika 5. Binarna veza

Relacija se sastoji od dva dijela:

1. zaglavlje (heading) relacije sadrži imena svih atributa od kojih se relacija sastoji,

2. tijelo (body) relacije se sastoji od podataka, tj. vrijednosti atributa čiji se nazivi nalaze u zaglavlju relacije.

Relacijska baza podataka se sastoji od relacija. Između relacije ne definiraju se nikakve veze u fizičkom smislu, a relacije su povezane preko stranih ključeva.

Strani ključ u jednoj relaciji je atribut koji je primarni ključ u drugoj relaciji. Ova veza nije fizička, već čisto logička, tj. nema nikakve fizičke implementacije ovih veza. To je jedna od glavnih razlika između relacijskog i ostalih modela podataka.

17

4.1.2. Coddova pravila

E. F. Codd je 1985. godine definirao 12 pravila od kojih barem 6 sustav mora ispunjavati da bi bio relacijski. Ta pravila nisu standard, već su rezultat teoretskog pristupa toj problematici. Prije svega treba navesti osnovno («nulto pravilo»):

Pravilo 0:

Bilo koji sustav za upravljanje bazama podataka koji se smatra, ili koji jest relacijski, mora upravljati bazom podataka na potpuno relacijski način i relacijskom metodom.

Ostala pravila:

1. Predstavljanje informacije

Sve informacije u relacijskoj bazi podataka logički su predstavljene isključivo na jedan način: vrijednostima u tablici, tj. relacijama.

2. Obavezna logička dostupnost

Svaka najmanja vrijednost, pri tome se misli na logički najmanju česticu informacije, tj. jednu vrijednost atributa u jednoj n-torci, u relacijskoj bazi podataka mora biti logički dostupna preko kombinacije imena relacije, vrijednosti primarnog ključa i imena atributa.

3. Prezentacija nepostojeće informacije

Relacijska baza podataka mora podržavati koncept null vrijednosti neovisno o tipu podataka. Pod pojmom null vrijednosti se podrazumijeva vrijednost koja u danom trenutku za određeni atribut nije poznata.

4. Dinamički on-line katalog

Na lokalnom nivou baza podataka opisana je na isti način kao i obični podaci, tako da autorizirani korisnici mogu isti relacijski jezik primijeniti na kataloge koji sadrže opis baze podataka kao i na obične podatke.

5. Sveobuhvatni jezik za manipulaciju podacima

Relacijski sustav može podržavati više različitih jezika za kreiranje aplikacija i manipulaciju podacima. Između njih mora biti najmanje jedan jezik čiji se izrazi, pomoću dobro definirane sintakse, mogu prezentirati kao nizovi znakova i koji obavezno mora podržavati sve navedene elemente:

- definiranje podataka,

- definiranje pogleda,

- manipulaciju podacima (interaktivno i iz aplikacija),

- ograničenje veza uz integritet podataka,

18

- autorizaciju korisnika,

- upravljanje transakcijama.

6. Ažuriranje pogleda

Svi pogledi koje je po relacijskoj teoriji moguće ažurirati, moraju se moći ažurirati i u implementiranom modelu.

7. Visok nivo unosa, ažuriranja i brisanja

Svojstvo manipulacije relacijom ili pogledom mora biti moguće ne samo pri pretraživanju podataka, već i pri unosu, ažuriranju i brisanju podataka.

8. Fizička neovisnost podataka

Aplikacije i aktivnosti koje korisnik poduzima prema bazi podataka potpuno su neovisne o metodi pristupa podacima, ili o strukturi spremanja podataka.

9. Logička neovisnost podataka

Aplikacije i aktivnosti koje korisnik poduzima prema bazi podataka ostaju nepromijenjene kada god je učinjena promjena na relacijama koja je po teoriji dopuštena i koja ne narušava neovisnost podataka.

10. Neovisnost integriteta

Ograničenja na integritet podataka ne smiju biti dio aplikacije, već moraju biti sadržana u katalozima baze podataka.

11. Neovisnost distribucije

Bez obzira na to podržava li sustav distribuciju baze podataka ili ne, jezik sustava mora biti takav da podržava distribuciju bez utjecaja na aplikativne programe.

12. Pravilo nesubverzivnosti

Ako sustav podržava jezik niskog nivoa (low-level language), tj. jezik koji može dohvatiti samo po jedan redak podataka odjednom, taj jezik ne smije biti korišten da bi se zaobišla ili ignorirala pravila o integritetu podataka izrečena u relacijskom jeziku višeg nivoa.

4.1.3. Vrste relacija

Relacijska teorija definira šest vrsta relacija. Relacijski sustavi danas na tržištu uglavnom ne podržavaju baš svih šest vrsta relacija.

1. Bazna relacija (base relation, real relation)

Stvarna relacija u bazi podataka i katalogu baze podataka. Podaci koji sadrže relacije spremaju se u bazu podataka. Pod pojmom relacije obično se smatra upravo bazna relacija.

19

2. Pogled (view, virtual relation)

Virtualna (prividna) relacija. Pogled je relacija izvedena pomoću pretraživanja iz jedne ili više baznih relacija. Pogled u bazi podataka egzistira samo u katalogu, gdje je spremljena njegova definicija, i nema svojih podataka u bazi.

3. Snapshot

Izvedena relacija, kao i pogled, s tim da osim definicije u katalogu baze podataka ima i svoje podatke u bazi. To je relacija koja se nalazi u read-only modu, nad njom su dopuštene samo operacije pretraživanja, ali ne i operacije mijenjanja ili brisanja podataka. Periodično se podaci iz snapshot relacije brišu i ponovo se izvodi naredba za njezino kreiranje. Na taj način dobiva se relacija čiji podaci predstavljaju stanje u bazi podataka u danom trenutku. O izvođenju tih operacija brine se izravno DBMS (Database Management System, sustav za upravljanje bazom podataka), a ne korisnik.

4. Rezultat pretraživanja (query result)

Pretraživanje je skup SQL naredbi koji vraća podatke iz baze podataka u obliku relacija. Rezultat predstavlja relaciju zato što sadrži imena atributa i njihove vrijednosti, kao i stvarna relacija. Rezultati pretraživanja kao takvi se ne spremaju u bazu podataka, ali se na njih može referencirati unutar pretraživanja i unosa podataka.

5. Međurezultat pretraživanja (intermediate result)

Ova relacija nastaje kao rezultat pretraživanja koje je smješteno u neko drugo pretraživanje. Kao ni rezultat pretraživanja, ni međurezultat se ne sprema u bazu podataka.

6. Privremena relacija (temporary relation)

To je stvarna relacija koja se sprema u bazu podataka, ali samo privremeno. Obično se na kraju neke transakcije briše iz baze.

4.1.4. Manipulacija podacima

Manipulacija podacima u relacijskim bazama podataka odvija se pomoću korištenja SQL upitnog jezika, i to na dva načina:

1. putem aplikacija – korištenjem već gotovih aplikacija napisanih u nekom od jezika treće ili četvrte generacije

2. direktnim postavljanjem upita nad bazom podataka. Pri tome je moguće upite postavljati korištenjem nekih od korisničkih alata koji omogućuju ugodniji rad (npr. Query-By-Forms ili Query-By-Example) ili ih postavljati izravno napisane u SQL-u.

20

4.1.5. Domena i integritet podataka

Domena podataka predstavlja skup vrijednosti koje određeni atribut može poprimiti. Pojedinačna vrijednost atributa se smatra najmanjom nedjeljivom semantičkom jedinicom podataka, i ona sa stanovišta modela podataka nema interne strukture. U stvarnosti može imati internu strukturu, tj. može biti djeljiva.

Domena se definira za jedan atribut i sastoji se od podataka koji pripadaju istom tipu podataka. Miješanje više tipova podataka unutar jedne domene nije dopušteno.

Svrha definiranja domene jest da se spriječi pojavljivanje podataka u bazi koji nemaju nikakvog smisla. Važnost domene nije samo u tome da se za određeni atribut odredi područje vrijednosti koje taj atribut može poprimiti, već i da se postave ograničenja na upite koje postavlja korisnik. Naime, ako dva atributa poprimaju vrijednost iz iste domene, tada je moguće koristiti ih za uspoređivanje prilikom pretraživanja.

Jedan od nedostatka relacijskog modela je taj što ne postoji mehanizam koji bi sprečavao postavljanje besmislenih upita i dobivanje istih takvih rezultata. Codd je prilikom proširivanja svog modela pokušavao ovo riješiti uvođenjem dodatnih operatora.

Iz svega ovoga slijedi važno pravilo:

Kompariranje vrijednosti atributa moguće je samo između atributa koji su definirani nad istom domenom.

Potrebno je i definirati određena pravila kojima je zadatak postavljanje ograničenja koja postoje kako na pojavljivanje vrijednosti određenih atributa, tako ina njihovo međusobno povezivanje. Ta pravila se nazivaju pravila integriteta (integrity rules) i od velike su važnosti za ispravno funkcioniranje sustava i zaštitu informacija.

Pravila integriteta su specifična i vezana su za određenu bazu podataka. Postoje samo dva pravila integriteta podataka koja se pojavljuju kod svih baza podataka, a riječ je o pravilima koja se bave primarnim i stranim ključevima.

Pravila integriteta podataka također su dio informacije o objektima iz realnog svijeta koji se opisuju u bazi podataka. Poželjno je da pravila integriteta budu definirana nad bazom podataka, a ne da se ugrađuju u aplikacije. Na taj način sustav kontrolira ispravnost podataka i akcija koje se poduzimaju. Ako to nije tako, uvijek postoji realna opasnost da zbog greške programera ili korisnika aplikacije neko od ovih pravila bude zaobiđeno (Vujnović 1995).

21

Dva osnovna pravila integriteta relacijskog modela podataka su pravilo integriteta primarnog ključa i pravilo referencijalnog integriteta. Pravilo integriteta, vezano uz primarni ključ, glasi:

- niti jedna komponenta primarnog ključa u baznoj relaciji ne smije imati null vrijednost.

To znači da se u bazi podataka nikada ne spremaju podaci o entitetima koji se ne mogu jednoznačno identificirati. Za razliku od primarnog ključa, atributi koji čine strani ključ mogu poprimiti null vrijednosti.

Drugo osnovno pravilo integriteta relacijskog modela podataka, pravilo referencijalnog integriteta glasi:

- baza podataka ne smije sadržavati vrijednost stranog ključa za kojeg ne postoje odgovarajuće vrijednosti primarnog ključa u baznoj relaciji.

Ovo pravilo isključivo vrijedi za slučajeve kada strani ključ nema vrijednost null.

22

5. Geoinformacijski sustav

GIS (geoinformacijski sustav) je: Sustav za prikupljanje, spremanje, provjeru, integraciju, upravljanje, analiziranje i prikaz podataka koji su prostorno povezani sa Zemljom. U taj sustav obično je uključena baza prostornih podataka i odgovarajući programi.

5.1. Povijesni razvoj

Tehnologija za GIS se razvila iz dva neovisna područja: CAD-a (Computer Aided Design, računalom podržano oblikovanje) i sustava za upravljanje bazama podataka (Data Base Management System). Ovakav razvoj je usko povezan sa naglim rastom snage i padom cijena računalne tehnologije nakon kasnih šezdesetih.

Od sredine sedamdesetih razvijeni su specijalizirani računalni sustavi za obradu geoinformacija na različite načine koji uključuju (Bernhardsen 2002):

- tehnike za unos geoinformacija, konverziju podataka u digitalni oblik,

- tehnike spremanja takvih podataka u kompaktnom formatu na disk računala, CD ili neki drugi digitalni medij za spremanje,

- metode za automatsku analizu geoinformacija, traženje uzoraka, kombiniranje različitih vrsta podataka i pronalaženje optimalnih putova,

- metode za predviđanje različitih izlaznih opcija, npr. utjecaj promjene klime na vegetaciju,

- tehnike prikaza podataka u obliku planova i karata,

- mogućnosti prikaza rezultata u obliku brojeva i tablica.

Skupni naziv za takav sustav je geoinformacijski sustav. Izraz GIS se povezuje sa bilo kojom aktivnosti koja uključuje digitalne geoprostorne podatke: GIS podaci, GIS odluke i GIS sustavi.

5.2. Prednosti

Upotreba programa za GIS i prostornih podataka trebala bi dovesti do boljeg upravljanja informacijama, kvalitetnijih analiza i povećanja efikasnosti projekta. Međutim, o dostupnosti podataka ovise mnoga od tih postignuća kao što su:

- lakoća upotrebe programa za GIS

- razumijevanje problema kojeg treba riješiti

- vremenski rokovi

- količina novca za neki projekt

23

5.3. Primjene

Primjene GIS-a su mnogostruke, a neke od njih su:

- upravljanje infrastrukturom – tvrtke koje održavaju infrastrukturu, a to su npr. električna, plinska, vodovodna i telefonska mreža, upotrebljavaju GIS za spremanje, pronalaženje i analizu njihovih postrojenja i materijala. GIS može pomoći pri odnosu s korisnicima, predviđanju, otklanjanju kvarova, planiranju, strategijama i analizama tržišta.

- marketing i prodaja – takve primjene služe za pronalaženje kupaca i potencijala nekog tržišta.

- zaštita okoliša – upravljanje šumama, analize utjecaja, upravljanje prirodnim bogatstvima, itd.

- transport i distribucija – to je primjer GIS-a u «realnom vremenu», a upotrebljavaju ga prijevozničke tvrtke i hitne službe koje moraju u svakom trenutku znati gdje im se nalaze vozila.

- zdravstvo – kartiranje bolesti kao i epidemiologija, planiranje zdravstvene infrastrukture itd.

- osiguranje – analize rizika, planiranje katastrofa, analize usluga korisnicima, predviđanje šteta itd.

24

6. Programska podrška

U diplomskom radu korišteni je program za rad s relacijskim bazama podataka (Microsoft Access), alat za kontrolu i ispravljanje topologije (MicroStation Geographic) te GIS program koji omogućava objedinjavanje raznih vrsta podataka, kako opisnih tako i grafičkih (GeoMedia Professional). U sljedećih nekoliko potpoglavlja dat je osnovni pregled ovih programa.

6.1. Microsoft Access

Jedan korak ovog diplomskog rada je kreiranje relacijske baze podataka i to RDBMS sustavom (Relational Database Management System) Microsoft Access.

U današnje vrijeme svijet je pun raznih podataka koje da bi funkcionirali treba logički povezati kako bi služili određenoj svrsi. Informacije su podaci obrađeni i organizirani na smislen način. Access je upravo jedan programski paket koji može sustavno organizirati podatke.

Microsoft Access je sustav za upravljanje relacijskom bazom podataka koja podatke sprema u tablice. Ona koristi istovjetne vrijednosti iz dvije tablice za stavljanje u odnos (relaciju) informacija u jednoj tablici, prema informacijama u drugoj. U takvu bazu podataka informaciju spremamo samo jednom što ju čini brzom i učinkovitom te se smanjuje broj pogrešaka prilikom unosa podataka.

Pokretanjem Microsoft Access-a otvara se okvir za dijalog u kojem se kreira nova datoteka, ili se odabire već postojeća datoteka (Slika 6).

Slika 6. Okvir za dijalog Microsoft Accessa

Na početku izrade projekta kreira se nova (Blank Database) baza podataka (npr. BazaZemPodataka) pri čemu se pojavljuje database window (Slika 7). U ovom prozoru može se definirati bilo koji objekt (tablice, upiti, forme…).

25

Slika 7. Glavni prozor Microsoft Accessa

Iako termin «baza podataka» obično znači skup povezanih podataka u tablice, Access baza podataka sadrži nekoliko različitih tipova objekata baze podataka. To su tablice, upiti, forme, izvještaji, stranice, makro - naredbe i moduli.

6.1.1. Tablice (Tables)

Tablice su mjesta u bazi podataka gdje se čuvaju podaci i to je glavna komponenta Microsoft Access-a. Ona predstavlja skup podataka o jednom određenom objektu. Koriste se odvojene tablice za svaki pojedini objekt i u njih se podaci spremaju samo jedanput – na taj način smanjuju se pogreške pri unošenju podataka u tablicu.

Za što učinkovitiji rad sa bazama podataka vrlo je bitno praktično i funkcionalno osmisliti tablice i upravo bi se ovom koraku trebalo posvetiti najviše vremena. Na taj način štedi se vrijeme daljnjeg postupka, a i kako baza podataka postaje kompleksnija, teže je kasnije mijenjati podatke u tablicama.

Tablica je organizirana uz pomoć stupaca i redaka (Slika 8).

Slika 8. Prikaz tablice Vinogorja

26

Stupci svake pojedine tablice sadrže istovrsne podatke (npr. vinogorja), a u redcima su zapisani podaci o svakom pojedinom objektu (npr. naziv vinogorja). Podatke upisujemo u polja, tj. na mjesto križanja retka i stupca. Polja uvijek sadrže samo jednu vrstu podataka.

Zbog uštede memorijskog prostora i eliminacije ponavljajućih podataka, podaci se normaliziraju, odnosno organiziraju u veći broj povezanih tablica. Normalizacija je postupak kojim se tablice unutar baze podataka strukturiraju tako da se izbjegne redundancija i međuzavisnost podataka, te ustanovi što konzistentniji i efikasniji model podataka (Jednaček 2002).

Za svako polje u tablici MS Access-a može se definirati jedna od sljedećih vrsta podataka:

- Text – opći alfanumerički niz podataka s ograničenjem ukupne dužine do 255 znakova

- Number – brojčana vrijednost koja može poprimiti različite podformate (cijeli brojevi, realni brojevi jednostruke preciznosti, realni brojevi dvostruke preciznosti…)

- Autonumber – posebna brojčana vrijednost nad kojom nadzor preuzima Access i osigurava jednoznačnost unutar podataka tablice

- Memo – opći alfanumerički niz podataka bez ograničenja na dužinu, odnosno broj znakova

- Date/time – datumska/vremenska vrijednost, strogo definirana za prihvat samo takvih podataka

- Currency – valutna vrijednost

- Yes/No – binarni podatak, dakle podatak koji poprima dvije osnovne vrijednosti (true/false, odnosno da/ne)

- OLE Object – vrsta polja u kojoj je moguće spremiti OLE objekte, odnosno zapise poput glazbenih ili slikovnih datoteka

- Hyperlink – hiperveza, URL

- Lookup Wizard – posebna vrsta polja kojom se tablica upućuje na povezivanje s podacima u drugim tablicama

Microsoft Access pruža više načina izrade tablica: uz pomoć čarobnjaka (Wizarda), ručno, na osnovu nekog predloška, itd.

27

6.1.2. Relacije (Relationships)

Relacije predstavljaju osnovu relacijskog modela podataka.

Nakon što se izrade tablice, potrebno je te tablice i logički povezati, tj. uspostaviti relacije između podataka u tablicama. Uspostava relacija preduvjet je za daljnju izradu baze podataka – izrada upita, formi, izvještaja.

Postoji više vrsta relacija:

- One-to-many relacija (1:M) – najčešći tip relacije. U ovoj relaciji neki redak iz tablice A ima više odgovarajućih redaka u tablici B, ali redak iz tablice B ima samo jedan odgovarajući redak u tablici A.

- Many-to-many relacija (M:M) – u ovoj relaciji redak iz tablice A može imati više odgovarajućih redaka u tablici B.

- One-to-one relacija (1:1) – najmanje korištena relacija. U ovoj relaciji svaki redak iz tablice A može imati samo jedan redak u tablici B.

Relacije se definiraju tako da se na alatnoj traci odabere Relationship ( ) nakon čega se otvara prozor relacija. U tom prozoru se odabiru tablice koje se postavljaju u relacije.

6.1.3. Upiti (Queries)

Upiti omogućuju izdvajanje određenih skupina podataka iz baze i njihovo organiziranje za upotrebu u izvještajima ili za pregled na ekranu pomoću formi. Postoji više vrsta upita u kojima podatke možemo pregledavati, mijenjati, grupirati, sumirati i sl. Najjednostavniji i najčešće korišten tip upita je Simple query koji podatke iz jedne ili više tablica prikazuje u jednoj zajedničkoj tablici gdje te podatke možemo po potrebi i promijeniti (Slika 9).

Slika 9. Prikaz upita

28

6.1.4. Forme (Forms)

Forme su namijenjene prvenstveno za rad s podacima na ekranu i da bi se odjednom mogli pregledati povezani podaci iz više tablica. Forme se koriste i za unos podataka, stvaranje formi iz koje se otvaraju neke druge forme, pokreću upiti ili tablice te za stvaranje upitnika za primanje korisničkog unosa na osnovu kojeg se nastavljaju daljnje radnje.

6.1.5. Izvještaji (Reports)

Izvještaji se koriste prvenstveno za ispis informacija iz baze podataka. Dizajn izvještaja omogućuje atraktivan i sustavan ispis informacija te poput formi omogućuje i prikaz podataka iz više tablica.

6.1.6. Ostali tipovi objekata

WEB STRANICE (Pages) - Posebne stranice kodirane HTML (Hyper Text Markup Language) jezikom, spoj formi i izvještaja i služe za prikazivanje i unos podataka preko Interneta.

MAKRO - NAREDBE (Makros) - Makro automatizmom prenosi zadatak ili čitavi niz zadataka Microsoft Access-u, koji će temeljem njih izvršiti jednu ili čitav niz operacija. Makrom je poželjno zamijeniti svako ponavljanje neke operacije koje se vrlo često obavljaju. Ta automatizacija osigurava efikasnost i točnost obavljanja operacija sa podacima iz baze podataka uvijek na isti način.

MODULI (Modules) - Moduli su skupovi deklaracija i procedura pisanih u Visual Basicu programskom jeziku, koje su spremljene zajedno kao cjelina u bazi podataka.

SWITCHBOARD FORM – u Microsoft Access-u moguće je prilikom kreiranja baze podataka automatski napraviti switchboard formu koja služi za kretanje bazom podataka. Switchboard forma sadrži tipke koje otvaraju formove ili izvještaje (ili neki drugi switchboard form), ili služe za izlazak iz Microstation Access-a.

6.1.7. Alati za popravak i uređivanje baze podataka

Access-ove baze podataka su datoteke koje se nalaze na nekom disku računala i stoga se – kao i sve ostale datoteke – mogu oštetiti zbog različitih razloga i tako postati neupotrebljive. Da bi se to moglo ispraviti MS Access sadrži alate za popravak oštećenih baza podataka. Postupak popravka i uređivanja trebao bi se obavljati redovito, da bi baza podataka bila u dobroj formi.

Popravak i uređivanje oštećene baze podataka pokreće se odabiranjem opcije Tools>Database utilities>Compact and Repair Database. Ovaj postupak se može provesti kada je baza podataka trenutno otvorena, ili ne.

29

6.2. MicroStation

MicroStation je vrlo raširen CAD (Computer Aided Design) programski sustav. Razvila ga je tvrtka Bentley Systems, Inc. (URL 1) u okviru korporacije Intergraph (SAD). Primjenjuje se na različitim vrstama računalnog sklopovlja i operacijskog sustava. MicroStation predstavlja centar Bentley-evih rješenja za potrebe inženjera u građevinarstvu, arhitekturi, strojarstvu i još mnogim drugim tehničkim područjima. Omogućava vrlo kvalitetno 2D i 3D modeliranje i raspolaže grafičkim korisničkim sučeljem (Slika 10) visoke kvalitete. Pruža mnoštvo opcija, kao npr. unos, upravljanje i vizualizaciju informacija, manipuliranje vektorskim i rasterskim podacima itd. Microstation sprema crteže (design file) u DGN datoteku. Microstation može učitavati i spremati podatke i u drugim formatima od kojih je najznačajnije spomenuti DXF (Drawing Interchange Format) i DWG format – glavni format programskog paketa AutoCAD.

Slika 10. Korisničko sučelje MicroStation-a

Kada se pokrene MicroStation otvara se dijaloški prozor Microstation Manager (Slika 11). Ovaj prozor omogućava nekoliko funkcija kao što su otvaranje već postojeće datoteke, ili kreiranje nove. Također omogućuje i brisanje, promjenu imena i sažimanje datoteka te spajanje više datoteka u jednu.

30

Slika 11. Prozor za dijalog MicroStation Manager

Ako kreiramo novu datoteku onda iz dijaloškog prozora MicroStation Manager odaberemo File izbornik pa zatim New, nakon kojeg se otvara prozor za kreiranje nove datoteke (Slika 12).

Slika 12. Izbornik New i kreiranje nove datoteke

Ovaj prozor (Create Design File) nudi nekoliko opcija koje se mogu podešavati. Najprije se odabere direktorij (Directories) u koji će se pohraniti nova datoteka, zatim disk (Drives) na kojeg će se pohraniti te se odabere (Select) seed datoteka (Seed File) - predložak na osnovu kojeg se kreira datoteka i na kraju se upiše ime datoteke (Files).

31

6.3. MicroStation Geographic

MicroStation Geographic je potpuni kartografski i GIS alat. Omogućava unos, upravljanje, analiziranje i vizualizaciju geografskih podataka. Također omogućava manipulaciju različitih kombinacija vektorskih, rasterskih i tabličnih podataka.

MicroStation Geographic raspolaže i posebnim programskim jezikom MDL (MicroStation Development language) koji se koristi u razvoju softvera za kombinaciju i proširivanje GIS mogućnosti.

Kako se vektorski podaci koriste u programskom paketu za GIS, potrebno je najprije provesti topološku analizu tih podataka i to upravo u MicriStation Geographic-u.

Datoteka koja sadrži vektorske podatke otvori se pomoću MicroStation Geographic-a (Slika 13).

Slika 13. Korisničko sučelje MicroStation Geographic-a

Sa izbornika se odabere Tools<Main<Topology Cleanup, tj. pojavi se prozor (Slika 14) sa raznim alatima za kontrolu i ispravljanje topologije.

Slika 14. Alati za kontrolu i ispravljanje topologije

32

Topology Cleanup osigurava integritet podataka što je osnova za primjenu GIS funkcija upravljanja i analize podataka.

6.3.1. Alati za kontrolu i ispravljanje topologije

Kontrola i ispravljanje topologije izvode se na odabranom području. Sa izbornika se odabere funkcija Fence (Slika 15) i odabere se područje. Ovaj postupak se primjenjuje prije korištenja svakog od navedenih alata.

Slika 15. Prikaz funkcije Fence

Pronalaženje/ispravljanje duplih linija (Find Duplicate Linework)

Duplikat je linearni element koji ima iste koordinate kao i neki drugi linearni element. Ovaj alat omogućava njihovo pronalaženje i modificiranje (pomicanje na drugi sloj, brisanje, ili označavanje).

Prilikom odabiranja alata za pronalaženje duplih linija, odaberu se željene postavke i klikne se mišem unutar okvira.

33

Pronalaženje sličnih linija (Find Similar Linework)

Linearni element je definiran kao sličan drugome elementu ako zadovoljava sljedećim kriterijima:

- zauzima isto područje

- skoro je identičan

- djelomično se poklapa

Slika 16 prikazuje primjer definicije linearnih elemenata koji nisu slični (lijevi crtež) i onih koji jesu (desni crtež).

Slika 16. Primjer definicije linearnih elemenata

Prema definiciji sličnih linija, lijevi crtež prikazuje dvije linije kod kojih je postotak (Percent) podešen na 60% pa takve linije nisu slične. Na desnom crtežu dvije linije su slične zato jer se zona jedne linije preklapa sa zonom druge linije unutar 60%.

Pronalaženje linearnih fragmenata (Find Linework Fragments)

Fragmenti su mali elementi sa x i y rangom koordinata manjim od određene tolerancije. Fragmenti često nastaju tijekom digitalizacije. Ovaj alat se koristi za pronalaženje i modificiranje (pomicanje na drugi sloj, brisanje) fragmenata.

Izravnavanje linearnih elemenata (Thin Linear Element)

Izravnavanje reducira broj vrhova u linearnim elemenata. U matematičkom smislu to se koristi kako bi se odredilo da li su pojedini kutovi signifikantni u odnosu na smjer linearnog elementa. Ako gubitak pojedinog kuta neće promijeniti smjer linearnog elementa, unutar određene tolerancije, onda se on može ukloniti.

Linearni elementi se mogu izravnavati pomoću:

- Pojedinih elemenata – izravnavaju se pojedini elementi

- Okvira – izravnavaju se svi linearni elementi unutar okvira

34

Segmentiranje linearnih elemenata (Segment Linear Element)

Ovaj alat se koristi za kreiranje mreže linijskih segmenata koji su određeni elementi između svakog para međnih ili čvornih točaka

Pronalaženje praznina (Find Gaps)

Praznina je prazan prostor između dvije krajnje točke određenog elementa. Praznine unutar linija koje ograničavaju kreiranje površine kao takve moraju se ispraviti.

Postoje dva načina kako se korigiraju praznine krajnjih točaka. Ako postoji zajednička krajnja točka, linearni elementi se produžavaju do te točke, odnosno koordinate. Ako nema zajedničke krajnje točke, izračuna se aritmetička sredina i linearni elementi se ponovo crtaju do zajedničke koordinate kao krajnje točke. To prikazuje sljedeća Slika 17:

Slika 17. Primjer praznina između linearnih elemenata

Pronalaženje visećih dijelova (Find Dangles)

Viseći dio je višak elementa koji prelazi preko točke križanja sa drugim elementom. Slika 18 prikazuje primjer visećeg dijela nekog linearnog elementa.

Slika 18. Primjer visećeg dijela nekog linearnog elementa

Viseći dijelovi su linije koje nisu dio granice nekog poligona, i treba ih ukloniti.

Ovaj alat funkcionira tako da traži bilo koju liniju sa slobodnom krajnjom točkom (krajnja točka koja ne koincidira sa krajnjom točkom nekog linearnog elementa). Takva linija se može označiti ili ukloniti.

Ovim alatom završen je postupak topološkog čišćenja te se prelazi na postupak kreiranja topologije (Topology Creation).

35

Sa izbornika se odabere Tools<Main<Topology Creation i pojavi se prozor (Slika 19) sa alatima za kreiranje topologije.

Slika 19. Alati za kreiranje topologije

6.3.2. Alati za kreiranje topologije

Alati za kreiranje topologije izvode se na odabranom području. Sa izbornika se odabere funkcija Fence i odabere se područje. Ovaj postupak se primjenjuje prije korištenja svakog od navedenih alata.

Kreiranje likova (Shapes)

Ovaj alat konstruira jednostavne ili složene likove od linearnih elemenata koji dijele uzastopne zajedničke krajnje točke i zajedno definiraju neki zatvoreni lik. Takvom liku je dodijeljena aktivna boja, veličina i sloj.

Kreiranje centroida

Centroidi služe kao identifikatori likova (Shapes) i moraju se nalaziti unutar topološkog lika. Uobičajeno je da je jedan centroid unutar jednog lika smješten otprilike u sredinu. Svaki centroid mora imati jedinstveno obilježje veze unutar baze podataka. Svaki centroid mora biti povezan sa samo jednim retkom baze podataka.

Kada se više od jednog centroida nalazi unutar jednog lika, svaki mora biti povezan sa istom bazom podataka, zabilježen pod istim imenom tablice i MSLINK vrijednošću.

Svaki obuhvaćeni lik je svugdje homogen sa atributima bilo koje točke unutar lika koji je potpuno isti kao i svaka od točaka. Ova tvrdnja često nije istinita u stvarnosti, ali je važna za topologiju.

Pridruživanje centroida likovima/granicama

Veze baze podataka mogu biti kopirane na ili iz centroida, likova, i granica. Microstation Geographic operacije kao što je tematsko kartiranje i topološka analiza, pretpostavljaju da je centroid povezan sa retkom u bazi podataka i da se redak u bazi podataka primjenjuje u čitavom liku.

36

Ispravnost topologije

Topologija se temelji na pretpostavci da granice omeđuju likove i da likovi sadrže najmanje jedan centroid. Ovaj alat se koristi za testiranje te pretpostavke.

6.4. GeoMedia Professional

GeoMedia Professional, proizvod tvrtke Intergraph, je alat za upravljanje prostornim podacima različitih tema i pretvaranje sakupljenih informacija u precizne karte za distribuciju i prezentaciju.

Omogućuje kombiniranje geografskih podataka iz različitih izvora, u različitim formatima, i sa različitim projekcijama. Nudi kompletan set alata za jednostavno izvođenje kompleksnih prostornih analiza.

Kao alat za pregledavanje i analizu podataka, GeoMedia Professional omogućava kombiniranje prostornih podataka (u jednom jedinstvenom okružju) iz više izvora, iz više formata, i u različitim projekcijama.

GeoMedia omogućuje i prikupljanje i obradu podataka. Ugrađenim vektorskim i rasterskim snapiranjem postiže se lagano prikupljanje vektorskih podataka iz rasterskih slika, s tim da se automatski identificiraju snapirane točke da se osigura precizna digitalizacija, odnosno vektorizacija.

Pružena je i podrška za digitalizaciju i vektorsku transformaciju za podatke koji trebaju proći geometrijsku transformaciju.

Alati za automatsko pronalaženje pogrešaka u vektorskim podacima i njihovo ispravljanje omogućuje izbjegavanje uobičajenih problema pri vektorizaciji.

GeoMedia također podržava napredno smještanje teksta i naziva.

GeoMedia je i programsko razvojno okruženje i moguće ju je prilagoditi posebnim zahtjevima uz pomoć standardnih razvojnih alata pod operacijskim sustavom Windows kao što su Visual Basic i Visual C++.

Pokretanjem GeoMedia Professional-a otvara se pozdravni ekran (Slika 20) koji nudi nekoliko mogućnosti.

37

Slika 20. Pozdravni ekran GeoMedia Professional-a

Mogućnosti koje nudi ovaj prozor su:

- Vodič kroz učenje korištenja programa (Learning GeoMedia Professional)

- Otvaranje postojećeg radnog prostora (Open existing GeoWorkspace)

- Početak rada u novom radnom prostoru (Create New GeoWorkspace)

6.4.1. Radni prostor (GeoWorkspace)

Radni prostor je područje u kojem se prikazuju podaci sa kojima se radi u dotičnom projektu. Radni prostor bi se još mogao nazvati spremnikom i povezivateljem svih procesa u projektu, a sadrži:

- Warehouse (Spremišta) veze sa podacima,

- prozor prikaza (Map window) i prozor podataka (Data window),

- informacije o koordinatnom sustavu,

- upite (Queries)

Radni prostor je moguće konfigurirati prema korisnikovim potrebama i prema potrebama projekta. Na primjer može se promijeniti koordinatni sustav ili njegove pojedine postavke, može se ubaciti plan (karta) ili rasterska slika za korištenje kao podloga za prostorne podatke.

Ekstenzija formata GeoWorkspace-a je gws. U datoteke s tom ekstenzijom pohranjuju se sve postavke i veze unutar projekta.

38

Prilikom pokretanja GeoMedia Professional-a odabere se početak rada s novim (Slika 21) Radnim prostorom (Create New GeoWorkspace). Ovdje nam se pruža mogućnost stvaranja Radnog prostora od početnog predloška (template), gdje se može koristiti postojeći ili korisnik može definirati novi predložak kojeg će prilagoditi potrebama projekta.

Slika 21. Prozor za definiranje novog Radnog prostora

Predefinirani predložak GeoMedia Professional-a (normal.gwt) sastoji se od praznog prozora prikaza, prazne legende i od predefiniranog koordinatnog sustava (Slika 22).

Slika 22. Prikaz predloška normal.gwt

39

6.4.2. Koordinatni sustavi

GeoMedia Professional prikazuje sve podatke, čak i one iz različitih izvora podataka, koristeći koordinatni sustav definiran za Radni prostor. Postoje tri vrste koordinatnih sustava koje GeoMedia Professional podržava, a to su:

1. geografski koordinatni sustav – koordinate prikazuje kao geografsku širinu i dužinu, tj. kao kutnu udaljenost od Greenwich-kog meridijana, odnosno ekvatora;

2. pravokutni koordinatni sustav – koordinate prikazuje kao X i Y;

3. geocentrički koordinatni sustav – koordinate prikazuje kao udaljenost neke točke u odnosu na centar Zemlje. To su Kartezijeve koordinate (X, Y, Z).

GeoMedia Professional prikazuje koordinate u skladu sa geodetskim datumom, koji je precizno definiran na referentnom elipsoidu. Ako je potrebno promijeniti koordinatni sustav u radnom prostoru, ne mijenjaju se pohranjeni podaci korišteni pri obradi, već se samo mijenja prikaz. Predefinirani koordinatni sustav GeoMedia Professional-a čine sljedeće postavke:

- koordinatni sustav – pravokutni;

- horizontalna razlučivost – 1 metar;

- projekcija – cilindrična ekvivalentna;

- projekcijski parametri – ishodišta na ekvatoru i početnom meridijanu;

- geodetski datum i elipsoid – WGS84;

- radna površina – 1:5 000.

40

6.4.3. Coordinate System Files

Ove datoteke sadrže podatke o koordinatnim sustavima u kojima se crtež nalazi.

Podaci se unose u pet odjeljaka:

1. General (Slika 23) – u ovom odjeljku odabere se tip koordinatnog sustava. U ovom slučaju je projekcijski (Projection);

Slika 23. Odjeljak General

2. Storage Space (Slika 24) – ovdje se definira osnovna mjerna jedinica sustava (metar) i koordinate ishodišta (X=0, Y=0, Z=0);

Slika 24. Odjeljak Storage Space

3. Projection Space (Slika 25) – u ovom odjeljku se bira projekcijski algoritam, tj. kartografska projekcija prikaza, gdje se osim geografske dužine i širine područja, mogu podesiti i pomaci po ordinatnim osima, standardne paralele i meridijani, ovisno o pojedinoj projekciji i njenim karakteristikama;

41

Slika 25. Odjeljak Projection Space i projekcijski parametri

4. Geographic Space (Slika 26) – u njemu se definira geodetski datum i referentni elipsoid. Većina parametara je već predefinirana pa izborom korisnikovog (user-defined (non-standard)) kao geodetskog datuma, te odabirom Bessel 1841 kao referentnog elipsoida nema potrebe za daljnji unos parametara;

Slika 26. Odjeljak Geographic Space i parametri referentnog elipsoida

5. Units and Formats (Slika 27) – ovdje se podešavaju mjerne jedinice za kutove, dužine, zatim preciznost (broj decimalnih mjesta).

Slika 27. Odjeljak Units and Formats

Na kraju je potrebno spremiti ovu datoteku pod nekim imenom.

42

6.4.4. CAD Server Definition

CAD Server Definition je mali program, nezavisan od GeoMedia Professional-a u smislu da može raditi i dok glavni program nije pokrenut. Ovaj program «govori» GeoMedia Professional-u koje datoteke će se procesirati, koje objekte da povuče iz određenih datoteka, kako da pronađe ispravne grafičke elemente na crtežu i u kojoj projekciji da sačuva svaki objekt.

Kada se pokrene taj program otvara se prozor (CAD Server Schema) u kojem odaberemo tip CAD datoteke (AutoCAD ili MicroStation) koju koristimo, ili otvorimo već postojeću CAD Server Schemu (Slika 28).

Slika 28. Prozor CAD Server Schema

Nakon ovog odabira otvara se prozor CAD Server Definition sa nekoliko odjeljaka koje treba proći :

- File (Slika 29):

U ovom odjeljku biraju se datoteke koje se žele prikazati, tj. definiraju se crteži i datoteke s podacima o koordinatnom sustavu u kojem se dotični crtež nalazi (CSF datoteke).

Slika 29. Odabir datoteka prikaza

43

- Coordinate Systems (Slika 30):

U ovom odjeljku se biraju i pridružuju CSF datoteke pripadajućim im crtežima. Ako se odabere više koordinatnih sustava, onda se u ovom odjeljku može definirati CSF datoteka koja povezuje više crteža u tim koordinatnim sustavima. Na taj način izbjegava se zbrka ako se za svaki pojedini crtež definira jedna CSF datoteka, jer bi se time udvostručio broj datoteka u projektu.

Slika 30. Pridruživanje crteža i CSF datoteka

- Feature Definition (Slika 31):

U ovom odjeljku definiraju se objekti crteža koji će biti učitani u GeoMedia Professional i to je ujedno i najzahtjevniji postupak.

Slika 31. Definiranje objekata

44

Pokretanjem potprograma Feature Definition Wizard (Slika 32 i Slika 33) stvara se određeni broj objekata. U tom se potprogramu definiraju imena objekata pod kojima će se ti objekti prepoznati nakon učitavanja u GeoMedia Professional. Određuje se i CSF datoteka u kojoj je taj objekt unutar crteža definiran. Zatim se određuju atributi koje određeni objekt prikazuje, da li su to prostorni (spatial), grafički (graphic) ili neki drugi atributi. U sljedećem koraku odabire se kategorija u kojoj se objekt nalazi, tj. atributi koji definiraju sami objekt.

Slika 32. Feature Definition Wizard

Slika 33. Feature Definition Wizard

45

6.4.5. Spremište (Warehouse)

Warehouse je izvor podataka za GeoMedia Professional i svi podaci koji se prikazuju u programu se pohranjuju u njega, tj. u Spremište.

Svako Spremište sadrži samo jedan model podataka, kao što su:

- Access,

- CAD – AutoCAD i MicroStation SE

- Modular GIS Environment (MGE),

- MGE Data Manager (MGDM),

- MGE Segment Manager (MGSM),

- ODBC Tabular,

- FRAMME,

- ARC/INFO,

- Oracle Relational Model,

- Oracle Object Model,

- ArcView,

- MapInfo.

GeoMedia Professional može čitati sve gore navedene tipove podataka, a Access i Oracle podatke može i mijenjati. Za pregledavanje onoga što je napravljeno GeoMedia Professional-om postoji GeoMedia Wiever (besplatan program).

Ako se želi neograničeno pristupati podacima, tada se kreira novo Access Spremište u koje se prebace podaci, te nakon toga koriste i mijenjaju po potrebi. Format u kojem se pohranjuju podaci u Spremištu je Microsoft Access databases ekstenzijom mdb.

Time je definirano da se Access Spremište može otvarati i mijenjati, odnosno čitati i pisati (read/write warehouse).

Pristup podacima u Spremištu ostvaruje se stvaranjem veza (connection) od Radnog prostora (GeoWorkspace) do jednog ili više Spremišta. Ta veza se uspostavlja putem Čarobnjaka za uspostavu veza između Radnog prostora i Spremišta (Warehouse Connection Wizard), koji predstavlja niz dijaloških okvira sa upitima koji od korisnika traže informacije za stvaranje veze među podacima (Slika 34).

46

Slika 34. Warehouse Connection Wizard

Čarobnjak za uspostavu veza između Radnog prostora i Spremišta traži od korisnika da:

- odabere vrstu veze koju želi ostvariti,

- ime i lokaciju datoteka čije podatke treba učitati u radni prostor,

- odabere da li, i koje filtere veze (connection filter) koristiti,

- odabere da li se veza želi držati otvorenom ili zatvorenom.

U Spremište se pohranjuju i geometrijske (grafičke) i atributne (opisne) informacije. Na primjer jedan vinograd može biti predstavljen geometrijskom površinom i definiran atributom kao što je sorta, ili godina sadnje.

Sljedeći korak je da se podaci iz Spremišta uvedu u radno Spremište projekta. Za taj postupak GeoMedia Professional koristi Čarobnjak za uvoz podataka iz Spremišta (Import Warehouse Wizard), kojeg prikazuje Slika 35.

Slika 35. Import Warehouse Wizard

47

Ovdje je bitno napomenuti da se treba paziti koje je spremište izvor podataka (source warehouse), a koje je radno, ili ciljno spremište (target warehouse) u kojeg se spremaju podaci.

Za svaku vezu sa Spremištem potrebno je definirati poslužitelj podataka (data server), koji prebacuje podatke u oblik koji GeoMedia Professional može prikazati. Uspostavljanjem veze s barem jednim Spremištem otvara se mogućnost prikaza i analize podataka iz njega. GeoMedia Professional omogućava prikazivanje višestrukih sklopova podataka iz različitih Spremišta, iz više vrsta podataka, i to sve u jednom jedinstvenom Radnom prostoru. To znači da se mogu provoditi prostorne analize na podacima iz različitih izvora i u različitim formama koristeći buffer zones, prostorne upite i tematske prikaze (thematic displays).

6.4.6. Prozor prikaza (Map window) i prozor podataka (Data window)

U GeoMedia Professional-u geografski objekt (feature) je prikazan geometrijski u prozoru prikaza i atributno u prozoru podataka. Svaki objekt se nalazi u razredu objekata (feature class). Razred objekata je klasifikacija prema kojoj je svaki objekt dodijeljen nekoj razini i nosi svojstva te razine. Na primjer set podataka se općenito sastoji od nekoliko razreda objekata, kao što su ceste, mostovi, građevine itd.

Objekt geometrijski može biti predstavljen kao:

- - Point – Točkasti objekt je predstavljen sa jednom ili više točaka na karti koje predstavljaju poziciju objekta.

- - Linear – Linijski objekt je predstavljen sa jednom ili više linija i/ili krivulja.

- - Area – Površinski objekt je predstavljen zatvorenim granicama. Svaka granica može sadržavati jednu lili više šupljina, a granice i šupljine mogu biti sačinjene od više linija i/ili krivulja.

- - Compound – Kombinirani objekt može sadržavati točku, liniji i/ili površinu.

- - Text – Tekstualni objekt je predstavljen tekstom koji se pojavljuje na točki lokacije na karti.

Moguće je prikazati bilo koji broj prozora prikaza i prozora podataka istovremeno ili odvojeno. Ova dva prozora su povezana (Slika 36), što znači da se promjena u jednom odražava na drugi prozor.

48

Slika 36. Prozor prikaza i prozor podataka

Objekti se u prozoru prikaza prikazuju tako da se dodaju ulazne varijable u legendu (Legend).

Slika 37. Legenda

49

Legenda (Slika 37) se sastoji od naslova legende i od objekata prikazanih u aktivnom prozoru prikaza.

Legenda je interaktivni kontrolni centar pomoću kojeg se određuje što će biti prikazano u prozoru prikaza. Postoje četiri vrste objekata koje je moguće ubaciti kao unos u legendu:

- razredi objekata,

- upiti,

- tematski prikazi,

- rasterske slike – prvo ih je potrebno učitati u Spremištu i zatim ubaciti u legendu.

Putem legende upotpunjuje se sadržaj prozora prikaza i kontrolira prikaz karakteristika samih objekata, uzimajući u obzir njihov stil i prioritet prikazivanja.

Legenda sadrži zasebni prikaz za svaki prikazani objekt, koji ima svoj karakteristični stilski ključ, koji predstavlja vrstu podatka koji je prikazan (Tablica 1).

Tablica 1. Elementi Legende

Point feature class Točkasti objekt

Linear feature class Linijski objekt

Area feature class Površinski objekt

Text label Tekst

Compound feature class Kombinirani objekt

Image Slika

Data is not loaded Podaci nisu učitani

Wareouse connection is closed Warehouse veza je zatvorena

Map object is locatable Objekt na karti je moguće označiti

Map object is diplayed by scale Objekt na karti je prikazan u mjerilu

U legendi se, također, mogu izvršavati zadaci kao što su: prikupljanje novih podataka, održavanje već postojećih podataka i umetanje slika u buffer zone. Nadalje, moguće je pregledavati podatke zapisane u Spremištu zajedno s ostalim setom podataka iz pojedinačnog Radnog prostora. Može se mijenjati sam izgled objekata u vidu promjene boje, veličine slova i fonta, debljine linija, prikazivanje neovisno o mjerilu prikaza.

50

6.4.7. Upiti (Queries)

Upit je zahtjev za informacijom iz baze podataka. Upiti se mogu raditi na temelju razreda objekata ili na temelju drugih upita. Kada se postavi uvjet, on u stvari traži objekte koji udovoljavaju kriterijima tog upita.

GeoMedia Professional sprema definicije upita, ali ne i same rezultate upita. To znači da svaki put kada se pozove upit , rezultati se kreiraju iznova na osnovu trenutnih podataka u bazi. Preporučljivo je upitu dodijeliti opisno ime za lakše kasnije snalaženje.

Postoji nekoliko vrsta upita:

- Attribute Query – omogućava ograničavanje pretrage na individualne objekte čiji atributi sadrže vrijednosti koji zadovoljavaju zadane uvjete određenih operatora. Operator je simbol ili izraz, kao na primjer = (jednako) ili > (veće od), a predstavlja odnos između dvije vrijednosti.

- Spatial Query – omogućava ograničavanje pretrage na individualne objekte čija geometrija ima određeni površinski odnos sa objektom iz drugog razreda objekata.

- Join Query – kombinira podatke iz dva razreda objekata ili upita koji imaju istovjetne vrijednosti atributa.

Tipovi Joina mogu biti: - Inner join – Podaci se dodaju samo ako vrijednost iz lijevog polja

odgovara vrijednosti u desnom polju. Podaci iz oba razreda

objekata koji se ne podudaraju nisu uključeni u join.

- Left outer join – Svi podaci iz lijevog razreda objekata su

uključeni u join, a iz desnog samo oni koji se podudaraju. Podaci

iz desnog razreda objekata koji se ne podudaraju nisu uključeni u

join.

- Right outer join – Svi podaci iz desnog razreda objekata su

uključeni u join, a iz lijevog samo oni koji se podudaraju. Podaci

iz lijevog razreda objekata koji se ne podudaraju nisu uključeni u

join.

- Full outer join – Svi podaci iz oba razreda objekata su uključeni

u join.

51

7. Izrada baze vinogradarskog katastra

U ovom diplomskom radu izrađen je vinogradarski katastar uz pomoć GIS alata, u katastarskoj općini Potočani. U sljedećim poglavljima bit će opisan postupak izrade.

Izrađen je model podataka za vinogradarski katastar Vinarije Daruvar. Na početku izrade preuzeti su postojeći podaci (vektorizirani vinogradi) od Vinarije Daruvar. Zbog njihovog daljnjeg korištenja ispitana je njihova kvaliteta (topologija). Nakon ispitivanja i ispravljanja topologije podaci su uključeni u bazu.

Obrađeni su i opisni podaci (sorta, godina sadnje, razmak sadnje,…) te su pohranjeni u bazu. U bazi su se uspostavile određene veze među tim podacima da bi se lakše mogli služiti njima.

Napravljena je aplikacija unutar MS Accessa gdje su izrađene tablice u koje su upisani podaci. Na temelju tih podataka napravljeni su primjeri prostornih i opisnih upita kako bi krajnjim korisnicima bio olakšan rad.

Unutar aplikacije pripremljen je obrazac za upis u Vinogradarski katastar u skladu sa propisanim pravilnikom o vinogradarskom katastru.

Na temelju podataka koji su uneseni u bazu napravljene su analize vinograda Vinarije Daruvar. Iz njih se može vidjeti koliko jedna sorta zauzima površine u hektarima, koliki je prosječan broj trsova jedne sorte po hektaru te prosječna veličina vinograda jedne sorte.

52

7.1. Podaci

Preduvjet za što bolju izradu vinogradarskog katastra je prikupiti sve raspoložive podatke koje pružaju informacije o vinogradima. Te podatke je bitno proanalizirati, ispraviti i međusobno kombinirati kako bi se na najbolji način prikazalo stanje vinograda.

Podaci koji se prikupljaju su sljedeći:

- katastarski planovi

- karte vinogradarskih tabli

- aerofotogrametrijske snimke (digitalni orto-foto) (Slika 38)

Slika 38. Digitalni orto-foto

- satelitske snimke

- pedološke karte

- digitalni model terena (DMR)

- zemljišnoknjižni podaci

- podaci o vinogradima

Podaci su dobiveni od Vinarije Daruvar i to u digitalnim obliku: vektorizirani vinogradi; a u analognom obliku: posjedovni listovi, podaci o vinogradima (Prijava za upis proizvođača grožđa i vina, 2000 g.) (Slika 39) te pedološka karta (Slika 40).

53

Slika 39. Prijava za upis proizvođača grožđa i vina

Slika 40. Pedološka karta

Vektorizirani vinogradi i katastarske čestice dobiveni su u dxf (potocani.dxf) formatu. Kako su podaci već dobiveni u digitalnom obliku, nije bilo potrebno provoditi postupak skaniranja planova, gereferenciranja i vektorizacije, već je bilo potrebno uspostaviti model podataka za vinogradarski katastar.

54

7.2. Model podataka

Model podataka je općenito važan da bi se uspostavila jedinstvenost nekog sustava. U ovom slučaju radi se o vinogradarskom katastru pa je potrebno za njega uspostaviti model podataka.

U ovom modelu definirani su slojevi (Tablica 2) koji definiraju vinograde, katastarske čestice i pedološki sastav tla.

Tablica 2. Osnovni slojevi za vinogradarski katastar

RB Naziv sloja Napomena 1 KC_medja Linija koja povezuje dvije lomne

točke (Broj_točke) međe ili druge granice priznat od zainteresiranih stranaka u postupku izlaganja

4 KC_broj Jedinstveni katastarski identifikator dijela zemljišta

20 Vinograd Linija koja povezuje dvije lomne točke vinograda

21 Vin_broj Broj vinograda (table)

22 Ped_sastav_tla Linija koja povezuje dvije lomne točke granice pedološkog sastava tla

23 Ped_sastav_naziv Naziv pedološkog sastava tla

Ovi slojevi su u digitalnom obliku.

7.3. Topologija preuzetih podataka

Preuzete podatke bilo je potrebno prekontrolirati te ispraviti eventualne pogreške.

Neke katastarske čestice su bile bez brojeva. jer ih se nije moglo pročitati sa plana pa su tim česticama dodijeljeni brojevi - 1, - 2, ….

Kontrolirane su vektorizirane katastarske čestice i vinogradi dobiveni u dxf formatu. Kontrola je obavljena pomoću alata za analizu i ispravljanje topologije - MicroStation Geographic.

55

Prilikom analiziranja topologije dobiveni su podaci kako prikazuje Tablica 3. Tablica 3. Topološka analiza katastarskih čestica i vinograda

Alati za kontrolu i

ispravljanje topologije

Broj linearnih

elemenata Broj

pogrešakaMetoda za

ispravljanje/označavanje Tolerancija

[m]

Find Duplicate Linework

742 0 Deleted /

Find Similar Linework

742 41 Moved (level 62) 1.00

Find Linework Fragments

742 54 Moved (level 62) 5.00

Thin Linear Element

0 0 Removed 1.00

Segment Linear Element

742 25 Segmented 5.00

Find Gaps 742 30 Placed flags on level 62 5.00Find Dangles 742 16 Placed flags on level 62 /

Na temelju ovih rezultata ispravljena je topologija te se prešlo na postupak kreiranja topologije. Ovo je vrlo bitno jer topologija mora biti ispravna da bi se podaci mogli koristiti u programskom paketu za GIS.

Nakon što je kreirana topologija dobiven je rezultat kako prikazuje Tablica 4. Tablica 4. Rezultati kreiranja topologije

Validate Topology Broj granica Broj površina Broj

centroida Broj površina bez centroida

Rezultati 742 92 92 0

Nakon toga izračunate su površine (tehničke površine) katastarskih čestica i vinograda te su ti podaci uključeni u bazu.

56

7.4. Obrada opisnih podataka

Obrađeni su sljedeći opisni podaci: podaci o vinogradima na temelju Prijave za upis proizvođača grožđa i vina, 2000 g., podaci o katastarskim česticama na temelju posjedovnih listova te podaci o vlasnicima na temelju zemljišnoknjižnih uložaka.

Iz Prijave za upis proizvođača grožđa i vina, 2000 g. dobiveni su sljedeći podaci:

- naziv katastarske općine u kojoj se nalazi vinograd

- oznaka vinogradarske table

- broj katastarske čestice

- površina vinograda u hektarima

- broj trsova

- naziv sorte u vinogradu

- godina sadnje

- razmak sadnje

- podloga

Iz posjedovnih listova preuzeti su sljedeći podaci:

- broj katastarske čestice

- broj plana

- naziv čestice

- način iskorištavanja katastarske čestice

- površina katastarske čestice u hektarima

Iz zemljišnoknjižnih uložaka preuzeti su sljedeći podaci:

- broj zemljišnoknjižnog uloška

- ime i prezime vlasnika, odnosno naziv tvrtke

57

7.5. Povezivanje geometrijskih i opisnih podataka

Kako bi baza bila funkcionalna potrebno je povezati geometrijske podatke sa opisnima. U ovom slučaju geometrijski podaci su katastarske čestice, vinogradi i pedološki sastav tla te njihovi jedinstveni identifikatori (brojevi katastarskih čestica, oznake vinogradarskih tabli, naziv pedološkog sastava tla), a opisni podaci su svi ostali koji detaljnije opisuju geometrijske podatke (površine, vlasnici, sorte, itd.).

Osnova baze su vinogradi i njegovi atributi. Vinogradi se sastoje od katastarskih čestica, ili dijelova katastarskih čestica (vrlo često). Osnovna svrha baze je da poveže ta dva sloja preko zajedničkih atributa. To se postignulo preko broja katastarske čestice i zemljišnoknjižnog uloška.

7.6. Izrada aplikacije unutar Microsoft Access-a

Prije početka izrade relacijske baze podataka potrebno je razmotriti kako će se potrebni podaci najbolje organizirati u tablice.

U ovoj bazi tablice su izrađene ručnim načinom, a ima ih ukupno sedamnaest:

• KatastarskeCestice

• KatastarskeOpcine

• Namjena_vinograda

• Podloga

• Podregije

• Posjedovnica

• Razmak_sadnje

• Regije

• Sorte

• Teretovnica

• Uzgojni_oblik

• Vinogorja

• Vinograd

• Vlasnici

• Vlastovnica

• ZemljisnoknjizniUlozak

58

Jedna od najvažnijih tablica u ovoj bazi podataka je Vinograd (Slika 41). Ona je izrađena u skladu sa Pravilnikom o vinogradima i vinogradarskom katastru.

Slika 41. Tablica Vinograd

U njoj je definirano dvadeset stupaca. Za svaki stupac definirana je vrsta podataka i kratki opis podataka. Od vrsta podataka korišteni su tekstualni (Text) podaci, numerički (Number) podaci te posebne brojčane vrijednosti (Autonumber) nad kojom nadzor preuzima Access.

Npr. polje Naziv_položaja (Slika 42) definirano je kao tekstualan podatak sa maksimalno dozvoljenim brojem (Field Size) alfanumeričkih znakova (255). Definirano je da unos u ovo polje nije obavezno (Required), zatim da nije dozvoljen unos praznog niza (Allow Zero Lenght). Ovo polje nije indeksirano (Indexed) i neće se komprimirati (Unicode Compression).

Slika 42. Definicija tekstualnog polja Naziv_položaja

59

Polje Godina_sadnje (Slika 43) definirano je kao numerički podatak. Brojčana podvrsta osnovnog brojčanog formata je Long Integer – veliki cijeli broj. Broj decimalnih mjesta (Decimal Places) je nula. Unos podataka u ovo polje je obvezno (Required). Polje je indeksirano (Indexed) i dozvoljava unos duplih podataka.

Slika 43. Definicija numeričkog polja Godina_sadnje

Polje ID_Vinograd (Slika 44) definirano je kao posebna brojčana vrijednost nad kojom nadzor preuzima Access i osigurava jednoznačnost unutar podataka tablice. Brojčana podvrsta osnovnog brojčanog formata je Long Integer – veliki cijeli broj koji je važan zbog eventualnih veza na druge tablice jer je ovo polje definirano kao primarni ključ pa zahtjeva da se kao strani ključ u drugoj tablici mora nalaziti polje isto ovakve podvrste. Nove vrijednosti (New Values) se dodaju. Polje je indeksirano (Indexed) i ne dozvoljava unos duplih podataka.

Slika 44. Definicija Autonumber polja ID_Vinograd

Tablica Vinograd je povezana sa tablicom KatastarskeCestice (Slika 45), koja je isto tako vrlo bitna za ovu bazu podataka. U tablici se nalaze svi podaci o jednoj katastarskoj čestici (broj kat. čestice, broj detaljnog lista, zemljišnoknjižni uložak, površina…).

60

Slika 45. Tablica KatastarskeCestice

Ostale tablice koje su bitne jer sadrže podatke o vinogradu jesu: Vinogorja, Regije, Podregije, Sorte (Slika 46), Razmak_sadnje i Namjena_vinograda.

Slika 46. Tablica Sorte

Nakon izrade tablica slijedi njihovo povezivanje (Slika 47) na temelju istovrsnih podataka u različitim tablicama. Tako je npr. tablica Vinogradi povezana sa tablicom Katastarske_cestice preko zajedničkog polja ID_Vinograd. Ostale pomoćne tablice koje sadrže podatke o vinogradu povezane su također na temelju

61

zajedničkog polja. Npr. tablica Sorte koja sadrži različite vrste sorti povezana je sa tablicom Vinogradi preko zajedničkog polja ID_Sorta. Sve promjene koje se odnose na sorte mijenjaju se u tablici Sorte.

Slika 47. Relacije

U ovoj bazi podataka sve tablice su povezane pomoću 1:M relacija.

Nakon što su se uspostavile relacije napravljeno je nekoliko formi za unos podataka i bolju vizualizaciju. Ukupno ih je napravljeno devetnaest od kojih jedna (Ispis) početna i omogućuje vezu s ostalim podacima (Slika 48).

62

Slika 48. Prikaz početne forme Ispis

Jednu od formi prikazuje Slika 49. Ona služi za pregled vinograda i prikazuje podatke o jednom vinogradu.

Slika 49. Forma za pregled podataka o vinogradu

63

Osim formi napravljeni su izvještaji, i to jedan za ispis podataka o vinogradu (Slika 50) i drugi za ispis podataka o obvezniku upisa u katastar (Slika 51).

Slika 50. Prikaz izvještaja Podaci o vinogradu

Slika 51. Prikaz izvještaja Vlasnici

64

Kako bi korisniku bio olakšan rad sa bazom napravljeni su i neki upiti koji kombiniraju podatke iz različitih tablica.

Na primjer, napravljen je upit koji pruža informacije o vinogradu i o katastarskoj čestici (Slika 52), a na temelju tog upita napravljena je forma za pregledavanje tih podataka.

Slika 52. Upit za pregledavanje vinograda

65

7.7. Analize vinograda Vinarije Daruvar

Prikupljeni i obrađeni podaci u ovome radu omogućavaju različite anlize u proizvodnji i preradi grožđa.

Tablica 5 prikazuje vinorodne površine koje zauzimaju pojedinačne sorte i njihov odnos prema ukupnoj vinorodnoj površini. Iz podataka je vidljivo da je najviše zastupljena sorta Chardonnay. Prikazana je i prosječna veličina vinograda unutar jedne sorte.

Tablica 5. Površine vinograda po sortama

Sorte Chardonnay Sauvignon Graševina

Uku

pna

poljo

priv

redn

a po

vrši

na

Vina

rije

Dar

uvar

[m2 ]

Povr

šina

rodn

ih v

inog

rada

[m2 ]

Ost

ale

povr

šine

[m2 ]

Povr

šina

[m

2 ]

Odn

os p

rem

a po

vrši

ni ro

d.

Vin

ogra

da [%

]

Pro

sječ

na p

ovrš

ina

vino

grad

a [m

2 ]

Povr

šina

[m

2 ]

Odn

os p

rem

a po

vrši

ni ro

d.

Vin

ogra

da [%

]

Pro

sječ

na p

ovrš

ina

vino

grad

a [m

2 ]

Povr

šina

[m

2 ]

Odn

os p

rem

a po

vrši

ni ro

d.

Vin

ogra

da [%

]

Pro

sječ

na p

ovrš

ina

vino

grad

a [m

2 ]

396899 262599 134300 148654 57 8258 68367 26 6837 45578 17 6511

Na temelju podataka izračunat je broj trsova pojedine sorte po hektaru (Tablica 6). Tablica 6. Broj trsova po sorti i hektaru

Sorta Površina [ha] Ukupan broj trsova Broj trsova / ha

Chardonnay 14.8654 64530 4341Sauvignon 6.8367 28230 4129Graševina 4.5578 20860 4577

Za proizvođače vina bile bi interesantne i još neke analize koje se ovdje neće prikazati zbog nedostatka podataka. Na primjer:

- prinos grožđa po sortama, t

- prirod po trsu, kg

- utrošak zaštitnih sredstava po ha

- postotak sladora kod pojedine sorte

- količina vina po sorti

Ove analize su interesantne, pogotovo, ako se promatraju kroz duži vremenski period (5, 10 god., itd.).

66

7.8. Izrada projekta pomoću GIS alata GeoMedia Professional

U ovom poglavlju opisat će se postupak učitavanja vektoriziranih vinograda, katastarskih čestica, pedološkog sastava tla, i relacijske baze podataka (izrađene u Microsoft Access-u) u Spremište (Warehouse) GeoMedia Professional - a. Da bi se vektorizirani podaci mogli učitati u Spremište potrebno je napraviti CSF (Coordinate System Files) datoteku na temelju koje se radi CSD (CAD Server Definition) datoteka.

Na kraju, napravit će se i određeni upiti.

7.8.1. Unošenje i obrada podataka

Nakon postupaka opisanih u prethodnom poglavlju pokreće se GeoMedia Professional i kreira se novi radni prostor (GeoWorkspace), pod nazivom Vinogradi.gws. Zatim se učitavaju vektorizirani podaci, i baza podataka napravljena u Microsoft Accessu.

Vektorizirane katastarske čestice, vinogradi i pedološki sastav tla sastoje se od vektora pa ih je potrebno definirati kao geometrijski tip - površina. Potrebno je i povezati katastarske čestice sa brojem katastarskih čestica te vinograde sa brojem vinograda. Postupak za to je sljedeći:

- sa izbornika se odabere Warehouse < Feature Class definition pri čemu se otvori prozor kao što prikazuje Slika 53.

Slika 53. Feature Class Definition prozor

- odabere se Access Connection1 i definira se nova klasa objekata Katastarske_cestice (Slika 54). Ovdje je bitno definirati geometrijski tip (Geometry Type) klase objekata i odabrati koordinatni sustav (već prije definiran). Za klasu objekata Katastarske_cestice geometrijski tip je površina (Area).

67

Slika 54. Prozor za definiranje imena i tipa klase objekta

- od atributa dodijeljen je samo broj katastarske čestice (Slika 55).

Slika 55. Prozor za definiranje atributa

U radnom prozu sada se nalaze samo katastarske čestice definirane kao površina (Slika 56).

Slika 56. Katastarske čestice

68

Nakon što je definirana klasa objekata Katastarke_cestice, prelazi se na postupak dodjeljivanja brojeva katastarskim česticama:

- sa izbornika se odabere Edit<Select Legend by Entry čime se selektiraju površine katastarskih čestica

- sa izbornika se odabere Insert<Area by Face, odabere se klasa objekata Katastarske_cestice.

- sa izbornika se odabere Edit<Attribute< Update Attribute Using Text (Slika 57)

Slika 57. Dodjeljivanje brojeva katastarskih čestica

Na isti način se definiraju vinogradi i pedološki sastav tla.

Definirana su tri sloja podataka: katastarske čestice, vinogradi i pedološki sastav tla (Slika 58).

Definirano je mjerilo i oznaka za sjever.

Pedološki sastav tla za ovo područje glasi: Eutrično smeđe lesivirano i pseudoglej obronačni, na lesu-rendzina na laporu i pijescima (60:30:10).

69

Slika 58. Slojevi podataka

Na temelju ovih podataka i podataka iz Microsoft Access baze podataka napravljeno je i nekoliko upita.

70

Najprije su povezane katastarske cestice (geometrijski tip) sa tablicom (Katastarskecestice) iz baze podataka , pomoću Join Query-a (Slika 59).

Slika 59. Join Query

Taj upit se može prikazati u prozoru prikaza i prozoru podataka, pri čemu su ta dva prozora povezana. Ako se npr. označi neki redak u prozoru podataka, u prozoru prikaza zasvijetli onaj element (katastarska čestica) koji s njim u vezi. Isto tako ako dvoklikom označimo katastarsku česticu otvara nam se prozor sa atributima o toj čestici (Slika 60).

Slika 60. Atributi katastarske čestice

71

Upit je povezan sa tablicom Vinogradi isto pomoću Join Query-a. Dvoklikom na pojedini vinograd otvara se prozor sa atributima o tom vinogradu. Od prostornih upita (Spatial Query) napravljen je prostorni odnos vinograda i katastarskih čestica (Slika 61), odnosno označene su katastarske čestice koje čine vinograde.

Slika 61. Odnos vinograda i katastarskih čestica

72

Nadalje, moguće je napraviti prostorni upit koji će prikazati sve vinograde koji sadrže istu sortu (Slika 62), npr. sortu Chardonnay.

Slika 62. Prikaz samo jedne sorte u cijelom vinogradu

73

U sklopu jednog takvog upita može se postaviti i uvjet, npr. želimo prikazati vinograde sa sortom Chardonnay i brojem trsova manjim od 1500 (Slika 63). To se postiže tako da se postavi tzv. Filter u prostornom upitu.

Slika 63. Postavljanje uvjeta u prostorni upit

74

7.9. Sadržaj priloženog medija (CD-a)

Na priloženom mediju pohranjeni su podaci korišteni pri izradi diplomskog rada i svi postignuti rezultati. Logički su organizirani prema smislu (Tablica 7).

Tablica 7. Sadržaj priloženog medija

RB. Mapa/ Datoteka Sadržaj 1 2 3

1. diplomski.doc Tekst diplomskog rada

2. potocani.dxf Preuzeti vektorizirani podaci

3. Vinograd.mdb Relacijska baza podataka

4. 6GK.csf Podaci o koordinatnom sustavu

5. Vinograd.csd Potprogram za povezivanje GeoMedia Professional-a sa CAD podacima

6. Vinogradi.gws Radni prostor GeoMedia Professional-a

75

8. Zaključak

Pojedini dijelovi Republike Hrvatske definirani su kao vrlo povoljna područja za uzgoj vinove loze, a samim time i proizvodnju vina.

Za što bolji uvid u sveukupnu poljoprivrednu proizvodnju, pa tako i u vinogradarstvo, potrebno je urediti cjelokupni katastar, što je i jedan od uvjeta za ulazak Republike Hrvatske u Europsku Uniju. Katastar nekretnina treba urediti na suvremenim znanstvenim geodetskim osnovama korištenjem suvremene tehnologije (digitalni katastar).

Suvremena metoda za organizaciju prostornih podataka, njihovo prikupljanje, organizaciju i analizu, svakako je geoinformacijski sustav (GIS). Sama definicija GIS-a ukazuje na sve prednosti koje se postižu njegovim korištenjem, a to su: smanjenje vremena pri izradi određenih zadataka, a samim time i utrošenog novca.

GIS je učinkovit alat za povezivanje podataka iz različitih izvora i njihovo slojevito prikazivanje na jednom mjestu.

Osnovna svrha GIS-a je da pomaže krajnjim korisnicima u donošenju odluka.

Nadam se da je i moj diplomski rad mali doprinos u načinu kako se može ustrojiti jedan Vinogradarski katastar.

76

Literatura:

Bentley Systems, Inc. (1998): Introduction to MicroStation GeoGraphic

Bernhardsen, T. (2002): Geographc Information System – An Introduction, NY

Intergraph Corporation (2002): Working with GeoMedia Proffessional, Alabama,SAD

Jednaček, G. (2002): Brzi vodič kroz Access 2002, Bug&SysPrint, Zagreb

Narodne novine (1995): Pravilnik o vinogradima i vinogradarskom katastru, 34

Vujnović, R. (1995): SQL i relacijski model podataka, Znak, Zagreb

POPIS URL-ova: URL 1. http://www.bentley.com

URL 2. http://www.gis.com

URL 3. http://www.hrzvv.hr

URL 4. http://www.hrzvv.hr/vinograd_01.htm

77

Ž I V O T O P I S

E U R O P E A N C U R R I C U L U M V I T A E

F O R M A T

OSOBNE OBAVIJESTI

Ime MARJANOVIĆ, IVANA Adresa MATIJE GUPCA 34, 43500 DARUVAR, REPUBLIKA HRVATSKA Telefon 098847662

Faks E-pošta mivana@geof.hr

Državljanstvo Hrvatsko

Datum rođenja 20.veljače 1979.

RADNO ISKUSTVO

• Datum (od – do) 1. srpnja – 12. kolovoza 2002.g. • Naziv i sjedište tvrtke zaposlenja LUBASA, Paseo de la Alameda 34-5, Valencia, Španjolska

• Vrsta posla ili područje Kodirana tahimetrija • Zanimanje i položaj koji obnaša Studentska praksa

• Osnovne aktivnosti i odgovornosti ŠKOLOVANJE I IZOBRAZBA

• Datum (od – do) 1993.-1997.

• Naziv i vrsta obrazovne ustanove Opća gimnazija Daruvar • Osnovni predmet /zanimanje

• Naslov postignut obrazovanjem • Stupanj nacionalne kvalifikacije

(ako postoji) 4. stupanj

• Datum (od – do) 1987.-1993. • Naziv i vrsta obrazovne ustanove Osnovna glazbena škola «Vladimir Nazor»

• Osnovni predmet /zanimanje Flauta • Naslov postignut obrazovanjem • Stupanj nacionalne kvalifikacije

(ako postoji)

78

OSOBNE VJEŠTINE I

SPOSOBNOSTI Stečene radom/životom, karijerom, a

koje nisu potkrijepljene potvrdama i diplomama.

MATERINSKI JEZIK HRVATSKI

DRUGI JEZICI

ENGLESKI, NJEMAČKI, TALIJANSKI • sposobnost čitanja DOBRO, OSNOVNO, OSNOVNO • sposobnost pisanja DOBRO, OSNOVNO, OSNOVNO

• sposobnost usmenog izražavanja DOBRO, OSNOVNO, OSNOVNO

SOCIJALNE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI

Življenje i rad s drugim ljudima u višekulturnim okolinama gdje je značajna

komunikacija, gdje je timski rad osnova (npr. u kulturnim ili sportskim

aktivnostima).

ČLANSTVO U MEĐUNARODNOJ UDRUZI ZA RAZMJENU STUDENATA – IAESTE ČLANSTVO U STUDENTSKOM ZBORU GEODETSKOG FAKULTETA - PREDSTAVNICA STUDENATA 5. GODINE

ORGANIZACIJSKE VJEŠTINE I

SPOSOBNOSTI Npr. koordinacija i upravljanje osobljem,

projektima, financijama; na poslu, u dragovoljnom radu (npr. u kulturi i

športu) i kod kuće, itd.

[ Opisati te vještine i naznačiti gdje su stečene. ]

TEHNIČKE VJEŠTINE I

SPOSOBNOSTI S računalima, posebnim vrstama

opreme, strojeva, itd.

MICROSOFT OFFICE, AUTOCAD, MICROSTATION SE, GEOMEDIA, GRASS , VJEŠTINE SU STEČENE NA FAKULTETU

UMJETNIČKE VJEŠTINE I

SPOSOBNOSTI Glazba, pisanje, dizajn, itd.

[ Opisati te vještine i naznačiti gdje su stečene. ]

DRUGE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI

Sposobnosti koje nisu gore navedene. [ Opisati te vještine i naznačiti gdje su stečene. ]

VOZAČKA DOZVOLA ne

DODATNE OBAVIJESTI [ Ovdje navesti druge obavijesti koje mogu biti značajne, npr. osobe za preporuku, za

upućivanje, itd. ]

DODATCI [ Popiši sve priložene dodatke. ]