1

K O N V E N C I J A UJEDINJENIH NARODA O PRAVU MORA

PREAMBULA

Dr•ave stranke Konvencije, potaknute •eljom da riješe, u duhu uzajamnograzumijevanja i suradnje, sve probleme koji se ti•u prava mora, svjesnepovijesnog zna•enja Konvencije kao va•nog doprinosa odr•anju mira, pravde inapretka za sve narode svijeta,

konstatiraju•i da je razvoj poslije Konferencija Ujedinjenih naroda opravu mora, odr•anih u •enevi 1958. i 1960. godine, istaknuo potrebu za novomi op•e prihvatljivom konvencijom o pravu mora,

svjesne da su problemi morskog prostora me•usobno usko povezani i da ihtreba razmatrati kao cjelinu,

priznavaju•i da je po•eljno ustanoviti Konvencijom, s du•nim obziromprema suverenosti svih dr•ava, pravni poredak za mora i oceane koji •epogodovati me•unarodnim vezama i pridonositi miroljubivoj uporabi mora ioceana, pravi•nom i djelotvornom iskorištavanju njihovih bogatstava, o•uvanjunjihovih •ivih bogatstava te prou•avanju, zaštiti i o•uvanju morskog okoliša,

imaju•i na umu da •e postizanje tih ciljeva pridonijeti ostvarenjupravednog i pravi•nog me•unarodnog ekonomskog poretka koji •e uzimati u obzirinterese i potrebe •ovje•anstva kao cjeline, a osobito posebne interese ipotrebe zemalja u razvoju, bilo obalnih ili neobalnih,

•ele•i Konvencijom razviti na•ela sadr•ana u rezoluciji 2749 (XXV) od17. prosinca 1970., u kojoj je Op•a skupština Ujedinjenih naroda sve•anoizjavila, izme•u ostaloga, da su zona dna mora i oceana i njihovoga podzemljaizvan granica nacionalne jurisdikcije, kao i njezina bogatstva zajedni•kabaština •ovje•anstva, te se moraju istra•ivati i iskorištavati za dobrobit•ovje•anstva kao cjeline, neovisno o geografskom polo•aju dr•ava,

vjeruju•i da •e kodifikacija i progresivni razvoj prava mora ostvareniu ovoj Konvenciji pridonijeti ja•anju mira, sigurnosti, suradnje iprijateljskih odnosa me•u svim nacijama, u skladu s na•elima pravde iravnopravnosti, i da •e promicati ekonomski i socijalni napredak svih narodasvijeta, u skladu s ciljevima i na•elima Ujedinjenih naroda izlo•enima uPovelji,

potvr•uju•i da •e predmeti koji nisu ure•eni Konvencijom i nadalje bitiure•eni pravilima i na•elima op•ega me•unarodnog prava,

sporazumjele su se o sljede•em:

D I O I.

U V O D

•lanak 1.

Upotreba izraza i domašaj

1. U svrhe Konvencije:(1) "Zona" zna•i dno mora i oceana i njihovo podzemlje izvan granica

nacionalne jurisdikcije;(2) "Vlast" zna•i Me•unarodnu vlast za morsko dno;(3) "djelatnosti u Zoni" zna•i sve djelatnosti istra•ivanja i

iskorištavanja bogatstava Zone;(4) "one•iš•enje morskog okoliša" zna•i •ovjekovo izravno ili neizravno

unošenje tvari ili energije u morski okoliš, uklju•uju•i estuarije, kojeuzrokuje ili mo•e prouzro•iti takve pogubne posljedice kao što su šteta •ivimbogatstvima i •ivotu u moru, ugro•avanje ljudskog zdravlja, ometanje pomorskihdjelatnosti, uklju•uju•i ribolov i druge zakonite upotrebe mora, pogoršanjeupotrebne kvalitete morske vode i umanjenje privla•nosti;

(5)(a) "potapanje" zna•i:(i) svako namjerno odlaganje otpadaka ili drugih predmeta sbrodova, zrakoplova, platformi ili drugih umjetnih naprava namoru;(ii) svako namjerno potapanje brodova, zrakoplova, platformi ilidrugih umjetnih naprava na moru;

2

(b) "potapanje" ne uklju•uje:(i) odlaganje otpadaka ili drugih predmeta koji izravno ilineizravno proistje•u iz uobi•ajene upotrebe brodova, zrakoplova,platformi ili drugih umjetnih naprava na moru, kao i njihoveopreme, osim kad se radi o otpacima ili drugim predmetima koji seprevoze brodovima, zrakoplovima, platformama ili drugim umjetnimnapravama na moru, ili se na njih prekrcavaju, a koji se koristeupravo radi odlaganja tih predmeta, ili koji su rezultat preradetih otpadaka ili drugih predmeta na takvim brodovima,zrakoplovima, platformama ili napravama,(ii) ostavljanje predmeta kojemu nije svrha njihovo odlaganje, uzuvjet da takvo ostavljanje nije u suprotnosti s ciljevimaKonvencije.

2. (1) "Dr•ave stranke" zna•i dr•ave koje su pristale biti vezaneKonvencijom i za koje je Konvencija na snazi. (2) Konvencija se primjenjuje mutatis mutandis na subjekte navedene

u •lanku 305., stavku 1. (b), (c), (d), (e) i (f), koji postanu strankeKonvencije u skladu s uvjetima koji vrijede za svakog od njih i u toj se mjeriizraz "dr•ave stranke" odnosi na te subjekte.

D I O II.

TERITORIJALNO MORE I VANJSKI POJAS

Odsjek 1. OP•E ODREDBE

•lanak 2.

Pravni polo•aj teritorijalnog mora, zra•nog prostora iznad teritorijalnog morai

njegovog dna i podzemlja

1. Suverenost obalne dr•ave prote•e se - izvan njezinoga kopnenogpodru•ja i njezinih unutrašnjih voda i, ako se radi o arhipelaškoj dr•avi,njezinih arhipelaških voda - na susjedni pojas mora, koji se nazivateritorijalnim morem.

2. Ta se suverenost prote•e na zra•ni prostor iznad teritorijalnog morai na njegovo dno i podzemlje.

3. Suverenost nad teritorijalnim morem ostvaruje se prema odredbama oveKonvencije i prema drugim pravilima me•unarodnog prava.

Odsjek 2. GRANICE TERITORIJALNOG MORA

•lanak 3.

Širina teritorijalnog mora

Svaka dr•ava ima pravo ustanoviti širinu svoga teritorijalnog mora dogranice koja ne prelazi 12 morskih milja, mjerenih od polaznih crta koje suodre•ene u skladu s Konvencijom.

•lanak 4.

Vanjska granica teritorijalnog mora

Vanjska je granica teritorijalnog mora crta kojoj je udaljenost svaketo•ke od najbli•e to•ke polazne crte jednaka širini teritorijalnog mora.

•lanak 5.

Normalna polazna crta

Ako nije druk•ije odre•eno Konvencijom, normalna je polazna crta zamjerenje širine teritorijalnog mora crta niske vode uzdu• obale, kako jenazna•ena na pomorskim kartama krupnog mjerila koje obalna dr•ava slu•benopriznaje.

3

•lanak 6.

Grebeni

Za otoke koji se nalaze na atolima ili otoke uzdu• kojih se nalazi nizgrebena, polazna je crta za mjerenje širine teritorijalnog mora crta niskevode na grebenu u smjeru mora, kako je ozna•ena na pomorskim kartama kojeobalna dr•ava slu•beno priznaje.

•lanak 7.

Ravne polazne crte

1. Ako je obala razvedena i duboko usje•ena, ili ako se uzdu• obale unjezinoj neposrednoj blizini nalazi niz otoka, za povla•enje polazne crte odkoje se mjeri širina teritorijalnog mora mo•e se upotrijebiti metoda ravnihpolaznih crta koje spajaju prikladne to•ke.

2. Ako je zbog postojanja delte i drugih prirodnih uvjeta obalna crtaizrazito nestabilna, prikladne se to•ke mogu izabrati uzdu• najudaljenije crteniske vode u smjeru mora i, usprkos kasnijem povla•enju crte niske vode, ravnepolazne crte ostaju valjanima sve dok ih obalna dr•ava ne izmijeni u skladus Konvencijom.

3. Ravne polazne crte ne smiju se povla•iti tako da se znatno udalje odop•eg smjera obale, a morski prostori koji se nalaze unutar tih crta morajubiti dovoljno povezani s kopnenim podru•jem da bi bili podvrgnuti re•imuunutrašnjih voda.

4. Ravne polazne crte ne smiju se povla•iti na uzvišice suhe za niskevode, niti od njih, osim ako su na njima podignuti svjetionici ili sli•niure•aji koji se stalno nalaze iznad morske razine, ili ako je povla•enjepolaznih crta na takve uzvišice i od njih dobilo op•e me•unarodno priznanje.

5. Kad se primjenjuje metoda ravnih polaznih crta prema stavku 1., mo•ese kod odre•ivanja pojedinih polaznih crta voditi ra•una o posebnimgospodarskim interesima doti•nog kraja, kojih su postojanje i va•nost jasnodokazani dugom upotrebom.

6. Dr•ava ne mo•e primijeniti metodu ravnih polaznih crta tako da timeodvoji teritorijalno more druge dr•ave od otvorenog mora ili isklju•ivogagospodarskog pojasa.

•lanak 8.

Unutrašnje vode

1. Uz iznimku predvi•enu u dijelu IV., vode koje se nalaze od polaznecrte teritorijalnog mora u smjeru kopna dio su unutrašnjih voda dr•ave.

2. Kad se odre•ivanjem ravne polazne crte, u skladu s metodom opisanomu •lanku 7., kao unutrašnje vode obuhvate vode koje se prije toga nisusmatrale takvima, u tim •e vodama postojati pravo neškodljivog prolaska kakoje predvi•eno u ovoj Konvenciji.

•lanak 9.

Uš•a rijeka

Ako se rijeka izravno ulijeva u more, polazna je crta ravna crta prekouš•a rijeke izme•u to•aka na crti niske vode na njezinim obalama.

•lanak 10.

Zaljevi

1. Ovaj se •lanak odnosi samo na zaljeve kojih obale pripadaju jednojdr•avi.

2. U svrhe Konvencije, zaljev je jasno istaknuta uvala koja zadire ukopno u takvu omjeru prema širini svog ulaza da sadr•ava vode zatvorenekopnom, a nije samo obi•na krivina obale. Uvala se, naime, ne•e smatratizaljevom ako njezina površina nije jednaka ili ve•a od površine polukruga

4

kojemu je promjer crta povu•ena preko ulaza u tu uvalu.3. U svrhu mjerenja, površinom uvale smatra se površina obuhva•ena

izme•u crte niske vode uzdu• obale uvale i crte povu•ene izme•u crte niskevode na njenim prirodnim ulaznim to•kama. Ako, zbog postojanja otoka, uvalaima više od jednog ulaza, polukrug se povla•i tako da se kao promjer uzmeukupna duljina crta koje zatvaraju pojedine ulaze. Površina otoka unutar uvalera•una se kao dio morske površine uvale.

4. Ako razmak izme•u crta niske vode na prirodnim ulaznim to•kamazaljeva nije ve•i od 24 morske milje, mo•e se povu•i grani•na crta izme•u tihdviju crta niske vode, a vode koje su njome zatvorene smatraju se unutrašnjimvodama.

5. Ako je razmak izme•u crta niske vode na prirodnim ulaznim to•kamazaljeva ve•i od 24 morske milje, povla•i se ravna polazna crta od 24 morskemilje unutar zaljeva, tako da se crtom te duljine zatvori najve•a mogu•apovršina vode.

6. Prethodne se odredbe ne primjenjuju na takozvane "historijske"zaljeve, kao ni u slu•ajevima kada se primjenjuje metoda ravnih polaznih crtapredvi•ena u •lanku 7.

•lanak 11.

Luke

U svrhe odre•ivanja granica teritorijalnog mora smatra se da stalnelu•ke gra•evine, koje su sastavni dio lu•koga sustava, a koje su najudaljenijeu smjeru mora, •ine dio obale. Ure•aji na pu•ini i umjetni otoci ne smatrajuse stalnim lu•kim gra•evinama.

•lanak 12.

Sidrišta

Sidrišta koje uobi•ajeno slu•e za krcanje, iskrcavanje i sidrenjebrodova, a koja bi se ina•e nalazila, u cijelosti ili dijelom, izvan vanjskegranice teritorijalnog mora, uklju•ena su u teritorijalno more.

•lanak 13.

Uzvišice suhe za niske vode

1. Uzvišica suha za niske vode je prirodni dio kopna okru•en morem isuh za niske vode, ali preplavljen za visoke vode. Kad se uzvišica suha zaniske vode nalazi, u cijelosti ili dijelom, na udaljenosti od kontinenta iliotoka koja ne prelazi širinu teritorijalnog mora, crta niske vode na tojuzvišici mo•e se uzeti kao polazna crta od koje se mjeri širina teritorijalnogmora.

2. Kad se uzvišica suha za niske vode nalazi u cijelosti na udaljenostiod kontinenta ili otoka koja prelazi širinu teritorijalnog mora, ona nemavlastitog teritorijalnog mora.

•lanak 14.

Kombiniranje metoda za odre•ivanje polaznih crta

Ovisno o razli•itim uvjetima, obalna dr•ava mo•e odrediti polazne crteprimjenjuju•i naizmjence metode predvi•ene u prethodnim •lancima.

•lanak 15.

Razgrani•enje teritorijalnog mora izme•u dr•ava •ije obale le•e su•eliceili me•usobno grani•e

Kad obale dviju dr•ava le•e su•elice ili me•usobno grani•e, nijedna odtih dviju dr•ava nije ovlaštena, ako me•u njima nema suprotnog sporazuma,proširiti svoje teritorijalno more preko crte sredine, kojoj je svaka to•kajednako udaljena od najbli•ih to•aka polaznih crta od kojih se mjeri širinateritorijalnog mora svake od tih dviju dr•ava. Ova se odredba, me•utim, ne

5

primjenjuje u slu•aju gdje je zbog historijskog naslova ili drugih posebnihokolnosti potrebno razgrani•iti teritorijalna mora dviju dr•ava na druk•ijina•in.

•lanak 16.

Pomorske karte i popis geografskih koordinata

1. Polazne crte za mjerenje širine teritorijalnog mora, utvr•ene uskladu sa •lancima 7., 9. i 10., ili granice koje su otuda proizašle, i crterazgrani•enja, povu•ene u skladu sa •lancima 12. i 15., nazna•uju se napomorskim kartama takva mjerila ili takvih mjerila koja su prikladna zautvr•ivanje njihova polo•aja. Umjesto toga, mo•e se izraditi popis geografskihkoordinata to•aka s navedenim geodetskim podacima.

2. Obalna dr•ava na propisan na•in objavljuje takve karte ili popisegeografskih koordinata, a jedan primjerak svake takve karte ili popisa pola•ekod glavnog tajnika Ujedinjenih naroda.

Odsjek 3. NEŠKODLJIVI PROLAZAK U TERITORIJALNOM MORU

Pododsjek A. PRAVILA KOJA SE PRIMJENJUJU NA SVE BRODOVE

•lanak 17.

Pravo neškodljivog prolaska

Uz uvjet poštivanja Konvencije, brodovi svih dr•ava, obalnih ineobalnih, u•ivaju pravo neškodljivog prolaska teritorijalnim morem.

•lanak 18.

Zna•enje izraza "prolazak"

1. Prolazak je plovidba teritorijalnim morem radi:(a) presijecanja tog mora bez ulaska u unutrašnje vode ili pristajanjana sidrištu ili uz lu•ke ure•aje izvan unutrašnjih voda;(b) ulaska u unutrašnje vode ili izlaska iz njih, ili pristajanja natakvu sidrištu ili uz takve lu•ke ure•aje.2. Prolazak mora biti neprekinut i brz. Prolazak, me•utim, obuhva•a

zaustavljanje i sidrenje, ali samo ukoliko su to uzgredni doga•aji u redovitomtijeku plovidbe ili ih name•e viša sila ili nevolja, ili su potrebni radipru•anja pomo•i osobama, brodovima ili zrakoplovima u opasnosti ili nevolji.

•lanak 19.

Zna•enje izraza "neškodljivi prolazak"

1. Prolazak je neškodljiv sve dok ne dira u mir, red ili sigurnostobalne dr•ave. Takav se prolazak mora obaviti u skladu s Konvencijom i drugimpravilima me•unarodnog prava.

2. Smatrat •e se da prolazak stranog broda dira u mir, red ilisigurnost obalne dr•ave ako se brod u teritorijalnom moru upušta u bilo kojuod ovih djelatnosti:

(a) prijetnju silom ili upotrebu sile protiv suverenosti, teritorijalnecjelovitosti ili politi•ke neovisnosti obalne dr•ave, ili na bilo kojidrugi na•in protivno na•elima me•unarodnog prava sadr•anima u PoveljiUjedinjenih naroda;(b) vje•bu ili obuku s oru•jem bilo koje vrste;(c) prikupljanje informacija na štetu obrane ili sigurnosti obalne

dr•ave;(d) propagandu radi slabljenja obrane ili sigurnosti obalne dr•ave;(e) uzlijetanje, slijetanje ili prihva•anje na brod bilo kakva

zrakoplova;(f) uzlijetanje, slijetanje ili prihva•anje na brod bilo kakve vojne

naprave;

6

(g) ukrcavanje ili iskrcavanje robe, novca ili osoba suprotnocarinskim, fiskalnim, useljeni•kim ili zdravstvenim zakonima i drugimpropisima obalne dr•ave; (h) namjerno i ozbiljno one•iš•enje protivno ovoj Konvenciji;(i) ribolov;(j) istra•ivanja ili mjerenja;(k) ometanje bilo kojega sustava komunikacija ili bilo kojih drugihsredstava ili ure•aja obalne dr•ave;(l) svaku drugu djelatnost koja nije u izravnoj vezi s prolaskom.

•lanak 20.

Podmornice i druga podvodna prijevozna sredstva

Podmornice i druga podvodna prijevozna sredstva u teritorijalnom morumoraju ploviti površinom i istaknuti svoju zastavu.

•lanak 21.

Zakoni i drugi propisi obalne dr•ave o neškodljivom prolasku

1. U skladu s odredbama Konvencije i s drugim pravilima me•unarodnogprava, obalna dr•ava mo•e donositi zakone i druge propise o neškodljivomprolasku teritorijalnim morem koji se odnose na sva ili na neka od ovihpitanja:

(a) sigurnost plovidbe i ure•enje pomorskog prometa;(b) zaštitu navigacijskih pomagala i sredstava i drugih sredstava i

ure•aja;(c) zaštitu kabela i cjevovoda;(d) o•uvanje •ivih bogatstava mora;(e) spre•avanje kršenja zakona i drugih propisa obalne dr•ave o

ribolovu;(f) o•uvanje okoliša obalne dr•ave i spre•avanje, smanjivanje inadziranje one•iš•enja;(g) znanstveno istra•ivanje mora i hidrografska mjerenja;(h) spre•avanje kršenja carinskih, fiskalnih, useljeni•kih ilizdravstvenih zakona i drugih propisa obalne dr•ave.2. Ti se zakoni i propisi ne•e primjenjivati na nacrt, konstrukciju,

posadu ili opremu stranih brodova, osim ako se njima ne provode op•eprihva•ename•unarodna pravila ili standardi.

3. Obalna dr•ava na propisan na•in objavljuje sve te zakone i propise.4. Ostvaruju•i pravo neškodljivog prolaska teritorijalnim morem, strani

se brodovi pridr•avaju tih zakona i drugih propisa i svih op•eprihva•enihme•unarodnih propisa o spre•avanju sudara na moru.

•lanak 22.

Plovni putovi i sustavi odvojenog prometa u teritorijalnom moru

1. Radi sigurnosti plovidbe, obalna dr•ava mo•e od stranih brodova kojiostvaruju pravo neškodljivog prolaska njezinim teritorijalnim moremzahtijevati da plove onim plovnim putovima koje je ona odredila i premasustavima odvojenog prometa koje je propisala radi ure•enja prolaska brodova.

2. Posebno se mo•e zahtijevati da tankeri, brodovi na nuklearni pogoni brodovi koji prevoze radioaktivne ili druge po svojoj naravi opasne iliškodljive tvari ili materijale ograni•e svoj prolazak na te plovne putove.

3. Prilikom odre•ivanja plovnih putova i propisivanja sustava odvojenogprometa na temelju ovoga •lanka, obalna dr•ava •e voditi ra•una:

(a) o preporukama nadle•ne me•unarodne organizacije;(b) o svim kanalima koji se uobi•ajeno koriste za me•unarodnu plovidbu;(c) o posebnim karakteristikama odre•enih brodova i kanala, i(d) o gusto•i prometa.4. Obalna dr•ava jasno nazna•uje te plovne putove i sustave odvojenog

prometa na pomorskim kartama, koje na propisan na•in objavljuje.

•lanak 23.

7

Strani brodovi na nuklearni pogon i brodovi koji prevoze radioaktivne ilidruge

po svojoj naravi opasne ili škodljive tvari

Strani brodovi na nuklearni pogon i brodovi koji prevoze radioaktivnei druge po svojoj naravi opasne ili škodljive tvari, kada se slu•e pravomneškodljivog prolaska teritorijalnim morem, moraju imati isprave i poštovatiposebne mjere opreza koje su, za takve brodove, utvr•ene me•unarodnimsporazumima.

•lanak 24.

Du•nosti obalne dr•ave

1. Obalna dr•ava ne smije ometati neškodljivi prolazak stranih brodovateritorijalnim morem, osim u slu•ajevima predvi•enima ovom Konvencijom.Posebno, prilikom primjene Konvencije ili bilo kojih zakona ili drugih propisadonesenih u skladu s Konvencijom, obalna dr•ava ne smije:

(a) postavljati takve zahtjeve stranim brodovima kojih bi u•inak bilouskra•ivanje ili ograni•avanje prava neškodljivog prolaska, ili(b) diskriminirati, pravno ili stvarno, brodove bilo koje dr•ave ilibrodove koji prevoze teret u neku dr•avu, iz nje ili za nju.2. Obalna dr•ava objavljuje na prikladan na•in svaku opasnost za

plovidbu u svom teritorijalnom moru koja joj je poznata.

•lanak 25.

Prava zaštite obalne dr•ave

1. Obalna dr•ava mo•e poduzimati u svom teritorijalnom moru mjerepotrebne radi spre•avanja prolaska koji nije neškodljiv.

2. Ako brodovi ulaze u unutrašnje vode ili pristaju uz lu•ki ure•ajizvan unutrašnjih voda, obalna dr•ava ima još i pravo poduzimati potrebnemjere radi spre•avanja svakog kršenja uvjeta pod kojima je dopušten ulazak tihbrodova u unutrašnje vode ili takvo pristajanje.

3. Obalna dr•ava mo•e, bez pravne ili stvarne diskriminacije me•ustranim brodovima, privremeno obustaviti, u to•no nazna•enim dijelovima svogateritorijalnog mora, neškodljivi prolazak stranih brodova, ako je takvaobustava nu•na za zaštitu njezine sigurnosti, uklju•uju•i provedbu vje•be supotrebom oru•ja. Takva obustava stupa na snagu tek nakon propisne objave.

•lanak 26.

Pristojbe koje se smiju ubirati od stranih brodova

1. Nikakve se pristojbe ne smiju ubirati od stranih brodova samo zbognjihova prolaska teritorijalnim morem.

2. Od stranog broda koji prolazi teritorijalnim morem mogu se ubiratipristojbe jedino kao naknada za posebne usluge u•injene brodu. Te •e sepristojbe ubirati bez diskriminacije.

Pododsjek B. PRAVILA KOJA SE PRIMJENJUJU NA TRGOVA•KE BRODOVE I DR•AVNE BRODOVE KOJI SLU•E ZA TRGOVA•KE SVRHE

•lanak 27.

Kaznena sudbenost na stranom brodu

1. Obalna dr•ava ne bi trebala vršiti svoju kaznenu sudbenost nastranom brodu koji prolazi teritorijalnim morem, radi uhi•enja neke osobe ilivršenja istra•nih radnji u vezi s bilo kojim kaznenim djelom po•injenim nabrodu za vrijeme njegova prolaska, osim u ovim slu•ajevima:

(a) ako se posljedice kaznenog djela prote•u na obalnu dr•avu;(b) ako je kazneno djelo takvo da remeti mir zemlje ili red u

teritorijalnom moru;(c) ako je zapovjednik broda, ili diplomatski agent, ili konzularni

8

du•nosnik dr•ave zastave zatra•io pomo• mjesnih organa, ili(d) ako su takve mjere potrebne radi suzbijanja nedopuštene trgovineopojnim drogama ili psihotropnim tvarima.2. Gornje odredbe ne diraju u pravo obalne dr•ave da poduzme bilo koje

mjere, na koje ju ovlaš•uje njezino unutrašnje pravo, radi uhi•enja iliistra•ne radnje na stranom brodu koji prolazi teritorijalnim morem plove•i izunutrašnjih voda.

3. U slu•ajevima predvi•enim u stavcima 1. i 2. obalna dr•ava mora, nazahtjev zapovjednika broda, obavijestiti diplomatskog agenta ili konzularnogdu•nosnika dr•ave zastave prije nego li poduzme ma kakve mjere i olakšatidodir tog agenta ili du•nosnika s posadom broda. U slu•ajevima hitne potrebeta se obavijest mo•e dati i tijekom poduzimanja tih mjera.

4. Prilikom odlu•ivanja ho•e li se i na koji na•in izvršiti uhi•enje,mjesni organi trebaju voditi ra•una o interesima plovidbe.

5. Osim u slu•ajevima predvi•enima u dijelu XII. ili zbog kršenjazakona i drugih propisa donesenih u skladu s dijelom V., obalna dr•ava ne mo•epoduzimati nikakve mjere na stranom brodu koji prolazi teritorijalnim moremradi uhi•enja neke osobe ili radi vršenja istra•nih radnji u vezi s bilo kojimkaznenim djelom po•injenim prije ulaska broda u teritorijalno more, ako brodkoji je doplovio iz strane luke samo prolazi teritorijalnim morem ne ulaze•iu unutrašnje vode.

•lanak 28.

Gra•anska sudbenost prema stranom brodu

1. Obalna dr•ava ne bi trebala zaustavljati strani brod koji prolaziteritorijalnim morem niti ga skretati s puta radi vršenja gra•anske sudbenostinad osobom koja se nalazi na brodu.

2. Obalna dr•ava ne mo•e poduzeti prema tom brodu mjere ovrhe ilizadr•avanja u bilo kojem gra•anskom postupku, osim zbog obveza koje je tajbrod sam preuzeo, ili odgovornosti koje su za nj nastale u tijeku plovidbe ilizbog plovidbe vodama obalne dr•ave.

3. Stavak 2. ne dira u pravo obalne dr•ave da, u skladu sa svojimunutrašnjim pravom, poduzima mjere ovrhe ili zadr•avanja u bilo kojemgra•anskom postupku prema stranom brodu koji se zaustavio u teritorijalnommoru ili koji prolazi teritorijalnim morem doplovivši iz unutrašnjih voda.

Pododsjek C. PRAVILA KOJA SE PRIMJENJUJU NA RATNE BRODOVE I DRUGE DR•AVNEBRODOVE KOJI SLU•E ZA NETRGOVA•KE SVRHE

•lanak 29.

Definicija ratnog broda

U svrhe Konvencije "ratni brod" zna•i brod koji pripada oru•animsnagama neke dr•ave i nosi vanjske znakove raspoznavanja takvih brodovanjegove dr•avne pripadnosti, pod zapovjedništvom je •asnika koji je u slu•bivlade te dr•ave i •ije je ime upisano u odgovaraju•i popis •asnika ili u druguispravu jednakog zna•enja i •ija je posada podvrgnuta pravilima vojne stege.

•lanak 30.

Nepoštovanje zakona i drugih propisa obalne dr•ave od ratnog broda

Ako neki ratni brod ne poštuje zakone i druge propise obalne dr•ave oprolasku teritorijalnim morem i ako se ne odazove pozivu koji mu je upu•en daim se pokori, obalna dr•ava mo•e zahtijevati da on odmah isplovi izteritorijalnog mora.

•lanak 31.

Odgovornost dr•ave zastave za štetu koju je prouzro•io ratni brod ili drugidr•avni brod koji slu•i za netrgova•ke svrhe

Dr•ava zastave snosi me•unarodnu odgovornost za svaki gubitak ili štetunanesenu obalnoj dr•avi zbog nepoštovanja njenog ratnog broda ili drugog

9

dr•avnog broda koji slu•i za netrgova•ke svrhe, zakona i drugih propisa obalnedr•ave o prolasku teritorijalnim morem ili odredaba Konvencije ili drugihpravila me•unarodnog prava.

•lanak 32.

Imuniteti ratnih brodova i drugih dr•avnih brodova koji slu•e zanetrgova•ke svrhe

Osim iznimaka sadr•anih u pododsjeku A i u •lancima 30. i 31., ništa uovoj Konvenciji ne dira u imunitete ratnih brodova i drugih dr•avnih brodovakoji slu•e za netrgova•ke svrhe.

Odsjek 4. VANJSKI POJAS

•lanak 33.

Vanjski pojas

1. U pojasu mora koji se nalazi uz njezino teritorijalno more, nazvanomvanjski pojas, obalna dr•ava mo•e vršiti nadzor potreban da bi:

2. (a) sprije•ila kršenje svojih carinskih, fiskalnih, useljeni•kih ilizdravstvenih zakona i drugih propisa na svom podru•ju ili u svomteritorijalnom moru;

(b) kaznila kršenje tih zakona i drugih propisa po•injeno na svompodru•ju ili u svom teritorijalnom moru.2. Vanjski pojas ne mo•e se prostirati preko 24 morskih milja od

polaznih crta od kojih se mjeri širina teritorijalnog mora.

D I O III.

TJESNACI KOJI SLU•E ME•UNARODNOJ PLOVIDBI

Odsjek 1. OP•E ODREDBE

•lanak 34.

Pravni polo•aj voda u tjesnacima koji slu•e me•unarodnoj plovidbi

1. Re•im prolaska tjesnacima koji slu•e me•unarodnoj plovidbi,ustanovljen u ovom dijelu, ni u kojem drugom smislu ne dira u pravni polo•ajvoda u takvim tjesnacima, ni u ostvarivanje suverenosti ili jurisdikcijeobalnih dr•ava na tjesnacima nad tim vodama, zra•nim prostorom iznad njih injihovim dnom i podzemljem.

2. Suverenost ili jurisdikcija obalnih dr•ava na tjesnacima vrše se uskladu s ovim dijelom i drugim pravilima me•unarodnog prava.

•lanak 35.

Domašaj ovoga dijela

Ništa u ovom dijelu ne dira:(a) u bilo koji dio unutrašnjih voda u tjesnacu, osim ondje gdje seodre•ivanjem ravne polazne crte u skladu s metodom opisanom u •lanku7., kao unutrašnje vode obuhvate vode koje se prije toga nisu smatraletakvima;(b) u pravni polo•aj voda izvan teritorijalnih mora obalnih dr•ava natjesnacima kao isklju•ivih gospodarskih pojaseva ili otvorenoga mora;ili(c) u pravni re•im u tjesnacima u kojima je prolazak u cjelini ilidjelomi•no ure•en me•unarodnim konvencijama koje su odavno na snaziposebno za te tjesnace.

•lanak 36.

Putovi otvorenim morem ili isklju•ivim gospodarskim pojasevima

10

u tjesnacima koji slu•e me•unarodnoj plovidbi

Ovaj se dio ne primjenjuje na tjesnace koji slu•e me•unarodnoj plovidbiu kojima postoji put otvorenim morem ili isklju•ivim gospodarskim pojasom,koji je jednako pogodan s obzirom na navigacijske i hidrografske osobine; utakvim putovima primjenjuju se drugi relevantni dijelovi Konvencije,uklju•uju•i odredbe o slobodi plovidbe i prelijetanja.

Odsjek 2. TRANZITNI PROLAZAK

•lanak 37.

Domašaj ovoga odsjeka

Ovaj se odsjek primjenjuje na tjesnace koji slu•e me•unarodnoj plovidbiizme•u jednog dijela otvorenog mora ili isklju•ivoga gospodarskog pojasa idrugog dijela otvorenog mora ili isklju•ivoga gospodarskog pojasa.

•lanak 38.

Pravo tranzitnog prolaska

1. U tjesnacima iz •lanka 37. svi brodovi i zrakoplovi u•ivaju pravotranzitnog prolaska, koje se ne smije ometati, osim što se u tjesnacu izme•uotoka obalne dr•ave na tjesnacu i njezina kontinentalnog podru•ja tranzitniprolazak ne•e primjenjivati ako postoji put otvorenim morem ili isklju•ivimgospodarskim pojasom i to od otoka u smjeru otvorenog mora koji je jednakopogodan s obzirom na navigacijske i hidrografske osobine.

2. Tranzitni prolazak je ostvarivanje, u skladu s ovim dijelom, slobodeplovidbe i prelijetanja jedino radi neprekinutog i brzog tranzita tjesnacemizme•u jednog dijela otvorenog mora ili isklju•ivoga gospodarskog pojasa idrugog dijela otvorenog mora ili isklju•ivoga gospodarskog pojasa. Me•utim,zahtjev za neprekinutim i brzim tranzitom ne isklju•uje prolazak kroz tjesnacradi ulaska u obalnu dr•avu na tjesnacu, izlaska ili povratka iz nje, u skladus uvjetima za ulazak u tu dr•avu.

3. Svaka djelatnost koja nije ostvarivanje prava tranzitnog prolaskatjesnacem podvrgnuta je drugim primjenjivim odredbama Konvencije.

•lanak 39.

Du•nosti brodova i zrakoplova za vrijeme tranzitnog prolaska

1. Ostvaruju•i pravo tranzitnog prolaska, brodovi i zrakoplovi:(a) plove tjesnacem ili prelije•u tjesnac bez zadr•avanja;(b) suzdr•avaju se od prijetnje silom ili upotrebe sile protivsuverenosti, teritorijalne cjelovitosti ili politi•ke neovisnostiobalnih dr•ava na tjesnacu, ili na bilo koji drugi na•in protivnona•elima me•unarodnog prava sadr•anima u Povelji Ujedinjenih naroda;(c) suzdr•avaju se od svih djelatnosti osim onih koje su svojstveneredovitom na•inu neprekinutog i brzog tranzita, osim u slu•aju višesile ili nevolje;(d) pridr•avaju se drugih relevantnih odredaba ovoga dijela.2. Brodovi u tranzitnom prolasku:(a) pridr•avaju se op•eprihva•enih me•unarodnih propisa, postupaka iprakse o sigurnosti na moru, uklju•ivši Me•unarodna pravila zaizbjegavanje sudara na moru;(b) pridr•avaju se op•eprihva•enih me•unarodnih propisa, postupaka iprakse o spre•avanju, smanjivanju i nadziranju one•iš•enja s brodova.3. Zrakoplovi u tranzitnom prolasku:(a) poštuju Pravila o zra•nom prometu utvr•ena u Me•unarodnojorganizaciji za civilno zrakoplovstvo koja se primjenjuju na civilnezrakoplove; dr•avni •e se zrakoplovi redovito pridr•avati sigurnosnihmjera predvi•enih tim pravilima i stalno se kretati primjerenopoštuju•i sigurnost plovidbe;(b) stalno provjeravaju radiofrekvenciju koju im je dodijelilo nadle•nome•unarodno tijelo za nadzor zra•nog prometa, ili odgovaraju•ume•unarodnu radiofrekvenciju za slu•aj nevolje.

11

•lanak 40.

Istra•ivanja i hidrografska mjerenja

Za vrijeme tranzitnog prolaska strani brodovi, uklju•uju•i brodove zaznanstveno istra•ivanje mora i hidrografske brodove, ne mogu obavljati nikakvaistra•ivanja ili mjerenja bez prethodnog ovlaštenja obalnih dr•ava natjesnacima.

•lanak 41.

Plovni putovi i sustavi odvojenog prometa u tjesnacima koji slu•eme•unarodnoj plovidbi

1. U skladu s ovim dijelom, obalne dr•ave na tjesnacima mogu - gdje jeto potrebno radi sigurnosti prolaska brodova tjesnacima - odrediti plovneputove i propisati sustave odvojenog prometa za plovidbu.

2. Te dr•ave mogu, kada okolnosti zahtijevaju, nakon što to na propisanna•in objave, zamijeniti drugim plovnim putovima ili sustavima odvojenogprometa bilo koje plovne putove ili sustave odvojenog prometa koje su prijeodredile ili propisale.

3. Takvi plovni putovi i sustavi odvojenog prometa moraju biti u skladus op•eprihva•enim me•unarodnim propisima.

4. Prije odre•ivanja ili zamjene plovnih putova, ili propisivanja ilizamjene sustava odvojenog prometa, obalne dr•ave na tjesnacima dostavljajusvoje prijedloge nadle•noj me•unarodnoj organizaciji radi njihova usvajanja.Organizacija mo•e usvojiti samo one plovne putove i sustave odvojenog prometas kojima se sla•u obalne dr•ave na tjesnacima, nakon •ega ih te dr•ave moguodrediti, propisati ili zamijeniti.

5. Ako se radi o tjesnacu u kojemu predlo•eni plovni putovi ili sustaviodvojenog prometa prolaze kroz vode dviju ili više obalnih dr•ava na tjesnacu,zainteresirane dr•ave sura•uju u izradi prijedloga savjetuju•i se s nadle•nomme•unarodnom organizacijom.

6. Obalne dr•ave na tjesnacima jasno nazna•uju sve plovne putove isustave odvojenog prometa koje su odredile ili propisale na pomorskim kartama,koje na propisan na•in objavljuju.

7. Brodovi u tranzitnom prolasku poštuju plovne putove i sustaveodvojenog prometa ustanovljene u skladu s ovim •lankom.

•lanak 42.

Zakoni i drugi propisi obalnih dr•ava na tjesnacima o tranzitnom prolasku

1. U skladu s odredbama ovoga odsjeka, obalne dr•ave na tjesnacu mogudonositi zakone i druge propise o tranzitnom prolasku tjesnacem koji se odnosena sva ili neka od ovih pitanja:

(a) sigurnost plovidbe i ure•enje pomorskog prometa, kako je topredvi•eno u •lanku 41.;(b) spre•avanje, smanjivanje i nadziranje one•iš•enja, provedbuprimjenjivih me•unarodnih propisa koji se odnose na ispuštanje utjesnacu nafte, naftnih otpadaka i drugih škodljivih tvari;(c) ako se radi o ribarskim brodovima - spre•avanje ribolova,uklju•ivši pohranu ribolovnog pribora;(d) ukrcavanje ili iskrcavanje robe, novca ili osoba suprotnocarinskim, fiskalnim, useljeni•kim ili zdravstvenim zakonima i drugimpropisima obalnih dr•ava na tjesnacima.2. Ti zakoni i drugi propisi ne smiju omogu•iti ni pravnu ni stvarnu

diskriminaciju me•u stranim brodovima, a njihova primjena ne smije prouzro•itiuskra•ivanje, ometanje ili ograni•avanje prava tranzitnog prolaska, kako jeon odre•en u ovom odsjeku.

3. Obalne dr•ave na tjesnacima na propisan na•in objavljuju sve tezakone i propise.

4. Ostvaruju•i pravo tranzitnog prolaska, strani se brodovi pridr•avajutih zakona i drugih propisa.

12

5. Kada brod ili zrakoplov, koji u•iva suvereni imunitet, postupiprotivno tim zakonima i drugim propisima ili odredbama ovoga dijela, dr•avazastave broda ili dr•ava registracije zrakoplova snosi me•unarodnu odgovornostza svaki gubitak ili štetu nanesenu dr•avama na tjesnacima.

•lanak 43.

Objekti sigurnosti plovidbe, navigacijska pomagala i druga oprema; spre•avanje, smanjivanje i nadziranje one•iš•enja

Dr•ave koje se slu•e tjesnacem i obalne dr•ave na tome tjesnacusporazumno sura•uju:

(a) u postavljanju i odr•avanju u tjesnacu potrebnih objekatasigurnosti plovidbe i navigacijskih pomagala ili druge opreme kojaslu•i me•unarodnoj plovidbi, i(b) u spre•avanju, smanjivanju i nadziranju one•iš•enja s brodova.

•lanak 44.Du•nosti obalnih dr•ava na tjesnacima

Obalne dr•ave na tjesnacima ne smiju ometati tranzitni prolazak i du•nesu na prikladan na•in objaviti svaku opasnost za plovidbu u tjesnacu iliprelijetanje tjesnaca koja im je poznata. Tranzitni prolazak se ne smijeobustaviti.

Odsjek 3. NEŠKODLJIVI PROLAZAK

•lanak 45.

Neškodljivi prolazak

1. Re•im neškodljivog prolaska, u skladu s odsjekom 3. dijela II.,primjenjuje se u tjesnacima koji slu•e me•unarodnoj plovidbi:

(a) u kojima se ne primjenjuje re•im tranzitnog prolaska na temeljustavka 1. •lanka 38.; ili(b) izme•u jednog dijela otvorenog mora ili isklju•ivog gospodarskogpojasa i teritorijalnog mora strane dr•ave.2. Neškodljivi prolazak kroz takve tjesnace ne smije se obustaviti.

D I O IV.

ARHIPELAŠKE DR•AVE

•lanak 46.

Uporaba izraza

U svrhe Konvencije:(a) "arhipelaška dr•ava" zna•i dr•avu koja se u cijelosti sastoji odjednoga ili više arhipelaga, a mo•e obuhva•ati i druge otoke;(b) "arhipelag" zna•i skupinu otoka, uklju•uju•i dijelove otoka, vodekoje ih spajaju i druga prirodna obilje•ja, koji su tako tijesnome•usobno povezani da stvarno tvore geografsku, gospodarsku i politi•kucjelinu ili su povijesno smatrani takvima.

•lanak 47.

Arhipelaške polazne crte

1. Arhipelaška dr•ava mo•e povu•i ravne arhipelaške polazne crtespajaju•i krajnje to•ke najudaljenijih otoka i nadvodnih grebena u arhipelagu,pod uvjetom da su tim crtama obuhva•eni glavni otoci i podru•je u kojemu jeomjer površine vode i kopna, uklju•uju•i atole, izme•u jedan prema jedan idevet prema jedan.

2. Duljina tih polaznih crta ne smije prije•i 100 morskih milja, osimšto do tri posto ukupnog broja polaznih crta koje opasuju svaki arhipelag mo•e

13

prije•i tu duljinu, do najve•e duljine od 125 morskih milja.3. Polazne se crte ne smiju povla•iti tako da se znatno udalje od op•eg

oblika arhipelaga.4. Te se polazne crte ne smiju povla•iti na uzvišice suhe za niske

vode, niti od njih, osim ako su na njima podignuti svjetionici ili sli•niure•aji koji se stalno nalaze iznad morske razine, ili kad se uzvišica suhaza niske vode nalazi, u cijelosti ili dijelom, na udaljenosti od najbli•egotoka koja ne prelazi širinu teritorijalnog mora.

5. Arhipelaška dr•ava ne mo•e primijeniti metodu takvih polaznih crtatako da time odvoji teritorijalno more druge dr•ave od otvorenog mora iliisklju•ivoga gospodarskog pojasa.

6. Ako se jedan dio arhipelaških voda arhipelaške dr•ave nalazi izme•udvaju dijelova neposredno susjedne dr•ave, postoje•a prava i svi drugizakoniti interesi koje je ta susjedna dr•ava tradicionalno vršila u timvodama, kao i sva prava što proistje•u iz sporazuma zaklju•enih izme•u tihdviju dr•ava, o•uvani su i dalje se poštuju.

7. Za izra•unavanje omjera vode i kopna na temelju stavka 1., kopnenapodru•ja mogu uklju•ivati vode koje se nalaze unutar grebena uzdu• vanjskogruba otoka i atola, uklju•uju•i onaj dio strmih obronaka oceanskog platoa kojije zatvoren ili gotovo zatvoren lancem otoka vapnena•kog sastava i nadvodnihgrebena koji se nalaze u perimetru platoa.

8. Polazne crte povu•ene u skladu s ovim •lankom nazna•uju se napomorskim kartama takva mjerila ili takvih mjerila koja su prikladna zautvr•ivanje njihova polo•aja. Umjesto toga, mogu se izraditi popisigeografskih koordinata to•aka s navedenim geodetskim podacima.

9. Arhipelaška dr•ava na propisan na•in objavljuje takve karte ilipopise geografskih koordinata, a jedan primjerak svake takve karte ili popisapola•e kod glavnog tajnika Ujedinjenih naroda.

•lanak 48.

Mjerenje širine teritorijalnog mora, vanjskog pojasa, isklju•ivoga gospodarskog pojasa i epikontinentalnog pojasa

Širina teritorijalnog mora, vanjskog pojasa, isklju•ivoga gospodarskogpojasa i epikontinentalnog pojasa mjeri se od arhipelaških polaznih crtapovu•enih u skladu sa •lankom 47.

•lanak 49.

Pravni polo•aj arhipelaških voda, zra•nog prostora iznad arhipelaških voda i njihovog dna i podzemlja

1. Suverenost arhipelaške dr•ave prote•e se na vode obuhva•enearhipelaškim polaznim crtama povu•enim u skladu sa •lankom 47.; one senazivaju arhipelaške vode, bez obzira na njihovu dubinu ili udaljenost odobale.

2. Ta se suverenost prote•e na zra•ni prostor iznad arhipelaških voda,a i na njihovo dno i podzemlje i bogatstva koja oni sadr•e.

3. Ta se suverenost vrši prema odredbama ovoga dijela.4. Re•im arhipelaškog prolaska, ustanovljen u ovome dijelu, ni u kojem

drugom smislu ne dira u pravni polo•aj arhipelaških voda, uklju•uju•i plovneputove, ili u vršenje suverenosti arhipelaške dr•ave nad tim vodama, zra•nimprostorom iznad njih, dnom i podzemljem i bogatstvima koja oni sadr•e.

•lanak 50.

Razgrani•enje unutrašnjih voda

Unutar svojih arhipelaških voda arhipelaška dr•ava mo•e, u skladu sa•lancima 9., 10. i 11., povu•i crte koje odre•uju granicu unutrašnjih voda.

•lanak 51.

Postoje•i sporazumi, tradicionalna ribolovna prava i postoje•i podmorskikabeli

14

1. Ne diraju•i u •lanak 49., arhipelaška dr•ava poštuje postoje•esporazume s drugim dr•avama i priznaje tradicionalna ribolovna prava i drugezakonite djelatnosti neposredno susjednih dr•ava u pojedinim podru•jima kojasu dio arhipelaških voda. Uvjeti i na•ini vršenja tih prava i djelatnosti,uklju•uju•i njihovu prirodu, opseg i podru•ja na koja se prote•u, ure•uju se,na zahtjev bilo koje od zainteresiranih dr•ava, dvostranim sporazumima me•unjima. Ta se prava ne smiju prenositi ni dijeliti s tre•im dr•avama ilinjihovim dr•avljanima.

2. Arhipelaška dr•ava poštuje postoje•e podmorske kabele koje supolo•ile druge dr•ave koji prolaze kroz njezine vode, a ne izlaze na obalu.Arhipelaška dr•ava dopušta odr•avanje i zamjenu takvih kabela, uz uvjet da jena odgovaraju•i na•in obaviještena o njihovu polo•aju i o namjeri da se onipoprave ili zamijene.

•lanak 52.

Pravo neškodljivog prolaska

1. Uz uvjete poštovanja •lanka 53. i ne diraju•i u •lanak 50., brodovisvih dr•ava u•ivaju pravo neškodljivog prolaska arhipelaškim vodama, u skladus odsjekom 3. dijela II.

2. Arhipelaška dr•ava mo•e, bez pravne ili stvarne diskriminacije me•ustranim brodovima, privremeno obustaviti, u to•no nazna•enim dijelovima svojiharhipelaških voda, neškodljivi prolazak stranih brodova, ako je takva obustavanu•na za zaštitu njezine sigurnosti. Takva obustava stupa na snagu tek nakonpropisne objave.

•lanak 53.

Pravo arhipelaškog prolaska

1. Arhipelaška dr•ava mo•e odrediti plovne puteve i iznad njih zra•nekoridore prikladne za neprekinut i brz prolazak stranih brodova krozarhipelaške vode i teritorijalno more uz njih i prelijetanje stranihzrakoplova zra•nim prostorom iznad njih.

2. Svi brodovi i zrakoplovi u•ivaju pravo arhipelaškog prolaska u timplovnim putovima i zra•nim koridorima.

3. Arhipelaški prolazak je ostvarivanje, u skladu s Konvencijom, pravaplovidbe i prelijetanja na uobi•ajeni na•in jedino radi neprekinutog, brzogi neometanog tranzita izme•u jednog dijela otvorenog mora ili isklju•ivogagospodarskog pojasa i drugog dijela otvorenog mora ili isklju•ivogagospodarskog pojasa.

4. Ti plovni putovi ili zra•ni koridori presijecaju arhipelaške vode iteritorijalno more uz njih i obuhva•aju sve uobi•ajene rute za me•unarodnuplovidbu kroz arhipelaške vode ili za prelijetanje iznad njih, a unutar tihruta, što se ti•e brodova, sve uobi•ajene plovne kanale, s tim da nijepotrebno uspostavljati nekoliko jednako pogodnih putova izme•u istih ulaznihi izlaznih to•aka.

5. Ti plovni putovi i zra•ni koridori odre•uju se nizom neprekinutihosovinskih crta od njihovih ulaznih to•aka do izlaznih to•aka. Brodovi izrakoplovi ne smiju se tijekom arhipelaškog prolaska udaljiti više od 25morskih milja sa svake strane od tih osovinskih crta, niti se smiju pribli•itiobali na udaljenost koja je manja od 10 posto od udaljenosti izme•u najbli•ihto•aka na otocima s jedne i s druge strane plovnog puta.

6. Arhipelaška dr•ava koja odre•uje plovne putove na temelju ovog•lanka mo•e tako•er propisati sustave odvojenog prometa radi sigurnog prolaskabrodova uskim kanalima u tim plovnim putovima.

7. Arhipelaška dr•ava mo•e, kada okolnosti zahtijevaju, nakon što to napropisan na•in objavi, zamijeniti drugim plovnim putovima ili sustavimaodvojenog prometa bilo koje plovne putove ili sustave odvojenog prometa kojeje prije odredila ili propisala.

8. Takvi plovni putovi i sustavi odvojenog prometa moraju biti u skladus op•eprihva•enim me•unarodnim propisima.

9. Prilikom odre•ivanja ili zamjene plovnih putova, ili propisivanjaili zamjene sustava odvojenog prometa, arhipelaška dr•ava dostavlja svojeprijedloge nadle•noj me•unarodnoj organizaciji radi njihova usvajanja.Organizacija mo•e usvojiti samo one plovne putove i sustave odvojenog prometa

15

s kojima se sla•e arhipelaška dr•ava, nakon •ega ih arhipelaška dr•ava mo•eodrediti, propisati ili zamijeniti.

10. Arhipelaška dr•ava jasno nazna•uje osi plovnih putova i sustavaodvojenog prometa koje je odredila ili propisala na pomorskim kartama, kojena propisan na•in objavljuje.

11. Brodovi u arhipelaškom prolasku poštuju plovne putove i sustaveodvojenog prometa ustanovljene u skladu s ovim •lankom.

12. Ako jedna arhipelaška dr•ava ne odredi plovne putove ili zra•nekoridore, pravo arhipelaškog prolaska mo•e se ostvarivati putovima ikoridorima koji uobi•ajeno slu•e me•unarodnoj plovidbi.

•lanak 54.

Du•nosti brodova i zrakoplova za vrijeme njihova prolaska, istra•ivanja i hidrografskih mjerenja, du•nosti arhipelaške dr•ave i zakoni

i drugi propisi arhipelaške dr•ave o arhipelaškom prolasku

•lanci 39., 40., 42. i 44. primjenjuju se mutatis mutandis naarhipelaški prolazak.

D I O V.

ISKLJU•IVI GOSPODARSKI POJAS

•lanak 55.

Poseban pravni re•im isklju•ivoga gospodarskog pojasa

Isklju•ivi gospodarski pojas je podru•je koje se nalazi izvanteritorijalnog mora i uz njega, podvrgnuto posebnom pravnom re•imuustanovljenom u ovome dijelu, na temelju kojega su prava i jurisdikcija obalnedr•ave i prava i slobode drugih dr•ava ure•eni relevantnim odredbamaKonvencije.

•lanak 56.

Prava, jurisdikcija i du•nosti obalne dr•ave u isklju•ivom gospodarskompojasu

1. U isklju•ivom gospodarskom pojasu obalna dr•ava ima:(a) suverena prava radi istra•ivanja i iskorištavanja, o•uvanja igospodarenja •ivim i ne•ivim prirodnim bogatstvima voda nad morskimdnom i onih morskog dna i njegova podzemlja, te glede drugihdjelatnosti radi gospodarskog istra•ivanja i iskorištavanja pojasa, kaošto je proizvodnja energije korištenjem vode, struja i vjetrova;(b) jurisdikciju, u skladu s relevantnim odredbama Konvencije, glede:

(i) podizanja i upotrebe umjetnih otoka, ure•aja i naprava;(ii)znanstvenog istra•ivanja mora;(iii)zaštite i o•uvanja morskog okoliša;

(c) druga prava i du•nosti predvi•ene u ovoj Konvenciji.2. U ostvarivanju svojih prava i ispunjavanju svojih du•nosti u

isklju•ivom gospodarskom pojasu na temelju Konvencije, obalna dr•ava doli•nopoštuje prava i du•nosti drugih dr•ava i postupa na na•in koji je u skladu sodredbama Konvencije.

3. Prava koja su izlo•ena u ovom •lanku, a odnose se na morsko dno ipodzemlje, ostvaruju se u skladu s dijelom VI.

•lanak 57.

Širina isklju•ivoga gospodarskog pojasa

Isklju•ivi gospodarski pojas ne smije se prostirati preko 200 morskihmilja od polaznih crta od kojih se mjeri širina teritorijalnog mora.

•lanak 58.

16

Prava i du•nosti drugih dr•ava u isklju•ivom gospodarskom pojasu

1. U isklju•ivom gospodarskom pojasu sve dr•ave, obalne i neobalne,u•ivaju, u uvjetima odre•enim u relevantnim odredbama Konvencije, slobodeplovidbe, prelijetanja i polaganja podmorskih kabela i cjevovoda navedene u•lanku 87. i druge me•unarodnopravno dopuštene upotrebe mora koje se ti•u tihsloboda, kao što su one vezane uz iskorištavanje brodova, zrakoplova ipodmorskih kabela i cjevovoda, a u skladu su s drugim odredbama Konvencije.

2. •lanci 88. do 115. i druga primjerena pravila me•unarodnog pravaprimjenjuju se u isklju•ivom gospodarskom pojasu u onoj mjeri u kojoj nisunespojiva s ovim dijelom.

3. U ostvarivanju svojih prava i ispunjavanju svojih du•nosti uisklju•ivom gospodarskom pojasu na temelju Konvencije, dr•ave doli•no poštujuprava i du•nosti obalne dr•ave i dr•e se zakona i drugih propisa koje jedonijela obalna dr•ava u skladu s odredbama Konvencije i drugim pravilimame•unarodnog prava, ukoliko ona nisu nespojiva s ovim dijelom.

•lanak 59.

Temelj za rješavanje sukoba u slu•ajevima za koje Konvencija ne pripisuje nikakva prava ni jurisdikciju u isklju•ivom gospodarskom pojasu

U slu•ajevima za koje Konvencijom u isklju•ivom gospodarskom pojasunisu pripisana prava ili jurisdikcija obalnoj dr•avi ili drugim dr•avama, asukob izbije izme•u interesa obalne dr•ave i neke druge dr•ave ili dr•ava, tajbi se sukob trebao riješiti na temelju pravi•nosti i u svjetlu svihrelevantnih okolnosti, vode•i ra•una o va•nosti tih interesa za stranke i zame•unarodnu zajednicu u cjelini.

•lanak 60.

Umjetni otoci, ure•aji i naprave u isklju•ivom gospodarskom pojasu

1. U isklju•ivom gospodarskom pojasu obalna dr•ava ima isklju•ivo pravograditi i dopuštati i ure•ivati izgradnju, rad i upotrebu:

(a) umjetnih otoka;(b) ure•aja i naprava za svrhe predvi•ene u •lanku 56. i za druge

gospodarske svrhe;(c) ure•aja i naprava koji mogu ometati ostvarivanje prava obalne

dr•ave u pojasu.2. Obalna dr•ava ima isklju•ivu jurisdikciju nad tim umjetnim otocima,

ure•ajima i napravama, uklju•uju•i jurisdikciju glede carinskih, fiskalnih,zdravstvenih, sigurnosnih i useljeni•kih zakona i drugih propisa.

3. Mora se dati propisna obavijest o izgradnji umjetnih otoka, ure•ajai naprava i moraju se odr•avati stalna upozoravaju•a sredstva o njihovojprisutnosti. Svaki ure•aj i naprava koji je napušten ili se više neupotrebljava mora se ukloniti radi sigurnosti plovidbe, vode•i ra•una oop•eprihva•enim me•unarodnim standardima koje je za takve slu•ajeve usvojilanadle•na me•unarodna organizacija. Pri tom uklanjanju tako•er se doli•no vodira•una o ribolovu, zaštiti morskog okoliša i pravima i du•nostima drugihdr•ava. Na primjeren na•in •e se objaviti dubina, polo•aj i dimenzije ure•ajaili naprava koji nisu potpuno uklonjeni.

4. Obalna dr•ava mo•e, kad je to potrebno, oko spomenutih umjetnihotoka, ure•aja i naprava ustanoviti sigurnosne zone razumnih dimenzija, ukojima mo•e poduzeti mjere potrebne za sigurnost plovidbe i sigurnost umjetnihotoka, ure•aja i naprava.

5. Širinu sigurnosnih zona odre•uje obalna dr•ava, vode•i ra•una oprimjenjivim me•unarodnim standardima. Te se zone odre•uju na na•in kojiosigurava da one razumno odgovaraju prirodi i funkciji umjetnih otoka, ure•ajai naprava i da ne prelaze udaljenost od 500 metara oko njih, mjere•i od svaketo•ke njihova vanjskog ruba, osim ako druk•ije ovlaš•uju op•eprihva•enime•unarodni standardi ili druk•ije preporu•uje nadle•na me•unarodnaorganizacija. Mora se dati propisna obavijest o širini sigurnosnih zona.

6. Svi brodovi moraju poštovati takve sigurnosne zone i pridr•avati seop•eprihva•enih me•unarodnih standarda o plovidbi u blizini umjetnih otoka,ure•aja, naprava i sigurnosnih zona.

17

7. Umjetni otoci, ure•aji, naprave i sigurnosne zone oko njih ne smijuse postavljati tamo gdje mogu ometati upotrebu priznatih plovidbenih putovabitnih za me•unarodnu plovidbu.

8. Umjetni otoci, ure•aji i naprave nemaju pravni polo•aj otoka. Oninemaju vlastitoga teritorijalnog mora i njihovo postojanje ne utje•e naodre•ivanje granica teritorijalnog mora, isklju•ivoga gospodarskog pojasa iliepikontinentalnog pojasa.

•lanak 61.

O•uvanje •ivih bogatstava

1. Obalna dr•ava odre•uje dopustivi ulov •ivih bogatstava u svomeisklju•ivom gospodarskom pojasu.

2. Obalna dr•ava, vode•i ra•una o najpouzdanijim znanstvenim podacimas kojima raspola•e, odgovaraju•im mjerama za o•uvanje i gospodarenje osiguravada se odr•avanje •ivih bogatstava u isklju•ivom gospodarskom pojasu ne ugroziprekomjernim iskorištavanjem. U tu svrhu obalna dr•ava i nadle•ne me•unarodneorganizacije, subregionalne, regionalne ili svjetske, sura•uju na prikladanna•in.

3. Takvim je mjerama tako•er svrha da se odr•avaju ili obnavljajupopulacije lovljenih vrsta na razinama koje mogu osigurati najviši odr•iviprinos, odre•en relevantnim ekološkim i gospodarskim •initeljima, uklju•uju•igospodarske potrebe obalnih ribarskih zajednica i posebne potrebe dr•ava urazvoju, te vode•i ra•una o na•inu ribolova, me•uovisnosti ribljih naselja isvim op•enito preporu•enim subregionalnim, regionalnim ili svjetskimme•unarodnim minimalnim standardima.

4. Prilikom poduzimanja takvih mjera obalna dr•ava vodi ra•una ou•incima na one vrste koje su udru•ene s vrstama koje se love ili su ovisneo njima, radi odr•avanja ili obnavljanja populacija tih udru•enih ili ovisnihvrsta iznad razina na kojima bi se njihova reprodukcija mogla ozbiljnougroziti.

5. Raspolo•ive znanstvene informacije, statistike o ulovu i poduzetomribolovu i drugi podaci va•ni za o•uvanje ribljih naselja daju se i redovitorazmjenjuju preko nadle•nih me•unarodnih organizacija, subregionalnih,regionalnih ili svjetskih, gdje je to primjereno, i uz sudjelovanje svihzainteresiranih dr•ava, uklju•uju•i dr•ave •ijim je dr•avljanima dopuštenoribariti u isklju•ivom gospodarskom pojasu.

•lanak 62.

Iskorištavanje •ivih bogatstava

1. Obalna se dr•ava zala•e za optimalno iskorištavanje •ivih bogatstavau isklju•ivom gospodarskom pojasu ne diraju•i u •lanak 61.

2. Obalna dr•ava odre•uje svoju sposobnost iskorištavanja •ivihbogatstava isklju•ivoga gospodarskog pojasa. Ako obalna dr•ava nema sposobnostiskorištavanja cjelokupnoga dopustivog ulova, ona •e sporazumima ili drugimaran•manima, a u skladu s na•inima, uvjetima, zakonima i drugim propisimanavedenima u stavku 4. odobriti drugim dr•avama pristup višku dopustivogulova, vode•i posebice ra•una o odredbama •lanaka 69. i 70., osobito prematamo spomenutim dr•avama u razvoju.

3. Prilikom odobravanja pristupa drugim dr•avama svome isklju•ivomgospodarskom pojasu na temelju ovog •lanka, obalna dr•ava vodi ra•una o svimrelevantnim •initeljima, uklju•uju•i, pored ostaloga, va•nost •ivih bogatstavatoga podru•ja za njezino gospodarstvo i druge njezine nacionalne interese,odredbe •lanaka 69. i 70., potrebe dr•ava u razvoju u subregiji ili regiji zaiskorištavanjem dijela viška i potrebu svo•enja na najmanju mogu•u mjerugospodarskih poreme•aja u dr•avama •iji su dr•avljani uobi•ajeno ribarili utome pojasu ili koje su znatno pridonijele istra•ivanju i identificiranjuribljih naselja.

4. Dr•avljani drugih dr•ava koji ribare u isklju•ivom gospodarskompojasu pridr•avaju se mjera o•uvanja i drugih na•ina i uvjeta utvr•enih uzakonima i drugim propisima obalne dr•ave. Ti zakoni i drugi propisi morajubiti u skladu s Konvencijom i mogu se, pored ostaloga, odnositi:

(a) na izdavanje dozvola za ribare, ribarske brodove i opremu,uklju•uju•i pla•anje pristojbi i druge oblike naknade koji se, za

18

obalne dr•ave u razvoju, mogu sastojati od odgovaraju•ih naknada napolju financiranja, opreme i tehnologije za ribarsku industriju;(b) na odre•ivanje vrsta koje se mogu loviti i utvr•ivanje kvota ulova,bilo u odnosu na odre•ena riblja naselja ili skupine naselja, ili ulovapo jednom brodu u odre•enom vremenskom razdoblju, ili ulova dr•avljanajedne dr•ave u odre•enom razdoblju;(c) na utvr•ivanje sezona i podru•ja ribolova, tipova, veli•ina ikoli•ine ribarskog pribora te tipova, veli•ina i broja ribarskihbrodova koji se mogu koristiti;(d) na preciziranje starosti i veli•ine riba i drugih vrsta koje se

mogu loviti;(e) na odre•ivanje informacija koje se tra•e od ribarskih brodova,uklju•uju•i statistike o ulovu i poduzetom ribolovu, te izvješ•a opolo•aju broda;(f) na obvezu da se provedu, uz ovlaštenje i pod nadzorom obalnedr•ave, programi odre•enih istra•ivanja ribolova i ure•enje provedbetih istra•ivanja, uklju•uju•i uzimanje uzoraka ulova, korištenjeuzoraka i izvještavanje o prate•im znanstvenim podacima;(g) na postavljanje promatra•a ili vje•benika na te brodove od straneobalne dr•ave;(h) na iskrcavanje cijeloga ili jednog dijela ulova takvih brodova ulukama obalne dr•ave;(i) na na•ine i uvjete koji se odnose na zajedni•ke pothvate ili drugeoblike suradnje;(j) na tra•ene uvjete za uvje•bavanje osoblja i za prijenos tehnologijeribolova, uklju•uju•i ja•anje sposobnosti obalnih dr•ava za poduzimanjeistra•ivanja na podru•ju ribolova;(k) na postupke za provedbu propisa.5. Obalne dr•ave na propisan na•in daju obavijest o zakonima i drugim

propisima koji se odnose na o•uvanje i gospodarenje •ivim bogatstvima.

•lanak 63.

Riblja naselja koja se nalaze u isklju•ivim gospodarskim pojasevima dviju ili više obalnih dr•ava ili u isklju•ivom gospodarskom pojasu

jedne dr•ave i u podru•ju uz njega

1. Kada se isto riblje naselje ili riblja naselja udru•enih vrstanalaze u isklju•ivim gospodarskim pojasevima dviju ili više obalnih dr•ava,te se dr•ave nastoje, izravno ili uz pomo• odgovaraju•ih subregionalnih iliregionalnih organizacija, sporazumjeti o mjerama koje su potrebne zauskla•ivanje i osiguranje o•uvanja i razvoja takvih ribljih naselja, nediraju•i u ostale odredbe ovoga dijela.

2. Kada se isto riblje naselje ili riblja naselja udru•enih vrstanalaze kako u isklju•ivom gospodarskom pojasu tako i u susjednom podru•ju uzpojas, obalna dr•ava i dr•ave koje love ta riblja naselja u susjednom podru•junastoje, izravno ili uz pomo• odgovaraju•ih subregionalnih ili regionalnihorganizacija, sporazumjeti se o mjerama koje su potrebne za o•uvanje tihribljih naselja u susjednom podru•ju.

•lanak 64.

Vrlo migratorne vrste

1. Obalna dr•ava i druge dr•ave •iji dr•avljani u regiji love vrlomigratorne vrste, navedene u Prilogu I., sura•uju izravno ili pomo•uodgovaraju•ih me•unarodnih organizacija kako bi osigurale o•uvanje takvihvrsta i promicale njihovo optimalno iskorištavanje u •itavoj regiji, kako uisklju•ivom gospodarskom pojasu, tako i izvan njega. U regijama za koje nepostoji odgovaraju•a me•unarodna organizacija, obalna dr•ava i druge dr•ave•iji dr•avljani love te vrste u regiji sura•uju radi osnivanja takveorganizacije i sudjelovanja u njenom radu.

2. Odredbe stavka 1. primjenjuju se uz druge odredbe ovoga dijela.

•lanak 65.

Morski sisavci

19

Ništa u ovome dijelu ne ograni•ava pravo obalne dr•ave ili, ovisno oprilikama, nadle•nost me•unarodne organizacije, da zabrani, ograni•i ili urediiskorištavanje morskih sisavaca stro•e nego što je predvi•eno u ovome dijelu.Dr•ave sura•uju radi o•uvanja morskih sisavaca, a posebno moraju, uz pomo•odgovaraju•ih me•unarodnih organizacija, djelovati radi zaštite, gospodarenjai prou•avanja kitova.

•lanak 66.

Naselja anadromnih riba

1. Dr•ave iz •ijih rijeka potje•u naselja anadromnih riba imajuprvenstveni interes i odgovornost za ta naselja.

2. Dr•ava porijekla naselja anadromnih riba osigurava njihovo o•uvanjeutvr•ivanjem prikladnih mjera za ure•enje ribolova u svim vodama od kopna dovanjskih granica njezinoga isklju•ivoga gospodarskog pojasa i ribolovapredvi•enog u stavku 3. (b). Dr•ava porijekla mo•e, nakon savjetovanja sdrugim dr•avama navedenima u stavcima 3. i 4. koje love ta riblja naselja,utvrditi ukupne dopustive ulove za naselja koja potje•u iz njezinih rijeka.

3.(a) Ribolov naselja anadromnih riba smije se obavljati samo u vodamaod kopna do vanjskih granica isklju•ivih gospodarskih pojaseva, osim uslu•ajevima u kojima bi primjena ove odredbe mogla izazvati gospodarskeporeme•aje za dr•avu koja nije dr•ava porijekla. O ribolovu izvanvanjskih granica isklju•ivoga gospodarskog pojasa, zainteresirane sedr•ave savjetuju radi postizanja sporazuma o na•inima i uvjetima takvaribolova, poštuju•i doli•no zahtjeve o•uvanja i potrebe dr•aveporijekla s obzirom na ta riblja naselja.(b) Dr•ava porijekla sura•uje u svo•enju na najmanju mogu•u mjerugospodarskih poreme•aja u drugim dr•avama koje love takva ribljanaselja, vode•i ra•una o uobi•ajenom ulovu i na•inu na koji te dr•aveiskorištavaju takva naselja i o svim podru•jima u kojima se ona love.(c) Dr•avama navedenim u podstavku (b), koje sudjeluju sporazumno sdr•avom porijekla u mjerama obnove naselja anadromnih riba, osobito akopokrivaju dio troškova za takve svrhe, dr•ava porijekla iskazujeposebnu pozornost prilikom lova ribljih naselja koja potje•u iznjezinih rijeka.(d) Provedba propisa o naseljima anadromnih riba izvan isklju•ivogagospodarskog pojasa ostvaruje se na temelju sporazuma izme•u dr•aveporijekla i drugih zainteresiranih dr•ava.4. Kada naselja anadromnih riba migriraju u vode ili kroz vode od kopna

do vanjskih granica isklju•ivoga gospodarskog pojasa dr•ave koja nije dr•avaporijekla, ta •e dr•ava sura•ivati s dr•avom porijekla radi o•uvanja igospodarenja takvim ribljim naseljima.

5. Dr•ava porijekla naselja anadromnih riba i druge dr•ave koje lovetakva riblja naselja zaklju•uju aran•mane o primjeni odredaba ovoga •lanka,a gdje je to prikladno - uz pomo• regionalnih organizacija.

•lanak 67.

Katadromne vrste

1. Obalna dr•ava u •ijim vodama katadromne vrste provode ve•i dio svoga•ivotnog ciklusa, odgovorna je za gospodarenje tim vrstama i du•na jeosigurati migratornim ribama ulazak u te vode i izlazak iz njih.

2. Kadatromne se vrste love jedino u vodama koje se nalaze od kopna dovanjskih granica isklju•ivoga gospodarskog pojasa. Kada se lovi u isklju•ivimgospodarskim pojasevima, ribolov podlije•e odredbama ovog •lanka i drugimodredbama Konvencije koje se odnose na ribolov u tim zonama.

3. Ako katadromna riba migrira kroz isklju•ivi gospodarski pojas drugedr•ave, bilo kao juvenilna ili odrasla riba, gospodarenje takvom ribom,uklju•uju•i ribolov, ure•uje se sporazumom izme•u dr•ave spomenute u stavku1. i druge zainteresirane dr•ave. Takav sporazum mora osigurati racionalnogospodarenje tim vrstama i voditi ra•una o odgovornostima dr•ave spomenute ustavku 1. za o•uvanje tih vrsta.

•lanak 68.

20

Vrste od dna

Ovaj se dio ne primjenjuje na vrste od dna definirane u stavku 4.,•lanka 77.

•lanak 69.

Pravo neobalnih dr•ava

1. Neobalne dr•ave imaju pravo na pravi•noj osnovi sudjelovati uiskorištavanju odgovaraju•eg dijela viška •ivih bogatstava isklju•ivihgospodarskih pojaseva obalnih dr•ava iz iste subregije ili regije, vode•ira•una o relevantnim gospodarskim i geografskim okolnostima svihzainteresiranih dr•ava i u skladu s odredbama ovoga •lanka i •lanaka 61. i 62.

2. Uvjete i na•ine takva sudjelovanja utvr•uju zainteresirane dr•avedvostranim, subregionalnim ili regionalnim sporazumima, vode•i ra•una, izme•uostaloga:

(a) o potrebi da se izbjegnu štetni u•inci za ribarske zajednice iliribarsku industriju obalne dr•ave;(b) o mjeri u kojoj neobalna dr•ava, u skladu s odredbama ovoga •lanka,sudjeluje ili je ovlaštena sudjelovati na temelju postoje•ihdvostranih, subregionalnih ili regionalnih sporazuma u iskorištavanju•ivih bogatstava isklju•ivoga gospodarskog pojasa drugih obalnihdr•ava;(c) o mjeri u kojoj druge neobalne dr•ave i dr•ave u nepovoljnomgeografskom polo•aju ve• sudjeluju u iskorištavanju •ivih bogatstavaisklju•ivoga gospodarskog pojasa obalne dr•ave i potrebi, koja iz togaproistje•e, da se izbjegne nametanje posebno teškog tereta samo jednojobalnoj dr•avi ili jednom njezinom dijelu;(d) o prehrambenim potrebama stanovništva tih dr•ava.3. Kada se ribolovni kapacitet obalne dr•ave pribli•i stupnju

razvijenosti koji joj omogu•uje iskorištavanje cjelokupnoga dopustivog ulova•ivih bogatstava u svome isklju•ivom gospodarskom pojasu, ta obalna dr•ava idruge zainteresirane dr•ave sura•uju radi zaklju•ivanja pravi•nih aran•manana dvostranoj, subregionalnoj ili regionalnoj osnovi, kojima se neobalnimdr•avama u razvoju iz iste subregije ili regije dopušta sudjelovanje uiskorištavanju •ivih bogatstava isklju•ivih gospodarskih pojaseva obalnihdr•ava te subregije ili regije, ovisno o okolnostima i na temelju uvjeta kojizadovoljavaju sve stranke. Pri primjeni ove odredbe vodi se ra•una i o•initeljima spomenutima u stavku 2.

4. Razvijene neobalne dr•ave, na temelju odredaba ovoga •lanka,ovlaštene su sudjelovati u iskorištavanju •ivih bogatstava jedino uisklju•ivim gospodarskim pojasevima razvijenih obalnih dr•ava iz istesubregije ili regije, vode•i ra•una o mjeri u kojoj je obalna dr•ava,odobravaju•i drugim dr•avama pristup •ivim bogatstvima svoga isklju•ivogagospodarskog pojasa, vodila ra•una o potrebi da se štetni u•inci za ribarskezajednice i gospodarski poreme•aji u dr•avama •iji su dr•avljani uobi•ajenoribarili u pojasu svedu na najmanju mogu•u mjeru.

5. Gornje se odredbe primjenjuju ne diraju•i u aran•mane koji mogu bitizaklju•eni u subregijama ili regijama gdje obalne dr•ave mogu dati neobalnimdr•avama iz iste subregije ili regije jednaka ili preferencijalna prava zaiskorištavanje •ivih bogatstava njihova isklju•ivoga gospodarskog pojasa.

•lanak 70.

Pravo dr•ava u nepovoljnom geografskom polo•aju

1. Dr•ave u nepovoljnom geografskom polo•aju imaju pravo na pravi•nojosnovi sudjelovati u iskorištavanju odgovaraju•eg dijela viška •ivihbogatstava isklju•ivih gospodarskih pojaseva obalnih dr•ava iz iste subregijeili regije, vode•i ra•una o relevantnim gospodarskim i geografskim okolnostimasvih zainteresiranih dr•ava i u skladu s odredbama ovoga •lanka i •lanaka 61.i 62.

2. U svrhe ovoga dijela izraz "dr•ava u nepovoljnom geografskompolo•aju" ozna•ava obalne dr•ave, uklju•uju•i obalne dr•ave na zatvorenim ilipoluzatvorenim morima, koje njihov geografski polo•aj •ini, glede dovoljne

21

opskrbe ribom za prehrambene potrebe njihova stanovništva ili dijelastanovništva, ovisnima o iskorištavanju •ivih bogatstava isklju•ivihgospodarskih pojaseva drugih dr•ava u subregiji ili regiji, i obalne dr•avekoje ne mogu imati vlastiti isklju•ivi gospodarski pojas.

3. Uvjete i na•ine takva sudjelovanja utvr•uju zainteresirane dr•avedvostranim, subregionalnim ili regionalnim sporazumima, vode•i ra•una, izme•uostaloga:

(a) o potrebi da se izbjegnu štetni u•inci za ribarske zajednice iliribarskuindustriju obalne dr•ave;(b) o mjeri u kojoj dr•ava u nepovoljnom geografskom polo•aju, u skladus odredbama ovoga •lanka, sudjeluje ili je ovlaštena sudjelovati natemelju postoje•ih dvostranih, subregionalnih ili regionalnih sporazumau iskorištavanju •ivih bogatstava isklju•ivog gospodarskog pojasadrugih obalnih dr•ava;(c) o mjeri u kojoj druge dr•ave u nepovoljnom geografskom polo•aju ineobalne dr•ave ve• sudjeluju u iskorištavanju •ivih bogatstavaisklju•ivoga gospodarskog pojasa obalne dr•ave i potrebi, koja iz togaproistje•e, da se izbjegne nametanje posebno teškog tereta samo jednojobalnoj dr•avi ili jednom njezinom dijelu;(d) o prehrambenim potrebama stanovništva tih dr•ava.4. Kada se ribolovna sposobnost obalne dr•ave pribli•i stupnju

razvijenosti koji joj omogu•uje iskorištavanje cjelokupnoga dopustivog ulova•ivih bogatstava u svome isklju•ivom gospodarskom pojasu, ta obalna dr•ava idruge zainteresirane dr•ave sura•uju radi zaklju•ivanja pravi•nih aran•manana dvostranoj, subregionalnoj ili regionalnoj osnovi, kojima se dr•avama urazvoju u nepovoljnom geografskom polo•aju iz iste subregije ili regijedopušta sudjelovanje u iskorištavanju •ivih bogatstava isklju•ivihgospodarskih pojaseva obalnih dr•ava te subregije ili regije, ovisno ookolnostima i na temelju uvjeta koji zadovoljavaju sve stranke. Pri primjeniove odredbe vodi se ra•una i o •initeljima spomenutima u stavku 3.

5. Razvijene dr•ave u nepovoljnom geografskom polo•aju, na temeljuodredaba ovoga •lanka, ovlaštene su sudjelovati u iskorištavanju •ivihbogatstava jedino u isklju•ivim gospodarskim pojasevima razvijenih obalnihdr•ava iz iste subregije ili regije, vode•i ra•una o mjeri u kojoj je obalnadr•ava, odobravaju•i drugim dr•avama pristup •ivim bogatstvima svogaisklju•ivog gospodarskog pojasa, vodila ra•una o potrebi da se štetni u•inciza ribarske zajednice i gospodarski poreme•aji u dr•avama •iji su dr•avljaniuobi•ajeno ribarili u pojasu svedu na najmanju mogu•u mjeru.

6. Gornje se odredbe primjenjuju ne diraju•i u aran•mane koji mogu bitizaklju•eni u subregijama ili regijama gdje obalne dr•ave mogu dati dr•avamau nepovoljnom geografskom polo•aju iz iste subregije ili regije jednaka ilipreferencijalna prava za iskorištavanje •ivih bogatstava njihova isklju•ivogagospodarskog pojasa.

•lanak 71.

Neprimjenjivost •lanaka 69. i 70.

Odredbe •lanaka 69. i 70. ne primjenjuju se na obalne dr•ave •ije jegospodarstvo prete•no ovisno o iskorištavanju •ivih bogatstava njihovaisklju•ivoga gospodarskog pojasa.

•lanak 72.

Ograni•enja prijenosa prava

1. Prava iskorištavanja •ivih bogatstava, predvi•ena u •lancima 69. i70., ne smiju se ni izravno ni neizravno prenositi tre•im dr•avama ilinjihovim dr•avljanima najmom ili licencom, zasnivanjem zajedni•kih pothvataili bilo kojim drugim na•inom s u•inkom takva prijenosa, osim ako sezainteresirane dr•ave druk•ije dogovore.

2. Prethodna odredba ne spre•ava zainteresirane dr•ave u dobivanjutehni•ke ili financijske pomo•i od tre•ih dr•ava ili me•unarodnih organizacijaradi lakšeg ostvarivanja prava prema •lancima 69. i 70., pod uvjetom da tonema u•inka navedenog u stavku 1.

22

•lanak 73.

Provedba zakona i drugih propisa obalne dr•ave

1. Obalna dr•ava mo•e, u ostvarivanju svojih suverenih pravaistra•ivanja, iskorištavanja, o•uvanja i gospodarenja •ivim bogatstvima uisklju•ivom gospodarskom pojasu, poduzimati takve mjere, uklju•uju•izaustavljanje broda, njegov pregled, uzap•enje i sudski postupak, koje sunu•ne radi osiguranja poštovanja zakona i drugih propisa koje je ona donijelau skladu s Konvencijom.

2. Uzap•eni brodovi i njihove posade hitno se osloba•aju nakon polo•enezadovoljavaju•eg jamstva ili druge garancije.

3. Kazne koje propisuje obalna dr•ava, zbog kršenja zakona i drugihpropisa o ribolovu u isklju•ivom gospodarskom pojasu, ne mogu, ako nemadruk•ijeg sporazuma izme•u zainteresiranih dr•ava, uklju•iti zatvaranje nibilo kakav drugi na•in tjelesnog ka•njavanja.

4. U slu•aju uzap•enja ili zadr•avanja stranih brodova obalna dr•avaodmah na prikladan na•in obavještava dr•avu zastave o poduzetoj mjeri ikaznama, ukoliko su izre•ene.

•lanak 74.

Razgrani•enje isklju•ivoga gospodarskog pojasa izme•u dr•ava •ije obale le•e su•elice ili me•usobno grani•e

1. Razgrani•enje isklju•ivoga gospodarskog pojasa izme•u dr•ava •ijeobale le•e su•elice ili me•usobno grani•e ostvaruje se sporazumom na temeljume•unarodnog prava, kako je ono navedeno u •lanku 38. Statuta Me•unarodnogsuda, radi postizanja pravi•nog rješenja.

2. Ako se sporazum ne mo•e posti•i u razumnom roku, zainteresirane •edr•ave pribje•i postupcima predvi•enima u dijelu XV.

3. Dok se ne postigne sporazum predvi•en u stavku 1., zainteresirane •edr•ave, u duhu razumijevanja i suradnje, u•initi svaki napor kako bizaklju•ile privremene aran•mane prakti•ne prirode i kako ne bi u tomprijelaznom razdoblju ugrozile ili omele postizanje kona•nog sporazuma.Privremeni aran•mani ne•e štetiti kona•nom razgrani•enju.

4. Kada izme•u zainteresiranih dr•ava postoji sporazum koji je nasnazi, pitanja u vezi s razgrani•enjem isklju•ivoga gospodarskog pojasaure•uju se u skladu s odredbama toga sporazuma.

•lanak 75.

Pomorske karte i popisi geografskih koordinata

1. U skladu s ovim dijelom, vanjske granice isklju•ivoga gospodarskogpojasa i crte razgrani•enja povu•ene u skladu sa •lankom 74., nazna•uju se napomorskim kartama takvog mjerila ili takvih mjerila koja su prikladna zautvr•ivanje njihova polo•aja. Popisi geografskih koordinata to•aka s navedenimgeodetskim podacima mogu zamijeniti, kad je to opravdano, te vanjske graniceili crte razgrani•enja.

2. Obalna dr•ava na propisan na•in objavljuje takve karte ili popisegeografskih koordinata, a jedan primjerak svake takve karte ili popisa pola•ekod glavnog tajnika Ujedinjenih naroda.

D I O VI.

EPIKONTINENTALNI POJAS

•lanak 76.

Definicija epikontinentalnog pojasa

1. Epikontinentalni pojas obalne dr•ave obuhva•a morsko dno i njegovopodzemlje izvan njezinoga teritorijalnog mora preko •itavoga prirodnogprodu•etka njezinoga kopnenog podru•ja do vanjskog ruba kontinentalne orubine,ili do udaljenosti od 200 morskih milja od polaznih crta od kojih se mjeri

23

širina teritorijalnog mora, tamo gdje vanjski rub kontinentalne orubine nese•e do te udaljenosti.

2. Epikontinentalni pojas obalne dr•ave ne smije se prostirati izvangranica nazna•enih u stavcima 4. do 6.

3. Kontinentalna orubina obuhva•a podvodni produ•etak kopnene maseobalne dr•ave i sastoji se od morskog dna i podzemlja kontinentalne ravnine,kontinentalne strmine i kontinentalne kosine. Ona ne uklju•uje dno oceana navelikim dubinama s njegovim oceanskim hrptovima, ni njegovo podzemlje.

4. (a) U svrhe Konvencije, obalna dr•ava ustanovljava vanjski rubkontinentalne orubine svugdje gdje se orubina prostire izvan 200morskih milja od polaznih crta od kojih se mjeri širinateritorijalnog mora, na jedan od ovih na•ina:

(i) crtom povu•enom u skladu sa stavkom 7., spajaju•ikrajnje stalne to•ke na kojima debljina sloja sedimentnihstijena iznosi najmanje jedan posto najkra•e udaljenosti odte to•ke do podno•ja kontinentalne strmine, ili(ii) crtom povu•enom u skladu sa stavkom 7., spajaju•istalne to•ke koje nisu udaljene više od 60 morskih milja odpodno•ja kontinentalne strmine.

(b) Ako nema suprotnih dokaza, podno•je kontinentalne strmineodre•uje se kao to•ka najve•e promjene u nagibu njezine baze.

5. Stalne to•ke koje •ine crtu vanjske granice epikontinentalnog pojasana morskom dnu, povu•enu u skladu sa stavkom 4. (a), (i) i (ii), ne smiju senalaziti na udaljenosti ve•oj od 350 morskih milja od polaznih crta od kojihse mjeri širina teritorijalnog mora, ili, na udaljenosti ve•oj od 100 morskihmilja od izobate 2 500 metara, što je crta koja spaja to•ke dubine od 2 500metara.

6. Unato• odredbama stavka 5., vanjska granica epikontinentalnog pojasana podmorskim hrptovima ne smije prelaziti 350 morskih milja od polaznih crtaod kojih se mjeri širina teritorijalnog mora. Ovaj se stavak ne primjenjujena podmorske uzvišice koje su prirodni sastojak kontinentalne orubine, kao štosu njene dubokomorske ravnine, isponi, glavice, bankovi i izdanci.

7. Tamo gdje se epikontinentalni pojas prostire izvan 200 morskih miljaod polaznih crta od kojih se mjeri širina teritorijalnog mora, obalna dr•avaodre•uje vanjsku granicu svoga epikontinentalnog pojasa ravnim crtama kojespajaju stalne to•ke definirane koordinatama geografske širine i duljine, akoje nisu dulje od 60 morskih milja.

8. Informacije o granicama epikontinentalnog pojasa izvan 200 morskihmilja od polaznih crta od kojih se mjeri širina teritorijalnog mora, obalnadr•ava podnosi Komisiji za granice epikontinentalnog pojasa, ustanovljenojprema Prilogu II. na temelju pravi•ne geografske zastupljenosti. Komisija dajepreporuke obalnim dr•avama o pitanjima ustanovljenja vanjskih granica njihovaepikontinentalnog pojasa. Granice epikontinentalnog pojasa koje obalna dr•avaustanovi na temelju tih preporuka kona•ne su i obvezuju•e.

9. Obalna dr•ava pola•e kod glavnog tajnika Ujedinjenih naroda pomorskekarte i relevantne informacije, uklju•ivši geodetske podatke, koji na trajanna•in opisuju vanjsku granicu njezinog epikontinentalnog pojasa. Glavni tajnikih na prikladan na•in objavljuje.

10. Odredbe ovoga •lanka ne diraju u pitanje razgrani•enjaepikontinentalnog pojasa izme•u dr•ava •ije obale le•e su•elice ili me•usobnograni•e.

•lanak 77.

Prava obalne dr•ave na epikontinentalnom pojasu

1. Obalna dr•ava ostvaruje nad epikontinentalnim pojasom suverena pravaradi njegova istra•ivanja i iskorištavanja njegovih prirodnih bogatstava.

2. Prava o kojima je rije• u stavku 1., isklju•iva su u tom smislu da,ako obalna dr•ava ne istra•uje epikontinentalni pojas ili ne iskorištavanjegova prirodna bogatstva, nitko ne mo•e poduzeti te djelatnosti bezizri•itog pristanka obalne dr•ave.

3. Prava obalne dr•ave na epikontinentalni pojas ne zavise o stvarnojili fiktivnoj okupaciji, niti o bilo kakvom izri•itom proglasu.

4. Prirodna bogatstva o kojima je rije• u ovom dijelu obuhva•aju rudnoi drugo ne•ivo bogatstvo morskog dna i podzemlja kao i •iva bi•a kojapripadaju vrstama od dna, tj. bi•a koja su u stadiju u kojem se mogu loviti

24

bilo nepomi•na na morskom dnu ili ispod njega ili su nesposobna pomicati seako nisu u stalnom fizi•kom dodiru s morskim dnom ili podzemljem.

•lanak 78.

Pravni polo•aj voda i zra•nog prostora iznad epikontinentalnog pojasa teprava i slobode drugih dr•ava

1. Prava obalne dr•ave na epikontinentalnom pojasu ne diraju u pravnipolo•aj voda iznad njega, niti zra•nog prostora iznad tih voda.

2. Ostvarivanje prava obalne dr•ave na epikontinentalnom pojasu nesmije povrijediti, niti na bilo koji neopravdan na•in ometati plovidbu i drugaprava i slobode koja se Konvencijom priznaju drugim dr•avama.

•lanak 79.

Podmorski kabeli i cjevovodi na epikontinentalnom pojasu

1. Sve su dr•ave ovlaštene polagati podmorske kabele i cjevovode naepikontinentalnom pojasu, u skladu s odredbama ovoga •lanka.

2. Uz uvjet poštovanja njezinoga prava da poduzima razumne mjere zaistra•ivanje epikontinentalnog pojasa, iskorištavanje njegovih prirodnihbogatstava i spre•avanja, smanjivanja i nadziranja one•iš•enja iz cjevovoda,obalna dr•ava ne mo•e ometati polaganje ili odr•avanje tih kabela ilicjevovoda.

3. Odre•ivanje pravca za polaganje cjevovoda na epikontinentalnompojasu podlije•e suglasnosti obalne dr•ave.

4. Ništa u ovome dijelu ne dira u pravo obalne dr•ave da utvrdi uvjeteza kabele ili cjevovode koji ulaze na njeno podru•je ili u njezinoteritorijalno more, ni u njezinu jurisdikciju nad kabelima i cjevovodima kojisu polo•eni ili se koriste u vezi s istra•ivanjem njezinoga epikontinentalnogpojasa ili s iskorištavanjem njegovih bogatstava ili s upotrebom umjetnihotoka, ure•aja i naprava pod njezinom jurisdikcijom.

5. Prilikom polaganja podmorskih kabela ili cjevovoda dr•ave doli•nopaze na ve• polo•ene kabele ili cjevovode. Posebno se ne smiju onemogu•avatipopravci ve• polo•enih kabela i cjevovoda.

•lanak 80.

Umjetni otoci, ure•aji i naprave na epikontinentalnom pojasu

•lanak 60. primjenjuje se mutatis mutandis na umjetne otoke, ure•aje inaprave na epikontinentalnom pojasu.

•lanak 81.

Bušenje na epikontinentalnom pojasu

Na epikontinentalnom pojasu obalna dr•ava ima isklju•ivo pravoodobravanja i ure•ivanja bušenja u bilo koju svrhu.

•lanak 82.

Pla•anja i doprinosi za iskorištavanje epikontinentalnog pojasa izvan 200 morskih milja

1. Obalna dr•ava pla•a ili daje doprinose u naravi za iskorištavanjene•ivih bogatstava epikontinentalnog pojasa izvan 200 morskih milja odpolaznih crta od kojih se mjeri širina teritorijalnog mora.

2. Pla•anja i doprinosi daju se godišnje za cjelokupnu proizvodnju najednom le•ištu nakon prvih pet godina proizvodnje na tome le•ištu. Za šestugodinu iznos pla•anja ili doprinosa bit •e jedan posto vrijednosti ili opsegaproizvodnje na tome le•ištu. Iznos se pove•ava za jedan posto za svakusljede•u godinu do dvanaeste godine i ostaje, nakon toga, sedam posto.Proizvodnja ne uklju•uje sredstva upotrijebljena u vezi s iskorištavanjem.

3. Dr•ava u razvoju koja u potpunosti uvozi rudu koja se dobiva iznjezinoga epikontinentalnog pojasa oslobo•ena je takvih pla•anja ili doprinosa

25

za tu rudu.4. Pla•anja ili doprinosi daju se preko Vlasti, koja ih dijeli dr•avama

strankama Konvencije na temelju kriterija o pravi•noj raspodjeli, vode•ira•una o interesima i potrebama dr•ava u razvoju, posebno onih me•u njima kojesu najmanje razvijene i neobalne.

•lanak 83.

Razgrani•enje epikontinentalnog pojasa izme•u dr•ava •ije obale le•e su•elice ili me•usobno grani•e

1. Razgrani•enje epikontinentalnog pojasa izme•u dr•ava •ije obale le•esu•elice ili me•usobno grani•e ostvaruje se sporazumom na temelju me•unarodnogprava, kako je ono navedeno u •lanku 38. Statuta Me•unarodnog suda, radipostizanja pravi•nog rješenja.

2. Ako se sporazum ne mo•e posti•i u razumnom roku, zainteresirane •edr•ave pribje•i postupcima predvi•enima u dijelu XV.

3. Dok se ne postigne sporazum predvi•en u stavku 1., zainteresirane •edr•ave, u duhu razumijevanja i suradnje, u•initi svaki napor kako bizaklju•ile privremene aran•mane prakti•ne prirode i kako ne bi u tomprijelaznom razdoblju ugrozile ili omele postizanje kona•nog sporazuma.Privremeni aran•mani ne•e štetiti kona•nom razgrani•enju.

4. Kada izme•u zainteresiranih dr•ava postoji sporazum koji je nasnazi, pitanja u vezi s razgrani•enjem epikontinentalnog pojasa ure•uju se uskladu s odredbama toga sporazuma.

•lanak 84.

Pomorske karte i popisi geografskih koordinata

1. U skladu s ovim dijelom, vanjske granice epikontinentalnog pojasai crte razgrani•enja povu•ene u skladu sa •lankom 83., nazna•uju se napomorskim kartama takva mjerila ili takvih mjerila koja su prikladna zautvr•ivanje njihova polo•aja. Popisi geografskih koordinata to•aka snavedenim geodetskim podacima mogu se zamijeniti, kad je to opravdano, tevanjske granice ili crte razgrani•enja.

2. Obalna dr•ava na propisan na•in objavljuje takve karte ili popisegeografskih koordinata, a jedan primjerak svake takve karte ili popisapola•e kod glavnog tajnika Ujedinjenih naroda; one na kojima su nazna•enevanjske granice epikontinentalnog pojasa pola•e i kod glavnog tajnikaVlasti.

•lanak 85.

Bušenje tunela

Ovaj dio ne dira u pravo obalne dr•ave da iskorištava podzemljebušenjem tunela, ma koja bila visina vode iznad podzemlja.

D I O VII.

OTVORENO MORE

Odsjek 1. OP•E ODREDBE

•lanak 86.

Primjena odredaba ovoga dijela

Odredbe ovoga dijela primjenjuju se na sve dijelove mora koji nisuuklju•eni u isklju•ivi gospodarski pojas, teritorijalno more ili unutrašnjevode neke dr•ave, ili u arhipelaške vode neke arhipelaške dr•ave. Ovaj •lanakni na koji na•in ne ograni•ava slobode koje u•ivaju sve dr•ave u isklju•ivom

26

gospodarskom pojasu u skladu sa •lankom 58.

•lanak 87.

Sloboda otvorenog mora

1. Otvoreno more je otvoreno za sve dr•ave, obalne i neobalne. Slobodaotvorenog mora ostvaruje se pod uvjetima koje odre•uju Konvencija i drugapravila me•unarodnog prava. Za obalne i za neobalne dr•ave ona sadr•i, izme•uostalog:

(a) slobodu plovidbe;(b) slobodu prelijetanja;(c) slobodu polaganja podmorskih kabela i cjevovoda, uz uvjetpoštovanja dijela VI.;(d) slobodu izgradnje umjetnih otoka i drugih ure•aja koje dopuštame•unarodno pravo, uz uvjet poštovanja dijela VI.;(e) slobodu ribolova, uz uvjet poštovanja uvjeta navedenih u odsjeku

2.;(f) slobodu znanstvenog istra•ivanja, uz uvjet poštovanja dijelova VI.

i XIII.2. Sve dr•ave ostvaruju te slobode doli•no poštuju•i interese drugih

dr•ava u ostvarivanju slobode otvorenog mora i uz doli•no poštovanje pravasadr•anih u ovoj Konvenciji glede djelatnosti u Zoni.

•lanak 88.

Korištenje otvorenog mora isklju•ivo u miroljubive svrhe

Otvoreno more smije se koristiti isklju•ivo u miroljubive svrhe.

•lanak 89.

Pravna neosnovanost zahtjeva za suverenoš•u nad otvorenim morem

Nijedna dr•ava nema pravo zahtijevati da podvrgne bilo koji diootvorenog mora svojoj suverenosti.

•lanak 90.

Pravo plovidbe

Sve dr•ave, obalne i neobalne, imaju pravo da na otvorenom moru plovebrodovi koji vijore njezinu zastavu.

•lanak 91.

Dr•avna pripadnost brodova

1. Svaka dr•ava odre•uje uvjete pod kojima dodjeljuje brodovima svojudr•avnu pripadnost, kao i uvjete upisa u upisnik na svom podru•ju i pravo navijorenje svoje zastave. Brodovi imaju pripadnost one dr•ave •iju su zastavuovlašteni vijoriti. Mora postojati stvarna veza izme•u dr•ave i broda.

2. Brodovima, kojima je podijelila pravo da vijore njezinu zastavu,dr•ava izdaje isprave u tu svrhu.

•lanak 92.

Polo•aj brodova

1. Brodovi plove pod zastavom samo jedne dr•ave i podvrgnuti su naotvorenom moru, osim u iznimnim slu•ajevima izrijekom predvi•enim ume•unarodnim ugovorima ili u ovoj Konvenciji, isklju•ivo njezinojjurisdikciji. Brod ne smije mijenjati svoju zastavu za vrijeme putovanja ilipristajanja u nekoj luci, osim u slu•aju stvarnog prijenosa vlasništva iliizmjene upisa u upisniku.

2. Brod koji plovi pod zastavama dviju ili više dr•ava, kojima se slu•i

27

po svome naho•enju, ne•e se prema tre•im dr•avama mo•i pozvati ni na jednu odtih dr•avnih pripadnosti i mo•e se izjedna•iti s brodom bez dr•avnepripadnosti.

•lanak 93.

Brodovi koji vijore zastavu Ujedinjenih naroda, njihovih specijaliziranihustanova

i Me•unarodne agencije za atomsku energiju

Prethodni •lanci ne diraju u pitanje brodova u slu•benoj upotrebiUjedinjenih naroda, njihovih specijaliziranih ustanova ili Me•unarodneagencije za atomsku energiju, koji vijore zastavu organizacije.

•lanak 94.

Du•nosti dr•ave zastave

1. Svaka dr•ava djelotvorno vrši svoju jurisdikciju i nadzor nadbrodovima koji vijore njezinu zastavu glede upravnih, tehni•kih i socijalnihpitanja.

2. Posebno, svaka dr•ava:(a) vodi upisnik brodova s imenima i podacima o brodovima koji vijore

njezinu zastavu, osim onih brodova na koje se, zbog njihove male veli•ine, neprimjenjuju op•eprihva•eni me•unarodni propisi, i

(b) vrši nad svakim brodom koji vijori njezinu zastavu, njegovimzapovjednikom, •asnicima i posadom jurisdikciju u skladu sa svojim unutrašnjimpravom glede upravnih, tehni•kih i socijalnih pitanja koja se ti•u broda.

3. Svaka dr•ava, za brodove koji vijore njezinu zastavu, poduzimapotrebne mjere za ostvarivanje sigurnosti na moru, izme•u ostaloga glede:

(a) konstrukcije i opreme broda i njegove sposobnosti za plovidbu;(b) sastava, radnih uvjeta i osposobljavanja posade, vode•i ra•una o

primjenjivim me•unarodnim aktima;(c) upotrebe signala, odr•avanja veza i spre•avanja sudara.4. Te mjere uklju•uju i one koje su potrebne da se osigura:(a) da ovlašteni inspektor brodova pregleda svaki brod prije upisa u

upisnik i nakon, u odgovaraju•im vremenskim razdobljima, te da svaki brod imatakve pomorske karte, nauti•ke publikacije, navigacijsku opremu i instrumentekoji omogu•avaju sigurnu plovidbu broda;

(b) da je svaki brod pod odgovornoš•u zapovjednika broda i •asnika kojiimaju odgovaraju•u osposobljenost, naro•ito za upravljanje brodom, navigaciju,veze i upravljanje strojevima, te da posada po svojoj osposobljenosti i brojuodgovara tipu, veli•ini, strojevima i opremi broda;

(c) da zapovjednik, •asnici, a u odgovaraju•oj mjeri i posada, potpunopoznaju sve primjenjive me•unarodne propise i da se od njih zahtijevapoštovanje tih propisa o sigurnosti •ivota na moru, spre•avanju sudara,spre•avanju, smanjivanju i nadziranju one•iš•enju mora i odr•avanju radio-veza.

5. Prilikom poduzimanja mjera na koje upu•uju stavci 3. i 4., svakadr•ava mora postupati u skladu s op•eprihva•enim me•unarodnim propisima,postupcima i praksom i poduzeti sve što je potrebno radi osiguranja njihovapoštovanja.

6. Dr•ava koja ima ozbiljnih razloga za sumnju da nad nekim brodom nijevršena odgovaraju•a jurisdikcija ni nadzor, mo•e o tim •injenicamaobavijestiti dr•avu zastave. Nakon što je primila takvu obavijest, dr•avazastave pokre•e istragu i, ako je potrebno, poduzima nu•ne mjere radiispravljanja takvoga stanja.

7. Svaka dr•ava pokre•e istragu, koju vodi ili koja se vodi pred osobomili osobama odgovaraju•e osposobljenosti, u povodu svake pomorske nesre•e iliplovidbene nezgode na otvorenom moru u koju je upleten brod koji vijorinjezinu zastavu, a koja je uzrokovala gubitak •ivota ili tešku povredudr•avljana druge dr•ave ili veliku štetu brodovima ili ure•ajima druge dr•aveili morskom okolišu. Dr•ava zastave i druga dr•ava sura•uju u vo•enju svakeistrage koju provodi ta druga dr•ava zbog svake takve pomorske nesre•e iliplovidbene nezgode.

•lanak 95.

28

Imunitet ratnih brodova na otvorenom moru

Ratni brodovi u•ivaju na otvorenom moru potpuni imunitet odjurisdikcije svake druge dr•ave osim dr•ave zastave.

•lanak 96.

Imunitet brodova koji su namijenjeni samo za vladinu netrgova•ku slu•bu

Brodovi u vlasništvu dr•ave ili kojima se ona koristi, a namijenjeni susamo za vladinu netrgova•ku slu•bu, u•ivaju na otvorenom moru potpuni imunitetod jurisdikcije svake druge dr•ave osim dr•ave zastave.

•lanak 97.

Kaznena sudbenost zbog sudara ili svake druge plovidbene nezgode

1. U slu•aju sudara ili svake druge plovidbene nezgode koja se ti•ebroda na otvorenom moru i koja povla•i kaznenu ili stegovnu odgovornostzapovjednika broda ili ma koje druge osobe u slu•bi broda, kazneni ilistegovni postupak mo•i •e se povesti protiv tih osoba samo pred sudskim iliupravnim organima bilo dr•ave zastave ili dr•ave •iji su te osobe dr•avljani.

2. U stegovnim je predmetima dr•ava, koja je izdala pomorsku knji•icuzapovjedniku ili svjedod•bu o osposobljenju ili dozvolu, jedina nadle•na danakon redovitog pravnog postupka izrekne oduzimanje tih isprava, •ak i akodr•atelj nije dr•avljanin dr•ave koja ih je izdala.

3. Uzap•enje ili zadr•avanje broda, •ak i kao istra•nu radnju mogunarediti samo organi dr•ave zastave.

•lanak 98.

Du•nost pru•anja pomo•i

1. Svaka dr•ava zahtijeva od zapovjednika broda koji vijori njezinuzastavu, ako on to mo•e u•initi bez ozbiljne opasnosti za brod, posadu iliputnike:

(a) da pru•i pomo• svakoj osobi koja se na•e u moru, a kojoj prijetiopasnost;

(b) ako je obaviješten o njihovoj potrebi za pomo•, da zaplovi punombrzinom u pomo• osobama koje su u nevolji, utoliko koliko se mo•e odnjega razumno o•ekivati da tako postupi;(c) da nakon sudara pru•i pomo• drugom brodu, njegovoj posadi injegovim putnicima i da, kad je to mogu•e, priop•i drugom brodu imevlastitog broda, njegovu luku upisa i najbli•u luku u koju •e pristati.2. Svaka obalna dr•ava poma•e osnivanje, rad i odr•avanje odgovaraju•e

i djelotvorne slu•be za tra•enje i spašavanje radi sigurnosti na moru i uzraku i u tu svrhu, gdje to okolnosti tra•e, sura•uje sa susjednim dr•avamau okviru regionalnih aran•mana.

•lanak 99.

Zabrana prijevoza robova

Svaka dr•ava poduzima djelotvorne mjere radi spre•avanja i ka•njavanjaprijevoza robova na brodovima koji su ovlašteni da vijore njezinu zastavu iradi spre•avanja protupravne upotrebe njezine zastave u tu svrhu. Svaki robkoji prebjegne na brod bilo koje zastave slobodan je ipso facto.

•lanak 100.

Du•nost suradnje radi suzbijanja piratstva

Sve dr•ave sura•uju koliko najviše mogu na suzbijanju piratstva naotvorenom moru ili na bilo kojem drugom mjestu koje ne potpada podjurisdikciju nijedne dr•ave.

29

•lanak 101.

Definicija piratstva

Piratstvo je bilo koje od ovih djela:(a) svaki nezakoniti •in nasilja ili zadr•avanja ili bilo kakva

plja•ka, koje za osobne svrhe izvrši posada ili putnici privatnog broda iliprivatnog zrakoplova i usmjeren:

(i) na otvorenom moru protiv drugog broda ili zrakoplova iliprotiv osoba ili dobara na njima,(ii) protiv broda ili zrakoplova, osoba ili dobara na mjestu kojene potpada pod jurisdikciju nijedne dr•ave;

(b) svaki •in dobrovoljnog sudjelovanja u upotrebi broda ilizrakoplova, ako po•initelj zna za •injenice koje tom brodu ili zrakoplovu dajuzna•aj piratskog broda ili zrakoplova;

(c) svaki •in kojemu je svrha poticanje ili namjerno omogu•avanje nekogdjela opisanog u podstavcima (a) ili (b).

•lanak 102.

Piratstvo ratnog broda, dr•avnog broda ili dr•avnog zrakoplova •ija se posadapobunila

Djela piratstva, opisana u •lanku 101., koja po•ini ratni brod ilidr•avni brod ili dr•avni zrakoplov kojih se posada pobunila i preuzela vlastnad brodom ili zrakoplovom, izjedna•ena su s djelima koja po•ini privatni brodili zrakoplov.

•lanak 103.

Definicija piratskog broda ili zrakoplova

Brod ili zrakoplov smatra se piratskim ako su ga osobe, u •ijoj sevlasti stvarno nalazi, namijenile upotrijebiti za izvršenje jednog od djelanavedenih u •lanku 101. Isto vrijedi ako je brod ili zrakoplov upotrijebljenza izvršenje tih djela, dokle god se nalazi u vlasti osoba krivih za to djelo.

•lanak 104.

Zadr•avanje ili gubitak dr•avne pripadnosti piratskog broda ili zrakoplova

Brod ili zrakoplov mo•e zadr•ati svoju dr•avnu pripadnost iako jepostao piratski brod ili zrakoplov. Zadr•avanje ili gubitak dr•avnepripadnosti odre•eni su unutrašnjim pravom dr•ave koje je dodijelila dr•avnupripadnost.

•lanak 105.

Uzap•enje piratskog broda ili zrakoplova

Svaka dr•ava mo•e na otvorenom moru ili na bilo kojem drugom mjestukoje ne potpada pod jurisdikciju nijedne dr•ave uzaptiti piratski brod ilizrakoplov ili brod ili zrakoplov koji je otet djelom piratstva i nalazi se uvlasti pirata te uhititi osobe i zaplijeniti dobra na njima. Sudovi dr•avekoja je izvršila uzap•enje mogu odlu•iti o kaznama koje treba izre•i i opoduzimanju mjera prema brodovima, zrakoplovima ili dobrima, ne diraju•i uprava tre•ih osoba koje postupaju u dobroj vjeri.

•lanak 106.

Odgovornost za uzap•enje bez valjanih razloga

Ako je uzap•enje broda ili zrakoplova zbog sumnje da je po•injeno djelopiratstva izvršeno bez valjanih razloga, dr•ava koja je uzaptila brod ilizrakoplov odgovorna je dr•avi •iju pripadnost ima brod ili zrakoplov za savgubitak ili štetu prouzro•enu uzap•enjem.

30

•lanak 107.

Brodovi i zrakoplovi koji su ovlašteni za uzap•enje zbog piratstva

Uzap•enje zbog piratstva mogu izvršiti samo ratni brodovi ili vojnizrakoplovi, ili drugi brodovi ili zrakoplovi koji nose vanjske znakove premakojima se jasno raspoznaje da su u vladinoj slu•bi i da su ovlašteni u tusvrhu.

•lanak 108.

Nedopuštena trgovina opojnim drogama ili psihotropnim tvarima

1. Sve dr•ave sura•uju na suzbijanju nedopuštene trgovine opojnimdrogama ili psihotropnim tvarima kojom se bave brodovi na otvorenom moru usuprotnosti s me•unarodnim konvencijama.

2. Svaka dr•ava koja ima ozbiljnih razloga vjerovati da se brod kojivijori njezinu zastavu bavi nedopuštenom trgovinom opojnim drogama ilipsihotropnim tvarima mo•e zatra•iti suradnju drugih dr•ava radi suzbijanjatakve trgovine.

•lanak 109.

Neovlašteno emitiranje s otvorenog mora

1. Sve dr•ave sura•uju na suzbijanju neovlaštenog emitiranja sotvorenog mora.

2. U svrhe Konvencije "neovlašteno emitiranje" zna•i odašiljanje,suprotno me•unarodnim propisima, radijskih ili televizijskih programa s brodaili ure•aja na otvorenom moru namijenjeno širokoj javnosti, izuzimaju•iodašiljanje poziva za pomo• u nevolji.

3. Svaka osoba koja se bavi neovlaštenim emitiranjem mo•e se izvestipred sud:

(a) dr•ave zastave broda;(b) dr•ave u kojoj je ure•aj registriran;(c) dr•ave •iji je ta osoba dr•avljanin;(d) svake dr•ave u kojoj se emisija mo•e primati, ili(e) svake dr•ave u kojoj su takvim emitiranjem ometane dopuštene radio-

veze.4. Dr•ava koja ima sudbenost u skladu sa stavkom 3. mo•e, u skladu sa

•lankom 110., uhititi svaku osobu ili zaustaviti svaki brod na otvorenom morukoji neovlašteno emitira i zaplijeniti opremu za emitiranje.

•lanak 110.

Pravo pregleda

1. Osim u slu•ajevima kad je intervencija utemeljena na ovlaštenjima izme•unarodnog ugovora, ratni brod koji na otvorenom moru sretne strani brodkoji nije brod što u•iva puni imunitet u skladu sa •lancima 95. i 96., ne mo•etaj brod pregledati ako nema ozbiljnih razloga sumnjati:

(a) da se brod bavi piratstvom;(b) da se brod bavi trgovinom robljem;(c) da se brod bavi neovlaštenim emitiranjem, a dr•ava zastave ratnogbroda ima sudbenost na temelju •lanka 109.;(d) da je brod bez dr•avne pripadnosti; ili(e) da je brod, iako vijori stranu zastavu ili odbija istaknuti svoju

zastavu, u stvari brod iste dr•avne pripadnosti kao ratni brod.2. U slu•ajevima predvi•enim u stavku 1., ratni brod mo•e pristupiti

provjeravanju prava broda na vijorenje njegove zastave. U tu svrhu on smijena sumnjivi brod poslati brodicu pod zapovjedništvom •asnika. Ako sumnjaostane i nakon provjere isprava, on mo•e na brodu pristupiti daljemispitivanju, koje se mora obavljati uz sve mogu•e obzire.

3. Ako se poka•e da sumnje nisu osnovane, i pod uvjetom da pregledanibrod nije po•inio nikakav •in koji bi ih opravdao, nakna•uje mu se svakigubitak ili šteta koje je pretrpio.

31

4. Ove odredbe primjenjuju se mutatis mutandis na vojni zrakoplov.5. Ove se odredbe primjenjuju i na sve druge propisno ovlaštene brodove

ili zrakoplove koji nose vanjske znakove prema kojima se jasno raspoznaje dasu u vladinoj slu•bi.

•lanak 111.

Pravo progona

1. Progon stranoga broda mo•e se poduzeti kad nadle•ne vlasti obalnedr•ave imaju ozbiljnih razloga vjerovati da je taj brod prekršio zakone idruge propise te dr•ave. Taj progon mora zapo•eti dok se strani brod ili jednaod njegovih brodica nalazi u unutrašnjim vodama, u arhipelaškim vodama, uteritorijalnom moru ili vanjskom pojasu dr•ave koja progoni, i mo•e senastaviti izvan teritorijalnog mora ili vanjskog pojasa samo pod uvjetom danije bio prekinut. Nije potrebno da brod koji daje nalog za zaustavljanjetako•er bude u teritorijalnom moru ili vanjskom pojasu u •asu kad strani brod,koji plovi u teritorijalnom moru ili vanjskom pojasu, primi nalog zazaustavljanje. Ako se strani brod nalazi u vanjskom pojasu, definiranom u•lanku 33., progon se mo•e poduzeti samo zbog kršenja prava za •iju je zaštitutaj pojas ustanovljen.

2. Pravo progona primjenjuje se mutatis mutandis u isklju•ivomgospodarskom pojasu ili na epikontinentalnom pojasu, uklju•uju•i sigurnosnezone oko ure•aja na epikontinentalnom pojasu, zbog kršenja zakona i drugihpropisa obalne dr•ave koji se primjenjuju u skladu s Konvencijom u isklju•ivomgospodarskom pojasu ili epikontinentalnom pojasu, uklju•uju•i spomenutesigurnosne zone.

3. Pravo progona prestaje •im progonjeni brod uplovi u teritorijalnomore vlastite dr•ave ili neke tre•e dr•ave.

4. Smatrat •e se da je progon zapo•et samo ako se brod progoniteljprikladnim sredstvima kojima raspola•e uvjerio da se progonjeni brod ili jednaod njegovih brodica ili druga plovila, koja rade zajedno i slu•e seprogonjenim brodom kao maticom, nalaze unutar granica teritorijalnog mora ili,ovisno o slu•aju, u vanjskom pojasu ili u isklju•ivom gospodarskom pojasu iliiznad epikontinentalnog pojasa. Progon se mo•e zapo•eti tek pošto je dan vidniili zvu•ni znak za zaustavljanje iz udaljenosti s koje ga strani brod mo•evidjeti ili •uti.

5. Pravo progona mogu vršiti samo ratni brodovi ili vojni zrakoplovi,ili drugi brodovi ili zrakoplovi koji nose vanjske znakove prema kojima sejasno raspoznaje da su u vladinoj slu•bi i koji su ovlašteni u tu svrhu.

6. Kad progon vrši zrakoplov:(a) odredbe stavaka od 1. do 4. primjenjuju se mutatis mutandis;(b) zrakoplov koji daje nalog za zaustavljanje mora sam aktivnoprogoniti brod sve dok neki brod ili drugi zrakoplov obalne dr•ave, štoga prvi zrakoplov pozove, ne stigne da nastavi progon, ako taj prvizrakoplov sam nije u stanju uzaptiti brod. Da bi se opravdalo uzap•enjebroda izvan teritorijalnog mora nije dovoljno da ga je zrakoplov samootkrio u izvršenju povrede ili kao sumnjivog za povredu, ako ga nijeujedno pozvao da stane i progonio ili sam zrakoplov ili drugizrakoplovi ili brodovi koji nastavljaju progon bez prekida.7. Puštanje broda, koji je uzap•en na mjestu podvrgnutom jurisdikciji

neke dr•ave i koji je pra•en prema nekoj luci te dr•ave radi istrage prednadle•nim organima, ne mo•e se zahtijevati samo zato što je brod, u tijekutoga putovanja - zato što su okolnosti to nalagale - bio pra•en kroz dioisklju•ivoga gospodarskog pojasa ili otvorenog mora.

8. Ako je brod bio zaustavljen ili uzap•en izvan teritorijalnog morapod okolnostima koje ne opravdavaju ostvarivanje prava progona, nakna•uje muse svaki gubitak ili šteta koje je pretrpio.

•lanak 112.

Pravo polaganja podmorskih kabela i cjevovoda

1. Sve su dr•ave ovlaštene polagati podmorske kabele i cjevovode na dnootvorenog mora izvan epikontinentalnog pojasa.

2. Stavak 5., •lanka 79. primjenjuje se na te kabele i cjevovode.

32

•lanak 113.

Prekid ili ošte•enje podmorskih kabela ili cjevovoda

Svaka dr•ava donosi potrebne zakone i druge propise kojima se odre•ujeda su ka•njiva djela kad brod njezine zastave ili osoba podvrgnuta njezinojjurisdikciji, namjerno ili iz nehata prekine ili ošteti podmorski kabel naotvorenom moru, što bi moglo imati za posljedicu prekid ili ometanjetelegrafskih ili telefonskih veza, ili ako pod istim uvjetima prekine iliošteti podmorski vod visokog napona ili cjevovod. Ta se odredba primjenjujei na postupke koji su planirani radi izazivanja takvih prekida ili ošte•enja,ili mogu do njih dovesti. Ona se, me•utim, ne primjenuje na prekide iliošte•enja koje su prouzro•ili po•initelji djeluju•i jedino u zakonitom ciljuspašavanja svojih •ivota ili svojih brodova, pošto su poduzeli sve potrebnemjere opreza radi izbjegavanja takvog prekida ili ošte•enja.

•lanak 114.

Prekid ili ošte•enje podmorskog kabela ili cjevovoda od vlasnika drugogkabela ili cjevovoda

Svaka dr•ava donosi potrebne zakone i druge propise kojima se odre•ujeda osobe koje su podvrgnute njezinoj jurisdikciji, koje su vlasnici podmorskogkabela ili cjevovoda u otvorenom moru i koje polaganjem ili popravljanjem togakabela ili cjevovoda prouzro•e prekid ili ošte•enje drugoga kabela ilicjevovoda, snose troškove popravka.

•lanak 115.

Naknada štete za gubitak nastao zbog izbjegavanja ošte•enja podmorskogkabela ili cjevovoda

Svaka dr•ava donosi potrebne zakone i druge propise da bi vlasnikkabela ili cjevovoda nadoknadio štetu brodovlasnicima koji mogu dokazati dasu •rtvovali sidro, mre•u ili neki drugi ribarski pribor kako ne bi oštetilineki podmorski kabel ili cjevovod, pod uvjetom da je brodovlasnik prije togapoduzeo sve razumne mjere opreza.

Odsjek 2. O•UVANJE I GOSPODARENJE •IVIM BOGATSTVIMA OTVORENOG MORA

•lanak 116.

Pravo ribolova na otvorenom moru

Sve dr•ave imaju pravo da se njihovi dr•avljani bave ribolovom naotvorenom moru uz uvjet poštovanja:

a) svojih ugovornih obveza;b) prava i du•nosti, kao i interesa obalnih dr•ava, predvi•enih, poredostaloga, u stavku 2., •lanka 63. i •lancima 64. do 67;c) odredaba ovoga odsjeka.

•lanak 117.

Du•nost dr•ava da za svoje dr•avljane usvoje mjere radi o•uvanja •ivih bogatstava otvorenog mora

Sve su dr•ave du•ne usvojiti takve mjere, svaka za svoje dr•avljane,koje su potrebne za o•uvanje •ivih bogatstava otvorenog mora, ili sura•ivatis drugim dr•avama na usvajanju takvih mjera.

•lanak 118.

Suradnja dr•ava na o•uvanju i gospodarenju •ivim bogatstvima

Dr•ave me•usobno sura•uju na o•uvanju i gospodarenju •ivim bogatstvimaotvorenog mora. Dr•ave •iji dr•avljani iskorištavaju ista •iva bogatstva ili

33

razli•ita •iva bogatstva u istom podru•ju, pregovaraju radi usvajanjapotrebnih mjera za o•uvanje tih •ivih bogatstava. U tu svrhu one na prikladanna•in sura•uju na osnivanju subregionalnih ili regionalnih ribolovnihorganizacija.

•lanak 119.

O•uvanje •ivih bogatstava otvorenog mora

1. Dr•ave, prilikom odre•ivanja dopustivog ulova i utvr•ivanja drugihmjera za o•uvanje •ivih bogatstava otvorenog mora:

a) usvajaju mjere kojima je svrha da se, na temelju najpouzdanijihznanstvenih podataka kojima raspola•u zainteresirane dr•ave, odr•avaju iliobnavljaju populacije lovljenih vrsta na razinama koje mogu osigurati najvišiodr•ivi prinos, uvjetovan relevantnim ekološkim i gospodarskim •initeljima,uklju•uju•i posebne potrebe dr•ava u razvoju te vode•i ra•una o na•inuribolova, me•uovisnosti ribljih naselja i svim op•enito preporu•enimsubregionalnim, regionalnim ili svjetskim minimalnim standardima;

b) vode ra•una o u•incima takvih mjera na one vrste koje su udru•ene svrstama koje se love ili su ovisne o njima, radi odr•avanja ili obnavljanjapopulacija tih udru•enih ili ovisnih vrsta iznad razina na kojima bi senjihova reprodukcija mogla ozbiljno ugroziti.

2. Raspolo•ive znanstvene informacije, statistike o ulovu i poduzetomribolovu i drugi podaci va•ni za o•uvanje ribljih naselja daju se i redovitorazmjenjuju preko nadle•nih me•unarodnih organizacija, subregionalnih,regionalnih ili svjetskih, gdje je to prikladno, i uz sudjelovanje svihzainteresiranih dr•ava.

3. Zainteresirane dr•ave osiguravaju da mjere za o•uvanje i njihovaprimjena ne diskriminiraju ni pravno ni stvarno ribare bilo koje dr•ave.

•lanak 120.

Morski sisavci

•lanak 65. primjenjuje se tako•er i na o•uvanje i gospodarenje morskimsisavcima na otvorenom moru.

D I O VIII.

RE•IM OTOKA

•lanak 121.

Re•im otoka

1. Otok je prirodni dio kopna, okru•en vodom, koji je suh za visokevode.

2. Osim u slu•ajevima navedenima u stavku 3., teritorijalno more,vanjski pojas, isklju•ivi gospodarski pojas i epikontinentalni pojas otokaodre•uju se prema odredbama Konvencije koje se primjenjuju na druga kopnenapodru•ja.

3. Stijene na kojima nije mogu• ljudski boravak ili samostalnigospodarski •ivot nemaju ni isklju•ivi gospodarski pojas ni epikontinentalnipojas.

D I O IX.

ZATVORENA ILI POLUZATVORENA MORA

•lanak 122.

Definicija

U svrhe Konvencije "zatvoreno ili poluzatvoreno more" zna•i zaljev,

34

bazen ili more okru•eno s dvije ili više dr•ava i povezano s drugim morem ilioceanom uskim prolazom, ili koje se u cijelosti ili prete•ito sastoji odteritorijalnih mora i isklju•ivih gospodarskih pojaseva dviju ili više obalnihdr•ava.

•lanak 123.

Suradnja obalnih dr•ava na zatvorenim ili poluzatvorenim morima

Obalne dr•ave na zatvorenom ili poluzatvorenom moru trebale bime•usobno sura•ivati na ostvarivanju svojih prava i ispunjavanju svojihdu•nosti na temelju Konvencije. U tu svrhu one nastoje da, izravno ili pomo•uodgovaraju•e regionalne organizacije:

a) uskla•uju gospodarenje, o•uvanje, istra•ivanje i iskorištavanje•ivih bogatstava mora;b) uskla•uju ostvarivanje svojih prava i ispunjavanje svojih du•nostiglede zaštite i o•uvanja morskog okoliša;c) uskla•uju svoje politike znanstvenog istra•ivanja i - gdje je toprimjereno - poduzimaju zajedni•ke programe znanstvenog istra•ivanjatoga podru•ja;d) pozovu, na odgovaraju•i na•in, druge zainteresirane dr•ave ilime•unarodne organizacije na suradnju s njima u provedbi odredaba ovog•lanka.

D I O X.

PRAVO PRISTUPA NEOBALNIH DR•AVA MORU I OD MORA ISLOBODA TRANZITA

•lanak 124.

Upotreba izraza

1. U svrhe Konvencije:(a) "neobalna dr•ava" zna•i dr•avu koja nema morsku obalu;(b) "tranzitna dr•ava" zna•i dr•avu s morskom obalom ili bez nje, kojase nalazi izme•u neobalne dr•ave i mora, kroz •ije se podru•je obavljapromet u tranzitu;(c) "promet u tranzitu" zna•i tranzit osoba, prtljage, dobara iprijevoznih sredstava kroz podru•je jedne ili više tranzitnih dr•ava,kada je prolazak kroz to podru•je - s prekrcajem, uskladištenjem,podjelom tereta ili mijenjanjem na•ina prijevoza ili bez toga - samodio cjelovitog putovanja koje zapo•inje ili završava unutar podru•janeobalne dr•ave;(d) "prijevozna sredstva" zna•i:

(i) •eljezni•ka prijevozna sredstva, plovila za prijevoz morem,jezerima i rijekama i cestovna vozila,(ii) nosa•e i tovarne •ivotinje, gdje lokalni uvjeti tozahtijevaju.

2. Neobalne dr•ave i tranzitne dr•ave mogu se sporazumjeti da uprijevozna sredstva uklju•e cjevovode i plinovode i druga prijevozna sredstvakoja nisu navedena u stavku 1.

•lanak 125.

Pravo pristupa moru i od mora i sloboda tranzita

1. Neobalne dr•ave imaju pravo pristupa moru i od mora radiostvarivanja prava predvi•enih Konvencijom, uklju•uju•i prava koja se ti•uslobode otvorenog mora i zajedni•ke baštine •ovje•anstva. U tu svrhu neobalnedr•ave u•ivaju slobodu tranzita preko podru•ja tranzitnih dr•ava svimprijevoznim sredstvima.

2. Zainteresirane neobalne dr•ave i tranzitne dr•ave dogovaraju sedvostranim, subregionalnim i regionalnim sporazumima o uvjetima i na•inimaostvarivanja slobode tranzita.

3. Tranzitne dr•ave, u ostvarivanju svoje pune suverenosti nad svojim

35

podru•jem, imaju pravo poduzimati sve potrebne mjere radi osiguranja da pravai olakšice, predvi•eni u ovom dijelu za neobalne dr•ave, ni na koji na•in nenaruše njihove zakonite interese.

•lanak 126.

Isklju•enje primjene klauzule najpovlaštenije nacije

Odredbe Konvencije, kao i posebni sporazumi koji se odnose naostvarivanje prava pristupa moru i od mora, kojima se utvr•uju prava iolakšice zbog posebnog geografskog polo•aja neobalnih dr•ava, isklju•uju seod primjene klauzule najpovlaštenije nacije.

•lanak 127.

Carina, takse i druge pristojbe

1. Promet u tranzitu oslobo•en je svih carina, taksa ili drugihpristojbi, osim naknada za odre•ene usluge u•injene u vezi s takvim prometom.

2. Prijevozna sredstva u tranzitu i druge pogodnosti za tranzitpredvi•ene za neobalne dr•ave, koje one i koriste, ne smiju biti podlo•nitaksama ili pristojbama višim od onih koje se ubiru za upotrebu prijevoznihsredstava tranzitne dr•ave.

•lanak 128.

Slobodne zone i druge carinske olakšice

Radi olakšavanja prometa u tranzitu, u ulaznim i izlaznim lukamatranzitnih dr•ava mogu se sporazumima izme•u tih dr•ava i neobalnih dr•avaustanoviti slobodne zone ili druge carinske olakšice.

•lanak 129.

Suradnja u izgradnji i usavršavanju prijevoznih sredstava

Ako u tranzitnoj dr•avi nema prijevoznih sredstava za ostvarivanjeslobode tranzita ili ako postoje•a sredstva, uklju•uju•i lu•ke ure•aje iopremu, ne odgovaraju u bilo kojem pogledu, tranzitna dr•ava i zainteresirananeobalna dr•ava mogu sura•ivati u izgradnji ili usavršavanju tih sredstava.

•lanak 130.

Mjere za izbjegavanje ili uklanjanje zakašnjenja ili drugih tehni•kih poteško•a u prometu u tranzitu

1. Tranzitne dr•ave poduzimaju sve odgovaraju•e mjere radi izbjegavanjazakašnjenja ili drugih tehni•kih poteško•a u prometu u tranzitu.

2. Ako do•e do takvih zakašnjenja ili poteško•a, nadle•ne vlastitranzitne dr•ave i zainteresirane neobalne dr•ave sura•uju radi njihova brzoguklanjanja.

•lanak 131.

Jednakost postupanja u morskim lukama

Brodovi koji vijore zastavu neobalnih dr•ava podvrgnuti su u morskimlukama jednakom postupku kao i drugi strani brodovi.

•lanak 132.

Dodjeljivanje ve•ih tranzitnih olakšica

Konvencija ni na koji na•in ne izaziva opozivanje tranzitnih olakšicave•ih od olakšica koje su u njoj predvi•ene, a o kojima su se dr•ave strankeKonvencije sporazumjele ili ih je jedna dr•ava stranka odobrila. Konvencija,isto tako, ne prije•i odobravanje ve•ih olakšica u budu•nosti.

36

D I O XI.

ZONA

Odsjek 1. OP•E ODREDBE

•lanak 133.

Upotreba izraza

U svrhe ovoga dijela:(a) "bogatstva" zna•i sva •vrsta, teku•a ili plinovita rudna bogatstvain situ u Zoni, na morskome dnu, ili u njegovu podzemlju, uklju•uju•ii polimetalne grumene;(b) "rudama" se ozna•avaju bogatstva nakon što su izva•ena iz Zone.

•lanak 134.

Domašaj ovoga dijela

1. Ovaj se dio odnosi na Zonu.2. Djelatnosti u Zoni ure•uju se odredbama ovoga dijela.3. Obveze polaganja i objavljivanja pomorskih karata ili popisa

geografskih koordinata kojima se nazna•uju granice iz •lanka 1., stavka 1. (1)navedene su u dijelu VI.

4. Odredbe ovoga •lanka ne diraju u ustanovljenje vanjskih granicaepikontinentalnog pojasa u skladu s dijelom VI., niti u valjanost sporazumao razgrani•enju izme•u dr•ava •ije obale le•e su•elice ili me•usobno grani•e.

•lanak 135.

Pravni polo•aj voda i zra•nog prostora iznad Zone

Ni ovaj dio, ni prava koja se priznaju ili ostvaruju na temelju njega,ne diraju u pravni polo•aj voda iznad Zone ili u pravni polo•aj zra•nogprostora iznad tih voda.

Odsjek 2. NA•ELA URE•ENJA ZONE

•lanak 136.

Zajedni•ka baština •ovje•anstva

Zona i njezina bogatstva su zajedni•ka baština •ovje•anstva.

•lanak 137.

Pravni polo•aj Zone i njezinih bogatstava

1. Nijedna dr•ava ne mo•e zahtijevati ni ostvarivati suverenost ilisuverena prava nad bilo kojim dijelom Zone ili njezinim bogatstvima; nijednadr•ava, ni fizi•ka ili pravna osoba ne mo•e prisvojiti bilo koji dio Zone ilinjezinih bogatstava. Nijedan takav zahtjev ili ostvarivanje suverenosti ilisuverenih prava ili takvo prisvajanje ne•e se priznati.

2. Sva prava na bogatstva Zone pripadaju •ovje•anstvu kao cjelini, uime kojega djeluje Vlast. Ta bogatstva ne mogu se otu•iti. Rude izva•ene izZone mogu se otu•iti samo u skladu s ovim dijelom, te pravilima, propisima ipostupcima Vlasti.

3. Nijedna dr•ava, ni fizi•ka ili pravna osoba ne mo•e zahtijevati,stjecati ili ostvarivati prava na rude izva•ene iz Zone osim u skladu s ovimdijelom. Prava druk•ije zahtijevana, stjecana ili ostvarivana ne•e sepriznati.

•lanak 138.

37

Op•e ponašanje dr•ava glede Zone

Op•e ponašanje dr•ava glede Zone mora biti u skladu s odredbama ovogadijela, na•elima sadr•anima u Povelji Ujedinjenih naroda i drugim pravilimame•unarodnog prava, u interesu odr•avanja mira i sigurnosti, promicanjame•unarodne suradnje i uzajamnog razumijevanja.

•lanak 139.

Obveza osiguravanja poštovanja Konvencije i odgovornosti u slu•aju štete

1. Dr•ave stranke obvezne su osigurati da djelatnosti u Zoni buduizvo•ene u skladu s odredbama ovog dijela, bilo da ih poduzimaju one same,dr•avna poduze•a, fizi•ke ili pravne osobe koje imaju dr•avljanstvo dr•avastranaka ili se nalaze pod njihovim stvarnim nadzorom ili pod nadzoromnjihovih dr•avljana. Istu obvezu imaju me•unarodne organizacije za djelatnostikoje one poduzimaju u Zoni.

2. Ne diraju•i u pravila me•unarodnog prava i •lanak 22., Priloga III.,dr•ava stranka ili me•unarodna organizacija odgovorna je za štetu koju jeprouzro•ila neizvršavanjem svojih obveza na temelju ovoga dijela; dr•avestranke ili me•unarodne organizacije koje djeluju zajedno, solidarno suodgovorne. Me•utim, dr•ava stranka nije odgovorna za štetu prouzro•enunepoštovanjem ovoga dijela od osobe za koju ona jam•i prema stavku 2. (b),•lanka 153., ako je dr•ava stranka poduzela sve potrebne i prikladne mjereradi osiguravanja djelotvornog poštovanja ovoga dijela i priloga koji se nanjega odnose, kako je to predvi•eno stavkom 4., •lanka 153. i stavkom 4.,•lanka 4., Priloga III.

3. Dr•ave stranke koje su •lanice me•unarodnih organizacija poduzimajuodgovaraju•e mjere kako bi osigurale primjenu ovoga •lanka s obzirom na teorganizacije.

•lanak 140.

Dobrobit •ovje•anstva

1. Djelatnosti u Zoni izvode se za dobrobit •ovje•anstva kao cjeline,kako je to izri•ito predvi•eno u ovome dijelu, neovisno o geografskom polo•ajudr•ava, bilo da su obalne ili neobalne, posebno vode•i ra•una o interesima ipotrebama dr•ava u razvoju i naroda koji nisu stekli punu neovisnost ili drugisamoupravni polo•aj koji Ujedinjeni narodi priznaju u skladu s rezolucijomOp•e skupštine 1514 (XV) i drugim relevantnim rezolucijama Op•e skupštine.

2. Vlast brine o pravi•noj raspodjeli financijskih i drugih ekonomskihkoristi proizašlih iz djelatnosti u Zoni pomo•u prikladnog mehanizma, natemelju nediskriminacije, u skladu sa stavkom 2. (f)(i), •lanka 160.

•lanak 141.

Korištenje Zone isklju•ivo u miroljubive svrhe

Sve dr•ave, obalne i neobalne, smiju koristiti Zonu isklju•ivo umiroljubive svrhe, bez diskriminacije i štete za ostale odredbe ovoga dijela.

•lanak 142.

Prava i zakoniti interesi obalnih dr•ava

1. Djelatnosti u Zoni, koje se odnose na nalazišta bogatstava u Zonikoja se prote•u i unutar granica nacionalne jurisdikcije, izvode se s du•nimobzirom prema pravima i zakonitim interesima obalne dr•ave pod •ijom sejurisdikcijom ta nalazišta nalaze.

2. Radi izbjegavanja povreda tih prava i interesa odr•avaju sesavjetovanja sa zainteresiranom dr•avom, uklju•uju•i sustav prethodnogobavještavanja. Za slu•ajeve u kojima djelatnosti u Zoni mogu dovesti doiskorištavanja bogatstava koja le•e unutar granica nacionalne jurisdikcijeobalne dr•ave, potrebna je prethodna suglasnost te dr•ave.

3. Ni ovaj dio, ni prava priznata ili vršena na temelju njega, nediraju u prava obalnih dr•ava da poduzimaju mjere u skladu s relevantnim

38

odredbama dijela XII. koje mogu biti potrebne radi spre•avanja, smanjenja iliotklanjanja ozbiljne i izravne opasnosti za njihovu obalu ili za interese uznju vezane, prouzro•ene one•iš•enjem ili prijetnjom od one•iš•enja ili drugimopasnim pojavama koje proistje•u iz djelatnosti u Zoni ili su njima izazvane.

•lanak 143.

Znanstveno istra•ivanje mora

1. More se u Zoni smije znanstveno istra•ivati isklju•ivo u miroljubivesvrhe i za dobrobit •ovje•anstva kao cjeline, u skladu s dijelom XIII.

2. Vlast mo•e obavljati znanstveno istra•ivanje mora i bogatstava uZoni i u tu svrhu zaklju•ivati ugovore. Vlast promi•e i poti•e znanstvenoistra•ivanje mora u Zoni te uskla•uje i širi rezultate takvih istra•ivanja ianaliza kada su raspolo•ivi.

3. Dr•ave stranke mogu obavljati znanstveno istra•ivanje mora u Zoni.One promi•u me•unarodnu suradnju u znanstvenom istra•ivanju mora u Zoni:

(a) sudjelovanjem u me•unarodnim programima i poticanjem suradnjeosoblja raznih zemalja i Vlasti u znanstvenom istra•ivanju mora;(b) osiguravanjem da se programi razra•uju preko Vlasti ili drugihme•unarodnih organizacija, ovisno o prilikama, u korist dr•ava urazvoju i tehnološki manje razvijenih dr•ava, a u cilju:

(i) ja•anja njihovih istra•iva•kih kapaciteta,(ii) osposobljavanja njihova osoblja i osoblja Vlasti u metodamaistra•ivanja i u primjeni rezultata istra•ivanja,(iii) podupiranja zapošljavanja njihova osposobljenog osoblja uistra•ivanju Zone;

(c) djelotvornim širenjem rezultata istra•ivanja i analiza kad sudostupni, preko Vlasti ili drugim me•unarodnim kanalima, ovisno o prilikama.

•lanak 144.

Prijenos tehnologije

1. Vlast poduzima mjere u skladu s Konvencijom:(a) radi stjecanja tehnologije i znanstvenih spoznaja, koje se odnosena djelatnosti u Zoni, i(b) radi promicanja i poticanja prijenosa takve tehnologije iznanstvenih spoznaja dr•avama u razvoju, tako da sve dr•ave strankeimaju od toga koristi.2. Radi toga Vlast i dr•ave stranke sura•uju na promicanju prijenosa

tehnologije i znanstvenih spoznaja koje se odnose na djelatnosti u Zoni, takoda Poduze•e i sve dr•ave stranke imaju od toga koristi. Osobito pokre•u ipromi•u:

(a) programe za prijenos tehnologije Poduze•u i dr•avama u razvoju kojise odnose na djelatnosti u Zoni, uklju•uju•i, izme•u ostalog,pogodnosti Poduze•u i dr•avama u razvoju za pribavljanje odgovaraju•etehnologije pod povoljnim i umjerenim modalitetima i uvjetima;(b) mjere usmjerene prema razvoju tehnologije Poduze•a i doma•etehnologije dr•ava u razvoju, osobito pru•anjem prilika osobljuPoduze•a i iz dr•ava u razvoju za usavršavanje u znanosti o moru imorskoj tehnologiji i za njihovo puno sudjelovanje u djelatnostima uZoni.

•lanak 145.

Zaštita morskog okoliša

U skladu s Konvencijom, a u vezi s djelatnostima u Zoni, moraju sepoduzeti potrebne mjere radi osiguranja djelotvorne zaštite morskog okolišaod štetnih posljedica koje mogu nastati od tih djelatnosti. U tu svrhu Vlastusvaja odgovaraju•a pravila, propise i postupke, izme•u ostalog, radi:

(a) spre•avanja, smanjivanja i nadziranja one•iš•enja i drugihopasnosti za morski okoliš, uklju•uju•i obalu, i poreme•aje ekološkeravnote•e morskog okoliša, poklanjaju•i naro•itu pozornost potrebizaštite od štetnih posljedica takvih djelatnosti kao što su bušenje,jaru•anje, iskopavanje, odlaganje otpadaka, izgradnja, rad i odr•avanje

39

ure•aja, cjevovoda i drugih sprava namijenjenih takvim djelatnostima;(b) zaštite i o•uvanja prirodnih bogatstava Zone i spre•avanja štete zamorsku floru i faunu.

•lanak 146.

Zaštita ljudskog •ivota

U vezi s djelatnostima u Zoni, moraju se poduzeti potrebne mjere radiosiguranja djelotvorne zaštite ljudskog •ivota. U tu svrhu Vlast usvajaodgovaraju•a pravila, propise i postupke radi dopune postoje•ega me•unarodnogprava sadr•anog u relevantnim me•unarodnim ugovorima.

•lanak 147.

Uskla•ivanje djelatnosti u Zoni s drugim djelatnostima u morskom okolišu

1. Djelatnosti u Zoni moraju se obavljati s razumnom pozornoš•u premadrugim djelatnostima u morskom okolišu.

2. Ure•aji koji se koriste radi obavljanja djelatnosti u Zonipodvrgnuti su ovim uvjetima:

(a) takvi se ure•aji podi•u, postavljaju i uklanjaju samo u skladu sovim dijelom i uz poštovanje pravila, propisa i postupaka Vlasti. Morase dati propisna obavijest o podizanju, postavljanju i uklanjanjutakvih ure•aja i moraju se odr•avati stalna upozoravaju•a sredstva onjihovoj prisutnosti;(b) takvi se ure•aji ne smiju postavljati tamo gdje mogu ometatiupotrebu priznatih plovidbenih putova bitnih za me•unarodnu plovidbuili u podru•jima razvijenog ribolova;(c) radi jam•enja sigurnosti ure•aja i plovidbe, oko takvih ure•ajaustanovljuju se prikladno ozna•ene sigurnosne zone. Konfiguracija imjesto takvih sigurnosnih zona ne smije stvarati pojas koji prije•ibrodovima dopušteni pristup u pojedina morska podru•ja ili plovidbume•unarodnim plovidbenim putovima;(d) takvi se ure•aji koriste isklju•ivo u miroljubive svrhe;(e) takvi ure•aji nemaju pravni polo•aj otoka. Oni nemaju vlastitogateritorijalnog mora, a njihovo postojanje ne utje•e na odre•ivanjegranica teritorijalnog mora, isklju•ivoga gospodarskog pojasa iliepikontinentalnog pojasa.3. Druge djelatnosti u morskom okolišu obavljaju se vode•i razumno

ra•una o djelatnostima u Zoni.

•lanak 148.

Sudjelovanje dr•ava u razvoju u djelatnostima u Zoni

Djelotvorno sudjelovanje dr•ava u razvoju u djelatnostima u Zonipromi•e se na na•in koji je izri•ito predvi•en u ovome dijelu, s du•nompozornoš•u prema njihovim posebnim interesima i potrebama, a naro•ito premaposebnim potrebama neobalnih dr•ava i dr•ava u nepovoljnom geografskompolo•aju me•u njima, da prevladaju prepreke koje potje•u iz njihovanepovoljnog polo•aja, uklju•uju•i udaljenost od Zone i teško•e pristupa k njoji od nje.

•lanak 149.

Arheološki i povijesni predmeti

Svi predmeti arheološke i povijesne prirode na•eni u Zoni •uvaju se ilise njima raspola•e radi dobrobiti •ovje•anstva kao cjeline, uzimaju•i posebnou obzir prvenstvo prava dr•ave ili zemlje porijekla ili dr•ave kulturnogporijekla ili dr•ave povijesnog i arheološkog porijekla.

Odsjek 3. RAZVOJ BOGATSTVA ZONE

•lanak 150.

40

Op•a politika djelatnosti u Zoni

Djelatnosti u Zoni obavljaju se, kako je to izri•ito predvi•eno u ovomedijelu, na na•in koji pridonosi zdravom razvoju svjetskog gospodarstva iujedna•enom rastu me•unarodne trgovine i koji promi•e me•unarodnu suradnjuradi svestranog razvoja svih zemalja, osobito dr•ava u razvoju, i u namjerida se osigura:

(a) razvoj bogatstava Zone;(b) pravilno, sigurno i racionalno gospodarenje bogatstvima Zone,uklju•uju•i djelotvorno izvo•enje djelatnosti u Zoni i, u skladu srazumnim na•elima o o•uvanju, izbjegavanje nepotrebnih gubitaka;(c) širenje mogu•nosti za sudjelovanje u takvim djelatnostima, osobitou skladu sa •lancima 144. i 148.(d) sudjelovanje Vlasti u prihodima i prijenos tehnologije Poduze•u idr•avama u razvoju, kako je to predvi•eno Konvencijom;(e) pove•anje mogu•nosti dobivanja ruda iz Zone, prema potrebi,povezano s dobivanjem ruda iz drugih izvora, radi osiguranja opskrbepotroša•a takvih ruda;(f) promicanje pravi•nih i stabilnih cijena, unosnih za proizvo•a•e ipovoljnih za potroša•e, za rude dobivene kako iz Zone tako i iz drugihizvora, i promicanje dugoro•ne ravnote•e izme•u ponude i potra•nje;(g) pove•anje mogu•nosti za sve dr•ave stranke, neovisno o njihovomdruštvenom i gospodarskom ure•enju ili geografskom polo•aju, dasudjeluju u razvoju bogatstava Zone, te spre•avanje monopoliziranjadjelatnosti u Zoni;(h) zaštita dr•ava u razvoju od štetnih posljedica za njihovagospodarstva ili njihove prihode od izvoza zbog smanjenja cijene nekerude ili smanjenja opsega izvoza te vrste rude, u onoj mjeri u kojoj jeto smanjenje prouzro•eno djelatnostima u Zoni, kako je predvi•eno u•lanku 151.;(i) razvoj zajedni•ke baštine radi dobrobiti •ovje•anstva kao cjeline,

i(j) uvjete pristupa tr•ištima za uvoz ruda dobivenih iz bogatstava Zonei za uvoz sirovina dobivenih od takvih ruda koji ne•e biti povoljnijiod najpovoljnijih koji se primjenjuju na uvoz iz drugih izvora.

•lanak 151.

Politika proizvodnje

1. (a) Ne diraju•i u ciljeve izlo•ene u •lanku 150., a radiostvarivanja to•ke (h) toga •lanka, djeluju•i kroz postoje•a tijela ilinove aran•mane ili sporazume, ovisno o prilikama, u kojima sudjelujusve zainteresirane stranke, uklju•uju•i proizvo•a•e i potroša•e, Vlastpoduzima mjere potrebne za promicanje rasta, djelotvornosti istabilnosti tr•išta za sirovine dobivene od ruda iz Zone, uz cijeneunosne za proizvo•a•e i povoljne za potroša•e. Sve dr•ave strankesura•uju u tom cilju.(b) Vlast ima pravo sudjelovati na svakoj konferenciji o sirovinamakoja se bavi tim sirovinama i na kojoj sudjeluju sve zainteresiranestranke, uklju•uju•i proizvo•a•e i potroša•e. Vlast ima pravo postatistrankom svakoga aran•mana ili sporazuma koji proistekne iz takvihkonferencija. Sudjelovanje Vlasti u bilo kojem organu ustanovljenom natemelju tih aran•mana ili sporazuma odnosi se na proizvodnju u Zoni iu skladu je s relevantnim pravilima tih organa.(c) Obveze koje potje•u iz aran•mana ili sporazuma spomenutih u ovomestavku Vlast izvršava na na•in koji osigurava jedinstvenu inediskriminacijsku primjenu glede cjelokupne proizvodnje odgovaraju•ihruda u Zoni. Tako postupaju•i, Vlast djeluje na na•in koji je u skladus odredbama postoje•ih ugovora i odobrenih planova rada Poduze•a.2. (a) Za vrijeme privremenog razdoblja odre•enog u stavku 3.,komercijalna proizvodnja na temelju odobrenog plana rada ne smije sepoduzeti dok izvo•a• radova ne podnese zahtjev i ne dobije od Vlastidozvolu za proizvodnju. Dozvola za proizvodnju ne mo•e se tra•iti niizdati prije negoli po•ne te•i rok od pet godina prije planiranogpo•etka komercijalne proizvodnje prema planu rada, osim ako pravilima,propisima i postupcima Vlasti nije propisan drugi rok, s obzirom na

41

prirodu i dinamiku razvoja projekta.(b) U zahtjevu za dozvolu proizvodnje izvo•a• radova utvr•uje godišnjekoli•ine nikla koje o•ekuje da •e proizvesti prema odobrenom planurada. Zahtjev obuhva•a i raspored troškova koje •e izvo•a• radovasnositi nakon dobivanja dozvole, prora•unatih razumno, tako da muomogu•e zapo•eti komercijalnu proizvodnju u planirano vrijeme.(c) U svrhe navedene u podstavcima (a) i (b), Vlast utvr•ujeodgovaraju•e proizvodne uvjete u skladu s •lankom 17., Priloga III.(d) Vlast izdaje dozvolu za proizvodnju tra•ene koli•ine, osim ako takoli•ina zajedno s ve• odobrenim koli•inama premašuje najvišu razinuproizvodnje nikla, izra•unatu na temelju stavka 4. u godini izdavanjadozvole, za bilo koju godinu proizvodnje koja pada u privremenorazdoblje.(e) Odobreni zahtjevi i dozvola za proizvodnju postaju dio odobrenogplana rada.(f) Ako je zahtjev izvo•a•a radova za dozvolu proizvodnje odbijen natemelju podstavka (d), izvo•a• radova mo•e u svako vrijeme obnovitisvoj zahtjev Vlasti.3. Privremeno razdoblje po•inje pet godina prije 1. sije•nja godine u

kojoj je planiran po•etak najranije komercijalne proizvodnje prema odobrenomplanu rada. Ako je najranija komercijalna proizvodnja odgo•ena nakon godineu kojoj je bila prvobitno planirana, po•etak privremenog razdoblja i najvišarazina proizvodnje, prvobitno izra•unati, uslijed toga se prilago•uju.Privremeno razdoblje traje 25 godina ili do kraja revizijske konferencije okojoj je rije• u •lanku 155., odnosno do dana kad novi aran•mani ili sporazuminavedeni u stavku 1. stupe na snagu, ovisno o tome što prije nastupi. Vlast•e preuzeti ovlaštenja predvi•ena u ovome •lanku za preostali dio privremenograzdoblja, ako spomenuti aran•mani ili sporazumi isteknu ili iz bilo kojegrazloga prestanu djelovati.

4. (a) Najviša razina proizvodnje za svaku godinu privremenog razdobljapredstavlja zbroj:

(i) razlike izme•u vrijednosti na koordinati koja predstavljatrend potrošnje nikla, izra•unatih na temelju podstavka (b), zagodinu koja neposredno prethodi godini prve komercijalneproizvodnje i godinu koja neposredno prethodi po•etku privremenograzdoblja; i(ii) šezdeset posto razlike izme•u vrijednosti na koordinati kojapredstavlja trend potrošnje nikla, izra•unatih na temeljupodstavka (b), za godinu za koju je podnesen zahtjev za dozvoluproizvodnje i za godinu koja neposredno prethodi godini prvekomercijalne proizvodnje.

(b) U svrhe podstavka (a):(i) vrijednosti na koordinati upotrebljene za izra•unavanjenajviše razine proizvodnje nikla jesu one godišnje vrijednostipotrošnje nikla na koordinati izra•unate u godini u kojoj jeizdana dozvola za proizvodnju. Koordinata se dobiva linearnomregresijom logaritama stvarne potrošnje nikla za posljednjepetnaestogodišnje razdoblje za koje su takvi podaci dostupni, pri•emu je vrijeme neovisna promjenjiva veli•ina. Ova koordinata seozna•ava kao po•etna koordinata,(ii) ako je godišnja stopa rasta na po•etnoj koordinati manja od3 posto, onda •e umjesto nje koordinata za odre•ivanje koli•inaspomenutih u podstavku (a) biti ona koja presijeca po•etnukoordinatu kod vrijednosti za prvu godinu odgovaraju•egpetnaestogodišnjeg razdoblja i raste po stopi od 3 postogodišnje. Me•utim, najviša razina proizvodnje utvr•ena za bilokoju godinu privremenog razdoblja ne mo•e ni u kojem slu•aju bitive•a od razlike izme•u vrijednosti na po•etnoj koordinati za tugodinu i vrijednosti na po•etnoj koordinati za godinu kojaneposredno prethodi po•etku privremenog razdoblja.

5. Vlast rezervira Poduze•u za njegovu po•etnu proizvodnju koli•inu od38.000 metri•kih tona nikla od dane najviše razine proizvodnje izra•unate natemelju stavka (4).

6. (a) Izvo•a• radova smije u svakoj godini proizvesti manje odkoli•ine godišnje proizvodnje minerala iz polimetalnih grumenanazna•ene u njegovoj dozvoli za proizvodnju ili do 8 posto više od tekoli•ine, pod uvjetom da cjelokupna koli•ina proizvodnje ne premaši onu

42

nazna•enu u dozvoli. O svakom prekora•enju izme•u 8 i 20 posto u bilokojoj godini, ili o svakom prekora•enju u prvoj i sljede•im godinamanakon dvije uzastopne godine u kojima je ve• bilo došlo doprekora•enja, pregovara se s Vlaš•u, koja mo•e zahtijevati od izvo•a•aradova da dobije dozvolu za dodatnu proizvodnju.(b) Zahtjeve za dozvole za dodatnu proizvodnju Vlast •e razmatrati teknakon što razmotri sve neriješene zahtjeve izvo•a•a radova koji jošnisu dobili dozvolu za proizvodnju i pošto uzme u obzir druge mogu•epodnositelje zahtjeva. Vlast se vodi na•elom da se ne premašicjelokupna proizvodnja koja je dopuštena na temelju najviše razineproizvodnje u svakoj godini privremenog razdoblja. Ona ne•e odobritiproizvodnju na temelju plana rada koji se odnosi na koli•inu kojaprelazi 46.500 metri•kih tona nikla godišnje.7. Razina proizvodnje drugih metala kao što su bakar, kobalt i mangan,

izva•enih iz polimetalnih grumena koji su dobiveni na temelju dozvole zaproizvodnju, ne bi smjela biti viša od one koja bi bila dostignuta da jeizvo•a• radova proizveo najve•u koli•inu nikla iz tih grumena u skladu s ovim•lankom. Vlast •e usvojiti pravila, propise i postupke na temelju •lanka 17.,Priloga III., radi ostvarivanja ovoga stavka.

8. Prava i obveze koje se odnose na nelojalnu gospodarsku praksu, akoji su utemeljeni u relevantnim mnogostranim trgovinskim sporazumima,primjenjivat •e se na istra•ivanje i iskorištavanje ruda u Zoni. U rješavanjusporova nastalih na temelju ove odredbe, dr•ave stranke koje su stranke tihmnogostranih trgovinskih sporazuma primjenit •e postupke rješavanja sporovapredvi•ene u tim sporazumima.

9. Vlast je ovlaštena ograni•iti razinu proizvodnje ruda u Zoni,druk•ijih od onih iz polimetalnih grumena, primjenjuju•i prikladne uvjete imetode na temelju propisa koje •e usvojiti u skladu sa stavkom 8., •lanka 161.

10. Na preporuku Vije•a, zasnovanu na mišljenju Ekonomsko-planskekomisije, Skupština ustanovljuje sustav naknade ili poduzima druge mjerepomo•i u gospodarskom prilago•avanju, uklju•uju•i suradnju sa specijaliziranimustanovama i drugim me•unarodnim organizacijama, radi pru•anja pomo•i dr•avamau razvoju koje trpe ozbiljne štetne posljedice u svojem gospodarstvu iliprihodima od izvoza zbog smanjenja cijene neke rude ili smanjenja opsegaizvoza te vrste rude, u onoj mjeri u kojoj je to smanjenje uzrokovanodjelatnostima u Zoni. Ako se od nje to zatra•i, Vlast pokre•e prou•avanjeproblema onih dr•ava koje •e, vjerojatno, biti najozbiljnije ugro•ene, unamjeri da se njihove teško•e svedu na najmanju mjeru i da im se pomogne unjihovom gospodarskom prilago•avanju.

•lanak 152.

Ostvarivanje ovlaštenja i zada•a Vlasti

1. Vlast ne dopušta diskriminaciju u ostvarivanju svojih ovlaštenja izada•a, uklju•uju•i pru•anje mogu•nosti za djelatnosti u Zoni.

2. Dopuštena je, me•utim, posebna pozornost prema dr•avama u razvoju,a me•u njima, naro•ita pozornost prema neobalnim dr•avama i dr•avama unepovoljnom geografskom polo•aju, kako je to posebno predvi•eno u ovomedijelu.

•lanak 153.

Sustav istra•ivanja i iskorištavanja

1. Vlast organizira, obavlja i nadzire djelatnosti u Zoni u ime•ovje•anstva kao cjeline u skladu s ovim •lankom, s drugim relevantnimodredbama ovoga dijela i priloga, koji se na njega odnose, te s pravilima,propisima i postupcima Vlasti.

2. Djelatnosti u Zoni obavljaju, kako je propisano u stavku 3.:(a) Poduze•e, i(b) udru•ivanjem s Vlaš•u, dr•ave stranke, ili dr•avna poduze•a, ilifizi•ke ili pravne osobe koje imaju dr•avljanstvo dr•ava stranaka, ilisu pod njihovim stvarnim nadzorom, ili pod nadzorom njihovihdr•avljana, kada te dr•ave stranke jam•e za njih, ili svaka skupinanavedenih subjekata koja ispunjava uvjete predvi•ene u ovome dijelu iPrilogu III.

43

3. Djelatnosti u Zoni obavljaju se u skladu sa slu•benim pisanim planomrada, sastavljenim u skladu s Prilogom III, koji je, nakon razmatranja uPravnoj i tehni•koj komisiji, odobrilo Vije•e. Ako djelatnosti u Zoniobavljaju, na temelju odobrenja Vlasti, subjekti navedeni u stavku 2. (b),plan rada ima oblik ugovora u skladu sa •lankom 3., Priloga III. Takvim seugovorima mogu predvidjeti zajedni•ki aran•mani u skladu sa •lankom 11.,Priloga III.

4. Vlast nadzire djelatnosti u Zoni radi osiguranja poštovanjarelevantnih odredaba ovoga dijela i priloga koji se na njega odnose, tepravila, propisa i postupaka Vlasti i planova rada odobrenih u skladu sastavkom 3. Dr•ave stranke poma•u Vlasti poduzimanjem svih mjera potrebnih dase osigura to poštovanje u skladu sa •lankom 139.

5. Vlast ima pravo u svako doba poduzeti sve mjere predvi•ene u ovomedijelu radi osiguranja poštovanja njegovih odredaba te obavljanja zada•anadzora i pravnog ure•ivanja, koje ima u skladu s ovim dijelom ili na temeljunekog ugovora. Vlast ima pravo pregledati sve ure•aje u Zoni koji se koristeu vezi s djelatnostima u njoj.

6. Svaki ugovor zaklju•en u skladu sa stavkom 3. predvi•a pravnusigurnost ugovaratelja. Ugovor se, prema tome, ne smije izmijeniti, obustavitini raskinuti, osim u skladu sa •lancima 18. i 19., Priloga III.

•lanak 154.

Periodi•no preispitivanje

Svakih pet godina od stupanja na snagu Konvencije, Skupština poduzimaop•e i sustavno preispitivanje na•ina na koji se u praksi provodi me•unarodnire•im Zone ustanovljen Konvencijom. Na temelju toga preispitivanja, Skupštinamo•e poduzeti ili preporu•iti drugim organima da poduzmu mjere u skladu sodredbama i postupcima ovoga dijela i priloga koji se na njega odnose, a koje•e pridonijeti poboljšanju provedbe re•ima.

•lanak 155.

Revizijska konferencija

1. Petnaest godina nakon 1. sije•nja godine u kojoj je po•ela prvakomercijalna proizvodnja na temelju odobrenog plana rada, Skupština •e sazvatikonferenciju radi revizije onih odredaba ovoga dijela i priloga koji se nanjega odnose, kojima je ure•en sustav istra•ivanja i iskorištavanja bogatstavaZone. Revizijska konferencija •e potanko razmotriti, u svjetlosti iskustvaste•enog u spomenutom razdoblju:

(a) jesu li odredbe ovoga dijela, kojima je ure•en sustav istra•ivanjai iskorištavanja bogatstava Zone, postigle svoje ciljeve u svakompogledu, uklju•uju•i pitanje jesu li koristile •ovje•anstvu kaocjelini;(b) jesu li, za vrijeme petnaestogodišnjeg razdoblja, rezerviranapodru•ja Zone bila iskorištavana na djelotvoran i ujedna•en na•in uusporedbi s nerezerviranim podru•jima;(c) jesu li se razvoj i upotreba Zone i njezinih bogatstava provodilina na•in koji pridonosi zdravom razvoju svjetskog gospodarstva iujedna•enom rastu me•unarodne trgovine;(d) je li se sprije•ilo monopoliziranje djelatnosti u Zoni;(e) je li ostvarena politika predvi•ena •lancima 150. i 151.(f) je li se sustavom postigla pravi•na raspodjela dobrobiti dobivenihdjelatnostima u Zoni, uzimaju•i posebno u obzir interese i potrebedr•ava u razvoju.2. Revizijska konferencija osigurava odr•avanje na•ela zajedni•ke

baštine •ovje•anstva, me•unarodnog re•ima ustanovljenog radi osiguranjapravi•nog iskorištavanja bogatstava Zone u korist svih zemalja, posebno dr•avau razvoju, i Vlasti, koja organizira, obavlja i nadzire djelatnosti u Zoni.Konferencija, isto tako, osigurava odr•avanje na•ela sadr•anih u ovome dijelu,koja se odnose na zabranu postavljanja zahtjeva ili ostvarivanja suverenostina bilo kojem dijelu Zone, na prava dr•ava i njihovo op•e ponašanje u odnosuna Zonu i njihovo sudjelovanje u djelatnostima u Zoni u skladu s Konvencijom,na spre•avanje monopoliziranja djelatnosti u Zoni, na upotrebu Zone islju•ivou miroljubive svrhe, na gospodarske aspekte djelatnosti u Zoni, na znanstveno

44

istra•ivanje mora, na prijenos tehnologije, na zaštitu morskog okoliša, nazaštitu ljudskog •ivota, na prava obalnih dr•ava, na pravni polo•aj voda iznadZone i pravni polo•aj zra•nog prostora iznad tih voda i na uskla•ivanjedjelatnosti u Zoni s drugim djelatnostima u morskom okolišu.

3. Postupak donošenja odluka koje •e se primijeniti na revizijskojkonferenciji bit •e jednak onome na Tre•oj konferenciji Ujedinjenih naroda opravu mora. Konferencija •e u•initi svaki napor da se suglasnost o svakojizmjeni postigne konsenzusom i ne bi se trebalo glasovati o takvim pitanjimadok svi napori radi postizanja konsenzusa ne budu iscrpljeni.

4. Ako ni nakon pet godina od po•etka revizijske konferencije ne budepostignuta suglasnost o sustavu istra•ivanja i iskorištavanja bogatstava Zone,ona mo•e u sljede•ih 12 mjeseci, tro•etvrtinskom ve•inom dr•ava stranaka,usvojiti i podnijeti dr•avama strankama na ratifikaciju ili pristupanje takveizmjene kojima se mijenja ili prilago•ava sustav, onako kako sama odredi daje potrebno i prikladno. Takve izmjene stupaju na snagu za sve dr•ave stranke12 mjeseci od dana polaganja isprave o ratifikaciji ili pristupu tri •etvrtinedr•ava stranaka.

5. Izmjene koje revizijska konferencija usvoji u skladu s ovim •lankomne diraju u prava ste•ena na temelju postoje•ih ugovora.

Odsjek 4. VLAST

Pododsjek A. OP•E ODREDBE

•lanak 156.

Ustanovljenje Vlasti

1. Ustanovljuje se Me•unarodna vlast za morsko dno, koja djeluje uskladu s ovim dijelom.

2. Sve su dr•ave stranke ipso facto •lanice Vlasti.3. Promatra•i na Tre•oj konferenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora

koji su potpisali Završni akt, a na koje se ne odnosi stavak 1 (c), (d), (e)ili (f), •lanka 305., imaju pravo sudjelovati u radu Vlasti kao promatra•i,u skladu s njenim pravilima, propisima i postupcima.

4. Sjedište Vlasti je u Jamajki.5. Radi obavljanja svojih zada•a Vlast mo•e osnivati regionalne centre

ili urede kakve smatra potrebnima.

•lanak 157.

Priroda i temeljna na•ela Vlasti

1. Vlast je organizacija preko koje dr•ave stranke, u skladu s ovimdijelom, organiziraju i nadziru djelatnosti u Zoni, posebno radi upravljanjabogatstvima Zone.

2. Vlast ima ona ovlaštenja i zada•e koji su joj izri•ito povjereniKonvencijom. Vlast ima ona uzgredna ovlaštenja, koja su u skladu sKonvencijom, a proistje•u iz tih ovlaštenja i zada•a vezanih uz djelatnostiu Zoni i potrebna su za njihovo ostvarivanje.

3. Vlast se temelji na na•elu suverene jednakosti svih svojih •lanova.3. Svi •lanovi Vlasti moraju u dobroj vjeri ispunjavati obveze koje su

preuzeli u skladu s ovim dijelom, sa svrhom da se svakome od njih osigurajuprava i koristi koje proistje•u iz •lanstva.

•lanak 158.

Organi Vlasti

1. Kao glavni organi Vlasti ustanovljuju se: Skupština, Vije•e iTajništvo.

2. Ustanovljuje se Poduze•e, kao organ preko kojega Vlast ostvarujezada•e iz stavka 1., •lanka 170.

3. U skladu s ovim dijelom mogu se ustanoviti pomo•ni organi za koje seuka•e potreba.

4. Svaki glavni organ Vlasti i Poduze•e odgovara za ostvarivanjeovlaštenja i zada•a koji su mu povjereni. U ostvarivanju tih ovlaštenja i

45

zada•a svaki se organ suzdr•ava od poduzimanja bilo koje radnje koja mo•eugroziti ili ote•ati ostvarivanje posebnih ovlaštenja i zada•a povjerenihdrugom organu.

Pododsjek B. SKUPŠTINA

•lanak 159.

Sastav, postupak i glasovanje

1. Skupština se sastoji od svih •lanova Vlasti. Svaki •lan ima uSkupštini jednog predstavnika, kojega mogu pratiti zamjenici i savjetnici.

2. Skupština se sastaje na redovita godišnja zasjedanja i na takvaizvanredna zasjedanja koje ona odlu•i sazvati, ili ih sazove glavni tajnik nazahtjev Vije•a ili ve•ine •lanova Vlasti.

3. Zasjedanja se odr•avaju u sjedištu Vlasti, osim ako Skupština odlu•idruk•ije.

4. Skupština donosi svoj poslovnik. Na po•etku svakoga redovitogzasjedanja bira svoga predsjednika i potreban broj drugih du•nosnika. Oniobavljaju du•nost dok se novi predsjednik i drugi du•nosnici ne izaberu nasljede•em redovitom zasjedanju.

5. Ve•ina •lanova Skupštine •ini kvorum.6. Svaki •lan Skupštine ima jedan glas.7. Odluke o pitanjima postupka, uklju•uju•i i odluke o sazivanju

izvanrednih zasjedanja Skupštine, usvajaju se ve•inom •lanova koji su nazo•nii glasuju.

8. Odluke o meritornim pitanjima usvajaju se dvotre•inskom ve•inom•lanova koji su nazo•ni i glasuju, pod uvjetom da takva ve•ina obuhva•a ve•inu•lanova koji sudjeluju na tome zasjedanju. Ako postoji dvojba je li nekopitanje meritorno, postupa se kao da je meritorno pitanje, osim ako Skupštinaodlu•i druk•ije ve•inom potrebnom za odlu•ivanje o meritornim pitanjima.

9. Kad se meritorno pitanje prvi puta treba staviti na glasovanje,Predsjednik mo•e odgoditi odluku o pristupanju glasovanju o takvom pitanju zavrijeme koje nije du•e od pet kalendarskih dana, a du•an je tako postupiti nazahtjev najmanje jedne petine •lanova Skupštine. Ovo se pravilo mo•eprimijeniti na odre•eno pitanje samo jednom, a ne smije se primijeniti takoda se o pitanju ne glasuje do završetka zasjedanja.

10. Na pisani zahtjev upu•en Predsjedniku, koji je podr•ala najmanjejedna •etvrtina •lanova Vlasti, da se zatra•i savjetodavno mišljenje osuglasnosti s Konvencijom nekog prijedloga koji se pred Skupštinom u bilokojem predmetu, Skupština tra•i savjetodavno mišljenje od Vije•a za sporoveo morskom dnu Me•unarodnog suda za pravo mora i odga•a glasovanje o tomeprijedlogu dok ne dobije savjetodavno mišljenje Vije•a. Ako se savjetodavnomišljenje ne dobije do posljednjeg tjedna zasjedanja u tijeku kojega jezatra•eno, Skupština odlu•uje kada •e se sastati radi glasovanja o odgo•enomprijedlogu.

•lanak 160.

Ovlaštenja i zada•e

1. Budu•i da je jedini organ Vlasti koji se sastoji od svih •lanova,Skupština se smatra vrhovnim organom Vlasti kojemu su ostali glavni organiodgovorni na na•in izri•ito predvi•en u Konvenciji. Skupština je ovlaštenautvr•ivati op•u politiku u bilo kojem pitanju ili predmetu u nadle•nostiVlasti, u skladu s odgovaraju•im odredbama Konvencije.

2. Pored navedenoga, ovlaštenja i zada•e Skupštine jesu:(a) izbor •lanova Vije•a u skladu sa •lankom 161.;(b) izbor glavnog tajnika izme•u kandidata koje predlo•i Vije•e;(c) na preporuku Vije•a, izbor •lanova Upravnog odbora Poduze•a i

generalnog direktora Poduze•a;(d) ustanovljenje takvih pomo•nih organa koje smatra potrebnim zaobavljanje svojih zada•a u skladu s ovim dijelom. Prilikom odre•ivanjasastava pomo•nih organa s du•nom se pozornoš•u vodi ra•una o na•elupravi•ne geografske zastupljenosti i o posebnim interesima, kao i opotrebi da •lanovi budu osposobljeni i stru•ni u tehni•kim pitanjimakojima se takvi organi bave;

46

(e) odre•ivanje visine doprinosa •lanova za upravni prora•un Vlasti uskladu s usvojenom skalom razreza, zasnovanoj na skali koja se koristiza redovni prora•un Ujedinjenih naroda, dok Vlast ne bude raspolagalas dovoljno prihoda iz drugih izvora za podmirenje upravnih troškova;(f) (i) na preporuku Vije•a, razmatranje i odobravanje pravila,

propisa i postupaka o pravi•noj raspodjeli financijskih i drugihekonomskih dobrobiti dobivenih od djelatnosti u Zoni i odpla•anja i doprinosa predvi•enih •lankom 82., posebno vode•ira•una o interesima i potrebama dr•ava u razvoju i naroda kojinisu stekli punu neovisnost ili drugi samoupravni polo•aj. AkoSkupština ne odobri preporuke Vije•a, ona ih vra•a Vije•u naponovno razmatranje u svjetlu gledišta izra•enih u Skupštini,(ii) razmatranje i odobravanje pravila, propisa i postupakaVlasti i svih njihovih izmjena koje je Vije•e privremeno usvojiloprema stavku 2. (o)(ii), •lanka 162. Ta se pravila, propisi ipostupci odnose na ispitivanje, istra•ivanje i iskorištavanjeZone, financijsko poslovanje i unutrašnju upravu Vlasti, a premapreporuci Upravnog odbora Poduze•a, i na prijenos fondova odPoduze•a na Vlast;

(g) odlu•ivanje o pravi•noj raspodjeli financijskih i drugih ekonomskihdobrobiti dobivenih od djelatnosti u Zoni, u skladu s Konvencijom ipravilima, propisima i postupcima Vlasti;(h) razmatranje i odobravanje prijedloga godišnjeg prora•una Vlasti

koji podnosi Vije•e;(i) razmatranje periodi•nih izvješ•a Vije•a i Poduze•a i posebnihizvješ•a zatra•enih od Vije•a ili od bilo kojega drugog organa Vlasti;(j) pokretanje prou•avanja i davanje preporuka radi promicanjame•unarodne suradnje u vezi s djelatnostima u Zoni i poticanjaprogresivnog razvoja me•unarodnog prava na tom podru•ju i njegovekodifikacije;(k) razmatranje problema op•e naravi u vezi s djelatnostima u Zoni,koji nastaju posebno za dr•ave u razvoju, a isto tako i problema u vezis djelatnostima u Zoni koji nastaju za neke dr•ave zbog njihovageografskog polo•aja, naro•ito neobalnih dr•ava i dr•ava u nepovoljnomgeografskom polo•aju;(l) na preporuku Vije•a, zasnovanu na mišljenju Ekonomsko-planskekomisije, ustanovljenje sustava naknade ili poduzimanje drugih mjerapomo•i u gospodarskom prilago•avanju, predvi•enih u stavku 10., •lanka151.;(m) obustavljanje, na temelju •lanka 185., ostvarivanja •lanskih pravai povlastica;(n) raspravljanje o bilo kojem pitanju ili predmetu iz djelokrugaVlasti i donošenje odluke o tome koji •e organ Vlasti razmatrati takvopitanje ili predmet koji nije izri•ito povjeren nekom odre•enom organu,u skladu s podjelom ovlaštenja i zada•a me•u organima Vlasti.

Pododsjek C. VIJE•E

•lanak 161.

Sastav, postupak i glasovanje

1. Vije•e se sastoji od 36 •lanova Vlasti koje bira Skupština,sljede•im redom:

(a) •etiri •lana me•u onim dr•avama strankama koje su u posljednjih petgodina za koje su dostupne statistike, trošile više od 2 posto odcjelokupne svjetske potrošnje ili •iji je •isti uvoz bio viši od 2posto od cjelokupnog svjetskog uvoza sirovina dobivenih od onih vrstaruda koje •e se dobivati iz Zone, s tim da je najmanje jedna dr•ava izisto•noeuropske (socijalisti•ke) regije, kao i da je me•u njima dr•avakoja je najve•i potroša•;(b) •etiri •lana me•u osam dr•ava stranaka koje su najviše ulo•ile upripreme i obavljanje djelatnosti u Zoni, bilo izravno bilo putemsvojih dr•avljana, uklju•uju•i najmanje jednu dr•avu iz isto•noeuropske(socijalisti•ke) regije;(c) •etiri •lana me•u dr•avama strankama koje su, prema proizvodnji na

47

podru•ju pod njihovom jurisdikcijom, glavni •isti izvoznici onih vrstaruda koje •e se dobivati iz Zone, uklju•uju•i barem dvije dr•ave urazvoju •iji izvoz takvih ruda ima zna•ajan utjecaj na njihovagospodarstva;(d) šest •lanova me•u dr•avama strankama u razvoju koje predstavljajuposebne interese. Posebni interesi koji trebaju biti predstavljaniuklju•uju interese dr•ava s brojnim stanovništvom, neobalnih dr•ava idr•ava u nepovoljnom geografskom polo•aju, dr•ava koje su glavniuvoznici onih vrsta ruda koje •e se dobivati iz Zone, dr•ava koje supotencijalni proizvo•a•i takvih ruda i najmanje razvijenih dr•ava;(e) osamnaest •lanova izabranih na temelju na•ela koje osiguravapravi•nu geografsku raspodjelu svih mjesta u Vije•u, uz uvjet da svakageografska regija bude predstavljena s barem jednim •lanom izabranim natemelju ovoga podstavka. U tu svrhu, geografske regije su ove: Afrika,Azija, Isto•na Europa (socijalisti•ka), Latinska Amerika i ZapadnaEuropa i ostale dr•ave.2. Prilikom izbora •lanova Vije•a u skladu sa stavkom 1., Skupština

osigurava:(a) da su neobalne dr•ave i dr•ave u nepovoljnom geografskom polo•ajupredstavljene u broju koji je pribli•no razmjeran njihovojzastupljenosti u Skupštini;(b) da su obalne dr•ave, osobito dr•ave u razvoju, koje ne ispunjavajuuvjete iz stavka 1.(a), (b), (c) ili (d) predstavljene u broju koji jepribli•no razmjeran njihovoj zastupljenosti u Skupštini;(c) da je svaka grupa dr•ava stranaka koja mora biti zastupljena uVije•u predstavljena s onim •lanovima, ako ih ima, koje je ta grupapredlo•ila.3. Izbori se provode na redovitim zasjedanjima Skupštine. Svaki se •lan

Vije•a bira na •etiri godine. Me•utim, prilikom prvog izbora •lanova Vije•apolovina •lanova iz svake od grupa navedenih u stavku 1. bira se na dvijegodine.

4. •lanovi Vije•a mogu se ponovno birati; me•utim, s du•nom sepozornoš•u treba odnositi prema po•eljnosti rotacije u •lanstvu.

5. Vije•e djeluje u sjedištu Vlasti i sastaje se toliko •esto kolikoposlovi Vlasti zahtijevaju, ali najmanje tri puta godišnje.

6. Ve•ina •lanova Vije•a •ini kvorum.7. Svaki •lan Vije•a ima jedan glas.8. (a) Ve•inom •lanova koji su nazo•ni i glasuju usvajaju se odluke o

pitanjima postupka.(b) Dvotre•inskom ve•inom •lanova koji su nazo•ni i glasuju, poduvjetom da takva ve•ina obuhva•a ve•inu •lanova Vije•a, usvajaju seodluke o meritornim pitanjima koja se postavljaju u vezi s odredbama upodstavcima (f), (g), (h), (i), (n), (p), (v), stavka 2., •lanka 162.i u •lanku 191.(c) Tro•etvrtinskom ve•inom •lanova koji su nazo•ni i glasuju, poduvjetom da takva ve•ina obuhva•a ve•inu •lanova Vije•a, usvajaju seodluke o meritornim pitanjima koja se postavljaju u vezi s odredbama u•lanku 162., stavku 1.; •lanku 162., stavku 2., podstavcima (a), (b),(c), (d), (e), (l), (q), (r), (s), (t); •lanku 162., stavku 2.,podstavku (u), kad ugovaratelj ili dr•ava koja jam•i ne poštujepropise; •lanku 162., stavku 2., podstavku (w), s tim da nare•enjaizdana na temelju te odredbe ne mogu obvezivati du•e od 30 dana, osimako su potvr•ena odlukom usvojenom u skladu s podstavkom (d); •lanku162., stavku 2., podstavcima (x), (y), (z); •lanku 163., stavku 2.;•lanku 174., stavku 3; •lanku 11., Priloga IV.(d) Konsenzusom se usvajaju odluke o meritornim pitanjima koja sepostavljaju u vezi s odredbama u podstavcima (m) i (o), stavka 2.,•lanka 162., i u vezi s izmjenama dijela XI.(e) U svrhe podstavaka (d), (f) i (g), "konsenzus" zna•i odsustvo bilokakvog formalnog protivljenja. U roku od 14 dana od podnošenjaprijedloga Vije•u, predsjednik Vije•a utvr•uje da li bi bilo formalnogprotivljenja usvajanju prijedloga. Ako predsjednik utvrdi da bi takvogprotivljenja bilo, on •e u roku od tri dana nakon tog svog zaklju•kaustanoviti i sazvati odbor za mirenje, sastavljen od najviše devet•lanova Vije•a, s predsjednikom Vije•a kao predsjedaju•im, radiuklanjanja razlika i pronala•enja prijedloga koji •e se mo•i usvojitikonsenzusom. Odbor djeluje brzo i podnosi izvješ•e Vije•u u roku od 14

48

dana od njegova ustanovljenja. Ako odbor nije u stanju preporu•itiprijedlog koji •e se mo•i usvojiti konsenzusom, on •e u svome izvješ•uiznijeti razloge na kojima se temelji protivljenje prijedlogu.(f) Odluke o pitanjima koja naprijed nisu navedena, a koja je Vije•eovlašteno usvojiti na temelju pravila, propisa i postupaka Vlasti ilina bilo kojem drugom temelju, usvajaju se prema podstavcima ovog stavkakoji su nazna•eni u tim pravilima, propisima i postupcima ili, ako unjima nisu nazna•eni, na temelju podstavka koji •e odrediti Vije•ekonsenzusom, po mogu•nosti unaprijed.(g) Kada je sporno pripada li neko pitanje podstavcima (a), (b), (c)ili (d), smatrat •e se da pitanje spada u onaj podstavak u kojemu sezahtijeva ve•a ili najve•a ve•ina ili konsenzus, ovisno o slu•aju, osimako Vije•e takvom ve•inom ili konsenzusom odlu•i druk•ije.9. Vije•e utvr•uje postupak prema kojemu •lan Vlasti koji nije

zastupljen u Vije•u mo•e uputiti predstavnika da bude nazo•an sjednici Vije•akada taj •lan to zahtijeva, ili ako Vije•e razmatra predmet koji je za njegaosobito va•an. Predstavnik takvog •lana ovlašten je sudjelovati u raspravama,ali nema pravo glasa.

•lanak 162.

Ovlaštenja i zada•e

1. Vije•e je izvršni organ Vlasti. U skladu s Konvencijom i op•ompolitikom koju utvr•uje Skupština, Vije•e je ovlašteno utvr•ivati posebnupolitiku koju Vlast provodi u svakom pitanju ili predmetu u nadle•nostiVlasti.

2. Pored toga, Vije•e:(a) nadgleda i uskla•uje primjenu odredaba ovoga dijela u svimpitanjima i predmetima u nadle•nosti Vlasti i upozorava Skupštinu naslu•ajeve nepoštovanja propisa;(b) predla•e Skupštini popis kandidata za izbor glavnog tajnika;(c) preporu•uje Skupštini kandidate za izbor •lanova Upravnog odboraPoduze•a i generalnog direktora Poduze•a;(d) ustanovljava pomo•ne organe, ovisno o prilikama i vode•i ra•una oekonomi•nosti i efikasnosti, koje smatra potrebnima za obavljanjesvojih zada•a u skladu s ovim dijelom. Pri odre•ivanju sastava pomo•nihorgana, pozornost se posebno poklanja potrebi da •lanovi buduosposobljeni i stru•ni u tehni•kim pitanjima kojima se takvi organibave, s tim da se s du•nom pozornoš•u vodi ra•una o na•elu pravi•negeografske zastupljenosti i o posebnim interesima;(e) donosi svoj poslovnik, u kojem utvr•uje i na•in izbora svogapredsjednika;(f) zaklju•uje u ime Vlasti i u okvirima njene nadle•nosti sporazume sUjedinjenim narodima i drugim me•unarodnim organizacijama, uz uvjetodobrenja Skupštine;(g) razmatra izvješ•a Poduze•a i dostavlja ih Skupštini sa svojim

preporukama;(h) podnosi Skupštini godišnja izvješ•a i posebna izvješ•a koja ona

zatra•i;(i) daje upute Poduze•u u skladu sa •lankom 170.;(j) odobrava planove rada u skladu sa •lankom 6., Priloga III. Vije•euzima u postupak svaki plan rada u roku od 60 dana nakon što ga jePravna i tehni•ka komisija podnijela zasjedanju Vije•a, u skladu s ovimpostupkom:

(i) ako Komisija preporu•i odobrenje plana rada, pretpostavlja seda ga je Vije•e odobrilo ako nijedan •lan Vije•a ne podnese uroku od 14 dana obrazlo•eno pisano protivljenje predsjedniku, ukojemu je navedeno neudovoljavanje uvjetima iz •lanka 6., PrilogaIII. Ako ima protivljenja, primjenjuje se postupak za mirenjepredvi•en u podstavku (e), stavka 8., •lanka 161. Ako, nakon štoje postupak za mirenje okon•an, protivljenje odobrenju plana radai dalje postoji, smatrat •e se da je Vije•e odobrilo plan rada,osim ako ga je Vije•e odbilo konsenzusom svojih •lanova,isklju•uju•i dr•avu ili dr•ave koje su podnijele zahtjev ilijam•e za podnositelja zahtjeva,(ii) ako Komisija preporu•i da se plan rada ne odobri ili ako ne

49

dade nikakvu preporuku, Vije•e mo•e odobriti plan radatro•etvrtinskom ve•inom •lanova koji su nazo•ni i glasuju, poduvjetom da takva ve•ina obuhva•a ve•inu •lanova koji sudjeluju natome zasjedanju;

(k) odobrava planove rada koje podnosi Poduze•e u skladu sa •lankom12., Priloga IV., primjenjuju•i mutatis mutandis postupke predvi•ene upodstavku (j);(l) nadzire djelatnosti u Zoni u skladu sa stavkom 4., •lanka 153. ipravilima, propisima i postupcima Vlasti;(m) poduzima, na temelju preporuke Ekonomsko-planske komisije, potrebnei prikladne mjere u skladu s to•kom (h), •lanka 150., radi zaštitedr•ava u razvoju od štetnih gospodarskih posljedica koje se navode utoj odredbi;(n) daje preporuke Skupštini, na temelju mišljenja Ekonomsko-planskekomisije, za sustav naknade ili za poduzimanje drugih mjera pomo•i ugospodarskom prilago•avanju, predvi•enih u stavku 10., •lanka 151.;(o) (i) preporu•a Skupštini pravila, propise i postupke o pravi•noj

raspodjeli financijskih i drugih ekonomskih dobrobiti dobivenihod djelatnosti u Zoni i od pla•anja i doprinosa na temelju •lanka82., uzimaju•i posebno u obzir interese i potrebe dr•ava urazvoju i naroda koji nisu stekli punu neovisnost ili drugisamoupravni polo•aj.(ii) usvaja i privremeno primjenjuje, dok ih Skupština ne odobri,pravila, propise i postupke Vlasti i sve njihove izmjene,uzimaju•i u obzir preporuke Pravne i tehni•ke komisije ili drugogpomo•nog nadle•nog organa. Ta se pravila, propisi i postupciodnose na ispitivanje, istra•ivanje i iskorištavanje Zone,financijsko poslovanje i unutrašnju upravu Vlasti. Prednost •e sedati usvajanju pravila, propisa i postupaka za istra•ivanje iiskorištavanje polimetalnih grumena. Pravila, propisi i postupciza istra•ivanje i iskorištavanje drugih bogatstava koja nisupolimetalni grumeni usvojit •e se u roku od tri godine od danapodnošenja zahtjeva Vlasti od strane bilo kojeg njezinog •lana dausvoji pravila, propise i postupke koji se odnose na takvabogatstva. Sva se pravila, propisi i postupci primjenjujuprivremeno, dok ih ne odobri Skupština ili ih Vije•e ne izmijeniprema gledištima koje je izrazila Skupština;

(p) nadgleda sva pla•anja koja treba izvršiti od strane Vlasti ili unjezinu korist u vezi s radovima poduzetim u skladu s ovim dijelom;(q) obavlja izbor me•u podnositeljima zahtjeva za dozvole proizvodnjeprema •lanku 7., Priloga III. u slu•aju predvi•enom tim •lankom; (r) podnosi Skupštini na odobrenje prijedlog godišnjeg prora•una

Vlasti;(s) daje preporuke Skupštini o politici u bilo kojem pitanju ilipredmetu u nadle•nosti Vlasti;(t) daje preporuke Skupštini o obustavljanju, na temelju •lanka 185.,ostvarivanja •lanskih prava i povlastica;(u) u ime Vlasti pokre•e postupke pred Vije•em za sporove o morskom dnuzbog nepoštovanja propisa;(v) priop•uje Skupštini odluku Vije•a za sporove o morskom dnu upostupku koji je pokrenut na temelju podstavka (u) i daje preporukekoje smatra prikladnima glede mjera koje treba poduzeti;(w) izdaje naloge u hitnim slu•ajevima, koji mogu uklju•ivati naloge zaobustavljanje ili prilago•avanje radova, kako bi se sprije•ilonanošenje velike štete morskom okolišu uzrokovane djelatnostima u Zoni;(x) odbija ugovarateljima ili Poduze•u iskorištavanje odre•enihpodru•ja kad ozbiljni razlozi ukazuju na opasnosti nanošenja velikeštete morskom okolišu;(y) osniva pomo•ni organ za izradu nacrta financijskih pravila, propisai postupaka koji se odnose na:

(i) financijsko poslovanje u skladu sa •lancima 171. i 175., i(ii) financijske aran•mane u skladu sa •lankom 13. i postavkom(c),stavka 1., •lanka 17., Priloga III.;

(z) ustanovljuje odgovaraju•e strukture radi upravljanja i nadgledanjaosoblja inspektora koji •e nadzirati djelatnosti u Zoni, kako biutvrdili poštuju li se odredbe ovoga dijela i pravila, propisi ipostupci Vlasti, te modaliteti i uvjeti bilo kojega ugovora zaklju•enog

50

s Vlaš•u.

•lanak 163.

Organi Vije•a

1. Ustanovljavaju se ovi organi Vije•a:(a) Ekonomsko-planska komisija;(b) Pravna i tehni•ka komisija.2. Svaka se komisija sastoji od 15 •lanova, koje bira Vije•e me•u

kandidatima koje su predlo•ile dr•ave stranke. Me•utim, ako je potrebno,Vije•e mo•e odlu•iti da se pove•a sastav bilo koje od komisija, vode•i ra•unao ekonomi•nosti i djelotvornosti.

3. •lanovi komisije imaju odgovaraju•u osposobljenost za podru•jenjezine nadle•nosti. Dr•ave stranke predla•u kandidate najviše stru•nosti ipoštenja, osposobljene u relevantnim strukama, radi osiguravanja djelotvornograda komisije.

4. Prilikom izbora •lanova komisija s du•nom se pozornoš•u vodi ra•unao potrebi pravi•ne geografske zastupljenosti i predstavljanju posebnihinteresa.

5. Nijedna dr•ava stranka ne mo•e predlo•iti više od jednog kandidataza istu komisiju. Nitko ne mo•e biti izabran u više od jedne komisije.

6. •lanovi komisija biraju se na pet godina. Oni mogu biti birani zajoš jedan mandat.

7. U slu•aju smrti, nesposobnosti ili ostavke •lana komisije prijeisteka njegova mandata, Vije•e bira za ostatak mandata •lana iz istegeografske regije ili vrste interesa.

8. •lanovi komisija ne smiju imati nikakvih financijskih interesa ubilo kakvoj djelatnosti vezanoj uz istra•ivanje i iskorištavanje u Zoni.Ovisno o njihovoj odgovornosti komisiji •iji su •lanovi, oni ne smijuotkrivati, •ak ni nakon prestanka svojih zada•a, nikakve industrijske tajneili podatke koji su industrijsko vlasništvo, preneseno Vlasti u skladu sa•lankom 14., Priloga III., ili druge povjerljive informacije koje su saznaliuslijed svojih du•nosti u Vlasti.

9. Svaka komisija obavlja svoje zada•e u skladu sa smjernicama iuputama koje usvoji Vije•e.

10. Svaka komisija sastavlja i podnosi Vije•u na odobrenje pravila ipropise koji su potrebni radi djelotvornog ispunjavanja zada•a komisije.

11. Postupci donošenja odluka komisije utvr•uju se pravilima, propisimai postupcima Vlasti. Uz preporuke Vije•u, kad je to potrebno, prila•e sesa•etak razli•itih mišljenja izra•enih u komisiji.

12. Svaka komisija u pravilu djeluje u sjedištu Vlasti i sastaje setoliko •esto koliko je to potrebno radi djelotvornog obavljanja svojihzada•a.

13. U obavljanju svojih zada•a svaka se komisija mo•e, kad je topotrebno, savjetovati s drugom komisijom ili bilo kojim nadle•nim organomUjedinjenih naroda i njihovih specijaliziranih ustanova, ili s bilo kojomme•unarodnom organizacijom koja je stru•na u predmetu o kojemu je potrebnosavjetovanje.

•lanak 164.

Ekonomsko-planska komisija

1. •lanovi Ekonomsko-planske komisije moraju imati odgovaraju•ekvalifikacije u podru•jima kao što su: rudarstvo, upravljanje djelatnostimau vezi s rudnim bogatstvima, me•unarodna trgovina ili me•unarodna ekonomija.Vije•e nastoji osigurati da ukupno •lanstvo Komisije ima kvalifikacije u svimtim podru•jima. Komisija mora imati najmanje dva •lana iz dr•ava u razvoju•iji izvoz onih vrsta ruda koje •e se dobivati iz Zone ima va•an utjecaj nanjihova gospodarstva.

2. Komisija:(a) predla•e, na zahtjev Vije•a, mjere za provedbu odluka koje seodnose na djelatnosti u Zoni poduzete u skladu s Konvencijom;(b) preispituje trendove i •imbenike koji utje•u na ponudu, potra•njui cijene ruda koje se mogu dobiti iz Zone, uzimaju•i u obzir kakointerese dr•ava uvoznica, tako i dr•ava izvoznica, a me•u njima posebno

51

dr•ava u razvoju;(c) ispituje svaku situaciju koja mo•e izazvati štetne posljedicespomenute u to•ki (h), •lanka 150. na koju joj skrenu pozornostzainteresirana dr•ava stranka ili dr•ave stranke, i daje odgovaraju•epreporuke Vije•u;(d) predla•e Vije•u, prema stavku 10., •lanka 151., radi podnošenjaSkupštini, sustav naknade ili druge mjere pomo•i u gospodarskomprilago•avanju dr•ava u razvoju koje trpe štetne posljedice uzrokovanedjelatnostima u Zoni. Komisija daje preporuke Vije•u, koje su uodre•enim slu•ajevima potrebne za primjenu sustava ili drugih mjerakoje je usvojila Skupština.

•lanak 165.

Pravna i tehni•ka komisija

1. •lanovi Pravne i tehni•ke komisije moraju imati odgovaraju•ekvalifikacije u podru•jima, kao što su: istra•ivanje, iskorištavanje i preradarudnih bogatstava, oceanologija, zaštita morskog okoliša ili ekonomski ilipravni predmeti vezani uz dubokomorsko rudarstvo i u drugim bliskimpodru•jima. Vije•e nastoji osigurati da ukupno •lanstvo Komisije imakvalifikacije u svim tim podru•jima.

2. Komisija:(a) na zahtjev Vije•a, daje mu preporuke koje se ti•u ostvarivanja

zada•a Vlasti;(b) razmatra slu•bene pisane planove rada za djelatnosti u Zoni uskladu sa stavkom 3., •lanka 153. i podnosi odgovaraju•e preporukeVije•u. Komisija svoje preporuke temelji isklju•ivo na odredbamaPriloga III. i o tome u cijelosti izvještava Vije•e;(c) na zahtjev Vije•a, nadgleda djelatnosti u Zoni, kad je toprikladno, u dogovoru i u suradnji sa svakim subjektom koji obavljatakve djelatnosti, ili sa zainteresiranom dr•avom ili dr•avama, iizvještava Vije•e;(d) priprema procjene posljedica djelatnosti u Zoni na okoliš;(e) daje preporuke Vije•u o zaštiti morskog okoliša, uzimaju•i u obzirgledišta priznatih stru•njaka u tom podru•ju;(f) sastavlja i podnosi Vije•u pravila, propise i postupke iz stavka 2.(o), •lanka 162., uzimaju•i u obzir sve relevantne •imbenike,uklju•uju•i procjene posljedica djelatnosti u Zoni na okoliš;(g) povremeno preispituje ta pravila, propise i postupke i preporu•ujeVije•u takve izmjene koje smatra potrebnima ili po•eljnima;(h) daje preporuke Vije•u o ustanovljavanju programa promatranja premakojemu se redovito prate, mjere, vrednuju i analiziraju priznatimznanstvenim metodama rizici ili posljedice one•iš•enja morskog okoliša,uzrokovanog djelatnostima u Zoni, osigurava da postoje•i propisi buduprikladni i da se poštuju te uskla•uje primjenu programa promatranjakojeg je Vije•e odobrilo;(i) preporu•uje Vije•u da u ime Vlasti pokrene postupak pred Vije•em zasporove o morskom dnu, u skladu s ovim dijelom i relevantnim prilozima,posebno vode•i ra•una o •lanku 187.;(j) na temelju odluke Vije•a za sporove o morskom dnu, u postupku kojije pokrenut na temelju podstavka (i), daje preporuke Vije•u o mjeramakoje treba poduzeti;(k) preporu•uje Vije•u izdavanje naloga u hitnim slu•ajevima, koji moguuklju•ivati naloge za obustavljanje ili prilago•avanje radova, kako bise sprije•ilo nanošenje velike štete morskom okolišu uzrokovanedjelatnostima u Zoni. Takvim preporukama Vije•e daje prvenstvo urazmatranju;(l) preporu•uje Vije•u da odbije ugovarateljima ili Poduze•uiskorištavanje odre•enih podru•ja kad ozbiljni razlozi ukazuju naopasnosti nanošenja velike štete morskom okolišu;(m) daje preporuke Vije•u o upravljanju i nadgledanju osobljainspektora koji •e nadzirati djelatnosti u Zoni kako bi utvrdilipoštuju li se odredbe ovoga dijela i pravila, propisi i postupciVlasti, te modaliteti i uvjeti bilo kojega ugovora zaklju•enog sVlaš•u;(n) izra•unava najvišu razinu proizvodnje i izdaje dozvole za

52

proizvodnju u ime Vlasti prema stavcima 2. do 7., •lanka 151., nakonizbora kojeg obavlja Vije•e, ukoliko je to potrebno, me•upodnositeljima zahtjeva za dozvolu za proizvodnju u skladu s •lankom7., Priloga III.3. Na zahtjev svake dr•ave stranke ili druge zainteresirane stranke,

•lanove Komisije prilikom obavljanja njihovih zada•a nadgledanja i pregledaprati predstavnik te dr•ave stranke ili druge zainteresirane stranke.

Pododsjek D. TAJNIŠTVO

•lanak 166.

Tajništvo

1. Tajništvo Vlasti se sastoji od glavnog tajnika i Vlasti potrebnogosoblja.

2. Glavnog tajnika bira Skupština, me•u kandidatima koje predla•eVije•e, na •etiri godine i mo•e se ponovno birati.

3. Glavni tajnik je najviši slu•benik Vlasti, djeluje u tome svojstvuna svim sastancima Skupštine, Vije•a i pomo•nih organa i obavlja druge upravnezada•e koje mu povjere ti organi.

4. Glavni tajnik podnosi Skupštini godišnje izvješ•e o radu Vlasti.

•lanak 167.

Osoblje Vlasti

1. Osoblje Vlasti se sastoji od kvalificiranog znanstvenog, tehni•kogi drugog osoblja, potrebnog za obavljanje upravnih zada•a Vlasti.

2. Pri odabiranju i zapošljavanju osoblja i odre•ivanju uvjeta njihoveslu•be uzima se prvenstveno u obzir potreba da se osigura najviši stupanjradne sposobnosti, stru•nosti i poštenja. Uz udovoljavanje tim zahtjevima,du•nu •e se pozornost pokloniti va•nosti da se osoblje izabere na što jemogu•e široj geografskoj osnovi.

3. Osoblje imenuje glavni tajnik. Na•ini i uvjeti imenovanja, pla•anjai otkazivanja moraju biti u skladu s pravilima, propisima i postupcima Vlasti.

•lanak 168.

Me•unarodni zna•aj Tajništva

1. U obavljanju svojih du•nosti glavni tajnik i osoblje ne•e tra•itiniti primati upute od bilo koje vlade ili iz bilo kojega drugog izvora izvanVlasti. Oni •e se suzdr•avati od svakog •ina koji je nespojiv s njihovimpolo•ajem me•unarodnih slu•benika odgovornih jedino Vlasti. Svaka se dr•avastranka obvezuje da •e poštovati isklju•ivo me•unarodni zna•aj zada•a glavnogtajnika i osoblja i da ne•e pokušavati utjecati na njih pri obavljanjunjihovih du•nosti. Svaka povreda du•nosti koju po•ini •lan osoblja podnijet•e se na razmatranje odgovaraju•em upravnom sudu, kako je predvi•eno upravilima, propisima i postupcima Vlasti.

2. Glavni tajnik i osoblje ne smiju imati nikakvih financijskihinteresa u bilo kakvoj djelatnosti vezanoj uz istra•ivanje i iskorištavanjeu Zoni. Ovisno o njihovoj odgovornosti Vlasti, oni ne smiju otkrivati, •ak ninakon prestanka svojih du•nosti, nikakve industrijske tajne ili podatke kojisu industrijsko vlasništvo, preneseno Vlasti u skladu sa •lankom 14., PrilogaIII., ili druge povjerljive informacije koje su saznali uslijed svoje slu•beu Vlasti.

3. Zbog povreda obveza •lana osoblja Vlasti, predvi•enih u stavku 2.,a na zahtjev dr•ave stranke ošte•ene takvom povredom ili na zahtjev fizi•keili pravne osobe za koju jam•i dr•ava stranka, kako je to predvi•eno u stavku2.(b), •lanka 153., a koja je ošte•ena takvom povredom, Vlast pokre•e postupakprotiv takvog •lana osoblja pred sudom koji je odre•en pravilima, propisimai postupcima Vlasti. Ošte•ena stranka ima pravo sudjelovati u postupku. Akosud tako preporu•i, glavni tajnik otpušta doti•nog •lana osoblja.

4. Pravila, propisi i postupci Vlasti sadr•e odredbe potrebne zaprimjenu ovoga •lanka.

53

•lanak 169.

Savjetovanje i suradnja s me•unarodnim i nevladinim organizacijama

1. O pitanjima u nadle•nosti Vlasti glavni tajnik, s odobrenjem Vije•a,sklapa sporazume radi savjetovanja i suradnje s me•unarodnim i nevladinimorganizacijama koje priznaje Ekonomsko i socijalno vije•e Ujedinjenih naroda.

2. Svaka organizacija s kojom je glavni tajnik sklopio sporazum natemelju stavka 1. mo•e odrediti predstavnike koji •e, u svojstvu promatra•a,prisustvovati sastancima organa Vlasti u skladu s poslovnicima tih organa.Utvrdit •e se postupci radi dobivanja mišljenja takvih organizacija uodgovaraju•im slu•ajevima.

3. Glavni tajnik mo•e dostaviti dr•avama strankama pisana izvješ•a kojapodnesu nevladine organizacije iz stavka 1. o predmetima u kojima su oneposebno stru•ne i koji se odnose na rad Vlasti.

Pododsjek E. PODUZE•E

•lanak 170.

Poduze•e

1. Poduze•e je organ Vlasti koji izravno ostvaruje djelatnosti u Zoni,u skladu sa stavkom 2.(a), •lanka 153., kao i prijevoz, preradu i marketingruda dobivenih iz Zone.

2. Unutar Vlasti kao me•unarodne pravne osobe, Poduze•e ima pravnusposobnost koja je odre•ena Statutom sadr•anim u Prilogu IV. Poduze•e djelujeu skladu s Konvencijom i pravilima, propisima i postupcima Vlasti, i u skladus op•om politikom koju je utvrdila Skupština, te po uputama i pod nadzoromVije•a.

3. Glavno poslovno sjedište Poduze•a je u sjedištu Vlasti.4. U skladu sa stavkom 2., •lanka 173. i •lankom 11., Priloga IV.

Poduze•e raspola•e s potrebnim financijskim sredstvima za obavljanje svojihzada•a i stje•e tehnologiju kako je predvi•eno u •lanku 144. i u drugimrelevantnim odredbama Konvencije.

Pododsjek F. FINANCIJSKO POSLOVANJE VLASTI

•lanak 171.

Financijska sredstva Vlasti

Financijska sredstva Vlasti obuhva•aju:(a) doprinose •lanova Vlasti odre•ene u skladu sa stavkom 2.(e), •lanka

160.;(b) sredstva koja Vlast stje•e u vezi s djelatnostima u Zoni u skladusa •lankom 13., Priloga III.;(c) sredstva prenesena iz Poduze•a u skladu sa •lankom 10., Priloga

IV.;(d) sredstva pozajmljena u skladu sa •lankom 174.;(e) dobrovoljne doprinose •lanova i drugih subjekata, i(f) uplate u fond za naknadu u skladu sa stavkom 10., •lanka 151., •ije•e izvore preporu•iti Ekonomsko-planska komisija.

•lanak 172.

Godišnji prora•un Vlasti

Glavni tajnik priprema i podnosi Vije•u prijedlog godišnjeg prora•unaVlasti. Vije•e razmatra i podnosi Skupštini prijedlog godišnjeg prora•unazajedno sa svojim preporukama. Skupština razmatra i odobrava prijedloggodišnjeg prora•una u skladu sa stavkom 2.(h), •lanka 160.

•lanak 173.

54

Troškovi Vlasti

1. Doprinosi o kojima je rije• u to•ki (a), •lanka 171. upla•uju se naposeban ra•un radi pokrivanja upravnih troškova Vlasti, dok ona ne buderaspolagala s dovoljno financijskih sredstava iz drugih izvora da pokrije tetroškove.

2. Iz financijskih sredstava Vlasti pokrivaju se u prvom redu njeziniupravni troškovi. Osim doprinosa spomenutih u to•ki (a), •lanka 171., sredstvakoja preostanu nakon podmirenja upravnih troškova mogu se, me•u ostalim:

(a) podijeliti u skladu sa •lankom 140. i stavkom 2.(g), •lanka 160.;(b) koristiti radi snabdijevanja Poduze•a financijskim sredstvima uskladu sa stavkom 4., •lanka 170.; i(c) koristiti za isplatu naknade dr•avama u razvoju u skladu sa stavkom10., •lanka 151. i stavkom 2.(l), •lanka 160.

•lanak 174.

Ovlaštenje Vlasti za pozajmljivanje financijskih sredstava

1. Vlast je ovlaštena pozajmljivati financijska sredstva.2. U svojim financijskim propisima, usvojenima prema stavku 2.(f),

•lanka 160., Skupština propisuje granice ovlaštenja Vlasti za pozajmljivanjefinancijskih sredstava.

3. Vije•e izvršava ovlaštenje Vlasti za pozajmljivanje financijskihsredstva.

4. Dr•ave stranke ne odgovaraju za dugove Vlasti.

•lanak 175.

Godišnji financijska revizija

Dokumenti, knjige i ra•uni Vlasti, uklju•uju•i njezine godišnjefinancijske iskaze, podvrgavaju se godišnjoj reviziji koju obavlja neovisanrevizor, imenovan od Skupštine.

Pododsjek G. PRAVNI POLO•AJ, POVLASTICEI IMUNITETI

•lanak 176.

Pravni polo•aj

Vlast je me•unarodna pravna osoba i ima takvu pravnu sposobnost koja jepotrebna radi ostvarivanja njezinih zada•a i ispunjenja njezinih ciljeva.

•lanak 177.

Povlastice i imuniteti

Da bi bila u stanju obavljati svoje zada•e, Vlast na podru•ju svakedr•ave stranke u•iva povlastice i imunitete navedene u ovome pododsjeku.Povlastice i imuniteti koji se odnose na Poduze•e navedeni su u •lanku 13.,Priloga IV.

•lanak 178.

Imunitet od sudbenosti

Vlast, njezina imovina i aktiva u•ivaju imunitet od sudbenosti, osimkad se Vlast izri•ito odrekne toga imuniteta u odre•enome slu•aju.

•lanak 179.

Imunitet od pretresa i bilo kakvog na•ina oduzimanja

Imovina i aktiva Vlasti, gdje god se nalazili i u •ijem god posjedubili, izuzeti su od pretresa, rekvizicije, konfiskacije, izvlaštenja ili bilo

55

kojega drugog na•ina oduzimanja putem izvršnih ili zakonodavnih mjera.

•lanak 180.

Izuze•e od ograni•enja, ure•ivanja, nadzora i moratorija

Imovina i aktiva Vlasti izuzeti su od bilo koje vrste ograni•enja,ure•enja, nadzora i moratorija.

•lanak 181.

Arhiv i slu•bene komunikacije Vlasti

1. Arhiv Vlasti je nepovrediv gdje god se nalazi.2. Podaci o industrijskom vlasništvu, industrijske tajne ili sli•ne

informacije i podaci o osoblju ne smiju se •uvati u arhivu dostupnom javnosti.3. Što se ti•e njezinih slu•benih komunikacija, svaka dr•ava stranka

odobrava Vlasti postupak koji nije manje povoljan negoli onaj koji ta dr•avapriznaje drugim me•unarodnim organizacijama.

•lanak 182.

Povlastice i imuniteti osoba koje su u vezi s Vlaš•u

Predstavnici dr•ava stranaka koji prisustvuju sastancima Skupštine,Vije•a, ili organa Skupštine ili Vije•a, te glavni tajnik i osoblje Vlastiu•ivaju na podru•ju svake dr•ave stranke:

(a) imunitet od sudbenosti zbog radnji koje su poduzeli u obavljanjusvojih zada•a, osim ako se tog imuniteta u odre•enom slu•aju izri•itoodrekne dr•ava koju predstavljaju, odnosno Vlast;(b) ako oni nisu dr•avljani te dr•ave stranke, ista izuze•a koja tadr•ava stranka priznaje predstavnicima, du•nosnicima i slu•benicimaodgovaraju•eg ranga drugih dr•ava stranaka od ograni•enja useljavanja,formalnosti prijavljivanja stranaca i vojne obveze i iste olakšice kojese ti•u ograni•enja zamjene novca i isti postupak glede olakšica zaputovanja.

•lanak 183.

Oslobo•enje od poreza i carina

1. Vlast, u obavljanju svojih zada•a, kao i njezina aktiva i imovina,njezini prihodi, te njezine djelatnosti i poslovi, dopušteni prema Konvenciji,oslobo•eni su od svih neposrednih poreza, a uvezena ili izvezena roba zanjezine slu•bene potrebe oslobo•ena je svake carine. Vlast ne mo•e zahtijevatiosloba•anje od pristojbi koje se napla•uju zbog u•injenih usluga.

2. Kad Vlast kupuje robu ili pla•a usluge znatne vrijednosti potrebneza obavljanje svojih zada•a, ili se to •ini u njezino ime, a cijena te robeili usluga uklju•uje poreze ili pristojbe, dr•ave stranke poduzimajuodgovaraju•e mjere koje su prakti•ki mogu•e radi osloba•anja od takvih porezaili pristojbi ili radi njihove naknade. Roba koja je uvezena ili kupljena uzosloba•anje predvi•eno ovim •lankom ne smije se prodati, niti se na drugina•in smije njome raspolagati na podru•ju dr•ave stranke koja je odobrilaosloba•anje, osim pod uvjetima koji su dogovoreni s tom dr•avom strankom.

3. Dr•ave stranke ne ubiru nikakav neposredan ili posredan porez napla•e, prihode ili bilo koje druge oblike primanja koje Vlast ispla•ujeglavnom tajniku i osoblju Vlasti, kao i stru•njacima koji izvršavaju zada•eza Vlast, a nisu njihovi dr•avljani.

Pododsjek H. OBUSTAVLJANJE OSTVARIVANJA •LANSKIHPRAVA I POVLASTICA

•lanak 184.

Obustavljanje ostvarivanja prava glasovanja

Dr•ava stranka koja je zaostala u pla•anju svojih financijskih

56

doprinosa Vlasti, nema pravo glasa ako iznos njezinih zaostataka dosti•e iliprelazi iznos doprinosa koje duguje za protekle pune dvije godine. Skupštinamo•e, me•utim, ipak dopustiti tom •lanu da glasuje ako se uvjeri da jenepla•anje uzrokovano okolnostima koje su neovisne od njegove volje.

•lanak 185.

Obustavljanje ostvarivanja •lanskih prava i povlastica

1. Skupština, na preporuku Vije•a, mo•e dr•avi stranki koja grubo iuporno krši odredbe ovoga dijela obustaviti ostvarivanje •lanskih prava ipovlastica.

2. Nikakva se odluka ne mo•e donijeti na temelju stavka 1. prije negoliVije•e za sporove o morskom dnu utvrdi da dr•ava stranka grubo i uporno kršiodredbe ovoga dijela.

Odsjek 5. RJEŠAVANJE SPOROVA I SAVJETODAVNAMIŠLJENJA

•lanak 186.

Vije•e za sporove o morskom dnu Me•unarodnog suda za pravo mora

Konstituiranje Vije•a za sporove o morskom dnu i na•in na koji onoobavlja svoju nadle•nost ravna se po odredbama ovog odsjeka, dijela XV. iPriloga VI.

•lanak 187.

Nadle•nost Vije•a za sporove o morskom dnu

Vije•e za sporove o morskom dnu nadle•no je na temelju ovoga dijela ipriloga koji se na njega odnose za ove vrste sporova koji se ti•u djelatnostiu Zoni:

(a) sporove izme•u dr•ava stranaka o tuma•enju ili primjeni ovogadijela i priloga koji se na njega odnose;(b) sporove izme•u dr•ave stranke i Vlasti o:

(i) •inima ili propustima Vlasti ili dr•ave stranke za koje setvrdi da krše odredbe ovoga dijela ili priloga koji se na njegaodnose, ili pravila, propisa i postupaka Vlasti usvojenih uskladu s tim odredbama; ili(ii) •inima Vlasti za koje se tvrdi da prelaze njezinu nadle•nostili su zloupotreba ovlasti;

(c) sporove izme•u stranaka ugovora, bile one dr•ave strankeKonvencije, Vlast ili Poduze•e, dr•avna poduze•a ili fizi•ke ili pravneosobe navedene u stavku 2.(b), •lanka 153. o:

(i) tuma•enju ili primjeni odgovaraju•eg ugovora ili plana rada;ili(ii) •inima ili propustima jedne stranke ugovora koji se ti•udjelatnosti u Zoni i usmjereni su prema drugoj stranci iliizravno diraju u njezine zakonite interese;

(d) sporove izme•u Vlasti i podnositelja zahtjeva za sklapanje ugovoraza kojega jam•i dr•ava prema stavku 2.(b), •lanka 153., a uredno jeispunio uvjete navedene u stavku 6., •lanka 4. i u stavku 2., •lanka13., Priloga III., o odbijanju sklapanja ugovora ili o nekom pravnompitanju koje se postavilo u tijeku pregovora o ugovoru;(e) sporove izme•u Vlasti i dr•ave stranke, dr•avnog poduze•a ilifizi•ke ili pravne osobe za koju jam•i dr•ava stranka prema stavku2.(b), •lanka 153., kada se tvrdi da je Vlast odgovorna na temelju•lanka 22., Priloga III.;(f) sve druge sporove za koje je nadle•nost Vije•a izri•ito predvi•enau ovoj Konvenciji.

•lanak 188.

Podvrgavanje sporova posebnom vije•u Me•unarodnog suda za pravo mora

57

ili ad hoc vije•u Vije•a za sporove o morskom dnu ili obvezuju•oj trgova•koj arbitra•i

1. Sporovi izme•u dr•ava stranaka navedeni u to•ki (a), •lanka 187.mogu se podvrgnuti:

(a) na zahtjev stranaka spora, posebnom vije•u Me•unarodnog suda zapravo mora, ustanovljenom u skladu sa •lancima 15. i 17., Priloga VI.;ili(b) na zahtjev bilo koje stranke spora, ad hoc vije•u Vije•a za sporoveo morskom dnu, ustanovljenom u skladu sa •lankom 36., Priloga VI.2.(a) Sporovi o tuma•enju ili primjeni ugovora navedeni u to•ki (c)(i),

•lanka 187. podvrgavaju se, na zahtjev bilo koje stranke spora, obvezuju•ojtrgova•koj arbitra•i, osim ako se stranke druk•ije sporazume. Trgova•kiarbitra•ni sud kojemu se spor podnosi nije nadle•an odlu•ivati o bilo kojempitanju tuma•enja Konvencije. Kada spor uklju•uje i pitanje tuma•enja dijelaXI. i priloga koji se na njega odnose, s obzirom na djelatnosti u Zoni, to sepitanje upu•uje na odlu•ivanje Vije•u za sporove o morskom dnu.

(b) Ako na po•etku ili u tijeku takve arbitra•e arbitra•ni sud odredi,bilo na zahtjev jedne stranke spora ili vlastitom pobudom, da njegovaodluka ovisi o odluci Vije•a za sporove o morskom dnu, arbitra•ni sudto pitanje upu•uje Vije•u za sporove o morskom dnu na odlu•ivanje.Nakon toga arbitra•ni sud donosi svoju odluku u skladu s odlukom Vije•aza sporove o morskom dnu.(c) Ako u ugovoru nema odredbe o arbitra•nom postupku koji trebaprimijeniti u sporu, arbitra•a se vodi u skladu s Arbitra•nim pravilimaUNCITRAL-a ili drugim arbitra•nim pravilima koja bi bila propisana upravilima, propisima i postupcima Vlasti, osim ako se stranke sporadruk•ije sporazume.

•lanak 189.

Ograni•enje nadle•nosti glede odluka Vlasti

Vije•e za sporove o morskom dnu nije nadle•no glede ostvarivanjadiskrecijskih ovlaštenja Vlasti u skladu s ovim dijelom; ni u kojem slu•ajuono ne mo•e diskrecijsko pravo Vlasti zamijeniti svojim. Ne diraju•i u •lanak191., ostvaruju•i svoju nadle•nost prema •lanku 187., Vije•e za sporove omorskom dnu ne izjašnjava se o tome jesu li neka pravila, propisi ili postupciVlasti u skladu s Konvencijom, niti proglašava neva•e•im bilo koje takvopravilo, propis ili postupak. Njegova je nadle•nost ograni•ena na odlu•ivanjeo tvrdnjama da je primjena bilo kojeg pravila, propisa ili postupka Vlasti upojedinim slu•ajevima u sukobu s ugovornim obvezama stranaka spora ilinjihovim obvezama na temelju Konvencije, o tvrdnjama koje se ti•u prekora•enjanadle•nosti ili zloupotrebe ovlasti i o zahtjevima za naknadu štete ili drugomzadovoljenju koje treba dati jednoj stranci zbog propuštanja druge stranke daispuni svoje ugovorne obveze ili svoje obveze na temelju Konvencije.

•lanak 190.

Sudjelovanje i pojavljivanje u postupcima dr•ava koje jam•e

1. Ako je neka fizi•ka ili pravna osoba stranka nekoga spora navedenogu •lanku 187., o tome se obavještava dr•ava koja za nju jam•i i ona ima pravosudjelovati u postupku podnose•i pisana ili usmena o•itovanja.

2. Ako je tu•bu podnijela protiv dr•ave stranke fizi•ka ili pravnaosoba za koju jam•i druga dr•ava stranka, a radi se o sporu navedenom u to•ki(c), •lanka 187., tu•ena dr•ava mo•e zahtijevati od dr•ave koja za tu osobujam•i, da se pojavi u postupku u ime te osobe. Ako se ne pojavi, tu•ena dr•avamo•e urediti da je zastupa neka pravna osoba njezinog dr•avljanstva.

•lanak 191.

Savjetodavna mišljenja

Vije•e za sporove o morskom dnu daje savjetodavna mišljenja na zahtjevSkupštine ili Vije•a o pravnim pitanjima koja se pojave u okviru njihovihdjelatnosti. Takva se mišljenja daju u najkra•em roku.

58

D I O XII.

ZAŠTITA I O•UVANJE MORSKOG OKOLIŠA

Odsjek 1. OP•E ODREDBE

•lanak 192.

Op•a obveza

Dr•ave su obvezane štititi i •uvati morski okoliš.

•lanak 193.

Suvereno pravo dr•ava na iskorištavanje svojih prirodnih bogatstava

Dr•ave imaju suvereno pravo na iskorištavanje svojih prirodnihbogatstava prema vlastitim politikama glede okoliša i u skladu sa svojomobvezom da štite i •uvaju morski okoliš.

•lanak 194.

Mjere za spre•avanje, smanjivanje i nadziranje one•iš•enja morskog okoliša

1. Dr•ave, pojedina•no ili zajedni•ki, prema prilikama, poduzimaju svemjere u skladu s ovom Konvencijom koje su potrebne da bi se sprije•ilo,smanjilo i nadziralo one•iš•enje morskog okoliša iz bilo kojeg izvora,koriste•i u tu svrhu najprikladnija sredstva kojima raspola•u, a u skladu sasvojim mogu•nostima, te nastoje uskladiti svoje politike s tim u vezi.

2. Dr•ave poduzimaju sve potrebne mjere kako bi se osiguralo da sedjelatnosti pod njihovom jurisdikcijom ili nadzorom vode tako da ne uzrokujuštetu od one•iš•enja drugim dr•avama i njihovom okolišu, te da se one•iš•enjenastalo uslijed nezgoda ili djelatnosti pod njihovom jurisdikcijom ilinadzorom ne proširi izvan podru•ja gdje one ostvaruju suverena prava u skladus ovom Konvencijom.

3. Mjere koje se poduzimaju prema ovome dijelu odnose se na sve izvoreone•iš•enja morskog okoliša. Te mjere obuhva•aju, me•u ostalim, one kojima jesvrha umanjiti, koliko je god mogu•e:

(a) ispuštanje otrovnih, štetnih ili škodljivih tvari, osobito onihkoje su nerazgradive, iz izvora na kopnu, iz zraka ili putem zraka ilipotapanjem;(b) one•iš•enje s brodova, osobito mjere za spre•avanje nezgoda i zadjelovanje u hitnim slu•ajevima, za ostvarivanje sigurnosti djelatnostina moru, za spre•avanje namjernih i nenamjernih ispuštanja, te zapropisivanje nacrta, konstrukcije, opreme, upotrebe i posade brodova;(c) one•iš•enje iz ure•aja i sprava koje se koriste za istra•ivanje iliiskorištavanje prirodnih bogatstava morskog dna i podzemlja, osobitomjere za spre•avanje nezgoda i za djelovanje u hitnim slu•ajevima, zaostvarivanje sigurnosti djelatnosti na moru, te za propisivanje nacrta,konstrukcije, opreme, upotrebe i posade takvih ure•aja ili sprava;(d) one•iš•enje iz ostalih ure•aja i sprava koje su u pogonu u morskomokolišu, osobito mjere za spre•avanje nezgoda i za djelovanje u hitnimslu•ajevima, za ostvarivanje sigurnosti djelatnosti na moru, te zapropisivanje nacrta, konstrukcije, opreme, upotrebe i posade takvihure•aja ili sprava.4. Poduzimaju•i mjere za spre•avanje, smanjivanje ili nadziranje

one•iš•enja morskog okoliša, dr•ave se uzdr•avaju od neopravdanog uplitanjau djelatnosti koje obavljaju druge dr•ave u ostvarivanju svojih prava iispunjenju svojih du•nosti u skladu s Konvencijom.

5. Mjere koje se poduzimaju u skladu s ovim dijelom obuhva•aju mjerepotrebne za zaštitu i o•uvanje rijetkih ili osjetljivih eko-sustava, tepostojbina vrsta i drugih oblika •ivota u moru koji su rijetki, ugro•eni ilikojima prijeti opasnost istrebljenja.

•lanak 195.

59

Obveza da se štetne posljedice ili opasnosti ne premještaju i da se jednavrsta

one•iš•enja ne pretvori u drugu

Poduzimaju•i mjere za spre•avanje, smanjivanje ili nadziranjeone•iš•enja morskog okoliša, dr•ave djeluju tako da ne premještaju, izravnoili neizravno, štetne posljedice ili opasnosti iz jednog podru•ja u drugo, ida ne pretvore jednu vrstu one•iš•enja u drugu.

•lanak 196.

Upotreba tehnologije ili unošenja stranih ili novih vrsta

1. Dr•ave poduzimaju sve mjere potrebne za spre•avanje, smanjivanje inadziranje one•iš•enja morskog okoliša uzrokovanog upotrebom tehnologije podnjihovom jurisdikcijom ili nadzorom, ili namjernim ili slu•ajnim unošenjem upojedine dijelove morskog okoliša stranih ili novih vrsta koje tu moguprouzro•iti zna•ajne i štetne promjene.

2. Ovaj •lanak ne dira u primjenu Konvencije glede spre•avanja,smanjivanja ili nadziranja one•iš•enja morskog okoliša.

Odsjek 2. SVJETSKA I REGIONALNA SURADNJA

•lanak 197.

Suradnja na svjetskoj ili regionalnoj razini

Radi zaštite i o•uvanja morskog okoliša dr•ave sura•uju na svjetskojrazini i, ako je potrebno, na regionalnoj, izravno ili preko nadle•nihme•unarodnih organizacija, u sastavljanju i razradi me•unarodnih pravila,standarda, te preporu•ene prakse i postupaka u skladu s ovom Konvencijom,vode•i ra•una o regionalnim osobitostima.

•lanak 198.

Obavijesti o prijete•oj ili stvarnoj šteti

Kada dr•ava sazna za slu•ajeve u kojima morskom okolišu prijetiopasnost da pretrpi štetu ili je pretrpio štetu od one•iš•enja, odmah o tomeobavještava druge dr•ave za koje smatra da bi mogle biti izlo•ene takvojšteti, a tako•er i nadle•ne me•unarodne organizacije.

•lanak 199.

Planovi hitnih mjera protiv one•iš•enja

U slu•ajevima spomenutim u •lanku 198., dr•ave koje se nalaze upodru•ju opasnosti, u skladu sa svojim mogu•nostima, i nadle•ne me•unarodneorganizacije sura•uju, koliko je god to mogu•e, radi uklanjanja u•inakaone•iš•enja i spre•avanja ili umanjivanja štete. U tu svrhu dr•ave morajuzajedni•ki donositi i promicati planove hitnih mjera za djelovanje uslu•ajevima nezgoda koje dovode do one•iš•enja morskog okoliša.

•lanak 200.

Prou•avanja, programi istra•ivanja i razmjena informacija i podataka

Izravno ili preko nadle•nih me•unarodnih organizacija, dr•ave sura•ujuradi promicanja prou•avanja, poduzimanja programa znanstvenih istra•ivanja ipoticanja razmjene informacija i podataka o one•iš•enju morskog okoliša. Onenastoje aktivno sudjelovati u regionalnim i svjetskim programima za stjecanjeznanja o procjenjivanju vrste i obujma one•iš•enja, izlo•enosti one•iš•enju,smjerova njegova kretanja, rizika i sredstava za uklanjanje posljedica.

•lanak 201.

60

Znanstveni kriteriji za izradu propisa

Na temelju informacija i podataka prikupljenih prema •lanku 200.,dr•ave sura•uju, izravno ili preko nadle•nih me•unarodnih organizacija, radiutvr•ivanja prikladnih znanstvenih kriterija za sastavljanje i razradupravila, standarda, te preporu•ene prakse i postupaka za spre•avanje,smanjivanje i nadziranje one•iš•enja morskog okoliša.

Odsjek 3. TEHNI•KA POMO•

•lanak 202.

Znanstvena i tehni•ka pomo• dr•avama u razvoju

Dr•ave, izravno ili preko nadle•nih me•unarodnih organizacija:(a) promi•u programe pomo•i dr•avama u razvoju na podru•ju znanosti,izobrazbe, tehnike i na drugim podru•jima, radi zaštite i o•uvanjamorskog okoliša i spre•avanja, smanjivanja i nadziranja one•iš•enjamora. Takva se pomo•, izme•u ostaloga, sastoji u:

(i) usavršavanju njihovog znanstvenog i tehni•kog osoblja;(ii) olakšavanju njihovog sudjelovanja u odgovaraju•imme•unarodnim programima;(iii) njihovom opskrbljivanju potrebnom opremom i sredstvima;(iv) razvijanju njihovih sposobnosti da same proizvode takvuopremu;(v) davanju savjeta i razvijanju sredstava za istra•ivanje,promatranje, izobrazbu i druge programe;

(b) pru•aju odgovaraju•u pomo•, posebno dr•avama u razvoju, radiumanjenja posljedica teških nezgoda koje mogu prouzro•iti veliko one•iš•enjemorskog okoliša;

(c) pru•aju odgovaraju•u pomo•, posebno dr•avama u razvoju, u izradiprocjena utjecaja na okoliš.

•lanak 203.

Preferencijalni postupak u korist dr•ava u razvoju

Radi spre•avanja, smanjivanja i nadziranja one•iš•enja morskog okolišaili umanjenja posljedica one•iš•enja, me•unarodne organizacije daju prednostdr•avama u razvoju prilikom:

(a) raspodjele odgovaraju•ih fondova i tehni•ke pomo•i; i(b) uporabe svojih specijaliziranih usluga.

Odsjek 4. PROMATRANJE I PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ

•lanak 204.

Promatranje rizika ili posljedica one•iš•enja

1. U skladu s pravima drugih dr•ava, dr•ave nastoje, koliko god jemogu•e, izravno ili preko nadle•nih me•unarodnih organizacija, pratiti,mjeriti, vrednovati i analizirati priznatim znanstvenim metodama, rizike iliposljedice one•iš•enja morskog okoliša.

2. Posebno, dr•ave stalno nadziru posljedice svih djelatnosti koje seobavljaju s njihovim dopuštenjem ili u kojima one sudjeluju, kako bi seutvrdilo mogu li takve djelatnosti one•ištiti morski okoliš.

•lanak 205.

Objavljivanje izvješ•a

Dr•ave objavljuju izvješ•a o rezultatima postignutima primjenom •lanka204. ili u prikladnim vremenskim razmacima dostavljaju takva izvješ•anadle•nim me•unarodnim organizacijama koje •e ih stavljati na raspolaganjesvim dr•avama.

•lanak 206.

61

Procjena mogu•ih posljedica djelatnosti

Kada dr•ave zbog ozbiljnijih razloga smatraju da planirane djelatnostipod njihovom jurisdikcijom ili nadzorom mogu uzrokovati veliko one•iš•enje iliznatne i štetne promjene u morskom okolišu, one procjenjuju, koliko god je toprovedivo, mogu•e posljedice takvih djelatnosti na morski okoliš iizvještavaju o rezultatima takvih procjena na na•in predvi•en u •lanku 205.

Odsjek 5. ME•UNARODNA PRAVILA I NACIONALNO ZAKONODAVSTVO ZA SPRE•AVANJE, SMANJIVANJE I

NADZIRANJE ONE•IŠ•ENJA MORSKOG OKOLIŠA

•lanak 207.

One•iš•enje iz izvora na kopnu

1. Dr•ave donose zakone i druge propise za spre•avanje, smanjivanje inadziranje one•iš•enja morskog okoliša iz izvora na kopnu, uklju•uju•i rijeke,estuarije, cjevovode i odlivne ure•aje, vode•i ra•una o me•unarodno priznatimpravilima, standardima, te preporu•enoj praksi i postupcima.

2. Dr•ave poduzimaju druge mjere koje mogu biti potrebne zaspre•avanje, smanjivanje i nadziranje takvoga one•iš•enja.

3. Dr•ave nastoje uskladiti svoje politike s tim u vezi naodgovaraju•oj regionalnoj razini.

4. Dr•ave, naro•ito djeluju•i preko nadle•nih me•unarodnih organizacijaili na diplomatskoj konferenciji, nastoje usvojiti op•a i regionalna pravila,standarde, te preporu•enu praksu i postupke radi spre•avanja, smanjivanja inadziranja one•iš•enja morskog okoliša iz izvora na kopnu, vode•i ra•una oregionalnim osobitostima, o gospodarskim mogu•nostima dr•ava u razvoju i opotrebi njihovog gospodarskog razvoja. Ta se pravila, standardi, tepreporu•ena praksa i postupci, ovisno o potrebi, povremeno preispituju.

5. Zakoni, propisi, mjere, pravila, standardi, te preporu•ena praksa ipostupci spomenuti u stavcima 1., 2. i 4., obuhva•aju i one kojima je svrhaumanjiti, koliko god je to mogu•e, ispuštanje u morski okoliš otrovnih,štetnih ili škodljivih tvari, osobito onih koje su nerazgradive.

•lanak 208.

One•iš•enje od djelatnosti na morskom dnu podlo•nih nacionalnoj jurisdikciji

1. Obalne dr•ave donose zakone i druge propise za spre•avanje,smanjivanje i nadziranje one•iš•enja morskog okoliša koje nastaje izravno iliposredno od djelatnosti na morskom dnu podlo•nih njihovoj jurisdikciji, ilipotje•e od umjetnih otoka, ure•aja i naprava koji su pod njihovomjurisdikcijom na temelju •lanaka 60. i 80.

2. Dr•ave poduzimaju druge mjere koje mogu biti potrebne zaspre•avanje, smanjivanje i nadziranje takvoga one•iš•enja.

3. Ti zakoni, propisi i mjere ne smiju biti manje djelotvorni odme•unarodnih pravila, standarda, te preporu•ene prakse i postupaka.

4. Dr•ave nastoje uskladiti svoje politike s tim u vezi naodgovaraju•oj regionalnoj razini.

5. Dr•ave, naro•ito djeluju•i preko nadle•nih me•unarodnih organizacijaili na diplomatskoj konferenciji, usvajaju op•a i regionalna pravila,standarde, te preporu•enu praksu i postupke za spre•avanje, smanjivanje inadziranje one•iš•enja morskog okoliša spomenutog u stavku 1. Ta se pravila,standardi, te preporu•ena praksa i postupci, ovisno o potrebi, povremenopreispituju.

•lanak 209.

One•iš•enje od djelatnosti u Zoni

1. Me•unarodna pravila, propisi i postupci usvajaju se u skladu sdijelom XI. radi spre•avanja, smanjivanja i nadziranja one•iš•enja morskogokoliša koje nastaje od djelatnosti u Zoni. Ta se pravila, propisi i postupci,

62

ovisno o potrebi, povremeno preispituju.2. U skladu s relevantnim odredbama ovoga odsjeka, dr•ave donose zakone

i druge propise za spre•avanje, smanjivanje i nadziranje one•iš•enja morskogokoliša koje nastaje od onih djelatnosti u Zoni što se poduzimaju brodovima,ure•ajima, napravama i drugim spravama koje vijore njihovu zastavu ili suupisani u upisnik na njihovu podru•ju ili djeluju pod njihovom vlaš•u, ve•prema slu•aju. Ti zakoni i propisi ne smiju biti manje djelotvorni odme•unarodnih pravila, propisa i postupaka spomenutih u stavku 1.

•lanak 210.

One•iš•enje potapanjem

1. Dr•ave donose zakone i druge propise za spre•avanje, smanjivanje inadziranje one•iš•enja morskog okoliša potapanjem.

2. Dr•ave poduzimaju druge mjere koje mogu biti potrebne zaspre•avanje, smanjivanje i nadziranje takvoga one•iš•enja.

3. Ti zakoni, propisi i mjere osiguravaju da se potapanje ne mo•eobaviti bez dozvole nadle•nih organa dr•ava.

4. Dr•ave, naro•ito djeluju•i preko nadle•nih me•unarodnih organizacijaili na diplomatskoj konferenciji, nastoje usvojiti op•a i regionalna pravila,standarde, te preporu•enu praksu i postupke radi spre•avanja, smanjivanja inadziranja takvoga one•iš•enja. Ta se pravila, standardi, te preporu•enapraksa i postupci, ovisno o potrebi, povremeno preispituju.

5. Potapanje u teritorijalnom moru i isklju•ivom gospodarskom pojasuili na epikontinentalnom pojasu ne smije se obaviti bez prethodnog izri•itogodobrenja obalne dr•ave, koja ima pravo dopustiti, urediti i nadzirati takvopotapanje nakon primjerenog razmatranja predmeta s drugim dr•avama, koje, zbogsvog geografskog polo•aja, mogu od toga imati negativnih posljedica.

6. Nacionalni zakoni i drugi propisi i mjere ne smiju biti manjedjelotvorni od svjetskih pravila i standarda u spre•avanju, smanjivanju ilinadziranju takvoga one•iš•enja.

•lanak 211.

One•iš•enje s brodova

1. Dr•ave, djeluju•i preko nadle•ne me•unarodne organizacije ili naop•oj diplomatskoj konferenciji, usvajaju me•unarodna pravila i standarde radispre•avanja, smanjivanja i nadziranja one•iš•enja morskog okoliša s brodovai poti•u prihva•anje, na isti na•in, gdje god je to umjesno, sustava plovidbekojima je svrha umanjiti prijetnju od nezgoda koje bi mogle uzrokovatione•iš•enje morskog okoliša, uklju•uju•i obalu, te štetu od one•iš•enja kojabi se mogla nanijeti s tim povezanim interesima obalnih dr•ava. Ta se pravilai standardi, na isti na•in, ovisno o potrebi, povremeno preispituju.

2. Dr•ave donose zakone i druge propise za spre•avanje, smanjivanje inadziranje one•iš•enja morskog okoliša s brodova koji vijore njihovu zastavuili su upisani u upisnik na njihovom podru•ju. Ti zakoni i propisi ne smijubiti manje djelotvorni od op•eprihva•enih me•unarodnih pravila i standardausvojenih preko nadle•ne me•unarodne organizacije ili na op•oj diplomatskojkonferenciji.

3. Dr•ave koje, radi spre•avanja, smanjivanja i nadziranja one•iš•enjamorskog okoliša propisuju stranim brodovima posebne uvjete za ulazak u svojeluke ili unutrašnje vode ili za pristajanje uz svoje terminale na pu•ini, napropisan na•in objavljuju te uvjete i priop•avaju ih nadle•noj me•unarodnojorganizaciji. Kad god dvije ili više obalnih dr•ava, u nastojanju da uskladepolitiku, takve uvjete propisuju u istom obliku, u priop•enju se navodi kojedr•ave sudjeluju u takvim aran•manima. Svaka dr•ava zahtijeva od zapovjednikabroda koji vijori njezinu zastavu ili je upisan u upisnik na njezinom podru•juda, kada plovi teritorijalnim morem dr•ave koja sudjeluje u takvim zajedni•kimaran•manima, na tra•enje te dr•ave, dade informaciju o tome plovi li u nekudr•avu iste regije koja sudjeluje u takvim aran•manima, te da nazna•i, akoplovi u takvu dr•avu, udovoljava li brod uvjetima za ulazak u luke te dr•ave.Ovaj •lanak ne dira u neprekinuto ostvarivanje prava broda na neškodljiviprolazak ili na primjenu •lanka 25., stavka 2.

4. Obalne dr•ave mogu, ostvaruju•i suverenost nad svojim teritorijalnimmorem, donijeti zakone i druge propise radi spre•avanja, smanjivanja i

63

nadziranja one•iš•enja mora sa stranih brodova, uklju•uju•i brodove kojiostvaruju pravo neškodljivog prolaska. Ti zakoni i propisi, u skladu s dijelomII., odsjekom 3. ne smiju ometati neškodljivi prolazak stranih brodova.

5. Radi provedbe, kako je to predvi•eno u odsjeku 6., obalne dr•avemogu za svoj isklju•ivi gospodarski pojas donositi zakone i druge propise radispre•avanja, smanjivanja i nadziranja one•iš•enja s brodova, koji su uskla•enis op•eprihva•enim me•unarodnim pravilima i standardima usvojenima prekonadle•ne me•unarodne organizacije ili na op•oj diplomatskoj konferenciji i skojima se provode takva pravila i standardi.

6. (a) Kada me•unarodna pravila i standardi spomenuti u stavku 1. neodgovaraju posebnim situacijama, a obalna dr•ava ima valjanihrazloga vjerovati da je u jednom posebnom, jasno odre•enompodru•ju njezinog isklju•ivoga gospodarskog pojasa potrebnoprihva•anje posebnih obvezatnih mjera radi spre•avanjaone•iš•enja s brodova zbog priznatih tehni•kih razloga u vezi soceanografskim i ekološkim uvjetima u njemu, njegovom upotrebomili zaštitom njegovih bogatstava i posebnom prirodom prometa unjemu, obalna dr•ava mo•e za to podru•je, nakon što se naodgovaraju•i na•in savjetuje preko nadle•ne me•unarodneorganizacije sa svim drugim zainteresiranim dr•avama, podnijetipriop•enje toj organizaciji, popra•eno podupiru•im znanstvenim itehni•kim dokazima i informacijama o potrebnim ure•ajima zaprihvat otpadaka. U roku od 12 mjeseci nakon primitka takvogpriop•enja, organizacija •e ustanoviti odgovara li situacija utome podru•ju gore navedenim uvjetima. Ako organizacija toustanovi, obalna dr•ava mo•e za to podru•je donijeti zakone idruge propise radi spre•avanja, smanjivanja i nadziranjaone•iš•enja s brodova, kojima se provode me•unarodna pravila istandardi ili plovidbena praksa koje organizacija prihva•a radiprimjene u posebnim podru•jima. Ti zakoni i propisi neprimjenjuju se na strane brodove prije isteka roka od 15 mjesecinakon podnošenja priop•enja organizaciji.(b) Obalna dr•ava objavljuje granice svakog takvog posebnog,jasno odre•enog podru•ja.(c) Ako obalna dr•ava za to isto podru•je namjerava donijetidodatne zakone i druge propise radi spre•avanja, smanjivanja ilinadziranja one•iš•enja s brodova, ona istovremeno s podnošenjemprije spomenutog priop•enja o tome obavještava organizaciju. Tidodatni zakoni i propisi mogu se odnositi na ispuštanja ili naplovidbenu praksu, ali ne smiju zahtijevati od stranih brodovapoštovanje drugih standarda o nacrtu, konstrukciji, posadi iliopremi negoli su op•eprihva•ena me•unarodna pravila i standardi;oni se mogu primjenjivati na strane brodove 15 mjeseci nakonpodnošenja priop•enja organizaciji, uz uvjet da ih taorganizacija odobri u roku od 12 mjeseci od podnošenjapriop•enja.

7. Me•unarodna pravila i standardi spomenuti u ovome •lanku trebali biuklju•ivati, izme•u ostalog, obvezu brzog obavještavanja obalnih dr•ava •ijaobala ili s njom povezani interesi mogu biti povrije•eni nezgodama,uklju•uju•i pomorske nesre•e, koje uzrokuju ili mogu uzrokovati ispuštanja.

•lanak 212.

One•iš•enje iz zraka ili putem zraka

1. Dr•ave donose zakone i druge propise za spre•avanje, smanjivanje inadziranje one•iš•enja morskog okoliša iz zraka ili putem zraka, primjenjiveu zra•nom prostoru pod njihovom suverenoš•u i na brodovima koji vijore njihovuzastavu ili na brodovima ili zrakoplovima koji su upisani u upisnik nanjihovom podru•ju, vode•i ra•una o me•unarodno priznatim pravilima,standardima, te preporu•enoj praksi i postupcima, kao i o sigurnosti zra•neplovidbe.

2. Dr•ave poduzimaju druge mjere koje mogu biti potrebne zaspre•avanje, smanjivanje i nadziranje takvoga one•iš•enja.

3. Dr•ave, naro•ito djeluju•i preko nadle•nih me•unarodnih organizacijaili na diplomatskoj konferenciji, nastoje usvojiti op•a i regionalna pravila,standarde, te preporu•enu praksu i postupke radi spre•avanja, smanjivanja i

64

nadziranja takvoga one•iš•enja.

Odsjek 6. PROVEDBA

•lanak 213.

Provedba glede one•iš•enja iz izvora na kopnu

Dr•ave provode svoje zakone i druge propise donesene u skladu sa•lankom 207., te donose zakone i druge propise i poduzimaju druge mjerepotrebne za izvršavanje primjenjivih me•unarodnih pravila i standardausvojenih preko nadle•nih me•unarodnih organizacija ili na diplomatskojkonferenciji radi spre•avanja, smanjivanja i nadziranja one•iš•enja morskogokoliša iz izvora na kopnu.

•lanak 214.

Provedba glede one•iš•enja od djelatnosti na morskom dnu

Dr•ave provode svoje zakone i druge propise donesene u skladu sa•lankom 208., te donose zakone i druge propise i poduzimaju druge mjerepotrebne za izvršavanje primjenjivih me•unarodnih pravila i standardausvojenih preko nadle•nih me•unarodnih organizacija ili na diplomatskojkonferenciji radi spre•avanja, smanjivanja i nadziranja one•iš•enja morskogokoliša koje nastaje izravno ili posredno od djelatnosti na morskom dnupodlo•nih njihovoj jurisdikciji, ili potje•e od umjetnih otoka, ure•aja inaprava koje su pod njihovom jurisdikcijom, na temelju •lanaka 60. i 80.

•lanak 215.

Provedba glede one•iš•enja od djelatnosti u Zoni

Provedba me•unarodnih pravila, propisa i postupaka usvojenih u skladus dijelom XI. radi spre•avanja, smanjivanja i nadziranja one•iš•enja morskogokoliša koje nastaje od djelatnosti u Zoni, ure•uje se odredbama toga dijela.

•lanak 216.

Provedba glede one•iš•enja potapanjem

1. Zakone i druge propise donesene u skladu s ovom Konvencijom, kao iprimjenjiva me•unarodna pravila i standarde usvojene preko nadle•nihme•unarodnih organizacija ili na diplomatskoj konferenciji radi spre•avanja,smanjivanja i nadziranja one•iš•enja morskog okoliša potapanjem provodi:

(a) obalna dr•ava, s obzirom na potapanje u njezinom teritorijalnommoru ili njezinom isklju•ivom gospodarskom pojasu ili na njezinomepikontinentalnom pojasu;(b) dr•ava zastave, s obzirom na brodove koji vijore njezinu zastavuili zrakoplove koji su upisani u upisnik na njezinom podru•ju;(c) svaka dr•ava, s obzirom na ukrcavanje otpadaka ili drugih predmeta

unutar njezinoga podru•ja ili u njezinim terminalima na pu•ini.2. Nijedna dr•ava nije du•na pokrenuti postupak na temelju ovoga •lanka

kada je postupak u skladu s ovim •lankom ve• pokrenula neka druga dr•ava.

•lanak 217.

Ovlaštenja dr•ave zastave

1. Dr•ave osiguravaju da brodovi koji vijore njihovu zastavu ili suupisani u upisnik na njihovom podru•ju, poštuju primjenjiva me•unarodnapravila i standarde, usvojene preko nadle•ne me•unarodne organizacije ili naop•oj diplomatskoj konferenciji, kao i njihove zakone i druge propise doneseneu skladu s ovom Konvencijom radi spre•avanja, smanjivanja i nadziranjaone•iš•enja morskog okoliša s brodova, te donose zakone i druge propise ipoduzimaju druge mjere potrebne za njihovu primjenu. Dr•ave zastaveosiguravaju djelotvornu provedbu takvih pravila, standarda, zakona i propisa,ma gdje se prekršaj dogodio.

65

2. Dr•ave naro•ito poduzimaju prikladne mjere da bi se zabranilaplovidba brodovima koji vijore njihovu zastavu ili su upisani u upisnik nanjihovom podru•ju sve dok nisu u stanju udovoljiti zahtjevima sadr•anima ume•unarodnim pravilima i standardima navedenima u stavku 1., uklju•uju•izahtjeve glede nacrta, konstrukcije, opreme i posade brodova.

3. Dr•ave osiguravaju da brodovi koji vijore njihovu zastavu ili suupisani u upisnik na njihovom podru•ju imaju isprave koje zahtijevajume•unarodna pravila i standardi spomenuti u stavku 1., a koje su izdane uskladu s tim pravilima i standardima. Dr•ave osiguravaju da se brodovi kojivijore njihovu zastavu podvrgnu periodi•nom pregledu radi provjere uskla•enostpodataka navedenih u spomenutim ispravama, sa stvarnim stanjem brodova. Drugedr•ave prihva•aju te isprave kao dokaz o stanju brodova i priznaju im istuvaljanost kao i ispravama koje one izdaju, osim kada postoji jasan razlog zasumnju da stanje broda stvarno ne odgovara podacima navedenima u ispravama.

4. Ako brod prekrši pravila i standarde usvojene preko nadle•neme•unarodne organizacije ili na op•oj diplomatskoj konferenciji, dr•avazastave, ne diraju•i u •lanke 218., 220. i 228., odmah poduzima istragu i, akoje to opravdano, pokre•e postupak zbog pretpostavljenog prekršaja, ma gdje seprekršaj dogodio ili ma gdje se one•iš•enje zbog takvog prekršaja dogodilo iliotkrilo.

5. Vode•i istragu o prekršaju, dr•ava zastave mo•e zatra•iti pomo• odsvake druge dr•ave •ija bi suradnja mogla biti korisna u razjašnjenjuokolnosti doga•aja. Dr•ave nastoje udovoljiti umjesnim zahtjevima dr•avezastave.

6. Dr•ave, na temelju pisanog zahtjeva bilo koje dr•ave, vode istraguo svakom prekršaju za koji se pretpostavlja da je po•injen od brodova kojivijore njihovu zastavu. Ako je uvjerena da raspola•e dovoljnim dokazima da bimogla zapo•eti postupak u predmetu pretpostavljenog prekršaja, dr•ava zastavebez odgode pokre•e takav postupak u skladu sa svojim unutrašnjim pravom.

7. Dr•ava zastave obavještava bez odgode dr•avu tra•iteljicu i nadle•nume•unarodnu organizaciju o poduzetoj akciji i njezinom ishodu. Te suobavijesti pristupa•ne svim dr•avama.

8. Kazne koje predvi•aju zakoni i drugi propisi dr•ava za brodove kojivijore njihovu zastavu, svojom strogoš•u trebaju biti takve da odvra•aju odprekršaja na bilo kojem mjestu.

•lanak 218.

Ovlaštenja dr•ave luke

1. Kada brod dobrovoljno boravi u luci ili u terminalu na pu•ini, kojipripadaju nekoj dr•avi, ta dr•ava mo•e zapo•eti istragu, i kada dokazi toopravdavaju, pokrenuti postupak zbog svakog ispuštanja s tog broda izvanunutrašnjih voda, teritorijalnog mora ili isklju•ivog gospodarskog pojasa tedr•ave, kojim se krše primjenjiva me•unarodna pravila i standarde usvojenepreko nadle•ne me•unarodne organizacije ili na op•oj diplomatskojkonferenciji.

2. Postupak na temelju stavka 1. ne smije se pokrenuti zbog prekršajapo•injenog ispuštanjem u unutrašnjim vodama, teritorijalnom moru ili uisklju•ivom gospodarskom pojasu druge dr•ave, osim ako ga zahtijeva ta dr•ava,dr•ava zastave ili dr•ava koja je pretrpjela štetu ili je u opasnosti dapretrpi štetu zbog toga ispuštanja, ili ako ispuštanje prouzro•i ili prijetida •e prouzro•iti one•iš•enje unutrašnjih voda, teritorijalnog mora iliisklju•ivog gospodarskog pojasa dr•ave koja pokre•e postupak.

3. Kada brod dobrovoljno boravi u luci ili u terminalu na pu•ini, kojipripadaju nekoj dr•avi, ta dr•ava nastoji udovoljiti zahtjevima bilo kojedr•ave da se povede istraga u vezi s prekršajem po•injenim ispuštanjem okojemu je rije• u stavku 1., ako se vjeruje da je do ispuštanja došlo uunutrašnjim vodama, teritorijalnom moru ili isklju•ivom gospodarskom pojasudr•ave koja postavlja zahtjev, ili je ono prouzro•ilo štetu ili prijetilo da•e prouzro•iti štetu tim pojasevima. Dr•ava luke, isto tako, nastojiudovoljiti zahtjevima dr•ave zastave što se ti•e istrage u vezi s takvimprekršajem, ma gdje se prekršaj dogodio.

4. Zapisnici istrage koju je provela dr•ava luke prema ovome •lankupredaju se, na njihov zahtjev, dr•avi zastave ili obalnoj dr•avi. Svakipostupak koji je pokrenula dr•ava luke na temelju rezultata takve istrage, uzuvjet poštovanja odsjeka 7., mora se obustaviti na zahtjev obalne dr•ave kada

66

je prekršaj po•injen u njezinim unutrašnjim vodama, teritorijalnom moru iliisklju•ivom gospodarskom pojasu. Dokazi i zapisnici predmeta, zajedno sasvakim jamstvom ili drugom financijskom garancijom polo•eni kod vlasti dr•aveluke, predaju se tada obalnoj dr•avi. Tom predajom isklju•uje se mogu•nostnastavljanja postupka u dr•avi luke.

•lanak 219.

Mjere nadziranja plovidbene sposobnosti brodova radi spre•avanjaone•iš•enja

Uz uvjet poštovanja odsjeka 7., dr•ave koje su utvrdile, na zahtjev ilina vlastitu inicijativu, da je brod u jednoj od njihovih luka ili u jednom odnjihovih terminala na pu•ini prekršio me•unarodna pravila i standardeprimjenjive na plovidbenu sposobnost brodova, pa zbog toga prijeti prouzro•itištetu morskom okolišu, poduzimaju, u granicama mogu•nosti, upravne mjere dabi sprije•ile isplovljenje toga broda. Te dr•ave mogu dopustiti brodu daotplovi jedino u najbli•e prikladno remontno brodogradilište, a zatim, poštosu uklonjeni uzroci prekršaja, dopuštaju mu da odmah nastavi putovanje.

•lanak 220.

Ovlaštenja obalne dr•ave

1. Kada brod dobrovoljno boravi u luci ili u terminalu na pu•ini, kojipripadaju nekoj dr•avi, ta dr•ava mo•e, uz uvjet poštovanja odsjeka 7.,pokrenuti postupak zbog svakog kršenja njezinih zakona i drugih propisadonesenih u skladu s ovom Konvencijom ili primjenjivih me•unarodnih pravilai standarda radi spre•avanja, smanjivanja i nadziranja one•iš•enja s brodova,ako je prekršaj po•injen u njezinom teritorijalnom moru ili u njezinomisklju•ivom gospodarskom pojasu.

2. Kada dr•ava ima ozbiljnih razloga vjerovati da je brod, koji ploviu njezinom teritorijalnom moru, prekršio u prolasku tim morem njezine zakonei druge propise donesene u skladu s ovom Konvencijom ili primjenjivame•unarodna pravila i standarde za spre•avanje, smanjivanje i nadziranjeone•iš•enja s brodova, ta dr•ava, ne diraju•i u primjenu relevantnih odredabaodsjeka 3., dijela II., mo•e pregledati brod radi utvr•ivanja prekršaja i,kada dokazi to opravdavaju, mo•e pokrenuti postupak, uklju•uju•i zadr•avanjebroda, u skladu sa svojim unutrašnjim pravom, a uz uvjet poštovanja odsjeka7.

3. Kada dr•ava ima ozbiljnih razloga vjerovati da je brod, koji ploviu njezinom isklju•ivom gospodarskom pojasu ili u njezinom teritorijalnom moru,prekršio u isklju•ivom gospodarskom pojasu primjenjiva me•unarodna pravila istandarde za spre•avanje, smanjivanje i nadziranje one•iš•enja s brodova ilizakone i druge propise te dr•ave, koji su uskla•eni s tim pravilima istandardima i kojima se provode takva pravila i standardi, ta dr•ava mo•ezahtijevati da brod dade informacije o svojem identitetu i luci upisa, svojojposljednjoj i idu•oj luci pristajanja, te druge relevantne informacijepotrebne da bi se utvrdilo je li prekršaj po•injen.

4. Dr•ave donose zakone i druge propise i poduzimaju druge mjere da bibrodovi koji vijore njihovu zastavu udovoljili zahtjevima o pru•anjuinformacija prema stavku 3.

5. Kada dr•ava ima ozbiljnih razloga vjerovati da je brod, koji ploviu njezinom isklju•ivom gospodarskom pojasu ili u njezinom teritorijalnom moru,po•inio u isklju•ivom gospodarskom pojasu prekršaj spomenut u stavku 3., •ijaje posljedica veliko ispuštanje koje je prouzro•ilo ili prijeti da •eprouzro•iti znatno one•iš•enje morskog okoliša, ta dr•ava mo•e pregledati brodradi utvr•ivanja prekršaja, ako je brod odbio dati informaciju ili ako suinformacije koje je pru•io o•ito u suprotnosti sa stvarnom situacijom, te akookolnosti slu•aja opravdavaju takav pregled.

6. Kada ima jasnih i stvarnih dokaza da je brod, koji plovi uisklju•ivom gospodarskom pojasu ili u teritorijalnom moru neke dr•ave, po•iniou isklju•ivom gospodarskom pojasu prekršaj spomenut u stavku 3., •ija jeposljedica ispuštanje koje uzrokuje veliku štetu ili opasnost od velike šteteobali ili povezanim interesima obalne dr•ave, ili bilo kojim bogatstvimanjezinog teritorijalnog mora ili isklju•ivog gospodarskog pojasa, ta dr•avemo•e, uz uvjet poštovanja odsjeka 7., kada dokazi to opravdavaju, pokrenuti

67

postupak, uklju•uju•i zadr•avanje broda, u skladu sa svojim unutrašnjimpravom.

7. Bez obzira na stavak 6., u svim slu•ajevima kada je odgovaraju•ipostupak bio ustanovljen preko nadle•ne me•unarodne organizacije ili je biodogovoren na bilo koji drugi na•in da bi se udovoljilo zahtjevima koji se ti•upolaganja jamstva ili druge prikladne financijske garancije, obalna dr•ava -ako je vezana tim postupcima - dopušta brodu nastavak putovanja.

8. Stavci 3., 4., 5., 6. i 7. primjenjuju se tako•er na nacionalnezakone i druge propise donesene u skladu sa •lankom 211., stavkom 6.

•lanak 221.

Mjere radi izbjegavanja one•iš•enja prouzro•enog pomorskim nesre•ama

1. Ništa u ovome dijelu ne dira u pravo koje dr•ave imaju pome•unarodnom pravu, kako obi•ajnom tako i ugovornom, da poduzimaju i provodemjere izvan teritorijalnog mora, koje su u razmjeru sa stvarnom štetom ili sopasnoš•u od štete, radi zaštite njihove obale ili interesa povezanih sobalom, uklju•uju•i ribolov, od one•iš•enja ili opasnosti od one•iš•enja kojenastaju uslijed pomorske nesre•e ili radnji vezanih uz takvu nesre•u, kada serazumno mo•e o•ekivati da •e to one•iš•enje uzrokovati štetne posljedice.

2. Za svrhe ovog •lanka "pomorska nesre•a" zna•i sudar brodova,nasukavanje ili drugu plovidbenu nezgodu, ili neki drugi doga•aj na brodu iliizvan broda koji uzrokuje materijalnu štetu ili neposrednu opasnostmaterijalne štete brodu ili teretu.

•lanak 222.

Provedba glede one•iš•enja iz zraka ili putem zraka

U granicama zra•nog prostora pod njihovom suverenoš•u ili glede brodovakoji vijore njihovu zastavu, ili brodova ili zrakoplova koji su upisani uupisnik na njihovom podru•ju, dr•ave provode svoje zakone i druge propisedonesene u skladu sa stavkom 1., •lanka 212., i drugim odredbama oveKonvencije, i donose zakone i druge propise, te poduzimaju druge mjerepotrebne za izvršavanje primjenjivih me•unarodnih pravila i standardausvojenih preko nadle•nih me•unarodnih organizacija ili na diplomatskojkonferenciji radi spre•avanja, smanjivanja i nadziranja one•iš•enja morskogokoliša iz zraka ili putem zraka, u skladu sa svim relevantnim me•unarodnimpravilima i standardima koji se ti•u sigurnosti zra•ne plovidbe.

Odsjek 7. JAMSTVA

•lanak 223.

Mjere za olakšanje postupka

Kada je pokrenut postupak na temelju ovoga dijela, dr•ave poduzimajumjere za olakšavanje saslušanja svjedoka i primitak dokaza podnesenih odvlasti druge dr•ave ili od nadle•ne me•unarodne organizacije, te olakšavajusudjelovanje u tom postupku slu•benim predstavnicima nadle•ne me•unarodneorganizacije, dr•ave zastave i svake dr•ave pogo•ene one•iš•enjem kaoposljedicom bilo kojega prekršaja. Slu•beni predstavnici koji sudjeluju u timpostupcima imaju prava i du•nosti predvi•ene unutrašnjim ili me•unarodnimpravom.

•lanak 224.

Ostvarivanje ovlaštenja za provedbu

Samo javni slu•benici, ratni brodovi ili vojni zrakoplovi, ili drugibrodovi ili zrakoplovi koji nose vanjske oznake prema kojima se jasnoraspoznaje da su u dr•avnoj slu•bi i koji su za to ovlašteni, mogu ostvarivatiovlaštenja za provedbu na temelju ovoga dijela prema stranim brodovima.

•lanak 225.

68

Du•nost izbjegavanja nepovoljnih posljedica prilikom ostvarivanjaovlaštenja za provedbu

Dr•ave koje na temelju ove Konvencije ostvaruju svoja ovlaštenja zaprovedbu normi prema stranim brodovima ne smiju ugroziti sigurnost plovidbeili izlo•iti brod bilo kakvom drugom riziku, niti ga provesti u nesigurnu lukuili sidrište, niti smiju izlo•iti morski okoliš nerazumnom riziku.

•lanak 226.

Istraga u vezi sa stranim brodovima

1. (a) Dr•ave ne smiju zadr•ati strani brod dulje no što je potrebnoza svrhe istraga predvi•enih u •lancima 216., 218. i 220. Svakipregled stranog broda ograni•ava se na ispitivanje onih isprava,zapisnika ili drugih dokumenata koje brod mora imati na temeljuop•eprihva•enih me•unarodnih pravila i standarda, ili bilo kojihsli•nih dokumenata koje brod ima; dalji pregled broda mo•e sepoduzeti samo nakon takvog ispitivanja i jedino kada:

(i) postoji ozbiljan razlog za vjerovanje da stanje brodaili njegove opreme bitno odstupa od podataka navedenih utim dokumentima;(ii) sadr•aj takvih dokumenata nije dovoljan da potvrdi ilidoka•e prekršaj za koji se sumnja da je po•injen; ili(iii) brod nema valjane isprave i zapisnike.

(b) Ako istraga ukazuje na prekršaj primjenjivih zakona i drugihpropisa ili me•unarodnih pravila i standarda za zaštitu io•uvanje morskog okoliša, brod se odmah osloba•a nakon provedbazadovoljavaju•ih postupaka, kao što je polaganje jamstva ilidruge prikladne financijske garancije.(c) Ne diraju•i u primjenjiva me•unarodna pravila i standarde uvezi s plovidbenom sposobnoš•u brodova, kad god bi osloba•anjebroda predstavljalo nerazumnu opasnost od štete za morski okoliš,brod se ne mora osloboditi ili se mo•e osloboditi pod uvjetom daotplovi u najbli•e prikladno remontno brodogradilište. Ako seosloba•anje broda odbije ili uvjetuje, mora se odmah obavijestitidr•ava zastave broda, koja mo•e tra•iti osloba•anje broda uskladu s dijelom XV.

2. Dr•ave sura•uju radi utvr•ivanja postupaka kojima •e se izbje•isvaki suvišni pregled brodova na moru.

•lanak 227.

Nediskriminiranje stranih brodova

Ostvaruju•i svoja prava i ispunjavaju•i svoje du•nosti na temelju ovogadijela, dr•ave ne smiju diskriminirati ni pravno ni stvarno brodove bilo kojedruge dr•ave.

•lanak 228.

Obustavljanje i ograni•enja pokretanja postupka

1. Postupak radi ka•njavanja bilo kojega prekršaja primjenjivih zakonai drugih propisa ili me•unarodnih pravila i standarda o spre•avanju,smanjivanju i nadziranju one•iš•enja s brodova, kojeg je po•inio strani brodizvan teritorijalnog mora dr•ave koja je pokrenula postupak, obustavlja seukoliko je postupak za ka•njavanje zbog istog prekršaja pokrenula dr•avazastave u roku od šest mjeseci od dana kada je pokrenut prvi postupak, osimako se postupak odnosi na slu•aj velike štete nanesene obalnoj dr•avi, ili akota dr•ava zastave nekoliko puta nije izvršila svoju obvezu da djelotvornoprovodi primjenjiva me•unarodna pravila i standarde povodom prekršaja koje supo•inili njezini brodovi. Kad god zatra•i obustavljanje postupka u skladu sovim •lankom, dr•ava zastave pravovremeno stavlja na raspolaganje dr•avi kojaje prethodno pokrenula postupak cijeli spis o predmetu i zapisnike postupka.Postupak je završen kada sudovi u dr•avi zastave donesu presudu. Nakon što sepodmire troškovi postupka, obalna dr•ava vra•a svako jamstvo ili drugu

69

financijsku garanciju polo•ene zbog postupka koji je bio obustavljen.2. Postupak radi ka•njavanja stranih brodova ne smije se pokrenuti

nakon isteka roka od tri godine od dana po•injenog prekršaja, niti ga smijepokrenuti bilo koja dr•ava ako je postupak ve• zapo•ela neka druga dr•ava, uzuvjet poštovanja odredaba stavka 1.

3. Ovaj •lanak ne dira u pravo dr•ave zastave da poduzme sve mjere,uklju•uju•i pokretanje postupka radi ka•njavanja, prema svojem unutrašnjempravu, neovisno o postupku koji je prethodno pokrenula neka druga dr•ava.

•lanak 229.

Pokretanje gra•anskog postupka

Nijedna odredba ove Konvencije ne utje•e na pravo pokretanja gra•anskogpostupka zbog gubitka ili štete prouzro•ene one•iš•enjem morskog okoliša.

•lanak 230.

Nov•ane kazne i poštovanje priznatih prava optu•enog

1. Samo se nov•ane kazne mogu izre•i zbog kršenja nacionalnih zakona idrugih propisa ili primjenjivih me•unarodnih pravila i standarda zaspre•avanje, smanjivanje i nadziranje one•iš•enja morskog okoliša koje supo•inili strani brodovi izvan teritorijalnog mora.

2. Samo se nov•ane kazne mogu izre•i zbog kršenja nacionalnih zakona idrugih propisa ili primjenjivih me•unarodnih pravila i standarda zaspre•avanje, smanjivanje i nadziranje one•iš•enja morskog okoliša koje supo•inili strani brodovi u teritorijalnom moru, osim za namjerna i teška djelaone•iš•enja u teritorijalnom moru.

3. U vo•enju postupka zbog takvih prekršaja po•injenih od stranihbrodova, s mogu•om posljedicom izricanja kazne, poštuju se priznata pravaoptu•enoga.

•lanak 231.

Priop•enje dr•avi zastave i drugim zainteresiranim dr•avama

Dr•ave odmah priop•uju dr•avi zastave i svakoj drugoj zainteresiranojdr•avi sve mjere koje su poduzete prema stranim brodovima na temelju odsjeka6., i podnose dr•avi zastave sva slu•bena izvješ•a koja se odnose na te mjere.Me•utim, kada se radi o prekršajima po•injenima u teritorijalnom moru,spomenute obveze obalne dr•ave odnose se samo na mjere poduzete u postupku.Diplomatski agenti ili konzularni du•nosnici i, gdje je mogu•e, pomorskevlasti dr•ave zastave odmah se obavještavaju o svim takvim mjerama koje supoduzete prema stranim brodovima na temelju odsjeka 6.

•lanak 232.

Odgovornost dr•ava za mjere provedbe

Dr•ave odgovaraju za štetu ili gubitak koji se njima mo•e pripisatiuslijed mjera poduzetih na temelju odsjeka 6., ako su te mjere protupravne ilisu njima prekora•ene granice razumnih zahtjeva s obzirom na raspolo•iveinformacije. Dr•ave omogu•avaju pristup svojim sudovima u vezi s takvom štetomili gubitkom.

•lanak 233.

Jamstva s obzirom na tjesnace koji slu•e me•unarodnoj plovidbi

Nijedna odredba u odsjecima 5., 6. i 7. ne dira u pravni re•im tjesnacakoji slu•e me•unarodnoj plovidbi. Me•utim, ako je strani brod, osim onih kojisu navedeni u odsjeku 10., prekršio zakone i druge propise navedene u stavku1.(a) i (b), •lanka 42., uzrokuju•i ili prijete•i da prouzro•i veliku štetumorskom okolišu tjesnaca, obalne dr•ave na tjesnacima mogu poduzimatiprikladne mjere provedbe mutatis mutandis poštuju•i odredbe ovog odsjeka.

70

Odsjek 8. PODRU•JA POKRIVENA LEDOM

•lanak 234.

Podru•ja pokrivena ledom

Obalne dr•ave imaju pravo donositi i provoditi nediskriminacijskezakone i druge propise za spre•avanje, smanjivanje i nadziranje one•iš•enjamorskog okoliša s brodova u podru•jima pokrivenima ledom u granicamaisklju•ivoga gospodarskog pojasa, u kojima su osobito oštri klimatski uvjetii pokrivenost ledom u tijeku ve•eg dijela godine prepreka plovidbi ili je •inevrlo opasnom, a one•iš•enje morskog okoliša moglo bi teško narušiti ekološkuravnote•u ili je nepovratno poremetiti. Ti zakoni i propisi primjereno vodera•una o plovidbi i o zaštiti i o•uvanju morskog okoliša na temeljunajpouzdanijih raspolo•ivih znanstvenih podataka.

Odsjek 9. ODGOVORNOST

•lanak 235.

Odgovornost

1. Dr•ave odgovaraju za ispunjavanje svojih me•unarodnih obveza ozaštiti i o•uvanju morskog okoliša. One odgovaraju u skladu s me•unarodnimpravom.

2. U skladu sa svojim pravnim sustavom, dr•ave osiguravaju mogu•nostpravne zaštite radi brze i odgovaraju•e naknade ili drugog na•ina popravljanjaštete prouzro•ene one•iš•enjem morskog okoliša koju su izazvale fizi•ke ilipravne osobe pod njihovom jurisdikcijom.

3. Radi osiguranja brze i odgovaraju•e naknade svake štete prouzro•eneone•iš•enjem morskog okoliša, dr•ave sura•uju u primjeni i razvojume•unarodnog prava o odgovornosti, s obzirom na procjenu i naknadu štete irješavanje sporova koji nastanu s tim u vezi, a isto tako, gdje je toprimjereno, u utvr•ivanju kriterija i postupaka za pla•anje odgovaraju•enaknade, kao što su obvezno osiguranje ili fondovi za naknadu.

Odsjek 10. SUVERENI IMUNITET

•lanak 236.

Suvereni imunitet

Odredbe ove Konvencije koje se odnose na zaštitu i o•uvanje morskogokoliša ne primjenjuju se na ratne brodove, pomo•ne ratne brodove, ni na drugebrodove ili zrakoplove •iji je vlasnik dr•ava ili koje ona koristi, kada ihona, u danom trenutku, upotrebljava samo za dr•avne netrgova•ke svrhe.Me•utim, svaka dr•ava osigurava, prihva•aju•i prikladne mjere koje ne dirajuu djelatnost niti u djelatnu sposobnost takvih brodova ili zrakoplova •iji jeona vlasnik ili koje ona koristi, da ti brodovi ili zrakoplovi djeluju, kolikoje to opravdano i prakti•ki mogu•e, na na•in sukladan s Konvencijom.

Odsjek 11. OBVEZE NA TEMELJU DRUGIH KONVENCIJA OZAŠTITI I O•UVANJU MORSKOG OKOLIŠA

•lanak 237.

Obveze na temelju drugih konvencija o zaštiti i o•uvanju morskog okoliša

1. Odredbe ovoga dijela ne diraju u posebne obveze koje su dr•avepreuzele na temelju ranije zaklju•enih posebnih konvencija i sporazuma ozaštiti i o•uvanju morskog okoliša, ni u sporazume koji se mogu zaklju•itiradi promicanja op•ih na•ela sadr•anih u ovoj Konvenciji.

2. Posebne obveze koje su dr•ave preuzele na temelju posebnihkonvencija u vezi sa zaštitom i o•uvanjem morskog okoliša izvršavaju se uskladu s op•im na•elima i ciljevima ove Konvencije.

71

D I O XIII.

ZNANSTVENO ISTRA•IVANJE MORA

Odsjek 1. OP•E ODREDBE

•lanak 238.

Pravo obavljanja znanstvenog istra•ivanja mora

Sve dr•ave, bez obzira na njihov geografski polo•aj, kao i nadle•neme•unarodne organizacije, imaju pravo obavljati znanstveno istra•ivanje morauz uvjet poštovanja prava i obveza drugih dr•ava predvi•enih ovom Konvencijom.

•lanak 239.

Promicanje znanstvenog istra•ivanja mora

Dr•ave i nadle•ne me•unarodne organizacije promi•u i olakšavaju razvoji obavljanje znanstvenog istra•ivanja mora u skladu s ovom Konvencijom.

•lanak 240.

Op•a na•ela na temelju kojih se obavlja znanstveno istra•ivanje mora

Prilikom obavljanja znanstvenog istra•ivanja mora primjenjuju se ovana•ela:

(a) znanstveno istra•ivanje mora obavlja se isklju•ivo u miroljubivesvrhe;

(b) znanstveno istra•ivanje mora obavlja se podesnim znanstvenimmetodama i sredstvima, koji su u skladu s ovom Konvencijom;(c) znanstveno istra•ivanje mora ne smije neopravdano ometati drugezakonite upotrebe mora koje su u skladu s Konvencijom, a ono se doli•nopoštuje u tijeku takvih upotreba;(d) znanstveno istra•ivanje mora obavlja se uz poštovanje svihrelevantnih propisa usvojenih u skladu s Konvencijom, uklju•uju•i oneo zaštiti i o•uvanju morskog okoliša.

•lanak 241.

Nepriznavanje djelatnosti znanstvenog istra•ivanja mora kao pravnog temeljaza bilo koji zahtjev

Djelatnosti znanstvenog istra•ivanja mora ne tvore pravni temelj zabilo koji zahtjev na neki dio morskog okoliša ili njegovih bogatstava.

Odsjek 2. ME•UNARODNA SURADNJA

•lanak 242.

Promicanje me•unarodne suradnje

1. Dr•ave i nadle•ne me•unarodne organizacije, u skladu s na•elompoštovanja suverenosti i jurisdikcije, i na temelju uzajamne koristi, promi•ume•unarodnu suradnju u znanstvenom istra•ivanju mora u miroljubive svrhe.

2. U tom kontekstu, ne diraju•i u prava i obveze dr•ava prema ovojKonvenciji, dr•ava, prilikom primjenjivanja ovoga dijela, pru•a na prikladanna•in drugim dr•avama pogodnu priliku da dobiju od nje, ili uz njenu suradnju,informacije potrebne za spre•avanje i nadziranje štetnih u•inaka za zdravljei sigurnost ljudi i za morski okoliš.

•lanak 243.

Stvaranje povoljnih uvjeta

Zaklju•ivanjem dvostranih i višestranih sporazuma, dr•ave i nadle•neme•unarodne organizacije sura•uju u stvaranju povoljnih uvjeta za obavljanje

72

znanstvenog istra•ivanja mora u morskom okolišu i ujedinjavanju naporaznanstvenika u prou•avanju biti pojava i procesa koji se doga•aju u morskomokolišu i njihovih me•usobnih odnosa.

•lanak 244.

Objavljivanje i širenje informacija i znanja

1. U skladu s ovom Konvencijom, dr•ave i nadle•ne me•unarodneorganizacije, objavljivanjem i širenjem odgovaraju•im kanalima, osiguravajudostupnost informacija o glavnim predlo•enim programima i njihovim ciljevima,te o spoznajama proizašlima iz znanstvenog istra•ivanja mora.

2. U tu svrhu dr•ave, pojedina•no i u suradnji s drugim dr•avama inadle•nim me•unarodnim organizacijama, aktivno promi•u širenje znanstvenihpodataka i informacija i prijenos spoznaja proizašlih iz znanstvenogistra•ivanja mora, posebno dr•avama u razvoju, te ja•anje samostalnesposobnosti dr•ava u razvoju za znanstveno istra•ivanje mora, izme•u ostalog,programima za odgovaraju•u izobrazbu i usavršavanje njihovog tehni•kog iznanstvenog osoblja.

Odsjek 3. OBAVLJANJE I PROMICANJE ZNANSTVENOG ISTRA•IVANJA MORA

•lanak 245.

Znanstveno istra•ivanje mora u teritorijalnom moru

Obalne dr•ave, u ostvarivanju svoje suverenosti, imaju isklju•ivo pravoure•ivati, dopuštati i obavljati znanstveno istra•ivanje mora u svomteritorijalnom moru. Znanstveno istra•ivanje mora u teritorijalnom moruobavlja se samo s izri•itim pristankom obalne dr•ave i prema uvjetima koje onapropiše.

•lanak 246.

Znanstveno istra•ivanje mora u isklju•ivom gospodarskom pojasu i naepikontinentalnom pojasu

1. Obalne dr•ave, u ostvarivanju svoje jurisdikcije, imaju pravoure•ivati, dopuštati i obavljati znanstveno istra•ivanje mora u svomisklju•ivom gospodarskom pojasu i na svom epikontinentalnom pojasu u skladus relevantnim odredbama ove Konvencije.

2. Znanstveno istra•ivanje mora u isklju•ivom gospodarskom pojasu i naepikontinentalnom pojasu obavlja se uz pristanak obalne dr•ave.

3. U normalnim prilikama obalne dr•ave daju svoj pristanak za projekteznanstvenog istra•ivanja mora koje druge dr•ave ili nadle•ne me•unarodneorganizacije namjeravaju poduzeti u njihovom isklju•ivom gospodarskom pojasuili na njihovom epikontinentalnom pojasu u skladu s Konvencijom, isklju•ivou miroljubive svrhe i radi pove•anja znanstvenih spoznaja o morskom okolišuza dobrobit cijeloga •ovje•anstva. U tu svrhu, obalne dr•ave usvajaju pravilai postupke koji osiguravaju da se takav pristanak neopravdano ne odga•a iline uskra•uje.

4. U svrhu primjene stavka 3., prilike se mogu smatrati normalnima •aki ako ne postoje diplomatski odnosi izme•u obalne dr•ave i dr•ave kojanamjerava istra•ivati.

5. Ipak, obalne dr•ave mogu na temelju svoje slobodne ocjene uskratitisvoj pristanak za obavljanje projekta znanstvenog istra•ivanja mora drugedr•ave ili nadle•ne me•unarodne organizacije u isklju•ivom gospodarskom pojasuili na epikontinentalnom pojasu obalne dr•ave, ako taj projekt:

(a) ima izravno zna•enje za istra•ivanje i iskorištavanje prirodnihbogatstava, bilo •ivih ili ne•ivih;(b) uklju•uje bušenje u epikontinentalnom pojasu, upotrebu eksplozivaili unošenje štetnih tvari u morski okoliš;(c) uklju•uje izgradnju, rad ili upotrebu umjetnih otoka, ure•aja inaprava navedenih u •lancima 60. i 80.;(d) sadr•i informacije, priop•ene na temelju •lanka 248., o naravi iciljevima projekta, koje su neto•ne, ili ako dr•ava ili nadle•na

73

me•unarodna organizacija koja namjerava istra•ivati ima neizvršeneobveze prema obalnoj dr•avi iz prijašnjeg istra•iva•kog projekta.6. Usprkos odredbama stavka 5., obalne dr•ave ne mogu na temelju svoje

slobodne ocjene uskratiti pristanak prema podstavku (a) toga stavka zaprojekte znanstvenog istra•ivanja mora koji •e se poduzeti u skladu sodredbama ovoga dijela na epikontinentalnom pojasu izvan 200 morskih milja odpolaznih crta od kojih se mjeri širina teritorijalnog mora, izvan onihposebnih podru•ja koja obalne dr•ave mogu u svako doba slu•beno odrediti kaopodru•ja u kojima se obavljaju, ili •e se po•eti obavljati u razumnom roku,radovi radi iskorištavanja ili znatne istra•iva•ke djelatnosti usredoto•enena ta podru•ja. Obalne dr•ave u razumnim rokovima obavještavaju o odre•ivanjutakvih podru•ja i o svim promjenama u vezi s tim, ali nisu du•ne objavitipojedinosti o djelatnostima u njima.

7. Odredbe stavka 6. ne diraju u prava obalnih dr•ava naepikontinentalnom pojasu utvr•ena u •lanku 77.

8. Djelatnosti znanstvenog istra•ivanja mora navedene u ovome •lanku nesmiju neopravdano ometati djelatnosti koje poduzimaju obalne dr•ave uostvarivanju svojih suverenih prava i jurisdikcije predvi•ene u Konvenciji.

•lanak 247.

Projekti znanstvenog istra•ivanja mora poduzeti od me•unarodnih organizacija ili pod njihovim okriljem

Smatra se da je obalna dr•ava, koja je •lanica me•unarodne organizacijeili ima dvostrani sporazum s takvom organizacijom, a u •ijem isklju•ivomgospodarskom pojasu ili na •ijem epikontinentalnom pojasu ta organizacija ho•eizravno izvesti projekt znanstvenog istra•ivanja mora, ili •eli da se projektizvede pod njezinim okriljem, dopustila izvo•enje projekta u skladu sdogovorenim pojedinostima, ako je ta dr•ava odobrila detaljan projekt uvrijeme kada je donijeta odluka organizacije o poduzimanju projekta, ili ako•eli u njemu sudjelovati, a nije izrazila nikakav prigovor u roku od •etirimjeseca od •asa kad joj je organizacija priop•ila projekt.

•lanak 248.

Du•nost obavještavanja obalne dr•ave

Dr•ave i nadle•ne me•unarodne organizacije koje namjeravaju poduzetiznanstveno istra•ivanje mora u isklju•ivom gospodarskom pojasu ili naepikontinentalnom pojasu obalne dr•ave, daju toj dr•avi, najmanje šest mjeseciprije dana o•ekivanog po•etka izvo•enja projekta znanstvenog istra•ivanjamora, potpune podatke:

(a) o prirodi i ciljevima projekta;(b) o metodi i sredstvima koja •e se koristiti, uklju•uju•i ime,tona•u, vrstu i klasu brodova i opis znanstvene opreme;(c) o to•nim geografskim podru•jima u kojima •e se projekt izvoditi;(d) o o•ekivanom danu prvog dolaska i kona•nog odlaska istra•iva•kihbrodova, ili o postavljanju opreme i njezinu uklanjanju, ovisno oprilikama;(e) o nazivu ustanove pod •ijim •e se okriljem obaviti istra•ivanje,imenu njezinog direktora i osobe odgovorne za projekt; i(f) o opsegu u kojemu bi, kako se smatra, obalna dr•ava moglasudjelovati ili biti predstavljena u projektu.

•lanak 249.

Du•nost udovoljavanja odre•enim uvjetima

1. Kada dr•ave i nadle•ne me•unarodne organizacije poduzimajuznanstveno istra•ivanje mora u isklju•ivom gospodarskom pojasu ili naepikontinentalnom pojasu obalne dr•ave, moraju udovoljiti ovim uvjetima:

(a) obalnoj dr•avi, ako ona to •eli, osigurati pravo da sudjeluje ilida bude predstavljena u projektu znanstvenog istra•ivanja mora, posebnona istra•iva•kim brodovima i drugim plovilima ili ure•ajima zaznanstveno istra•ivanje, kada je to izvedivo, bez pla•anja bilo kakvenaknade znanstvenicima obalne dr•ave i bez njezine obveze da sudjeluje

74

u troškovima projekta;(b) dati obalnoj dr•avi, na njezin zahtjev, preliminarna izvješ•a, •imje to izvedivo, i kona•ne rezultate i zaklju•ke nakon dovršenjaistra•ivanja;(c) obvezati se da osiguraju pristup obalnoj dr•avi, na njezin zahtjev,svim podacima i uzorcima dobivenima u projektu znanstvenog istra•ivanjamora i, isto tako, dati joj podatke koji se mogu kopirati i uzorke kojise mogu razdvajati bez štete za njihovu znanstvenu vrijednost;(d) ako obalna dr•ava zatra•i, dati joj ocjenu takvih podataka, uzorakai rezultata istra•ivanja ili joj pomo•i u njihovoj ocjeni ilituma•enju;(e) uz uvjet poštovanja stavka 2., osigurati da rezultati istra•ivanja,•im je to izvedivo, postanu me•unarodno dostupni putem odgovaraju•ihnacionalnih i me•unarodnih kanala;(f) bez odgode obavijestiti obalnu dr•avu o svakoj ve•oj promjeni uistra•iva•kom projektu;(g) ako nije druk•ije dogovoreno, kad je istra•ivanje završeno,ukloniti ure•aje ili opremu za znanstveno istra•ivanje.2. Ovaj •lanak ne dira u uvjete ustanovljene zakonima i drugim

propisima obalne dr•ave za njezinu slobodnu ocjenu da dade ili uskratipristanak prema stavku 5., •lanka 246., uklju•uju•i obvezu da se tra•i njezinaprethodna suglasnost, s time da istra•iva•ki rezultati projekta koji su odizravnog zna•enja za istra•ivanje i iskorištavanje prirodnih bogatstava mogupostati me•unarodno dostupni.

•lanak 250.

Priop•enja o projektima znanstvenog istra•ivanja mora

Priop•enja o projektima znanstvenog istra•ivanja mora daju se putemodgovaraju•ih slu•benih kanala, ako nije druk•ije dogovoreno.

•lanak 251.

Op•i kriteriji i smjernice

Dr•ave nastoje pridonijeti da se preko nadle•nih me•unarodnihorganizacija utvrde op•i kriteriji i smjernice koji •e pomo•i dr•avamaprilikom ustanovljavanja prirode i posljedica znanstvenog istra•ivanja mora.

•lanak 252.

Prešutni pristanak

Dr•ave ili nadle•ne me•unarodne organizacije mogu zapo•eti izvo•enjeprojekta znanstvenog istra•ivanja mora po isteku roka od šest mjeseci od danakada su obalnoj dr•avi dostavljeni podaci koje zahtijeva •lanak 248., osim akoje obalna dr•ava, u roku od •etiri mjeseca od prijema priop•enja koje sadr•ite podatke, obavijestila dr•avu ili organizaciju koja namjeravaistra•ivati:

(a) da uskra•uje pristanak, na temelju •lanka 246.; ilib) da podaci koje je dala ta dr•ava ili nadle•na me•unarodnaorganizacija o prirodi ili ciljevima projekta nisu u skladu s o•itim•injenicama; ili(c) da tra•i dodatne podatke u vezi s uvjetima i podacima danima natemelju •lanaka 248. i 249.; ili (d) da postoje neizvršene obveze iz prijašnjeg projekta znanstvenogistra•ivanja mora koje je izvodila ta dr•ava ili organizacija, a ti•use uvjeta navedenih u •lanku 249.

•lanak 253.

Obustavljanje ili prestanak djelatnosti znanstvenog istra•ivanja mora

1. Obalna dr•ava ima pravo zatra•iti obustavljanje bilo kojihdjelatnosti znanstvenog istra•ivanja mora koje se obavljaju u njezinomisklju•ivom gospodarskom pojasu ili na njezinom epikontinentalnom pojasu:

75

(a) ako se istra•iva•ke djelatnosti ne obavljaju u skladu s podacimadanima prema •lanku 248., na kojima se temeljio pristanak obalnedr•ave; ili(b) ako se dr•ava ili nadle•na me•unarodna organizacija koja obavljaistra•iva•ke djelatnosti ne pridr•ava odredaba •lanka 249. o pravimaobalne dr•ave glede projekta znanstvenog istra•ivanja mora.2. Obalna dr•ava ima pravo zatra•iti prestanak bilo kojih djelatnosti

znanstvenog istra•ivanja mora u svakom slu•aju nepridr•avanja •lanka 248. kojedovodi do znatne promjene u istra•iva•kom projektu ili istra•iva•kimdjelatnostima.

3. Obalna dr•ava mo•e tako•er zatra•iti prestanak djelatnostiznanstvenog istra•ivanja mora ako se bilo koja od situacija navedenih u stavku1. ne ispravi u razumnom roku.

4. Po prijemu priop•enja obalne dr•ave o njezinoj odluci da zatra•iobustavljanje ili prestanak, dr•ave ili nadle•ne me•unarodne organizacijeovlaštene obavljati djelatnosti znanstvenog istra•ivanja mora okon•at •eistra•iva•ke djelatnosti navedene u tome priop•enju.

5. Obalna dr•ava ukida naredbu o obustavljanju donesenu na temeljustavka 1. i dopušta nastavak djelatnosti znanstvenog istra•ivanja mora •imdr•ava ili nadle•na me•unarodna organizacija koja istra•uje udovolji uvjetimanavedenima u •lancima 248. i 249.

•lanak 254.

Prava susjednih neobalnih dr•ava i susjednih dr•ava u nepovoljnomgeografskom polo•aju

1. Dr•ave i nadle•ne me•unarodne organizacije koje su podnijele obalnojdr•avi projekt znanstvenog istra•ivanja mora iz stavka 3., •lanka 246.,obavještavaju susjedne neobalne dr•ave i susjedne dr•ave u nepovoljnomgeografskom polo•aju o predlo•enom istra•iva•kom projektu, i obalnoj dr•avipriop•uju slanje te obavijesti.

2. Nakon što je ta obalna dr•ava dala pristanak za predlo•eni projektznanstvenog istra•ivanja mora, u skladu sa •lankom 246. i drugim relevantnimodredbama Konvencije, dr•ave i nadle•ne me•unarodne organizacije kojepoduzimaju taj projekt, daju susjednim neobalnim dr•avama i susjednim dr•avamau nepovoljnom geografskom polo•aju, na njihov zahtjev i kad je to prikladno,relevantne podatke navedene u •lanku 248. i stavku 1.(f), •lanka 249.

3. Spomenutim neobalnim dr•avama i dr•avama u nepovoljnom geografskompolo•aju, na njihov zahtjev, omogu•ava se sudjelovanje u predlo•enom projektuznanstvenog istra•ivanja mora, kad god je to izvedivo, preko kvalificiranihstru•njaka koje su one imenovale, a kojima se obalna dr•ava nije usprotivila,u skladu s uvjetima dogovorenima za projekt prema odredbama Konvencije izme•ute obalne dr•ave i dr•ave ili nadle•ne me•unarodne organizacije koja obavljaznanstveno istra•ivanje mora.

4. Dr•ave i nadle•ne me•unarodne organizacije iz stavka 1. dostavljajuspomenutim neobalnim dr•avama i dr•avama u nepovoljnom geografskom polo•aju,na njihov zahtjev, informacije i pomo• opisane u stavku 1.(d), •lanka 249.,uz uvjet poštovanja stavka 2., •lanka 249.

•lanak 255.

Mjere radi olakšavanja znanstvenog istra•ivanja mora i pomaganjaistra•iva•kim brodovima

Dr•ave nastoje donijeti razumna pravila, propise i postupke radipromicanja i olakšavanja znanstvenog istra•ivanja mora koje se obavlja uskladu s Konvencijom izvan njihovog teritorijalnog mora i, ako je potrebno,radi olakšavanja, uz uvjet poštovanja njihovih zakona i drugih propisa,pristupa njihovim lukama i radi promicanja pru•anja pomo•i brodovima zaznanstveno istra•ivanje mora koji se pridr•avaju relevantnih odredaba ovogadijela.

•lanak 256.

Znanstveno istra•ivanje mora u Zoni

76

U skladu s odredbama dijela XI., sve dr•ave, bez obzira na njihovgeografski polo•aj, i nadle•ne me•unarodne organizacije, imaju pravo obavljatiznanstveno istra•ivanje mora u Zoni.

•lanak 257.

Znanstveno istra•ivanje vodenog stupa izvan granica isklju•ivoggospodarskog pojasa

U skladu s ovom Konvencijom, sve dr•ave, bez obzira na njihovgeografski polo•aj, i nadle•ne me•unarodne organizacije, imaju pravo obavljatiznanstveno istra•ivanje mora u vodenom stupu izvan granica isklju•ivogagospodarskog pojasa.

Odsjek 4. URE•AJI I OPREMA ZA ZNANSTVENO ISTRA•IVANJE U MORSKOM OKOLIŠU

•lanak 258.

Postavljanje i upotreba

Postavljanje i upotreba u bilo kojem podru•ju morskog okoliša bilo kojevrste ure•aja ili opreme za znanstveno istra•ivanje podvrgnuto je istimuvjetima koji su propisani u ovoj Konvenciji za obavljanje znanstvenogistra•ivanja mora u svakom takvom podru•ju.

•lanak 259.

Pravni polo•aj

Ure•aji ili oprema spomenuti u ovome odsjeku nemaju pravni polo•ajotoka. Oni nemaju vlastitoga teritorijalnog mora, a njihovo postojanje neutje•e na odre•ivanje granica teritorijalnog mora, isklju•ivoga gospodarskogpojasa ili epikontinentalnog pojasa.

•lanak 260.

Sigurnosne zone

U skladu s relevantnim odredbama ove Konvencije, oko ure•aja zaznanstveno istra•ivanje mogu se ustanoviti sigurnosne zone razumne širine,koja ne prelazi udaljenost od 500 metara. Sve dr•ave osiguravaju da njihovibrodovi poštuju takve sigurnosne zone.

•lanak 261.

Neometanje plovnih putova

Postavljanje i upotreba bilo koje vrste ure•aja ili opreme zaznanstveno istra•ivanje ne smije stvarati prepreku na utvr•enim me•unarodnimplovidbenim putovima.

•lanak 262.

Oznake za identifikaciju i znakovi upozorenja

Ure•aji ili oprema spomenuti u ovome odsjeku nose oznake zaidentifikaciju koje ozna•avaju dr•avu upisa ili me•unarodnu organizaciju kojojpripadaju i imaju odgovaraju•e me•unarodno dogovorene znakove upozorenja radiostvarivanja sigurnosti na moru i sigurnosti zra•ne plovidbe, uzimaju•i uobzir pravila i standarde koje su utvrdile nadle•ne me•unarodne organizacije.

Odsjek 5. ODGOVORNOST

•lanak 263.

Odgovornost

77

1. Dr•ave i nadle•ne me•unarodne organizacije du•ne su osigurati da seznanstveno istra•ivanje mora obavlja u skladu s ovom Konvencijom, bilo da suone poduzele to istra•ivanje ili je netko to u•inio u njihovo ime.

2. Dr•ave i nadle•ne me•unarodne organizacije odgovorne su za mjerekoje poduzimaju krše•i Konvenciju glede znanstvenog istra•ivanja mora kojeobavljaju druge dr•ave, njihove fizi•ke ili pravne osobe, ili nadle•neme•unarodne organizacije, i nadokna•uju štetu koja je proizašla iz takvihmjera.

3. Dr•ave i nadle•ne me•unarodne organizacije odgovorne su, u skladu sa•lankom 235., za štetu prouzro•enu one•iš•enjem morskog okoliša koje jenastalo zbog znanstvenog istra•ivanja mora koje su one poduzele, ili je netkoto u•inio u njihovo ime.

Odsjek 6. RJEŠAVANJE SPOROVA I PRIVREMENE MJERE

•lanak 264.

Rješavanje sporova

Sporovi o tuma•enju ili primjeni odredaba ove Konvencije, koji seodnose na znanstveno istra•ivanje mora, rješavaju se u skladu s odsjecima 2.i 3., dijela XV.

•lanak 265.

Privremene mjere

Do rješenja spora u skladu s odsjecima 2. i 3., dijela XV., dr•ava ilinadle•na me•unarodna organizacija koja je ovlaštena poduzeti projektznanstvenog istra•ivanja mora, ne smije dopustiti, bez izri•itog pristankazainteresirane obalne dr•ave, da istra•iva•ke djelatnosti zapo•nu ili da senastave.

D I O XIV.

RAZVOJ I PRIJENOS MORSKE TEHNOLOGIJE

Odsjek 1. OP•E ODREDBE

•lanak 266.

Promicanje razvoja i prijenosa morske tehnologije

1. Dr•ave, izravno ili preko nadle•nih me•unarodnih organizacija,sura•uju u skladu sa svojim mogu•nostima, u aktivnom promicanju razvoja iprijenosa znanosti o moru i morske tehnologije pod pravednim i razumnimmodalitetima i uvjetima.

2. Dr•ave promi•u razvoj potencijala u podru•ju znanosti o moru imorske tehnologije onih dr•ava koje trebaju i tra•e tehni•ku pomo• na tompodru•ju, posebno dr•ava u razvoju, uklju•uju•i neobalne dr•ave i dr•ave unepovoljnom geografskom polo•aju s obzirom na istra•ivanje, iskorištavanje,o•uvanje i gospodarenje bogatstvima mora, zaštitu i o•uvanje morskog okoliša,znanstveno istra•ivanje mora i druge djelatnosti u morskom okolišu koje su uskladu s ovom Konvencijom, radi ubrzanja socijalnog i gospodarskog napretkadr•ava u razvoju.

3. Dr•ave nastoje izgraditi povoljne gospodarske i pravne uvjete zaprijenos morske tehnologije na pravi•noj osnovi, radi dobrobiti svihzainteresiranih stranaka.

•lanak 267.

Zaštita zakonitih interesa

Promi•u•i suradnju u skladu sa •lankom 266., dr•ave s du•nom pozornoš•upoštuju sve zakonite interese, uklju•uju•i, izme•u ostalog, prava i du•nostiposjednika, dobavlja•a i primatelja morske tehnologije.

78

•lanak 268.

Temeljni ciljevi

Dr•ave, izravno ili preko nadle•nih me•unarodnih organizacija,promi•u:

a) stjecanje, vrednovanje i širenje znanja iz podru•ja morsketehnologije i olakšavaju pristup takvim informacijama i podacima;(b) razvoj prikladne morske tehnologije;(c) razvoj potrebne tehnološke infrastrukture radi olakšanja prijenosamorske tehnologije;(d) razvoj ljudskog potencijala usavršavanjem i izobrazbom dr•avljanadr•ava i zemalja u razvoju, a posebno dr•avljana najmanje razvijenihme•u njima;(e) me•unarodnu suradnju na svim razinama, naro•ito regionalnoj,subregionalnoj i dvostranoj.

•lanak 269.

Mjere za postizanje temeljnih ciljeva

Radi postizanja ciljeva navedenih u •lanku 268., dr•ave, izravno ilipreko nadle•nih me•unarodnih organizacija, nastoje, me•u ostalim:

(a) ustanoviti programe tehni•ke suradnje za djelotvorni prijenos svihvrsta morske tehnologije dr•avama koje trebaju i tra•e tehni•ku pomo•na tom polju, posebno dr•avama u razvoju koje su neobalne ili su unepovoljnom geografskom polo•aju, te drugim dr•avama u razvoju kojenisu mogle podi•i niti razviti svoj vlastiti tehnološki potencijal uznanosti o moru i u istra•ivanju i iskorištavanju bogatstava mora, nitirazviti infrastrukturu takve tehnologije;(b) promicati povoljne uvjete za zaklju•ivanje sporazuma, ugovora isli•nih aran•mana, pod pravi•nim i razumnim uvjetima;(c) odr•avati konferencije, seminare i simpozije o znanstvenim itehnološkim pitanjima, posebno o politici i metodama prijenosa morsketehnologije;(d) promicati razmjenu znanstvenika, tehni•kih i drugih stru•njaka;(e) poduzimati projekte i promicati zajedni•ke pothvate i druge oblikedvostrane i višestrane suradnje.

Odsjek 2. ME•UNARODNA SURADNJA

•lanak 270.

Putovi i sredstva me•unarodne suradnje

Me•unarodna suradnja radi razvoja i prijenosa morske tehnologijeostvaruje se, kada je to mogu•e i prikladno, preko postoje•ih dvostranih,regionalnih ili višestranih programa, a isto tako preko proširenih i novihprograma radi olakšavanja znanstvenog istra•ivanja mora, prijenosa morsketehnologije - naro•ito u novim podru•jima - i primjerenog me•unarodnogfinanciranja istra•ivanja i korištenja oceana.

•lanak 271.

Smjernice, kriteriji i standardi

Dr•ave, izravno ili preko nadle•nih me•unarodnih organizacija, promi•uustanovljavanje op•eprihva•enih smjernica, kriterija i standarda za prijenosmorske tehnologije na dvostranoj osnovi ili u okviru me•unarodnih organizacijai drugih foruma, uzimaju•i posebno u obzir interese i potrebe dr•ava urazvoju.

•lanak 272.

Uskla•ivanje me•unarodnih programa

79

U podru•ju prijenosa morske tehnologije, dr•ave nastoje osigurati danadle•ne me•unarodne organizacije uskla•uju svoje djelatnosti, uklju•uju•i sveregionalne ili svjetske programe, uzimaju•i u obzir interese i potrebe dr•avau razvoju, posebno neobalnih dr•ava i dr•ava u nepovoljnom geografskompolo•aju.

•lanak 273.

Suradnja s me•unarodnim organizacijama i s Vlaš•u

Dr•ave aktivno sura•uju s nadle•nim me•unarodnim organizacijama i sVlaš•u radi poticanja i olakšavanja prijenosa dr•avama u razvoju, njihovimdr•avljanima i Poduze•u iskustva i morske tehnologije koji se odnose nadjelatnosti u Zoni.

•lanak 274.

Ciljevi Vlasti

Vode•i ra•una o svim zakonitim interesima, uklju•uju•i, izme•uostaloga, prava i du•nosti posjednika, dobavlja•a i primatelja tehnologije,Vlast osigurava, s obzirom na djelatnosti u Zoni:

(a) da dr•avljani dr•ava u razvoju, bilo obalnih, neobalnih ili onih unepovoljnom geografskom polo•aju budu, na temelju na•ela pravi•negeografske zastupljenosti, radi usavršavanja uklju•eni me•u •lanoveupravnog, istra•iva•kog i tehni•kog osoblja postavljenoga radiostvarivanja njezinih djelatnosti;(b) da tehni•ka dokumentacija o korištenoj opremi, strojevima, spravamai postupcima bude dostupna svim dr•avama, posebno dr•avama u razvojukoje trebaju i tra•e tehni•ku pomo• u tome podru•ju; (c) da Vlast olakša, odgovaraju•im mjerama, stjecanje tehni•ke pomo•iu podru•ju morske tehnologije dr•avama koje trebaju i tra•e tu pomo•,posebno dr•avama u razvoju, a njihovim dr•avljanima stjecanje potrebnihznanja i umije•a, uklju•uju•i profesionalno usavršavanje;(d) da pomogne dr•avama koje trebaju i tra•e tehni•ku pomo• u tomepodru•ju, posebno dr•avama u razvoju, da steknu potrebnu opremu,postupke, postrojenja i tehni•ko umije•e putem financijskih aran•manapredvi•enih u ovoj Konvenciji.

Odsjek 3. NACIONALNI I REGIONALNI CENTRI ZAZNANSTVENO ISTRA•IVANJE MORA I MORSKU

TEHNOLOGIJU

•lanak 275.

Osnivanje nacionalnih centara

1. Dr•ave, izravno ili preko nadle•nih me•unarodnih organizacija iVlasti, promi•u osnivanje, posebno u obalnim dr•avama u razvoju, nacionalnihcentara za znanstveno istra•ivanje mora i morsku tehnologiju, te ja•anjepostoje•ih nacionalnih centara, radi poticanja i promicanja znanstvenogistra•ivanja mora koje obavljaju obalne dr•ave u razvoju, te podizanjanjihovih nacionalnih sposobnosti upotrebe i o•uvanja njihovih morskihbogatstava za njihovu gospodarsku dobrobit.

2. Dr•ave, preko nadle•nih me•unarodnih organizacija i Vlasti, dajuprimjerenu podršku radi olakšavanja osnivanja i ja•anja tih nacionalnihcentara tako da osiguraju suvremene uvjete za usavršavanje i potrebnu opremu,prakti•na znanja i umije•e, kao i tehni•ke stru•njake onim dr•avama kojetrebaju i tra•e takvu pomo•.

•lanak 276.

Osnivanje regionalnih centara

1. Dr•ave, u suradnji s nadle•nim me•unarodnim organizacijama, Vlaš•ui nacionalnim ustanovama za znanstveno istra•ivanje mora i morsku tehnologiju,poma•u osnivanje regionalnih centara za znanstveno istra•ivanje mora i morsku

80

tehnologiju, naro•ito u dr•avama u razvoju, radi poticanja i promicanjaznanstvenog istra•ivanja mora u dr•avama u razvoju i podupiranja prijenosamorske tehnologije.

2. Sve dr•ave jedne regije sura•uju s regionalnim centrima u njoj radiosiguranja što djelotvornijeg ostvarenja njihovih ciljeva.

•lanak 277.

Zada•e regionalnih centara

Zada•e regionalnih centara uklju•uju, izme•u ostalog:(a) programe usavršavanja i izobrazbe na svim razinama u razli•itimpodru•jima znanstvenog istra•ivanja mora i morske tehnologije, posebnomorske biologije, uklju•uju•i o•uvanje i gospodarenje •ivim bogatstvimamora, oceanografije, hidrografije, in•enjerstva, geološkog istra•ivanjamorskog dna, tehnologije rudarstva i desalinizacije;(b) prou•avanje gospodarenja;(c) studijske programe koji se odnose na zaštitu i o•uvanje morskogokoliša i spre•avanje, smanjivanje i nadziranje one•iš•enja;(d) organizaciju regionalnih konferencija, seminara i simpozija;(e) pribavljanje i obradu podataka i informacija iz podru•ja znanostio moru i morske tehnologije;(f) brzo širenje rezultata znanstvenog istra•ivanja mora i morsketehnologije u lako dostupnim publikacijama;(g) objavljivanje nacionalnih politika o prijenosu morske tehnologijei sustavno poredbeno prou•avanje tih politika;(h) prikupljanje i sustavno sre•ivanje informacija o marketingutehnologije i o ugovorima i drugim aran•manima koji se odnose napatente;(i) tehni•ku suradnju s drugim dr•avama regije.

Odsjek 4. SURADNJA IZME•U ME•UNARODNIH ORGANIZACIJA

•lanak 278.

Suradnja izme•u me•unarodnih organizacija

Nadle•ne me•unarodne organizacije koje se spominju u ovome dijelu i udijelu XIII. poduzimaju sve odgovaraju•e mjere, izravno ili u tijesnojme•usobnoj suradnji, radi osiguranja djelotvornog obavljanja svojih zada•a iodgovornosti na temelju ovoga dijela.

D I O XV.

RJEŠAVANJE SPOROVA

Odsjek 1. OP•E ODREDBE

•lanak 279.

Obveza rješavanja sporova mirnim sredstvima

Svaki me•usobni spor o tuma•enju ili primjeni ove Konvencije dr•avestranke rješavaju mirnim sredstvima, u skladu sa stavkom 3., •lanka 2. PoveljeUjedinjenih naroda, i u tu svrhu tra•e rješenje pomo•u sredstava navedenih ustavku 1., •lanka 33. Povelje.

•lanak 280.

Rješavanje sporova mirnim sredstvima po izboru stranaka

Ništa u ovom dijelu ne dira u pravo dr•ava stranaka da se bilo kadasporazume da me•usobni spor o tuma•enju ili primjeni ove Konvencije riješebilo kojim mirnim sredstvom koje same izaberu.

•lanak 281.

81

Postupak kada stranke nisu postigle rješenje

1. Ako su se dr•ave stranke koje su stranke spora o tuma•enju iliprimjeni ove Konvencije sporazumjele da potra•e rješenje spora nekim mirnimsredstvom koje su same izabrale, postupci predvi•eni u ovome dijeluprimjenjuju se jedino ako rješenje nije postignuto primjenom takvoga sredstvai ako sporazum izme•u stranaka ne isklju•uje svaki daljnji postupak.

2. Ako su se stranke sporazumjele i o nekom roku, stavak 1. seprimjenjuje tek nakon isteka toga roka.

•lanak 282.

Obveze na temelju op•ih, regionalnih ili dvostranih sporazuma

Ako su se dr•ave stranke koje su stranke spora o tuma•enju ili primjeniove Konvencije sporazumjele na temelju op•ega, regionalnog ili dvostranogsporazuma, ili na neki drugi na•in, da se takav spor, na zahtjev bilo koje odstranaka spora, podvrgne postupku koji dovodi do obvezuju•e odluke, taj sepostupak primjenjuje umjesto postupaka predvi•enih u ovome dijelu, osim akose stranke spora druk•ije sporazume.

•lanak 283.

Obveza razmjene mišljenja

1. Kada izme•u dr•ava stranaka izbije spor o tuma•enju ili primjeni oveKonvencije, stranke spora bez odlaganja pristupaju razmjeni mišljenja gledenjegovog rješavanja pregovorima ili drugim mirnim sredstvima.

2. Stranke, tako•er, bez odlaganja pristupaju razmjeni mišljenja kadaje postupak za rješavanje takvoga spora okon•ano bez rješenja, ili kada jerješenje postignuto, a okolnosti zahtijevaju savjetovanje o na•inu izvršenjarješenja.

•lanak 284.

Mirenje

1. Dr•ava stranka koja je stranka spora o tuma•enju ili primjeni oveKonvencije mo•e pozvati drugu stranku ili stranke da spor podvrgnu mirenju uskladu s postupkom iz odsjeka 1., Priloga V., ili s nekim drugim postupkommirenja.

2. Ako je poziv prihva•en i ako se stranke sporazume o postupku mirenjakoji •e se primijeniti, svaka stranka mo•e spor podvrgnuti tome postupku.

3. Ako poziv nije prihva•en ili se stranke nisu sporazumjele o postupkumirenja, mirenje •e se smatrati okon•anim.

4. Kada je spor podvrgnut mirenju, postupak se mo•e okon•ati samo uskladu s dogovorenim postupkom mirenja, osim ako se stranke druk•ijesporazume.

•lanak 285.

Primjena ovoga odsjeka na sporove podvrgnute rješavanju na temelju dijela XI.

Ovaj se odsjek primjenjuje na svaki spor koji se, na temelju odsjeka 5.dijela XI., mora rješavati u skladu s postupcima predvi•enima u ovome dijelu.Ako je stranka takvoga spora bilo koji subjekt koji nije dr•ava stranka, ovajse odsjek primjenjuje mutatis mutandis.

Odsjek 2. OBVEZATNI POSTUPCI KOJI DOVODE DOOBVEZUJU•IH ODLUKA

•lanak 286.

Podru•je primjene ovoga odsjeka

Uz rezervu odsjeka 3., svaki spor o tuma•enju ili primjeni ove

82

Konvencije koji nije riješen primjenom odsjeka 1., podnosi se, na zahtjev bilokoje stranke spora, sudu ili arbitra•nom sudu koji je nadle•an na temeljuovoga odsjeka.

•lanak 287.

Izbor postupka

1. Kada potpisuje ili ratificira ovu Konvenciju ili kada joj pristupa,ili u bilo koje vrijeme nakon toga, dr•ava mo•e izabrati, slu•e•i se pisanomizjavom, jedno ili više od ovih sredstava za rješavanje sporova o tuma•enjuili primjeni ove Konvencije:

(a) Me•unarodni sud za pravo mora, ustanovljen u skladu s Prilogom VI.;(b) Me•unarodni sud;(c) arbitra•ni sud, konstituiran u skladu s Prilogom VII.;(d) posebni arbitra•ni sud, konstituiran u skladu s Prilogom VIII., za

jednu ili više vrsta sporova koje su navedene u tome Prilogu.2. Izjava dana na temelju stavka 1. ne dira u obvezu dr•ave stranke da

prihvati nadle•nost Vije•a za sporove o morskom dnu Me•unarodnog suda za pravomora u opsegu i na na•in odre•en u odsjeku 5., dijela XI., niti ta obveza dirau takvu izjavu.

3. Za dr•avu stranku koja je stranka spora koji nije obuhva•en izjavomkoja je na snazi smatra se da je prihvatila postupak arbitra•e u skladu sPrilogom VII.

4. Ako su stranke spora prihvatile isti postupak za rješavanje spora,on se mo•e podvr•i samo tome postupku, osim ako se stranke druk•ije sporazume.

5. Ako stranke spora nisu prihvatile isti postupak za rješavanje spora,on se mo•e podvr•i jedino postupku arbitra•e u skladu s Prilogom VII., osimako se stranke druk•ije sporazume.

6. Izjava dana na temelju stavka 1. ostaje na snazi tri mjeseca nakonšto je priop•enje o opozivu polo•eno kod glavnog tajnika Ujedinjenih naroda.

7. Nova izjava, priop•enje o opozivu ili istek roka va•enja izjave nina koji na•in ne diraju u postupak koji te•e pred sudom ili arbitra•nim sudom,nadle•nim na temelju ovoga •lanka, osim ako se stranke druk•ije sporazume.

8. Izjave i priop•enja navedeni u ovome •lanku pola•u se kod glavnogtajnika Ujedinjenih naroda, koji njihove prijepise dostavlja dr•avamastrankama.

•lanak 288.

Nadle•nost

1. Sud ili arbitra•ni sud, naveden u •lanku 287., nadle•an je u svakomsporu o tuma•enju ili primjeni ove Konvencije koji mu je podvrgnut u skladus ovim dijelom.

2. Sud ili arbitra•ni sud, naveden u •lanku 287., tako•er je nadle•anu svakom sporu o tuma•enju ili primjeni nekog me•unarodnog sporazuma koji seodnosi na ciljeve ove Konvencije, a koji mu je podvrgnut u skladu s timsporazumom.

3. Vije•e za sporove o morskom dnu Me•unarodnog suda za pravo mora,ustanovljeno u skladu s Prilogom VI., i svako drugo vije•e ili arbitra•ni sudnavedeni u odsjeku 5., dijela XI., nadle•ni su u svakom predmetu koji im jepodvrgnut u skladu sa spomenutim odsjekom.

4. U slu•aju neslaganja glede nadle•nosti nekoga suda ili arbitra•nogsuda, odlu•uje taj sud ili arbitra•ni sud.

•lanak 289.

Vještaci

U svakom sporu koji obuhva•a znanstvena ili tehni•ka pitanja, sud iliarbitra•ni sud koji je nadle•an na temelju ovoga odsjeka mo•e, na zahtjevjedne stranke ili vlastitom pobudom, posavjetovavši se sa strankama, izabratinajmanje dvojicu znanstvenih ili tehni•kih vještaka, prvenstveno sodgovaraju•eg popisa pripremljenog u skladu sa •lankom 2., Priloga VIII., radisudjelovanja u radu suda ili arbitra•nog suda, ali bez prava glasa.

83

•lanak 290.

Privremene mjere

1. Ako je neki spor valjano podvrgnut sudu ili arbitra•nom sudu, kojiprima facie dr•i da je nadle•an na temelju ovoga dijela ili odsjeka 5., dijelaXI., taj sud ili arbitra•ni sud mo•e, do donošenja kona•ne odluke, propisatibilo koje privremene mjere koje prema okolnostima dr•i prikladnima za o•uvanjeprava stranaka spora ili za spre•avanje nanošenja velike štete morskomokolišu.

2. Privremene mjere mogu se izmijeniti ili opozvati •im su se okolnostikoje ih opravdavaju izmijenile ili su prestale postojati.

3. Privremene mjere mogu se propisati, izmijeniti ili opozvati natemelju ovoga •lanka samo na zahtjev stranke spora i to nakon što je strankamabila pru•ena mogu•nost da ih se sasluša.

4. O propisivanju, izmjeni ili opozivu privremenih mjera sud iliarbitra•ni sud odmah obavještava stranke spora i druge dr•ave stranke za kojedr•i da ih treba obavijestiti.

5. Dok se ne konstituira arbitra•ni sud kojemu je podnesen neki spor natemelju ovoga odsjeka, svaki sud ili arbitra•ni sud o kojemu se strankesporazume, ili ako se sporazum ne postigne u roku od dva tjedna od danazahtjeva za privremenim mjerama, Me•unarodni sud za pravo mora, ili, glededjelatnosti u Zoni, Vije•e za sporove o morskom dnu, mo•e propisati,izmijeniti ili opozvati privremene mjere u skladu s ovim •lankom, ako primafacie dr•i da •e arbitra•ni sud koji se konstituira biti nadle•an i da tohitnost situacije zahtijeva. Jednom konstituiran, arbitra•ni sud kojemu jespor podnesen mo•e izmijeniti, opozvati ili potvrditi te privremene mjere,djeluju•i u skladu sa stavcima 1. do 4.

6. Stranke spora odmah izvršavaju sve privremene mjere propisane natemelju ovoga •lanka.

•lanak 291.

Pristup postupcima za rješavanje sporova

1. Dr•avama strankama otvoreni su svi u ovome dijelu navedeni postupciza rješavanje sporova.

2. Postupci za rješavanje sporova navedeni u ovome dijelu otvoreni susubjektima koji nisu dr•ave stranke samo onako kako je to izri•ito predvi•enou ovoj Konvenciji.

•lanak 292.

Hitno osloba•anje broda i njegove posade

1. Kada vlasti dr•ave stranke zadr•e brod koji vijori zastavu drugedr•ave stranke, a tvrdi se da se dr•ava koja je zadr•ala brod nije pridr•avalaodredaba ove Konvencije o hitnom osloba•anju broda ili njegove posade nakonpolo•enog primjerenog jamstva ili druge financijske garancije, pitanjeosloba•anja od zadr•avanja mo•e se podnijeti svakom sudu ili arbitra•nom suduo kojemu se stranke sporazume, ili, ako se sporazum ne postigne u roku od 10dana od •asa zadr•avanja, sudu ili arbitra•nom sudu koji je na temelju •lanka287. prihvatila dr•ava koja je brod zadr•ala, ili Me•unarodnom sudu za pravomora, osim ako se stranke druk•ije sporazume.

2. Zahtjev za osloba•anje mo•e podnijeti samo dr•ava zastave broda ilinetko u njezino ime.

3. Sud ili arbitra•ni sud bez odlaganja razmatra zahtjev za osloba•anjei bavi se jedino pitanjem osloba•anja, bez štete za daljnje rješavanje predodgovaraju•im doma•im forumom bilo kojega slu•aja protiv broda, njegovogvlasnika ili njegove posade. Vlasti dr•ave koja je brod zadr•ala ostajunadle•ne za osloba•anje broda ili njegove posade, u bilo koje vrijeme.

4. Nakon polaganja jamstva ili druge financijske garancije koje jeodredio sud ili arbitra•ni sud, vlasti dr•ave koja je zadr•ala brod odmahizvršavaju odluku suda ili arbitra•nog suda o osloba•anju broda ili njegoveposade.

•lanak 293.

84

Pravo koje se primjenjuje

1. Sud ili arbitra•ni sud koji je nadle•an na temelju ovoga odsjekaprimjenjuje odredbe ove Konvencije i druga pravila me•unarodnog prava kojanisu s njom u suprotnosti.

2. Stavak 1. ne dira u ovlast suda ili arbitra•nog suda, koji je natemelju ovog odsjeka nadle•an, da odlu•uje ex aequo et bono, ako se strankeo tome sporazume.

•lanak 294.

Prethodni postupci

1. Sud ili arbitra•ni sud, predvi•en u •lanku 287., kojemu je upu•enatu•ba u vezi s nekim sporom spomenutim u •lanku 297., utvr•uje na zahtjevjedne stranke ili mo•e utvrditi vlastitom pobudom, predstavlja li tu•bazloupotrebu sudskog postupka ili je prima facie valjano utemeljena. Ako sudili arbitra•ni sud utvrdi da se tu•bom zlorabi sudski postupak ili da je primafacie neosnovan, ne•e tu•bu dalje razmatrati.

2. Nakon primitka tu•be, sud ili arbitra•ni sud odmah obavještava drugustranku ili stranke o tu•bi i odre•uje razumni rok u kojemu one mogu od njegazatra•iti da donese odluku u skladu sa stavkom 1.

3. Ništa u ovome •lanku ne dira u pravo bilo koje stranke spora dastavi prethodne prigovore u skladu s primjenjivim pravilima postupka.

•lanak 295.

Iscrpljenje unutrašnjih sredstava pravne zaštite

Kada me•unarodno pravo to zahtijeva, spor izme•u dr•ava stranaka otuma•enju ili primjeni ove Konvencije mo•e se podvr•i postupcima predvi•enimau ovome odsjeku samo nakon iscrpljenja unutrašnjih sredstava pravne zaštite.

•lanak 296.

Kona•nost i obvezatnost odluka

1. Odluka suda ili arbitra•nog suda, koji je nadle•an na temelju ovogaodsjeka, kona•na je i u skladu s njom moraju postupati sve stranke spora.

2. Svaka takva odluka obvezatna je samo za stranke spora i za spor kojije riješila.

Odsjek 3. OGRANI•ENJA I IZUZECI OD PRIMJENE ODSJEKA 2.

•lanak 297.

Ograni•enja primjene odsjeka 2.

1. Sporovi o tuma•enju ili primjeni ove Konvencije glede ostvarivanjasuverenih prava ili jurisdikcije obalne dr•ave, predvi•enih u ovoj Konvenciji,podvrgnuti su postupcima iz odsjeka 2. u ovim slu•ajevima:

(a) kada se tvrdi da je obalna dr•ava prekršila odredbe ove Konvencije,glede sloboda i prava plovidbe, prelijetanja ili polaganja podmorskihkabela i cjevovoda, ili glede drugih me•unarodnopravno dopuštenihupotreba mora navedenih u •lanku 58.;(b) kada se tvrdi da je dr•ava, u ostvarivanju spomenutih sloboda,prava i upotreba, prekršila ovu Konvenciju, ili zakone ili drugepropise koje je obalna dr•ava donijela u skladu s Konvencijom i drugimpravilima me•unarodnog prava koja nisu nespojiva s Konvencijom; ili(c) kada se tvrdi da je obalna dr•ava prekršila odre•ena me•unarodnapravila i standarde za zaštitu i o•uvanje morskog okoliša, koji suprimjenjivi na obalnu dr•avu, a koji su ustanovljeni ovom Konvencijomili pomo•u neke nadle•ne me•unarodne organizacije ili na nekojdiplomatskoj konferenciji u skladu s Konvencijom.2. (a) Sporovi o tuma•enju ili primjeni odredaba ove Konvencije gledeznanstvenog istra•ivanja mora rješavaju se u skladu s odsjekom 2., osim

85

što obalna dr•ava nije obvezna prihvatiti podvrgavanje takvomrješavanju bilo kojega spora koji potje•e iz:

(i) ostvarivanja prava ili diskrecijskog ovlaštenja obalne dr•aveu skladu sa •lankom 246.; ili(ii) odluke obalne dr•ave da, u skladu sa •lankom 253., narediobustavljanje ili prestanak nekog istra•iva•kog projekta.

(b) Spor koji potje•e iz tvrdnje dr•ave koja obavlja istra•ivanje daobalna dr•ava, s obzirom na neki odre•eni projekt, ne ostvaruje svojaprava na temelju •lanaka 246. i 253. na na•in koji je u skladu s ovomKonvencijom, podvrgava se, na zahtjev bilo koje od stranaka, mirenju natemelju odsjeka 2., Priloga V., s time da komisija za mirenje ne smijedovoditi u pitanje ostvarivanje diskrecijskog ovlaštenja obalne dr•aveda odredi posebna podru•ja, kako je to navedeno u stavku 6., •lanka246., ili njezino diskrecijsko ovlaštenje da uskrati pristanak u skladusa stavkom 5., •lanka 246.3. (a) Sporovi o tuma•enju ili primjeni odredaba ove Konvencije glederibolova rješavaju se u skladu s odsjekom 2., osim što obalna dr•avanije obvezna prihvatiti podvrgavanje takvom rješavanju bilo kojegaspora koji se ti•e njezinih suverenih prava glede •ivih bogatstava unjezinom isklju•ivom gospodarskom pojasu, ili na ostvarivanje tihprava, uklju•uju•i njezino diskrecijsko ovlaštenje da odre•ujedopustivi ulov i svoj ribolovni kapacitet, dodjelu viška drugimdr•avama, te uvjete i modalitete ustanovljene u njezinim zakonima idrugim propisima o o•uvanju •ivih bogatstava i gospodarenju njima.(b) Kada rješenje nije postignuto primjenom odsjeka 1. ovoga dijela,spor se podvrgava, na zahtjev bilo koje stranke spora, mirenju natemelju odsjeka 2., Priloga V. ako se tvrdi da je:

(i) obalna dr•ava o•igledno propustila pridr•avati se svojeobveze da prikladnim mjerama o•uvanja i gospodarenja osigura dase odr•avanje •ivih bogatstava u isklju•ivom gospodarskom pojasuozbiljno ne ugrozi;(ii) obalna dr•ava samovoljno odbila, na zahtjev druge dr•ave,odrediti dopustivi ulov i svoju sposobnost iskorištavanja •ivihbogatstava glede ribljih naselja koja je ta druga dr•avazainteresirana loviti, ili(iii) obalna dr•ava samovoljno odbila dodijeliti bilo kojojdr•avi, na temelju •lanaka 62., 69. i 70. i pod uvjetima imodalitetima koje je obalna dr•ava ustanovila u skladu s ovomKonvencijom, cijeli višak ili dio viška •ije je postojanjeobjavila;

(c) Komisija za mirenje ni u kojem slu•aju ne smije diskrecijskoovlaštenje obalne dr•ave zamijeniti svojim;(d) Izvješ•e komisije za mirenje dostavlja se odgovaraju•imme•unarodnim organizacijama;(e) Osim ako se druk•ije sporazume, dr•ave stranke, pregovaraju•i osporazumima predvi•enima •lancima 69. i 70., uklju•uju u njih klauzuluo mjerama koje •e poduzeti radi smanjenja mogu•nosti nesporazuma otuma•enju ili primjeni toga sporazuma i o tome kako •e postupiti ako senesporazum ipak pojavi.

•lanak 298.

Fakultativni izuzeci od primjene odsjeka 2.

1. Kada potpisuje ili ratificira ovu Konvenciju ili kada joj pristupa,ili u bilo koje vrijeme nakon toga, dr•ava mo•e, ne diraju•i u obveze kojepotje•u iz odsjeka 1., pismeno izjaviti da ne prihva•a jedan ili višepostupaka za rješavanje sporova predvi•enih u odsjeku 2. glede jedne ili višeod ovih vrsta sporova:

(a) (i) sporove o tuma•enju ili primjeni •lanaka 15., 74. i 83. kojise odnose na razgrani•enje morskih prostora, ili sporove koji seti•u historijskih zaljeva ili naslova, s time da dr•ava koja jedala takvu izjavu, kad se takav spor pojavi nakon stupanja nasnagu ove Konvencije, a nikakav sporazum se ne postigne urazumnom vremenskom razdoblju u pregovorima izme•u stranaka, nazahtjev bilo koje stranke spora, prihva•a podvrgavanje togapredmeta mirenju na temelju odsjeka 2., Priloga V.; i, dalje, pod

86

uvjetom da takvom postupku ne mo•e biti podvrgnut niti jedan sporkoji nu•no uklju•uje istovremeno razmatranje bilo kojeganeriješenog spora o suverenosti ili drugim pravima nadkontinentalnim ili oto•nim kopnenim podru•jem;(ii) nakon što je komisija za mirenje podnijela svoje izvješ•e,u kojemu su izlo•eni razlozi na kojima se ono temelji, strankepregovaraju o sporazumu na osnovi toga izvješ•a; ako ti pregovorine dovedu do sporazuma, stranke zajedni•kim pristankompodvrgavaju pitanje jednom od postupaka predvi•enih u odsjeku 2.,osim ako se druk•ije sporazume;(iii) ovaj se podstavak ne primjenjuje na sporove o razgrani•enjumorskih prostora koji su kona•no riješeni sporazumom izme•ustranaka, niti na sporove koji se moraju riješavati u skladu snekim dvostranim ili višestranim sporazumom koji te stranke ve•e;

(b) sporove koji se ti•u vojnih djelatnosti, uklju•uju•i vojnedjelatnosti dr•avnih brodova i zrakoplova koji slu•e za netrgova•kesvrhe, i sporove koji se odnose na djelatnosti prinudnog izvršenja sobzirom na ostvarivanje suverenih prava ili jurisdikcije koji suizuzeti od nadle•nosti bilo kojega suda ili arbitra•nog suda na temeljustavaka 2. i 3., •lanka 297.;(c) sporove s kojima u vezi Vije•e sigurnosti Ujedinjenih narodaobavlja du•nosti dodijeljene mu Poveljom Ujedinjenih naroda, osim akoVije•e sigurnosti odlu•i predmet skinuti sa svojega dnevnog reda iliako pozove stranke da spor riješe sredstvima predvi•enima u Konvenciji.2. Dr•ava stranka koja je dala izjavu na temelju stavka 1. mo•e je u

svako doba povu•i, ili pristati da se spor izuzet tom izjavom podvrgne bilokojem postupku predvi•enome u ovoj Konvenciji.

3. Dr•ava stranka koja je dala izjavu na temelju stavka 1. ne mo•enijedan spor koji spada u izuzetu vrstu sporova podvr•i bilo kojem postupkupredvi•enome u Konvenciji bez pristanka dr•ave stranke s kojom je u sporu.

4. Ako je jedna dr•ava stranka dala izjavu na temelju stavka 1. (a),svaka druga dr•ava stranka mo•e spor protiv stranke koja je dala izjavu, akoji spada u izuzetu vrstu, podvr•i postupku navedenome u toj izjavi.

5. Nova izjava ili priop•enje o povla•enju izjave ni na koji na•in nedira u postupak koji te•e pred nekim sudom ili arbitra•nim sudom u skladu sovim •lankom, osim ako se stranke druk•ije sporazume.

6. Izjave i priop•enja o povla•enju izjava na temelju ovoga •lankapola•u se kod glavnog tajnika Ujedinjenih naroda, koji njihove prijepisedostavlja dr•avama strankama.

•lanak 299.

Pravo stranaka da se sporazume o postupku

1. Spor isklju•en na temelju •lanka 297., ili izuzet izjavom danom natemelju •lanka 298. od postupaka za rješavanje sporova predvi•enih u odsjeku2., mo•e se podvr•i tim postupcima jedino sporazumom stranaka spora.

2. Ništa u ovome odsjeku ne dira u pravo stranaka spora da se sporazumeo nekom drugom postupku za rješavanje toga spora ili da postignu prijateljskorješenje.

D I O XVI.

OP•E ODREDBE

•lanak 300.

Dobra vjera i zloupotreba prava

Dr•ave stranke u dobroj vjeri ispunjavaju obveze preuzete ovomKonvencijom i ostvaruju prava, jurisdikciju i slobode priznate u Konvencijina na•in koji ne dopušta zloupotrebu prava.

•lanak 301.

Korištenje mora u miroljubive svrhe

87

U ostvarivanju svojih prava i obavljanju svojih du•nosti na temelju oveKonvencije, dr•ave stranke se suzdr•avaju od prijetnje silom ili upotrebe silekoje su uperene protiv teritorijalne cjelovitosti ili politi•ke neovisnostibilo koje dr•ave, ili su na bilo koji drugi na•in nespojive s na•elimame•unarodnog prava sadr•anima u Povelji Ujedinjenih naroda.

•lanak 302.

Otkrivanje informacija

Ne diraju•i u pravo dr•ava stranaka da pribjegnu postupcima zarješavanje sporova predvi•enima u ovoj Konvenciji, nijedna se odredbaKonvencije ne smije tuma•iti kao obveza bilo koje dr•ave stranke da uispunjavanju svojih obveza na temelju Konvencije, pru•i informacije •ije jeotkrivanje suprotno bitnim interesima njezine sigurnosti.

•lanak 303.

Arheološki i povijesni predmeti na•eni u moru

1. Dr•ave su obvezne štititi predmete arheološke i povijesne prirodena•ene u moru te sura•uju u tu svrhu.

2. Radi nadziranja prometa takvim predmetima, primjenjuju•i •lanak 33.obalna dr•ava mo•e pretpostaviti da bi njihovo va•enje s morskog dna u pojasuspomenutome u tom •lanku, bez njezinog odobrenja, prouzro•ilo kršenje nanjezinom podru•ju ili u njezinom teritorijalnom moru zakona i drugih propisanavedenih u tome •lanku.

3. Ništa u ovome •lanku ne dira u prava onih vlasnika •iji se identitetmo•e utvrditi, u pravila o spašavanju na moru ili u druga pravila pomorskogprava, ili u zakone i praksu kulturne razmjene.

4. Ovaj •lanak ne dira u druge me•unarodne sporazume i pravilame•unarodnog prava o zaštiti predmeta arheološke i povijesne prirode.

•lanak 304.

Odgovornost za štetu

Odredbe ove Konvencije o odgovornosti za štetu ne diraju u primjenupostoje•ih pravila i razvoj novih pravila o odgovornosti na temeljume•unarodnog prava.

D I O XVII.

ZAKLJU•NE ODREDBE

•lanak 305.

Potpisivanje

1. Ova Konvencija je otvorena za potpisivanje:(a) svim dr•avama;(b) Namibiji, koju predstavlja Vije•e Ujedinjenih naroda za Namibiju;(c) svim samoupravnim udru•enim dr•avama koje su izabrale taj polo•ajaktom o samoodre•enju, pod nadzorom i uz odobrenje Ujedinjenih naroda,u skladu s rezolucijom Op•e skupštine 1514 (XV), a koje su nadle•ne zapredmete ure•ene ovom Konvencijom, uklju•uju•i nadle•nost za sklapanjeme•unarodnih ugovora o tim predmetima;(d) svim samoupravnim udru•enim dr•avama koje su, u skladu sa svojimaktima o udru•ivanju, nadle•ne za predmete ure•ene ovom Konvencijom,uklju•uju•i nadle•nost za sklapanje me•unarodnih ugovora o timpredmetima;(e) svim podru•jima koja u•ivaju punu unutrašnju samoupravu, kojupriznaju Ujedinjeni narodi, ali nisu stekla punu neovisnost u skladu srezolucijom Op•e skupštine 1514 (XV), a koja su nadle•na za predmete

88

ure•ene ovom Konvencijom, uklju•uju•i nadle•nost za sklapanjeme•unarodnih ugovora o tim predmetima;(f) me•unarodnim organizacijama, u skladu s Prilogom IX.2. Ova Konvencija ostaje otvorena za potpisivanje do 9. prosinca 1984.

u Ministarstvu vanjskih poslova Jamajke, a isto tako od 1. srpnja 1983. do 9.prosinca 1984. u Sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku.

•lanak 306.

Ratifikacija i formalna potvrda

Ova Konvencija podlije•e ratifikaciji dr•ava i drugih subjekatanavedenih u stavku 1. (b), (c), (d) i (e), •lanka 305., i formalnoj potvrdi,u skladu s Prilogom IX., subjekata navedenih u stavku 1.(f), •lanka 305.Isprave o ratifikaciji i formalnoj potvrdi pola•u se kod glavnog tajnikaUjedinjenih naroda.

•lanak 307.

Pristupanje

Ova Konvencija ostaje otvorena za pristupanje dr•avama i drugimsubjektima navedenim u •lanku 305. Pristupanje subjekata navedenih u stavku1.(f), •lanka 305. ure•eno je Prilogom IX. Isprave o pristupu pola•u se kodglavnog tajnika Ujedinjenih naroda.

•lanak 308.

Stupanje na snagu

1. Ova Konvencija stupa na snagu 12 mjeseci od datuma polaganjašezdesete isprave o ratifikaciji ili pristupu.

2. Za svaku dr•avu koja ratificira Konvenciju ili joj pristupi nakonpolaganja šezdesete isprave o ratifikaciji ili pristupu, Konvencija stupa nasnagu tridesetoga dana nakon polaganja njezine isprave o ratifikaciji ilipristupu, uz rezervu stavka 1.

3. Skupština Vlasti sastat •e se na dan stupanja na snagu Konvencije iizabrat •e Vije•e Vlasti. Prvo Vije•e bit •e sastavljeno na na•in koji je uskladu s ciljem sadr•anim u •lanku 161., ako se odredbe toga •lanka ne mogustriktno primijeniti.

4. Pravila, propisi i postupci koje izradi Pripremna komisijaprimjenjivat •e se privremeno dok ih Vlast slu•beno ne usvoji u skladu sdijelom XI.

5. Vlast i njezini organi postupat •e u skladu s rezolucijom II. Tre•ekonferencije Ujedinjenih naroda o pravu mora, koja se ti•e pripremnihulaganja, i s odlukama Pripremne komisije donesenima prema toj rezoluciji.

•lanak 309.

Rezerve i iznimke

Na ovu Konvenciju ne mogu se stavljati rezerve ili iznimke, osim onihkoje izrijekom dopuštaju drugi •lanci Konvencije.

•lanak 310.

Izjave

•lanak 309. ne prije•i dr•avu da prilikom potpisivanja, ratifikacijeili pristupanja ovoj Konvenciji daje izjave, kako god izra•ene ili nazvane,izme•u ostalog, u svrhu uskla•ivanja svojih zakona i drugih propisa sodredbama Konvencije, uz uvjet da takve izjave nisu usmjerene na isklju•ivanjeili izmjenu pravnog u•inka odredaba Konvencije u njihovoj primjeni na tudr•avu.

•lanak 311.

89

Odnos prema drugim konvencijama i me•unarodnim sporazumima

1. Izme•u dr•ava stranaka, ova Konvencija ima prevagu nad •enevskimkonvencijama o pravu mora, od 29. travnja 1958.

2. Ova Konvencija ne mijenja prava i obveze dr•ava stranaka kojiproistje•u iz drugih sporazuma koji su u skladu s Konvencijom i ne diraju uu•ivanje prava ili ispunjavanje obveza drugih dr•ava stranaka na temeljuKonvencije.

3. Dvije ili više dr•ava stranaka mogu zaklju•ivati sporazume kojimijenjaju ili suspendiraju primjenu odredaba ove Konvencije, a koji suprimjenjivi jedino u njihovim me•usobnim odnosima, pod uvjetom da se takvisporazumi ne odnose na neku odredbu •ije je nepoštovanje nespojivo sdjelotvornim ostvarivanjem predmeta i cilja Konvencije, te pod uvjetom datakvi sporazumi ne diraju u primjenu temeljnih na•ela sadr•anih u njoj, i daodredbe tih sporazuma ne utje•u na u•ivanje prava ili ispunjavanje obvezadrugih dr•ava stranaka na temelju Konvencije.

4. Dr•ave stranke koje namjeravaju zaklju•iti neki sporazum spomenut ustavku 3., priop•it •e drugim dr•avama strankama preko depozitara oveKonvencije svoju namjeru da zaklju•e sporazum, kao i izmjene ili suspenzijuprimjene odredaba Konvencije koje se njime predvi•aju.

5. Ovaj •lanak, ne dira u me•unarodne sporazume koji su izri•itodopušteni ili sa•uvani na temelju drugih •lanaka ove Konvencije.

6. Dr•ave stranke se sla•u da se ne smiju usvojiti nikakve izmjenetemeljnog na•ela o zajedni•koj baštini •ovje•anstva, izlo•enog u •lanku 136.,i da ne•e biti stranke bilo kojeg sporazuma koji to na•elo narušava.

•lanak 312.

Izmjena

1. Nakon isteka razdoblja od 10 godina od dana stupanja na snagu oveKonvencije, svaka dr•ava stranka mo•e, pisanim priop•enjem upu•enim glavnomtajniku Ujedinjenih naroda, predlo•iti konkretne izmjene Konvencije - osimonih koje se odnose na djelatnosti u Zoni - i zatra•iti sazivanje konferencijeradi razmatranja tako predlo•enih izmjena. Glavni tajnik proslje•uje takvopriop•enje svim dr•avama strankama. Ako, u roku od 12 mjeseci od danaproslje•ivanja priop•enja, najmanje polovina dr•ava stranaka odgovori povoljnona taj zahtjev, glavni tajnik saziva konferenciju.

2. Postupak donošenja odluka koji •e se primijeniti na konferenciji oizmjenama bit •e jednak onome na Tre•oj konferenciji Ujedinjenih naroda opravu mora, osim ako konferencija odlu•i druk•ije. Konferencija •e u•initisvaki napor da se suglasnost o svakoj izmjeni postigne konsenzusom, te ne bise trebalo glasovati o njima dok svi napori radi postizanja konsenzusa ne buduiscrpljeni.

•lanak 313.

Izmjena po pojednostavljenom postupku

1. Dr•ava stranka mo•e, pisanim priop•enjem upu•enim glavnom tajnikuUjedinjenih naroda, predlo•iti izmjenu ove Konvencije - osim izmjene koja seodnosi na djelatnosti u Zoni - radi usvajanja po pojednostavljenom postupkuizlo•enom u ovom •lanku, bez sazivanja konferencije. Glavni tajnik proslje•ujepriop•enje svim dr•avama strankama.

2. Ako, u roku od 12 mjeseci od dana proslje•ivanja priop•enja, jednadr•ava stranka prigovori predlo•enoj izmjeni ili prijedlogu za njegovousvajanje po pojednostavljenom postupku, smatrat •e se da je predlo•enaizmjena odba•ena. Glavni tajnik to odmah priop•uje svim dr•avama strankama.

3. Ako, 12 mjeseci od dana proslje•ivanja priop•enja, nijedna dr•avastranka ne prigovori predlo•enoj izmjeni ili prijedlogu za njezino usvajanjepo pojednostavljenom postupku, smatrat •e se da je predlo•ena izmjenausvojena. Glavni tajnik priop•uje svim dr•avama strankama da je predlo•enaizmjena usvojena.

•lanak 314.

Izmjene odredaba Konvencije koje se isklju•ivo odnose na djelatnosti

90

u Zoni

1. Dr•ava stranka mo•e, pisanim priop•enjem upu•enim glavnom tajnikuVlasti, predlo•iti izmjenu odredaba ove Konvencije koje se isklju•ivo odnosena djelatnosti u Zoni, uklju•uju•i odsjek 4., Priloga VI. Glavni tajnikproslje•uje takvo priop•enje svim dr•avama strankama. Nakon što ju je odobriloVije•e, predlo•ena izmjena podlije•e odobrenju Skupštine. Predstavnici dr•avastranaka u tim organima imaju sva ovlaštenja da razmatraju i odobre predlo•enuizmjenu. Predlo•ena izmjena, odobrena od Vije•a i Skupštine, smatra seusvojenom.

2. Prije odobravanja svake izmjene prema stavku 1., Vije•e i Skupština•e se uvjeriti da izmjena ne šteti sustavu istra•ivanja i iskorištavanjabogatstava Zone, do zasjedanja revizijske konferencije prema •lanku 155.

•lanak 315.

Potpisivanje, ratifikacija, pristupanje i vjerodostojni tekstovi izmjena

1. Jednom usvojene, izmjene ove Konvencije otvorene su potpisivanjudr•ava stranaka 12 mjeseci od dana usvajanja, u Sjedištu Ujedinjenih narodau New Yorku, ako nije druk•ije predvi•eno samom izmjenom.

2. •lanci 306., 307. i 320. primjenjuju se na sve izmjene oveKonvencije.

•lanak 316.

Stupanje izmjena na snagu

1. Izmjene ove Konvencije, osim onih navedenih u stavku 5., stupaju nasnagu, za dr•ave stranke koje su ih ratificirale ili su im pristupile,tridesetog dana nakon polaganja isprava o ratifikaciji ili pristupu dvijetre•ine dr•ava stranaka ili 60 dr•ava stranaka, ovisno o tome koji od tihbrojeva bude ve•i. Te izmjene ne utje•u na u•ivanje prava ili ispunjavanjeobveza drugih dr•ava stranaka na temelju Konvencije.

2. Izmjena mo•e predvidjeti da se za njezino stupanje na snagu tra•ive•i broj ratifikacija ili pristupa od broja koji se tra•i ovim •lankom.

3. Za svaku dr•avu stranku koja ratificira neku izmjenu navedenu ustavku 1. ili joj pristupi nakon polaganja tra•enog broja isprava oratifikaciji ili pristupu, izmjena stupa na snagu tridesetog dana nakonpolaganja njezine isprave o ratifikaciji ili pristupu.

4. Dr•ava koja postane strankom Konvencije nakon stupanja na snagu nekeizmjene u skladu sa stavkom 1., ako ne izrazi druk•iju namjeru:

(a) smatra se strankom tako izmijenjene Konvencije; i(b) smatra se strankom neizmijenjene Konvencije u odnosu sa svakomdr•avom strankom koju ta izmjena ne obvezuje.5. Svaka izmjena koja se isklju•ivo odnosi na djelatnosti u Zoni i

svaka izmjena Priloga VI. stupa na snagu za sve dr•ave stranke nakon istekajedne godine od polaganja isprava o ratifikaciji ili pristupu tri •etvrtinedr•ava stranaka.

6. Dr•ava koja postane strankom Konvencije nakon stupanja na snaguizmjena u skladu sa stavkom 5., smatra se strankom tako izmijenjeneKonvencije.

•lanak 317.

Otkazivanje

1. Dr•ava stranka mo•e, pisanim priop•enjem upu•enim glavnom tajnikuUjedinjenih naroda, otkazati Konvenciju i mo•e navesti razloge otkazivanja.Propust navo•enja razloga ne utje•e na valjanost otkazivanja. Otkazivanje imau•inak nakon isteka jedne godine od dana prijema priop•enja, ako u priop•enjunije nazna•en kasniji datum.

2. Otkazivanje ne osloba•a dr•avu financijskih i ugovornih obveza kojesu nastale dok je bila stranka Konvencije, niti otkazivanje utje•e na bilokoje pravo, obvezu ili pravno stanje te dr•ave nastalih primjenom Konvencijeprije nego što je ona prestala biti na snazi za tu dr•avu.

91

3. Otkazivanje ni na koji na•in ne dira u du•nost bilo koje dr•avestranke da ispunjava svaku obvezu sadr•anu u Konvenciji kojoj je podvrgnutana temelju me•unarodnog prava neovisno o Konvenciji.

•lanak 318.

Status priloga

Prilozi su sastavni dio Konvencije i, ako nije izri•ito druk•ijepredvi•eno, upu•ivanje na Konvenciju ili na jedan od njezinih dijelovauklju•uje upu•ivanje na odgovaraju•e priloge.

•lanak 319.

Depozitar

1. Glavni tajnik Ujedinjenih naroda je depozitar ove Konvencije injezinih izmjena.

2. Uz svoje zada•e depozitara, glavni tajnik:(a) izvještava sve dr•ave stranke, Vlast i nadle•ne me•unarodneorganizacije o pitanjima op•enite prirode koja su se pojavila u vezi sKonvencijom;(b) priop•uje Vlasti ratifikacije, formalne potvrde i pristupeKonvenciji i njezinim izmjenama, te otkazivanja Konvencije;(c) priop•uje dr•avama strankama sporazume zaklju•ene u skladu sastavkom 4., •lanka 311.;(d) proslje•uje izmjene usvojene u skladu s Konvencijom dr•avamastrankama radi ratifikacije ili pristupa;(e) saziva potrebne sastanke dr•ava stranaka u skladu s Konvencijom.3. (a) Glavni tajnik tako•er prenosi promatra•ima navedenima u •lanku

156.:(i) izvješ•a navedena u stavku 2. (a);(ii) priop•enja navedena u stavku 2. (b) i (c); i(iii) tekstove izmjena navedenih u stavku 2. (d), radi njihovog

informiranja.(b) Glavni tajnik tako•er poziva te promatra•e da sudjeluju kaopromatra•i na sastancima dr•ava stranaka navedenima u stavku 2. (e).

•lanak 320.

Vjerodostojni tekstovi

Izvornik ove Konvencije, koje su arapski, engleski, francuski, kineski,ruski i španjolski tekst jednako vjerodostojni, polo•it •e se, vode•i ra•unao stavku 2., •lanka 305., kod glavnog tajnika Ujedinjenih naroda.

U POTVRDU TOGA su potpisani opunomo•enici, propisno za to ovlašteni,potpisali ovu Konvenciju.

SASTAVLJENO U MONTEGO BAYU, desetog prosinca tisu•u devetsto osamdesetdruge.

PRILOG I. VRLO MIGRATORNE VRSTE

1. Tunj dugokrilac: Thunnus alalunga.2. Tunj: Thunnus thynnus.3. Tunj velikooki: Thunnus obesus.4. Tunj prugavac: Katashuwonus pelamis.5. Tunj •utoperajni: Thunnus albacares.

92

6. Tunj crnoperajni: Thunnus atlanticus.7. Luc: Euthynnus alletteratus; Euthynnus affinis.8. Tunj obi•ni - ju•ni: Thunnus maccoyii.9. Trup: Auxis thazard; Auxis rochei.10. Grboglavke: obitelj Bramidae.11. Iglani: Tetrapturus angustirostris; Tetrapturus belone; Tetrapturus

pfluegeri; Tetrapturus albidus; Tetrapturus audax; Tetrapturus georgei;Makaira mazara; Makaira indica; Makaira nigricans.

12. Jedrani: Istiophorus platypterus; Istiophorus albicans.13. Sabljani: Hiphias gladius.14. Proskok: Scomberesox saurus; Cololabis saira; Cololabis adocetus,

Scomberesox saurus acombroides.15. Lampuga: Coryphaena hippurus; Coryphaena equiselis.16. Morski psi: Hexanchus griseus; Cetorhinus maximus; obitelj

Alopiidae; Rhincodon typus; obitelj Carcharhinidae; obitelj Sphyrnidae;obitelj Isuridae.

17. Kitovi: obitelj Physeteridae; obitelj Balaenopteridae; obiteljBalaenidae; obitelj Eschrichtiidae; obitelj Monodontidae; obitelj Ziphiidae;obitelj Delphinidae.

PRILOG II. KOMISIJA ZA GRANICE EPIKONTINENTALNOG POJASA

•lanak 1.

Na temelju •lanka 76., a u skladu sa •lancima što slijede, ustanovljavase Komisija za granice epikontinentalnog pojasa izvan 200 morskih milja.

•lanak 2.

1. Komisija se sastoji od 21 •lana, stru•njaka u podru•ju geologije,geofizike ili hidrografije, koji djeluju u osobnom svojstvu, a biraju ihdr•ave stranke Konvencije me•u svojim dr•avljanima, uz du•nu pozornost premapotrebi osiguranja pravi•ne geografske zastupljenosti.

2. Prvi izbor provest •e se što je prije mogu•e, a u svakom slu•aju uroku od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu Konvencije. Najmanje tri mjesecaprije dana svakog izbora, glavni tajnik Ujedinjenih naroda upu•uje dopisdr•avama strankama pozivaju•i ih da u roku od tri mjeseca, nakon odgovaraju•ihregionalnih savjetovanja, dostave prijedloge kandidata. Glavni tajniksastavlja abecednim redom popis svih tako predlo•enih osoba i dostavlja gasvim dr•avama strankama.

3. •lanovi Komisije se biraju na sastanku dr•ava stranaka kojega glavnitajnik saziva u Sjedištu Ujedinjenih naroda. Na tom sastanku dvije tre•inedr•ava stranaka •ine kvorum. Osobe izabrane u Komisiju bit •e oni kandidatikoji dobiju dvotre•insku ve•inu dr•ava stranaka koje su nazo•ne i glasuju.Najmanje tri •lana bit •e izabrana iz svake geografske regije.

4. •lanovi Komisije biraju se na pet godina. Oni se mogu ponovnobirati.

5. Dr•ava stranka koja je predlo•ila kandidaturu za •lana Komisijesnosi troškove toga •lana dok on obavlja du•nosti u Komisiji. Zainteresiranaobalna dr•ava namiruje troškove nastale u vezi sa savjetima iz stavka 1. (b),•lanka 3. ovoga Priloga. Glavni tajnik Ujedinjenih naroda pru•a tajni•keusluge Komisiji.

•lanak 3.

1. Zada•e Komisije jesu:(a) razmatranje podataka i drugog materijala koji podnesu obalne dr•aveu vezi s vanjskim granicama epikontinentalnog pojasa u podru•jima ukojima se te granice prostiru izvan 200 morskih milja, i davanjepreporuka u skladu sa •lankom 76. i Izjavom o dogovoru, koju je Tre•akonferencija Ujedinjenih naroda o pravu mora usvojila 29. kolovoza1980.;(b) davanje znanstvenih i tehni•kih savjeta, ako ih zatra•izainteresirana obalna dr•ava, za vrijeme pripremanja podatakaspomenutih u podstavku (a).2. Komisija mo•e sura•ivati, u opsegu koji se ocijeni potrebnim i

93

korisnim, s Me•uvladinom oceanografskom komisijom UNESCO-a, Me•unarodnomhidrografskom organizacijom i drugim nadle•nim me•unarodnim organizacijama,radi razmjene znanstvenih i tehni•kih informacija koje bi mogle pomo•iKomisiji da udovolji svojim obvezama.

•lanak 4.

Kad obalna dr•ava namjerava ustanoviti, u skladu sa •lankom 76.,vanjsku granicu svoga epikontinentalnog pojasa izvan 200 morskih milja,upoznaje Komisiju sa zna•ajkama te granice zajedno s dopunskim znanstvenim itehni•kim podacima što je prije mogu•e, a u svakom slu•aju u roku od 10 godinanakon što je Konvencija za tu dr•avu stupila na snagu. U isto vrijeme obalnadr•ava priop•ava imena svih •lanova Komisije koji su joj dali znanstvene itehni•ke savjete.

•lanak 5.

Osim ako odlu•i druk•ije, Komisija djeluje preko potkomisijasastavljenih od sedam •lanova, koji se imenuju na uravnote•enoj osnovi, vode•ira•una o posebnim elementima svakog podneska obalne dr•ave. Dr•avljani obalnedr•ave koja je uputila podnesak, koji su •lanovi Komisije, i svaki •lanKomisije koji je pomogao obalnoj dr•avi znanstvenim i tehni•kim savjetima priodre•ivanju granice, ne smiju biti •lanovi potkomisije koja razmatra tajpodnesak, ali imaju pravo sudjelovati kao •lanovi u postupku Komisije koji seodnosi na spomenuti podnesak. Obalna dr•ava koja je uputila podnesak Komisijimo•e poslati svoje predstavnike radi sudjelovanja u relevantnim postupcima bezprava glasa.

•lanak 6.

1. Potkomisija podnosi svoje preporuke Komisiji.2. Komisija odobrava preporuke potkomisije dvotre•inskom ve•inom

•lanova Komisije koji su nazo•ni i glasuju.3. Preporuke Komisije podnose se u pisanom obliku obalnoj dr•avi koja

je uputila podnesak i glavnom tajniku Ujedinjenih naroda.

•lanak 7.

Obalna dr•ava ustanovljava vanjske granice epikontinentalnog pojasa natemelju stavka 8., •lanka 76. i u skladu s odgovaraju•im nacionalnimpostupcima.

•lanak 8.

Ako obalna dr•ava nije suglasna s preporukama Komisije, u razumnom rokuupu•uje izmijenjeni ili novi podnesak Komisiji.

•lanak 9.

Djelatnosti Komisije ne diraju u pitanja koja se odnose na odre•ivanjegranica izme•u dr•ava •ije obale le•e su•elice ili me•usobno grani•e.

PRILOG III. TEMELJNI UVJETI ISPITIVANJA, ISTRA•IVANJA I ISKORIŠTAVANJA

•lanak 1.

Pravo vlasništva nad rudama

Pravo vlasništva nad rudama stje•e se u trenutku kad su izva•ene uskladu s Konvencijom.

•lanak 2.

94

Ispitivanje

1. (a) Vlast poti•e ispitivanje u Zoni.(b) Ispitivanje se obavlja tek nakon što je Vlast primila od budu•egispitiva•a zadovoljavaju•u pisanu obvezu da •e poštovati ovuKonvenciju, te relevantna pravila, propise i postupke Vlasti o suradnjiu programima usavršavanja navedenima u •lancima 143. i 144. i zaštitimorskog okoliša, te da •e prihvatiti da Vlast provjerava njihovuprovedbu. Budu•i ispitiva• istodobno priop•ava Vlasti pribli•nuveli•inu jednog podru•ja ili više podru•ja na kojima •e obavljatiispitivanje.(c) Ispitivanje mo•e obavljati istodobno više ispitiva•a na istompodru•ju ili istim podru•jima.2. Na temelju ispitivanja ispitiva• ne stje•e nikakva prava u odnosu na

bogatstva. Ispitiva•, me•utim, mo•e izvaditi razumnu koli•inu ruda koje •eposlu•iti za ispitivanje.

•lanak 3.

Istra•ivanje i iskorištavanje

1. Poduze•e, dr•ave stranke i drugi subjekti navedeni u stavku 2.(b),•lanka 153. mogu podnijeti Vlasti zahtjev da im se odobre planovi rada zadjelatnosti u Zoni.

2. Poduze•e mo•e podnijeti zahtjev glede bilo kojega dijela Zone, azahtjevi drugih koji se odnose na rezervirana podru•ja moraju udovoljavatidodatnim uvjetima navedenima u •lanku 9. ovoga Priloga.

3. Istra•ivanje i iskorištavanje se obavlja samo u podru•jima koja sunazna•ena u planovima rada navedenima u stavku 3., •lanka 153., a koje jeVlast odobrila u skladu s Konvencijom, te relevantnim pravilima, propisima ipostupcima Vlasti.

4. Svaki odobreni plan rada mora:(a) biti u skladu s Konvencijom, te pravilima, propisima i postupcima

Vlasti;(b) predvidjeti nadzor Vlasti nad djelatnostima u Zoni u skladu sastavkom 4., •lanka 153.;(c) dati izvo•a•u radova, u skladu s pravilima, propisima i postupcimaVlasti, isklju•iva prava radi istra•ivanja i iskorištavanja u planurada nazna•enih vrsta bogatstava u podru•ju na koje se plan radaodnosi. Ako, me•utim, podnositelj zahtjeva podnese na odobrenje planrada koji se odnosi samo na fazu istra•ivanja ili samo na fazuiskorištavanja, odobrenim planom rada daju se isklju•iva prava samoglede te jedne faze.5. Svaki plan rada, osim onih koje podnese Poduze•e, nakon što ga je

odobrila Vlast, dobiva oblik je ugovora, koji zaklju•uju Vlast i podnositelj,odnosno podnositelji zahtjeva.

•lanak 4.

Uvjeti za podnositelje zahtjeva

1. Podnositelji zahtjeva, osim Poduze•a, kvalificirani su ako imajudr•avljanstvo, ili ako su pod nadzorom i imaju jamstvo, kako je predvi•eno ustavku 2.(b), •lanka 153. i ako se dr•e postupaka i zadovoljavajukvalifikacijske kriterije utvr•ene u pravilima, propisima i postupcima Vlasti.

2. S iznimkom predvi•enom u stavku 6., ti se kvalifikacijski kriterijiodnose na financijsku i tehni•ku sposobnost podnositelja zahtjeva i na•in nakoji je izvršio prijašnje ugovore s Vlaš•u.

3. Za svakog podnositelja zahtjeva jam•i dr•ava stranka •iji je ondr•avljanin, osim ako podnositelj ima više od jednog dr•avljanstva, kao štoje to kod društava ili konzorcija sastavljenih od subjekata iz više dr•ava,u kojem slu•aju sve uklju•ene dr•ave stranke jam•e za zahtjev, ili ako jepodnositelj zahtjeva pod stvarnim nadzorom druge dr•ave stranke ili njezinihdr•avljana, u kojem slu•aju obje dr•ave stranke jam•e za zahtjev. Kriterijii postupci za primjenu uvjeta o jamstvu utvr•uju se pravilima, propisima ipostupcima Vlasti.

4. Prema •lanku 139., dr•ava ili dr•ave koje jam•e za neki zahtjev

95

obvezne su osigurati u svojim pravnim sustavima da ugovaratelj za kojega jam•eobavlja djelatnosti u Zoni u skladu s odredbama svoga ugovora i svojimobvezama na temelju Konvencije. Me•utim, dr•ava jamac nije odgovorna za štetuprouzro•enu propustom ugovaratelja za kojega ona jam•i u poštovanju njegovihobveza ako je ta dr•ava stranka donijela zakone i druge propise i poduzelaupravne mjere koje su, u okvirima njezinoga pravnog sustava, razumno prikladneda osiguraju poštovanje tih obveza od strane osoba pod njezinom jurisdikcijom.

5. U postupcima u kojima se ocjenjuju kvalifikacije dr•ava stranakakoje su podnositelji zahtjeva, uzima se u obzir njihovo svojstvo dr•ave.

6. Kvalifikacijski kriteriji nala•u da se svaki podnositelj zahtjeva,bez iznimke, u svome zahtjevu obve•e:

(a) poštovati i izvršavati obveze što proistje•u iz primjenjivihodredaba dijela XI., te pravila, propisa i postupaka Vlasti, odlukaorgana Vlasti i odredaba svojih ugovora zaklju•enih s Vlaš•u;(b) prihvatiti nadzor Vlasti nad djelatnostima u Zoni na koji ju

ovlaš•uje Konvencija;(c) dostaviti Vlasti pisanu garanciju da •e svoje obveze iz ugovoraispunjavati u dobroj vjeri;(d) poštovati odredbe o prijenosu tehnologije navedene u •lanku 5.

ovoga Priloga.

•lanak 5.

Prijenos tehnologije

1. Prilikom podnošenja plana rada, svaki podnositelj zahtjeva stavljana raspolaganje Vlasti op•i opis opreme i metoda koje •e se koristiti prilikomobavljanja djelatnosti u Zoni, te druge relevantne informacije o osobinamatakve tehnologije koje nisu industrijsko vlasništvo i informacije o tome gdjese takva tehnologija mo•e nabaviti.

2. Svaki izvo•a• radova obavještava Vlast o promjenama nastalima uopisu i informacijama koji su stavljeni na raspolaganje Vlasti na temeljustavka 1., uvijek kada se uvodi neka bitna tehnološka promjena ili novina.

3. Svaki ugovor o obavljanju djelatnosti u Zoni sadr•i sljede•e obvezeugovaratelja:

(a) da na pravednim i umjerenim trgova•kim temeljima i uvjetima, nazahtjev Vlasti, stavi Poduze•u na raspolaganje tehnologiju koju koristiu obavljanju djelatnosti u Zoni na temelju ugovora, a koju je on pravnoovlašten prenijeti. To se ostvaruje na temelju sporazuma o licenci ilidrugih odgovaraju•ih aran•mana o kojima ugovaratelj pregovara sPoduze•em i koji se utvr•uju u posebnom sporazumu koji dopunjujeugovor. Na ovu obvezu mo•e se pozivati samo ako Poduze•e utvrdi da nijeu stanju pribaviti istu ili jednako efikasnu i korisnu tehnologiju naslobodnom tr•ištu na pravednim i umjerenim trgova•kim temeljima iuvjetima;(b) da od vlasnika sve tehnologije, koja se koristi u obavljanjudjelatnosti u Zoni na temelju ugovora, a koja nije svakome dostupna naslobodnom tr•ištu i nije obuhva•ena podstavkom (a), dobije pisanugaranciju da •e je ovaj, na zahtjev Vlasti, staviti na raspolaganjePoduze•u, u mjeri u kojoj je dostupna ugovaratelju, na temeljusporazuma o licenci ili drugih odgovaraju•ih aran•mana i na pravednimi umjerenim trgova•kim temeljima i uvjetima. Ako se takva garancija nedobije, ugovaratelj ne smije koristiti navedenu tehnologiju uobavljanju djelatnosti u Zoni;(c) da pribavi od vlasnika, na temelju izvršivog ugovora, na zahtjevPoduze•a i ako je to mogu•e u•initi bez velikih troškova zaugovaratelja, pravo prijenosa Poduze•u sve tehnologije koju koristiugovaratelj u obavljanju djelatnosti u Zoni na temelju ugovora, a kojuugovaratelj ina•e nije pravno ovlašten prenijeti i koja nije svakomedostupna na slobodnom tr•ištu. Kada postoji stvarna korporacijska vezaizme•u ugovaratelja i vlasnika tehnologije, bliskost te veze, kao istupanj nadzora ili utjecaja, uzimaju se u obzir pri utvr•ivanju jesuli sve mogu•e mjere bile poduzete da se takvo pravo pribavi. Uslu•ajevima gdje ugovaratelj djelotvorno nadzire vlasnika, propust upribavljanju toga prava od vlasnika uzima se u obzir za ocjenukvalifikacija ugovaratelja prilikom svakog kasnijeg podnošenja planarada na odobrenje;

96

(d) da olakša Poduze•u, na njegov zahtjev, pribavljanje svaketehnologije obuhva•ene podstavkom (b), na temelju sporazuma o licenciili drugih odgovaraju•ih aran•mana i na pravednim i umjerenimtrgova•kim temeljima i uvjetima, ako Poduze•e odlu•i izravnopregovarati s vlasnikom tehnologije;(e) da poduzme iste mjere kao što su one propisane u podstavcima (a),(b), (c) i (d) u korist jedne dr•ave u razvoju, ili skupine dr•ava urazvoju, koja je podnijela zahtjev za zaklju•ivanje ugovora na temelju•lanka 9. ovoga Priloga, pod uvjetom da te mjere budu ograni•ene naiskorištavanje onoga dijela podru•ja koji je ugovaratelj predlo•io ikoji je rezerviran prema •lanku 8. ovoga Priloga, te da djelatnosti natemelju ugovora, koji je zatra•ila dr•ava u razvoju ili skupina dr•avau razvoju, ne uklju•uju prijenos tehnologije tre•oj dr•avi ilidr•avljanima tre•e dr•ave. Obveza na temelju ove odredbe primjenjuje sesamo na onog ugovaratelja od kojega tehnologiju nije zatra•iloPoduze•e, niti je on tehnologiju ve• prenio Poduze•u.4. Sporovi o obvezama utvr•enima u stavku 3., kao i sporovi o drugim

odredbama ugovora, podlije•u obvezatnom rješavanju u skladu s dijelom XI.; uslu•ajevima povrede tih obveza, mo•e se nalo•iti obustavljanje ugovora ilinjegov raskid ili primjena nov•anih kazni, u skladu sa •lankom 18. ovogaPriloga. Sporove o tome jesu li ponude koje je dao ugovaratelj u okvirupravednih i umjerenih trgova•kih temelja i uvjeta, mo•e svaka strankapodnijeti na rješavanje obvezuju•oj trgova•koj arbitra•i u skladu sArbitra•nim pravilima UNCITRAL-a ili drugim arbitra•nim pravilima koja bi bilapropisana u pravilima, propisima i postupcima Vlasti. Ako arbitra•a zaklju•ida ponuda ugovaratelja nije u okviru pravednih i umjerenih trgova•kih temeljai uvjeta, ugovaratelju se daje rok od 45 dana da izmijeni svoju ponudu iprilagodi je spomenutim temeljima i uvjetima, prije negoli Vlast poduzme nekuod mjera predvi•enih u •lanku 18. ovoga Priloga.

5. Ako Poduze•e nije u stanju, na pravednim i umjerenim trgova•kimtemeljima i uvjetima pribaviti odgovaraju•u tehnologiju kako bi se osposobiloda na vrijeme zapo•ne s va•enjem i preradom ruda iz Zone, Vije•e ili Skupštinamogu sazvati skupinu dr•ava stranaka, sastavljenu od onih dr•ava kojeobavljaju djelatnosti u Zoni, zatim onih koje jam•e za subjekte koji obavljajudjelatnosti u Zoni i od drugih dr•ava stranaka kojima je takva tehnologijadostupna. Nakon savjetovanja, ta •e skupina poduzeti djelotvorne mjere kakobi se osiguralo da takva tehnologija bude dostupna Poduze•u na pravednim iumjerenim trgova•kim temeljima i uvjetima. Svaka takva dr•ava stranka poduzimasve mjere koje se u tu svrhu mogu provesti u okviru njezinoga pravnog sustava.

6. U slu•aju zajedni•kog pothvata s Poduze•em, tehnologija se prenosiu skladu sa sporazumom koji ure•uje taj zajedni•ki pothvat.

7. Obveze utvr•ene u stavku 3. unose se u svaki ugovor o obavljanjudjelatnosti u Zoni sve dok ne pro•e 10 godina od po•etka komercijalneproizvodnje Poduze•a, i u tom se razdoblju na njih mo•e pozivati.

8. U svrhe ovoga •lanka "tehnologija" zna•i specijaliziranu opremu itehni•ko umije•e, uklju•uju•i priru•nike, nacrte, upute za upotrebu,usavršavanje, tehni•ke savjete i pomo•, potrebne za sklapanje, odr•avanje idjelovanje sustava sposobnog za rad, kao i pravo njihove upotrebe u tu svrhu,na osnovi koja nije isklju•iva.

•lanak 6.

Odobravanje planova rada

1. Šest mjeseci nakon stupanja na snagu ove Konvencije, a nakon togasvaka •etiri mjeseca, Vlast razmatra predlo•ene planove rada.

2. Prilikom razmatranja zahtjeva za odobrenje plana rada u oblikuugovora, Vlast najprije utvr•uje:

(a) je li podnositelj zahtjeva udovoljio postupcima za podnošenjezahtjeva u skladu sa •lankom 4. ovoga Priloga i preuzeo prema Vlastiobveze i dao garancije koje zahtijeva taj •lanak. U slu•ajevimaneudovoljavanja tim postupcima ili nepostojanja neke od navedenihobveza ili garancija, podnositelju zahtjeva se daje rok od 45 dana daotkloni te nedostatke;(b) je li podnositelj zahtjeva kvalificiran u smislu •lanka 4. ovoga

Priloga.3. Svi predlo•eni planovi rada uzimaju se u postupak onim redom kojim

97

su primljeni. Predlo•eni planovi rada moraju biti prilago•eni i u skladu srelevantnim odredbama ove Konvencije, te pravilima, propisima i postupcimaVlasti, uklju•uju•i one o uvjetima za izvo•enje radova, financijskimdoprinosima i obvezama o prijenosu tehnologije. Ako predlo•eni planovi radaudovoljavaju tim zahtjevima, Vlast ih odobrava ukoliko su uskla•eni i sjedinstvenim i nediskriminacijskim uvjetima utvr•enima u pravilima, propisimai postupcima Vlasti, osim:

(a) ako su dio ili cijelo podru•je na koje se odnosi predlo•eni planrada uklju•eni u jedan plan rada koji je ve• odobren, ili u prijepodneseni prijedlog plana rada o kojemu Vlast još nije kona•noodlu•ila, ili(b) ako je iskorištavanje dijela ili cijeloga podru•ja na koje seodnosi predlo•eni plan rada Vlast odbila na temelju stavka 2.(x),•lanka 162., ili(c) ako je predlo•eni plan rada podnijela ili ako za nj jam•i dr•avastranka koja ve• ima:

(i) planove rada za istra•ivanje i iskorištavanje polimetalnihgrumena u nerezerviranim podru•jima koja, zajedno s bilo kojim oddva dijela podru•ja na koje se odnosi predlo•eni plan rada,prelaze po površini 30 posto od kru•nog podru•ja od 400.000•etvornih kilometara, odre•enog od središta bilo kojega od dvajudijelova podru•ja na koje se odnosi predlo•eni plan rada,(ii) planove rada za istra•ivanje i iskorištavanje polimetalnihgrumena u nerezerviranim podru•jima koja, uzeta zajedno, •ine dvaposto cjelokupne površine Zone koja nije rezervirana, a •ijeiskorištavanje nije odbijeno na temelju stavka 2.(x), •lanka 162.

4. Radi primjene pravila izlo•enoga u stavku 3.(c), plan rada kojeg jepodnijelo društvo ili konzorcij proporcionalno se ra•una dr•avama strankamakoje jam•e za društvo ili konzorcij u skladu sa stavkom 3., •lanka 4. ovogaPriloga. Vlast mo•e odobriti planove rada iz stavka 3.(c) ako utvrdi da takvoodobrenje ne•e omogu•iti nijednoj dr•avi stranci ili subjektima za koje onajam•i da monopoliziraju obavljanje djelatnosti u Zoni ili da spre•avaju drugedr•ave stranke da obavljaju djelatnosti u Zoni.

5. Bez obzira na stavak 3.(a), nakon isteka privremenog razdobljaodre•enoga u stavku 3., •lanka 151., Vlast mo•e usvojiti, pomo•u pravila,propisa i postupaka, druge postupke i kriterije u skladu s Konvencijom radiodlu•ivanja o tome kojim •e podnositeljima zahtjeva odobriti planove rada uslu•ajevima kada treba obaviti izbor izme•u podnositelja zahtjeva za odre•enopodru•je. Ti postupci i kriteriji moraju osiguravati odobravanje planova radana pravi•noj i nediskriminacijskoj osnovi.

•lanak 7.

Izbor izme•u podnositelja zahtjeva za dozvole za proizvodnju

1. Šest mjeseci nakon stupanja na snagu Konvencije, a nakon toga svaka•etiri mjeseca, Vlast razmatra zahtjeve za dozvole za proizvodnju podneseneu prethodnom razdoblju. Vlast izdaje zahtjevane dozvole ako se svi ti zahtjevimogu odobriti, a da ne prelaze ograni•enje proizvodnje ili da nisu usuprotnosti s obvezama Vlasti koje proistje•u iz sporazuma ili aran•mana osirovinama kojih je ona postala strankom, kako je predvi•eno u •lanku 151.

2. Kad se mora obaviti izbor izme•u podnositelja zahtjeva za dozvole zaproizvodnju zbog ograni•enja proizvodnje predvi•enog u stavcima 2. do 7.•lanka 151., ili zbog obveza Vlasti koje proistje•u iz sporazuma ili aran•manao sirovinama kojega je ona postala strankom, kako je predvi•eno u stavku 1.,•lanka 151., Vlast obavlja izbor na temelju objektivnih i nediskriminacijskihkriterija predvi•enih u njezinim pravilima, propisima i postupcima.

3. Primjenjuju•i stavak 2., Vlast daje prednost onim podnositeljimazahtjeva:

(a) koji nude bolje garancije za djelotvornost, uzimaju•i u obzirnjihovu financijsku i tehni•ku sposobnost, a i na•in na koji suizvršile, ako ih je bilo, prije odobrene planove rada;(b) koji nude što skorije ostvarenje o•ekivanih financijskih koristi zaVlast, uzimaju•i u obzir datum predvi•en za po•etak komercijalneproizvodnje;(c) koji su ve• ulo•ili najviše sredstava i napora u ispitivanje i

istra•ivanje.

98

4. Podnositelji zahtjeva koji nisu izabrani ni u jednom razdoblju,imaju prednost u sljede•im razdobljima, sve dok ne dobiju dozvolu zaproizvodnju.

5. Pri izboru uzima se u obzir potreba pove•anja mogu•nostisudjelovanja svih dr•ava stranaka u djelatnostima u Zoni, te spre•avanjamonopoliziranja tih djelatnosti, neovisno o socijalnom i gospodarskom sustavutih dr•ava, ili njihovom geografskom polo•aju, kako bi se izbjegladiskriminacija bilo koje dr•ave ili sustava.

6. Kad god se iskorištava manje rezerviranih podru•ja negonerezerviranih, zahtjevi za dozvole za proizvodnju s obzirom na rezerviranapodru•ja imaju prednost.

7. Odluke na koje se odnosi ovaj •lanak donose se što je br•e mogu•enakon isteka svakog razdoblja.

•lanak 8.

Rezervacija podru•ja

Svaki zahtjev, osim onih koje podnosi Poduze•e ili bilo koji drugisubjekt za rezervirana podru•ja, mora se odnositi na podru•je, koje ne morabiti jedinstveno i neprekinuto, ali treba biti dovoljno veliko i da jeocijenjeno komercijalno dovoljno vrijednim tako da omogu•ava dva rudarskaradilišta. Podnositelj zahtjeva navodi koordinate kojima se podru•je dijelina dva dijela ocijenjena komercijalno jednako vrijednima i podnosi sve podatkekoje je pribavio za oba dijela. Ne diraju•i u ovlaštenja Vlasti prema •lanku17. ovoga Priloga, podaci koje treba podnijeti o polimetalnim grumenima odnosese na kartografsko prikazivanje, uzimanje uzoraka, gusto•u grumena i na sastavmetala u njima. U roku od 45 dana od primitka tih podataka, Vlast odre•ujekoji •e se dio rezervirati isklju•ivo za djelatnosti od strane Vlasti, prekoPoduze•a ili udru•ivanjem s dr•avama u razvoju. To odre•ivanje mo•e seodgoditi za dodatno razdoblje od 45 dana ako Vlast ovlasti jednog neovisnogstru•njaka da ocijeni jesu li podnijeti svi podaci koji se zahtijevaju premaovome •lanku. Odre•eno podru•je postaje rezerviranim podru•jem •im se planrada za nerezervirano podru•je potvrdi i ugovor potpiše.

•lanak 9.

Djelatnosti u rezerviranim podru•jima

1. Poduze•e odlu•uje ho•e li obavljati djelatnosti u svakom odrezerviranih podru•ja. Ta se odluka mo•e donijeti u svako doba, osim ako jeVlast primila priop•enje prema stavku 4.; u tom slu•aju Poduze•e donosi svojuodluku u razumnom roku. Poduze•e mo•e odlu•iti da •e iskorištavati takvapodru•ja u zajedni•kim pothvatima sa zainteresiranom dr•avom ili subjektom.

2. Poduze•e mo•e zaklju•ivati ugovore radi izvo•enja jednog dijelasvojih djelatnosti u skladu sa •lankom 12., Priloga IV. Ono tako•er mo•eulaziti u zajedni•ke pothvate radi obavljanja takvih djelatnosti sa svakimsubjektom koji je podoban za obavljanje djelatnosti u Zoni u skladu sa stavkom2.(b), •lanka 153. Prilikom razmatranja takvih zajedni•kih pothvata, Poduze•epru•a mogu•nost dr•avama strankama koje su dr•ave u razvoju i njihovimdr•avljanima da u njima djelotvorno sudjeluju.

3. Vlast u svojim pravilima, propisima i postupcima mo•e propisatimaterijalne i postupovne zahtjeve i uvjete koji se odnose na takve ugovore izajedni•ke pothvate.

4. Svaka dr•ava stranka koja je dr•ava u razvoju, ili bilo koja fizi•kaili pravna osoba za koju ona jam•i i koju djelotvorno nadzire ona ili nekadruga dr•ava u razvoju koja je kvalificirani podnositelj zahtjeva, ili bilokoja skupina prije navedenih subjekata, mo•e priop•iti Vlasti da •elipodnijeti plan rada u skladu sa •lankom 6. ovoga Priloga za jedno rezerviranopodru•je. Plan rada se razmatra ako Poduze•e odlu•i, u skladu sa stavkom 1.,da ne namjerava obavljati djelatnosti u tome podru•ju.

•lanak 10.

Povlaštenost i prednost nekih podnositelja zahtjeva

99

Izvo•a• radova kojemu je odobren plan rada samo za istra•ivanje, premastavku 4.(c), •lanka 3. ovoga Priloga, povlašten je i ima prednost pred drugimpodnositeljima zahtjeva za odobrenje plana rada koji se odnosi naiskorištavanje istoga podru•ja i istih bogatstava. Me•utim, izvo•a•a radovase mo•e lišiti takve povlaštenosti i prednosti ako njegovo izvo•enje planarada ne zadovoljava.

•lanak 11.

Zajedni•ki aran•mani

1. Ugovori mogu predvidjeti zajedni•ke aran•mane izme•u ugovaratelja iVlasti, koja djeluje preko Poduze•a, u obliku zajedni•kog pothvata ili podjeleproizvodnje, te bilo koji drugi oblik zajedni•kog aran•mana, koji je na jednakna•in zašti•en od izmjene, obustavljanja ili raskida kao i ugovori zaklju•enis Vlaš•u.

2. Ugovaratelji koji zaklju•e takve zajedni•ke aran•mane s Poduze•emmogu dobiti financijske poticaje predvi•ene u •lanku 13. ovoga Priloga.

3. Partneri u zajedni•kom pothvatu s Poduze•em du•ni su podmiritipla•anja propisana •lankom 13. ovoga Priloga, razmjerno svojim udjelima uzajedni•kom pothvatu, uz uvjet poštovanja financijskih poticaja predvi•enihu tome •lanku.

•lanak 12.

Djelatnosti koje obavlja Poduze•e

1. Djelatnosti koje u Zoni obavlja Poduze•e na temelju stavka 2.(a),•lanka 153. ure•ene su dijelom XI., te pravilima, propisima i postupcima Vlasti i njezinimrelevantnim odlukama.

2. Uz svaki plan rada koji predlo•i Poduze•e moraju biti prilo•enidokazi o njegovim financijskim i tehni•kim sposobnostima.

•lanak 13.

Financijski uvjeti ugovora

1. Pri donošenju pravila, propisa i postupaka o financijskim uvjetimaugovora izme•u Vlasti i subjekata navedenih u stavku 2.(b), •lanka 153., a ipri pregovaranju o tim financijskim uvjetima u skladu s dijelom XI. i ovimpravilima, propisima i postupcima, Vlast ima sljede•e ciljeve:

(a) osigurati Vlasti najve•e mogu•e prihode od komercijalneproizvodnje;

(b) privu•i ulaganja i tehnologiju u istra•ivanje i iskorištavanjeZone;

(c) osigurati jednakost u financijskom tretmanu i podjednakefinancijske obveze za ugovaratelje;(d) na jedinstvenoj i nediskrimina•ijskoj osnovi dati poticajeugovarateljima da bi poduzimali zajedni•ke aran•mane s Poduze•em idr•avama u razvoju ili njihovim dr•avljanima, poticati prijenostehnologije Poduze•u, dr•avama u razvoju i njihovim dr•avljanima iusavršavati osoblje Vlasti i dr•ava u razvoju;(e) omogu•iti Poduze•u da se osposobi za djelotvorno upuštanje udubokomorsko rudarstvo istovremeno sa subjektima navedenima u stavku2.(b), •lanka 153., i(f) osigurati da, kao rezultat financijskih poticaja danihugovarateljima na temelju stavka 14., prema uvjetima ugovoraizmijenjenima u skladu sa •lankom 19., ovoga Priloga ili premaodredbama •lanka 11., ovoga Priloga u odnosu na zajedni•ke pothvate,ugovaratelji ne budu subvencionirani tako da na umjetan na•in steknukonkurentsku prednost u odnosu na kopnene proizvo•a•e.2. Za pokri•e upravnih troškova postupka razmatranja zahtjeva za

odobrenje planova rada u obliku ugovora napla•uje se pristojba koja seutvr•uje na iznos od 500.000 USD za jedan zahtjev. Vije•e povremenopreispituje iznos pristojbe kako bi se osiguralo da on pokriva upravnetroškove. Ako su takvi upravni troškovi Vlasti pri razmatranju odre•enoga

100

zahtjeva bili manji od utvr•enoga iznosa, Vlast razliku vra•a podnositeljuzahtjeva.

3. Ugovaratelj pla•a stalnu godišnju pristojbu u iznosu od jednogmilijuna USD od dana stupanja ugovora na snagu. Ako je odobreni dan po•etkakomercijalne proizvodnje odgo•en zbog zakašnjenja u izdavanju dozvole zaproizvodnju, u skladu sa •lankom 151., stalna godišnja pristojba se ne pla•aza odgo•eno vrijeme. Od dana po•etka komercijalne proizvodnje, ugovarateljpla•a ili pristojbu na proizvodnju ili stalnu godišnju pristojbu, ovisno otome koja je ve•a.

4. U roku od jedne godine od po•etka komercijalne proizvodnje, a uskladu sa stavkom 3., ugovaratelj odlu•uje ho•e li dati svoj financijskidoprinos Vlasti tako da:

(a) pla•a samo pristojbu na proizvodnju, ili(b) pla•a kombiniranjem pristojbe na proizvodnju s dijelom •istogprihoda.

5. (a) Ako ugovaratelj izabere da daje svoj financijski doprinosVlasti tako da pla•a samo pristojbu na proizvodnju, ona seutvr•uje u postotku tr•išne vrijednosti prera•enih metalaproizvedenih iz polimetalnih grumena dobivenih s ugovorenogpodru•ja. Taj se postotak utvr•uje ovako:(i) od 1. do 10. godine komercijalne proizvodnje 5 posto;(ii) od 11. godine do kraja komercijalne proizvodnje 12 posto.(b) Spomenuta tr•išna vrijednost dobiva se kao umno•ak koli•ineprera•enih metala proizvedenih iz polimetalnih grumena dobivenihs ugovorenog podru•ja i prosje•ne cijene tih metala u odre•enojobra•unskoj godini, kako je to odre•eno u stavcima 7. i 8.

6. Ako ugovaratelj izabere da daje svoj financijski doprinos Vlastitako da pla•a kombiniranjem pristojbe na proizvodnju s dijelom •istog prihoda,takvo se pla•anje utvr•uje ovako:

a) Pristojba na proizvodnju utvr•uje se u postotku tr•išnevrijednosti, odre•ene u skladu s podstavkom (b), prera•enihmetala proizvedenih iz polimetalnih grumena dobivenih izugovorenog podru•ja. Taj •e postotak biti:

(i) u prvom razdoblju komercijalne proizvodnje 2 posto;(ii) u drugom razdoblju komercijalne proizvodnje 4 posto.

Ako u drugom razdoblju komercijalne proizvodnje, kako je ono odre•enou podstavku (d), dobit od ulaganja u bilo kojoj obra•unskoj godini,kako je ona odre•ena u podstavku (m), padne ispod 15 posto zbogpla•anja pristojbe na proizvodnju u visini od 4 posto, pristojba naproizvodnju bit •e 2 posto, umjesto 4 posto, u toj obra•unskoj godini.

(b) Spomenuta tr•išna vrijednost dobiva se kao umno•ak koli•ineprera•enih metala proizvedenih iz polimetalnih grumena dobivenihs ugovorenog podru•ja i prosje•ne cijene tih metala u odre•enojobra•unskoj godini, kako je to odre•eno u stavcima 7. i 8.(c) (i) Udio Vlasti u •istom prihodu uzima se od onoga dijela

ugovarateljevog •istog prihoda koji potje•e od rudarskogiskorištavanja bogatstava na ugovorenom podru•ju, a koji seu nastavku ovoga teksta navodi kao •isti prihod odiskorištavanja.(ii) Udio Vlasti u •istom prihodu od iskorištavanjautvr•uje se u skladu s ovom progresivnom skalom:

Dio •istog prihoda od iskorištavanja Udio Vlasti

Prvo razdoblje Drugo razdoblje komercijalne komercijalneproizvodnje proizvodnje

Dio koji odgovara dobiti od 35 posto 40 postoulaganja koji je ve•i od 0 posto, a manji od 10 posto

Dio koji odgovara dobiti od 42,5 posto 50 postoulaganja koji je 10 posto ili

101

ve•i, a manji od 20 posto

Dio koji odgovara dobiti od 50 posto 70 posto ulaganja koji je 20 posto ili ve•i

(d) (i) Prvo razdoblje komercijalne proizvodnje, spomenuto upodstavcima (a) i (c), po•inje u prvoj obra•unskoj godinikomercijalne proizvodnje, a završava u obra•unskoj godiniu kojoj su ugovarateljevi razvojni troškovi s kamatama nanjihov nenadokna•eni dio potpuno nadokna•eni njegovimgotovinskim viškom, kako slijedi:U prvoj obra•unskoj godini u kojoj su nastali razvojnitroškovi, nenadokna•eni razvojni troškovi su jednakirazvojnim troškovima umanjenima za višak gotovine u tojgodini. U svakoj sljede•oj obra•unskoj godini nenadokna•enirazvojni troškovi su jednaki nenadokna•enim razvojnimtroškovima na kraju protekle obra•unske godine, zajedno skamatama na njih prema godišnjoj stopi od 10 posto, uve•anoza razvojne troškove nastale u teku•oj obra•unskoj godinii umanjeno za ugovarateljev gotovinski višak u teku•ojobra•unskoj godini. Obra•unska godina u kojoj sunenadokna•eni razvojni troškovi prvi puta jednaki nuli jestobra•unska godina u kojoj su ugovarateljevi razvojnitroškovi, s kamatama na njihov nenadokna•eni dio, potpunonadokna•eni njegovim gotovinskim viškom. Ugovarateljevgotovinski višak u svakoj obra•unskoj godini jest njegovbruto prihod umanjen za njegove troškove proizvodnje injegova pla•anja Vlasti na temelju podstavka (c).(ii) Drugo razdoblje komercijalne proizvodnje po•inje uobra•unskoj godini koja slijedi nakon završetka prvograzdoblja komercijalne proizvodnje i nastavlja se doprestanka ugovora.

(e) "•isti prihod od iskorištavanja" zna•i umno•ak •istog prihodaugovaratelja i omjera razvojnih troškova u rudarskom sektoruprema ugovarateljevim razvojnim troškovima. Ako se ugovarateljbavi rudarstvom, prijevozom polimetalnih grumena i proizvodnjomprvenstveno triju prera•enih metala, tj. kobalta, bakra i nikla,visina •istog prihoda od iskorištavanja ne smije biti manja od 25posto ugovarateljevog •istog prihoda. Uz uvjet poštovanjapodstavka (n), u svim ostalim slu•ajevima, uklju•uju•i one ukojima se ugovaratelj bavi rudarstvom, prijevozom polimetalnihgrumena i proizvodnjom prvenstveno •etiriju prera•enih metala,tj. kobalta, bakra, mangana i nikla, Vlast mo•e u svojimpravilima, propisima i postupcima odrediti odgovaraju•e donjegranice, koje u svakom pojedinom slu•aju imaju isti odnos kao štogranica od 25 posto ima za tri metala.(f) "Ugovarateljev •isti prihod" zna•i ugovarateljev bruto prihodumanjen za njegove troškove poslovanja i nadoknadu razvojnihtroškova, kako je navedeno u podstavku (j).(g) (i) Ako se ugovaratelj bavi rudarstvom, prijevozom

polimetalnih grumena i proizvodnjom prera•enih metala,"ugovarateljev bruto prihod" zna•i bruto primanja odprodaje prera•enih metala i sva druga nov•ana sredstva kojase razumno mogu pripisati radovima obavljenima na temeljuugovora u skladu s financijskim pravilima, propisima ipostupcima Vlasti.(ii) U svim ostalim slu•ajevima, osim onih koji su navedeniu podstavcima (g) (i) i (n) (iii), "ugovarateljev brutoprihod" zna•i bruto primanja od prodaje poluprera•enihmetala proizvedenih iz polimetalnih grumena dobivenih izugovorenog podru•ja, i sva druga nov•ana sredstva koja serazumno mogu pripisati radovima obavljenima na temeljuugovora u skladu s financijskim pravilima, propisima ipostupcima Vlasti.

(h) "Ugovarateljevi razvojni troškovi" zna•i:

102

(i) sve izdatke nastale prije po•etka komercijalneproizvodnje koji se izravno odnose na razvoj proizvodnogpotencijala ugovorenog podru•ja i uz to vezanih djelatnostiza obavljanje radova na temelju ugovora u svim slu•ajevimaosim onih koji su nazna•eni u podstavku (n), u skladu sop•epriznatim ra•unovodstvenim na•elima, uklju•uju•i,izme•u ostalog, troškove za strojeve, opremu, brodove,tvornice za preradu, gradnju, zgrade, zemlju, putove,ispitivanje i istra•ivanje ugovorenog podru•ja, znanstvenoistra•ivanje i razvoj, kamate, potrebne zakupe, licence ipristojbe; i (ii) izdatke sli•ne onima koji su navedeni gore pod (i),nastale nakon po•etka komercijalne proizvodnje, te potrebneradi izvršenja plana rada, osim onih koji se pripisujuproizvodnim troškovima.

(i) Prihodi dobiveni prodajom osnovnih sredstava i tr•išnavrijednost onih osnovnih sredstava koja više nisu potrebna zaobavljanje radova na temelju ugovora, a koja nisu prodana,oduzimaju se od ugovarateljevih razvojnih troškova u odre•enojobra•unskoj godini. Kad ta oduzeta svota prelazi ugovarateljeverazvojne troškove, višak se dodaje ugovarateljevom bruto prihodu.(j) Ugovarateljevi razvojni troškovi nastali prije po•etkakomercijalne proizvodnje, navedeni u podstavcima (h)(i) i(n)(iv), nadokna•uju se u 10 jednakih godišnjih obroka ra•unaju•iod dana po•etka komercijalne proizvodnje. Ugovarateljevi razvojnitroškovi koji su nastali nakon po•etka komercijalne proizvodnje,navedeni u podstavcima (h)(ii) i (n)(iv), nadokna•uju se u 10 ilimanje jednakih godišnjih obroka, tako da se osigura njihovapotpuna nadoknada do prestanka ugovora.(k) "Ugovarateljevi troškovi poslovanja" zna•i sve izdatkenastale nakon po•etka komercijalne proizvodnje u iskorištavanjuproizvodnog potencijala ugovorenog podru•ja i uz to vezanihdjelatnosti za obavljanje radova na temelju ugovora, u skladu sop•epriznatim ra•unovodstvenim na•elima, uklju•uju•i, izme•uostalog, stalnu godišnju pristojbu ili pristojbu na proizvodnju,ovisno o tome koja je ve•a, troškove za nadnice, pla•e ipovlastice zaposlenima, materijal, usluge, prijevoz, troškoveprerade i marketinga, kamate, komunalne usluge, zaštitu morskogokoliša, re•ijske troškove i upravne troškove izravno vezane uzobavljanje radova na temelju ugovora i •iste proizvodne gubitkeprenesene u budu•e ili prošlo razdoblje, kako je u nastavkuteksta odre•eno. •isti proizvodni gubici mogu se prenijeti ubudu•e razdoblje, u dvije uzastopne godine, osim u posljednjedvije godine trajanja ugovora, kada se mogu prenijeti u prošlorazdoblje u dvije protekle godine.(l) Ako se ugovaratelj bavi rudarstvom, prijevozom polimetalnihgrumena i proizvodnjom prera•enih i poluprera•enih metala,"razvojni troškovi u sektoru rudarstva" ozna•avaju diougovarateljevih razvojnih troškova koji se izravno odnose narudarsko iskorištavanje bogatstava ugovorenog podru•ja, u skladus op•epriznatim ra•unovodstvenim na•elima i s financijskimpravilima, propisima i postupcima Vlasti, uklju•uju•i, izme•uostalog, pristojbu za zahtjev, stalnu godišnju pristojbu i, premaprilikama, troškove ispitivanja i istra•ivanja ugovorenogpodru•ja, te dio troškova za znanstveno istra•ivanje i razvoj.(m) "Dobit od ulaganja" u svakoj obra•unskoj godini zna•i omjer•istog prihoda od iskorištavanja u toj godini prema razvojnimtroškovima u sektoru rudarstva. U svrhe izra•unavanja ovogaomjera, razvojni troškovi u sektoru rudarstva uklju•uju izdatkeza novu opremu ili za zamjenu opreme u sektoru rudarstva,umanjene za izvornu cijenu zamijenjene opreme.(n) Kad se ugovaratelj bavi samo rudarstvom:

(i) "•isti prihod od iskorištavanja" zna•i ukupanugovarateljev •isti prihod;(ii) "ugovarateljev •isti prihod" odre•uje se premapodstavku (f);(iii) "ugovarateljev bruto prihod" zna•i bruto primanja od

103

prodaje polimetalnih grumena i sva druga nov•ana sredstvakoja se razumno mogu pripisati radovima obavljenima natemelju ugovora u skladu s financijskim pravilima,propisima i postupcima Vlasti;(iv) "ugovarateljevi razvojni troškovi" zna•i sve izdatkenastale prije po•etka komercijalne proizvodnje, kako je tonavedeno u podstavku (h)(i), i sve izdatke nastale nakonpo•etka komercijalne proizvodnje, kako je to navedeno upodstavku (h)(ii), koji se izravno odnose na rudarskoiskorištavanje bogatstava na ugovorenom podru•ju, u skladus op•epriznatim ra•unovodstvenim na•elima;(v) "ugovarateljevi troškovi poslovanja" zna•iugovarateljeve troškove poslovanja, kako je to navedeno upodstavku (k), koji se izravno odnose na rudarskoiskorištavanje bogatstava ugovorenog podru•ja, u skladu sop•epriznatim ra•unovodstvenim na•elima;(vi) "dobit od ulaganja" u svakoj obra•unskoj godini zna•iomjer ugovarateljeva •istog prihoda u toj godini premaugovarateljivim razvojnim troškovima. Radi izra•unavanjatoga omjera ugovarateljevi razvojni troškovi uklju•ujuizdatke za novu opremu ili za zamjenu opreme, umanjene zaizvornu cijenu zamijenjene opreme.

(o) Troškovi navedeni u podstavcima (h), (k), (l) i (n), gledekamata koje ugovaratelj pla•a, dopušteni su u mjeri u kojoj, usvim okolnostima, Vlast ocijeni, u skladu sa stavkom 1., •lanka4. ovoga Priloga da su odnos izme•u društvenog kapitala i duga,kao i kamatne stope, razumni, uzimaju•i u obzir postoje•uposlovnu praksu.(p) Troškovi navedeni u ovome stavku ne obuhva•aju svote pla•enena ime poreza na dohodak poduze•a ili sli•ne namete koje dr•avaubire s obzirom na radove ugovaratelja.

7. (a) Izraz "prera•eni metali", upotrijebljen u stavcima 5. i 6.,zna•i metale u onom njihovom osnovnom obliku u kojemu se njimaobi•no trguje na završnim me•unarodnim tr•ištima. U svrhe ovogapodstavka Vlast u svojim financijskim pravilima, propisima ipostupcima odre•uje relevantno završno me•unarodno tr•ište. Štose ti•e metala s kojima se ne trguje na takvim tr•ištima, izraz"prera•eni metali" zna•i metale u onom njihovom osnovnom oblikuu kojemu se njima obi•no trguje u okviru uobi•ajenih transakcijaprema na•elima neovisnog poduzetništva.(b) Ako Vlast nije u mogu•nosti druk•ije odrediti koli•inuprera•enih metala proizvedenih iz polimetalnih grumena dobivenihs ugovorenog podru•ja iz stavaka 5. (b) i 6.(b), ta se koli•inaodre•uje na temelju sadr•aja metala u grumenima, efikasnostinjihove prerade i drugih relevantnih •initelja, u skladu spravilima, propisima i postupcima Vlasti i s op•epriznatimra•unovodstvenim na•elima.

8. Ako završno me•unarodno tr•ište pru•a odgovaraju•i mehanizamformiranja cijena prera•enih metala, polimetalnih grumena i poluprera•enihmetala iz grumena, koristi se prosje•na cijena na takvom tr•ištu. U svimostalim slu•ajevima Vlast, nakon savjetovanja s ugovarateljem, odre•ujepravednu cijenu za te proizvode, u skladu sa stavkom 9.

9. (a) Svi troškovi, izdaci, prihodi i primanja i sva odre•ivanjacijene i vrijednosti, navedeni u ovome •lanku, rezultat sudjelovanja slobodnog tr•išta ili promptnih transakcija. Ako njihnema, nakon savjetovanja s ugovarateljem, Vlast ih odre•uje takokao da su rezultat djelovanja slobodnog tr•išta ili promptnihtransakcija, uzimaju•i u obzir relevantne transakcije na drugimtr•ištima.(b) Radi osiguranja poštovanja odredaba ovoga stavka i njihoveprovedbe, Vlast se vodi usvojenim na•elima i tuma•enjima zapromptne transakcije koje su dali Komisija za transnacionalnekorporacije Ujedinjenih naroda, Skupina stru•njaka za ugovore oporezima izme•u zemalja u razvoju i razvijenih zemalja i drugime•unarodni organizmi, a u svojim pravilima, propisima ipostupcima pobli•e odre•uje jedinstvena i me•unarodnoprihvatljiva ra•unovodstvena pravila i postupke, te metode kojima

104

•e ugovaratelj izabrati neovisne ra•unovo•e, prihvatljive zaVlast radi revizije ra•una u skladu s tim pravilima, propisima ipostupcima.

10. Ugovaratelj stavlja na raspolaganje ra•unovo•ama, u skladu sfinancijskim pravilima, propisima i postupcima Vlasti, financijske podatkepotrebne da se utvrdi jesu li odredbe ovoga •lanka poštovane.

11. Svi troškovi, izdaci, prihodi i primanja, te sve cijene ivrijednosti navedene u ovome •lanku, odre•uju se u skladu s op•eprihva•enimra•unovodstvenim na•elima i financijskim pravilima, propisima i postupcimaVlasti.

12. Pla•anja u korist Vlasti na temelju stavaka 5. i 6. obavljaju se uvalutama koje se mogu slobodno koristiti ili u valutama koje se slobodno mogunabaviti i koje se mogu efektivno koristiti na glavnim deviznim tr•ištima ili,prema izboru ugovaratelja, u odgovaraju•oj koli•ini prera•enih metala prematr•išnoj vrijednosti. Tr•išna vrijednost se odre•uje u skladu sa stavkom5.(b). Valute koje se mogu slobodno koristiti i valute koje se slobodno mogunabaviti i koje se mogu efektivno koristiti na glavnim deviznim tr•ištimaodre•uju se u pravilima, propisima i postupcima Vlasti u skladu sprevladavaju•om me•unarodnom monetarnom praksom.

13. Sve financijske obveze ugovaratelja prema Vlasti i sve njegovepristojbe, troškovi, izdaci, prihodi i primanja, navedeni u ovome •lanku,uskla•uju se tako da se iskazuju u stalnim utvr•enim razdobljima u odnosu najednu bazi•nu godinu.

14. Uzimaju•i u obzir preporuke Ekonomsko-planske komisije te Pravne itehni•ke komisije, Vlast mo•e usvojiti pravila, propise i postupke u kojimase predvi•aju, na jedinstvenoj i nediskriminacijskoj osnovi, poticaji zaugovaratelje radi ostvarivanja ciljeva izlo•enih u stavku 1.

15. U slu•aju spora izme•u Vlasti i ugovaratelja o tuma•enju iliprimjeni financijskih uvjeta ugovora, svaka stranka mo•e podnijeti sporobvezuju•oj trgova•koj arbitra•i, osim ako se obje stranke suglase da sporriješe na drugi na•in, u skladu sa stavkom 2., •lanka 188.

•lanak 14.

Priop•avanja podataka

1. U skladu s pravilima, propisima i postupcima Vlasti, te modalitetimai uvjetima plana rada, izvo•a• priop•ava Vlasti, u vremenskim razmacima kojeona odredi, sve podatke koji su i potrebni i relevantni za djelotvornoostvarivanje ovlaštenja i zada•a glavnih organa Vlasti glede podru•jaobuhva•enog planom rada.

2. Priop•eni podaci koji se odnose na podru•je obuhva•eno planom rada,a za koje se smatra da su industrijsko vlasništvo, mogu se koristiti jedinou svrhe izlo•ene u ovome •lanku. Podaci koji su potrebni da Vlast izradipravila, propise i postupke o zaštiti morskog okoliša i o sigurnosti, a nisupodaci o nacrtu opreme, ne smatraju se industrijskim vlasništvom.

3. Podaci koje su Vlasti priop•ili ispitiva•i, podnositelji zahtjeva zazaklju•ivanje ugovora ili ugovaratelji, a za koje se smatra da su industrijskovlasništvo, Vlast ne smije otkrivati Poduze•u ni bilo komu izvan Vlasti.Me•utim, podaci o rezerviranim podru•jima mogu se otkriti Poduze•u. Takvepodatke, koje su Poduze•u priop•ile spomenute osobe, ono ne•e otkrivati Vlastini bilo komu izvan Vlasti.

•lanak 15.

Programi usavršavanja

Ugovaratelj izra•uje prakti•ne programe za usavršavanje osoblja Vlastii dr•ava u razvoju, uklju•uju•i sudjelovanje takvog osoblja u svimdjelatnostima u Zoni koje su obuhva•ene ugovorom, u skladu sa stavkom 2.,•lanka 144.

•lanak 16.

Isklju•ivo pravo istra•ivanja i iskorištavanja

U skladu s dijelom XI. i svojim pravilima, propisima i postupcima,

105

Vlast dodjeljuje izvo•a•u radova isklju•ivo pravo istra•ivanja iiskorištavanja podru•ja obuhva•enog planom rada glede odre•ene kategorijebogatstava i osigurava da drugi subjekti ne obavljaju radove na istom podru•juza druk•iju vrstu bogatstava na na•in koji mo•e ometati obavljanje radovaizvo•a•a. Izvo•a•u radova se jam•i pravna sigurnost u skladu sa stavkom 6.,•lanka 153.

•lanak 17.

Pravila, propisi i postupci Vlasti

1. U skladu sa stavkom 2. (f)(ii), •lanka 160. i stavkom 2. (o)(ii),•lanka 162. Vlast usvaja i na jedinstven na•in primjenjuje pravila, propisei postupke radi ostvarivanja svojih zada•a navedenih u dijelu XI., izme•uostalog, u sljede•im predmetima:

(a) upravnim postupcima koji se ti•u ispitivanja, istra•ivanja iiskorištavanja u Zoni,(b) izvo•enju radova:

(i) veli•ini podru•ja;(ii) trajanju radova;(iii) proizvodnim uvjetima, uklju•uju•i garancije u skladusa stavkom 6.(c), •lanka 4. ovoga Priloga;(iv) vrsta bogatstava;(v) odricanju od podru•ja;(vi) izvješ•ima o napredovanju radova;(vii) podnošenju podataka;(viii) inspekciji i nadgledanju radova;(ix) spre•avanju ometanja drugih djelatnosti u morskomokolišu;(x) prijenosu prava i obveza ugovaratelja;(xi) postupcima za prijenos tehnologije dr•avama u razvojuu skladu sa •lankom 144., te za njihovo izravnosudjelovanje;(xii) rudarskim normama i praksi, uklju•uju•i one koje seti•u sigurnosti radova, o•uvanja bogatstava i zaštitemorskog okoliša;(xiii) odre•ivanju komercijalne proizvodnje;(xiv) uvjetima podnositelja zahtjeva.

(c) financijskim predmetima:(i) uspostavljanju jedinstvenih nediskriminacijskih pravilaza odre•ivanje troškova i ra•unovodstvo, te na•in izborarevizora;(ii) raspodjeli prihoda od radova;(iii) poticajima navedenima u •lanku 13. ovoga Priloga.

(d) ostvarivanju odluka usvojenih na temelju stavka 10., •lanka151. i stavka 2.(d), •lanka 164.

2. Pravila, propisi i postupci o sljede•im predmetima moraju ucijelosti odra•avati ove objektivne kriterije:

(a) Veli•ina podru•ja;Vlast odre•uje odgovaraju•u veli•inu podru•ja zaistra•ivanje, koja mogu biti dvostruko ve•a od onih zaiskorištavanje, kako bi se omogu•ilo intenzivnoistra•ivanje. Veli•ina podru•ja se ra•una tako da se ispuneuvjeti iz •lanka 8. ovoga Priloga koji se odnose narezervaciju podru•ja i predvi•ene uvjete proizvodnje,uskla•ene sa •lankom 151. i s uvjetima ugovora, uzimaju•iu obzir stanje tada dostupne tehnologije za dubokomorskorudarstvo i relevantne prirodne osobine podru•ja. Podru•jane smiju biti ni manja ni ve•a nego što je potrebno da bise udovoljilo tim ciljevima.

(b) Trajanje radova:(i) Ispitivanje nema vremenskog ograni•enja,(ii) Istra•ivanje bi trebalo trajati dovoljno dugo daomogu•i temeljito prou•avanje odre•enog podru•ja,projektiranje i izradu rudarske opreme za podru•je, izradunacrta i izgradnju malih i srednjih tvornica za preraduradi ispitivanja rudarskih i prera•iva•kih sustava.

106

(iii) Trajanje iskorištavanja bi trebalo ovisiti ogospodarskom vijeku rudarskog projekta, uzimaju•i u obzirtakve •initelje kao što su iscrpljivanje rudnih le•išta,korisni vijek rudarske opreme i sredstava za preradu ikomercijalnu isplativost. Iskorištavanje bi trebalo trajatidovoljno dugo da omogu•i va•enje rude iz podru•ja ukomercijalne svrhe i trebalo bi obuhvatiti razumnorazdoblje za izgradnju rudarskih i prera•iva•kih sustavakomercijalnih razmjera, s tim što se u tome razdoblju ne bitrebala zahtijevati komercijalna proizvodnja. Me•utim,cjelokupno trajanje iskorištavanja trebalo bi biti idovoljno kratko, kako bi se Vlasti pru•ila mogu•nost dapoboljša modalitete i uvjete plana rada prilikomrazmatranja njegovog obnavljanja u skladu s pravilima,propisima i postupcima koje je usvojila nakon odobrenjaplana rada.

(c) Proizvodni uvjeti:Vlast zahtijeva da izvo•a• radova, dok traje razdobljeistra•ivanja, povremeno ulo•i financijska sredstava koja suu razumnom odnosu prema veli•ini podru•ja obuhva•enogplanom rada i sredstvima koja bi trebao ulo•iti bona fideizvo•a• radova koji namjerava to podru•je privestikomercijalnoj proizvodnji u rokovima koje je Vlastutvrdila. Zahtijevana ulaganja ne bi trebalo odre•ivati narazini koja bi mogla obeshrabriti budu•e izvo•a•e radovakoji raspola•u s manje skupom tehnologijom od one koja senajviše koristi. Vlast utvr•uje najdu•i rok od završetkafaze istra•ivanja i po•etka faze iskorištavanja dozapo•injanja komercijalne proizvodnje. Prilikom utvr•ivanjatoga roka, Vlast bi trebala uzeti u obzir da se izgradnjarudarskih i prera•iva•kih sustava velikih razmjera mo•ezapo•eti tek nakon završetka faze istra•ivanja i po•etkafaze iskorištavanja. Prema tome, prilikom odre•ivanja rokau kojem jedno podru•je treba privesti komercijalnojproizvodnji, trebalo bi uzeti u obzir vrijeme potrebno zaizgradnju spomenutih sustava nakon završetka fazeistra•ivanja; uz to, treba predvidjeti razumne rokove zaneizbje•ne odgode u planu izgradnje. Nakon što jekomercijalna proizvodnja zapo•ela, Vlast, u razumnimgranicama i uzimaju•i u obzir sve relevantne •initelje,zahtijeva od izvo•a•a radova da odr•ava komercijalnuproizvodnju u •itavom razdoblju va•enja plana rada.

(d) Vrste bogatstava;Prilikom odre•ivanja vrste bogatstava za koju se mo•eodobriti plan rada, Vlast, izme•u ostalog, pridaje posebnuva•nost sljede•em:

(i) da odre•ena bogatstva zahtijevaju upotrebusli•nih rudarskih metoda, i(ii) da se odre•ena bogatstva mogu istovremenokoristiti bez pretjeranog me•usobnog ometanjaizvo•a•a radova koji koriste razli•ita bogatstva naistom podru•ju.Ništa u ovom podstavku ne spre•ava Vlast da odobriplan rada jednom podnositelju zahtjeva, koji seodnosi na više od jedne vrste bogatstava u istompodru•ju.

(e) Odricanje od podru•ja:Izvo•a• radova ima pravo da se u svako doba, ne snose•i zato nikakve sankcije, odrekne svojih prava, djelomi•no iliu cjelini, u podru•ju obuhva•enom planom rada.

(f) Zaštita morskog okoliša:Izradit •e se pravila, propisi i postupci radi osiguranjadjelotvorne zaštite morskog okoliša od štetnih posljedicakoje izravno potje•u od djelatnosti u Zoni ili od preradena brodu neposredno iznad rudnog le•išta ruda koje suizva•ene iz toga le•išta, uzimaju•i u obzir mjeru u kojojte štetne posljedice mogu biti izravno prouzro•ene

107

bušenjem, jaru•anjem, uzimanjem uzoraka i iskopavanjem, aisto tako odlaganjem, potapanjem i ispuštanjem u morskiokoliš sedimenata, otpadaka ili drugih izljeva.

(g) Komercijalna proizvodnja:Smatra se da je komercijalna proizvodnja zapo•ela ako seizvo•a• upusti u obavljanje radova va•enja velikih razmjerai trajne naravi, koji daju dovoljnu koli•inu materijala dase jasno poka•e da je glavni cilj proizvodnja velikihrazmjera, a ne proizvodnja namijenjena prikupljanjuinformacija, analizama ili provjeravanju opreme ilipostrojenja.

•lanak 18.

Sankcije

1. Ugovarateljeva prava na temelju ugovora mogu se obustaviti iliraskinuti samo u ovim slu•ajevima:

a) ako je ugovaratelj, usprkos opomenama Vlasti, obavljao svojedjelatnosti na na•in koji je prouzro•io tešku, trajnu i namjernupovredu osnovnih uvjeta ugovora, dijela XI. i pravila, propisa ipostupaka Vlasti; ilib) ako ugovaratelj nije postupio u skladu s kona•nom iobvezuju•om odlukom tijela za rješavanje sporova koja se na njegaodnosi.

2. U slu•aju bilo koje povrede ugovora koja nije obuhva•ena stavkom 1.(a), ili umjesto obustavljanja ili raskida ugovora prema stavku 1.(a), Vlastmo•e ugovaratelju izre•i nov•ane kazne razmjerne te•ini povrede.

3. Osim naloga u hitnim slu•ajevima prema stavku 2.(w), •lanka 162.,Vlast ne mo•e izvršiti odluku koja sadr•i nov•anu kaznu, obustavljenje iliraskid ugovora prije no što se ugovaratelju dade razumna prilika da iscrpisudska sredstva pravne zaštite koja mu stoje na raspolaganju prema odredbamaodsjeka 5., dijela XI.

•lanak 19.

Izmjena ugovora

1. Ako nastupe, ili je vjerojatno da •e nastupiti, okolnosti na temeljukojih bi po mišljenju jedne od stranaka, ugovor postao nepravi•nim ilineizvodivim, ili pod kojima je nemogu•e ostvariti ciljeve postavljene u njemuili u dijelu XI., stranke zapo•inju pregovore radi odgovaraju•ih izmjenaugovora.

2. Svaki ugovor zaklju•en u skladu sa stavkom 3., •lanka 153. mo•e seizmijeniti samo uz suglasnost stranaka.

•lanak 20.

Prijenos prava i obveza

Prava i obveze što proistje•u iz ugovora mogu se prenijeti samo uzsuglasnost Vlasti i u skladu s njezinim pravilima, propisima i postupcima.Vlast ne•e bez valjanih razloga uskratiti suglasnost za prijenos ako jepredlo•eni primatelj u svakom pogledu kvalificirani podnositelj zahtjeva,preuzima sve obveze ustupitelja i prijenosom ne dobiva plan rada •ije biodobrenje bilo zabranjeno prema stavku 3.(c), •lanka 6. ovoga Priloga.

•lanak 21.

Pravo koje se primjenjuje

1. Pravo koje se primjenjuje na ugovor •ine odredbe ugovora, pravila,propisi i postupci Vlasti, dio XI., te druga pravila me•unarodnog prava kojanisu u suprotnosti s Konvencijom.

2. Svaka kona•na odluka suda ili arbitra•nog suda, koji je nadle•an natemelju Konvencije, a koja se odnosi na prava i obveze Vlasti i ugovaratelja,izvršna je na podru•ju svake dr•ave stranke.

108

3. Nijedna dr•ava stranka ne mo•e nametati uvjete ugovaratelju kojinisu u skladu s dijelom XI. Me•utim, primijeni li dr•ava stranka zakone idruge propise za zaštitu okoliša ili druge zakone i propise na ugovarateljeza koje ona jam•i, ili na brodove koji vijore njezinu zastavu, koji su stro•iod pravila, propisa i postupaka koje je usvojila Vlast prema stavku 2. (f),•lanka 17. ovoga Priloga, to se ne•e smatrati nesuglasnim s dijelom XI.

•lanak 22.

Odgovornost

Ugovaratelj je odgovoran za svaku štetu prouzro•enu protupravnim •inimau obavljanju svojih radova, s time što se uzimaju u obzir •ini ili propustiVlasti koji su toj šteti pridonijeli. Isto tako, Vlast je odgovorna za svakuštetu prouzro•enu protupravnim •inima u obavljanju svojih ovlaštenja i zada•a,uklju•uju•i povrede prema stavku 2., •lanka 168., s time što se uzimaju uobzir •ini ili propusti ugovaratelja koji su toj šteti pridonijeli. U svakomslu•aju odgovara se samo za stvarnu štetu.

PRILOG IV. STATUT PODUZE•A

•lanak 1.

Ciljevi

1. Poduze•e je organ Vlasti koji izravno ostvaruje djelatnosti u Zoni,u skladu sa stavkom 2. (a), •lanka 153., kao i prijevoz, preradu i marketingruda dobivenih iz Zone.

2. U ostvarivanju svojih ciljeva i ispunjavanju svojih zada•a, Poduze•edjeluje u skladu s Konvencijom, te s pravilima, propisima i postupcima Vlasti.

3. U korištenju bogatstava Zone prema stavku 1., Poduze•e, uz uvjetpoštovanja Konvencije, djeluje u skladu s razumnim komercijalnim na•elima.

•lanak 2.

Odnos s Vlaš•u

1. Prema •lanku 170., Poduze•e djeluje u skladu s op•om politikomSkupštine i uputama Vije•a.

2. Uz uvjet poštovanja stavka 1., u svom radu Poduze•e u•ivaautonomiju.

3. Ništa u ovoj Konvenciji ne •ini Poduze•e odgovornim za •ine iliobveze Vlasti, kao ni Vlast odgovornom za •ine ili obveze Poduze•a.

•lanak 3.

Ograni•enje odgovornosti

Ne diraju•i u stavak 3., •lanka 11. ovoga Priloga, nijedan •lan Vlastine odgovara za •ine i obveze Poduze•a, samo zbog svog •lanstva.

•lanak 4.

Sastav

Poduze•e ima Upravni odbor, generalnog direktora i osoblje potrebno zaizvršavanje svojih zada•a.

•lanak 5.

Upravni odbor

109

1. Upravni odbor sastoji se od 15 •lanova koje bira Skupština u skladusa stavkom 2.(c), •lanka 160. Prilikom izbora •lanova Odbora s du•nom sepozornoš•u treba odnositi prema na•elu pravi•ne geografske zastupljenosti.Predla•u•i kandidate za izbor u Odbor, •lanice Vlasti vode ra•una o potrebida se predla•u kandidati najviše stru•nosti, osposobljeni u relevantnimstrukama, radi osiguranja sposobnosti za rad i uspjeha Poduze•a.

2. •lanovi Odbora biraju se na •etiri godine i mogu se ponovno birati,s time što se s du•nom pozornoš•u treba odnositi prema na•elu rotacije u•lanstvu.

3. •lanovi Odbora ostaju na du•nosti dok njihovi nasljednici ne buduizabrani. Ako mjesto •lana Odbora postane slobodno, Skupština, u skladu sastavkom 2.(o), •lanka 160. bira drugog •lana, koji završava razdoblje mandatasvojega prethodnika.

4. •lanovi Odbora djeluju u osobnom svojstvu. U obavljanju svojihzada•a ne tra•e niti primaju upute od bilo koje vlade ili iz bilo kojegadrugog izvora. •lanovi Vlasti poštuju neovisnost •lanova Odbora i suzdr•avajuse od svakog pokušaja utjecaja na njih pri obavljanju njihovih du•nosti.

5. •lan Odbora prima nov•anu naknadu koja mu se ispla•uje iz fondovaPoduze•a. Iznos naknade utvr•uje Skupština na preporuku Vije•a.

6. Odbor redovito djeluje u poslovnom sjedištu Poduze•a i sastaje setoliko •esto koliko poslovi Poduze•a to zahtijevaju.

7. Dvije tre•ine •lanova Odbora •ine kvorum.8. Svaki •lan Odbora ima jedan glas. O svim predmetima koji se nalaze

pred Odborom odlu•uje se ve•inom •lanova Odbora. Ako su interesi nekog •lanaOdbora vezani uz predmet koji Odbor razmatra, taj •e se •lan suzdr•ati odglasovanja o tome predmetu.

9. Svaki •lan Vlasti mo•e od Odbora tra•iti informacije o njegovimposlovima koji se posebno ti•u toga •lana. Odbor nastoji dati takveinformacije.

•lanak 6.

Ovlaštenja i zada•e Upravnog odbora

Upravni odbor upravlja poslovima Poduze•a. Uz uvjet poštovanja oveKonvencije, Upravni odbor izvršava ovlaštenja potrebna za ispunjavanje ciljevaPoduze•a, uklju•uju•i ovlaštenja:

(a) da izabere predsjednika me•u svojim •lanovima;(b) da donese svoj poslovnik;(c) da sastavlja i Vije•u podnosi slu•bene pisane planove rada, uskladu sa stavkom 3., •lanka 153. i stavkom 2. (j), •lanka 162.;(d) da izra•uje planove rada i programe za ostvarivanje djelatnostinavedenih u •lanku 170.;(e) da pripremi i podnese Vije•u zahtjeve za dozvole za proizvodnju uskladu sa stavcima 2. do 7., •lanka 151.;(f) da odobrava pregovore o pribavljanju tehnologije, uklju•uju•ipregovore predvi•ene u stavcima 3. (a), (c) i (d), •lanka 5., PrilogaIII. i da odobrava rezultate tih pregovora;(g) da utvr•uje na•ine i uvjete, te odobrava pregovore o zajedni•kimpothvatima i drugim oblicima zajedni•kih aran•mana navedenima u•lancima 9. i 11., Priloga III., te da odobrava rezultate takvihpregovora;h) da preporu•i Skupštini koji dio •istog prihoda Poduze•a trebazadr•ati kao njegovu rezervu u skladu sa stavkom 2.(f), •lanka 160. i•lankom 10. ovoga Priloga;(i) da odobrava godišnji prora•un Poduze•a;(j) da ovlasti nabavu dobara i usluga u skladu sa stavkom 3., •lanka12. ovoga Priloga;(k) da podnosi godišnje izvješ•e Vije•u, u skladu sa •lankom 9. ovoga

Priloga;(l) da podnosi Vije•u, radi odobrenja Skupštine, nacrte pravila oorganizaciji, upravljanju, postavljanju i otpuštanju osoblja Poduze•ai da donosi propise radi provedbe tih pravila;(m) da pozajmljuje financijska sredstva i pru•i takva jamstva i drugegarancije koje mo•e odrediti u skladu sa stavkom 2., •lanka 11. ovogaPriloga;(n) da se upušta u sudske postupke, da sklapa sporazume, da poduzima

110

transakcije i poduzima bilo koje druge mjere u skladu sa •lankom 13.ovoga Priloga; i (o) da prenese, uz uvjet odobrenja Vije•a, na generalnog direktora isvoje odbore sva ovlaštenja koja nisu diskrecijske naravi.

•lanak 7.

Generalni direktor i osoblje

1. Skupština bira generalnog direktora Poduze•a na temelju preporukeVije•a, me•u kandidatima koje je predlo•io Upravni odbor; on ne smije biti•lan Odbora. Generalni direktor se bira za odre•eno razdoblje, koje ne mo•ebiti du•e od pet godina i mo•e se ponovno birati za daljnja razdoblja.

2. Generalni direktor pravni je zastupnik i izvršni šef Poduze•a, te jeizravno odgovoran Upravnom odboru za vo•enje poslova Poduze•a. Odgovoran jeza organizaciju, upravljanje, postavljanje i otpuštanje osoblja, u skladu spravilima i propisima spomenutima u podstavku (l), •lanka 6. ovoga Priloga.On sudjeluje, bez prava glasa, na sjednicama Odbora. Mo•e sudjelovati, bezprava glasa, na sjednicama Skupštine i Vije•a, kad ti organi razmatrajupredmete koji se ti•u Poduze•a.

3. Prilikom odabiranja i zapošljavanja osoblja, te odre•ivanja uvjetanjihove slu•be, temeljna je briga osigurati najviši stupanj djelotvornosti itehni•ke stru•nosti. Uz udovoljavanje tim uvjetima, treba pokloniti du•nupozornost va•nosti izbora osoblja na pravi•noj geografskoj osnovi.

4. U obavljanju svojih zada•a, generalni direktor i osoblje ne tra•eniti primaju upute od bilo koje vlade ili iz bilo kojeg drugog izvora izvanPoduze•a. Oni se suzdr•avaju od svih radnji koje su nespojive s njihovimpolo•ajem me•unarodnih slu•benika Poduze•a, odgovornih jedino Poduze•u. Svakadr•ava stranka se obvezuje da •e poštovati isklju•ivo me•unarodni zna•ajzada•a generalnog direktora i osoblja, te da ne•e pokušavati na njih utjecatipri obavljanju njihovih du•nosti.

5. Obveze navedene u stavku 2., •lanka 168. primjenjuju se i na osobljePoduze•a.

•lanak 8.

Smještaj

Poslovno sjedište Poduze•a je u sjedištu Vlasti. Poduze•e mo•e osnovatii druge urede i ure•aje na podru•ju bilo koje dr•ave stranke, uz pristanak tedr•ave stranke.

•lanak 9.

Izvješ•e i financijski iskazi

1. Najkasnije tri mjeseca nakon završetka svake financijske godinePoduze•e podnosi Vije•u na razmatranje godišnje izvješ•e, koje sadr•i iskazo obra•unu koji je bio podvrgnut reviziji, a u odgovaraju•im vremenskimrazmacima dostavlja Vije•u sa•eti iskaz o svome financijskom polo•aju i iskazo stanju dobitaka i gubitaka koji pokazuju rezultate poslovanja Poduze•a.

2. Poduze•e objavljuje svoje godišnje izvješ•e i druga izvješ•a kojasmatra potrebnim objaviti.

3. Sva izvješ•a i financijski iskazi, navedeni u ovome •lanku,dostavljaju se •lanovima Vlasti.

•lanak 10.

Raspodjela •istog prihoda

1. Uz uvjet poštovanja stavka 3., Poduze•e pla•a Vlasti svotepredvi•ene u •lanku 13., Priloga III., ili daje njihov ekvivalent.

2. Na temelju preporuke Upravnog odbora, Skupština odre•uje koji •e sedio •istog prihoda Poduze•a zadr•ati kao rezerva Poduze•a. Ostatak se prenosiVlasti.

3. U po•etnom razdoblju potrebnome da se Poduze•e osamostali, a koje nemo•e biti du•e od 10 godina od po•etka njegove komercijalne proizvodnje,

111

Skupština osloba•a Poduze•e od pla•anja iz stavka 1. i ostavlja mu sav •istiprihod za njegovu rezervu.

•lanak 11.

Financije

1. Financijska sredstva Poduze•a obuhva•aju:(a) svote primljene od Vlasti u skladu sa stavkom 2.(b), •lanka 173.;(b) dobrovoljne doprinose dr•ava stranaka radi financiranja djelatnostiPoduze•a;(c) svote koje je Poduze•e pozajmilo u skladu sa stavcima 2. i 3.;(d) prihod Poduze•a od njegovog poslovanja;(d) ostala financijska sredstva stavljena na raspolaganje Poduze•u radinjegovog osposobljavanja za zapo•injanje poslovanja što je prije mogu•ei za ostvarivanje njegovih zada•a.2. (a) Poduze•e je ovlašteno pozajmljivati financijska sredstva i

pru•ati jamstva i druge garancije onako kako ono odredi. Prijenegoli pristupi javnoj prodaji svojih obveznica na financijskimtr•ištima ili u valuti neke dr•ave stranke, Poduze•e mora dobitisuglasnost te dr•ave stranke. Ukupni iznos zajmova odobravaVije•e na temelju preporuke Upravnog odbora.(b) Dr•ave stranke ula•u svaki razumni napor da podupru zahtjevPoduze•a za zajmove na financijskim tr•ištima ili od me•unarodnihfinancijskih ustanova.

3. (a) Poduze•e dobiva financijska sredstva potrebna za istra•ivanjei iskorištavanje jednog rudnog le•išta, te za prijevoz, preradui marketing ruda otuda dobivenih, kao i nikla, bakra, kobalta imangana koje proizvede iz tih ruda, kao i za pokri•e svojihpo•etnih upravnih troškova. Iznose navedenih sredstava, kao ikriterije i •initelje njihova prilago•avanja, Pripremna komisijauklju•uje u nacrt pravila, propisa i postupaka Vlasti.(b) Sve dr•ave stranke stavljaju na raspolaganje Poduze•u iznosjednak polovini visine financijskih sredstava navedenih upodstavku (a), dugoro•nim, beskamatnim zajmovima, u skladu saskalom razreza doprinosa redovnom prora•unu Ujedinjenih narodakoja je na snazi u vrijeme kad se daju ti doprinosi, pri •emutreba izvršiti prilago•avanja kako bi se uzele u obzir dr•avekoje nisu •lanice Ujedinjenih naroda. Za drugu polovinufinancijskih sredstava, koja Poduze•e pozajmljuje, sve dr•avestranke jam•e prema istoj skali.(c) Ako je zbroj iznosa financijskih doprinosa dr•ava stranakamanji od financijskih sredstava koje Poduze•e treba dobiti premapodstavku (a), Skupština, na svojem prvom zasjedanju, razmatraveli•inu manjka i konsenzusom donosi mjere za pokrivanje manjka,uzimaju•i u obzir obveze dr•ava stranaka na temelju podstavaka(a) i (b) i preporuke Pripremne komisije.(d) (i) U roku od 60 dana od stupanja na snagu Konvencije ili

30 dana od dana polaganja njezine isprave o ratifikacijiili pristupu, prema tome što bude kasnije, svaka dr•avastranka pola•e kod Poduze•a neopozivu, neprenosivu ibeskamatnu vlastitu mjenicu na iznos koji odgovara udjelute dr•ave stranke u beskamatnom zajmu predvi•enom upodstavku (b).(ii) Što je prije mogu•e nakon stupanja na snaguKonvencije, a zatim u godišnjim ili drugim prikladnimvremenskim razmacima, Upravni odbor priprema raspored,prema veli•ini i vremenu, svojih potreba za financijskimsredstvima za podmirenje svojih upravnih troškova i zaostvarivanje djelatnosti Poduze•a iz •lanka 170. i iz•lanka 12. ovoga Priloga.(iii) Poduze•e zatim, preko Vlasti, obavještava dr•avestranke o njihovim udjelima u financijskim sredstvima uskladu s podstavkom (b), koji su potrebni za takvetroškove. Poduze•e unov•uje one iznose iz vlastitih mjenicakoji su potrebni za podmirenje troškova navedenih urasporedu koji se ti•e beskamatnih zajmova.

112

(iv) Nakon što su primile spomenutu obavijest, dr•avestranke stavljaju na raspolaganje svoje udjele u jamstvu zadug Poduze•a u skladu s podstavkom (b).

(e) (i) Ako Poduze•e zatra•i, dr•ave stranke mogu dati dodatnajamstva uz ona koja je dala u skladu sa skalom navedenom upodstavku (b).(ii) Umjesto jamstva duga, dr•ava stranka mo•e datiPoduze•u dobrovoljni doprinos u iznosu koji je jednakdijelu dugova za koji bi ina•e bila obvezana jam•iti.

(f) Vra•anje zajmova s kamatama ima prednost pred vra•anjembeskamatnih zajmova. Beskamatni zajmovi se vra•aju po rasporedukoji donosi Skupština na temelju preporuke Vije•a i savjetaUpravnog odbora. Prilikom izvršenja te zada•e, Odbor se rukovodirelevantnim odredbama pravila, propisa i postupaka Vlasti, štouzimaju u obzir temeljnu potrebu da se osigura djelotvoran radPoduze•a i, posebno, da se osigura njegova financijskaneovisnost.(g) Financijska sredstva koja se stavljaju Poduze•u naraspolaganje moraju biti u valutama koje se mogu slobodnokoristiti ili u valutama koje se slobodno mogu nabaviti i koje semogu efektivno koristiti na glavnim deviznim tr•ištima. Te sevalute odre•uju u pravilima, propisima i postupcima Vlasti uskladu s prevladavaju•om me•unarodnom monetarnom praksom. Osim uslu•aju stavka 2., nijedna dr•ava stranka ne smije odr•avati ninametati ograni•enja Poduze•u glede dr•anja, upotrebe ilirazmjene tih financijskih sredstava.

(h) "Jamstvo duga" zna•i obe•anje jedne dr•ave strankevjerovnicima Poduze•a da •e platiti, u skladu s odgovaraju•om skalom,srazmjerni dio financijskih obveza Poduze•a pokrivenih jamstvom, nakonopomene vjerovnika dr•avi stranci o propustu Poduze•a da isplati teobveze. Postupci za pla•anje tih obveza moraju biti u skladu spravilima, propisima i postupcima Vlasti.4. Financijska sredstva, aktiva i troškovi Poduze•a vode se odvojeno od

onih koji pripadaju Vlasti. Ovaj •lanak ne prije•i Poduze•e da sesporazumijeva s Vlaš•u o ure•ajima, osoblju i slu•bama, te o aran•manima radinaknade upravnih troškova koje jedno od njih plati u ime drugoga.

5. Dokumenti, knjige i ra•uni Poduze•a, uklju•uju•i njegove godišnjefinancijske iskaze, podvrgavaju se godišnjoj reviziji koju obavlja neovisanrevizor imenovan od Vije•a.

•lanak 12.

Poslovi

1. Poduze•e predla•e Vije•u projekte za ostvarenje djelatnosti u skladusa •lankom 170. Ti prijedlozi uklju•uju slu•beni pisani plan rada zadjelatnosti u Zoni u skladu sa stavkom 3., •lanka 153. i sve druge informacijei podatke koji s vremena na vrijeme mogu biti potrebni radi ocjene koju dajePravna i tehni•ka komisija i odobrenja Vije•a.

2. Po odobrenju Vije•a, Poduze•e ostvaruje projekt na temelju slu•benogpisanog plana rada iz stavka 1.

3. (a) Ako Poduze•e ne raspola•e dobrima i uslugama potrebnima zasvoje poslove, ono ih mo•e nabaviti. U tu svrhu ono poziva nalicitaciju i sklapa ugovore s ponu•a•ima koji nude najpovoljnijukombinaciju kvalitete, cijene i roka isporuke.(b) Ako ima više od jedne ponude u kojima se nudi takvakombinacija, ugovor se sklapa:

(i) u skladu s na•elom nediskriminacije zbog politi•kih ilidrugih razloga koji su bez zna•enja za bri•ljivo idjelotvorno obavljanje poslova, i(ii) u skladu sa smjernicama koje je Vije•e potvrdilo opreferencijama koje treba dati dobrima i uslugama kojepotje•u iz dr•ava u razvoju, posebno onima me•u njima kojesu neobalne dr•ave i dr•ave u nepovoljnom geografskompolo•aju.

(c) Upravni odbor mo•e donijeti pravila kojima se utvr•ujuposebne okolnosti u kojima se, u interesu Poduze•a, mo•e

113

izostaviti poziv na licitaciju.4. Poduze•e ima pravo vlasništva nad svim izva•enim rudama i iz njih

prera•enim tvarima koje je ono proizvelo.5. Poduze•e prodaje svoje proizvode na nediskriminacijskoj osnovi. Ono

ne daje nekomercijalne popuste.6. Ne diraju•i ni u koje op•e ili posebno ovlaštenje Poduze•a na

temelju neke druge odredbe Konvencije, ono ima takva uzgredna ovlaštenja kojasu potrebna u vezi s njegovim poslovanjem.

7. Poduze•e se ne miješa u politi•ke poslove nijedne dr•ave stranke,niti smije na njegove odluke utjecati politi•ki sustav zainteresirane dr•avestranke. Za njegove su odluke jedino va•ni komercijalni razlozi i oni senepristrano procjenjuju radi ostvarivanja ciljeva iz •lanka 1. ovoga Priloga.

•lanak 13.

Pravni polo•aj, povlastice i imuniteti

1. Da bi Poduze•e bilo u stanju obavljati svoje zada•e, priznaju mu sena podru•jima dr•ava stranaka pravni polo•aj, povlastice i imuniteti navedeniu ovome •lanku. Radi ostvarivanja toga na•ela, Poduze•e i dr•ave stranke mogu,kad god je to potrebno, zaklju•ivati posebne sporazume.

2. Poduze•e ima takvu pravnu sposobnost koja je potrebna za obavljanjenjegovih zada•a i ispunjavanje njegovih ciljeva, a posebno sposobnost:

(a) da zaklju•uje ugovore, zajedni•ke aran•mane ili drugearan•mane, uklju•uju•i sporazume s dr•avama i me•unarodnimorganizacijama;(b) da stje•e, daje u zakup, posjeduje i raspola•e nepokretnom ipokretnom imovinom;(c) da bude stranka u pravnim postupcima.

3. (a) Tu•be protiv Poduze•a mogu se podnijeti samo nadle•nom suduna podru•ju dr•ave stranke:

(i) u kojoj Poduze•e ima ured ili ure•aj,(ii) u kojoj Poduze•e ima imenovanog zastupnika za primanjesudskih podnesaka ili obavijesti,(iii) u kojoj je Poduze•e zaklju•ilo ugovor o dobrima iliuslugama,(iv) u kojoj je Poduze•e izdalo vrijednosne papire, ili(v) u kojoj se Poduze•e na drugi na•in uklju•ilo ukomercijalnu djelatnost.

(b) Imovina i aktiva Poduze•a, gdje god se nalazile i u •ijem godposjedu bile, izuzete su od svih oblika zapljene ili drugihputeva ovrhe prije donošenja kona•ne presude protiv Poduze•a.

4. (a) Imovina i aktiva Poduze•a, gdje god se nalazile i u •ijem godposjedu bile, izuzete su od rekvizicije, konfiskacije,izvlaštenja ili bilo kojega drugog oblika oduzimanja putemizvršnih ili zakonodavnih mjera.(b) Imovina i aktiva Poduze•a, gdje god se nalazile i u •ijem godposjedu bile, oslobo•ene su diskriminiraju•ih ograni•enja,ure•enja, nadzora i moratorija bilo koje vrste.(c) Poduze•e i njegovo osoblje poštuju zakone i druge propisesvake dr•ave ili podru•ja u kojima Poduze•e, ili njegovo osoblje,obavljaju poslove ili djeluju na bilo koji drugi na•in.(d) Dr•ave stranke osiguravaju da Poduze•e u•iva sva prava,povlastice i imunitete koje one priznaju subjektima kojiobavljaju komercijalne djelatnosti na njihovim podru•jima. Taprava, povlastice i imuniteti priznati Poduze•u, ne smiju bitinepovoljniji od onih koja se priznaju subjektima koji se bavesli•nim komercijalnim djelatnostima. Ako dr•ave stranke priznajuposebne povlastice dr•avama u razvoju ili njihovim gospodarskimsubjektima, Poduze•e u•iva iste takve povlastice na sli•nojpreferencijalnoj osnovi.(e) Dr•ave stranke mogu dati posebne poticaje, prava, povlasticei imunitete Poduze•u, a da ne moraju takve poticaje, prava,povlastice ili imunitete dati i drugim gospodarskim subjektima.

5. Poduze•e pregovara sa zemljama doma•inima u kojima se nalaze njegoviuredi i ure•aji, radi oslobo•enja od neposrednih i posrednih poreza.

6. Svaka dr•ava stranka poduzima potrebne mjere da na•ela izlo•ena u

114

ovome Prilogu provede putem svoga zakonodavstva i obavještava Poduze•e oposebnim mjerama koje je poduzela.

7. Poduze•e se mo•e odre•i, u onoj mjeri i pod onim uvjetima o kojimasamo odlu•i, bilo kojega privilegija i imuniteta koji su mu priznati natemelju ovoga •lanka ili na temelju posebnih sporazuma spomenutih u stavku1.

PRILOG V. MIRENJE

Odsjek 1. POSTUPAK MIRENJA U SKLADU S ODSJEKOM 1. DIJELA XV.

•lanak 1.

Pokretanje postupka

Ako su se stranke spora, u skladu sa •lankom 284., sporazumjele da gapodvrgnu mirenju prema postupku predvi•enom u ovome odsjeku, svaka strankatoga spora mo•e postupak pokrenuti pisanim priop•enjem upu•enim drugoj stranciili drugim strankama spora.

•lanak 2.

Popis miritelja

1. Glavni tajnik Ujedinjenih naroda sastavlja i vodi popis miritelja.Svaka dr•ava stranka ima pravo odrediti •etiri miritelja, koji u•ivaju najvišiugled zbog svoje nepristranosti, stru•nosti i poštenja. Imena tako odre•enihosoba upisuju se u popis miritelja.

2. Ako bilo kada na tako sastavljenom popisu bude manje od •etirimiritelja koje je odredila jedna dr•ava stranka, ta dr•ava mo•e odreditidodatne miritelje na koje ima pravo.

3. Ime miritelja ostaje na popisu dok ga ne opozove dr•ava stranka kojaga je odredila, s time što •e taj miritelj nastaviti djelovati u svakojkomisiji za mirenje u koju je bio imenovan, do okon•anja postupka pred tomkomisijom.

•lanak 3.

Konstituiranje komisije za mirenje

Komisija za mirenje, osim ako se stranke druk•ije sporazume,konstituira se na ovaj na•in:

(a) Uz rezervu to•ke (g), komisija za mirenje sastoji se od pet•lanova.

(b) Stranka koja pokre•e postupak imenuje dva miritelja, koji seprvenstveno biraju s popisa spomenutog u •lanku 2. ovoga Priloga, a odkojih jedan mo•e biti njezin dr•avljanin, osim ako se stranke druk•ijesporazume. Imenovanja se unose u priop•enje spomenuto u •lanku 1. ovogaPriloga.(c) Druga stranka spora imenuje dva miritelja na na•in izlo•en u to•ki(b) u roku od 21 dana od primitka priop•enja spomenutoga u •lanku 1.ovoga Priloga. Ako se imenovanja ne obave u tom roku, stranka koja jepokrenula postupak mo•e tijekom jednog tjedna nakon proteka toga rokaokon•ati postupak priop•enjem drugoj stranci ili zahtijevati da glavnitajnik Ujedinjenih naroda postupi u skladu s to•kom (e).(d) U roku od 30 dana od imenovanja svih •etiriju miritelja, oniimenuju petog miritelja, kojega biraju s popisa spomenutog u •lanku 2.ovoga Priloga; taj •e miritelj biti predsjednik. Ako se imenovanje neobavi u tome roku, bilo koja od stranaka mo•e tijekom jednog tjednanakon proteka toga roka zahtijevati da glavni tajnik Ujedinjenih narodapostupi u skladu s to•kom (e).(e) U roku od 30 dana od primitka zahtjeva na temelju to•ke (c) ili(d), glavni tajnik Ujedinjenih naroda, savjetuju•i se sa strankama

115

spora, obavit •e potrebna imenovanja s popisa spomenutog u •lanku 2.ovoga Priloga.(f) Sva slobodna mjesta popunjavaju se na na•in propisan za prvo

imenovanje.(g) Dvije stranke ili više stranaka koje sporazumno utvrde da imajuisti interes zajedni•ki imenuju dva miritelja. Ako dvije ili višestranaka imaju odvojene interese ili postoji neslaganje o tome imaju liisti interes, one odvojeno imenuju miritelje.(h) U sporovima u kojima su uklju•ene više od dvije stranke s odvojeniminteresima, ili ako postoji neslaganje o tome imaju li isti interes,stranke primjenjuju to•ke (a) do (f), koliko je to najviše mogu•e.

•lanak 4.

Postupak

Osim ako se stranke druk•ije sporazume, komisija za mirenje samaodre•uje svoj postupak. Komisija mo•e, uz pristanak stranaka spora, pozvatisvaku dr•avu stranku da joj usmeno ili pismeno izlo•i svoja gledišta. Odlukeu pitanjima postupka, svoje izvješ•e i preporuke, komisija donosi ve•inomsvojih •lanova.

•lanak 5.

Prijateljsko rješenje

Komisija mo•e strankama skrenuti pozornost na sve mjere koje bi mogleolakšati prijateljsko rješenje spora.

•lanak 6.

Zada•e komisije

Komisija saslušava stranke, ispituje njihove zahtjeve i prigovore, idaje prijedloge strankama radi postizanja prijateljskog rješenja spora.

•lanak 7.

Izvješ•e

1. Komisija podnosi izvješ•e u roku od 12 mjeseci od svogakonstituiranja. Njezino izvješ•e sadr•i svaki postignuti sporazum, a akosporazum nije postignut, njezine zaklju•ke o svim •injeni•nim i pravnimpitanjima relevantnima za predmet spora i preporuke koje komisija smatraodgovaraju•ima za prijateljsko rješenje. Izvješ•e se pola•e kod glavnogtajnika Ujedinjenih naroda, koji ga odmah prenosi strankama spora.

2. Izvješ•e komisije, uklju•uju•i njezine zaklju•ke ili preporuke, neobvezuje stranke.

•lanak 8.

Okon•anje postupka

Postupak mirenja je okon•an kada je postignuto rješenje spora, kada sustranke prihvatile ili je jedna stranka odbacila preporuke iz izvješ•a pisanimpriop•enjem upu•enim glavnom tajniku Ujedinjenih naroda, ili kada je protekaorok od tri mjeseca od dana prijenosa izvješ•a strankama.

•lanak 9.

Nov•ane naknade i troškovi

Nov•ane naknade i troškove komisije snose stranke spora.

•lanak 10.

Pravo stranaka da izmijene postupak

116

Stranke spora mogu sporazumom, primjenjivim jedino na taj spor,izmijeniti bilo koju odredbu ovoga Priloga.

Odsjek 2. OBVEZATNO PODVRGAVANJE POSTUPKU MIRENJA U SKLADU S ODSJEKOM 3. DIJELA XV.

•lanak 11.

Pokretanje postupka

1. Svaka stranka spora koji se, u skladu s odsjekom 3., dijela XV.,mo•e podvr•i mirenju na temelju ovoga odsjeka, mo•e postupak pokrenuti pisanimpriop•enjem upu•enim drugoj stranci ili drugim strankama spora.

2. Svaka stranka spora, obaviještena na temelju stavka 1., obvezna jepodvrgnuti se tome postupku.

•lanak 12.

Propust odgovora ili odbijanje podvrgavanja postupku mirenja

Propust jedne stranke ili stranaka spora da odgovore na priop•enje opokretanju postupka ili odbijanje podvrgavanja tome postupku nisu preprekapostupku.

•lanak 13.

Nadle•nost

O neslaganju glede nadle•nosti komisije za mirenje koja djeluje natemelju ovog odsjeka, odlu•uje ta komisija.

•lanak 14.

Primjena odsjeka 1.

•lanci 2. do 10., odsjeka 1. ovoga Priloga primjenjuju se uz rezervuovoga odsjeka.

PRILOG VI. STATUT ME•UNARODNOG SUDA ZA PRAVO MORA

•lanak 1.

Op•e odredbe

1. Me•unarodni sud za pravo mora konstituira se i djeluje premaodredbama Konvencije i ovoga Statuta.

2. Sjedište Suda je u Slobodnom i hanzeatskom gradu Hamburgu, uSaveznoj Republici Njema•koj.

3. Sud mo•e zasjedati i obavljati svoje zada•e negdje drugdje, kada godto smatra po•eljnim.

4. Podnošenje nekoga spora Sudu ure•uje se odredbama dijelova XI. i XV.

Odsjek 1.USTROJSTVO SUDA

•lanak 2.

Sastav

1. Sud se sastoji od 21 neovisnog •lana, izabranih izme•u osoba kojeu•ivaju najviši ugled zbog svoje nepristranosti i poštenja te priznatestru•nosti u podru•ju prava mora.

117

2. U Sudu kao cjelini moraju biti predstavljeni najva•niji pravnisustavi svijeta te osigurana pravi•na geografska zastupljenost.

•lanak 3.

•lanovi Suda

1. U Sudu ne mo•e biti više od jednog dr•avljanina iste dr•ave. Osobakoja bi se s obzirom na •lanstvo u Sudu mogla smatrati dr•avljaninom višedr•ava, smatrat •e se dr•avljaninom one dr•ave u kojoj obi•no ostvaruje svojagra•anska i politi•ka prava.

2. Najmanje tri •lana bit •e iz svake geografske skupine koju jeodredila Op•a skupština Ujedinjenih naroda.

•lanak 4.

Kandidiranje i izbori

1. Svaka dr•ava stranka mo•e predlo•iti najviše dvije osobe kojeispunjavaju uvjete propisane u •lanku 2. ovoga Priloga. •lanovi Suda birajuse s popisa tako predlo•enih osoba.

2. Najmanje tri mjeseca prije dana izbora, glavni tajnik Ujedinjenihnaroda prilikom prvog izbora, a tajnik Suda prilikom sljede•ih izbora, pismenopoziva dr•ave stranke da u roku od dva mjeseca dostave svoje prijedloge za•lanove Suda. Glavni tajnik, odnosno tajnik Suda sastavlja abecednim redompopis svih tako predlo•enih osoba, s naznakom dr•ava stranaka koje su ihpredlo•ile, i dostavlja ga dr•avama strankama prije sedmog dana posljednjegmjeseca prije dana svakog izbora.

3. Prvi izbor provodi se u roku od šest mjeseci od dana stupanja nasnagu Konvencije.

4. •lanovi Suda biraju se tajnim glasovanjem. Izbori se provode nasastanku dr•ava stranaka koji saziva glavni tajnik Ujedinjenih naroda prilikomprvog izbora, a na sljede•im izborima prema postupku o kojemu se sporazumedr•ave stranke. Na tom sastanku dvije tre•ine dr•ava stranaka •ine kvorum.Osobe izabrane u Sud bit •e oni kandidati koji dobiju najve•i broj glasova idvotre•insku ve•inu dr•ava stranaka koje su nazo•ne i glasuju, pod uvjetom datakva ve•ina obuhva•a ve•inu dr•ava stranaka.

•lanak 5.

Trajanje mandata

1. •lanovi Suda biraju se na devet godina i mogu se ponovno birati;me•utim, što se ti•e •lanova izabranih na prvom izboru, mandat sedmorice•lanova istje•e krajem tre•e godine, a mandat druge sedmorice •lanova istje•ekrajem šeste godine.

2. •lanovi Suda kojih mandat istje•e na kraju spomenutih po•etnihrazdoblja od tri i šest godina odre•uju se •drijebom što ga vu•e glavni tajnikUjedinjenih naroda neposredno po završetku prvog izbora.

3. •lanovi Suda ostaju na du•nosti dok njihova mjesta ne budupopunjena. Oni i nakon te zamjene nastavljaju rješavanje predmeta zapo•etoprije njihove zamjene.

4. Ako koji •lan Suda podnese ostavku, ona se pismeno upu•ujepredsjedniku Suda. Primitkom pisma ostavke mjesto se ispra•njuje.

•lanak 6.

Slobodna mjesta

1. Slobodna se mjesta popunjavaju na na•in propisan za prvi izbor, uzrezervu ove odredbe: tajnik Suda pristupa slanju poziva propisanih u •lanku4. ovoga Priloga u roku od mjesec dana pošto se isprazni mjesto, a dan izboraodre•uje predsjednik Suda nakon savjetovanja s dr•avama strankama.

2. •lan Suda izabran na mjesto •lana kojemu mandat nije istekaozavršava razdoblje mandata svojega prethodnika.

•lanak 7.

118

Nespojive djelatnosti

1. •lanovi Suda ne mogu obavljati nikakve politi•ke ili upravnefunkcije, ne mogu se aktivno vezivati uz bilo koju djelatnost nekog poduze•akoje se bavi istra•ivanjem ili iskorištavanjem bogatstava mora ili morskogdna, ili nekom drugom komercijalnom upotrebom mora ili morskog dna, niti smijeu njima imati financijskog interesa.

2. •lanovi Suda ne mogu ni u kojem predmetu djelovati kao agenti,savjetnici ili odvjetnici.

3. U slu•aju sumnje o tim pitanjima odlu•uje se ve•inom ostalih •lanovaSuda koji su nazo•ni.

•lanak 8.

Uvjeti koji se odnose na sudjelovanje •lanova u odre•enom predmetu

1. •lanovi Suda ne mogu sudjelovati u rješavanju nijednoga predmeta ukome su prije sudjelovali kao agenti, savjetnici ili odvjetnici jedne odstranaka, kao •lanovi nacionalnog ili me•unarodnog suda ili arbitra•nog sudaili u bilo kojem drugom svojstvu.

2. Ako •lan Suda zbog nekoga posebnog razloga smatra da ne trebasudjelovati kod su•enja odre•enoga predmeta, on o tome obavještavapredsjednika Suda.

3. Ako predsjednik smatra da koji •lan Suda ne treba zbog nekogaposebnog razloga sudjelovati u odre•enom predmetu, on ga o tome obavještava.

4. U slu•aju sumnje o tim pitanjima, odlu•uje se ve•inom ostalih•lanova Suda koji su nazo•ni.

•lanak 9.

Posljedica •injenice da je •lan Suda prestao ispunjavati tra•ene uvjete

Ako je •lan Suda, po jednoglasnom mišljenju ostalih •lanova, prestaoispunjavati tra•ene uvjete, predsjednik Suda objavljuje da je mjesto slobodno.

•lanak 10.

Povlastice i imuniteti

•lanovi Suda u•ivaju u obavljanju svoje slu•be diplomatske povlasticei imunitete.

•lanak 11.

Sve•ana izjava •lanova

Prije stupanja u slu•bu daje svaki •lan Suda, u javnoj sjednici sve•anuizjavu da •e svoje du•nosti obavljati nepristrano i savjesno.

•lanak 12.

Predsjednik, potpredsjednik i tajnik

1. Sud bira svoga predsjednika i potpredsjednika na tri godine; oni semogu ponovno birati.

2. Sud imenuje svoga tajnika i mo•e se pobrinuti za imenovanje drugihpotrebnih slu•benika.

3. Predsjednik i tajnik borave u sjedištu Suda.

•lanak 13.

Kvorum

1. Svi raspolo•ivi •lanovi Suda zasjedaju; kvorum od 11 izabranih•lanova potreban je za konstituiranje Suda.

119

2. Vode•i ra•una o •lanku 17. ovoga Priloga i potrebi osiguranjauspješnog djelovanja vije•a predvi•enih u •lancima 14. i 15. ovoga Priloga,Sud odlu•uje koji su •lanovi raspolo•ivi da budu u sastavu Suda radirazmatranja nekoga odre•enog spora.

3. O svim sporovima i zahtjevima podnesenima Sudu raspravlja i odlu•ujeSud, osim kada se primjenjuje •lanak 14. ovoga Priloga ili kada strankezahtijevaju primjenu •lanka 15. ovoga Priloga.

•lanak 14.

Vije•e za sporove o morskom dnu

Ustanovljuje se Vije•e za sporove o morskom dnu u skladu s odredbamaodsjeka 4. ovoga Priloga. Njegova nadle•nost, ovlaštenja i zada•e odre•eni suu odsjeku 5., dijela XI.

•lanak 15.

Posebna vije•a

1. Sud mo•e ustanoviti takva vije•a, sastavljena od najmanje tri svojaizabrana •lana, kakva smatra potrebnima za rješavanje odre•enih vrsta sporova.

2. Sud ustanovljava vije•e za rješavanje odre•enoga spora koji mu jepodnesen, ako to stranke zatra•e. Sastav takvoga vije•a odre•uje Sud uzprivolu stranaka.

3. Da bi se posao brzo obavljao, Sud sastavlja svake godine vije•e odpet svojih izabranih •lanova, koje rješava kratkim postupkom. Dva •lanazamjenika odre•uju se za zamjenjivanje •lanova koji ne bi mogli sudjelovatiu odre•enom postupku.

4. Vije•a predvi•ena ovim •lankom rješavaju ako to zahtijevaju stranke.

5. Presuda što ju izrekne jedno od vije•a predvi•enih u ovome •lanku iu •lanku 14. ovoga Priloga vrijedi kao da ju je izrekao sam Sud.

•lanak 16.

Poslovnik Suda

Sud odre•uje poslovnikom na•in na koji obavlja svoju djelatnost. Onosobito propisuje svoj postupak.

•lanak 17.

Dr•avljanstvo •lanova

1. •lanovi Suda dr•avljani svake od stranaka spora zadr•avaju pravosudjelovati u svojstvu •lanova Suda.

2. Ako Sud, kada raspravlja o nekom sporu, ima u svom zboru •lanadr•avljanina jedne od stranaka, svaka druga stranka mo•e imenovati jednu osobukoja •e sudjelovati u svojstvu •lana Suda.

3. Ako Sud, kada raspravlja o nekom sporu, nema u svom zboru nijednog•lana dr•avljanina stranaka, svaka od tih stranaka mo•e imenovati jednu osobukoja •e sudjelovati u svojstvu •lana Suda.

4. Ovaj se •lanak primjenjuje na vije•a koja se spominju u •lancima 14.i 15. ovoga Priloga. U takvim slu•ajevima predsjednik •e, savjetuju•i se sastrankama, zamoliti odre•ene •lanove Suda, koji su u sastavu vije•a da, ubroju koji je potreban, ustupe svoje mjesto •lanovima Suda dr•avljanimazainteresiranih stranaka, a ako tih nema ili su sprije•eni, onda onim•lanovima koje napose nazna•e stranke.

5. Ako više stranaka imaju isti interes, one se ra•unaju, što se ti•eprimjene prethodnih odredaba, samo kao jedna stranka. U slu•aju sumnjeodlu•uje Sud.

6. •lanovi imenovani u skladu sa stavcima 2., 3. i 4. morajuispunjavati uvjete sadr•ane u •lancima 2., 8. i 11. ovoga Priloga. Onisudjeluju u odlu•ivanju pod uvjetima potpune jednakosti sa svojim kolegama.

•lanak 18.

120

Pla•anje •lanova Suda

1. Svaki izabrani •lan Suda prima godišnju pla•u i, za svaki dan kadobavlja svoje zada•e, poseban dodatak, s time da ukupni iznos koji trebaisplatiti •lanu u ime posebnog dodatka tijekom godine ne premaši iznosgodišnje pla•e.

2. Predsjednik prima poseban godišnji dodatak.3. Potpredsjednik prima poseban dodatak za svaki dan kada djeluje kao

predsjednik.4. •lanovi izabrani na temelju •lanka 17. ovoga Priloga, koji nisu

izabrani •lanovi Suda, primaju naknadu za svaki dan kad obavljaju svojezada•e.

5. Pla•e, dodaci i naknade utvr•uju se s vremena na vrijeme nasastancima dr•ava stranaka, uzimaju•i u obzir optere•enost Suda. Oni se nemogu umanjivati za vrijeme trajanja mandata.

6. Pla•a tajnika odre•uje se na sastancima dr•ava stranaka, naprijedlog Suda.

7. Propisi usvojeni na sastancima dr•ava stranaka odre•uju uvjete podkojima se podjeljuju mirovine •lanovima Suda i tajniku, kao i uvjete podkojima •lanovi Suda i tajnik dobivaju naknadu svojih putnih troškova.

8. Pla•e, dodaci i naknade oslobo•eni su od svakog poreza.

•lanak 19.

Troškovi Suda

1. Troškove Suda snose dr•ave stranke i Vlast, pod uvjetima i na na•inkoji se odredi na sastancima dr•ava stranaka.

2. Kada je stranka spora pred Sudom subjekt koji nije ni dr•avastranka, ni Vlast, Sud odre•uje iznos koji •e ta stranka uplatiti na imetroškova Suda.

Odsjek 2. NADLE•NOST SUDA

•lanak 20.

Pristup Sudu

1. Sud je otvoren dr•avama strankama.2. Sud je otvoren subjektima koji nisu dr•ave stranke u svim

slu•ajevima izri•ito predvi•enima u dijelu XI. ili u svakom sporu koji mu sepodnese na temelju bilo kojega drugog sporazuma koji daje Sudu nadle•nost prihva•enu od svih stranaka toga spora.

•lanak 21.

Nadle•nost

Nadle•nost Suda prote•e se na sve sporove i sve tu•be koji mu sepodnesu u skladu s Konvencijom i sve predmete koji su izri•ito predvi•eni ubilo kojemu drugom sporazumu koji Sudu daje nadle•nost.

•lanak 22.

Podnošenje Sudu sporova o drugim sporazumima

Ako se sve stranke nekoga me•unarodnog ugovora ili konvencije koji suve• na snazi, a koji se ti•u nekog pitanja obuhva•enoga Konvencijom, mo•e se,u skladu s tim sporazumom, Sudu podnijeti svaki spor o tuma•enju ili primjenitoga me•unarodnog ugovora ili te konvencije.

•lanak 23.

Pravo koje se primjenjuje

Sud odlu•uje o svim sporovima i zahtjevima u skladu sa •lankom 293.

121

Odsjek 3. POSTUPAK

•lanak 24.

Pokretanje postupka

1. Sporovi se iznose pred Sud, ovisno o slu•aju, bilo priop•enjempristatne pogodbe ili tu•bom što se upu•uje tajniku; u oba slu•aja trebanazna•iti predmet spora i stranke.

2. Tajnik odmah priop•uje pristatnu pogodbu ili tu•bu svimzainteresiranima.

3. Tajnik tako•er priop•uje pristatnu pogodbu ili tu•bu svim dr•avamastrankama.

•lanak 25.

Privremene mjere

1. U skladu sa •lankom 290., Sud i njegovo Vije•e za sporove o morskomdnu ovlašteni su propisati privremene mjere.

2. Ako Sud ne zasjeda ili ako je broj raspolo•ivih •lanova manji odkvoruma, privremene mjere propisuje vije•e za kratki postupak, osnovano natemelju stavka 3., •lanka 15. ovoga Priloga. Neovisno o stavku 4., •lanka15.ovoga istog Priloga, takve se privremene mjere mogu propisati na zahtjevsvake stranke spora. One podlije•u preispitivanju i reviziji Suda.

•lanak 26.

Rasprava

1. Raspravu vodi predsjednik, a ako je on sprije•en, potpredsjednik.Ako su obojica sprije•eni, predsjedava najstariji u Sudu nazo•ni sudac.

2. Rasprava je javna, osim kad Sud druk•ije odlu•i ili kad obje strankezahtijevaju da se javnost isklju•i.

•lanak 27.

Vo•enje parnice

Sud izdaje naloge za vo•enje parnice, odre•uje oblik i rok u kojimasvaka stranka mora dati svoje zaklju•ne prijedloge i poduzima sve mjere u vezis izvo•enjem dokaza.

•lanak 28.

Propuštanje

Kada jedna od stranaka spora ne pristupi Sudu ili propusti branitisvoju stvar, druga stranka mo•e tra•iti od Suda da nastavi postupak i doneseodluku. Izostanak stranke ili propust stranke da brani svoju stvar ne stvaraprepreku tijeku postupka. Prije donošenja odluke, Sud se mora uvjeriti nesamo o tome da je u sporu nadle•an, nego i o tome da je zahtjev stvarno ipravno osnovan.

•lanak 29.

Ve•ina potrebna za donošenje odluka

1. Odluke Suda donose se ve•inom nazo•nih •lanova. 2. U slu•aju podjele glasova, odlu•uje glas predsjednika ili •lana Suda

koji ga zamjenjuje.

•lanak 30.

Presuda

122

1. Presuda mora biti obrazlo•ena.2. Ona navodi imena •lanova Suda koji su sudjelovali u njezinom

donošenju.3. Ako presuda u cijelosti ili djelomice ne izra•ava jednoglasno

mišljenje •lanova Suda, svaki •lan ima pravo dati svoje posebno ili odvojenomišljenje.

4. Presudu potpisuju predsjednik i tajnik. Ona se •ita u javnojsjednici, pošto su stranke spora propisno obaviještene.

•lanak 31.

Zahtjev za intervencijom

1. Ako neka dr•ava stranka smatra da njezin interes pravne prirode mo•ebiti ugro•en odlukom u nekom sporu, ona mo•e uputiti Sudu zahtjev zaintervencijom.

2. O tom zahtjevu odlu•uje Sud.3. Ako je zahtjevu za intervencijom udovoljeno, odluka Suda o tom sporu

obvezuje dr•avu stranku koja je intervenirala u mjeri u kojoj se ona odnosina pitanja zbog kojih je ta dr•ava stranka intervenirala.

•lanak 32.

Pravo na intervenciju u slu•ajevima tuma•enja i primjene

1. Kad god postavi pitanje tuma•enja ili primjene Konvencije, tajniksmjesta obavještava sve dr•ave stranke.

2. Kad god se, prema •lanku 21. ili 22. ovoga Priloga postavi pitanjetuma•enja ili primjene nekoga me•unarodnog sporazuma, tajnik smjestaobavještava sve stranke toga sporazuma.

3. Svaka, u stavcima 1. i 2. spomenuta stranka, ima pravo interveniratiu parnici, ali ako se poslu•i tim pravom, tuma•enje sadr•ano u presudi jednakoje i za nju obvezatno.

•lanak 33.

Kona•nost i obvezatnost odluka

1. Odluka Suda je kona•na i u skladu s njom moraju postupati svestranke spora.

2. Odluka Suda obvezatna je samo za stranke spora i za spor koji jeriješila.

3. U slu•aju spora o smislu i domašaju odluke, Sudu pripada pravo da jetuma•i na zahtjev svake stranke.

•lanak 34.

Troškovi

Ako Sud druk•ije ne odlu•i, svaka stranka snosi svoje troškovepostupka.

Odsjek 4. VIJE•E ZA SPOROVE O MORSKOM DNU

•lanak 35.

Sastav

1. Vije•e za sporove o morskom dnu, spomenuto u •lanku 14. ovogaPriloga, sastoji se od 11 •lanova koje izme•u sebe izabere ve•ina izabranih•lanova Suda.

2. Prilikom izbora •lanova Vije•a moraju biti predstavljeni najva•nijipravni sustavi svijeta te osigurana pravi•na geografska zastupljenost.Skupština Vlasti mo•e donijeti op•e preporuke koje se odnose na takvopredstavljanje i zastupljenost.

3. •lanovi Vije•a biraju se svake tre•e godine, a njihov mandat mo•e

123

biti obnovljen svega jednom.4. Vije•e bira svog predsjednika izme•u svojih •lanova, a on obavlja tu

du•nost za vrijeme trajanja mandata Vije•a.5. Ako je neki postupak u tijeku i nakon isteka bilo kojega

trogodišnjeg razdoblja na koje je Vije•e izabrano, ono •e ga okon•ati u svomeizvornom sastavu.

6. Ako je u Vije•u ispra•njeno mjesto, Sud izme•u svojih izabranih•lanova bira sljednika, koji završava mandat svojega prethodnika.

7. Kvorum od sedam •lanova koje je izabrao Sud potreban je zakonstituiranje Vije•a.

•lanak 36.

Ad hoc vije•a

1. Vije•e za sporove o morskom dnu ustanovljava ad hoc vije•e,sastavljeno od trojice svojih •lanova, radi razmatranja odre•enog spora kojimu je podnesen u skladu sa stavkom 1. (b), •lanka 188. Sastav takvoga vije•aodre•uje Vije•e za sporove o morskom dnu uz privolu stranaka.

2. Ako se stranke ne sla•u o sastavu ad hoc vije•a, svaka stranka sporaimenuje po jednog •lana, a sporazumno imenuju tre•eg •lana. Ako se stranke nesporazume ili ako jedna stranka ne obavi imenovanje, predsjednik Vije•a zasporove o morskom dnu odmah obavlja to imenovanje odnosno imenovanja izme•u•lanova toga Vije•a, nakon što se savjetovao sa strankama.

3. •lanovi ad hoc vije•a ne smiju biti u slu•bi bilo koje strankespora, niti smiju biti dr•avljani bilo koje od njih.

•lanak 37.

Pristup

Vije•e je otvoreno dr•avama strankama, Vlasti i drugim subjektimaspomenutima u odsjeku 5., dijela XI.

•lanak 38.

Pravo koje se primjenjuje

Uz •lanak 293., Vije•e primjenjuje:(a) pravila, propise i postupke Vlasti usvojene u skladu s Konvencijom,

i(b) odredbe ugovora o djelatnostima u Zoni, u predmetima na koje se

odnose ti ugovori.

•lanak 39.

Izvršenje odluka Vije•a

Odluke Vije•a izvršne su na podru•ju dr•ava stranaka na isti na•in kaoi presude ili nalozi najvišeg suda dr•ave stranke na •ijem se podru•juizvršenje tra•i.

•lanak 40.

Primjena drugih odsjeka ovoga Priloga

1. Drugi odsjeci ovoga Priloga koji nisu nespojivi s ovim odsjekomprimjenjuju se na Vije•e.

2. U obavljanju svojih savjetodavnih zada•a, Vije•e se ravna premaodredbama ovoga Priloga koje se odnose na postupak pred Sudom, ukoliko smatrada je njihova primjena umjesna.

Odsjek 5. IZMJENE

•lanak 41.

Izmjene

124

1. Izmjene ovoga Priloga, osim izmjena odsjeka 4., mogu se usvojitijedino u skladu sa •lankom 313. ili konsenzusom na konferenciji sazvanoj uskladu s Konvencijom.

2. Izmjene odsjeka 4. mogu se usvojiti jedino u skladu sa •lankom 314.3. Sud mo•e predlo•iti izmjene ovoga Statuta koje smatra potrebnima,

pisanim priop•enjem dr•avama strankama, u svrhu njihovog razmatranja u skladusa stavcima 1. i 2.

PRILOG VII. ARBITRA•A

•lanak 1.

Pokretanje postupka

Uz rezervu odredaba dijela XV., svaka stranka spora mo•e sporpodvrgnuti arbitra•nom postupku predvi•enom u ovome Prilogu pisanimpriop•enjem upu•enim drugoj stranci odnosno drugim strankama spora. Priop•enjese mora popratiti izjavom o zahtjevima i razlozima na kojima se oni temelje.

•lanak 2.

Popis arbitara

1. Glavni tajnik Ujedinjenih naroda sastavlja i vodi popis arbitara.Svaka dr•ava stranka ima pravo odrediti •etiri arbitra, iskusna u pomorskimposlovima koja u•ivaju najviši ugled zbog svoje nepristranosti, stru•nosti ipoštenja. Imena tako odre•enih osoba upisuju se u popis arbitara.

2. Ako bilo kada na tako sastavljenom popisu bude manje od •etiriarbitra koje je odredila jedna dr•ava stranka, ta dr•ava mo•e odrediti dodatnearbitre na koje ima pravo.

3. Ime arbitra ostaje na popisu dok ga ne opozove dr•ava stranka kojaga je odredila, s time što •e taj arbitar nastaviti djelovati u svakomarbitra•nom sudu u koji je bio imenovan, do okon•anja postupka pred timarbitra•nim sudom.

•lanak 3.

Konstituiranje arbitra•nog suda

Za postupke na temelju ovoga Priloga, osim ako se stranke druk•ijesporazume, arbitra•ni sud se konstituira na ovaj na•in:

(a) Uz rezervu to•ke (g), arbitra•ni sud sastoji se od pet •lanova.(b) Stranka koja pokre•e postupak imenuje jednog •lana, koji seprvenstveno bira s popisa spomenutog u •lanku 2. ovoga Priloga, a kojimo•e biti njezin dr•avljanin. Imenovanje se unosi u priop•enjespomenuto u •lanku 1. ovoga Priloga.(c) Druga stranka spora imenuje jednog •lana u roku od 30 dana odprimitka priop•enja spomenutog u •lanku 1. ovoga Priloga, koji seprvenstveno bira s popisa, a koji mo•e biti njezin dr•avljanin. Ako seimenovanje ne obavi u tom roku, stranka koja je pokrenula postupakmo•e, tijekom dva tjedna nakon proteka toga roka, zahtijevati da se toimenovanje obavi u skladu s to•kom (e).(d) Ostala se tri •lana imenuju sporazumom izme•u stranaka. Oni seprvenstveno biraju s popisa i dr•avljani su tre•ih dr•ava, osim ako sestranke druk•ije sporazume. Stranke spora imenuju predsjednikaarbitra•nog suda izme•u ta tri •lana. Ako u roku od 60 dana od primitkapriop•enja spomenutog u •lanku 1. ovoga Priloga stranke ne budu ustanju posti•i sporazum o imenovanju jednog ili više •lanova suda kojise imenuju sporazumom, ili o izboru predsjednika, preostalo imenovanjeodnosno imenovanja •e se obaviti u skladu s to•kom (e) na zahtjev jedneod stranaka spora. Takav se zahtjev podnosi u roku od dva tjedna nakonproteka prije spomenutog roka od 60 dana.(e) Osim ako se stranke sporazume da svako imenovanje na temelju to•aka(c) i (d) obavi osoba ili tre•a dr•ava koju stranke izaberu, potrebnaimenovanja obavlja predsjednik Me•unarodnog suda za pravo mora. Akopredsjednik nije u stanju djelovati na temelju ove to•ke, ili je

125

dr•avljanin jedne od stranaka spora, imenovanje obavlja sljede•inajstariji •lan Me•unarodnog suda za pravo mora koji je raspololo•iv,a nije dr•avljanin nijedne od stranaka. Imenovanja spomenuta u ovojto•ki obavljaju se s popisa spomenutog u •lanku 2. ovoga Priloga u rokuod 30 dana od primitka zahtjeva i uz savjetovanje sa strankama. Takoimenovani •lanovi moraju biti razli•itih dr•avljanstava i ne smiju bitiu slu•bi bilo koje od stranaka spora, ne smiju imati stalno boravištena podru•ju jedne od stranaka, niti smiju biti dr•avljani bilo koje odnjih.(f) Sva slobodna mjesta popunjavaju se na na•in propisan za prvo

imenovanje.(g) Stranke koje imaju isti interes imenuju zajedni•ki i sporazumnojednog •lana suda. Kada ima više stranaka s odvojenim interesima, iliako postoji neslaganje o tome imaju li isti interes, svaka od njihimenuje jednog •lana suda. Broj •lanova suda koje stranke imenujuodvojeno uvijek mora biti za jednog •lana manji od broja •lanova sudakoje stranke imenuju zajedni•ki.(h) U sporovima u kojima su uklju•ene više od dvije stranke, odredbeto•aka (a) do (f) primjenjuju se koliko je to najviše mogu•e.

•lanak 4.

Zada•e arbitra•nog suda

Arbitra•ni sud konstituiran na temelju •lanka 3. ovoga Priloga djelujeu skladu s ovim Prilogom i drugim odredbama Konvencije.

•lanak 5.

Postupak

Osim ako se stranke spora druk•ije sporazume, arbitra•ni sud odre•ujesvoj postupak, osiguravaju•i svakoj stranci mogu•nost da bude saslušana i daizlo•i svoju stvar.

•lanak 6.

Du•nosti stranaka spora

Stranke spora olakšavaju rad arbitra•nog suda i, u skladu sa svojimunutrašnjim pravom i koriste•i sva sredstva kojima raspola•u, posebice:

(a) opskrbljuju sud svim relevantnim dokumentima, olakšicama iinformacijama; i

(b) omogu•avaju sudu, kada je to potrebno, da pozove svjedoke ilivještake i dobije njihove iskaze, te da posjeti mjesta na koja se slu•ajodnosi.

•lanak 7.

Troškovi

Osim ako arbitra•ni sud zbog posebnih okolnosti slu•aja druk•ijeodlu•i, troškove suda, uklju•uju•i naknade njegovim •lanovima, snose strankespora u jednakim dijelovima.

•lanak 8.

Ve•ina potrebna za odluke

Odluke arbitra•nog sud donose se ve•inom njegovih •lanova. Izostanakili suzdr•avanje manje od polovine njegovih •lanova ne stvara sudu preprekuda donese odluku. U slu•aju podjele glasova, odlu•uje glas predsjednika.

•lanak 9.

Propuštanje

126

Kada jedna od stranaka spora ne pristupi arbitra•nom sudu ili propustibraniti svoju stvar, druga stranka mo•e tra•iti od suda da nastavi postupaki donese odluku. Izostanak stranke ili propust stranke da brani svoju stvarne stvara prepreku tijeku postupka. Prije donošenja odluke, arbitra•ni sudse mora uvjeriti ne samo o tome da je u sporu nadle•an, nego i o tome da jezahtjev stvarno i pravno osnovan.

•lanak 10.

Presuda

Presuda arbitra•nog suda je ograni•ena na predmet spora i mora bitiobrazlo•ena. Ona navodi imena •lanova koji su sudjelovali, te datum presude.Svaki •lan suda mo•e presudi dodati svoje posebno ili odvojeno mišljenje.

•lanak 11.

Kona•nost presude

Presuda je kona•na i bez priziva, osim ako su se stranke sporaunaprijed sporazumjele o prizivnom postupku. U skladu s njome moraju postupatisve stranke spora.

•lanak 12.

Tuma•enje ili izvršenje presude

1. Svako neslaganje koje bi se izme•u stranaka spora pojavilo s obziromna tuma•enje ili na na•in izvršenja presude, bilo koja od stranaka mo•epodnijeti na odlu•ivanje arbitra•nom sudu koji je donio presudu. U tu svrhusvako se ispra•njeno mjesto u sudu popunjava na na•in predvi•en za prvoimenovanje •lanova suda.

2. Svako takvo neslaganje mo•e se sporazumom svih stranaka sporapodnijeti nekom drugom sudu ili arbitra•nom sudu iz •lanka 287.

•lanak 13.

Primjena na subjekte koji nisu dr•ave stranke

Odredbe ovoga Priloga primjenjuju se mutatis mutandis na svaki spor ukoji su uklju•eni subjekti koji nisu dr•ave stranke.

PRILOG VIII. POSEBNA ARBITRA•A

•lanak 1.

Pokretanje postupka

Uz rezervu odredaba dijela XV., svaka stranka spora o tuma•enju iliprimjeni •lanaka Konvencije koji se ti•u: (1) ribolova, (2) zaštite i o•uvanjamorskog okoliša, (3) znanstvenog istra•ivanja mora, ili (4) plovidbe,uklju•uju•i one•iš•enje s brodova i one•iš•enje potapanjem, mo•e sporpodvrgnuti posebnom arbitra•om postupku predvi•enom u ovome Prilogu pisanimpriop•enjem upu•enim drugoj stranci odnosno drugim strankama spora. Priop•enjese mora popratiti izjavom o zahtjevima i razlozima na kojima se oni temelje.

•lanak 2.

Popis stru•njaka

1. Sastavit •e se i voditi popis stru•njaka za svako od ovih podru•ja:(1) ribolov, (2) zaštitu i o•uvanje morskog okoliša, (3) znanstvenoistra•ivanje mora i (4) plovidbu, uklju•uju•i one•iš•enje s brodova ione•iš•enje potapanjem.

2. Popis stru•njaka sastavlja i vodi: za podru•je ribolova Organizacijaza prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda, za podru•je zaštite i o•uvanjamorskog okoliša Program Ujedinjenih naroda za okoliš; za podru•je znanstvenog

127

istra•ivanja mora Me•uvladina oceanografska komisija, za podru•je plovidbe,uklju•uju•i one•iš•enje s brodova i one•iš•enje potapanjem, Me•unarodnapomorska organizacija, ili u svakom pojedinom slu•aju odgovaraju•e pomo•notijelo kojemu je ta organizacija, program ili komisija povjerila tu zada•u.

3. Svaka dr•ava stranka ima pravo za svako podru•je odrediti po dvojicustru•njaka •ija je stru•nost u pravnim, znanstvenim ili tehni•kim pitanjimana doti•nom podru•ju utvr•ena i op•enito priznata, i koji u•ivaju najvišiugled zbog svoje nepristranosti i poštenja. U svakom pojedinom podru•ju popisse sastoji od imena tako odre•enih osoba.

4. Ako bilo kada na tako sastavljenom popisu bude manje od dvastru•njaka koje je odredila jedna dr•ava stranka, ta dr•ava mo•e odreditidodatne stru•njake na koje ima pravo.

5. Ime stru•njaka ostaje na popisu dok ga ne opozove dr•ava strankakoja ga je odredila, s time što •e taj stru•njak nastaviti djelovati u svakomposebnom arbitra•nom sudu u koji je bio imenovan, do okon•anja postupka predtim posebnim arbitra•nim sudom.

•lanak 3.

Konstituiranje posebnog arbitra•nog suda

Za postupke na temelju ovoga Priloga, osim ako se stranke druk•ije nesporazume, posebni arbitra•ni sud se konstituira na ovaj na•in:

(a) Uz rezervu to•ke (g), posebni arbitra•ni sud se sastoji od pet•lanova.

(b) Stranka koja pokre•e postupak imenuje dva •lana, koji seprvenstveno biraju s odgovaraju•eg popisa ili s dvaju popisa spomenutihu •lanku 2. ovoga Priloga, a odnose se na predmet spora; jedan od njihmo•e biti njezin dr•avljanin. Imenovanja se unose u priop•enjespomenuto u •lanku 1. ovoga Priloga.(c) Druga stranka spora imenuje dva •lana u roku od 30 dana od primitkapriop•enja spomenutog u •lanku 1. ovoga Priloga koji se prvenstvenobiraju s odgovaraju•eg popisa ili s dvaju popisa koji se odnose napredmet spora; jedan od njih mo•e bit njezin dr•avljanin. Ako seimenovanja ne obave u tom roku, stranka koja je pokrenula postupakmo•e, tijekom dva tjedna nakon proteka toga roka, zahtijevati da se taimenovanja obave u skladu s to•kom (e).(d) Stranke spora sporazumom imenuju predsjednika posebnog arbitra•nogsuda, koji se prvenstveno bira s odgovaraju•eg popisa i dr•avljanin jetre•e dr•ave, osim ako se stranke druk•ije sporazume. Ako u roku od 30dana od primitka priop•enja spomenutog u •lanku 1. ovoga Prilogastranke ne budu u stanju posti•i sporazum o imenovanju predsjednika,imenovanje •e se obaviti u skladu s to•kom (e) na zahtjev jedne odstranaka spora. Takav zahtjev podnosi u roku od dva tjedna nakonproteka prije spomenutog roka od 30 dana.(e) Osim ako se stranke sporazume da imenovanje obavi osoba ili tre•adr•ava koje stranke izaberu, potrebna imenovanja obavlja glavni tajnikUjedinjenih naroda u roku od 30 dana od primitka zahtjeva na temeljuto•aka (c) i (d). Imenovanja spomenuta u ovoj to•ki obavljaju se sodgovaraju•eg popisa ili s dvaju popisa stru•njaka spomenutih u •lanku2. ovoga Priloga i uz savjetovanje sa strankama spora i s odgovaraju•omme•unarodnom organizacijom. Tako imenovani •lanovi moraju bitirazli•itih dr•avljanstava i ne smiju biti u slu•bi bilo koje odstranaka spora, ne smiju imati stalno boravište na podru•ju jedne odstranaka, niti smiju biti dr•avljani bilo koje od njih.(f) Sva slobodna mjesta popunjavaju se na na•in propisan za prvo

imenovanje.(g) Stranke koje imaju isti interes imenuju zajedni•ki i sporazumno dva•lana suda. Kada ima više stranaka s odvojenim interesima, ili akopostoji neslaganje o tome imaju li isti interes, svaka od njih imenujejednog •lana suda.(h) U sporovima u kojima su uklju•ene više od dvije stranke, odredbeto•aka (a) do (f) primjenjuju se koliko je to najviše mogu•e.

•lanak 4.

Op•e odredbe

128

•lanci 4. do 13., Priloga VII. primjenjuju se mutatis mutandis naposebni arbitra•ni postupak u skladu s ovim Prilogom.

•lanak 5.

Utvr•ivanje •injenica

1. Stranke spora o tuma•enju ili primjeni odredaba ove Konvencije kojese ti•u: (1) ribolova, (2) zaštite i o•uvanja morskog okoliša, (3) znanstvenogistra•ivanja mora, ili (4) plovidbe, uklju•uju•i one•iš•enje s brodova ione•iš•enje potapanjem, mogu se u svako doba sporazumjeti da od posebnogarbitra•nog suda, konstituiranog u skladu sa •lankom 3. ovoga Priloga,zahtijevaju da obavi istragu i utvrdi •injenice koje su prouzro•ile spor.

2. Osim ako se stranke druk•ije sporazume, •injeni•ni nalaz posebnogarbitra•nog suda koji djeluje u skladu sa stavkom 1., smatrat •e se kona•nimza stranke.

3. Ako to tra•e sve stranke spora, posebni arbitra•ni sud mo•esastaviti preporuke koje nemaju snagu odluke, ve• jedino slu•e strankama dana temelju njih same ponovno razmotre pitanja koja su prouzro•ile spor.

4. Uz rezervu stavka 2. posebni arbitra•ni sud postupa u skladu sodredbama ovoga Priloga, osim ako se stranke druk•ije sporazume.

PRILOG IX. SUDJELOVANJE ME•UNARODNIH ORGANIZACIJA

•lanak 1.

Upotreba izraza

U svrhe •lanka 305. i ovoga Priloga, "me•unarodna organizacija" zna•ime•uvladinu organizaciju koju su ustanovile dr•ave i na koju su njezine dr•ave•lanice prenijele nadle•nost u predmetima ure•enima Konvencijom, uklju•uju•inadle•nost da zaklju•uju me•unarodne ugovore o tim predmetima.

•lanak 2.

Potpisivanje

Me•unarodna organizacija mo•e potpisati Konvenciju ako ju je potpisalave•ina njenih dr•ava •lanica. Prilikom potpisivanja, me•unarodna organizacijadaje izjavu u kojoj navodi predmete ure•ene Konvencijom glede kojih su njezinedr•ave •lanice koje su potpisnice prenijele nadle•nost na organizaciju, kaoi prirodu i opseg te nadle•nosti.

•lanak 3.

Formalna potvrda i pristup

1. Me•unarodna organizacija mo•e polo•iti svoju ispravu o formalnojpotvrdi ili pristupu ako ve•ina njezinih dr•ava •lanica polo•i ili je polo•ilasvoje isprave o ratifikaciji ili pristupu.

2. Isprava koju polo•i me•unarodna organizacija mora sadr•avatiobe•anja i izjave propisane •lancima 4. i 5. ovoga Priloga.

•lanak 4.

Opseg sudjelovanja i prava i obveze

1. Isprava o formalnoj potvrdi ili pristupu me•unarodne organizacijemora sadr•avati obe•anje o prihva•anju prava i obveza dr•ava iz Konvencije sobzirom na predmete glede kojih su njezine dr•ave •lanice, koje su strankeKonvencije, na nju prenijele nadle•nost.

2. Me•unarodna organizacija stranka je Konvencije u opsegu u kojem ima

129

nadle•nost u skladu s izjavama, obavijestima ili priop•enjima spomenutima u•lanku 5. ovoga Priloga.

3. Takva me•unarodna organizacija ostvaruje prava i izvršava obvezekoje bi njezine dr•ave •lanice, koje su stranke Konvencije, ina•e imale natemelju Konvencije u predmetima glede kojih su te dr•ave •lanice na njuprenijele nadle•nost . Dr•ave •lanice te me•unarodne organizacije ne vršenadle•nost koju su na nju prenijele.

4. Sudjelovanje takve me•unarodne organizacije ni u kojem slu•aju nepove•ava zastupljenost na koje bi njezine dr•ave •lanice, koje su dr•avestranke, ina•e bile ovlaštene, uklju•uju•i prava u donošenju odluka.

5. Sudjelovanje takve me•unarodne organizacije ni u kojem slu•aju nedaje bilo kakva prava na temelju Konvencije dr•avama •lanicama organizacijekoje nisu dr•ave stranke Konvencije.

6. U slu•aju sukoba izme•u obveza me•unarodne organizacije na temeljuKonvencije i njezinih obveza na temelju sporazuma kojim je organizacijaustanovljena ili po nekom drugom aktu koji je s njim povezan, obveze izKonvencije imaju prevagu.

•lanak 5.

Izjave, priop•enja i obavijesti

1. Isprava o formalnoj potvrdi ili pristupu me•unarodne organizacijemora sadr•avati izjavu u kojoj se navode predmeti ure•eni Konvencijom gledekojih su njezine dr•ave •lanice, koje su stranke Konvencije, prenijelenadle•nost na organizaciju.

2. Dr•ava •lanica neke me•unarodne organizacije, u vrijeme kadaratificira Konvenciju ili joj pristupi, ili u vrijeme kada organizacija pola•esvoju ispravu o formalnoj potvrdi ili pristupu, prema tome što od toga kasnijeuslijedi, daje izjavu u kojoj navodi predmete ure•ene Konvencijom glede kojihje ona prenijela nadle•nost na organizaciju.

3. Pretpostavlja se da dr•ave stranke koje su dr•ave •lanice nekeme•unarodne organizacije koja je stranka Konvencije imaju nadle•nost u svimpredmetima ure•enima Konvencijom glede kojih one nisu, na temelju ovoga•lanka, izri•ito izjavile, priop•ile ili obavijestile o prijenosu nadle•nostina organizaciju.

4. Me•unarodna organizacija i njezine dr•ave •lanice, koje su strankeKonvencije, odmah priop•avaju njezinom depozitaru svaku promjenu u diobinadle•nosti, uklju•uju•i nove prijenose nadle•nosti, navedene u izjavama natemelju stavka 1. i 2.

5. Svaka dr•ava stranka mo•e zahtijevati od me•unarodne organizacije injezinih dr•ava •lanica, koje su dr•ave stranke Konvencije, informaciju o tometko ima, me•unarodna organizacija ili njezine dr•ave •lanice, nadle•nost gledesvakog konkretnog pitanja koje se pojavilo. Organizacija i dr•ave •lanicekojih se to ti•e moraju dati tu informaciju u razumnom roku. Me•unarodnaorganizacija i dr•ave •lanice mogu takvu informaciju dati i vlastitom pobudom.

6. U izjavama, priop•enjima i obavijestima na temelju ovoga •lankanavode se priroda i opseg prenesene nadle•nosti.

•lanak 6.

Odgovornost

1. Stranke koje imaju nadle•nost na temelju •lanka 5. ovoga Prilogasnose odgovornost za propuste u udovoljavanju obvezama i za svako drugokršenje Konvencije.

2. Svaka dr•ava stranka mo•e zahtijevati od me•unarodne organizacijeili od njezinih dr•ava •lanica koje su dr•ave stranke Konvencije, informacijuo tome tko snosi odgovornost u odnosu na svaki konkretni predmet. Organizacijai dr•ave •lanice kojih se to ti•e moraju dati tu informaciju. Propust da seu razumnom roku dade takva informacija ili pru•anje proturje•nih informacijauzrokuje njihovu solidarnu odgovornost.

•lanak 7.

Rješavanje sporova

130

1. U vrijeme polaganja svoje isprave o formalnoj potvrdi ili pristupu,ili u bilo koje vrijeme nakon toga, me•unarodna organizacija mo•e birati,slu•e•i se pisanom izjavom, jedno ili više sredstva za rješavanje sporova otuma•enju ili primjeni Konvencije, koja su navedena u stavku 1. (a), (c) ili(d), •lanka 287.

2. Dio XV. primjenjuje se mutatis mutandis na svaki spor izme•ustranaka Konvencije, od kojih je jedna ili više njih me•unarodna organizacija.

3. Kada su me•unarodna organizacija i jedna ili više njezinih dr•ava•lanica solidarne stranke nekog spora, ili stranke koje imaju isti interes,smatrat •e se da je organizacija prihvatila iste postupke za rješavanjesporova kao i dr•ave •lanice; kada je, me•utim, neka dr•ava •lanica, natemelju •lanka 287., izabrala samo Me•unarodni sud, smatrat •e se da suorganizacija i ta dr•ava •lanica prihvatile arbitra•u u skladu s PrilogomVII., osim ako se stranke spora druk•ije sporazume.

•lanak 8.

Primjenjivost dijela XVII.

Dio XVII. primjenjuje se mutatis mutandis na me•unarodnu organizaciju,osim u odnosu na sljede•e:

(a) isprava o formalnoj potvrdi ili pristupu neke me•unarodneorganizacije ne uzima se u obzir prilikom primjene stavka 1., •lanka308;(b) (i) me•unarodna organizacija ima isklju•ivu sposobnost djelovanja

na temelju •lanaka 312. do 315., u opsegu u kojem ima nadle•nostna temelju •lanka 5. ovoga Priloga glede cijele materije na kojuse odnosi izmjena;(ii) kada me•unarodna organizacija ima nadle•nost na temelju•lanka 5. ovoga Priloga glede cijele materije na koju se odnosiizmjena, njezina isprava o formalnoj potvrdi ili pristupu koja seodnosi na tu izmjenu, radi primjene stavaka 1., 2. i 3., •lanka316. smatrat •e se ispravom o formalnoj potvrdi ili pristupusvake od njezinih dr•ava •lanica stranaka Konvencije;(iii) isprava o formalnoj potvrdi ili pristupu me•unarodneorganizacije ne uzima se u obzir prilikom primjene stavaka 1. i2., •lanka 316. glede svih drugih izmjena;

(c) (i) me•unarodna organizacija ne mo•e otkazati Konvenciju u skladusa •lankom 317. ako je bilo koja od njezinih dr•ava •lanicastranka Konvencije i ako me•unarodna organizacija nastavljaudovoljavati uvjetima navedenima u •lanku 1. ovoga Priloga;(ii) me•unarodna organizacija mora otkazati Konvenciju kada nitijedna od njezinih dr•ava •lanica nije stranka Konvencije ili akome•unarodna organizacija više ne udovoljava uvjetima navedenimau •lanku 1. ovoga Priloga. Takav otkaz odmah •e stupiti na snagu.

131

ZAVRŠNI AKT TRE•E KONFERENCIJE UJEDINJENIH NARODA O PRAVU MORA

UVOD

1. Op•a skupština Ujedinjenih naroda usvojila je 17. prosinca 1970.rezoluciju 2749 (XXV), koja sadr•i Deklaraciju o na•elima koja se odnose nadno mora i oceana i njihovo podzemlje izvan granica nacionalne jurisdikcije,te rezoluciju 2750 C (XXV), kojom je odlu•ila 1973. sazvati konferenciju opravu mora, koja •e se baviti ustanovljavanjem pravi•nog me•unarodnog re•ima- uklju•uju•i me•unarodni mehanizam - za zonu i bogatstva dna mora i oceanai njihovoga podzemlja izvan granica nacionalne jurisdikcije, s preciznomdefinicijom te zone i velikim brojem pitanja uz to vezanih, uklju•uju•ipitanja o re•imu otvorenog mora, epikontinentalnog pojasa, teritorijalnog mora(uklju•uju•i pitanje njegove širine i pitanje me•unarodnih tjesnaca) ivanjskog pojasa, o ribolovu i o•uvanju •ivih bogatstava otvorenog mora(uklju•uju•i pitanje preferencijalnih prava obalnih dr•ava), o•uvanju morskogokoliša (uklju•uju•i, izme•u ostalog, spre•avanje one•iš•enja) i znanstvenomistra•ivanju.

2. Prije usvajanja tih rezolucija, Op•a skupština je razmatrala pitanjekoje je 1967. godine postavila Vlada Malte 1), a zatim je usvojila sljede•erezolucije o pitanju korištenja, isklju•ivo u miroljubive svrhe, dna mora ioceana i njihovoga podzemlja ispod otvorenog mora, a izvan granica sadašnjenacionalne jurisdikcije, te upotrebu njihovih bogatstava u interesu•ovje•anstva:

rezoluciju 2340 (XXII) od 18. prosinca 1967.,rezoluciju 2467 (XXIII) od 21. prosinca 1968. irezoluciju 2574 (XXIV) od 15. prosinca 1969.3. Rezolucijom 2340 (XXII) Op•a skupština je osnovala Ad hoc odbor za

prou•avanje miroljubive upotrebe dna mora i oceana izvan granica nacionalnejurisdikcije i, razmotrivši njegovo izvješ•e,2 rezolucijom 2467 A (XXIII)osnovala je Odbor za miroljubivu upotrebu dna mora i oceana izvan granicanacionalne jurisdikcije. Rezolucijom 2750 C (XXV) Op•a je skupština proširilataj Odbor i nalo•ila mu da pripremi nacrt odredaba ugovora i sveobuhvatnipopis tema i pitanja za konferenciju o pravu mora. Tako proširen, Odbor jeizme•u 1971. i 1973. odr•ao šest zasjedanja i ve•i broj dodatnih sastanaka uSjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku i u Uredu Ujedinjenih naroda u •enevi.Nakon što je razmotrila izvješ•e toga odbora,3 Op•a skupština je rezolucijom2574 A (XXIV) zatra•ila od glavnog tajnika da ispita gledišta dr•ava •lanicao po•eljnosti sazivanja konferencije o pravu mora u bliskoj budu•nosti.

4. Nakon usvajanja rezolucija 2749 (XXV) i 2750 (XXV) Op•a jeskupština, razmotrivši relevantna izvješ•a Odbora za miroljubivu upotrebu dnamora i oceana izvan granica nacionalne jurisdikcije,4 o istom pitanju usvojilasljede•e rezolucije:

rezoluciju 2881 (XXVI) od 21. prosinca 1971.,rezoluciju 3029 (XXVII) od 18. prosinca 1972. irezoluciju 3067 (XXVIII) od 16. studenoga 1973.5. Rezolucijom 3029 A (XXVII) Op•a skupština je zatra•ila od glavnog

tajnika da sazove prvo i drugo zasjedanje Tre•e konferencije Ujedinjenihnaroda o pravu mora. Glavni tajnik je bio ovlašten da, u dogovoru spredsjednikom Odbora, izvrši sve potrebne pripreme za djelotvornoorganiziranje i vo•enje Konferencije i Odbora, te da osigura pomo• koja mo•ebiti potrebna u pravnim, ekonomskim, tehni•kim i znanstvenim pitanjima.Specijalizirane ustanove, Me•unarodna agencija za atomsku energiju i drugeme•uvladine organizacije bile su pozvane da sura•uju u punom opsegu s glavnim

1) Official Records of the General Assembly, Twenty-second Session, Annexes, agenda item 92. document A/6695.

2) Ibid., Twenty-third Session, Annexes, agenda item 26, document A/7230.

3) Ibid., Twenty-fourth Session, Supplement Nos. 22 i 22A (A/7622 i Corr. 1 i A/7622/Add. 1).

4) Ibid., Twenty-sixt Session, Supplement No. 21 (A/8421); ibid., Twenty-seventh Session, Supplement No. 21 (A/8721 i Corr. 1); i ibid., Twenty-eighthSession, Supplement No. 21 (A/9021 i Corr. 1-3), sv. I-VI.

132

tajnikom u pripremanju Konferencije i da na Konferenciju upute promatra•e.5

Od glavnog tajnika je zatra•eno da pozove, podlo•no odobrenju Konferencije,zainteresirane nevladine organizacije koje imaju savjetodavni status uEkonomskom i socijalnom vije•u da upute promatra•e na Konferenciju.

6. Rezolucijom 3067 (XXVIII) Op•a skupština je odlu•ila da je zada•aKonferencije usvajanje konvencije o svim pitanjima prava mora, vode•i ra•unao popisu pitanja sadr•anom u stavku 2. rezolucije Op•e skupštine 2750 C (XXV)i o popisu tema i pitanja prava mora koji je slu•beno odobrio Odbor, teimaju•i na umu da su problemi morskog prostora me•usobno usko povezani i daih treba razmatrati kao cjelinu. Tom je rezolucijom Op•a skupština tako•erodlu•ila sazvati prvo zasjedanje Konferencije u New Yorku, od 3. do 14.prosinca 1973., sa svrhom rasprave o organizacijskim pitanjima, uklju•uju•iizbor du•nosnika, usvajanje dnevnog reda i poslovnika Konferencije,ustanovljavanje pomo•nih organa i dodjeljivanje poslova tim organima, kao io svakom drugom pitanju u okviru njezinog mandata. Na poziv Vlade Venezuele,drugo zasjedanje trebalo je odr•ati u Caracasu, od 20. lipnja do 29. kolovoza1974. godine, za rad Konferencije na supstancijalnim pitanjima; sljede•ezasjedanje ili zasjedanja, po potrebi, trebalo je sazivati na temelju odlukeKonferencije i po odobrenju Op•e skupštine.

I. ZASJEDANJA

7. U skladu s tom odlukom, a kasnije u skladu s preporukom Konferencijekoju je odobrila Op•a skupština, ili s odlukama Konferencije, odr•ana susljede•a zasjedanja Tre•e konferencije Ujedinjenih naroda o pravu mora:

- prvo zasjedanje, u Sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku, od 3. do15. prosinca 1973.;

- drugo zasjedanje, u Parque Central, u Caracasu, od 20. lipnja do 29.kolovoza 1974.;

- tre•e zasjedanje, u Uredu Ujedinjenih naroda u •enevi, od 17. o•ujkado 9. svibnja 1975.;6

- •etvrto zasjedanje, u Sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku, od 15.o•ujka do 7. svibnja 1976.;7

- peto zasjedanje, u Sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku, od 2.kolovoza do 17. rujna 1976.;8

- šesto zasjedanje, u Sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku, od 23.svibnja do 15. srpnja 1977.;9

- sedmo zasjedanje, u Uredu Ujedinjenih naroda u •enevi, od 28. o•ujkado 19. svibnja 1978.;10

- nastavak sedmog zasjedanja, u Sjedištu Ujedinjenih naroda u NewYorku, od 21. kolovoza do 15. rujna 1978.;11

- osmo zasjedanje, u Uredu Ujedinjenih naroda u •enevi, od 19. o•ujkado 27. travnja 1979.;12

5) Može se, također, spomenuti da su Konferenciji prisustvovali i pomagali joj promatrači programa i konferencija Ujedinjenih naroda.

6) Rezolucija Opće skupštine 3334 (XXIX) od 17. prosinca 1974.

7) Rezolucija Opće skupštine 3483 (XXX) od 12. prosinca 1975.

8) Odluka donesena na 69. plenarnoj sjednici Konferencije, 7. svibnja 1976. (v. Official Records of the Third United Nations Conference on the Law ofthe Sea, sv. V, A/CONF. 62/SR.69).

9) Rezolucija Opće skupštine 31/63 od 10. prosinca 1976.

10) Rezolucija Opće skupštine 32/194 od 20. prosinca 1977.

11) Odluka donesena na 106. plenarnoj sjednici, 19. svibnja 1978. (v. Official Records of the Third United Nations Conference on the Law of the Sea,sv. IX, A/CONF. 62/SR. 106).

12) Rezolucija Opće skupštine 33/17 od 10. studenoga 1978.

133

- nastavak osmog zasjedanja, u Sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku,od 19. srpnja do 24. kolovoza 1979.;13

- deveto zasjedanje, u Sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku, od 3.o•ujka do 4. travnja 1980.;14

- nastavak devetog zasjedanja, u Uredu Ujedinjenih naroda u •enevi, od28. srpnja do 29. kolovoza 1980.;15

- deseto zasjedanje, u Sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku, od 9.o•ujka do 24. travnja 1981.;16

- nastavak desetog zasjedanja, u Uredu Ujedinjenih naroda u •enevi, od3. do 28. kolovoza 1981.;17

- jedanaesto zasjedanje, u Sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku, od8. o•ujka do 30. travnja 1982.;18

- nastavak jedanaestog zasjedanja, u Sjedištu Ujedinjenih naroda u NewYorku, od 22. do 24. rujna 1982.19 19

II. SUDJELOVANJE NA KONFERENCIJI

8. Smatraju•i po•eljnim da sudjelovanje na Konferenciji bude op•e, Op•askupština je rezolucijom 3067 (XXVIII) odlu•ila zatra•iti od glavnog tajnikada pozove na sudjelovanje na Konferenciji dr•ave koje su •lanice Ujedinjenihnaroda ili •lanice specijaliziranih ustanova ili Me•unarodne agencije zaatomsku energiju, kao i dr•ave stranke Statuta Me•unarodnog suda, te sljede•edr•ave: Republiku Gvineju Bisau i Demokratsku Republiku Vijetnam.

Na zasjedanjima Konferencije sudjelovale su delegacije ovih dr•ava:Afganistan, Albanija, Al•ir, Angola, Antigva i Barbuda, Argentina, Australija,Austrija, Bahami, Bahrein, Bangladeš, Barbados, Belgija, Benin, Bocvana,Bolivija, Brazil, Bugarska, Burma, Burundi, Butan, Bjeloruska SovjetskaSocijalisti•ka Republika, Cipar, •ad, •ehoslova•ka, •ile, Danska, DemokratskaKampu•ija, Demokratska Narodna Republika Koreja, Demokratska Narodna RepublikaLaos, Demokratski Jemen, Dominika, Dominikanska Republika, D•ibuti, Egipat,Ekvador, Ekvatorska Gvineja, El Salvador, Etiopija, Fid•i, Filipini, Finska,Francuska, Gabon, Gambija, Gana, Gornja Volta, Gr•ka, Grenada, Gvajana,Gvatemala, Gvineja, Gvineja Bisau, Haiti, Honduras, Indija, Indonezija, Irak,Iran, Irska, Island, Italija, Izrael, Jamajka, Japan, Jemen, Jordan,Jugoslavija, Ju•na Afrika, Kanada, Kabo Verde, Katar, Kenija, Kina, Kolumbija,Komori, Kongo, Kostarika, Kuba, Kuvajt, Lesoto, Libanon, Liberija, LibijskaArapska D•amahirija, Lihtenštajn, Luksemburg, Madagaskar, Ma•arska, Malavi,Maldivi, Malezija, Mali, Malta, Maroko, Mauricijus, Mauritanija, Meksiko,Monako, Mongolija, Mozambik, Nauru, Nepal, Niger, Nigerija, Nikaragva,Nizozemska, Norveška, Novi Zeland, Njema•ka Demokratska Republika, ObalaBjelokosti, Oman, Pakistan, Panama, Papua Nova Gvineja, Paragvaj, Peru,

13)

Odluka donesena na 115. plenarnoj sjednici, 27. travnja 1979. (v. Official Records of the Third United Nations Conference on the Law of the Sea, sv.XI, A/CONF. 62/SR. 115).

14) Rezolucija Opće skupštine 34/20 od 9. studenoga 1979.

15) Ibid.

16) Rezolucija Opće skupštine 35/116 od 10. prosinca 1980. i odluka donesena na 147. plenarnoj sjednici Konferencije, 20. travnja 1981. (A/CONF. 62/SR

147).

17) Rezolucija Opće skupštine 35/452 od 11. svibnja 1981.

18) Rezolucija Opće skupštine 36/79 od 9. prosinca 1981.

19) Odluka donesena na 182. plenarnoj sjednici Konferencije, 30. travnja 1982. (A/CONF. 62/SR. 182).

19a) Završni dio jedanaestog zasjedanja održan je u Montego Bayu, Jamajka, od 6. do 10. prosinca 1982.: odluka donesena na 184. plenarnoj sjednici,

24. rujna 1982.

134

Poljska, Portugal, Republika Koreja, Ruanda, Rumunjska, Samoa, San Marino,Sveti Toma i Prinsipe, Saudijska Arabija, Savezna Republika Njema•ka, SavezSovjetskih Socijalisti•kih Republika, Sejšeli, Senegal, Sijera Leone,Singapur, Sirijska Arapska Republika, Sjedinjene Ameri•ke Dr•ave, SolomonovoOto•je, Somalija, Srednjoafri•ka Republika, Sudan, Surinam, Svazi, SvetaLucija, Sveta Stolica, Sveti Vincent i Grenadini, Španjolska, Šri Lanka,Švedska, Švicarska, Tajland, Togo, Tonga, Trinidad i Tobago, Tunis, Turska,Uganda, Ujedinjeni Arapski Emirati, Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije iSjeverne Irske, Ujedinjena Republika Kamerun, Ujedinjena Republika Tanzanija,Ukrajinska Sovjetska Socijalisti•ka Republika, Urugvaj, Venezuela, Vijetnam,Zair, Zambija i Zimbabve.20

9. Od glavnog je tajnika tako•er zatra•eno, rezolucijom 3067 (XXVIII),da pozove zainteresirane me•uvladine i nevladine organizacije i Vije•eUjedinjenih naroda za Namibiju da sudjeluju na Konferenciji kao promatra•i.

Specijalizirane ustanove i me•uvladine organizacije koje su sudjelovalekao promatra•i na nekoliko zasjedanja Konferencije navedene su u dodatku ovomedokumentu.

10. Na temelju preporuke Konferencije Op•a skupština je rezolucijom3334 (XXIX), usvojenom 17. prosinca 1974., zatra•ila od glavnog tajnika dauputi poziv Papui Novoj Gvineji, Otocima Cook, Nizozemskim Antilima, Niueu,Surinamu, Udru•enim Dr•avama Zapadne Indije i Starateljskom podru•juPacifi•kih Otoka da na sljede•im zasjedanjima Konferencije sudjeluju kaopromatra•i ili, ako netko od njih postane neovisan, kao dr•ava sudionica.

Dr•ave i podru•ja koja su sudjelovala kao promatra•i na nekolikozasjedanja Konferencije tako•er su navedeni u dodatku ovome dokumentu.

11. Konferencija je 11. srpnja 1974. odlu•ila uputiti pozivenarodnooslobodila•kim pokretima koje priznaju Organizacija afri•kog jedinstvai Liga arapskih dr•ava, svaka u svojoj regiji, da sudjeluju na Konferencijikao promatra•i.21

Narodnooslobodila•ki pokreti koji su sudjelovali kao promatra•i nanekoliko zasjedanja Konferencije tako•er su navedeni u dodatku ovomedokumentu.

12. Na temelju rezolucije Op•e skupštine 34/92, Konferencija je 6.o•ujka 1980.22 odlu•ila da Namibija, koju predstavlja Vije•e Ujedinjenihnaroda za Namibiju, treba sudjelovati na Konferenciji u skladu s relevantnimodlukama Op•e skupštine.

III. DU•NOSNICI I ODBORI

13. Konferencija je izabrala Hamiltona Shirleyja Amerasinghea (ŠriLanka) za svoga predsjednika. Kasnije, na svome sedmom zasjedanju,Konferencija je potvrdila njegovu du•nost predsjednika Konferencije, premdaje prestao biti •lanom delegacije svoje zemlje.23 Hamilton Shirley Amerasingheje umro 4. prosinca 1980.; Konferencija je izrazila po•ast njegovoj uspomenina posebnoj komemorativnoj sjednici 17. o•ujka 1981. na svome desetomzasjedanju (A/CONF. 62/SR. 144).24

14. Glavni tajnik Ujedinjenih naroda otvorio je deseto zasjedanje kao

20) Popis država koje su sudjelovale na svakom zasjedanju sadržan je u odgovarajućem izvješću Verifikacijskog odbora.

21) Odluka donesena na 38. plenarnoj sjednici Konferencije, 11. srpnja 1974., Official Records of the Third United Nations Conference on the Law of the

Sea, sv. I, A/CONF. 62/SR. 38.

22) Ibid., sv. XIII, A/CONF. 62/SR. 122.

23) Zatvorena 86. plenarna sjednica Konferencije, održana je 5. travnja 1978., usvojivši rezoluciju A/CONF. 62/R.l, koju je predložio Nepal u ime Azijske

grupe; ibid., sv. IX, bilješka na strani 3.

24) Opća skupština Ujedinjenih naroda izrazila je počast uspomeni na ambasadora Hamiltona Shirleyja Amerasinghea, koji je bio predsjednik Konferencije

od njezinog početka, a prije toga bio je predsjednik Odbora za miroljubivu upotrebu dna mora i oceana izvan granica nacionalne jurisdikcije (A/35/PV.82). Općaskupština poslije toga je osnovala memorijalnu stipendiju koja nosi njegovo ime (rezolucija 35/116, stavci 1. i 2., od 10. prosinca 1980. i rezolucija 36/79, trećistavak u preambuli i stavak 6., od 9. prosinca 1981.). V. također A/36/697.

135

privremeni predsjednik. Konferencija je 13. o•ujka 1981. za predsjednikaizabrala Tommya T. B. Koha (Singapur).25

15. Konferencija je odlu•ila da se u osobnom svojstvu birajupredsjednici i izvjestitelji triju glavnih odbora, predsjednik Redakcijskogodbora i Glavni izvjestitelj Konferencije, a da potpredsjednici Konferencije,potpredsjednici glavnih odbora i •lanovi Redakcijskog odbora budu izabrani kaopredstavnici zemalja.26

16. Konferencija je izabrala za potpredsjednike predstavnike sljede•ihdr•ava: Al•ira; Belgije, koju je zamjenjivala Irska na svakom drugomzasjedanju (na temelju sporazuma odgovaraju•e regionalne skupine); Bolivije;•ilea; Dominikanske Republike; Egipta; Francuske; Indonezije; Irana; Iraka;Islanda; Jugoslavije; Kine; Kuvajta; Liberije; Madagaskara; Nepala; Nigerije;Norveške; Pakistana; Perua; Poljske; Singapura, kojega je zamijenila nadesetom zasjedanju Šri Lanka (na temelju sporazuma odgovaraju•e regionalneskupine); Trinidada i Tobaga; Tunisa; Saveza Sovjetskih Socijalisti•kihRepublika; Sjedinjenih Ameri•kih Dr•ava; Ugande; Ujedinjene Kraljevine VelikeBritanije i Sjeverne Irske; Zaira i Zambije.

17. Konferencija je osnovala sljede•e odbore: Op•i odbor, tri glavnaodbora, Redakcijski odbor i Verifikacijski odbor. Predmeti koji su dodijeljeniplenumu i svakom od triju glavnih odbora izlo•eni su u odsjeku III. dokumentaA/CONF. 62/29.

Op•i odbor •inili su Predsjednik Konferencije, koji je predsjedao Op•imodborom, potpredsjednici, du•nosnici glavnih odbora i Glavni izvjestitelj.Predsjednik Redakcijskog odbora imao je pravo sudjelovanja na sjednicama Op•egodbora bez prava glasa.27

Konferencija je izabrala sljede•e du•nosnike triju glavnih odbora ukojima su bile predstavljene sve dr•ave sudionice Konferencije:

Prvi odborPredsjednik Paul Bamela Engo (Ujedinjena Republika Kamerun)Potpredsjednici Predstavnici Brazila, Japana i Njema•ke Demokratske

RepublikeIzvjestiteljPrvo i drugo zasjedanje H.C. Mott (Australija) Tre•e do desetog zasjedanja John Bailey (Australija) Jedanaesto zasjedanje Keith Brennan (Australija)

Drugi odborPredsjednikPrvo i drugo zasjedanje Andrés Aguilar (Venezuela) Tre•e zasjedanje Reynaldo Galindo Pohl (Salvador) (na temelju sporazuma

odgovaraju•e regionalne skupine) •etvrto do jedanaestog zasjedanja Andrés Aguilar (Venezuela)Potpredsjednici Predstavnici •ehoslova•ke, Kenije i TurskeIzvjestitelj Satya Nandan (Fid•i)

Tre•i odborPredsjednik Alexander Yankov (Bugarska)Potpredsjednici Predstavnici Cipra, Kolumbije i Savezne Republike

Njema•keIzvjestitelj Prvo i drugo zasjedanje Abdel Magied A. Hassan (Sudan) Tre•e zasjedanje Manyang d'Awol (Sudan) •etvrto i peto zasjedanje Abdel Magied A. Hassan (Sudan) Peto do jedanaestog zasjedanja Manyang d'Awol (Sudan)Konferencija je izabrala sljede•e du•nosnike i •lanove Redakcijskog

odbora:Redakcijski odbor

25) A/CONF. 62/SR. 143.

26) Ibid., sv. I, A/CONF. 62/SR. 2.

27) Odluka donesena na 3. plenarnoj sjednici Konferencije, 10. prosinca 1973. (v. Official Records of the Third United Nations Conference on the Law

of the Sea, sv. I., str. 9).

136

Predsjednik J. Alan Beesley (Kanada)•lanovi Predstavnici: Afganistana, Argentine, Bangladeša (mijenjaju•i

se s Tajlandom svake druge godine), Ekvadora, El Salvadora (kojeg je za tre•ezasjedanje zamijenila Venezuela na temelju sporazuma odgovaraju•e regionalneskupine), Filipina, Gane, Indije, Italije, Lesota, Malezije, Mauricijusa,Mauritanije, Meksika, Nizozemske (mijenjaju•i se s Austrijom na svakom drugomzasjedanju), Rumunjske, Sijera Leone, Sirijske Arapske Republike, SavezaSovjetskih Socijalisti•kih Republika, Sjedinjenih Ameri•kih Dr•ava, Španjolskei Ujedinjene Republike Tanzanije.

Konferencija je izabrala sljede•e du•nosnike i •lanove Verifikacijskogodbora.

Verifikacijski odborPredsjednik Prvo zasjedanje Heinrich Gleissner (Austrija) Drugo i tre•e zasjedanje Franz Weidinger (Austrija) •etvrto do jedanaestog zasjedanja Karl Wolf (Austrija)•lanovi Predstavnici: Austrije, •ada, Irske, Japana, Kine, Kostarike,

Ma•arske, Obale Bjelokosti i UrugvajaZa glavnog izvjestitelja Konferencije izabran je Kenneth Rattray

(Jamajka).18. Na prvom i drugom zasjedanju glavnog tajnika Ujedinjenih naroda,

kao glavnog tajnika Konferencije, zastupao je Constantin Stavropoulos,zamjenik glavnog tajnika. Nakon toga, glavnog je tajnika zastupao BernardoZuleta, zamjenik glavnog tajnika. Izvršni tajnik Konferencije bio je David L.D. Hall.

19. Op•a skupština, na temelju svoje rezolucije 3067 (XXVIII), kojom jesazvala Konferenciju, dostavila joj je izvješ•a i dokumente Odbora zamiroljubivu upotrebu dna mora i oceana izvan granica nacionalne jurisdikcijei dokumentaciju Op•e skupštine korisnu za rad Konferencije. Na svom po•etkuKonferencija je raspolagala i ovim dokumentima:

a) privremenim dnevnim redom prvog zasjedanja Konferencije (A/CONF.62/l);

b) nacrtom poslovnika koji je pripremio glavni tajnik (A/CONF. 62/2 iAdd. 1-3), zajedno s dodatkom koji je sadr•avao "d•entlmenski sporazum", kojije Op•a skupština odobrila na svom dvadeset i osmom zasjedanju, 16. studenoga1973.

Nakon toga, Konferencija je tako•er raspolagala sa sljede•omdokumentacijom:

(i) prijedlozima koje su podnijele delegacije sudionice Konferencije,objavljenima u Slu•benim dokumentima Konferencije (Official Records),

(ii) izvješ•ima i studijama koje je pripremio glavni tajnik,28

(iii) neslu•benim tekstovima za pregovaranje i nacrtom Konvencije opravu mora i s tim povezanim nacrtima rezolucija i odluka izra•enima naKonferenciji, koji se dalje navode.

28) Economic implications of sea-bed mineral development in the international area, ibid., sv. III (A/CONF. 62/25 od 22. svibnja 1973.).Economic implications of sea-bed mining in the international area, ibid., sv. IV (A/CONF. 62/37 od 18. veljače 1975.). Description of some types of marinetechnology and possible methods for their transfer, ibid., sv. IV (A/CONF. 62/C. 3/L. 22) od 27. veljače 1975.Draft alternative texts of the preamble and final clauses, ibid., sv. VI (A/CONF. 62/L. 13) od 26. srpnja 1976.Annotated directory of inter-governmental organizations concerned with ocean affairs (A/CONF.62/L.14) od 10. kolovoza 1976.Alternative means of financing the Enterprise, ibid., sv. VI (A/CONF. 62/C, l/L.17) od 3. rujna 1976.Costs of the Authority and contractual means of financing its activities, ibid., sv. VII (A/CONF. 62/C.l/L.19) od 18. svibnja 1977.Manpower requirements of the Authority and related training needs, ibid., sv. XII (A/CONF. 62/82) od 17. kolovoza 1979.Potential financial implications for States Parties to the future Convention on the Law of the Sea (A/CONF. 62/L.65) od 20. veljače 1981.Effects of the production limitation formula under certain specified assumptions (A/CONF.62/L.66) od 24. veljače 1981. i (A/CONF.62/L.66/Corr. l) od 3. ožujka1981.Preliminary study illustrating various formulae for the definition of the continental shelf, ibid., sv. IX (A/CONF.62/C.2/L.98) od 18. travnja 1978.; map illustratingvarious formulae for the definition of the continental shelf (A/CONF.62/C.2/L.98/Add.); calculation of areas illustrated beyond 200 miles in documentA/CONF.62/C.2/L.98/Add.l, ibid. sv. IX (A/CONF.62/C.l/L.98/Add. 2) od 3. svibnja 1987.; communication received from the Secretary of the IntergovernmentalOceanographic Commission, ibid., sv. IX (A/CONF.62/C.2/L.98/Add.3) od 28. kolovoza 1987.Study of the implications of preparing large-scale maps for the Third United Nations Conference on the Law of the Sea, ibid. sv. XI (A/CONF.62/C.2/L.99) od9. travnja 1979.Study on the future functions of the Secretary-General under the draft Convention and on the needs of countries, especially developing countries for information,advice, and assistance under the new legal régime (A/CONF.62/L.76) od 18. kolovoza 1981.

137

IV. REDAKCIJSKI ODBOR

20. Redakcijski odbor je zapo•eo svoj rad na sedmom zasjedanjuKonferencije neslu•beno ispituju•i tekstove za pregovaranje sa svrhom dapro•isti nacrte, uskladi rije•i i izraze koji se •esto koriste i da revizijomtekstova postigne istovjetnost teksta Konvencije, izra•enog na šest slu•benihjezika Konferencije. Odboru je, u njegovom neslu•benom radu, pomagalo šestjezi•nih skupina, koje su •inili •lanovi i ne•lanovi Redakcijskog odbora, akoje su predstavljale šest slu•benih jezika Konferencije, s time što je svakomskupinom predsjedavao koordinator29, a pomagali su joj lingvisti•ki stru•njaciTajništva. Koordinatori su, prema smjernicama Predsjednika Redakcijskogodbora, obavili najve•i dio posla u uskla•ivanju gledišta jezi•nih skupina ipripremanju prijedloga za Redakcijski odbor, na sjednicama koje su bileotvorene •lanovima i ne•lanovima Redakcijskog odbora. Pored sjednica odr•anihu tijeku redovitih zasjedanja Konferencije, Odbor je odr•ao i sljede•esjednice izme•u pojedinih zasjedanja:

- u Sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku, od 9. do 27. lipnja 1980.;- u Uredu Ujedinjenih naroda u •enevi, od 12. sije•nja do 27. velja•e

1981.;- u Uredu Ujedinjenih naroda u •enevi, od 29. lipnja do 31. srpnja

1981.;- u Sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku, od 18. sije•nja do 26.

velja•e 1982.;- u Uredu Ujedinjenih naroda u •enevi, od 12. srpnja do 25. kolovoza

1982.Redakcijski odbor je podnio prvu seriju izvješ•a o uskla•ivanju rije•i

i izraza koji se •esto koriste.30 Odbor je podnio drugu seriju izvješ•a, kojasadr•e preporuke proistekle iz revidiranja teksta Konvencije.31

V. POSLOVNIK I NA•IN PREGOVARANJA

21. Konferencija je usvojila svoj poslovnik (A/CONF. 62/30) na svomdrugom zasjedanju.32 Uz poslovnik je dodana deklaracija koja sadr•i"d•entlmenski sporazum", koji je izradio Predsjednik, a prihvatila ga jeKonferencija 33 i odobrila Op•a skupština.34 U deklaraciji se ka•e:

"Imaju•i na umu da su problemi morskog prostora me•usobno usko povezanii da ih treba razmatrati kao cjelinu, te da je po•eljno usvojiti takvukonvenciju o pravu mora koja •e jam•iti najšire mogu•e prihva•anje,Konferencija bi trebala ulo•iti svaki napor radi postizanja sporazumao supstancijalnim pitanjima konsenzusom i ne bi trebala glasovati o tim

29) Koordinatori jezičnih grupa bili su:Jezična grupa za arapski: Mustafa Kamil Yassen (Ujedinjeni Arapski Emirati) i Mohammad Al-Haj Hamoud (Irak)Jezična grupa za engleski: Bernard H. Oxman (Sjedinjene Države) i Thomas A. Clingan (Sjedinjene Države)Zamjenici: Stevan Asher (Sjedinjene Države) i Milton Drucker (Sjedinjene Države).Jezična grupa za francuski: Tullio Treves (Italija). Zamjenik Lucius Caflisch (Švicarska).Jezična grupa za kineski: Wang Tieya (Kina), Ni Zhengyu (Kina) i Zhang Hongzeng (Kina).Jezična grupa za ruski: F.N. Kovalev (SSSR), P.N. Evseev (SSSR), Jevgeny N. Nasinovsky (SSSR) i Georgy G. Ivanov (SSSR).Jezična grupa za španjolski: José Antonio Yturriaga Barbarán (Španjolska), José Manuel Lacleta Munoz (Španjolska), José Antonio Pastor Ridruejo (Španjolska)i Luis Valancia Rodriguez (Ekvador).

30) A/CONF.62/L.56, A/CONF.62/L.57/Rev.I. i A/CONF.62/L.63/Rev.I. V. Official Records of the Third United Nations Conference on the Law of the Sea,

sv. XIII i XXIV.

31) A/CONF.62/L.67/Add.1-16, A/CONF.62/L.75/Add.1-13, A/CONF.62/L.85/Add.1-9, A/CONF.62/L.142/Rev.l/Add.1 i

A/CONF.62/L.152/Add.1-27.

32) Ibid., sv. I., A/CONF.62/SR.20.

33) Official Records of the General Assembly, Twenty-eighth Session, Plenary Meetings, 2169th meeting.

34) Official Records of the Third United Nations Conference on the Law of the Sea, sv. I, A/CONF.62/SR.19.

138

pitanjima dok se svi napori za postizanjem konsenzusa ne iscrpe."22. Na Konferenciji je, kasnije, poslovnik dopunjen 12. srpnja 1974.35,

17. o•ujka 1975.36 i 6. o•ujka 1980.37

23. Na svom drugom zasjedanju38, Konferencija je utvrdila djelokrugtriju glavnih odbora, dodjeljuju•i plenumu ili odborima teme i pitanja spopisa pripremljenog u skladu s rezolucijom Op•e skupštine 2750 C (XXV)(A/CONF.62/29). Glavni su odbori osnovali neformalne radne skupine ili drugapomo•na tijela koja su odborima pomagala u radu.39

24. Na zahtjev Konferencije, na tre•em zasjedanju, svaki je odpredsjednika triju odbora priredio jedan jedinstveni tekst za pregovaranje opredmetima koji su bili povjereni njegovom odboru, a ti su tekstovi zajedno•inili Neslu•beni jedinstveni tekst za pregovaranje (A/CONF.62/WP.8, dijeloviI, II, III), •iju je prirodu opisao Predsjednik Konferencije u uvodnojbilješci. Nakon toga, predsjednik Konferencije, uzimaju•i u obzir teme ipitanja dodijeljene plenumu i glavnim odborima, podnio je na raspravujedinstveni tekst za pregovaranje o predmetu rješavanja sporova(A/CONF.62/WP.9).

25. Nakon op•e rasprave o tom predmetu u plenumu, zabilje•enoj udokumentima A/CONF.62/SR.58 do SR.65, na zahtjev Konferencije,40 Predsjednikje na •etvrtom zasjedanju Konferencije priredio revidirani tekst o rješavanjusporova (A/CONF.62/WP.9/Rev.1), koji je predstavljao dio IV. Neslu•benogjedinstvenog teksta za pregovaranje, objavljenog u dokumentu A/CONF.62/WP.8.Na tom istom zasjedanju svaki je predsjednik glavnog odbora priredioRevidirani jedinstveni tekst za pregovaranje (A/CONF.62/WP.8/Rev.1, dijeloviI-III); tekstu je dodana bilješka predsjednika koja opisuje njegovu prirodu.

26. U tijeku petog zasjedanja Predsjednik je, na zahtjev Konferencije,41

35)

Ibid., sv. I, A/CONF.62/SR.40.

36) Ibid., sv. IV, A/CONF.62/SR.52.

37) Ibid., sv. XIII, A/CONF.62/SR.122.

38) Ibid., sv. I, A/CONF.62/SR.15.

39) Prvi odbor imenovao je sljedeće predsjednike neformalnih radnih skupina koje je ustanovio između drugog i jedanaestog zasjedanja:

Christopher W. Pinto (Šri Lanka): Predsjednik neformalnog plenarnog tijela (odluka donesena na prvoj sjednici Prvog odbora), Official Records ofthe Third United Nations Conference on the Law of the Sea, sv. II; Predsjednik pregovaračke skupine o režimu i uvjetima istraživanja i iskorištavanja Zone, kojase sastojala od 50 država, ali je bila otvorena i svim drugim državama (odluka Prvog odbora donesena od 14. do 16. sjednice, ibid.).

S.P. Jagota (Indija) i H.H.M. Sondaal (Nizozemska): supredsjednici otvorene radne skupine (odluka Prvog odbora donesena na 26. sjednici, ibid.,sv. VI).

Jens Evensen (Norveška), Specijalni koordinator Predsjednikove plenarne neformalne radne skupine o sustavu iskorištavanja (odluka Prvog odboradonesena na 38. sjednici, ibid., sv. VII).

Satya N. Nandan (Fidži), Predsjednik neformalne skupine o pitanju proizvodne politike, ustanovljene pod okriljem Pregovaračke skupine 1, kojase navodi dalje u stavku 28. (v. 114. sjednicu Općeg odbora, od 26. travnja 1979., ibid., sv. IX).

Paul Bamela Engo (Ujedinjena Republika Kamerun), Predsjednik Prvog odbora, Francis X. Njenga (Kenija), Tommy T.B. Koh(Singapur) i Harry Wünsche (Demokratska Republika Njemačka): supredsjednici Radne skupine 21 o pitanjima Prvog odbora, u kojoj je glavni koordinator bioPredsjednik Prvog odbora. Radnu skupinu je činilo 10 članova koji su predstavljali interese Grupe 77, Kina i 10 članova koji su predstavljali interese glavnihindustrijskih zemalja, sa 7 zamjenika u svakoj skupini. Skupina je bila sastavljena tako da članovi i zamjenici predstavljaju interese u pitanju koje se razmatralo(odluka Općeg odbora donesena na 45. sjednici, 9. travnja 1979., ibid., sv. XI; v. također 114. plenarnu sjednicu, od 26. travnja 1979., ibid., sv. XI).

Drugi je odbor ustanovio, u različitim razdobljima, neformalne konzultativne skupine, kojima su predsjedavala trojica zamjenika predsjednika,predstavnici Čehoslovačke, Kenije i Turske, i izvjestitelj Odbora, Satya N. Nandan (Fidži). (v.izjavu Predsjednika Drugog odbora, A/CONF.62/C.2/L.87, (ibid.,sv.IV). V. također izjavu o radu Izvjestitelja Odbora A/CONF.62/C.2/L.89/Rev.1, ibid.).

Treći odbor je imenovao sljedeće predsjednike svojih neformalnih sjednica:José Luis Vallarta (Meksiko): Predsjednik neformalnih sjednica o zaštiti i očuvanju morskog okoliša (odluka donesena na drugoj sjednici Trećeg

odbora, ibid., sv. II.).Cornel A. Metternich (Savezna Republika Njemačka), Predsjednik neformalnih sjednica o znanstvenom istraživanju i razvoju te prijenosu tehnologije

(odluka donesena na drugoj sjednici Trećeg odbora, ibid., sv. II; v. također A/CONF.62/C.3/L.16., ibid., sv.III).

40) Odluka donesena na 65. plenarnoj sjednici Konferencije, 12. travnja 1976., ibid., sv. V, A/CONF.62/SR.65.

41) Ibid., sv. VI, A/CONF.62/SR.71.

139

priredio revidirani jedinstveni tekst za pregovaranje o rješavanju sporova(A/CONF.62/WP.9/Rev.2), koji je •inio •etvrti dio Revidiranog jedinstvenogteksta za pregovaranje (A/CONF.62/WP.8/Rev.1).

27. Na svome šestom zasjedanju,42 Konferencija je zatra•ila daPredsjednik Konferencije i predsjednici glavnih odbora, pod vodstvomPredsjednika Konferencije, kao tim kojemu su pridru•eni PredsjednikRedakcijskog odbora i Glavni izvjestitelj43 - a koji se zatim nazivao"Kolegij"44 - prirede Neslu•beni slo•eni tekst za pregovaranje(A/CONF.62/WP.10), koji •e obuhvatiti cijeli krug tema i pitanja sadr•anih udijelovima I -IV. Revidiranog jedinstvenog teksta za pregovaranje. Prirodutako pripremljenog slo•enog teksta opisao je Predsjednik u svome memorandumu(A/CONF.62/WP.10/Add.1).

28. Na svome sedmom zasjedanju, Konferencija je utvrdila neka bitnaneriješena pitanja i osnovala sedam pregovara•kih skupina (navedenih udokumentu A/CONF.62/62) radi rješavanja tih pitanja.45 Svaka je skupina bilasastavljena od jezgre zemalja ponajviše zainteresiranih za pojedino bitnoneriješeno pitanje, ali je bila otvorena u svim drugim zemljama.

Predsjednici pregovara•kih skupina bili su:Pregovara•ka skupina o predmetu 1 Francis X. Njenga (Kenija)Pregovara•ka skupina o predmetu 2 Tommy T.B. Koh (Singapur)Pregovara•ka skupina o predmetu 3 Paul Bamela Engo (Ujedinjena

Republika Kamerun), Predsjednik Prvog odboraPregovara•ka skupina o predmetu 4 Satya N. Nandan (Fid•i)Pregovara•ka skupina o predmetu 5 Constantin A. Stavropoulos (Gr•ka)Pregovara•ka skupina o predmetu 6 Andrés Aguilar (Venezuela),Predsjednik Drugog odboraPregovara•ka skupina o predmetu 7 E.J. Manner (Finska).O rezultatima svojih pregovora predsjednici pregovara•kih skupina

trebali su izvijestiti odbor ili plenum, koji je djelovao kao odbor, ovisnoo prilikama, prije negoli su rezultati izlo•eni plenumu.

29. O pregovorima na sedmom zasjedanju i u nastavku sedmog zasjedanjaKonferencije izvijestio je Predsjednik - o dijelu koji se ticao rada plenumakoji je djelovao kao odbor - i predsjednici glavnih odbora i pregovara•kihskupina. Ta izvješ•a, zajedno s izvješ•em Predsjednika Redakcijskog odbora,sadr•ani su u dokumentima A/CONF.62/RCNG.1 i 2.46 Konferencija je isto takoodredila kriterije za svaku izmjenu ili reviziju Neslu•benog slo•enog tekstaza pregovaranje, koji su izlo•eni u dokumentu A/CONF.62/62.

30. Na osmome zasjedanju osnovana je skupina pravnih stru•njaka sHarryjem Wünscheom (Njema•ka Demokratska Republika) kao predsjednikom.47

31. Na temelju rasprava na Konferenciji (A/CONF.62/SR.111-SR.116) oizvješ•ima Predsjednika Konferencije, predsjednika glavnih odbora,predsjednika pregovara•kih skupina i Predsjednika skupine pravnih stru•njakao njihovim konzultacijama, Kolegij iz stavka 27. revidirao je Neslu•benislo•eni tekst za pregovaranje (A/CONF.62 /WP.10/Rev.1). Priroda teksta opisanaje u Predsjednikovom memorandumu o tuma•enju koji je dodan uz tekst.

32. U nastavku osmoga zasjedanja osnovana je još jedna skupina pravnih

42) Ibid., sv. VII, A/CONF.62/SR.77-SR.79.

43) Odluka donesena na 79. plenarnoj sjednici Konferencije, 28. lipnja 1977., ibid., sv. VII.

44) Predsjednikov memorandum o tumačenju, dodan uz dokument A/CONF.62/WP.10/Rev.2 od 11. travnja 1980.

45) Official Records of the Third United Nations Conference on the Law of the Sea, sv. IX, A/CONF.62/SR.89 i 90. Opis pitanja naveden je u dokumentu

A/CONF.62/62, ibid., sv. X.

46) Ibid., sv. X.

47) Predsjednik Prvog odbora, u dogovoru s Predsjednikom Konferencije, ustanovio je skupinu pravnih stručnjaka za rješavanje sporova koji se tiču dijela

XI. Neslužbenog složenog teksta za pregovaranje, kako je navedeno u zapisniku 114. plenarne sjednice i u dokumentima A/CONF.62/C.1/L.25 i L.36, ibid.,sv. XI.

140

stru•njaka s Jens Evensenom (Norveška) kao predsjednikom.48

33. Izvješ•a o pregovorima koje su u nastavku osmog zasjedanja vodiliPredsjednik Konferencije, predsjednici glavnih odbora, predsjednicipregovara•kih skupina i predsjednici dviju skupina pravnih stru•njaka, zajednos izvješ•em Predsjednika Redakcijskog odbora, uklju•ena su u memorandumuPredsjednika (A/CONF.62/91).

34. Na temelju izvješ•a Predsjednika o konzultacijama vo•enima uplenumu koji je djelovao kao glavni odbor (A/CONF.62/L.49/Add.1 i 2),Konferencija je na svom devetom zasjedanju razmatrala nacrt preambule, kojije pripremio Predsjednik (A/CONF.62/L.48) radi unošenja u sljede•u revizijuNeslu•benog slo•enog teksta za pregovaranje (A/CONF.62/WP.10/Rev.1). Natemelju rasprava na Konferenciji (A/CONF.62/SR.125-SR.128) o izvješ•imaPredsjednika Konferencije, predsjednika glavnih odbora, predsjednikapregovara•kih skupina i predsjednika skupina pravnih stru•njaka o njihovimkonzultacijama i izvješ•a Predsjednika Redakcijskog odbora, Kolegij49 jeizradio drugu reviziju Neslu•benog slo•enog teksta za pregovaranje (objavljenuu dokumentu A/CONF.62/WP.10/Rev.2), •iju je prirodu opisao Predsjednik umemorandumu o tuma•enju koji je dodan uz tekst.

35. Na temelju rasprava na Konferenciji (A/CONF.62/SR.134-SR.140) oizvješ•ima Predsjednika Konferencije i predsjednika glavnih odbora o njihovimkonzultacijama, Kolegij je u nastavku devetog zasjedanja izradio još jednureviziju Neslu•benog slo•enog teksta za pregovaranje. Revidirani tekst podnaslovom "Nacrt konvencije o pravu mora (neslu•beni tekst)"(A/CONF.62/WP.10/Rev.3) objavljen je zajedno s Predsjednikovim memorandumomo tuma•enju (A/CONF.62.WP.10/Rev.3/Add.1), u kojemu je opisana prirodateksta.

36. Konferencija je tako•er odlu•ila da •e se izjava o dogovoru oiznimnoj metodi odre•ivanja epikontinentalnog pojasa, koja se mo•e primijenitiu nekim specifi•nim geološkim i geomorfološkim uvjetima, uklju•iti u jedan odpriloga Završnom aktu.50

37. Konferencija je odlu•ila da se na desetom zasjedanju utvrdi statusNacrta konvencije (neslu•beni tekst).51

38. Nakon rasprava na desetom zasjedanju i nastavku desetog zasjedanjaKonferencije (A/CONF.62/SR.142-SR.155), Kolegij je revidirao Nacrt konvencijeo pravu mora (neslu•beni tekst). Konferencija je odlu•ila da je revidiranitekst (A/CONF.62/L.78) slu•beni Nacrt konvencije, izra•en na Konferenciji ipodlo•an jedino posebnim uvjetima navedenima u dokumentu A/CONF.62/114. Unastavku desetog zasjedanja Konferencija je odlu•ila da se odluke donesene naneformalnoj plenarnoj sjednici o sjedištima Me•unarodne vlasti za morsko dno(Jamajka) i Me•unarodnog suda za pravo mora (Slobodni i hanzeatski gradHamburg u Saveznoj Republici Njema•koj) unesu u revidirani Nacrt konvencije;i da se u uvodnoj bilješci toj reviziji zapišu uvjeti s kojima se Konferencijaslo•ila prilikom donošenja odluke o dvama sjedištima (A/CONF.62/L.78).

39. Nakon razmatranja u plenumu52 završnih odredbi i, posebno, pitanjastupanja Konvencije na snagu, na plenarnim sjednicama u tijeku devetogzasjedanja razmatrano je pitanje osnivanja Pripremne komisije za Me•unarodnuvlast za morsko dno i za Me•unarodni sud za pravo mora. Predsjednik je, natemelju rasprava u neformalnom plenumu, priredio radi usvajanja naKonferenciji nacrt rezolucije o privremenim aran•manima, koji je dodan uznjegovo izvješ•e (A/CONF.62/1.55 i Corr.1). Na temelju daljnjih rasprava, kojesu zajedni•ki o tom predmetu vo•ene u plenumu i Prvom odboru na desetom

48) Predsjednik je osnovao skupinu pravnih stručnjaka za završne odredbe, sa zadaćom da prouči tehničke aspekte završnih odredbi nakon njihovogpreliminarnog razmatranja u neformalnom plenumu, kako je navedeno u zapisniku 120. plenarne sjednice od 24. kolovoza 1979., ibid., sv. XII.

49) Kao što je navedeno gore u stavku 27. i u Predsjednikovom memorandumu o tumačenju, dodanom uz dokument A/CONF.62/WP.10/Rev.2.

50) Odluka donesena na 114. plenarnoj sjednici, 29. kolovoza 1980., ibid., sv. XIV, A/CONF.62/SR.141.

51) Ibid., odluka se također navodi u dokumentu A/CONF.62/BUR.13/Rev.1.

52) U nastavku osmog zasjedanja.

141

zasjedanju, u nastavku desetog zasjedanja i na jedanaestom zasjedanjuKonferencije, Predsjednik Konferencije i Predsjednik Prvog odbora priredilisu nacrt rezolucije (A/CONF.62/C.1/L.30, annex I).

40. Predsjednik Konferencije i Predsjednik Prvog odbora, nakon raspravana jedanaestom zasjedanju o pitanju tretmana pripremnih ulaganja prijestupanja na snagu Konvencije, pod uvjetom da su ta ulaganja u skladu sKonvencijom i da ne osujete njezin predmet i svrhu, predlo•ili su nacrtrezolucije koji je sadr•an u prilogu II. uz njihovo izvješ•e(A/CONF.62/C.1/L.30). Pitanje sudjelovanja u Konvenciji razmatrano je uplenumu Konferencije od osmog do jedanaestog zasjedanja, a na jedanaestomzasjedanju Predsjednik je podnio izvješ•e o konzultacijama u dokumentuA/CONF.62/L.86.

41. Jedanaesto zasjedanje najavljeno je kao zadnje zasjedanjeKonferencije na kojemu •e se donositi odluke.53 U tijeku toga zasjedanja, natemelju rasprava Konferencije (A/CONF.62/SR.157-SR.166) o izvješ•uPredsjednika (A/CONF.62/L.86) i izvješ•ima predsjednika glavnih odbora(A/CONF.62/L.87, L.91 i L.92) o pregovorima koje su vodili, i o izvješ•uPredsjednika Redakcijskog odbora o njegovu radu (A/CONF.62/L.85 i L.89),Kolegij je objavio memorandum (A/CONF.62/L.93 i Corr.1), koji je sadr•avaopromjene koje je trebalo unijeti u Nacrt konvencije o pravu mora(A/CONF.62/L.78), i dokument A/CONF.62/L.94, koji je sadr•avao nacrte trijurezolucija i nacrt jedne odluke Konferencije, koje je trebalo usvojitiistovremeno s Nacrtom konvencije.

Konferencija je utvrdila da su svi napori radi postizanja op•egsporazuma iscrpljeni.54 Za vrijeme od osam proteklih godina njezina radaKonferencija je donijela sve odluke konsenzusom, osim što se u iznimnimsituacijama glasalo isklju•ivo o pitanjima postupka, o pitanjima koja se ti•upostavljanja du•nosnika i o pozivima koje je trebalo uputiti radi sudjelovanjana Konferenciji u svojstvu promatra•a.

42. Na temelju rasprava zabilje•enih u zapisnicima Konferencije(A/CONF.62/SR.167-SR.182), Konferencija je izradila:

KONVENCIJU UJEDINJENIH NARODA O PRAVU MORAREZOLUCIJU I, o osnivanju Pripremne komisije za Me•unarodnu vlast za

morsko dno i za Me•unarodni sud za pravo moraREZOLUCIJU II, o pripremnim ulaganjima u pionirske djelatnosti koje se

odnose na polimetalne grumeneREZOLUCIJU III, o podru•jima •iji narod nije stekao punu neovisnost ili

neki drugi samoupravni polo•aj koji priznaju Ujedinjeni narodi ili podru•jimapod kolonijalnom dominacijom

REZOLUCIJU IV, o narodnooslobodila•kim pokretima.Konvencija i rezolucije I-IV, tvore•i nedjeljivu cjelinu, usvojene su

30. travnja 1982., evidentiranim glasovanjem koje je obavljeno na zahtjevjedne delegacije.55 Konvencija, zajedno s rezolucijama I-IV, usvojena jepodlo•no redakcijskim izmjenama koje je kasnije Konferencija odobrila56 i kojesu unesene u Konvenciju i rezolucije I-IV, dodane uz ovaj Završni akt (prilogI). Konvencija podlije•e ratifikaciji i otvorena je na potpisivanje od 10.prosinca 1982. do 9. prosinca 1984. u Ministarstvu vanjskih poslova Jamajke,a tako•er i u Sjedištu Ujedinjenih naroda, od 1. srpnja 1983. do 9. prosinca1984. Ona je otvorena za pristup u skladu sa svojim odredbama.

Nakon 9. prosinca 1984., posljednjeg dana za potpisivanje u SjedištuUjedinjenih naroda, Konvencija •e se polo•iti kod glavnog tajnika Ujedinjenihnaroda.

53)

Odluka donesena povodom usvajanja programa rada (A/CONF.62/116), ibid., A/CONF.62/SR.154.

54) A/CONF.62/SR.174.

55) Evidentirano glasovanje obavljeno na zahtjev delegacije Sjedinjenih Američkih Država, s time da dvije delegacije nisu sudjelovale u glasovanju.

Rezultat je bio: 130 glasova za, 4 protiv i 17 suzdržanih.

56) Odluka Konferencije donesena na 182. plenarnoj sjednici, 30. travnja 1982., kao i njena odluka donesena na 184. sjednici, 24. rujna 1982.

142

Ovom Završnom aktu su dodani:Izjava o dogovoru o kojemu je rije• gore, u stavku 36. (prilog II), i

sljede•e rezolucije koje je Konferencija usvojila:Rezolucija o iskazivanju po•asti Simónu Bolivaru Osloboditelju (prilog

III);57

Rezolucija kojom se izra•ava zahvalnost Predsjedniku, Vladi idu•nosnicima Venezuele (prilog IV);58

Iskazivanje po•asti Panamskom amfiktionijskom kongresu (prilog V);59

Rezolucija o razvoju nacionalnih infrastruktura u podru•ju znanosti omoru, pomorske tehnologije i oceanografskih slu•bi (prilog VI.)60

U POTVRDU TOGA su predstavnici potpisali ovaj Završni akt.SASTAVLJENO U MONTEGO BAYU desetog dana prosinca, tisu•u devet stotina

osamdeset i druge, u jednom primjerku na arapskom, engleskom, francuskom,kineskom, ruskom i španjolskom jeziku, a tekst je na svakom jeziku jednakovjerodostojan. Izvorni tekstovi polo•it •e se u arhivi tajništva Ujedinjenihnaroda.

Predsjednik Konferencije:T.T.B. Koh

Specijalni predstavnik glavnog tajnika na Konferenciji:Bernardo Zuleta

Izvršni tajnik Konferencije:David Hall

Prilog I.

REZOLUCIJA I.

OSNIVANJE PRIPREMNE KOMISIJE ZA ME•UNARODNU VLAST ZA MORSKO DNO I ZAME•UNARODNI SUD ZA PRAVO MORA

Tre•a Konferencija Ujedinjenih naroda o pravu mora,usvojivši Konvenciju o pravu mora koja predvi•a osnivanje Me•unarodne

vlasti za morsko dno i Me•unarodnog suda za pravo mora,odlu•ivši poduzeti sve mogu•e mjere radi osiguranja, bez neopravdane

odgode, zapo•injanja djelotvornog rada Vlasti i Suda i zaklju•enja potrebniharan•mana za zapo•injanje ostvarivanja njihovih zada•a,

odlu•ivši da treba ustanoviti Pripremnu komisiju radi ispunjenja tihciljeva,

odlu•uje sljede•e:1. Ovim se osniva Pripremna komisija za Me•unarodnu vlast za morsko dno

i za Me•unarodni sud za pravo mora. Nakon potpisivanja ili pristupa Konvenciji50 dr•ava, glavni tajnik Ujedinjenih naroda saziva Komisiju koja •e se sastatinajranije 60 dana, a najkasnije 90 dana nakon toga.

2. Komisija se sastoji od predstavnika dr•ava i Namibije - kojupredstavlja Vije•e Ujedinjenih naroda za Namibiju - koje su potpisaleKonvenciju ili su joj pristupile. Predstavnici potpisnica Završnog akta moguu punoj mjeri sudjelovati u raspravama Komisije kao promatra•i, ali nisuovlašteni sudjelovati u donošenju odluka.

3. Komisija bira svog predsjednika i druge du•nosnike.4. Poslovnik Tre•e Konferencije Ujedinjenih naroda o pravu mora

primjenjuje se mutatis mutandis prilikom usvajanja poslovnika Komisije.5. Komisija:(a) priprema privremeni dnevni red prvog zasjedanja Skupštine i Vije•a

57)

Nacrt rezolucije A/CONF.62/L.3 i Add. 1-4, usvojen na 43. plenarnoj sjednici Konferencije, 22. srpnja 1974., ibid., sv. I.

58) Nacrt rezolucije A/CONF.62/L.9, usvojen na 51. plenarnoj sjednici Konferencije, 28. kolovoza 1974., ibid., sv. I.

59) Nacrt o iskazivanju poštovanja A/CONF.62/L.15, usvojen na 76. plenarnoj sjednici Konferencije 17. rujna 1976., ibid., sv. VI.

60) Nacrt rezolucije A/CONF.62/L.127, usvojen na 182. plenarnoj sjednici Konferencije, 30. travnja 1982.

143

i, ako je potrebno, daje preporuke o pitanjima na dnevnom redu;(b) priprema nacrt poslovnika Skupštine i Vije•a;(c) daje preporuke o prora•unu za prvo financijsko razdoblje Vlasti;(d) daje preporuke o odnosu izme•u Vlasti i Ujedinjenih naroda i drugihme•unarodnih organizacija;(e) daje preporuke o Tajništvu Vlasti, u skladu s relevantnim odredbamaKonvencije;(f) ovisno o potrebama, prou•ava pitanja relevantna za osnivanjesjedišta Vlasti i o tome daje preporuke;(g) priprema nacrt pravila, propisa i postupaka koji su potrebni radiosposobljavanja Vlasti da zapo•ne s radom, uklju•uju•i nacrt propisa ofinancijskom poslovanju i unutrašnjoj upravi Vlasti;(h) ostvaruje ovlaštenja i zada•e koji su joj dodijeljeni rezolucijom

II. Tre•e konferencije Ujedinjenih naroda o pravu mora, a koji se odnose napripremna ulaganja;

(i) poduzima prou•avanja problema s kojima bi se mogle suo•iti dr•aveu razvoju koje su kopneni proizvo•a•i, a koje •e vjerojatno najte•epogoditi proizvodnja ruda dobivenih iz Zone, sa svrhom da se umanjenjihove teško•e i da im se pomogne izvršiti potrebna gospodarskaprilago•avanja, uklju•uju•i prou•avanje ustanovljavanja kompenzacijskogfonda, i o tome daje preporuke Vlasti.6. Komisija ima takvu pravnu sposobnost koja joj je potrebna za

obavljanje njezinih zada•a i ostvarivanje njezinih ciljeva odre•enih u ovojrezoluciji.

7. Komisija mo•e osnovati pomo•na tijela koja su potrebna radiobavljanja njezinih zada•a i odre•uje im zada•e i poslovnike. Ona mo•epozvati, kad je to potrebno, i vanjske stru•njake, u skladu s praksomUjedinjenih naroda, kako bi olakšala rad tijela koje je osnovala.

8. Komisija •e osnovati posebnu komisiju za Poduze•e kojoj •e bitipovjerene zada•e iz stavka 12. rezolucije II. Tre•e konferencije Ujedinjenihnaroda o pravu mora o pripremnim ulaganjima. Posebna komisija •e poduzeti svepotrebne mjere radi što skorijeg zapo•injanja djelotvornog rada Poduze•a.

9. Komisija •e osnovati posebnu komisiju za prou•avanje problema skojima bi se mogle suo•iti dr•ave u razvoju koje su kopneni proizvo•a•i i koje•e vjerojatno najte•e pogoditi proizvodnja ruda dobivenih iz Zone, i povjerit•e joj zada•e iz stavka 5.(i).

10. Komisija priprema izvješ•e koje sadr•i preporuke o prakti•nimaran•manima za osnivanje Me•unarodnog suda za pravo mora, koje •e se podnijetisastanku dr•ava stranaka, koji se saziva u skladu sa •lankom 4., Priloga VI.Konvencije.

11. Komisija priprema kona•no izvješ•e o svim pitanjima u okvirunjezinog mandata, osim onih iz stavka 10., koje •e podnijeti Skupštini, nanjezinom prvom zasjedanju. Svaka radnja, poduzeta na osnovi izvješ•a, morabiti u skladu s odredbama Konvencije o ovlaštenjima i zada•ama koji supovjereni odgovaraju•im organima Vlasti.

12. Komisija zasjeda u sjedištu Vlasti ako su radni uvjeti osigurani;ona se sastaje toliko •esto koliko je potrebno radi brzog izvršavanja njezinihzada•a.

13. Komisija •e postojati do zaklju•enja prvog zasjedanja Skupštine, azatim se njezina imovina i arhiv predaju Vlasti.

14. Troškovi Komisije pokrivaju se iz redovitog prora•una Ujedinjenihnaroda, podlo•no odobrenju Op•e skupštine Ujedinjenih naroda.

15. Glavni tajnik Ujedinjenih naroda pru•it •e Komisiji one uslugetajništva koje joj budu potrebne.

16. Radi poduzimanja potrebnih radnji, glavni tajnik Ujedinjenih narodaupoznat •e Op•u skupštinu s ovom rezolucijom, posebno sa stavcima 14. i 15.

REZOLUCIJA II.

PRIPREMNA ULAGANJA U PIONIRSKE DJELATNOSTI KOJE SE ODNOSE NA POLIMETALNEGRUMENE

Tre•a Konferencija Ujedinjenih naroda o pravu mora,usvojivši Konvenciju o pravu mora (dalje u tekstu: Konvencija)osnovavši rezolucijom I. Pripremnu komisiju za Me•unarodnu vlast za

morsko dno i za Me•unarodni sud za pravo mora (dalje u tekstu: Komisija) inalo•ivši joj pripremanje nacrta pravila, propisa i postupaka potrebnih radi

144

osposobljavanja Vlasti da zapo•ne s radom, kao i izradu preporuka za skoripo•etak djelotvornog rada Poduze•a,

•ele•i omogu•iti da se ulaganja dr•ava i drugih subjekata prijestupanja Konvencije na snagu obavlja na na•in sukladan me•unarodnom re•imuustanovljenom u dijelu XI. Konvencije i u prilozima koji se na njega odnose,

priznaju•i potrebu da se Poduze•u osiguraju financijska sredstva,tehnologija i znanje koji •e mu omogu•iti da glede djelatnosti u Zoni ideukorak s dr•avama i drugim subjektima, navedenima u prethodnom stavku,

odlu•uje sljede•e:

1. Za svrhe ove rezolucije:(a) "pionirski ulaga•" se odnosi na:(i) Francusku, Indiju, Japan i Savez Sovjetskih Socijalisti•kihRepublika, ili na jedno dr•avno poduze•e svake od tih dr•ava, ili nafizi•ku ili pravnu osobu koja ima dr•avnu pripadnost jedne od tihdr•ava ili je pod njezinim stvarnim nadzorom ili nadzorom njezinihdr•avljana, s tim da doti•na dr•ava potpiše Konvenciju i da dr•ava ilidr•avno poduze•e, ili fizi•ka ili pravna osoba utroši u pionirskedjelatnosti prije 1. sije•nja 1983. iznos koji je jednak iznosu odnajmanje 30 milijuna USD (dolara Sjedinjenih Ameri•kih Dr•avaobra•unatih u konstantnim dolarima koji se odnose na 1982. godinu), stim da najmanje 10 posto od toga iznosa utroši u odre•ivanje polo•aja,topografsku studiju i procjenu podru•ja iz stavka 3. (a),(ii) •etiri subjekta, koje •ine fizi•ke ili pravne osobe1 koje imajudr•avnu pripadnost jedne ili više od sljede•ih dr•ava, ili su podstvarnim nadzorom jedne ili više njih ili njihovih dr•avljana, i to:Belgije, Italije, Japana, Kanade, Nizozemske, Savezne RepublikeNjema•ke, Sjedinjenih Ameri•kih Dr•ava i Ujedinjene Kraljevine VelikeBritanije i Sjeverne Irske, s tim da dr•ava odnosno dr•ave koje izdajupotvrdu potpišu Konvenciju i da doti•ni subjekt utroši, prije 1.sije•nja 1983. godine, iznos u visini i u svrhe odre•ene u podstavku(i),(iii) svaku dr•avu u razvoju koja potpiše Konvenciju ili na svakodr•avno poduze•e ili fizi•ku ili pravnu osobu, ili na njihovegrupacije, koji imaju dr•avnu pripadnost takve dr•ave ili su podnjezinim stvarnim nadzorom ili nadzorom njezinih dr•avljana, koji prije1. sije•nja 1985. godine utroše iznose u visini i u svrhe odre•ene upodstavku (i).Prava pionirskog ulaga•a mogu se prenositi na njegovog nasljednika.(b) "pionirske djelatnosti" zna•i poduzete akcije, anga•iranjefinancijskih sredstava i druge imovine, istra•ivanja, studije,znanstvena istra•ivanja, tehni•ki razvoj i druge djelatnosti koje seodnose na utvr•ivanje, otkrivanje i sustavnu analizu i procjenupolimetalnih grumena, te odre•ivanje tehni•ke i ekonomske mogu•nostiiskorištavanja. Pionirske djelatnosti uklju•uju:(i) svaku djelatnost opa•anja i procjene na moru koja ima za ciljutvr•ivanje i dokumentiranje prirode, oblika, gusto•e,rasprostranjenosti i kvalitete polimetalnih grumena, te ekoloških,tehni•kih i drugih odgovaraju•ih •initelja koji se moraju uzeti u obzirprije iskorištavanja,(ii) dobivanje polimetalnih grumena iz Zone radi izrade nacrta, gradnjei ispitivanja opreme koja se namjerava koristiti u iskorištavanjupolimetalnih grumena;(c) "dr•ava potvrde" zna•i dr•avu koja je potpisala Konvenciju ipotvr•uje visinu utrošenih sredstava odre•enih u podstavku (a), a kojaje u istom odnosu prema pionirskom ulaga•u kao što bi bila dr•ava kojajam•i na temelju •lanka 4., Priloga III. Konvencije;(d) "polimetalni grumeni" zna•i jedno od bogatstava Zone koje sesastoji od bilo kakvog talo•enja ili nanosa grumena na ili tik ispodpovršine dna dubokog mora te sadr•i mangan, nikal, kobalt i bakar;(e) "pionirsko podru•je" zna•i podru•je koje je Komisija dodijelilapionirskom ulaga•u za pionirske djelatnosti u skladu s ovom

1) Njihov identitet i sastav vidi u dokumentu: "Sea-bed mineral resource development: recent activities of the international Consortia" i dodatak, objavljenod Odsjeka za međunarodne ekonomske i socijalne poslove Ujedinjenih naroda (ST/ESA/107 i Add. 1).

145

rezolucijom. Pionirsko podru•je ne smije biti ve•e od 150.000 •etvornihkilometara. Pionirski ulaga• mora napustiti dijelove pionirskogpodru•ja da bi ih vratio Zoni, u skladu sa sljede•im rasporedom:(i) 20 posto dodijeljenog podru•ja do kraja tre•e godine od dana

dodjele,(ii) dodatnih 10 posto dodijeljenog podru•ja do kraja pete godine oddana dodjele,(iii) dodatnih 20 posto dodijeljenog podru•ja ili ve•u površinu koja biprelazila površinu podru•ja iskorištavanja koju je odredila Vlast usvojim pravilima, propisima i postupcima, osam godina nakon danadodjele podru•ja ili dana izdavanja dozvole za proizvodnju, ovisno otome što prije nastupi;(f) "Zona", "Vlast", "djelatnosti u Zoni" i "bogatstva" imaju zna•enjakoja su im dana u Konvenciji.2. •im Komisija zapo•ne s radom, svaka dr•ava koja je potpisala

Konvenciju mo•e zatra•iti od Komisije registraciju kao pionirskog ulaga•a, usvoje ime ili u ime dr•avnog poduze•a ili subjekta, ili fizi•ke ili pravneosobe odre•ene u stavku 1. (a). Komisija registrira podnositelja zahtjeva kaopionirskog ulaga•a, ako je zahtjev:

(a) popra•en izjavom kojom se potvr•uje visina utrošenih sredstava uskladu sa stavkom 1. (a), kada je u pitanju dr•ava koja je potpisalaKonvenciju, a u svim ostalim slu•ajevima, potvrdom o tolikim utrošenimsredstvima koju je izdala dr•ava ili dr•ave koje to posvjedo•uju, i akoje(b) u suglasnosti s drugim odredbama ove rezolucije, uklju•uju•iodredbu u stavku 5.3. (a) Svaki zahtjev mora pokrivati ukupno podru•je, koje ne treba bitijedinstveno i neprekinuto, ali treba biti dovoljno veliko i ocijenjenokomercijalno dovoljno vrijednim tako da omogu•ava dva rudarskaradilišta. U zahtjevu se navode koordinate podru•ja kojima se odre•ujecjelokupno podru•je i dijeli na dva dijela ocijenjena komercijalnojednako vrijednima; zahtjev sadr•i sve podatke dostupne njegovompodnositelju za oba dijela podru•ja. Ti podaci uklju•uju, izme•uostalog, informacije koje se ti•u kartografskog prikazivanja,ispitivanja, gusto•e polimetalnih grumena i sastava metala u njima. Upostupanju s takvim podacima Komisija i njezino osoblje djeluju uskladu s odredbama Konvencije i njezinih priloga o tajnosti podataka.(b) U roku od 45 dana od prijema podataka koji se tra•e prema podstavku(a), Komisija odre•uje dio podru•ja koji se u skladu s Konvencijomrezervira za obavljanje djelatnosti u Zoni od strane Vlasti, prekoPoduze•a ili udru•ivanjem s dr•avama u razvoju. Drugi dio podru•jadodjeljuje se pionirskom ulaga•u kao pionirsko podru•je. 4. Svaki pionirski ulaga• mo•e se registrirati samo za jedno pionirsko

podru•je. Kad se radi o pionirskom ulaga•u koji je sastavljen od dvaju iliviše dijelova, nijedan od tih dijelova ne mo•e zahtijevati da ga se registrirakao pionirskog ulaga•a s vlastitim pravima, ili na osnovi stavka 1. (a) (iii).

5. (a) Svaka dr•ava koja je potpisala Konvenciju i koja namjeravaizdati potvrdu, osigurava, prije negoli podnese zahtjeve Komisiji natemelju stavka 2., da se podru•ja za koja se podnose zahtjevi me•usobnone preklapaju i da se ne preklapaju s podru•jima ve• dodijeljenima kaopionirska podru•ja. Zainteresirane dr•ave redovito i potpunoobavještavaju Komisiju o svim naporima da se riješe sporovi zbogpreklapanja zahtjeva, kao i o rezultatima tih napora.(b) Dr•ave potvrde osiguravaju - prije stupanja Konvencije na snagu -da se pionirske djelatnosti obavljaju na na•in koji je s njom u skladu.(c) Dr•ave koje namjeravaju izdati potvrde, uklju•uju•i svepotencijalne podnositelje zahtjeva, rješavaju svoje sporove premapodstavku (a), pregovaranjem u razumnom roku. Ako takvi sporovi ne buduriješeni do 1. o•ujka 1983. godine, te •e dr•ave poduzeti sve potrebnoradi podnošenja svih takvih zahtjeva obveznoj arbitra•i u skladu sArbitra•nim pravilima UNCITRAL-a, s tim da postupak bude pokrenut do 1.svibnja 1983. i okon•an do 1. prosinca 1984. Ako jedna odzainteresiranih dr•ava ne •eli sudjelovati u arbitra•nom postupku,uredit •e da je u postupku zastupa neka pravna osoba njezine dr•avnepripadnosti. Arbitra•ni sud mo•e, ako su razlozi valjani, odlo•itidonošenje odluke za jedno ili za više 30-dnevnih razdoblja.(d) U rješavanju pitanja kojemu •e podnositelju zahtjeva dodijeliti

146

cijelo sporno podru•je ili dio svakog takvog podru•ja, arbitra•ni sudmora na•i rješenje koje je pravedno i pravi•no, imaju•i na umu gledesvakog podnositelja zahtjeva umiješanoga u spor sljede•e •initelje:(i) polaganje popisa koordinata kod dr•ave ili dr•ava koje namjeravajuizdati potvrde, do dana usvajanja Završnog akta ili do 1. sije•nja1983., ovisno o tome što prije nastupi,(ii) neprekidnost i opseg ve• obavljenih djelatnosti vezanih uz svakosporno podru•je i cjelinu zahtjevanog podru•ja •iji je ono dio,(iii) dan kada je svaki zainteresirani pionirski ulaga• ili njegovprethodnik, ili organizacija u njegovom sastavu, na zahtjevanompodru•ju zapo•eo djelatnosti na moru,(iv) financijske troškove djelatnosti, procijenjene u konstantnimdolarima Sjedinjenih Dr•ava, koji se odnose na svako sporno podru•je ina cjelinu zahtjevanog podru•ja •iji je ono dio, i(v) vrijeme kad su te djelatnosti obavljene i njihovu kvalitetu.6. Pionirski ulaga•, registriran u skladu s ovom rezolucijom, od dana

registracije ima isklju•ivo pravo obavljanja pionirskih djelatnosti upionirskom podru•ju koje mu je dodijeljeno.

7. (a) Svaki podnositelj zahtjeva za registraciju kao pionirskogulaga•a pla•a Komisiji pristojbu u visini od 250.000 USD. Kadapionirski ulaga• podnosi Vlasti zahtjev za odobrenje plana rada zaistra•ivanje i iskorištavanje, pristojba spomenuta u stavku 2., •lanka13., Priloga III. Konvencije iznosi 250.000 USD.(b) Svaki registrirani pionirski ulaga• pla•a stalnu godišnju pristojbuu iznosu od 1 milijuna USD, po•evši od dana dodjele pionirskogpodru•ja. Pionirski ulaga• pla•a pristojbu Vlasti nakon odobrenjanjegovog plana rada za istra•ivanje i iskorištavanje. Financijskeodredbe takvog plana rada prilago•avaju se tako da se uzmu u obzirpla•anja u•injena na temelju ovog podstavka.(c) Svaki registrirani pionirski ulaga• prihva•a povremeno ulagatifinancijska sredstva u pionirsko podru•je koje mu je dodijeljeno, dokne bude odobren njegov plan rada u skladu sa stavkom 8., i to u iznosukojeg odredi Komisija. Iznos treba biti u razumnom odnosu premaveli•ini pionirskog podru•ja i utrošenim sredstvima koja se moguo•ekivati od bona fide izvo•a•a koji namjerava to podru•je privestikomercijalnoj proizvodnji u razumnom roku.8. (a) U roku od šest mjeseci od stupanja na snagu Konvencije iizdavanja potvrde Komisije u skladu sa stavkom 11. o poštovanjuodredaba ove rezolucije, tako registrirani pionirski ulaga• podnosizahtjev Vlasti za odobravanje plana rada za istra•ivanje iiskorištavanje, u skladu s Konvencijom. Taj plan rada mora se ravnatiprema relevantnim odredbama Konvencije, te pravilima, propisima ipostupcima Vlasti, uklju•uju•i one o uvjetima za izvo•enje radova, ofinancijskim obvezama i du•nostima glede prijenosa tehnologije, te bitis njima uskla•en. Ukoliko plan rada udovoljava tim uvjetima, Vlastusvaja zahtjev.(b) Kad je zahtjev za odobrenje plana rada podnesen od strane subjektakoji nije dr•ava, prema podstavku (a), dr•ava ili dr•ave potvrdesmatraju se dr•avom koja jam•i u svrhe •lanka 4., Priloga III.Konvencije, te preuzimaju obveze koje iz toga proizlaze.(c) Ne•e se odobriti plan rada za istra•ivanje i iskorištavanje akodr•ava potvrde nije stranka Konvencije. Kad se radi o subjektima izstavka 1. (a) (ii), plan rada za istra•ivanje i iskorištavanje ne•e seodobriti ako sve dr•ave, •ije fizi•ke i pravne osobe •ine takvesubjekte, nisu stranke Konvencije. Ako bilo koja od tih dr•ava neratificira Konvenciju u roku od šest mjeseci od dana kada je primilapriop•enje od Vlasti da je njezin zahtjev ili zahtjev za koji onajam•i, u postupku, njezin status pionirskog ulaga•a, odnosno dr•avepotvrde, ovisno o slu•aju, prestaje, osim ako Vije•e tro•etvrtinskomve•inom svojih •lanova koji su prisutni i glasuju, odlu•i odgoditikrajnji rok za vrijeme koje ne mo•e biti dulje od šest mjeseci.9. (a) Prilikom dodjeljivanja dozvola za proizvodnju, u skladu sa•lankom 151. Konvencije i •lankom 7., Priloga III. Konvencije,pionirski ulaga•i kojima su planovi rada za istra•ivanje iiskorištavanje odobreni u prednosti su ispred svih drugih podnositeljazahtjeva osim Poduze•a, koje ima pravo na dozvolu za proizvodnju na dvarudna le•išta uklju•uju•i i onu iz stavka 5., •lanka 151. Konvencije.

147

Nakon što svaki pionirski ulaga• dobije dozvolu za proizvodnju za svojeprvo nalazište, daje se prednost Poduze•u prema stavku 6., •lanka 7.,Priloga III. Konvencije.(b) Svakom pionirskom ulaga•u izdaje se dozvola za proizvodnju u rokuod 30 dana od dana kad pionirski ulaga• priop•i Vlasti da •e zapo•etikomercijalnu proizvodnju u roku od pet godina. Ako pionirski ulaga•nije u stanju zapo•eti proizvodnju u roku od pet godina zbog razlogakoji ne ovise od njega, obratit •e se Pravnoj i tehni•koj komisiji radiprodu•enja roka. Ako se uvjerila da pionirski ulaga• ne mo•e zapo•etirad na zdravim gospodarskim osnovama u vrijeme koje je prvotnoplanirao, Komisija produ•ava rok za vrijeme koje nije dulje od petgodina i koje se više ne mo•e produ•avati. Ovaj podstavak ni na kojina•in ne lišava Poduze•e ili drugog pionirskog podnositelja zahtjeva,koji je priop•io Vlasti da •e zapo•eti komercijalnu proizvodnju u rokuod pet godina, mogu•nosti da mu Vlast dade prednost pred svakogpodnositelja zahtjeva kojemu je odobreno produljenje roka na temeljuovoga podstavka.(c) Ako Vlast, nakon primitka priop•enja iz podstavka (b), utvrdi da bizapo•eta komercijalna proizvodnja u tijeku od pet godina mogla prije•igornju granicu proizvodnje iz stavaka 2. do 7., •lanka 151. Konvencije,podnositelj zahtjeva zadr•ava prednost ispred svakog drugogpodnositelja zahtjeva pri dodjeli sljede•e dozvole za proizvodnju kojudopušta gornja granica proizvodnje.(d) Ako dvojica ili više pionirskih ulaga•a podnesu zahtjev za dozvoleproizvodnje s tim da bi zapo•eli komercijalnu proizvodnju u istovrijeme, a stavci 2. do 7., •lanka 151. Konvencije ne dopuštaju dacjelokupna takva proizvodnja po•ne istovremeno, Vlast o tomeobavještava zainteresirane ulaga•e. U roku od tri mjeseca od togapriop•enja, oni odlu•uju ho•e li, i u kojem opsegu •e me•usobnopodijeliti dopuštenu tona•u.(e) Ako pionirski ulaga•i odlu•e da me•usobno ne dijele dopuštenutona•u prema podstavku (d), sporazumjet •e se o redu prvenstva zadobivanje dozvole za proizvodnju; svi kasniji zahtjevi za dozvoleproizvodnje odobravat •e se tek nakon što se odobre zahtjevi na koje seodnosi ovaj podstavak.(f) Ako pionirski ulaga•i odlu•e me•usobno podijeliti dopuštenu tona•uprema podstavku (d), Vlast svakome od njih izdaje dozvolu zaproizvodnju za umanjenu koli•inu s kojom su se slo•ili. U svakom takvomslu•aju navedeni zahtjevi za proizvodnju podnositelja zahtjeva bit •eodobreni i njihova ukupna proizvodnja dopuštena •im gornja granicaproizvodnje dopusti dodatnu proizvodnju, dovoljnu da podmiripodnositelje tih konkurentskih zahtjeva. Svi kasniji zahtjevi zadozvole proizvodnje odobravaju se samo ako uvjeti iz ovoga podstavkabudu ispunjeni i ako se ukine smanjenje proizvodnje, nametnutopodnositeljima konkurentskih zahtjeva, predvi•eno u ovome podstavku.(g) Ako se stranke ne sporazume u navedenom roku, pitanje •e se odmahrješavati sredstvima predvi•enima u stavku 5. (c), u skladu skriterijima postavljenima u stavcima 3. i 5., •lanka 7., Priloga III.Konvencije.10. (a) Prava koja su stekli subjekti, ili fizi•ke ili pravne osobekoje imaju dr•avljanstvo ili su pod stvarnim nadzorom dr•ave, odnosnodr•ava •iji je status dr•ave potvrde okon•an, prestaju postojati, osimako pionirski ulaga• promijeni dr•avljanstvo i jamstvo u roku od šestmjeseci od dana spomenutog okon•anja, kako je predvi•eno u podstavku(c).(b) Pionirski ulaga• mo•e promijeniti svoje dr•avljanstvo i jamstvokoji su postojali u vrijeme kad je registriran kao pionirski ulaga•, teprihvatiti dr•avljanstvo i jamstvo bilo koje dr•ave stranke Konvencijekoja ima stvarni nadzor nad pionirskim ulaga•em u smislu stavka 1. (a).(c) Promjena dr•avljanstva i jamstva prava u skladu s ovim stavkom nedira ni u jedno pravo ili prednost koje je pionirski ulaga• stekao natemelju stavaka 6. i 8.11. Komisija:(a) izdaje svakom pionirskom ulaga•u potvrdu o udovoljavanju odredbamaove rezolucije navedenima u stavku 8., i(b) uklju•uje u svoje kona•no izvješ•e, koje je du•na podnijeti natemelju stavka 11. rezolucije I. Konferencije, pojedinosti o svim

148

registracijama pionirskih ulaga•a i dodjeljivanju pionirskih podru•jana temelju ove rezolucije.12. Da bi Poduze•e bilo osposobljeno obavljati djelatnosti u Zoni na

takav na•in da dr•i korak s dr•avama i drugim subjektima:(a) svaki registrirani pionirski ulaga•:(i) na zahtjev Komisije obavlja istra•ivanje u dijelu podru•jaodre•enom u njegovom zahtjevu koji je, primjenom stavka 3., rezerviranza djelatnosti u Zoni od strane Vlasti preko Poduze•a ili udru•ivanjems dr•avama u razvoju, na osnovama prema kojima •e se nadoknadititroškovi koje izazove istra•ivanje, s kamatom obra•unatom na njih postopi od 10 posto godišnje;(ii) za osoblje koje odredi Komisija organizira usavršavanje na svim

razinama stru•nosti;(iii) obvezuje se da, prije stupanja Konvencije na snagu, ispuni obvezeo prijenosu tehnologije, propisane Konvencijom.(b) Svaka dr•ava potvrde:(i) osigurava da se potrebna financijska sredstva pravovremeno stave naraspolaganje Poduze•u u skladu s Konvencijom, po njezinom stupanju nasnagu, i(ii) izvještava periodi•no Komisiju o djelatnostima koje obavlja ona,njezini subjekti, ili fizi•ke ili pravne osobe.13. Vlast i njezini organi priznaju i poštuju prava i obveze koji

proizlaze iz ove rezolucije, te odluke Komisije donesene u skladu s njome.14. Ne diraju•i u odredbe stavka 13., ova se rezolucija primjenjuje do

stupanja Konvencije na snagu.15. Ništa u ovoj rezoluciji ne dira u odredbe stavka 3. (c), •lanka 6.,

Priloga III. Konvencije.

REZOLUCIJA III.

Tre•a konferencija Ujedinjenih naroda o pravu mora,s obzirom na Konvenciju o pravu mora,imaju•i na umu Povelju Ujedinjenih naroda, posebice •lanak 73.,1. Izjavljuje da:(a) U slu•aju podru•ja •iji narod nije stekao punu neovisnost ili drugisamoupravni polo•aj kojeg priznaju Ujedinjeni narodi, ili podru•ja podkolonijalnom dominacijom, odredbe o pravima i interesima na temeljuKonvencije ostvarivat •e se za dobrobit naroda toga podru•ja u ciljupromicanja njihovog blagostanja i razvoja.(b) Kad me•u dr•avama postoji spor o suverenosti nad nekim podru•jem nakoje se primjenjuje ova rezolucija, glede kojega su Ujedinjeni narodipreporu•ili odre•eno sredstvo rješavanja, stranke spora moraju seme•usobno konzultirati o ostvarivanju prava navedenih u podstavku (a).U tim konzultacijama temeljni •imbenik kojeg treba uzeti u obzir suinteresi naroda takvoga podru•ja. Bez obzira na na•in kojim se ta pravaostvaruju, mora se imati na umu relevantne rezolucije Ujedinjenihnaroda i ne smije se nanositi šteta polo•aju bilo koje stranke spora.Zainteresirane •e dr•ave u•initi svaki napor kako bi zaklju•ileprivremene aran•mane prakti•ne prirode i ne•e ugroziti ili ometatipostizanje kona•nog rješenja spora.2. Zahtijeva od glavnog tajnika Ujedinjenih naroda da svim dr•avama

•lanicama Ujedinjenih naroda i drugim sudionicima Konferencije skrenepozornost na ovu rezoluciju, a isto tako i glavnim organima Ujedinjenihnaroda, te da od njih zatra•i da postupaju u skladu s njome.

REZOLUCIJA IV.

Tre•a konferencija Ujedinjenih naroda o pravu mora,imaju•i na umu da su narodnooslobodila•ki pokreti bili pozvani da

sudjeluju na Konferenciji kao promatra•i u skladu s pravilom 62. njezinogaposlovnika,

odlu•uje da su narodnooslobodila•ki pokreti, koji su sudjelovali naTre•oj konferenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora, ovlašteni potpisatiZavršni akt Konferencije u njihovom svojstvu promatra•a.

Prilog II.

149

IZJAVA O DOGOVORU O IZNIMNOJ METODI KOJA •E SE KORISTITI ZA UTVR•IVANJEVANJSKOG RUBA KONTINENTALNE ORUBINE

Tre•a konferencija Ujedinjenih naroda o pravu mora,uzimaju•i u obzir posebne karakteristike kontinentalne orubine neke

dr•ave gdje: (1) prosje•na udaljenost na kojoj se nalazi izobata 200 metara ne prelazi 20morskih milja; (2) najve•i dio sedimentnih stijena kontinentalne orubine le•iispod kontinentalne kosine, i

uzimaju•i u obzir nepravi•nost koje bi bila •rtva ta dr•ava uslijedprimjene •lanka 76. Konvencije na njezinu kontinentalnu orubinu, jermatematski prosjek debljine sedimentnih stijena uzdu• crte koja se utvr•ujena krajnjoj dopuštenoj udaljenosti u skladu s odredbama stavka 4. (a) (i) i(ii) toga •lanka, a koja bi trebala predstavljati cijeli vanjski rubkontinentalne orubine, ne bi bio manji od 3500 metara, te da bi se zbog togaisklju•ilo više od polovine orubine,

priznaje da takva dr•ava mo•e, bez obzira na odredbe •lanka 76.,ustanoviti vanjski rub svoje kontinentalne orubine ravnim crtama koje spajajustalne to•ke definirane geografskom širinom i du•inom, a koje nisu dulje od60 morskih milja, s time da na svakoj takvoj to•ki debljina sedimentnihstijena nije manja od 1000 metara.

Na mjestima gdje dr•ava vanjski rub svoje kontinentalne orubineustanovi primijenivši metodu izlo•enu u prethodnom stavku ove izjave, tumetodu tako•er mo•e upotrijebiti susjedna dr•ava radi odre•ivanja vanjskogruba svoje kontinentalne orubine na zajedni•kom geološkom podru•ju na crtiutvr•enoj na krajnjoj dopustivoj udaljenosti u skladu sa stavkom 4. (a) (i)i (ii), •lanka 76., uzdu• koje matematski prosjek debljine sedimentnih stijenanije manji od 3500 metara.

Konferencija tra•i da se Komisija za granice epikontinentalnog pojasa,ustanovljena prema Prilogu II. Konvencije, nadahnjuje odredbama ove izjaveprilikom davanja svojih preporuka u predmetima koji se odnose naustanovljavanje vanjskog ruba kontinentalnih orubina tih dr•ava u ju•nomdijelu Bengalskog zaljeva.

Prilog III.

PO•AST SIMÓNU BOLIVARU OSLOBODITELJU

Tre•a konferencija Ujedinjenih naroda o pravu mora,budu•i da 24. srpnja 1974. ozna•ava još jednu obljetnicu ro•enja Simóna

Bolivara Osloboditelja, vizionara, pobornika me•unarodnog organiziranja ipovijesnog lika univerzalnih razmjera, i

budu•i da je djelo Simóna Bolivara Osloboditelja, zasnovano na idejamaslobode i pravde kao temeljima mira i napretka naroda, ostavilo neizbrisivtrag u povijesti i da predstavlja izvor trajne inspiracije,

odlu•uje iskazati javnu po•ast Simónu Bolivaru Osloboditelju, kao izrazdivljenja i poštovanja, na plenarnoj sjednici Tre•e konferencije Ujedinjenihnaroda o pravu mora.

Prilog IV.

REZOLUCIJA KOJOM SE IZRA•AVA ZAHVALNOST PREDSJEDNIKU, VLADI I DU•NOSNICIMA VENEZUELE

Tre•a konferencija Ujedinjenih naroda o pravu mora,imaju•i na umu da je svoje drugo zasjedanje odr•ala u gradu Caracasu,

kolijevci Simóna Bolivara, osloboditelja pet nacija, koji je posvetio svoj•ivot borbi za samoodre•enje naroda, jednakosti me•u dr•avama i pravdi, kaoizrazu njihove zajedni•ke sudbine,

potvr•uju•i s dubokim uva•avanjem izvanredni napor Vlade i narodaVenezuele, koji je omogu•io da se Konferencija sastane u najpovoljnijem duhubratstva i u izvanrednim stvarnim uvjetima,

odlu•uje:1. izraziti Njegovoj Ekscelenciji Predsjedniku Republike Venezuele,

Predsjedniku i •lanovima Organizacijskog odbora Konferencije, te Vladi inarodu Venezuele svoju najdublju zahvalnost za nezaboravno gostoprimstvo kojesu joj pru•ili;

150

2. izraziti svoju nadu da •e ideali socijalne pravde, jednakosti me•unacijama i solidarnosti me•u narodima, koje je zagovarao osloboditelj SimónBolivar, slu•iti kao putokaz u budu•em radu Konferencije.

Prilog V.

PO•AST PANAMSKOM AMFIKTIONIJSKOM KONGRESU

Tre•a konferencija Ujedinjenih naroda o pravu mora, na svom petomzasjedanju,

budu•i da teku•a 1976. godina ozna•ava stotinu i pedesetu obljetnicuPanamskog amfiktionijskog kongresa, koji je sazvao Simón Bolivar Osloboditelj u pohvale dostojnu i vizionarsku svrhu ujedinjenja naroda Latinske Amerike,

budu•i da je duh univerzalnosti dominirao na Panamskom kongresu, kojije bio ispred svoga vremena i koji je predvidio da je jedino na temeljimazajedništva i uzajamne suradnje mogu•e o•uvati mir i promicati razvoj nacija,i

budu•i da je Panamski kongres pobudio uspomenu na ugledne i stvarala•kegr•ke amfiktionije i anticipirao ekumenski i stvarala•ki duh Ujedinjenihnaroda,

odlu•uje na svom petom zasjedanju, na plenarnoj sjednici Tre•ekonferencije Ujedinjenih naroda o pravu mora, iskazati Panamskomamfiktionijskom kongresu javnu po•ast, priznaju•i njegovu izrazitu povijesnuva•nost.

Prilog VI.

REZOLUCIJA O RAZVOJU NACIONALNIH INFRASTRUKTURA U PODRU•JU ZNANOSTI O MORU,POMORSKE TEHNOLOGIJE I OCEANOGRAFSKIH SLU•BI

Tre•a konferencija Ujedinjenih naroda o pravu mora,priznaju•i da je svrha Konvencije o pravu mora uspostavljanje novog

re•ima za mora i oceane koji •e pridonijeti ostvarivanju pravednog i pravi•nogme•unarodnog ekonomskog poretka omogu•uju•i miroljubivu upotrebu morskogprostora, pravi•no i djelotvorno gospodarenje i iskorištavanje njegovihbogatstava, te prou•avanje, zaštitu i o•uvanje morskog okoliša,

imaju•i na umu da novi re•im naro•ito mora uzeti u obzir posebnepotrebe i interese zemalja u razvoju - obalnih, neobalnih i onih u nepovoljnomgeografskom polo•aju,

svjesna naglog napretka koji se sada posti•e na podru•ju znanosti omoru i pomorske tehnologije, te potrebe zemalja u razvoju - obalnih, neobalnihi onih u nepovoljnom geografskom polo•aju - da sudjeluju u tim dostignu•ima,ako se prije spomenuti ciljevi •ele posti•i,

uvjerena da •e se jaz glede znanosti o moru i pomorske tehnologijeizme•u razvijenih zemalja i zemalja u razvoju dalje širiti i na taj na•inugroziti i same temelje novoga re•ima, ako se ne poduzmu hitne mjere,

vjeruju•i da •e se optimalno iskorištavanje novih mogu•nosti zasocijalni i ekonomski razvoj, koje nudi novi re•im, olakšati djelatnoš•u nanacionalnoj i me•unarodnoj razini usmjerenom prema ja•anju nacionalnihsposobnosti u znanosti o moru, pomorskoj tehnologiji i oceanskim slu•bama,osobito u zemljama u razvoju, radi osiguranja brzog usvajanja i djelotvorneprimjene tehnologije i znanstvenih saznanja koji su im dostupni,

smatraju•i da bi nacionalni i regionalni centri za znanost o moru ipomorsku tehnologiju trebali biti glavne institucije preko kojih dr•ave,osobito zemlje u razvoju, poti•u i obavljaju znanstveno istra•ivanje mora,primaju i šire pomorsku tehnologiju,

priznaju•i posebnu ulogu nadle•nih me•unarodnih organizacija predvi•enuu Konvenciji o pravu mora, osobito u odnosu na osnivanje i razvoj nacionalnihi regionalnih centara za znanost o moru i pomorsku tehnologiju,

znaju•i da su sadašnji napori poduzeti u okviru sustava Ujedinjenihnaroda u usavršavanju, izobrazbi i pomo•i u podru•ju znanosti o moru, pomorsketehnologije i oceanografskih slu•bi daleko ispod sadašnjih potreba i da bimogli biti potpuno nedovoljni da zadovolje potrebe koje •e nastati primjenomKonvencije o pravu mora,

pozdravljaju•i nedavne inicijative u me•unarodnim organizacijama radipromicanja i uskla•ivanja njihovih najva•nijih programa me•unarodne pomo•i sasvrhom poboljšavanja infrastrukture znanosti o moru u zemljama u razvoju,

151

1. poziva sve dr•ave •lanice da daju odgovaraju•u prednost u svojimplanovima razvoja poboljšavanju svoje znanosti o moru, pomorske tehnologijei oceanografskih slu•bi;

2. poziva zemlje u razvoju da utvrde programe za promicanje me•usobnetehni•ke suradnje u podru•ju razvoja znanosti o moru, pomorske tehnologije ioceanografskih slu•bi;

3. po•uruje industrijalizirane zemlje da pomognu zemljama u razvoju upripremanju i ostvarivanju njihovih razvojnih programa znanosti o moru,pomorske tehnologije i oceanografskih slu•bi;

4. preporu•uje da Svjetska banka, regionalne banke, Program Ujedinjenihnaroda za razvoj, Sustav Ujedinjenih naroda za financiranje znanosti itehnologije i druge multilateralne financijske ustanove pove•aju i uskladesvoju financijsku pomo• zemljama u razvoju za pripremanje i ostvarivanjenajva•nijih programa pomo•i za poboljšavanje njihove znanosti o moru, pomorsketehnologije i oceanografskih slu•bi;

5. preporu•uje da sve nadle•ne me•unarodne organizacije u okvirusustava Ujedinjenih naroda prošire programe u podru•jima svoje nadle•nostiradi pomaganja zemljama u razvoju u podru•ju znanosti o moru, pomorsketehnologije i oceanografskih slu•bi, te da usklade svoje napore u ostvarivanjutakvih programa na razini cijelog sustava, poklanjaju•i osobitu pozornostposebnim potrebama zemalja u razvoju - obalnih, neobalnih i onih u nepovoljnomgeografskom polo•aju;

6. tra•i da glavni tajnik Ujedinjenih naroda prenese ovu rezolucijuOp•oj skupštini na njezinom trideset sedmom zasjedanju.

Prilog VII.

REZOLUCIJA KOJOM SE IZRA•AVA ZAHVALNOST PREDSJEDNIKU VLADE, ZAMJENIKUPREDSJEDNIKA VLADE I MINISTRU VANJSKIH POSLOVA, DRUGIM •LANOVIMA VLADE I

NARODU JAMAJKE

Tre•a konferencija Ujedinjenih naroda o pravu mora:imaju•i na umu da je Konferencija sa zahvalnoš•u prihvatila poziv Vlade

Jamajke i odr•ala završni dio svog jedanaestog zasjedanja u gradu Montego Bay,na Jamajci, sa svrhom da se potpiše Završni akt Konferencije i da se otvoriza potpisivanje Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora,

odaju•i iskreno priznanje velikodušnosti Vlade i naroda Jamajke, kojisu Konferenciji omogu•ili da se sastane u atmosferi srda•nosti i u izvrsnimuvjetima,

odlu•uje izraziti svoju duboku zahvalnost njihovim ekselencijamaPredsjedniku Vlade i Zamjeniku predsjednika Vlade i Ministru vanjskih poslovaJamajke, drugim •lanovima Vlade i narodu Jamajke, za iznimno gostoprimstvokoje joj je pru•eno.

- Rezolucija koju je predlo•io Predsjednik, a usvojila Konferencija nasvojoj 192. plenarnoj sjednici, 9. prosinca 1982.

Dodatak

PROMATRA•I KOJI SU SUDJELOVALI NA KONFERENCIJI

Dr•ave i podru•ja

Nizozemski Antili (od tre•eg do nastavka sedmog zasjedanja, nastavakosmog zasjedanja, deveto i jedanaesto zasjedanje)Otoci Cook (tre•e i deseto zasjedanje)Papua Nova Gvineja (tre•e zasjedanje)Sejšeli (peto zasjedanje)Starateljsko podru•je Pacifi•kih Otoka (od tre•eg do jedanaestog

zasjedanja)Surinam (tre•e zasjedanje)

Oslobodila•ki pokreti

Afri•ka stranka za neovisnost Gvineje i Kapverdskih otoka (PAIGC)

152

Afri•ki nacionalni kongres (Ju•na Afrika)Afri•ko nacionalno vije•e (Zimbabve)Narodna organizacija Jugozapadne Afrike (SWAPO)Palestinska oslobodila•ka organizacija Panafri•ki kongres Azanije (Ju•na Afrika)Patriotska fronta (Zimbabve)Sejšelska ujedinjena narodna stranka (SPUP)

Specijalizirane ustanove i druge organizacije

Me•unarodna organizacija rada (ILO)Organizacija za prehranu i poljoprivredu (FAO)Organizacija Ujedinjenih naroda za prosvjetu, znanost i kulturu

(UNESCO)Me•uvladina oceanografska komisija (IOC)Me•unarodna organizacija za civilno zrakoplovstvo (ICAO)Svjetska zdravstvena organizacija (WHO)Svjetska bankaMe•unarodna unija za telekomunikacije (ITU)Svjetska meteorološka organizacija (WMO)Me•unarodna pomorska organizacija (IMO)Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO)

* * * *Me•unarodna agencija za atomsku energiju (IAEA)

Me•uvladine organizacije

Andska korporacija za razvojAzijsko-afri•ki pravni konzultativni odborTajništvo CommonwealthaVije•e arapskog ekonomskog jedinstvaVije•e EuropeEuropske zajedniceMe•uameri•ka banka za razvojMe•unarodni hidrografski biroMe•unarodni fond za naknadu štete zbog one•iš•enja naftomLiga arapskih dr•avaOrganizacija afri•kog jedinstvaOrganizacija ameri•kih dr•avaOrganizacija arapskih zemalja izvoznica nafteOrganizacija islamske konferencijeOrganizacija za ekonomsku suradnju i razvojOrganizacija zemalja izvoznica nafteStalna komisija za Ju•ni PacifikSaudijsko-sudanska zajedni•ka komisija za Crveno moreZapadnoafri•ka ekonomska zajednica

Nevladine organizacije

Kategorija I.

Me•unarodna trgova•ka komoraMe•unarodna konfederacija slobodnih sindikataMe•unarodni savez za suradnjuMe•unarodno vije•e dobrovolja•kih agencijaMe•unarodno vije•e •enaMe•unarodni pokret mladih za Ujedinjene narodeOrganizacija ujedinjenih gradovaSvjetska konfederacija radaSvjetska federacija udruga za Ujedinjene narodeSvjetski muslimanski kongres

Kategorija II.

Arapska pravni•ka unijaBahajska me•unarodna zajednicaBaptisti•ki svjetski kongres

153

Carnegijeva zaklada za me•unarodni mirKomisija crkvi u me•unarodnim odnosimaZaklada za narode Ju•nog PacifikaPrijateljski svjetski odbor za savjetovanjeMe•uameri•ko vije•e za trgovinu i proizvodnjuMe•unarodna udruga za zra•ni prijevozMe•unarodna udruga za vjersku sloboduMe•unarodna odvjetni•ka udrugaMe•unarodna brodarska komoraMe•unarodna komisija pravnikaMe•unarodna kooperacija za društveno-ekonomski razvojMe•unarodno vije•e za pravo okolišaMe•unarodno vije•e znanstvenih unijaMe•unarodna federacija za prava •ovjekaMe•unarodna udruga hotelijeraUdruga za me•unarodno pravoMe•unarodni pokret za bratstvo me•u rasama i narodima (UFER)Me•unarodna organizacija potroša•kih unijaMe•unarodna unija za o•uvanje prirode i prirodnih izvoraLatinskoameri•ka udruga institucija za financijski razvoj (ALIDE)Uzajamna pomo• latinskoameri•kih vladinih naftnih kompanija (ARPEL)Panameri•ka federacija strojarskih društava (UPADI)Pax Christi - Me•unarodni katoli•ki mirovni pokretDruštvo za me•unarodni razvoj (SID)•enska me•unarodna liga za mir i sloboduSvjetski savez udruga mladih krš•anaSvjetska udruga svjetskih federalistaSvjetska konferencija o religiji i miruSvjetski centar za mir putem pravaSvjetska udruga mladih krš•anki

Lista

Azijsko društvo za okolišCentar za me•uameri•ke odnoseKomisija za prou•avanje organizacije miraForesta institut za oceanske i planinske studijeFriends of the Earth (F.O.E.)Me•unarodni institut za okoliš i razvojMe•unarodni oceanski institutUdruga za me•unarodne studijeNacionalno audubon društvoPopulacijski institutSierra ClubUjedinjena pomorska slu•baSvjetska federacija znanstvenih radnikaSvjetsko ekisti•ko društvo