DIGITALNA EKONOMIJA

Pokretač konkurentnosti i rasta gospodarstva

2. ICT summIT 2015. Rijeka I

Drugi po redu ICT summit održan je pod motom „Digitalna ekonomija – pokretač konkurentnosti i rasta gospodarstva“ 26. listopada 2015. na Sveučilištu u Rijeci.

Cilj: podizanje svjesnosti o važnosti integracije digitalne tehnologije u poslovanje tradicionalnih gospodarskih sektora, razmjena iskustava i znanja na temu prihvaćanja digitalne tehnologije kao ključne odrednice budućnosti hrvatskog gospodarstva.

Summit 2015. je realiziran uz potporu Hrvatskog klastera konkurentnosti ICT industrije, Hrvatske udruge poslodavaca i riječkog Sveučilišta. Okupio je gospodarstvenike iz brojnih industrija, predstavnike agencija, jedinica lokalne samouprave i uprave te članove akademske zajednice.

Ministarstvo gospodarstva pokrenulo je 2014. godine ciklus godišnjih nacionalnih ICT summita kako bi uspostavilo platformu za dijalog i međusobno jače povezivanje ICT sektora i svih drugih industrija te naglasilo važnost korištenja informacijsko - komunikacijskih tehnologija u svim gospodarskim djelatnostima, ocjenjujući ih pokretačem gospodarske konkurentnosti.

Prvi summit održan je u studenom 2014. u Osijeku.

mr.sc. Sandra Kelemen, voditeljica projekta

Već 41% europskih trgovaca prodaje online. U 20 najrazvijenijih europskih gospodarstava digitalna ekonomija je dostigla udjel od 8% BDP-a (blizu 3,2 trilijuna eura), potičući rast i stvaranje novih radnih mjesta. 3D pisači su impresivan primjer kako digitalna tehnologija može pomoći proizvodnim poduzećima da dožive renesansu. Veliki (otvoreni) podatkovni skupovi, pametni gradovi, e-zdravlje, e-građani… sve to u 40-ak godina, koliko je prošlo od izuma internetskog protokola, koji možemo smatrati pogonskim gorivom digitalnog doba. Promjene su brze, utjecaj na gospodarstvo i društvo je fascinantan.

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak otvorio je 2. nacionalni ICT summit najavljujući da Hrvatska u sljedećih pet godina iz EU fondova može povući 334 milijuna eura za istraživanje i razvoj u hrvatskoj industriji i razvoj centara kompetencija, te da mora ojačati kapacitete potrebne za prihvat tih sredstava.

Ministar Vrdoljak najavio je da će natječaji za dodjelu tih sredstava krenuti za nekoliko tjedana te kako smatra da ćemo se prvih godinu-dvije morati ozbiljno pozabaviti zajedničkim radom javnog, realnog sektora i znanstvene zajednice, kako bi što brže uspjeli povući ta sredstva jer ona znače i nekoliko desetaka tisuća novih radnih mjesta u industriji.

Ministar Ivan Vrdoljak pozvao je sve gospodarstvenike, jedinice lokalne samouprave i uprave, sve donositelje odluka da se uključe u razvoj i prihvaćanje digitalnih tehnologija koje donose nova zapošljavanja i konkurentnost.

Upravo je ICT sektor prepoznat kao horizontalna industrija koja ima snagu svojim tehnološkim rješenjima jačati konkurentnost svih drugih sektora, a nužan preduvjet za to je uska suradnja unutar gospodarske zajednice i zajedništvo između znanstvenog, javnog i realnog sektora. Više nema stalnih poslova i pozicija, nema smisla educirati se za stara zvanja već treba uskladiti obrazovanje s tržištem, a još uvijek preveliki broj poduzeća ne prepoznaju potencijale koje nude digitalne tehnologije.

pof.dr.sc. Pero Lučin, rektor Sveučilišta u Rijeci Uz pomoć novih tehnologija postaju bolja i naša sveučilišta i naša javna uprava i javni servisi, naše društvo u cjelini. Riječko sveučilište je sada u fazi intenzivnog razvoja, a dugoročna faza razvoja Sveučilišta će se temeljiti na intenzivnoj suradnji s lokalnim i regionalnim gospodarstvom. Postali smo centar znanja, imamo super-računalo, imamo infrastrukturu i ljude koji sazrijevaju i rastu u ovom okruženju. Mi formatiramo mozgove koji su temelj za digitalno doba.

Miroslav Matešić, zamjenik gradonačelnika Grada Rijeke Jedan od tri strateška cilja Strategije razvoja grada Rijeke 2014 – 2020 je upravo na temeljima društva znanja i novih tehnologija razviti konkurentno gospodarstvo. Prioriteti su razvoj novih znanja i tehnologija i jačanje konkurentnosti gospodarstva mjerama među kojima su transfer znanja i tehnologija, razvoj gospodarstva na novim tehnologijama i ICT gradska infrastruktura. Do kraja godine pokrećemo portal otvorenih podataka, a osnivanje centra kompetencije za pametne gradove također vodi do našeg cilja: Rijeka kao pametan i inovativan grad.

Zlatko Komadina, župan Primorsko-goranske županije Opstanak na tržištu u nesmiljenoj konkurenciji donose nove tehnologije u gospodarstvu, ali i u upravi. Primorsko-goranska županija kroz svoje projekte e-županija, e-dozvola, te nastavom na daljinu na udaljenim otocima i u ruralnim dijelovima Gorskog kotara ide ukorak s razvojem digitalne komunikacije u Hrvatskoj i svijetu. Uvođenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija nam je nužno jer jamči transparentnost i dostupnost javnog sektora građanima.

Hrvoje Strepački, predsjednik hrvatskog Klastera konkurentnosti ICT industrije Predviđa se da će u slijedećih pet godina 90% populacije biti pokriveno broadbandom, a 70% populacije će koristiti pametne telefone. Takva umreženost, takva platforma ogroman je potencijal za transformacije u industriji i cijelom društvu. Ono što su u prošlom stoljeću za proizvodnju bili ugljen i čelik, danas su mobility i broadband.

ICT stvara dva efekta - povećanje efikasnosti i unošenje disrupcije, a neke su industrije, kao medijska i indusutrija komunikacija, već osjetile oba učinka novih tehnologija.

Klasteri konkurentnosti su kanal za adresiranje sredstava na najbolji mogući način. Imamo na raspolaganju 100 milijuna € za centre kompetencije i 105 milijuna € za podršku inovacijama i razvoj i istraživanje. Od skupštine klastera konkurentnosti pet projekata je odobreno, od kojih četiri imaju predznak „smart“- smart food, smart health, smart energy, smart city.

Vedran Kružić, pomoćnik ministra gospodarstva, predsjednik Nacionalnog vijeća za digitalnu ekonomiju Ministarstvo gospodarstva pruža apsolutnu podršku novim poslovnim modelima koji se temelje upravo na primjeni ICT rješenja. Hrvatskoj su potrebne digitalne vještine za nove poslove i napuštanje obrazovnih programa za poslove koji već danas ne trebaju ili uskoro neće više trebati. Uspješna integracija digitalne ekonomije u društvo bitno određuje hoćemo li pripadati krugu najrazvijenijih i najkonkurentnijih ili manje razvijenih društava. Digitalna ekonomija je nova i jedina ekonomija. Uvodno izlaganje možete preuzeti na http://www.digitalnahrvatska.org/2-nacionalni-summit-ict-digitalna-ekonomija-prezentacije/

Panel 1 RAZVOJEM DIGITALNE EKONOMIJE DO TRANSFORMACIJE GOSPODARSTVA I DRUŠTVA

Moderator Ratko Mutavdžić, direktor društva Projektura

Sudionici panel- rasprave

Gordana Kovačević, predsjednica Uprave društva Ericsson-Nikola Tesla Mladen Pejković, izvršni direktor Poslovnog razvoja, strategije i

informacijske tehnologije, Atlantic Grupa Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca

Tomislav Jukić, član Uprave mStart d.o.o., Agrokor Silvio Kutić, glavni izvršni direktor društva InfoBip

Gordana Kovačević, predsjednica Uprave društva Ericsson-Nikola Tesla Vrijeme u kojem živimo je 5. tehnološka revolucija. Mi u Ericssonu već više od 40 godina živimo u vremenu u kojemu ICT mijenja naš način života i poslovanja. Prošli smo fazu instalacije kada smo sve probleme koje smo uočili rješavali uvođenjem ICT-a. Sada živimo fazu provedbe, sada dolaze do punog izražaja inovacije, novi poslovni modeli, motivacijska okolina. Vizija Ericssona je vizija umreženog društva, a naša Strategija umreženog društva donosi konkretne mjere kako ostvariti tu viziju. Današnji konkurenti sutra mogu postati partneri jer je korisnik (consumer experience) u središtu sustava. Do 2020. u svijetu će niti umreženo više od 28 milijardi različitih uređaja, do 2027. njih 50 milijardi. Ključna je kolaboracija, dijeljenje informacija i znanja u eko-sustavu u kojemu svi moraju imati uspješnu priču, vidjeti sebe u tom novom načinu poslovanja i stvaranja novih vrijednosti.

Mladen Pejković, izvršni direktor Poslovnog razvoja, strategije i informacijske tehnologije, Atlantic Grupa Danas se Atklantic-ov case study predstavlja na Harvardu (širenje, upravljanje robnim markama regionalnom kompanijom). U takvoj multinacionalnoj kompaniji digitalizacija izravno utječe na sve slojeve. Danas su naši multinacionalni timovi integrirani u jedan tim, a napredne komunikacijske tehnologije i logistika omogućavaju kompaniji da komunicira sa svima, od skladišta do potrošača. Za takvu komunikaciju cloud s bazama podataka jedini je način. I proizvodnju smo optimizirali putem digitalnih tehnologija, kao i odnos s krajnjim kupcima (Customer Experience Management). Cilj je u realnom vremenu praćenje robnih marki na društvenim mrežama i analitika odnosa kupaca prema robnim markama.

Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Dobar dio poslodavca još uvijek misli da može bez novih tehnologija, nekima je „digitalno“ stvar imidža, iako digitalizacija više nije stvar izbora već je to nužnost bez koje nema konkurentnosti, nema alternative i nemamo više vremena. Bez digitalizacije ne možemo sudjelovati u svjetskom gospodarstvu i izgradili konkurentnu i održivu nacionalnu ekonomiju. Ako sada ne iskoristimo prednosti, iskoristit će ih netko drugi.

Silvio Kutić, glavni izvršni direktor društva InfoBip U ovom panelu sjede i konkurenti i kupci… svi smo u određenom trenutku interlinkani i to je budućnost. U jednom trenutku vaš kupac postaje vaš dobavljač, to je ono što stvara potencijal. Veći je problem koji imamo pitanje resursa, obrazovanja. Konkurentnost više nije toliko među proizvodima, već među ljudskim resursima koje kompanije imaju.

Tomislav Jukić, član Uprave mStart d.o.o., Agrokor

Izravna posljedica digitalizacije u našoj kompaniji jest da danas imamo deset puta veću proizvodnju s

jednakim brojem zaposlenih. Istina, u to treba uložiti nekoliko milijuna, ali rezultat je očit.

Nova tehnologija omogućava da u svakom trenutku svakom kupcu možemo ponuditi točno ono što on želi.

Panel 2 DIGITALNA I MEDIJSKA ZNANJA, VJEŠTINE I KOMPETENCIJE

Moderator Hrvoje Balen, Visoko učilište Algebra

Sudionici panel-rasprave

Branka Vuk, članica radne skupine za provođenje Cjelovite kurikularne reforme Boris Golob, direktor STEP RI Znanstveno-tehnologijskog parka Sveučilišta u

Rijeci dr. sc. Gordana Nikolić, dekanica, Visoka poslovna škola PAR

Vedrana Miholić, direktorica prodaje, CROZ Davor Pasarić, Kreativni odjel d.o.o., Agencija za tržišne komunikacije i

multimedijsku produkciju

Neka od pitanja o kojima se raspravljalo: koja je uloga vještina, digitalnih kompetencija i znanja u razvoju nove digitalne ekonomije, jesu li digitalne vještine nužne da bismo bili konkurentni na tržištu rada, što imamo sada, a kakvi su obrazovni programi potrebni za poslove digitalnog doba, koje profesije trebamo već danas, a koje ćemo trebati u petogodišnjem i duljem razdoblju.

Vedrana Miholić, direktorica prodaje, CROZ Svi mi ovdje konkurencija smo samo u jednom – pronaći dobre ljudske resurse. Naši brucoši više nemaju svježinu, nisu motivirani, a nemaju niti znanje koje im treba za fakultet. Ogroman je problem što nemamo dovoljno prirodoslovno-matematičkih usmjerenja, a djeca se ne odlučuju biti inženjeri osim ako su Nijemci, ako dolaze iz inženjerskih obitelji ili ako su imali sreću da u srednjoj školi imaju profesora koji će im dati potrebnu hrabrost i motiviranost da se usmjere u to područje.

Branka Vuk, članica Ekspertne radne skupine za provođenje Cjelovite kurikularne reforme Jedna od promjena koje uvodimo obuhvaća i uporabu ICT-a u obrazovanju. Uporaba ICT-a može se i mora odraditi kroz bilo koji školski predmet (međupredmetna tema) i to je ono na čemu sada radimo kako bismo prebrodili razdoblje dok obrazovni sustav ne počne isporučivati kadar kakav tržište rada traži. Pokrećemo i stručno usavršavanje nastavnika za promjene u obrazovanju - usmjerenost na kompetencije, ishode i uporaba novih pedagoških metoda, odnosno promjene u procesu poučavanja djece.

Moderator panela, Hrvoje Balen, Visoko učilište Algebra

Uvodno izlaganje za panel Digitalna i medijska znanja, vještine i kompetencije dostupno je na http://www.digitalnahrvatska.org/2-nacionalni-summit-ict-digitalna-ekonomija-prezentacije/

Boris Golob, direktor STEP RI Znanstveno-tehnologijskog parka Sveučilišta u Rijeci Poslovi budućnosti u Hrvatskoj su oni koji se sada traže u Njemačkoj i nije ih tako teško identificirati već treba donijeti odluku. Nema razlike u trošku stvaranja visokotehnološkog radnog mjesta i tradicionalnog radnog mjesta.

Davor Pasarić, Kreativni odjel d.o.o., Agencija za tržišne komunikacije i multimedijsku produkciju Treba nagraditi i stimulirati nadarene učitelje, entuzijaste kojih ima a koji mogu voditi talentirane mlade ljude i u ovakvom obrazovnom sustavu. I program Erasmus nudi dobre mogućnosti za učenike. Problem je osnovnih digitalnih vještina ali i prakse jer mladi ljudi izlaze iz srednjih škola, bez da su imali priliku odraditi suvislu praksu - zaprimiti ih i brinuti o njima za male firme je previše bez potpora. Dogode vam se kao poslodavcu talentirani ljudi, entuzijasti, ali ih pokupe lovci na talente izvana s ponudama za mentorstvo koje se ne odbijaju.

Gordana Nikolić, dekanica, Visoka poslovna škola PAR Kada krenete verificirati novi program, kada dođete do faze recenzije dobijete feedback da se program mora preformulirati na način kako se to do sada radilo, a tako se radilo još 80-ih! Nemate mogućnost promjene iako ih tržište traži. Uz to, potrebno nam je iskreno ispitivanje tržišta i zaključak što nama doista treba sada, za pet godina i na dulje razdoblje jer prekvalifikacije nezaposlenih koje se sada nude promašene su.

Panel 3 PAMETNI GRADOVI I UTJECAJ DIGITALNO-TEHNOLOŠKIH TRENDOVA NA RAZVOJ DRUŠTVA

Moderator Damir Medved, glavni konzultant, Ericsson Nikola Tesla

Sudionici panel-rasprave

doc. dr. sc. Saša Drezgić, direktor, Centar za lokalni ekonomski razvoj izv. prof. dr. sc. Aleksandra Deluka Tibljaš, Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Igor Cerinski, voditelj projekta, Hrvatski telekom d.d. Željko Jurić, v.d. pročelnika Zavoda za informatičku djelatnost Grada Rijeke

Hrvoje Keko, Energetski institut Hrvoje Požar Alan Sanković, načelnik Općine Lovran

Raspravljalo se o rješenjima koja utječu na razvoj pametnih gradova i povećanje kvalitete života, o tome kako digitalne tehnologije i trendovi (Big Data, Cloud Computing i Internet of Things) mijenjaju način na koji poslujemo i živimo te koje su prepreke u jedinicama lokalne samouprave i uprave koje priječe veću implementaciju ICT rješenja koja bi omogućila bolju isporuku javnih usluga, bolju uporabu resursa i manji utjecaj na okoliš. Također je bilo riječi o Centru kompetencija za pametne gradove kao dijelu inovacijske infrastrukture Republike Hrvatske i jednom od instrumenata za jačanje inovacijskog lanca vrijednosti te poticanja inovativnosti poslovnog sektora i njegovog povezivanja sa znanstveno-istraživačkim institucijama.

Moderator panela, Damir Medved, glavni konzultant, Ericsson Nikola Tesla Uvodno izlaganje za panel Pametni gradovi i utjecaj digitalno-tehnoloških trendova na razvoj društva dostupno je na http://www.digitalnahrvatska.org/2-nacionalni-summit-ict-digitalna-ekonomija-prezentacije/

doc. dr. sc. Saša Drezgić, direktor, Centar za lokalni ekonomski razvoj

Još smo na razini priče što bi trebao sadržavati pametni grad. Javni sektor nema sposobnost

sagledavanja šire slike, a privatni sektor nema dovoljno znanja i komunikaciju sa svim ostalim

sustavima. Daleko smo od optimizacije sustava i holističkog prepoznavanja problema.

Selekcija i asimetrija informacija su dva problema s kojima se svi susrećemo, odnosno problem

izbora informacija i interakcija sudionika (osobito problem financiranja i zatrpanost operativom,

kada se grad i općina ne mogu baviti sustavom).

Igor Cerinski, voditelj projekta, Hrvatski telekom d.d.

Građanina pojedinca zanima konkretna informacija, zaključak kao rezultat analize golemih količina podataka i zato je

najefikasnije to rješavati iz jednog centra, po mogućnosti Centra kompetencija kakav stvaramo u Rijeci. Nema tu

mjesta strahu od „velikog brata“ jer najnaprednija analitička rješenja u prioritetu imaju upravo integritet i zaštitu

osobnih podataka pojedinaca.

izv. prof. dr. sc. Aleksandra Deluka Tibljaš, Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Prvo treba uvoditi stvari od kojih će građani najprije vidjeti vlastitu korist i povećanje kvalitete života.

Željko Jurić, v.d. pročelnika Zavoda za informatičku djelatnost Grada Rijeke

Pružanje neke ICT usluge okruženju, vanjskom subjektu, zapravo je tržišna djelatnost, a JLS ima zakonom definirano područje

svog djelovanja. Uz to su potrebne i organizacijske promjene, a ne da se svi bavimo svime.

Nema smisla sve funkcije imati u svim gradovima. Trebaju nam zajedničke platforme i tipska aplikativna rješenja koja bi bila na

raspolaganju svim JLS. Udruga gradova je jedna od takvih platformi.

Hrvoje Keko, Energetski institut Hrvoje Požar

Danas je mladom čovjeku važnije imati dobar pametni telefon s kojim će tražiti informacije

koje mu trebaju o javnom prijevozu nego imati svoj auto.

Alan Sanković, načelnik Općine Lovran

Geografski informacijski sustav je alat koji se može nadopunjavati različitom „senzorikom”, a ono što se

može primijeniti u zadnjih par godina je prelazak s tradicionalnog GIS-a na računarstvo u oblacima. To je

važan moment za male JLS koje nemaju ljudske resurse i dostatna financijska sredstva. Platforma za

dijeljenje informacija, podataka u nekom okružju je jako važna jer većina toga ne završava na granicama

neke JLS. Centar kompetencija koji razvijamo u Rijeci upravo ima tu modularnu osobinu, odnosno treba

pomoći manjim sredinama da delegiraju platformi problem koji same ne mogu riješiti.

ZAKLJUČCI 2. nacionalnog ICT summita 2015.

1. Integracija digitalne tehnologije u poslovanje tradicionalnih gospodarskih sektora je imperativ.

2. Slijedećih 20 godina obilježiti će transformacija tradicionalnih kompanija u digitalne, tehnološki sofisticirane kompanije.

3. Znanje, kompetencije i vještine preduvjet su uspješnog razvoja digitalne ekonomije - obrazovni sustav mora sam sebe transformirati da bi isporučio znanje koje tržištu treba.

4. Uz četiri elementarne slobode u EU (sloboda kretanja roba, usluga, kapitala i ljudi) pojavljuje se sloboda kretanja podataka. Sloboda izbora onoga što je za nas najpovoljnije mora biti praćena zaštitom podataka i privatnosti.

5. Digitalna ekonomija je pojam koji ćemo uskoro prestati spominjati jer će to biti jedina ekonomija koju imamo.

Vidimo se dogodine.